Matematika

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.24</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Matematika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12</id>
    <revision>
      <id>7623728</id>
      <parentid>7623618</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56880-01</username>
        <id>376530</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20540" sha1="j53mhwuvgsfkl37hjoxlq551qu2lh5p" xml:space="preserve">{{Infookvir znanost
| ime                 = Matematika
| slika               = Rhind Mathematical Papyrus.jpg
| veličina            = 300px
| opis slike          = ''Ahmesova računica'' ili ''Rhindov papirus'' među najstarijim je sačuvanim matematičkim djelima (Egipat, oko 1600. pr. Kr.).
| znanstvena_grana    = 
| znanstveno_polje    = 
| znanstveno_područje = [[Prirodne znanosti]]
}}'''Matematika je mucenje djece od rane dobi Koji Niko ne voli jer se roditelji deru'''(od [[grčki jezik|grčkog]] ''μάθημ''α (''máthēma'') 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) [[znanost]] koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se [[Matematička logika|matematičkom logikom]]. Matematika se rabi gdje se god pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezana uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obvezan predmet. Veliki dio fakulteta također ima obavezne i izborne matematičke kolegije.

== Povijest i razvoj ==
===Antika, srednji i novi vijek===
[[File:Maya.svg|thumb|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]
Matematika se počela razvijati prije više tisuća godina, još u doba starih [[Egipat|Egipćana]]. Poslije se proširila u Grčku i grčko-rimski svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini i Japanu. Razvila se iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji. Ove tri primjene mogu se dovesti u vezu s grubom podjelom matematike na izučavanje strukture, prostora i izmjena. Fundamentalnu knjigu za razvoj matematike, &quot;[[Elementi (knjiga)|Elementi]]&quot;, napisao je grčki matematičar [[Euklid]]. Knjiga ima 12 svezaka. To je prva knjiga pisana stilom koji je danas poznat kao (egzaktni) matematički: [[definicija]] - [[aksiom]] - [[teorem]] - [[Matematički dokaz|dokaz]]. Knjiga je, zbog tadašnjeg nedostatka [[simbol]]a pisana u potpunosti riječima, što danas, naravno, nije slučaj. Proučavanje geometrijskih prostora je, u pravom smislu te riječi, počelo kada je Euklid postavio svojih pet [[aksiom]]a o prostoru. Takav prostor se danas zove [[euklidski prostor]], no tijekom mnogo godina su se razvili i [[neeuklidski prostor]]i te još mnogi drugi.

{{glavni|Indijska matematika}}

===Suvremena matematika===
Iako je matematika znanost koja je tradicionalno povezana s [[Tehničke znanosti|tehničkim znanostima]] i [[fizika|fizikom]], zadnjih smo desetljeća svjedoci prodora matematike u [[Ekonomija|ekonomiju]], [[medicina|medicinu]] i ostale znanosti. Tome treba pridodati i nagli razvoj [[Informatička tehnologija|informatičkih tehnologija]] u koje je matematika uključena od samih početaka. Godišnje se prijavi oko 200 000 novih matematičkih [[teorem]]a, a na raznim razinama znanja i stručnosti postoji preko 1600 časopisa koji objavljuju matematičke materijale. Današnja matematika je podosta napredna, u svim smjerovima, a ljudi koji se bave modernom matematikom su usko specijalizirani i nečesto bave stvarima koje su nemamtematičarima izvanrazumske. Ipak, postoje goleme primjene. Krajem četrdesetih godina 20. stoljeća [[John von Neumann]] je procijenio da bi obrazovani matematičar mogao raspolagati s oko 10% osnovnih znanja cijele matematike do tada poznate. Do danas se taj postotak značajno smanjio. Za razliku od rane, istočnjačke i zapadnjačke izolacije, današnja matematika je ujedinjena.

== Podjela ==

Osnove matematike sadrže izučavanje [[struktura|strukture]], [[prostor]]a i [[promjena|promjenu]].

=== Strukture ===

Izučavanje strukture počinje s [[broj]]evima, u početku s [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]].

Skup prirodnih brojeva = '''N'''

Skup prirodnih brojeva i 0 = '''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'''

Skup cijelih brojeva = '''Z'''

Skup racionalnih brojeva = '''Q'''

Skup iracionalnih brojeva = '''I'''

Skup realnih brojeva = '''R'''

U = Unija (za skupove zbrajanje)

'''N''' U 0 = '''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'''

'''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;''' U {negativni cijeli brojevi} = '''Z'''

'''Z''' U {razlomci i decimalni brojevi} = Q

'''Q''' U '''I''' = '''R'''

Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definirana u [[osnovna algebra|osnovnoj algebri]], a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]].
Izučavanje metoda za rješavanje jednadžbi je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]], koja između ostalog izučava [[prsten (matematika)|prsten]]ove i [[polje (matematika)|polja]], strukture što poopćuju svojstva koja posjeduju brojevi.

Fizikalno važan koncept [[vektor]]a i [[Matrica (matematika)|matrica]] se proučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

=== Prostor ===
Proučavanje prostora zovemo [[geometrija]]. Najstarija grana je [[euklidska geometrija]] (uključujući planimetriju, stereometriju i, kasnije euklidsku geometriju u višedimenzionalnom prostoru; pitanje geometrije trokuta dovelo je do specijalizacije, tzv. [[trigonometrija|trigonometrije]]). U 19. stoljeću otkrivene su tzv. [[neeuklidska geometrija|neeuklidske geometrije]], kao što su sferna geometrija i hiperbolne geometrije (među kojima najprije geometrija Lobačevskoga i Bolyaija, koja ima centralnu ulogu u specijalnoj relativnosti, a poopćenja (Lorentzove mnogostrukosti) u [[opća relativnost|općoj relativnosti]]. 
Euklidska geometrija u suvremenom pristupu formulira se pomoću pojma afinog prostora, što je skup na kojem neki realni konačno-dimenzionalni [[vektorski prostor]] djeluje slobodno i tranzitivno, pri čemu je na tom vektorskom prostoru zadan skalarni umnožak (nedegenerirana pozitivno semidefinitna simetrična bilinearna forma s vrijednostima u skupu realnih brojeva). Skalarni umnožak inducira normu vektora (kao korijen skalarnog unoška vektora sa samim sobom), dakle udaljenost u Euklidskom prostoru i dobro definiran pojam mjere kuta. 
[[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije pa se među ostalim, pojavljuje u izučavanju veze prostora s drugim strukturama. Felix Klein je 1872. u svom erlangenskom programu postulirao da se različiti tipovi geometrija uvedu i klasificiraju s obzirom na grupu simetrija prostora koja taj prostor čini homogenim prostorom.  Élie Cartan je kasnije generalizirao Kleinove homogene prostore uz pomoć pojma (Cartanove) koneksije (Cartanove geometrije). Suvremena geometrija uključuje grane kao što su metrička geometrija, [[diferencijalna geometrija]] (s važnim dijelovima kao što su Riemannova, pseudo-Riemannova, Kaehlerova, simplektička i Finslerova geometrija), [[algebarska geometrija]] (čije povijesne preteće su klasična projektivna geometrija i koordinatni pristup u geometriji), geometrija analitičkih prostora, geometrija singulariteta (osobitosti), izučavanje beskonačno-dimenzionalnih prostora te u najnovije doba nekomutativna geometrija i tropska geometrija. Mnogi novi tipovi prostora motivirani su izučavanjima u teorijskoj fizici, uključujući integrabilne sustave, teoriju baždarskih polja, konformnu teoriju polja, topološku teoriju polja, problem kvantizacije, teoriju gravitacije i teoriju superstruna. Aritmetička geometrija je dio algebarske geometrije koji se bavi geometrijskim objektima koji se pojavljuju u teoriji brojeva.

[[Topologija]] promatra ona svojstva prostora koja se ne mijenjaju kod neprekidnih transformacija kao što su rastezanja i skupljanja. U topološkim razmatranjima pažnja se posvećuje dakle izučavanju pojmova neprekinutosti i granice. [[Topološki prostor]]i su najvažniji od više raznih struktura koje su razvijene kao apstrakcija topoloških svojstava prostora.

=== Promjene ===
Razumijevanje i opisivanje promjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih znanosti, i [[diferencijalni račun|diferencijalni (infinitezimalni) račun]] je razvijen u te svrhe.
Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija (matematika)|funkcija]].
Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, a pritom razvijene metode izučavaju se u [[diferencijalna jednadžba|diferencijalnim jednadžbama]].
Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realni brojevi]], a detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[matematička analiza|matematičke analize]].
Zbog unutrašnjih, matematičkih, razloga uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]], koji je glavni predmet izučavanja [[kompleksna analiza|kompleksne analize]]. 
[[Funkcionalna analiza]] je usredotočena na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time neke od primjenjivih osnova i za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

=== Napomena ===
Radi razjašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijena su područja [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]] [[Aritmetika]] daje važnost brojevima, [[algebra]] rješavanju [[jednadžba|jednadžbi]], dok [[geometrija]] objašnjava osobine i odnose [[figura]] u [[prostor]]u. Matematika se gradi i na samoj sebi. Geometrija na aritmetici i algebri; na njima [[Diferencijalni račun|diferencijalni]] i [[integralni račun]]. [[Topologija]] je pak izdanak geometrije, teorije skupova i algebre. [[Diferencijalne jednadžbe]] se grade na diferencijalnom i integralnom računu, topologiji i algebri. Matematika bi se mogla okarakterizirati kao čvrsto stablo u rastu: s deblom, granama i lišćem.

== Kategorizacija ==

Slijedi kategorizacija po nekim od istaknutijih grana matematike:

===Veličine===

:{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|+Tablica svih važnih brojeva
| &lt;math&gt;1, 2, 3\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-2, -1, 0, 1, 2\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; -2, \frac{2}{3}, 1.21\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-e, \sqrt{2}, 3, \pi\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;2, i, -2+3i, 2e^{i\frac{4\pi}{3}}\,\!&lt;/math&gt; 
|-
| [[prirodni brojevi]] || [[cijeli brojevi]] || [[racionalni brojevi]] || [[realni brojevi]] || [[kompleksni brojevi]] 
|}

===Počela i filozofija===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|  &lt;math&gt; p \Rightarrow q \,&lt;/math&gt;|| [[Datoteka:Venn A intersect B.svg|128px]]  || [[Datoteka:Commutative diagram for morphism.svg|96px]]  
|-
| [[Matematička logika]] || [[Teorija skupova]] || [[Teorija kategorija]] || 
|}

===Strukture===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| [[Datoteka:Elliptic curve simple.png|96px]] || [[Datoteka:Rubik's cube.svg|96px]] || [[Datoteka:Group diagdram D6.svg|96px]] || [[Datoteka:Lattice of the divisibility of 60.svg|96px]]
|-
| [[Teorija brojeva]] ||  [[Apstraktna algebra]] || [[Teorija grupa]] || [[Teorija redoslijeda]]
|}

===Prostor===

:{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| [[Datoteka:Illustration to Euclid's proof of the Pythagorean theorem.svg|96px]] || [[Datoteka:Sine cosine plot.svg|96px]] || [[Datoteka:Hyperbolic triangle.svg|96px]] || [[Datoteka:Torus.png|96px]] || [[Datoteka:Koch curve.svg|96px]]
|-
|[[Geometrija]] || [[Trigonometrija]] || [[Diferencijalna geometrija]] || [[Topologija]] || [[Fraktali|Fraktalna geometrija]]
|}

===Stanja, promjena, analiza===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
| [[Datoteka:Integral as region under curve.svg|96px]]  || [[Datoteka:Vector field.svg|96px]] || [[Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png|96px]] || [[Datoteka:Limitcycle.svg|96px]] || [[Datoteka:Lorenz attractor.svg|96px]]
|-
| [[Matematička analiza]] || [[Vektorska analiza]]|| [[Diferencijalne jednadžbe]] || [[Dinamički sustavi]] || [[Teorija kaosa]]
|}

===Diskretna matematika===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| &lt;math&gt;\begin{matrix} (1,2,3) &amp; (1,3,2) \\ (2,1,3) &amp; (2,3,1) \\ (3,1,2) &amp; (3,2,1) \end{matrix}&lt;/math&gt; || [[Datoteka:DFAexample.svg|96px]] || [[Datoteka:Caesar3.svg|96px]] || [[Datoteka:6n-graf.svg|96px]]
|-
| [[Kombinatorika]] || [[Teorija rekurzije|Teorija izračunljivosti]] || [[Kriptografija]] || [[Teorija grafova]]
|}

===Primijenjena matematika===

&lt;center&gt; 
&lt;gallery&gt;
Slika:Gravitation space source.png | &lt;center&gt;[[Matematička fizika]]&lt;/center&gt;
Slika:BernoullisLawDerivationDiagram.png | &lt;center&gt;[[Matematička teorija dinamike fluida]]&lt;/center&gt;
Slika:Composite trapezoidal rule illustration small.png | &lt;center&gt;[[Numerička matematika]]&lt;/center&gt;
Slika:Maximum boxed.png | &lt;center&gt;[[Optimizacija (matematika)|Optimizacija]]&lt;/center&gt;
Slika:Two red dice 01.svg | &lt;center&gt;[[Teorija vjerojatnosti]]&lt;/center&gt;
Slika:Oldfaithful3.png | &lt;center&gt;[[Statistika]]&lt;/center&gt;
Slika:Market Data Index NYA on 20050726 202628 UTC.png | &lt;center&gt;[[Financijska matematika]]&lt;/center&gt;
Slika:Arbitrary-gametree-solved.png | &lt;center&gt;[[Teorija igara]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Utjecajni matematičari ==
[[File:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|thumb|Grčki matematičar [[Pitagora]].]]

Priznata najveća matematička četvorka su [[Arhimed]], [[Isaac Newton|Newton]], [[Leonhard Euler|Euler]] i [[Carl Friedrich Gauss|Gauss]]. Potonja dva su redom dobila titule ''kralja'', odnosno ''princa matematičara''.
==== Stari vijek ====
[[Pitagora]] - [[Eratosten]] - [[Hiparh]] - [[Teodor iz Cirene]] - [[Heron]] - [[Nikomah]] - [[Pap Aleksandrijski]] - [[Apolonije iz Perge]] - [[Diofant]] - [[Ptolomej]] - [[Tales]] - [[Anaksagora]] - [[Zeno iz Aleje]] - [[Eudoks iz Knida]] - [[Arhimed]] - [[Euklid]].&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/document/443849209/Matematika-u-doba-helenizma Matematika U Doba Helenizma]&lt;/ref&gt;

==== Srednji vijek ==== 
[[Brahmagupta]] - [[Al-Khwarizmi]] - [[Fibonacci]]

==== Novi vijek ====
[[Rene Descartes|René Descartes]] - [[Isaac Newton]] - [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] - [[Pierre de Fermat]] - [[Évariste Galois]] - [[Joseph-Louis Lagrange]] - [[Pierre-Simon Laplace]] - [[Adrien-Marie Legendre]] - [[Augustin Louis Cauchy]] - [[Leonhard Euler]] - [[Charles Fourier]] -  [[Arthur Cayley]] - [[Karl Weierstrass]] - [[Sofija Kovaljevska]] - [[Gösta Mittag-Leffler]] - [[Karl Friedrich Gauss]] - [[Lobačevski]] - [[Niels Henrik Abel]] - [[Richard Dedekind]] - [[Leopold Kronecker]] - [[Bernhard Riemann]] - [[William Hamilton]] - [[Sophus Lie]] - [[Georg Cantor]] - [[Felix Klein]]

==== 20. i 21. stoljeće ====
[[David Hilbert]] - [[Henri Poincaré]] - [[Élie Cartan]] - [[Emmy Noether]] - [[Jacques Hadamard]] - [[Emil Artin]] - [[John von Neumann]] - [[Srinivasa Ramanujan|Srīnivāsa Aiyangār Rāmānujan]] - [[Henri Lebesgue]] - [[Godfried Harold Hardy]] - [[John Littlewood]] - [[Brower]] -  [[Felix Hausdorff]] - [[Kurt Gödel]] - [[Alonzo Church]] - [[Alan Turing]] - [[Alfred Tarski]] - [[Thoralf Skolem]] - [[Hermann Weyl]] - [[Sergej Soboljev]] - [[Anatolij Ivanovič Maljcev]] - [[Stefan Banach]] - [[Andrej Nikolajevič Kolmogorov]] - [[Lev Pontrjagin]] - [[William Hodge]] - [[Izrael Geljfand]] - [[André Weil]] - [[Henri Cartan]] - [[Laurent Schwarz]] - [[Harish-Chandra]] - [[Wilhelm Magnus]] - [[Paul Erdös]] - [[Abraham Robinson]] - [[Nicolas Bourbaki]] - [[Friedrich Hirzebruch]] - [[Benoît Mandelbrot|Benoit B. Mandelbrot]] - [[Samuel Eilenberg]] - [[Vladimir Arnoljd]] - [[Jean-Pierre Serre]] - [[Saunders MacLane]] - [[Norman Steenrod]] - [[Alexandre Grothendieck]] - [[William Lawvere]] - [[Lars Hörmander]] - [[Daniel Quillen]] - [[Sergej Novikov]] - [[John Milnor]] - [[Michael Artin]] - [[Pierre Deligne]] - [[Dennis Sullivan]] - [[Robert Langlands]] - [[Mihajl Gromov]] - [[Jurij Manjin]] - [[Alexander Beilinson]] - [[Vladimir Drinfeljd]] - [[Gerd Faltings]] - [[Saharon Shelah]] - [[Alain Connes]] - [[Edward Witten]] - [[Maxim Kontsevich]] - [[André Joyal]] - [[Vladimir Voevodsky]] - [[Michael Hopkins]] - [[Sasha Eliashberg]] - [[Grigorij Perelman]] - [[Terence Tao]] - [[Jacob Lurie]] - [[Norbert Wiener]] - [[James Joseph Sylvester]]

==== Utjecajni hrvatski matematičari ====
[[Marin Getaldić]], [[Ruđer Bošković]], [[Stjepan Gradić]], [[Danilo Blanuša]], [[William Feller]], [[Svetozar Kurepa]], [[Sibe Mardešić]], [[Marko Tadić (akademik)|Marko Tadić]], [[Mladen Bestvina]], [[Ivan Mirković]], [[Andrej Dujella]].

== Primjena matematike ==
[[File:Srinivasa Ramanujan - OPC - 1.jpg|thumb|Srinivasa Ramanujan Aiyangar (1887. – 1920.), indijski matematičar. Iako samouk dao je značajan doprinos matematici dvadesetog stoljeća.]]
Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i društvenih znanosti. Važna grana primijenjene matematike je [[Statistika]] (stohastička matematika), koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička matematika]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za više grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u [[Računarstvo|računarskim znanostima]]. Razvijena je i [[matematička teorija računarstva]], kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

{{glavni|Filozofija matematike|Rekreacijska matematika}}

===Matematika i ostale znanosti===
Također se prilično često pokazalo da razvoj matematike ne mora nužno pratiti razvoj [[fizika|fizike]] ili neke druge konkretnije znanosti, to jest matematika se može razvijati &quot;sama za sebe&quot;, a primjena onoga što se dobije već se nađe tijekom godina razvoja drugih znanosti (primjeri za to nisu odviše jednostavni, ali, recimo, [[Riemannov prostor]] je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je našao tek u [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]])

===Matematika u citatima===
* ''&quot;Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako glazbenik osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo.&quot;'', [[James Sylvester]]
* ''&quot;Matematika nije nipošto dosadna ili bez mašte, već naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraća ljubav onom tko je voli i razumije&quot;'', [[Vladimir Devidé]]
* ''&quot;Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!&quot;'', [[Platon]]
* ''&quot;Matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstva da će se ljudski um uvijek boriti za uzvišene ciljeve&quot;'', [[Danilo Blanuša]]
* ''&quot;Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome.&quot;'', [[Platon]]

== Vezani članci ==
* [[Popis osnovnih tema u matematici]]

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}
* [http://www.math.hr Matematički odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno matematičkog faulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]
* Philip J. Davis, Reuben Hersh, Elena Anne Marchisotto, ''Doživljaj matematike'', Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., {{ISBN|9532121722}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = Mathematics
|commonshr      = Matematika
|commonscat     = Mathematics
|commonscathr   = Matematika
}}

* [https://enciklopedija.hr/clanak/39398 Matematika] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://www.matematika.hr Hrvatsko matematičko društvo]
* [https://web.math.pmf.unizg.hr/~caklovic/eseji/ Osnove matematike, eseji]
* {{Citiranje knjige |url=https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/714.pdf |first=Franka Miriam |last=Brückler |title=Povijest matematike I |year=2014 |publisher=Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku |access-date=3. srpnja 2024. |archive-date=3. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240703152415/https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/714.pdf |url-status=bot: unknown }}
* {{Citiranje knjige |url=https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/716.pdf |first=Franka Miriam |last=Brückler |title=Povijest matematike II |year=2010 |publisher=Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku |access-date=3. srpnja 2024. |archive-date=3. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240703152426/https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/716.pdf |url-status=bot: unknown }}

{{Grane matematike}}

[[Kategorija:Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Matematika| ]]</text>
      <sha1>j53mhwuvgsfkl37hjoxlq551qu2lh5p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623756</id>
      <parentid>7623728</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:56:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-56880-01|~2026-56880-01]] ([[User talk:~2026-56880-01|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]]</comment>
      <origin>7366204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20471" sha1="5e294y8qgqtrzti9pfvohg6fm6bzdze" xml:space="preserve">{{Infookvir znanost
| ime                 = Matematika
| slika               = Rhind Mathematical Papyrus.jpg
| veličina            = 300px
| opis slike          = ''Ahmesova računica'' ili ''Rhindov papirus'' među najstarijim je sačuvanim matematičkim djelima (Egipat, oko 1600. pr. Kr.).
| znanstvena_grana    = 
| znanstveno_polje    = 
| znanstveno_područje = [[Prirodne znanosti]]
}}'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''μάθημ''α (''máthēma'') 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) [[znanost]] koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se [[Matematička logika|matematičkom logikom]]. Matematika se rabi gdje se god pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezana uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obvezan predmet. Veliki dio fakulteta također ima obavezne i izborne matematičke kolegije.

== Povijest i razvoj ==
===Antika, srednji i novi vijek===
[[File:Maya.svg|thumb|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]
Matematika se počela razvijati prije više tisuća godina, još u doba starih [[Egipat|Egipćana]]. Poslije se proširila u Grčku i grčko-rimski svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini i Japanu. Razvila se iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, mjerenja zemljišta i predviđaju [[astronomija|astronomski]] događaji. Ove tri primjene mogu se dovesti u vezu s grubom podjelom matematike na izučavanje strukture, prostora i izmjena. Fundamentalnu knjigu za razvoj matematike, &quot;[[Elementi (knjiga)|Elementi]]&quot;, napisao je grčki matematičar [[Euklid]]. Knjiga ima 12 svezaka. To je prva knjiga pisana stilom koji je danas poznat kao (egzaktni) matematički: [[definicija]] - [[aksiom]] - [[teorem]] - [[Matematički dokaz|dokaz]]. Knjiga je, zbog tadašnjeg nedostatka [[simbol]]a pisana u potpunosti riječima, što danas, naravno, nije slučaj. Proučavanje geometrijskih prostora je, u pravom smislu te riječi, počelo kada je Euklid postavio svojih pet [[aksiom]]a o prostoru. Takav prostor se danas zove [[euklidski prostor]], no tijekom mnogo godina su se razvili i [[neeuklidski prostor]]i te još mnogi drugi.

{{glavni|Indijska matematika}}

===Suvremena matematika===
Iako je matematika znanost koja je tradicionalno povezana s [[Tehničke znanosti|tehničkim znanostima]] i [[fizika|fizikom]], zadnjih smo desetljeća svjedoci prodora matematike u [[Ekonomija|ekonomiju]], [[medicina|medicinu]] i ostale znanosti. Tome treba pridodati i nagli razvoj [[Informatička tehnologija|informatičkih tehnologija]] u koje je matematika uključena od samih početaka. Godišnje se prijavi oko 200 000 novih matematičkih [[teorem]]a, a na raznim razinama znanja i stručnosti postoji preko 1600 časopisa koji objavljuju matematičke materijale. Današnja matematika je podosta napredna, u svim smjerovima, a ljudi koji se bave modernom matematikom su usko specijalizirani i nečesto bave stvarima koje su nemamtematičarima izvanrazumske. Ipak, postoje goleme primjene. Krajem četrdesetih godina 20. stoljeća [[John von Neumann]] je procijenio da bi obrazovani matematičar mogao raspolagati s oko 10% osnovnih znanja cijele matematike do tada poznate. Do danas se taj postotak značajno smanjio. Za razliku od rane, istočnjačke i zapadnjačke izolacije, današnja matematika je ujedinjena.

== Podjela ==

Osnove matematike sadrže izučavanje [[struktura|strukture]], [[prostor]]a i [[promjena|promjenu]].

=== Strukture ===

Izučavanje strukture počinje s [[broj]]evima, u početku s [[prirodan broj|prirodnim brojevima]] i [[cijeli broj|cijelim brojevima]].

Skup prirodnih brojeva = '''N'''

Skup prirodnih brojeva i 0 = '''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'''

Skup cijelih brojeva = '''Z'''

Skup racionalnih brojeva = '''Q'''

Skup iracionalnih brojeva = '''I'''

Skup realnih brojeva = '''R'''

U = Unija (za skupove zbrajanje)

'''N''' U 0 = '''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'''

'''N&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;''' U {negativni cijeli brojevi} = '''Z'''

'''Z''' U {razlomci i decimalni brojevi} = Q

'''Q''' U '''I''' = '''R'''

Osnovna pravila za aritmetičke operacije su definirana u [[osnovna algebra|osnovnoj algebri]], a dodatna svojstva cijelih brojeva se izučavaju u [[teorija brojeva|teoriji brojeva]].
Izučavanje metoda za rješavanje jednadžbi je dovelo do razvoja [[apstraktna algebra|apstraktne algebre]], koja između ostalog izučava [[prsten (matematika)|prsten]]ove i [[polje (matematika)|polja]], strukture što poopćuju svojstva koja posjeduju brojevi.

Fizikalno važan koncept [[vektor]]a i [[Matrica (matematika)|matrica]] se proučava u [[linearna algebra|linearnoj algebri]].

=== Prostor ===
Proučavanje prostora zovemo [[geometrija]]. Najstarija grana je [[euklidska geometrija]] (uključujući planimetriju, stereometriju i, kasnije euklidsku geometriju u višedimenzionalnom prostoru; pitanje geometrije trokuta dovelo je do specijalizacije, tzv. [[trigonometrija|trigonometrije]]). U 19. stoljeću otkrivene su tzv. [[neeuklidska geometrija|neeuklidske geometrije]], kao što su sferna geometrija i hiperbolne geometrije (među kojima najprije geometrija Lobačevskoga i Bolyaija, koja ima centralnu ulogu u specijalnoj relativnosti, a poopćenja (Lorentzove mnogostrukosti) u [[opća relativnost|općoj relativnosti]]. 
Euklidska geometrija u suvremenom pristupu formulira se pomoću pojma afinog prostora, što je skup na kojem neki realni konačno-dimenzionalni [[vektorski prostor]] djeluje slobodno i tranzitivno, pri čemu je na tom vektorskom prostoru zadan skalarni umnožak (nedegenerirana pozitivno semidefinitna simetrična bilinearna forma s vrijednostima u skupu realnih brojeva). Skalarni umnožak inducira normu vektora (kao korijen skalarnog unoška vektora sa samim sobom), dakle udaljenost u Euklidskom prostoru i dobro definiran pojam mjere kuta. 
[[Teorija grupa]] izučava koncept simetrije pa se među ostalim, pojavljuje u izučavanju veze prostora s drugim strukturama. Felix Klein je 1872. u svom erlangenskom programu postulirao da se različiti tipovi geometrija uvedu i klasificiraju s obzirom na grupu simetrija prostora koja taj prostor čini homogenim prostorom.  Élie Cartan je kasnije generalizirao Kleinove homogene prostore uz pomoć pojma (Cartanove) koneksije (Cartanove geometrije). Suvremena geometrija uključuje grane kao što su metrička geometrija, [[diferencijalna geometrija]] (s važnim dijelovima kao što su Riemannova, pseudo-Riemannova, Kaehlerova, simplektička i Finslerova geometrija), [[algebarska geometrija]] (čije povijesne preteće su klasična projektivna geometrija i koordinatni pristup u geometriji), geometrija analitičkih prostora, geometrija singulariteta (osobitosti), izučavanje beskonačno-dimenzionalnih prostora te u najnovije doba nekomutativna geometrija i tropska geometrija. Mnogi novi tipovi prostora motivirani su izučavanjima u teorijskoj fizici, uključujući integrabilne sustave, teoriju baždarskih polja, konformnu teoriju polja, topološku teoriju polja, problem kvantizacije, teoriju gravitacije i teoriju superstruna. Aritmetička geometrija je dio algebarske geometrije koji se bavi geometrijskim objektima koji se pojavljuju u teoriji brojeva.

[[Topologija]] promatra ona svojstva prostora koja se ne mijenjaju kod neprekidnih transformacija kao što su rastezanja i skupljanja. U topološkim razmatranjima pažnja se posvećuje dakle izučavanju pojmova neprekinutosti i granice. [[Topološki prostor]]i su najvažniji od više raznih struktura koje su razvijene kao apstrakcija topoloških svojstava prostora.

=== Promjene ===
Razumijevanje i opisivanje promjena mjerljivih varijabli je glavna značajka prirodnih znanosti, i [[diferencijalni račun|diferencijalni (infinitezimalni) račun]] je razvijen u te svrhe.
Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je [[funkcija (matematika)|funkcija]].
Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze između vrijednosti i količine izmjene, a pritom razvijene metode izučavaju se u [[diferencijalna jednadžba|diferencijalnim jednadžbama]].
Brojevi koji predstavljaju kontinualne veličine su [[realni brojevi]], a detaljno izučavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet [[matematička analiza|matematičke analize]].
Zbog unutrašnjih, matematičkih, razloga uveden je koncept [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]], koji je glavni predmet izučavanja [[kompleksna analiza|kompleksne analize]]. 
[[Funkcionalna analiza]] je usredotočena na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajući time neke od primjenjivih osnova i za izučavanje [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].

=== Napomena ===
Radi razjašnjavanja i izučavanja osnova matematike, razvijena su područja [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]] [[Aritmetika]] daje važnost brojevima, [[algebra]] rješavanju [[jednadžba|jednadžbi]], dok [[geometrija]] objašnjava osobine i odnose [[figura]] u [[prostor]]u. Matematika se gradi i na samoj sebi. Geometrija na aritmetici i algebri; na njima [[Diferencijalni račun|diferencijalni]] i [[integralni račun]]. [[Topologija]] je pak izdanak geometrije, teorije skupova i algebre. [[Diferencijalne jednadžbe]] se grade na diferencijalnom i integralnom računu, topologiji i algebri. Matematika bi se mogla okarakterizirati kao čvrsto stablo u rastu: s deblom, granama i lišćem.

== Kategorizacija ==

Slijedi kategorizacija po nekim od istaknutijih grana matematike:

===Veličine===

:{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
|+Tablica svih važnih brojeva
| &lt;math&gt;1, 2, 3\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-2, -1, 0, 1, 2\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; -2, \frac{2}{3}, 1.21\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;-e, \sqrt{2}, 3, \pi\,\!&lt;/math&gt; || &lt;math&gt;2, i, -2+3i, 2e^{i\frac{4\pi}{3}}\,\!&lt;/math&gt; 
|-
| [[prirodni brojevi]] || [[cijeli brojevi]] || [[racionalni brojevi]] || [[realni brojevi]] || [[kompleksni brojevi]] 
|}

===Počela i filozofija===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
|  &lt;math&gt; p \Rightarrow q \,&lt;/math&gt;|| [[Datoteka:Venn A intersect B.svg|128px]]  || [[Datoteka:Commutative diagram for morphism.svg|96px]]  
|-
| [[Matematička logika]] || [[Teorija skupova]] || [[Teorija kategorija]] || 
|}

===Strukture===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| [[Datoteka:Elliptic curve simple.png|96px]] || [[Datoteka:Rubik's cube.svg|96px]] || [[Datoteka:Group diagdram D6.svg|96px]] || [[Datoteka:Lattice of the divisibility of 60.svg|96px]]
|-
| [[Teorija brojeva]] ||  [[Apstraktna algebra]] || [[Teorija grupa]] || [[Teorija redoslijeda]]
|}

===Prostor===

:{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| [[Datoteka:Illustration to Euclid's proof of the Pythagorean theorem.svg|96px]] || [[Datoteka:Sine cosine plot.svg|96px]] || [[Datoteka:Hyperbolic triangle.svg|96px]] || [[Datoteka:Torus.png|96px]] || [[Datoteka:Koch curve.svg|96px]]
|-
|[[Geometrija]] || [[Trigonometrija]] || [[Diferencijalna geometrija]] || [[Topologija]] || [[Fraktali|Fraktalna geometrija]]
|}

===Stanja, promjena, analiza===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;20&quot;
| [[Datoteka:Integral as region under curve.svg|96px]]  || [[Datoteka:Vector field.svg|96px]] || [[Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png|96px]] || [[Datoteka:Limitcycle.svg|96px]] || [[Datoteka:Lorenz attractor.svg|96px]]
|-
| [[Matematička analiza]] || [[Vektorska analiza]]|| [[Diferencijalne jednadžbe]] || [[Dinamički sustavi]] || [[Teorija kaosa]]
|}

===Diskretna matematika===

{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| &lt;math&gt;\begin{matrix} (1,2,3) &amp; (1,3,2) \\ (2,1,3) &amp; (2,3,1) \\ (3,1,2) &amp; (3,2,1) \end{matrix}&lt;/math&gt; || [[Datoteka:DFAexample.svg|96px]] || [[Datoteka:Caesar3.svg|96px]] || [[Datoteka:6n-graf.svg|96px]]
|-
| [[Kombinatorika]] || [[Teorija rekurzije|Teorija izračunljivosti]] || [[Kriptografija]] || [[Teorija grafova]]
|}

===Primijenjena matematika===

&lt;center&gt; 
&lt;gallery&gt;
Slika:Gravitation space source.png | &lt;center&gt;[[Matematička fizika]]&lt;/center&gt;
Slika:BernoullisLawDerivationDiagram.png | &lt;center&gt;[[Matematička teorija dinamike fluida]]&lt;/center&gt;
Slika:Composite trapezoidal rule illustration small.png | &lt;center&gt;[[Numerička matematika]]&lt;/center&gt;
Slika:Maximum boxed.png | &lt;center&gt;[[Optimizacija (matematika)|Optimizacija]]&lt;/center&gt;
Slika:Two red dice 01.svg | &lt;center&gt;[[Teorija vjerojatnosti]]&lt;/center&gt;
Slika:Oldfaithful3.png | &lt;center&gt;[[Statistika]]&lt;/center&gt;
Slika:Market Data Index NYA on 20050726 202628 UTC.png | &lt;center&gt;[[Financijska matematika]]&lt;/center&gt;
Slika:Arbitrary-gametree-solved.png | &lt;center&gt;[[Teorija igara]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Utjecajni matematičari ==
[[File:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|thumb|Grčki matematičar [[Pitagora]].]]

Priznata najveća matematička četvorka su [[Arhimed]], [[Isaac Newton|Newton]], [[Leonhard Euler|Euler]] i [[Carl Friedrich Gauss|Gauss]]. Potonja dva su redom dobila titule ''kralja'', odnosno ''princa matematičara''.
==== Stari vijek ====
[[Pitagora]] - [[Eratosten]] - [[Hiparh]] - [[Teodor iz Cirene]] - [[Heron]] - [[Nikomah]] - [[Pap Aleksandrijski]] - [[Apolonije iz Perge]] - [[Diofant]] - [[Ptolomej]] - [[Tales]] - [[Anaksagora]] - [[Zeno iz Aleje]] - [[Eudoks iz Knida]] - [[Arhimed]] - [[Euklid]].&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/document/443849209/Matematika-u-doba-helenizma Matematika U Doba Helenizma]&lt;/ref&gt;

==== Srednji vijek ==== 
[[Brahmagupta]] - [[Al-Khwarizmi]] - [[Fibonacci]]

==== Novi vijek ====
[[Rene Descartes|René Descartes]] - [[Isaac Newton]] - [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] - [[Pierre de Fermat]] - [[Évariste Galois]] - [[Joseph-Louis Lagrange]] - [[Pierre-Simon Laplace]] - [[Adrien-Marie Legendre]] - [[Augustin Louis Cauchy]] - [[Leonhard Euler]] - [[Charles Fourier]] -  [[Arthur Cayley]] - [[Karl Weierstrass]] - [[Sofija Kovaljevska]] - [[Gösta Mittag-Leffler]] - [[Karl Friedrich Gauss]] - [[Lobačevski]] - [[Niels Henrik Abel]] - [[Richard Dedekind]] - [[Leopold Kronecker]] - [[Bernhard Riemann]] - [[William Hamilton]] - [[Sophus Lie]] - [[Georg Cantor]] - [[Felix Klein]]

==== 20. i 21. stoljeće ====
[[David Hilbert]] - [[Henri Poincaré]] - [[Élie Cartan]] - [[Emmy Noether]] - [[Jacques Hadamard]] - [[Emil Artin]] - [[John von Neumann]] - [[Srinivasa Ramanujan|Srīnivāsa Aiyangār Rāmānujan]] - [[Henri Lebesgue]] - [[Godfried Harold Hardy]] - [[John Littlewood]] - [[Brower]] -  [[Felix Hausdorff]] - [[Kurt Gödel]] - [[Alonzo Church]] - [[Alan Turing]] - [[Alfred Tarski]] - [[Thoralf Skolem]] - [[Hermann Weyl]] - [[Sergej Soboljev]] - [[Anatolij Ivanovič Maljcev]] - [[Stefan Banach]] - [[Andrej Nikolajevič Kolmogorov]] - [[Lev Pontrjagin]] - [[William Hodge]] - [[Izrael Geljfand]] - [[André Weil]] - [[Henri Cartan]] - [[Laurent Schwarz]] - [[Harish-Chandra]] - [[Wilhelm Magnus]] - [[Paul Erdös]] - [[Abraham Robinson]] - [[Nicolas Bourbaki]] - [[Friedrich Hirzebruch]] - [[Benoît Mandelbrot|Benoit B. Mandelbrot]] - [[Samuel Eilenberg]] - [[Vladimir Arnoljd]] - [[Jean-Pierre Serre]] - [[Saunders MacLane]] - [[Norman Steenrod]] - [[Alexandre Grothendieck]] - [[William Lawvere]] - [[Lars Hörmander]] - [[Daniel Quillen]] - [[Sergej Novikov]] - [[John Milnor]] - [[Michael Artin]] - [[Pierre Deligne]] - [[Dennis Sullivan]] - [[Robert Langlands]] - [[Mihajl Gromov]] - [[Jurij Manjin]] - [[Alexander Beilinson]] - [[Vladimir Drinfeljd]] - [[Gerd Faltings]] - [[Saharon Shelah]] - [[Alain Connes]] - [[Edward Witten]] - [[Maxim Kontsevich]] - [[André Joyal]] - [[Vladimir Voevodsky]] - [[Michael Hopkins]] - [[Sasha Eliashberg]] - [[Grigorij Perelman]] - [[Terence Tao]] - [[Jacob Lurie]] - [[Norbert Wiener]] - [[James Joseph Sylvester]]

==== Utjecajni hrvatski matematičari ====
[[Marin Getaldić]], [[Ruđer Bošković]], [[Stjepan Gradić]], [[Danilo Blanuša]], [[William Feller]], [[Svetozar Kurepa]], [[Sibe Mardešić]], [[Marko Tadić (akademik)|Marko Tadić]], [[Mladen Bestvina]], [[Ivan Mirković]], [[Andrej Dujella]].

== Primjena matematike ==
[[File:Srinivasa Ramanujan - OPC - 1.jpg|thumb|Srinivasa Ramanujan Aiyangar (1887. – 1920.), indijski matematičar. Iako samouk dao je značajan doprinos matematici dvadesetog stoljeća.]]
Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i društvenih znanosti. Važna grana primijenjene matematike je [[Statistika]] (stohastička matematika), koja se bavi izučavanjem i predviđanjem slučajnosti i slučajnih pojava. [[Numerička matematika]] izučava numeričke metode izračunavanja, a [[diskretna matematika]] je zajedničko ime za više grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u [[Računarstvo|računarskim znanostima]]. Razvijena je i [[matematička teorija računarstva]], kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

{{glavni|Filozofija matematike|Rekreacijska matematika}}

===Matematika i ostale znanosti===
Također se prilično često pokazalo da razvoj matematike ne mora nužno pratiti razvoj [[fizika|fizike]] ili neke druge konkretnije znanosti, to jest matematika se može razvijati &quot;sama za sebe&quot;, a primjena onoga što se dobije već se nađe tijekom godina razvoja drugih znanosti (primjeri za to nisu odviše jednostavni, ali, recimo, [[Riemannov prostor]] je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je našao tek u [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]])

===Matematika u citatima===
* ''&quot;Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako glazbenik osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo.&quot;'', [[James Sylvester]]
* ''&quot;Matematika nije nipošto dosadna ili bez mašte, već naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraća ljubav onom tko je voli i razumije&quot;'', [[Vladimir Devidé]]
* ''&quot;Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u općini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može!&quot;'', [[Platon]]
* ''&quot;Matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstva da će se ljudski um uvijek boriti za uzvišene ciljeve&quot;'', [[Danilo Blanuša]]
* ''&quot;Znanje kojem teži geometrija je znanje o vječnome.&quot;'', [[Platon]]

== Vezani članci ==
* [[Popis osnovnih tema u matematici]]

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}
* [http://www.math.hr Matematički odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno matematičkog faulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]
* Philip J. Davis, Reuben Hersh, Elena Anne Marchisotto, ''Doživljaj matematike'', Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., {{ISBN|9532121722}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = Mathematics
|commonshr      = Matematika
|commonscat     = Mathematics
|commonscathr   = Matematika
}}

* [https://enciklopedija.hr/clanak/39398 Matematika] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://www.matematika.hr Hrvatsko matematičko društvo]
* [https://web.math.pmf.unizg.hr/~caklovic/eseji/ Osnove matematike, eseji]
* {{Citiranje knjige |url=https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/714.pdf |first=Franka Miriam |last=Brückler |title=Povijest matematike I |year=2014 |publisher=Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku |access-date=3. srpnja 2024. |archive-date=3. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240703152415/https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/714.pdf |url-status=bot: unknown }}
* {{Citiranje knjige |url=https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/716.pdf |first=Franka Miriam |last=Brückler |title=Povijest matematike II |year=2010 |publisher=Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku |access-date=3. srpnja 2024. |archive-date=3. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240703152426/https://www.mathos.unios.hr/wp-content/uploads/uploads/716.pdf |url-status=bot: unknown }}

{{Grane matematike}}

[[Kategorija:Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Matematika| ]]</text>
      <sha1>5e294y8qgqtrzti9pfvohg6fm6bzdze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola VII. Zrinski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64</id>
    <revision>
      <id>7624139</id>
      <parentid>7484809</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:16:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38385" sha1="fbxrbo742qybvuw8jsdko5z90okfkz0" xml:space="preserve">{{drugoznačenje2|[[Nikola Zrinski (razdvojba)]]}}
{{izdvojeni članak|studeni 2020.}}
{{Infookvir plemić
| ime              = Nikola VII. Zrinski
| titula           = zrinski grof
| slika            = Nicholas Zrinski.jpg
| veličina         = 250px
| opis             = Nikola Zrinski ([[bakrorez]] [[Elias Widemann|Eliasa Widemanna]], 1652.) 
| alt              = 
| grb              = 
| nasljedna_titula = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]]
| vladavina        = [[27. prosinca]] [[1647.]] - [[18. studenoga]] [[1664.]]
| prethodnik       = [[Ivan III. Drašković]]
| nasljednik       = [[Petar IV. Zrinski]]
| suprug           = 
| supruga          = Marija Euzebija Drašković&lt;br&gt;Marija Sofija Löbl
| djeca            = Izak&lt;br&gt;Marija Barbara&lt;br&gt;Marija Katarina&lt;br&gt;[[Adam Zrinski|Adam]]
| puno_ime         = 
| titule           = 
| obitelj          = [[Slika:COA Zrinski 1546.svg.png|18px]] [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]
| otac             = [[Juraj V. Zrinski]]
| majka            = Magdalena Széchy
| datum_rođenja    = [[1. svibnja]] [[1620.]]
| mjesto_rođenja   = [[Čakovec]], [[Hrvatska]]
| datum_krštenja   = 
| mjesto_krštenja  = 
| datum_smrti      = [[18. studenoga]] [[1664.]]
| mjesto_smrti     = Gornji Kuršanec kod [[Čakovec|Čakovca]], [[Hrvatska]]
| datum_pokopa     = 
| mjesto_pokopa    = 
| vjera            = [[rimokatolička crkva|rimokatolik]]
| spomenici        = 
| website          = 
}}
'''Nikola VII. Zrinski''' (na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: Zrínyi Miklós; [[Čakovec]], [[1. svibnja]] [[1620.]] – [[Gornji Kuršanec]] kod Čakovca, [[18. studenoga]] [[1664.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[ban]], [[vojskovođa]] i [[pjesnik]].

== Životopis ==

Grof Nikola Zrinski bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[ban]] od [[1647.]] do [[1664.]] godine. Zbog toga što je rođen u Čakovcu i gdje je proveo velik dio života, neki povjesničari ga nazivaju i Nikola Zrinski Čakovečki. U rodoslovlju cijele obitelji [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]], koja je bila vrlo moćna i utjecajna u srednjovjekovnom [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu]] i kasnije u [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj u sklopu Habsburške monarhije]], on je sedmi po redu s tim imenom, pa mu neki, radi lakše orijentacije, ime pišu kao '''Nikola VII. Zrinski'''. U pojedinim tekstovima naziva ga se i Nikola Zrinski mlađi.

=== Obitelj i odgoj ===
[[Datoteka:Zrinski_grofovi_potpis.jpg|mini|220px|lijevo|Autografi Nikole i Petra Zrinskog]]

Nikola Zrinski praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], sigetskog junaka, a unuk [[Juraj IV. Zrinski|Jurja IV. Zrinskog]], koji je [[1574.]] godine u Nedelišću dao tiskati znamenitu knjigu ''Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal''{{fusg|1}} hrvatskoga pravnika [[Ivanuš Pergošić|Ivanuša Pergošića]]. Nikolin otac, ban [[Juraj V. Zrinski]] umro je [[28. prosinca]] [[1626.]] godine u vojnom taboru u Požunu (današnja [[Bratislava]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]), gdje je sudjelovao sa svojom postrojbom u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]]. Povijesni izvori govore da je bio otrovan&lt;ref&gt;[[Franjo Pajur]], ''O zrinsko-frankopanskoj uroti'', // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 44 (218), br. 5 (312). Studeni 2011., str. 57–67. {{Hrčak|id=113039}}, str. 62.:{{citat2|(...) nakon prerane i po nekima dvojbene očeve smrti u Tridesetogodišnjem ratu (Juraj Zrinski ''“kod Wallensteinovog stola otrovanom rotkvom počašćen, umre od otrova u Požunu dne 18. prosinca 1626. navršiv jedva dvadeset devetu godinu)'', (...)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Josip Bratulić]], [http://www.matica.hr/kolo/500/petar-zrinski-i-njegova-opsida-sigecka-u-povjesnicama-hrvatske-knjizevnosti-26337/ ''Petar Zrinski i njegova Opsida sigecka u povjesnicama hrvatske književnosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021103440/https://www.matica.hr/kolo/500/petar-zrinski-i-njegova-opsida-sigecka-u-povjesnicama-hrvatske-knjizevnosti-26337/ |date=21. listopada 2020.}}:{{citat2|[[Šime Ljubić]] u drugoj knjizi svog Ogledala književne povijesti jugoslavjanske (...) Nakon što je ukazao, kao povjesničar i izdavač povijesnih vrela, na smrt njihova oca Jurja, koji je za Waldsteinovim stolom otrovan (1626.), (...)}}, ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', 3, 2016., pristupljeno 26. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt; po nalogu austrijskog carskog generala [[Albrecht von Wallenstein|Albrechta von Wallensteina]], nakon što je došlo do njihovog verbalnog sukoba.

Nikolina majka, grofica Magdalena Zrinska rođ. [[Széchy]], preudala se nakon toga za baruna Nikolu II. [[Mlakovečki|Mlakovečkog]] (na mađarskom: ''Malakoczy'') [[Susedgrad]]skog. Za Nikolu i njegovog brata [[Petar Zrinski|Petra]] brinulo se tijekom njihove mladosti više znamenitih osoba, među kojima zagrebački biskup [[Petar Domitrović]] (stolovao je od [[1611.]] do [[1628.]] godine) i ostrogonski nadbiskup [[Petar Pazmany]]. Prvotno o braći skrbili su protonotar Stjepan Patačić i zagrebački biskup Petar Domitrović, a nakon što su oba skrbnika ubrzo umrla, skrb je preuzelo četveročlano povjerenstvo, njihov izravni skrbnik bio je Franjo Batthyány, unuk Nikole IV. Zrinskoga.&lt;ref name=&quot;virtualna.nsk.hr&quot;&gt;[http://virtualna.nsk.hr/zrinski/1620/11/13/nikola-vii-zrinski/ Nikola VII. Zrinski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210918083725/http://virtualna.nsk.hr/zrinski/1620/11/13/nikola-vii-zrinski/ |date=18. rujna 2021.}}, virtualna.nsk.hr, pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Obojica su učili i kod [[Isusovci|isusovaca]] u [[Graz]]u od [[1630.]] do [[1634.]] godine, a zatim u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]] u Slovačkoj od 1634. do [[1636.]] godine. U Trnavi je, na isusovačkoj višoj školi,&lt;ref name=&quot;virtualna.nsk.hr&quot;/&gt; 1636. godine završio retoriku.&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Zrinski, Nikola VII. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/zrinski-nikola-vii |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=26. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt; Nakon školovanja Nikola i Petar Zrinski putovali su po [[Italija|Italiji]] gdje ih je primio i papa [[Urban VII.]]&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; Govorili su najmanje šest jezika: [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Njemački jezik|njemački]], mađarski, [[Latinski jezik|latinski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Talijanski jezik|talijanski]] jezik.
{{Povijest Međimurja (rubni stupac)}}
=== Mladi ratnik ===

Godine [[1637.]] vratio se Nikola na svoj posjed u Međimurje, u utvrđeni [[Stari grad Čakovec|čakovečki dvorac]]. Nikola VII. u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] sudjelovao je [[1642.]], [[1643.]], [[1644.]] i [[1646.]] godine.&lt;ref&gt;[[Zvonimir Bartolić]], ''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog: u prigodi 340. obljetnice nastanka Zriniane'' // ''Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6334 sv. 1, br. 1, 2002.], str. 137. - 162., {{Hrčak|id=117562}}, str. 145., pristupljeno 18. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Po prvi puta sudjelovao je u rujnu [[1642.]] godine i to s postrojbom od 500 konjanika, a [[1644.]] godine pridružio im je još 500 konjanika.&lt;ref name=&quot;glas-koncila.hr&quot;&gt;[[Tomislav Vuković]], [https://www.glas-koncila.hr/dr-hrvoje-petric-o-nikoli-vii-zrinskom-u-povodu-400-godisnjice-njegova-rodenja-znam-naime-da-sam-pravi-hrvat-i-k-tomu-zrinski/ ''Dr. Hrvoje Petrić o Nikoli VII. Zrinskom u povodu 400. godišnjice njegova rođenja »Znam naime da sam pravi Hrvat i k tomu Zrinski«''], glas-koncila.hr, 17. rujna 2020., pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Na kraljev poziv [[1646.]] godine s 300 podanika priključio se je hrvatskoj banskoj vojsci i opet sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu.&lt;ref name=&quot;virtualna.nsk.hr&quot;/&gt; Tada se je istaknuo u bitkama protiv Šveđana i njihova saveznika Jurja I. Rákóczyja, došavši kralju u pomoć u mjestu [[Skalica|Skalici]], te nanijevši im teške gubitke.&lt;ref name=&quot;glas-koncila.hr&quot;/&gt; Dana [[26. siječnja]] 1646. godine postao general-bojnikom (General Feldwachtmeister).&lt;ref name=&quot;glas-koncila.hr&quot;/&gt; Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je [[1647.]] godine &quot;generalom svih Hrvata&quot;&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; (''Croatorum omnium generalis''),&lt;ref&gt;{{deu oznaka}} [http://www.biolex.ios-regensburg.de/BioLexViewview.php?ID=1905 Zrinski, Nikola Graf], www.biolex.ios-regensburg.de, pristupljeno 26. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Franjo Pajur, ''O zrinsko-frankopanskoj uroti'', // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 44 (218), br. 5 (312). Studeni 2011., str. 57–67. {{Hrčak|id=113039}}, str. 63.:{{citat2|(...) odnosno ''Croatorum omnium generalis'' (Nikola) (...)}}&lt;/ref&gt; a [[27. prosinca]] iste godine hrvatskim [[ban]]om. U [[Varaždin]]u je na zasjedanju hrvatskog sabora, [[14. siječnja]] [[1649.]] godine postavljen za hrvatskoga bana.

{{citat|''Nemo me impune lacesset'' (Nitko me ne može napasti nekažnjeno)|Nikolina krilatica 1646. godine.&lt;ref name=&quot;citajknjigu.com&quot;&gt;Alis Marić, [https://citajknjigu.com/bibliotheca-zriniana-malo-srece-nista-vise/ Bibliotheca Zriniana – Malo sreće i ništa više] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019104745/https://citajknjigu.com/bibliotheca-zriniana-malo-srece-nista-vise/ |date=19. listopada 2020. }}, citajknjigu.com, 30. studenoga 2014., pristupljeno 13. listopada 2020.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Löbl Mária Zsófia.jpg|mini|200px|Nikolina druga supruga Marija Sofija Löbl]]

Nikola se [[17. rujna]] [[1645.]] godine vjenčao s groficom Marijom Euzebijom [[Grofovi Draškovići|Drašković]], kćeri [[Gašpar II. Drašković|Gašpara II. Draškovića]], člana ljutomerskog ogranka te obitelji, ali je ona nakon nekoliko godina braka, u kojem nije bilo djece, umrla. Dana [[30. travnja]] [[1652.]] godine Nikola se u Beču ponovno vjenčao, i to s barunicom Marijom Sofijom Löbl. U tom se braku rodilo im se četvero djece, od kojih je dvoje umrlo kao vrlo maleno, a dvoje je nadživjelo svog oca. To su bili kći Marija Katarina i sin [[Adam Zrinski|Adam]].

{{citat|''Sors bona nihil aliud'' (Malo sreće i ništa više)|Nikolina krilatica 1652. godine.&lt;ref name=&quot;citajknjigu.com&quot;/&gt;}}
 
=== Mađarski pjesnik ===

Osim što je uspješno ratovao protiv [[Otomansko Carstvo|Turaka]], Nikola Zrinski bio je mudar političar i intelektualac. Napisao je niz značajnih književnih djela, među kojima je jedno od najpoznatijih velika knjiga lirike koja je objavljena u [[Beč]]u [[1651.]] godine pod nazivom ''Adriai tengernek Syrenaia'' (Sirena Jadranskoga mora), a koju je s [[Mađarski jezik|mađarskoga jezika]] na [[hrvatski jezik]] prepjevao njegov brat Petar i pod nazivom ''[[Adrianskoga mora sirena]]'' objavio [[1660.]] godine u [[Venecija|Mletcima]]. U knjizi ''Adrianskoga mora sirena'' osim ''Obside Sigecke'' kao glavnog sadržaja spjeva nalazi se i niz lirskih pjesama ‒ idile, epigrami sigetskim junacima, pjesma o Kristu, te ''&quot;zaključna pjesma &quot;Ispivanje&quot; u kojoj Nikola kao pjesnik izvornika progovara o vlastitu ratničkom habitusu&quot;''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/adrijanskoga-mora-sirena-obsida-sigecka-1184/ ''Knjige. Petar Zrinski. Adrijanskoga mora Sirena &amp; Obsida sigecka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130232508/https://www.matica.hr/knjige/adrijanskoga-mora-sirena-obsida-sigecka-1184/ |date=30. studenoga 2020.}}, [[Matica hrvatska]], pristupljeno 20. listopada 2020. {{matica hrvatska}}&lt;/ref&gt;

Autor je i prvoga [[ep]]a na mađarskom jeziku, ''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'' (Propast Sigeta), napisanoga 1647. – 1648. Nikola Zrinski u [[Mađarska|Mađarskoj]] smatra se najvećim likom mađarske barokne književnosti.

=== Hrvat prije svega ===

Ipak, Nikola Zrinski sâm je sebe smatrao [[Hrvati|Hrvatom]], kako je to [[1659.]] godine napisao u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu [[Ivan Ručić|Ivanu pl. Ručiću]] na latinskom jeziku, gdje se nalazi i slavna rečenica ''&quot;Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem me Croatam et quidem Zrinium esse scio&quot;'',&lt;ref&gt;Tihomir Živić, Antonija Huljev, [https://bib.irb.hr/datoteka/840530.Zivic_Huljev_Hrvatske_Termopile.pdf ''„Hrvatske Termopile“, 450 godina poslije: Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u angloameričkim vrelima''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Odjel za kulturologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska, str. 6., pristupljeno 11. listopada 2020.&lt;/ref&gt; koja u prijevodu glasi: ''&quot;Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski&quot;''.&lt;ref name=&quot;repository.ffri.uniri.hr&quot;&gt;Petra Bedić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A2278/datastream/PDF/view ''Autoreprezentacija Zrinskih u njihovim djelima 17. stoljeća: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418135818/https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A2278/datastream/PDF/view |date=18. travnja 2021.}}, mentor: doc. dr. sc. Saša Potočnjak, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2019., str. 4., pristupljeno 11. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

Hrvatski i mađarski pjesnik, bio je to čovjek koji je u praskozorju europskog doba buđenja nacionalnih svijesti i početka težnji za nacionalnim državama, posvetio svoj život očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda. Međutim, našao se istodobno upleten u političke intrige svog doba, koje s njegovim idealima nisu imale puno toga zajedničkog, i može se smatrati tragičnom osobom hrvatske povijesti.

Iste, 1659. godine, Nikola Zrinski osniva franjevački samostan u Čakovcu te dovodi franjevce hrvatske provincije Svetog Ladislava (a ne franjevce mađarske provincije Svete Marije). Godine [[2009.]] obilježava se 350. obljetnica dolaska franjevačkog reda u [[Čakovec]].

=== Knjižnica ===

Kao učen čovjek, Nikola je u svom dvorcu u Čakovcu posjedovao veliku i bogatu knjižnicu, koja je u stručnim krugovima poznata pod imenom ''[[Bibliotheca Zriniana]]''. Knjižnica je nastala već puno ranije, tijekom 16. stoljeća, pa i prije, ali se njezinim utemeljiteljem smatra upravo ban i pjesnik Nikola, a za službeni početak nastanka knjižnice uzima se [[1662.]] godina kada je njezin vlasnik organizirao stručnu klasifikaciju knjiga i dao izraditi katalog knjižnice s naslovom ''Catalogum omnium librorum bibliothecae csaktorniensis excellentissimi atque illustrissimi domini comitis Nicolai a Zrino nan. Anno Domini 1662. die 10. octobris''. Taj je katalog, kojega je koncipirao sam Nikola Zrinski,&lt;ref&gt;Zvonimir Bartolić, ''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog: u prigodi 340. obljetnice nastanka Zriniane'' // ''Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6334 sv. 1, br. 1, 2002.], str. 137. - 162., {{Hrčak|id=117562}}, str. 158., pristupljeno 18. listopada 2020.&lt;/ref&gt; sastavljen na latinskom jeziku, izuzetna rijetkost i vrijednost, i srećom je očuvan do danas.
[[Datoteka:Nikola_Zrinski_Čakovečki.JPG|mini|200px|lijevo|Nikola Zrinski (rad njemačkog slikara [[Johann Franz Hoffmann|Johanna Franza Hoffmanna]])]]

Znamenita je čakovečka zbirka knjiga Nikole Zrinskog očuvana gotovo na čudesan način. Tu najvrjedniju hrvatsku knjižnicu starijeg razdoblja spasio je splet okolnosti. Nakon iznenadne pogibije bana Nikole, knjižnicu je naslijedio njegov, niti dvije godine star, sin [[Adam Zrinski|Adam]], koji se s majkom Marijom Sofijom i sestrom nešto kasnije odselio iz Čakovca. Ona je odlučila prikupljene knjige ponijeti sa sobom kada je napustila Čakovec nakon suprugove smrti.&lt;ref name=&quot;nsk&quot;&gt;[http://www.nsk.hr/bibliotheca-zriniana/ Bibliotheca Zriniana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170625024755/http://www.nsk.hr/bibliotheca-zriniana/ |date=25. lipnja 2017.}}, nsk.hr, objavljeno 14. studenoga 2014., pristupljeno 26. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt; Na taj način spriječena je opasnost pljačke knjižnice koja je uslijedila nakon smaknuća Adamova strica Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. Tada je, nakon propasti urote zrinsko-frankopanske, po carskoj naredbi cjelokupna imovina Zrinskih zaplijenjena, a posjedi opustošeni.&lt;ref name=&quot;nsk&quot;/&gt; Tijekom Adamova života, kao i nakon njegove smrti, ''Bibliotheca Zriniana'' nekoliko puta preseljavana je (pa je dugo bila i u dvorcu Bitov (Vöttau) u današnjoj južnoj Češkoj), a na kraju otkuplila ju je [[1893.]] godine tadašnja Hrvatska zemaljska vlada za 12.000 forinti i predala na čuvanje [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu]], gdje je i danas, u zbirci Rijetkosti. Njezin cjelokupni fond danas sadrži 731 knjigu neprocjenjive vrijednosti. O knjižnici je pisao i poznati nizozemski znanstvenik [[Jakob Tollius]], koji je posjetio Nikolu u njegovu dvorcu u Čakovcu i bio oduševljen bogatstvom knjižnice i visokom obrazovanošću Zrinskih.&lt;ref&gt;Zvonimir Bartolić, ''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog: u prigodi 340. obljetnice nastanka Zriniane'' // ''Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6334 sv. 1, br. 1, 2002.], str. 137. - 162., {{Hrčak|id=117562}}, str. 150.-151., pristupljeno 18. listopada 2020.&lt;/ref&gt; U razgovoru s Jakobom Tolliusom o političkoj situaciji u Hrvata napomenuo mu je i kako: ''&quot;Turci u budućnosti neće predstavljati nikakvu opasnost za naš opstanak, a nakon uzmaka Turaka preostaju Beč i Mleci kao opasne snage, nerazmjerno prodornije od Stambola. Talijanske snage za nas ne dolaze u obzir, francuska politika kralja Ljudevita XVI. je neiskrena i sebična, a engleskoga kralja ne zanima Dunav. Osim na sebe, mi ne možemo računati ni na koga&quot;''.&lt;ref&gt;Zvonimir Bartolić, ''Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog: u prigodi 340. obljetnice nastanka Zriniane'' // ''Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6334 sv. 1, br. 1, 2002.], str. 137. - 162., {{Hrčak|id=117562}}, str. 151., pristupljeno 18. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

Nikola je poznavao i mnoge druge europske znanstvenike, filozofe i ostale znamenite osobe toga doba, te je kontaktirao s njima. U Čakovcu je Zrinske posjetio i poznati turski putopisac i diplomat [[Evlija Čelebi]]. Evlija Čelebi u izvornome rukopisu ''[[Putopis Evlije Čelebija|Putopisa]]'' napisao je dosta podataka o Nikoli VII. Zrinskom, o njegovu karakteru, vojnim poduhvatima, posjedima obitelji Zrinski, te o štovanju Osmanlija prema Zrinskima.&lt;ref&gt;Doc. dr. sc. Anđelko Vlašić, [https://mmc.hr/vijesti/v20200909/nikola_zrinski_znanstveni_skup_brosura.pdf ''Nikola VII. Zrinski u autografu Putopisa Evlije Čelebija''], str. 11., u: ''Međunarodni znanstveni skup – Hrvatski ban Nikola VII. Zrinski: život i djelo (1620. – 1664.): povodom 400. obljetnice rođenja'', Čakovec, 11. i 12. rujna 2020., pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

=== Pobjednik mnogih bitaka ===

Povijest [[knezovi Zrinski|Zrinskih]] bila je obilježena neprestanim ratovanjima protiv Turaka. Ban Nikola Zrinski je zajedno s bratom [[Petar Zrinski|Petrom]] uspješno ratovao protiv osmanlijske vojske, i dok ih je cijela [[Europa]] slavila, neiskusni i nesposobni kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] ih je stalno opominjao da ostave Turke na miru i &quot;poštuju primirje&quot;. Godine [[1660.]] je, primjerice, Nikola Zrinski držao u &quot;mat poziciji&quot; tursku utvrdu Kanižu (danas [[Nagykanizsa]] u jugozapadnoj Mađarskoj), ali je dobio zapovijed da mora zaustaviti [[bitka kod Velike Kaniže 1660.|napad]] i povući svoje ratnike, pa se, ljut i razočaran, povukao u svoje sjedište u [[Čakovec]].{{nedostaje izvor}} Ipak, u mnogim bitkama i manjim okršajima potukao je neprijatelja zadavši mu bolne udarce.

[[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|mini|300px|Karta Hrvatske u doba Nikole Zrinskog]]

==== Bitka kod [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]] 1651. ====
{{glavni|bitka kod Kostajnice 1651.}}

Budući da su [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] često prelazili tadašnju granicu, upadajući u Hrvatsku na svojim brzim konjima koji su ih nosili u iznenadne pljačkaške pohode, ban Nikola je povremeno uzvraćao udarac, kako bi ih kaznio i zastrašio. Tako je u kolovozu [[1651.]] godine preko Siska i Petrinje poveo svoju vojsku na [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnicu]], gdje je na lijevoj obali [[Una|rijeke Une]], nasuprot kostajničke tvrđave, došlo do otvorene bitke s turskim snagama. Turci nisu izdržali nalet Hrvata, nego su počeli panično bježati preko mosta, kako bi se sklonili u utvrdi. Vidjevši da se stvari nepovoljno odvijaju, zapovjednik kostajničke tvrđave Omer-aga naredio je dizanje pokretnog mosta preko Une, kako čete Zrinskog ne bi mogle napasti samu tvrđavu. Time je svoje vojnike koji su još bili na lijevoj obali Une, ostavio na milost i nemilost Hrvatima.&lt;ref&gt;[[Ive Mažuran]], ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden Marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, str. 232.&lt;/ref&gt;

Nikola Zrinski nije tada napao samu utvrdu na desnoj obali Une, nego je naredio prekid pohoda i povratak prema Petrinji, da ne bi bio optužen za kršenje primirja koje je tada bilo na snazi. Kostajnički poraz osmanske vojske primirio je njezine agresivne zapovjednike i neko vrijeme većih izgreda na tadašnjoj granici nije bilo.

==== Obrane tvrđave Novi Zrin ====

Godine [[1661.]] Nikola Zrinski je, kako bi pojačao obranu od turske opasnosti koja je dolazila s ugarske strane, bez dopuštenja [[beč]]kog dvora dao izgraditi velebnu utvrdu [[Novi Zrin]], blizu ušća Mure u Dravu, na samom istočnom rubu [[Međimurje|Međimurja]]. Tim činom izazvao je gnjev Turaka, koji su reagirali tako što su nekoliko puta napali tu utvrdu, ali kako je ona bila dobro branjena (s 24 topa na zidinama) i dobro opskrbljena zalihama baruta, hrane i drugih potrepština, nisu je u prvim godinama uspjeli osvojiti.

[[Datoteka:Weltliche Schatzkammer Wien (216)b.JPG|thumb|200px|lijevo|Lanac reda &quot;viteza zlatnog runa&quot; kakvog je dobio Nikola Zrinski]]

Jedna od većih [[Bitka za Novi Zrin 13. kolovoza 1663.|bitaka za utvrdu Novi Zrin]] odvijala se [[13. kolovoza]] [[1663.]] godine, kada je bila napadnuta od oko 6000 Osmanlija. Nikola Zrinski, koji je osobno vodio hrvatske obrambene postrojbe, uspio je neprijatelja odbaciti i kasnije ga natjerati na povlačenje. Procjene gubitaka: osmanske snage 566, a hrvatska vojska 30. Toga kolovoza Turci su još u dva navrata pokušali osvojiti utvrdu, ali opet bez uspjeha.

Do [[Bitka za Novi Zrin 17. studenoga 1663.|bitke za utvrdu Novi Zrin]] ponovno je došlo [[17. studenoga]] 1663. godine, a ishod te bitke opet bio je povoljan za hrvatske branitelje. Nikolina obrana Novog Zrina, kao i pobjeda [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] nad Turcima, u bitki kod [[Bitka kod Jurjevih Stijena 1663.|Jurjevih Stijena]] pokraj [[Otočac|Otočca]], potaknuli su divljenje i euforiju u [[Europa|Europi]], povećavši slavu Zrinskih.

{{glavni|Opsada Novog Zrina}}

Ipak, Novi se Zrin bez kraljeve pune potpore nije mogao održati. Velika turska vojska kojom je zapovijedao osobno veliki [[vezir]] [[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić]] (tur. ''Köprülü'') uz pomoć [[Tatari|tatarskih]] snaga napala je utvrdu [[5. lipnja]] [[1664.]] godine i nakon nešto više od mjesec dana duge [[Opsada Novog Zrina|opsade]] uspjela ju osvojiti, te [[7. srpnja]] 1664. godine do temelja razoriti. Usprkos ustrajnim Nikolinim nastojanjima da isposluje kod glavnog zapovjednika habsburške carske vojske [[Raimund Montecuccoli|Raimunda Montecuccolija]] da se sa svim raspoloživim snagama (oko 30.000 vojnika stacioniranih nekoliko kilometara od Novog Zrina) napadne Turke i prekine opsada, ovaj je to odbio jer naputak koji je dobio imenovanjem bio je kako može intervenirati samo ako tursko napredovanje uistinu ugrozi Beč, te ih je napao tek kada su ovi krenuli ka Beču.

Sve to izazvalo je Nikolino ogorčenje, te uz kasnije događaje (nepovoljni mirovni sporazum s Osmanlijama) utjecalo na stvaranje [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopanske urote]].

==== Osječki most – rez turske žile kucavice  ====
{{glavni|Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog}}
Na početku [[1664.]] godine mudrom i razrađenom ratnom strategijom i taktikom Nikola Zrinski je, krenuvši prema istoku, uništio više turskih uporišta u tada okupiranoj [[Ugarska|Ugarskoj]], te je provalio preko Baranje, zauzeo [[Darda|Dardu]], te sve do grada [[Osijek]]a, spalivši osječku palanku, no cijeli grad nije mogao zauzeti bez topova.&lt;ref name=&quot;Branko Nadilo&quot;&gt;Branko Nadilo, [http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-57-2005-07-07.pdf ''Nastanak i razvoj osječke Tvrđe''], ''Građevinar'', sv. 57, br. 7, (2005.), str. 538., pristupljeno 18. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Tamo je početkom veljače izveo jednu od svojih najspektakularnijih akcija, koja je odjeknula Europom, kada je spalio i znatno oštetio nekoliko kilometara dug čuveni drveni [[Sulejmanov most]] preko rijeke Drave (i okolnih močvara), izgrađen još [[1566.]] godine, koji je povezivao Osijek i Dardu u Baranji. Njime je turska vojska prodirala u Europu i vršila opskrbu svojih postrojbi, pa je spaljivanjem jedno vrijeme presječena ta turska žila kucavica. Nikolin ''&quot;prodor do Osijeka i spaljivanje Sulejmanovog mosta danas se proučava kao primjer vojne akcije sa svim elementima diverzije koja je, zapravo, karakteristika modernog ratovanja&quot;''.&lt;ref&gt;Mr. sc. Markus Pilić, [https://mmc.hr/vijesti/v20200909/nikola_zrinski_znanstveni_skup_brosura.pdf ''Nikola VII. Zrinski: vojskovođa i utemeljitelj vojne znanosti u Hrvatskoj i Ugarskoj''], str. 18., u: ''Međunarodni znanstveni skup – Hrvatski ban Nikola VII. Zrinski: život i djelo (1620. – 1664.): povodom 400. obljetnice rođenja'', Čakovec, 11. i 12. rujna 2020., pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

Zbog velikih i sjajnih pobjeda (zimski pohod u siječnju i veljači 1664. godine) španjolski kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] dao je Nikoli Zrinskom [[20. travnja]] 1664. godine [[Red zlatnoga runa|odličje &quot;viteza zlatnoga runa&quot;]].&lt;ref&gt;Mr. sc. Vladimir Kalšan, [https://mmc.hr/vijesti/v20200909/nikola_zrinski_znanstveni_skup_brosura.pdf ''Nikola VII. Zrinski Čakovečki – vitez zlatnog runa''], str. 19., u: ''Međunarodni znanstveni skup – Hrvatski ban Nikola VII. Zrinski: život i djelo (1620. – 1664.): povodom 400. obljetnice rođenja'', Čakovec, 11. i 12. rujna 2020., pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Francuski kralj [[Luj XIV.|Ljudevit (Luj) XIV.]] imenovao ga je svojim počasnim plemićem (''perom'' – od engleske riječi ''Peer''). Francuski kralj [[Luj XIV.|Ljudevit (Luj) XIV.]] nagradio ga je s 10.000 talira, te mu je poklonio znamenitu tapiseriju ''Zrinska vojna'', rad osobno majstora Gobelina.&lt;ref name=&quot;Branko Nadilo&quot;/&gt;

=== Buntovnik protiv Vašvarskog mira ===
[[Datoteka:Kuršanečki lug - Pogibija Nikole Zrinskog (1664).jpg|mini|200px|Prikaz napada vepra na znamenitog hrvatskog bana u lugu kod [[Kuršanec|Kuršanca]]]]

Dana [[1. kolovoza]] [[1664.]] godine Habsburška carska vojska, uz pomoć vojnih postrojbi iz nekih europskih zemalja, strahovito je razbila Turke kod [[Monošterska bitka (1664)|Monoštra]] ([[mađarski jezik|mađ]]. ''Szentgotthárd''). Kralj Leopold I., međutim, nije iskoristio tu pobjedu, nego je s neprijateljem sklopio nepovoljni sporazum poznat kao „sramotni [[Vašvarski mir]]“, s uvjetima kao da su Turci bili pobjednici. Ugarski i hrvatski staleži nisu bili zadovoljni iznimno lošim uvjetima tog mira, jer su Turci mogli zadržati sve što su do tada osvojili, a kako im je Beč onemogućio politikom da se zakonito izbore za svoja prava, nije bilo druge nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže, te ostvare svoja prava pokretom protiv bečkog dvora, koji je poznat pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]].

Na čelu nezadovoljnika s hrvatske strane bio je Nikola Zrinski, dok je s mađarske strane to bio Franjo ([[mađarski jezik|mađ]]. ''Ferenc'') [[Franjo Wesselényi|Wesselényi]]. Kako je upravo u to vrijeme francuski kralj [[Luj XIV.|Ljudevit (Luj) XIV.]] bio u sukobu s bečkim dvorom zbog europske politike, došlo je i do pregovora buntovnika s njim o suradnji, ali ona na kraju nije ostvarena.

=== Pogibija ===

U burnim danima i tjednima koji su slijedili nakon Vašvarskog mira u redovima nezadovoljnika, [[18. studenoga]] [[1664.]] godine Nikola pogiba pod nejasnim okolnostima u [[lov]]u na vepra. To se dogodilo u blizini međimurskog naselja [[Gornji Kuršanec]], južno od Čakovca, na području lovišta zvanog Kuršanečki lug. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataškano i prikazano kao smrt od ranjenog divljeg vepra.&lt;ref&gt;''Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji'', prir. [[Ivan Mužić]], Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., {{ISBN|978-953-6803-25-5}}, str. 151.:{{citat2|Nakon tajanstvenog ubojstva bana Nikole Zrinskog, koje je očito organizirao bečki dvor metkom u leđa inscenirajući nesretan slučaj prilikom lova, (...)}}&lt;/ref&gt; Njegovom smrću [[Zrinsko-frankopanska urota]] izgubila je svog predvodnika.

[[Datoteka:Spomenik Nikoli Zrinskom iz 1728, Gornji Kuršanec (Croatia).jpg|mini|200px|Obelisk u [[Gornji Kuršanec|Gornjem Kuršancu]] u spomen Nikoline pogibije]]

Znameniti hrvatski ban pokopan je [[21. prosinca]] [[1664.]] godine u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu [[Pavlinski samostan Sveta Jelena|pavlinskog]] samostana u [[Sveta Jelena (Međimurje)|Svetoj Jeleni]], lokalitetu udaljenom dva kilometra sjeverno od Čakovca. Pogrebni obred vodio je zagrebački biskup [[Petar Petretić]], a govor je održao lepoglavski pavlin [[Ivan Kery]]. U pogrebnome govoru Ivan Kery bana je nazvao ''&quot;utjehom Ugarske, svjetlošću Slavonije, očnim vidom Hrvatske, potporom Dalmacije, srcem Europe, idolom države, slavom kršćanstva, štitom carevine te najjačim zaštitnikom općega dobra i primjerom svakog ljudskog nastojanja&quot;''.&lt;ref name=&quot;repository.ffri.uniri.hr&quot;/&gt;

Po riječima tajnika obitelji Zrinski, patera Marka Forstalla, tijelo pokojnika »''21. prosinca svečanim sjajem, na pogrebu ukrašenim brojnim ratnim zastavama i drugim plijenom otetim od neprijatelja, pokopano je u mjedenom sarkofagu u grobnici njegovih otaca u [[Sveta Jelena (Međimurje)|Sv. Jeleni]]''«.&lt;ref name=&quot;zrinska-garda.hr&quot;&gt;Prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, [http://www.zrinska-garda.hr/old/Govor_Bartolic.htm Nikola Zrinski (Čakovec, 1. V. 1620. – Kuršanec, 18. XI. 1664.)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, zrinska-garda.hr, pristupljeno 11. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

U spomen na njegovu tragičnu pogibiju [[18. studenoga]] [[1994.]] godine ponovno postavljen mu je spomenik, u naselju Gornjem Kuršancu.{{fusg|2}}

== Djela ==
* ''Adriai tengernek Syrenaia'', Beč, 1651., (prepjev na hrv. jeziku: ''[[Adrianskoga mora sirena]]'', Mletci, 1660.)
U rukopisu je ostavio:
* ''Ne bántsd a Magyart'' (Ne diraj Madžara)
* ''Vitéz hadnagy'' (Hrabri vitez), zbirka meditacija o vojničkoj hrabrosti 
* ''Mátyás király életéről való elmélkedések'' (Razmišljanje o životu kralja Matije) 
* ''Az török áfium ellen való orvosságban'' (Lijek protiv turskog opija)

== Naslijeđe i spomen ==
[[Datoteka:Spomenik Nikoli Zrinskom ČK.jpg|mini|200px|Spomenik na glavnom čakovečkom trgu i ulazu u [[Perivoj Zrinskih]]]]
U vrijeme svoje smrti, Nikola Zrinski Čakovečki bio je na vrhuncu slave. Nakon njegove pogibije, vodstvo urote preuzimaju drugi pojedinci (u Hrvatskoj njegov brat [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]], a u Ugarskoj ostrogonski nadbiskup [[Đuro Lippay]], ugarski [[palatin]] [[Franjo Wesselenyi]], te [[Franjo Nádasdy]] i [[Erazmo Tattenbach]]). Nekoliko godina potom dolazi do sloma urote ([[1670.]] – [[1671.]]) i potpunog raspada pokreta.

Nikolina supruga Sofija se nakon njegove smrti odselila iz Čakovca, zajedno s dvoje male djece. Svoje školovanje sin [[Adam Zrinski|Adam]] i kći Marija Katarina nastavili su u Beču. Tek [[1681.]] godine vratio se Adam na obiteljsko vlastelinstvo u [[Međimurje]] i, kao i njegovi predci, uključio u borbu protiv Turaka. Kao austrijski časnik poginuo je u [[Bitka kod Slankamena 1691.|bitci]] s Turcima kod [[Slankamen]]a, [[19. kolovoza]] [[1691.]] godine. Neki povijesni izvori govore da ga je zapravo jedan austrijski vojnik ustrijelio metkom u leđa.&lt;ref&gt;[[Trpimir Macan]], [[Željko Holjevac]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd. Školska knjiga, Zagreb, 2013., {{ISBN|978-953-0-61560-1}}, str. 154.&lt;/ref&gt; Budući da nije imao djece, njegovom smrću ta je grana obitelji Zrinski usahnula. Na životu je ostao još jedno vrijeme samo njegov bratić [[Ivan Antun Zrinski]], posljednji muški potomak slavne velikaške obitelji [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]]. Ivan Antun Zrinski [[1683.]] godine optužen je za veleizdaju i utamničen, provevši dvadeset godina po austrijskim zatvorima umro je od upale pluća u [[Graz]]u, u utvrdi Schlossberg, [[11. studenoga]] [[1703.]] godine.

Slavom ovjenčanom hrvatskom banu i pjesniku Nikoli Zrinskom [[1904.]] godine tadašnje vlasti su na glavnom trgu, u središtu grada [[Čakovec|Čakovca]], podigle velebni spomenik visok oko osam metara. Na vrhu spomenika šepiri se veliki orao raširenih krila koji stoji na maču i liri, simbolizirajući [[junaštvo]] i pjesništvo Nikole Zrinskog.

Spomenik mu je podignut kod utvrde Novi Zrin, [[2001.]] godine.&lt;ref&gt;Mr. sc. Nikola Cik, [https://mmc.hr/vijesti/v20200909/nikola_zrinski_znanstveni_skup_brosura.pdf ''Spomenici Nikole VII. Zrinskog''], str. 17., u: ''Međunarodni znanstveni skup – Hrvatski ban Nikola VII. Zrinski: život i djelo (1620. – 1664.): povodom 400. obljetnice rođenja'', Čakovec, 11. i 12. rujna 2020., pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Skrbnici_Nikole_Zrinskog_Čakovečkog.jpg|Skrbnici Nikole Zrinskog Čakovečkog
Datoteka:Szigeti_veszedelem_(1651).jpg|Groff Zrini Miklos: Adriai tengernek Syrenaia
Datoteka:Adrianskoga_mora_sirena.JPG|Adrianskoga mora sirena
Datoteka:Novi_Zrin.JPG|Novi Zrin
Datoteka:Jan_Thomas_Portrait_of_Miklós_Zrínyi.jpg|Portret Nikole Zrinskoga (između 1662. i 1663., autor: ([[Jan Thomas van Ieperen]])
Datoteka:Osječki_most_sultana_Sulejmana.jpg|Osječki most sultana Sulejmana
Datoteka:Zimska_vojna_Nikole_Zrinskog_Čakovečkog_(1664.).jpg|Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog (1664.)
Datoteka:Miklós_and_Péter_Zrínyi,_burning_of_the_bridge_at_Eszék.jpg|Nikola i Petar Zrinski, spaljivanje osječkoga mosta ([[17. stoljeće]], bakrorez, rad nepoznatoga autora)
Datoteka:Bitka_za_Kanižu_1664.jpg|Opsada Kaniže, svibanj 1664., pod vodstvom Nikole Zrinskoga, generala Wolfganga Juliusa Hohenlohe-Neuensteina i generala Petera Strozzija
Datoteka:350._obljetnica_smrti_-_Nikola_Zrinski_-_poprsje_u_Donjoj_Dubravi.jpg|Poprsje Nikole Zrinskoga u Donjoj Dubravi
Datoteka:Nikola_Zrinski_Čakovečki_-_poprsje_u_Muzeju_Međimurja.jpg|Nikola Zrinski Čakovečki (poprsje u Muzeju Međimurja)
Datoteka:Bust_of_Miklós_Zrínyí_at_the_Miklós_Zrínyi_Military_Academy-2.jpg|Poprsje Nikole Zrinskoga u Vojnoj akademiji Miklós Zrínyi, Budimpešta
Datoteka:Zrínyi_Miklós.jpg|Kip Nikole Zrinskoga (Muzej ratne povijesti u Budimpešti)
Datoteka:Zrinska_garda_Čakovec_-_spomenik_Nikoli_Zrinskom_u_Donjoj_Dubravi.jpg|Zrinska garda – povijesna vojna postrojba iz Čakovca kod spomenika Nikoli Zrinskom u Donjoj Dubravi
Datoteka:Muzej Međimurja, Čakovec - portreti i odjeća Zrinskih.jpg|Portreti i odjeća Nikole i njegove supruge Marije Sofije Löbl
Datoteka:Poprsje Nikole Zrinskog Čakovečkog u Gornjem Kuršancu (2024).jpg|Poprsje svečano otkriveno 2024. godine u [[Gornji Kuršanec|Gornjem Kuršancu]], mjestu pogibije 
&lt;/gallery&gt;

== Vidi još ==
* [[Petar Zrinski]]
* [[Zrinsko-frankopanska urota]]
* [[Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu]]
* [[Nikola Šubić Zrinski]]
* [[Frankopani]]
* [[Popis hrvatskih banova]]
* [[Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog]]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''&quot;'''Pergošić, Ivanuš (Ivan),''' (...) U tiskari Jurja Zrinskog u Nedelišću objavio je ''Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal'' (1574), slobodni skraćeni hrvatski prijevod ''Tripartita'', sustavnoga prikaza običajnoga prava u Ugarskoj i Slavoniji, i prvu knjigu tiskanu na kajkavskome.&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pergošić, Ivanuš |url=https://enciklopedija.hr/clanak/pergosic-ivanus |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=26. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt;
#{{fusd|2}}''&quot;Na mjestu ranjavanja Nikole VII. Zrinskog (...) je 1728. markiza Anna Maria Pignatelly Althan, vlasnica čakovečkih posjeda u 18. st. podigla spomenik u obliku obeliska, koji je premješten stvaranjem umjetnog jezera radi izgradnje hidroelektrane na Dravi. Replika obeliska nalazi se u središtu obližnjeg mjesta Gornji Kuršanec.&quot;'' Izvorni obelisk nalazi se u čakovečkom muzeju.&lt;ref&gt;[https://lako.com.hr/2016/11/13/kursanec/ Kuršanec, Gornji], lako.com.hr, pristupljeno 11. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* Ive Mažuran, [http://www.scribd.com/doc/13053124/Ive-MazuranPovijest-Hrvatske-Od-1518-Stoljeca ''Povijest hrvatske od 15. stoljeća do 18. stoljeća'']
* Ivana Sabljak, [https://www.matica.hr/vijenac/349/dva-brata-i-jedna-sirena-5748/ ''U povodu 660 godina od bilježenja imena plemićke obitelji Zrinski. Dva brata i jedna Sirena''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 349, 19. srpnja 2007.
* Hrvoje Petrić, [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/utvrda-novi-zrin-1661-1664-1412208 ''Utvrda Novi Zrin (1661. – 1664.)''], vojnapovijest.vecernji.hr, 24. lipnja 2020.

{{Redoslijed|
|prethodnik         = [[Ivan III. Drašković]]
|gl_članak_funkcija = [[Hrvatski ban]]&lt;br /&gt;(1647. – 1664.)
|nasljednik         = [[Petar Zrinski]]
}}

{{GLAVNIRASPORED:Zrinski, Nikola VII.}}
[[Kategorija:Nikola VII. Zrinski|*]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvatski grofovi]]
[[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]
[[Kategorija:Povijest Međimurja]]
[[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]]
[[Kategorija:Lovstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Nedelišće]]</text>
      <sha1>fbxrbo742qybvuw8jsdko5z90okfkz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. listopada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225</id>
    <revision>
      <id>7623811</id>
      <parentid>7264074</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ashune</username>
        <id>249098</id>
      </contributor>
      <comment>Goran Bare</comment>
      <origin>7623811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3617" sha1="tsmhrg5e1kdja8mdjsaazfcttrba41l" xml:space="preserve">'''9. listopada''' (9. 10.) 282. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (283. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine imaju još 83 dana.

== Događaji ==
* [[1806.]] – Nakon šest godina gradnje, u Brigu (kanton Wallis) u [[Švicarska|Švicarskoj]] pušten je u promet alpski prijelaz, ''Simplon-cesta'', prvi od onih čiju je gradnju potaknuo [[Napoleon]], a 65&amp;nbsp;km duga cesta trabala je olakšati prijelaz preko [[Alpe|Alpa]].
* [[1934.]] – u [[Marseilles]]u ubijen [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]].
* [[1940.]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Njemačka|Njemački]] [[Luftwaffe]] bombardirao je [[Katedralu sv. Pavla]] u sklopu [[Bitka za Britaniju|Bitke za Britaniju]].
* [[1970.]] – U [[Kambodža|Kambodži]] je [[predsjednik]] [[parlament]]a In Tam objavio ukidanje [[Monarhija|monarhije]].
* [[1974.]] – [[Švicarska]] zrakoplovna tvrtka ''Swiss Air'' prevezla je na jug stotine tisuća [[Lastavica pokućarka|lastavica]] kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće.
* [[1989.]] – Više od 70 000 prosvjednika u [[Leipzig]]u prosvjedovalo protiv [[DDR|istočnonjemačkog režima]], čime je najavljen i njegov konačni pad. (Vidi: [[Ponedjeljski prosvjedi]])
* [[2019.]] – [[napad na sinagogu u Halleu]] (Njemačka)

{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 9. listopada ==
* [[1788.]] – [[Jožef Košič]], [[Slovenci|slovenski]] pisac, pjesnik, etnolog, povjesničar i svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* [[1797.]] – [[Philippe Suchard]], švicarski slastičar i tvorničar čokolade († [[1884.]])
* [[1835.]] – [[Camille Saint-Saëns]], francuski skladatelj († [[1921.]])
* [[1846.]] – [[Franjo Glad]], hrvatski (međimursko-kajkavski) pisac († [[1905.]])
* [[1847.]] - [[Luise Hummel]], austrijska pedagoginja († [[1917.]])
* [[1857.]] – [[Ivo Vojnović]], hrvatski književnik († [[1929.]])
* [[1859.]] – [[Alfred Dreyfus]], francuski časnik
* [[1874.]] – [[Nikolaj Rerih]], ruski slikar i filozof († [[1947.]])
* [[1892.]] – [[Ivo Andrić]], hrvatski književnik, nobelovac († [[1975.]])
* [[1906.]] – [[Léopold Sédar Senghor]], senegalski političar i književnik
* [[1907.]] – [[Jacques Tati]], francuski redatelj i glumac († [[1982.]])
* [[1922.]] – [[Bulcsú László]], hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog
* [[1940.]] – [[John Lennon]], osnivač grupe [[The Beatles]] († [[1980.]])
* [[1959.]] – [[Boris Nemcov]], ruski političar († [[2015.]])
* [[1970.]] – [[Annika Sörenstam]], švedsko-američka igračica golfa
* [[1975.]] – [[Kate Winslet]], britanska glumica
* [[1975.]] – [[Mark Viduka]], australski nogometaš
* [[1979.]] – [[Jelena Kovačić]], hrvatska dramatičarka i dramaturginja
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 9. listopada ==
* [[1926.]] – [[Josias von Heeringen]], njemački general (* [[1850.]])
* [[1958.]] – [[Pio XII.]], papa (* [[1876.]])
* [[1967.]] – [[Che Guevara]], argentinsko-kubanski revolucionar (* [[1928.]])
* [[1985.]] – [[Pero Tutavac Bilić]], hrvatski publicist (* [[1913.]])
* [[1987.]] – [[Vladimir Ruždjak]], hrvatski operni pjevač (* [[1922.]])
* [[1995.]] – [[Andrija Matijaš Pauk]], hrvatski [[general bojnik]] (* [[1947.]])
* [[2014.]] – [[Boris Buzančić]], hrvatski glumac i političar (* [[1929.]])
* [[2026.]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* [[Dan hangeula]] u Južnoj Koreji

== Imendani ==
* 

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u listopadu| 009]]</text>
      <sha1>tsmhrg5e1kdja8mdjsaazfcttrba41l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mjesec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6118</id>
    <revision>
      <id>7623874</id>
      <parentid>7587183</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:57:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69379" sha1="oufjbmv90yqs12nbrnductgsbtyubrv" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2015.}}
{{dz}}
{{satelit slika|
| boja pozadine = ...
| ime slike = FullMoon2010.jpg
| sirina slike u px = 280px
| tekst ispod slike = &lt;!--Mjesec-- vidi se, ai piše gore da je mjesec ;) --&gt;
| ime = Mjesec [[file:Moon decrescent symbol (bold).svg|24px|☾]]
| planet = [[Zemlja]]
| grupa = -
| ekscentricitet = 0,054 9&lt;ref&gt;[http://rimg.geoscienceworld.org/content/60/1/221] Mark A. Wieczorek, Bradley L. Jolliff, Amir Khan, Matthew E. Pritchard, Benjamin P. Weiss, James G. Williams, Lon L. Hood, Kevin Righter, Clive R. Neal, Charles K. Shearer, I. Stewart McCallum, Stephanie Tompkins, B. Ray Hawke, Chris Peterson, Jeffrey J. Gillis i Ben Bussey &quot;The constitution and structure of the lunar interior&quot;, Reviews in Mineralogy and Geochemistry 60 (1): 221–36, 2006.&lt;/ref&gt; 
| prosjecna udaljenost = 384 401 [[km]] (0,002 57 [[AJ]])
| periapsis = 363 295 km (0,002 4 AJ) &lt;br /&gt; [[perigej]]
| apoapsis = 405 503 km (0,002 7 AJ) &lt;br /&gt; [[apogej]]
| period = 27 [[dan|d]], 7 [[sat|h]], 43 [[minuta|min]] 11,6 [[sekunda|s]] &lt;br /&gt; [[siderički mjesec]] 
| max v = 1,076 [[km/s]]
| avg v = 1,022 km/s
| min v = 0,964 km/s
| i_ekliptika = 5,145 [[stupanj (kut)|°]]&lt;ref&gt;[http://books.google.ca/books?id=S4xDhVCxAQIC&amp;pg=PA184#v=onepage&amp;q&amp;f=false] Lang, Kenneth R.: &quot;The Cambridge Guide to the Solar System&quot;, 2nd ed., Cambridge University Press, 2011.&lt;/ref&gt;
| i_planet = &lt;!-- xxxx ° --&gt;
| srednji promjer = 3 647 km &lt;br/&gt; (0,273 Zemljinog)&lt;ref&gt;[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/moonfact.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323165650/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/moonfact.html |date=23. ožujka 2010. }} Williams, Dr. David R.: &quot;Moon Fact Sheet&quot;, [[NASA]], 2006.&lt;/ref&gt;
| povrsina = 37 930 000 [[km²]] &lt;br/&gt; (0,074 Zemljine)
| masa = 7,347 7 x 10&lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt; [[kg]] &lt;br/&gt; (0,0123 Zemljine)
| volumen = 2,1958 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; [[km³]] &lt;br/&gt; (0,02 Zemljinog)
| gustoca = 3 346,4 [[kg/m³]]
| gravitacija = 1,622 [[m/s²]] &lt;br/&gt; (0,1654 [[Ubrzanje slobodnog pada|g]])
| brzina oslobadjanja = &lt;!-- xxxx [[m/s]] --&gt;
| Ekvatorijalna brzina rotacije = &lt;!-- xxxx m/s --&gt;
| period rotacije = &lt;!-- xxxx d (xxxx [[godina]]) --&gt;
| abs_mag = -12,74 
| albedo = 0,07 
| temperatura = od –160 °[[celzij|C]] noću do +120 °C danju
| atmosferski tlak = 3 x 10&lt;sup&gt;-10&lt;/sup&gt; [[Pascal (SI jedinica)|Pa]]
| nagib osi = 1,542 4° s obzirom na [[ekliptika|ekliptiku]] &lt;br /&gt; 6,687° s obzirom na putanju
}}

[[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|300px|desno|Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje.]]

[[datoteka:Moon Farside LRO.jpg|mini|300px|desno|Dalja strana Mjeseca od koje vidimo samo rubove (18%) sa Zemlje zbog pojave [[libracija|libracije]].]]

'''Mjesec''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Luna'') je [[Zemlja (planet)|Zemljin]] [[prirodni satelit]] i ujedno najbliže [[nebesko tijelo]], udaljeno u prosjeku 384 401 [[km]], tako da svjetlost s Mjeseca na [[Zemlja|Zemlju]] stiže za 1,25 sekundi. Mjesec obilazi Zemlju po [[elipsa|eliptičnoj stazi]] srednjom brzinom od 1,02 [[Metar u sekundi|km/s]], i prelazi dnevni luk od 13° 10'. &lt;!-- Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stupnjeva do 5° 18'. - Tvrdnja da staza podliježe temperaturnim vibracijama nema smisla. Ne mogu pogoditi što je autor htio reći. --&gt; Mjesec je čvrsto nebesko tijelo promjera 3 647&amp;nbsp;km, te je po [[površina|površini]] 14 puta, po [[obujam|obujmu]] 50 puta, a po [[masa|masi]] 81 puta manje od Zemlje. [[Ubrzanje zemljine sile teže|Ubrzanje sile teže]] je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Mjesec se oko Zemlje obrne za 27 dana 7 sati 43 minute i 11,6 sekundi ([[siderički mjesec]]).

Mjesec je najsjajnije nebesko tijelo nakon [[Sunce|Sunca]], svjetlost kojega odražava (ne stvara vlastitu [[svjetlost]] poput [[zvijezda]]). Puni Mjesec [[Prividna magnituda|prividne je zvjezdane veličine]] –12,74, [[albedo]] mu je 0,07, a [[kutni promjer]] se vidi pod [[kut]]om od približno 0,5°. Zemlji okreće stalno istu stranu, jer se obilazak i vrtnja odvijaju u istome smjeru, a vremena obilaska i okreta jednaka su, što je posljedica Zemljina plimnog utjecaja. Staza mu je nagnuta prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] za 5° 9'. Više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog [[libracija|libracije]] (59 %). [[Mjesečeve mijene]] promjene su Mjesečeve osvijetljenosti tijekom [[sinodički mjesec|sinodičkoga mjeseca]] (mladi Mjesec ili mlađak, prva četvrt, puni Mjesec ili uštap i posljednja ili zadnja četvrt), a nastaju zbog stalne promjene Mjesečeva položaja prema Zemlji i Suncu. Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, nastaje [[pomrčina Mjeseca]], a kada dođe u spojnicu ([[Mjesečevi čvorovi]]) između Zemlje i Sunca, nastaje [[pomrčina Sunca]]. Privlačne sile Mjeseca i Sunca uzrokuju na Zemlji [[morske mijene]] (plimu i oseku). Svojom privlačnošću Mjesec utječe na Zemljinu stazu oko Sunca ([[nutacija]]).

[[Gustoća]] Mjeseca je 3,34 [[tona|t]]/[[Kubični metar|m³]], po čemu je drugi [[prirodni satelit]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Njegovo gibanje u složenome [[gravitacija|gravitacijskom]] polju Zemlje i Sunca podložno je mnogobrojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje stalno se mijenja jer se Mjesec oko Zemlje giba po [[elipsa|elipsi]], a osim toga u duljim vremenskim razmacima njegova staza nema stalan oblik i veličinu. Prosječna je udaljenost 384 401 [[km]], što je najprije bilo točno izmjereno metodom [[paralaksa|dnevne paralakse]], zatim [[radar]]om i [[lidar]]om. Metodama [[nebeska mehanika|nebeske mehanike]] obrađuje se Mjesečevo gibanje u složenom gravitacijskom polju Sunca, Zemlje i [[planet]]a. Za razdoblje od 1750. do 2125. izračunano je da je Mjesec najbliže Zemlji, 356 375&amp;nbsp;km, bio 4. siječnja 1912., a da će najdalje od Zemlje, 406 720&amp;nbsp;km, biti 3. veljače 2125. Mjerenjem udaljenosti [[laser]]om (lidarom), zraka kojega se odbija od zrcala što su ga na Mjesecu postavili [[astronaut]]i [[Apollo 11|Apolla 11]], ustanovljeno je da se Mjesec prosječno godišnje udaljava od Zemlje 3,8 [[metar|cm]]. Na temelju toga opažanja postavljena je hipoteza da je Mjesec nastao sudarom Zemlje s [[planetoid]]om veličine [[Mars]]a prije više milijardi godina, te da će se, iako gravitacijski vezan za Zemlju, i dalje udaljavati. Takav postanak Mjeseca može objasniti sličnost njegova [[Geologija|geološkog]] sastava sa sastavom Zemlje. Kako Zemljina gravitacija utječe na Mjesec, tako i Mjesečeva gravitacija utječe na Zemlju i na stabilizaciju njezine osi rotacije, koja bi bez utjecaja Mjeseca imala mnogo veću [[Zemljina precesija|Zemljinu precesiju]], što bi uzrokovalo promjene [[Ledeno doba|glacijalnih i interglacijalnih geoloških razdoblja]] u mnogo kraćim razdobljima nego što su se one stvarno zbivale.

Mjesec nema tekuće [[voda|vode]] ni značajne [[atmosfera|atmosfere]]. Gustoća je atmosfere mnogo puta manja od Zemljine, pa je po broju [[molekula]] u kubičnom centimetru (danju 10 000, noću 200 000) bliža gustoći molekula u međuplanetnom prostoru. [[Reljef]]ne su značajke Mjeseca [[Mjesečeva mora|mora]], visoravni i [[krater]]i, sa zamjetljivim posljedicama [[Tektonika ploča|tektonskih procesa]] i [[vulkan]]izma. [[Mjesečeva mora|Morem]] se nazivaju tamniji dijelovi (ravnice okružene planinskim lancima), iako na Mjesecu nema vode. Na oblikovanje površine bitno je utjecao udar velikih tijela, planetoida i meteorita, uz okolnosti određene stanjem unutrašnjosti i njezinim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je pokrivena slojem [[regolit]]a, sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka na kamenitoj podlozi. [[Temperatura]] površine mijenja se od –160&amp;nbsp;°C noću do +120&amp;nbsp;°C danju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=41316 |title=mjesec |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

==Postanak Mjeseca==
[[datoteka:Artist's concept of collision at HD 172555.jpg|mini|300px|desno|Na temelju opažanja postavljena je [[hipoteza]] da je Mjesec nastao sudarom Zemlje s [[planetoid]]om veličine [[Mars]]a prije više milijardi godina.]]
[[datoteka:Mjeseceva mora 1.png|mini|300px|desno|Glavna [[Mjesečeva mora]] i [[Mjesečevi krateri]] na bližoj strani Mjeseca.]]
[[datoteka:MoonTopoLOLA.png|mini|300px|desno|[[Topografija]] Mjeseca.]]
Starost Mjesečevih tala mjerena je [[radioaktivnost|radioaktivnom]] metodom i ustanovljena je u rasponu od 4,6 do 3,2 milijardi godina. Prije je već bila izmjerena dob [[meteorit]]a od 4,6 do 4,7 milijardi godina, pa se smatra da je to starost planetskog sustava. Najvjerojatnije je da su svi [[planet]]i nastali istodobno, iz prasunčeve maglice. Na Zemlji je najstarije stijenje datirano s 3,8 milijardi godina, što ne znači da je Zemlja mlađa, jer su promjene tla mogle i te kako sakriti tragove starosti. [[Geokronologija|Geološki procesi]] na Mjesecu odvijali su se drukčije nego na [[Zemlja|Zemlji]]. Kemijski sastav Mjesečeve i Zemljine tvari pokazuje sličnosti, ali i razlike. Na primjer, [[izotop]]ni je sastav [[kisik]]a u kori oba nebeska tijela jednak. No Mjesečevi materijali razlikuju se od Zemljinih bitno u tome što su u njima manje zastupljeni lako hlapljivi i lako taljivi elementi. Nema [[voda|vode]] ni [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]]. Više [[hipoteza]] nastoji da objasni postanak Mjeseca. Manje su vjerojatne hipoteze o zahvatu Mjeseca koji je prethodno dogotovljen u nekom drugom području presunčeve maglice, te hipoteze o odvajanju Mjeseca od Zemlje zbog njezine brze vrtnje. Vjerojatnije je da je Mjesec nastao od [[Prirodni satelit|satelit]]skog roja čvrstih čestica u Zemljinoj okolini. U osnovi te hipoteze je ideja da tijelo veće [[masa|mase]] “kupi” na sebe tijela manje mase i tako raste. Zamišljamo da se takvo veće tijelo udaljava od Zemlje zbog njezina plimnog utjecaja, učinak koji se i danas osjeća, te na spiralnom putu prikuplja tvar iz satelitskog roja. Kao spasonosna razrađuje se u posljednje vrijeme i ideja o [[tangenta|tangencijalnom]] udaru u Zemlju tijela čija je masa ne veća od desetine Zemljine, nakon čega razmrvljeni dio Zemlje prelazi u satelitski roj sudarom jako zagrijan i time dehidriran. Zatim se iz satelitskog roja stvara jedan [[prirodni satelit]]. Manja prosječna gustoća Mjeseca posljedica je toga što je stvoren od pripovršinskih slojeva Zemlje.

Prema [[geologija|geološkim]] podacima, mjerenjima starosti donesenog materijala i znanja o građi unutrašnjosti može se napisati sljedeći scenarij o postanku Mjesečeve površine. [[Materijal]] iz kojeg se stvorio imao je manju [[gustoća|gustoću]] nego materijal iz kojeg se stvorila [[Zemljina kora]] i vanjski plašt. Pod udarcima padajućeg materijala Mjesec raste do današnje veličine i zagrijava se. Površinski sloj, dubok nekoliko stotina [[kilometar]]a, rastaljen je u prošlosti od -4,6 do -4,4 milijardi godina. Vrijeme teškog bombardiranja traje ukupno oko pola milijarde godina. U rastaljenom sloju tvari manje gustoće odvojile su se bliže površini. Padovi [[meteor]]a ostavljaju vidne tragove tek nakon što se hlađenjem ustalila kora, pa od -4,4 do -4,1 milijardi godina stvaraju nama poznati svojstven [[reljef]] Mjeseca. [[Tlak]]ovi koji se razvijaju prilikom udara lome [[tlo]] na velikim udaljenostima i do dubine od nekoliko kilometara. Veća tijela, planetoidi od desetak kilometara, izazivaju velika pustošenja i otvaraju velike udubine (bazene), oko kojih od potisnutog materijala nastaju prstenovi planina. Materijal rubnih planina Mora kiša star je 3,9 do 4,0 milijardi godina. Tako su nastali bazeni svih mora. [[Bazalt]]na ispuna pojavila se kasnije.

Do globalnog utjecaja radioaktivnog zagrijavanja došlo je tek pošto se kora ohladila. Rastaljeni dio plašta probio se pod tlakom kroz raspukline do bazena i ispunio ih. [[Magma]] se ohladila i dala današnji izgled mora. Tok [[Lava|lave]] iz dubine kasnio je u stvari mnogo milijuna godina nakon iskopavanja bazena. Lava u Moru tišine stara je 3,7, u Oceanu oluja 3,3, a u Moru kiša 3,3 do 3,2 milijarde godina. Zatim se i plašt ohladio do velikih dubina. Stoga udarci meteora nisu više mogli dovesti do izlijevanja magme na površinu. Mlađi bazeni imaju površinu manje prekrivenu materijalom mora. Istočno more jedno je od takvih mlađih oblika. Pod udarcem, Mjesečeva je kora popucala u obliku kružnih valova tamo gdje se javila [[amplituda]] [[potres]]nih valova, te je u ta prstenasta područja, kao i u središnju jamu, iz rastaljene unutrašnjosti potekla magma. Izgled Mjeseca stvaran je zajedničkim djelovanjem vanjskih i unutarnjih [[sila]], meteorskih udara i procesa u unutrašnjosti Mjeseca. Ne zna se točno kada su nastali oblici nalik kalderama i kupolasti brežuljci. Plašt je tada morao biti rastaljen neposredno pod korom, ili su u kori postojali magmatski džepovi, vulkanska ognjišta. Poslije velikih katastrofa nastavljali su se manji udari, koji su rastresali već ispremiješanu površinu. Takvim prekapanjem razvio se sloj regolita na površini.

U Mjesečevoj kori vidljiva je njezina [[povijest]]. Do promjena je dolazilo jedino novim udarima i nadolaženjem lave. U pojedinim primjerima dade se pratiti niz razvojnih stupnjeva. Udubina Mora kiša nastala je zbog katastrofalnog udara nekog planetoida, tako da je materijal rasprsnut preko čitave površine Mjeseca. Prije nego što se u nastalu udubinu izlila lava, već su se pojavili novi krateri, kao Arhimeda. On nije mogao nastati prije bazena Mora kiša jer bi ga udar izbrisao; lava se morala pojaviti poslije jer ga je nadopunila i izravnala mu dno. Do sličnih zaključaka dovodi brojenje kratera na jednako velikim površinama. U Moru tišine mnogo je manje kratera nego u kopnima. More kiša i Ocean oluja imaju još manje kratera na površini, a prema radioaktivnom datiranju ona i jesu mlađa mora. Zanimljivo je da manji krateri nastaju češće na velikom krateru nego obratno. To svjedoči da su postupno, s vremenom, u prostoru među planetima preostajala sve sitnija tijela, pa je tako i s općim smanjenjem njihova broja, jenjavalo meteorsko bombardiranje.&lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

== Fizičke osobine ==
[[datoteka:Mjesec 01.png|mini|300px|desno|Unutrašnjost Mjeseca.]]
[[datoteka:MareSmithiiTG.jpg|mini|300px|desno|Slika pokazuje [[reljef]] (gore) i odgovarajuću [[gravitacija|gravitaciju]] (dolje) u Smythovom moru, što nam pokazuje prisustvo [[Masena koncentracija (astronomija)|maskona]] (naziv dolazi od “masena koncentracije”) u samom središtu.]]
[[datoteka:Lunar Olivine Basalt 15555 from Apollo 15 in National Museum of Natural History.jpg|mini|300px|desno|[[Olivin]] ([[bazalt]]) koji je pokupio s Mjeseca [[Program Apollo|Apollo 15]].]]
[[datoteka:Aristarchus and Herodotus craters Apollo 15.jpg|mini|300px|desno|Krateri [[Aristarchus (krater)|Aristarchus]] (lijevo) i [[Herodotus (krater)|Herodotus]] (desno)]]
[[datoteka:Mare Imbrium-AS17-M-2444.jpg|mini|300px|desno|More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike)]]

=== Unutrašnjost Mjeseca ===
Unutrašnjost Mjeseca mnogo je jednoličnija od Zemljine. Nema tako visokih [[tlak]]ova, ni [[temperatura]] i [[gustoća]] poput onih koje vladaju u središtu Zemlje. Zato je prosječna gustoća malena, manja nego ostalih nebeskih tijela sličnih Zemlji (terestičkih planeta). Oblik Mjeseca ne pokazuje spljoštenost zbog vrtnja. Srednja površina je [[sfera]] koja se najbolje uklapa u stvarnu površinu i pritom ostavlja jednako daleko vrhove brda i dna dolina, a ima polumjer od 1737&amp;nbsp;km. Razlika vrhova i dolina nije veća od 12 do 14 [[km]].

==== Mjesečeva kora ====
[[Astronaut]]i, a i neke letjelice bez posade postavljali su na Mjesec automatske [[Seizmologija|seizmometre]]. Opažanjem [[potres]]nih valova koji prolaze kroz Mjesečevu unutrašnjost, a i svestranim proučavanjem građe i oblika površinskih slojeva, nastala je predodžba o građi unutrašnjosti. Mjesečeva kora sastoji se od sloja [[gabro]]-anortozita, debelog 65 do 100&amp;nbsp;km. Taj sloj plovi na [[bazalt]]u kao santa leda na vodi, jer je bazalt veće gustoće. Mora predstavljaju bazaltne bazene u kopnima. Nivo kopna viši je od srednjeg nivoa Mjesečeve sfere, a nivo mora niži.

Unutrašnja građa Mjeseca poznata je u grubim crtama. Mjesec nema u sadašnjem trenutku neku veću geološku aktivnost. Osim lokalnih promjena na površini, koje dolaze zbog toplinske [[erozija|erozije]] (širenje i stezanje površinske tvari kod promjene temperature ili [[toplinsko istezanje]]), od erozije [[meteor]]ima, a koje se javljaju i kao urušavanje padina, prisutni su još neki procesi. Astronauti su mjerili nagla isplinjavanja tla (opaženi su teški [[plin]]ovi kao [[argon]]), a uređaji sa Zemlje i opažači mnogo su puta utvrdili lokalna zagrijavanja i bljeskove, ili pak zamagljivanje detalja. U dva su slučaja snimljeni [[Spektar (fizika)|spektri]] usijanih plinova (Nikolaj Aleksandrovič Kozirev, Krim), i to u središnjoj gori kratera Alfons. Neka mjesta pokazuju ponavljanje aktivnosti. Plinovi se mogu izdvajati iz materijala ispod površine zbog zagrijavanja [[radioaktivnost|radioaktivnim elementima]] koji imaju dugo [[vrijeme poluraspada]], a sami plinovi [[Fluorescencija|fluoresciraju]], potaknuti [[Sunčeva svjetlost|Sunčevom svjetlošću]].

==== Mjesečev plašt ====
Unutrašnjost je mnogo jednoličnija no Zemljina i slojevi se manje razlikuju. Najveći dio Mjeseca je ukrućen. Ispod kore smješten je kruti plašt, koji se spušta do dubine od 800 do 900 [[km]]. Kora zajedno s tim plaštem podsjeća na Zemljinu [[litosfera|litosferu]]. U donjim dijelovima plašta nalaze se ognjišta Mjesečevih potresa, a većina su na bližoj strani Mjeseca. Posebnost tih potresa je u tome što su potaknuti Zemljinom plimnom silom. Kao što Mjesec proizvodi plimu na Zemlji, tako i Zemlja raspinje Mjesečevu kuglu. U trenutku kada je plimni val najveći i najmanji, a to se zbiva onda kada je Mjesec u [[perigej]]u i [[apogej]]u, oslobađaju se nagomilani naponi u unutrašnjosti i dolazi do [[potres]]a. Seizmički valovi, nasuprot zemaljskim, šire se uz mnogostruku jeku kroz velik dio obujma, i tlo titra po više sati. U onom dijelu kugle koji ne provodi poprečne (transverzalne) [[val]]ove potresa, već samo uzdužne (longitudinalne), tlo ne može biti kruto već rastaljeno, bar djelomice. Takve su prilike u područjima ispod plašta.

Na nekim mjestima, uglavnom u području mora, postoje znatne [[gravitacija|gravitacijske]] anomalije: pojave jače gravitacijske sile. Pojačanje privlačne sile tumači se zgušćenjima smještenim u džepovima ispod kore. Zgušćenja su prozvana '''[[Masena koncentracija (astronomija)|maskonima]]''' (naziv dolazi od “masene koncentracije”). Prilazeći maskonu, [[umjetni satelit]] se ubrzava i spušta za 50 do 100 [[metar]]a, a odlazeći, usporava se i diže.

==== Mjesečeva jezgra ====
O mogućoj jezgri znade se najmanje. Možda se ovdje nalazi malo zgušćenje [[željezo|željeza]] i sulfida. [[Temperatura]] može premašiti 1 000 do 1 200&amp;nbsp;°C. Pojave u unutrašnjosti ne ovise samo o udaljenosti od površine, već i o tome na kojoj se strani nalaze, na strani bližoj ili daljoj od Zemlje. [[Težište|Centar mase]] Mjeseca ne nalazi se u centru Mjesečeve kugle, već je za 2&amp;nbsp;km pomaknut u smjeru Zemlje. To znači da je tvar veće gustoće smještena unutar kugle u smjeru prema Zemlji, što je omogućeno uvijek jednakom [[orijentacija|orijentacijom]] Mjeseca u odnosu na Zemlju. Ne zna se zašto na bližoj strani Mjesec ima više mora. Prema jednoj ideji, zbog premještanja jezgre Mjeseca prema Zemlji dalja strana ima deblju koru, pa je tamo otežano stvaranje mora. Da bi more nastalo, [[bazalt]]na je [[magma]] trebala izbiti na površinu.

=== Mjesečev reljef ===
Mjesec je i [[reljef]]no vrlo zanimljivo nebesko tijelo. Prvi je crtež Mjeseca napravio [[Galileo Galilej|Galilej]] [[1609.]] Kartografiranjem Mjesečeve površine bavi se [[selenografija]]. Osnovna je razdioba na svjetlija kopna i tamnija mora. Mora su ravnice za 1 – 2&amp;nbsp;km niže od srednje razine kopna, a i geološki im je sastav drugačiji. Fizička priroda Mjeseca mnogo je jednostavnija od Zemljine. Mjesec nema ni [[atmosfera|atmosferu]] ni tekuću [[voda|vodu]]. Zbog toga nema prijenosa materijala tla, koji se javlja u slučaju [[erozija|erozije]] vodom i vjetrom, a potom nema ni [[Taloženje|taloženja]] (sedimentiranja). Uz to, geološki su procesi mnogo manje prisutni. Nema boranja gorja i planinskih lanaca. Unatoč svemu, reljefni su oblici Mjeseca ne samo osebujni nego i raznovrsni. Površina Mjeseca veoma je razvedena. Osnovna je podjela na svjetlija kopna i tamnija mora. Ne samo da između njih postoji razlika u odražavanju svjetlosti, već su Mjesečeva mora ravnice, za 1 do 2&amp;nbsp;km niže od srednje razine kopna, a i geološki im je sastav drukčiji. Na kopnima ima mnogo više kratera odnosno kružnih oblika, nego što ih ima u morima.

==== Sastav Mjesečeve kore ====
Uzorci tla dopremljeni s Mjeseca (ukupno je dopremljeno gotovo 400 [[kg]]) znatno su obogatili poznavanje materijala u planetskom sustavu. Najrasprostranjenije stijene jesu [[bazalt]] i anortozit s [[gabro]]m. To su [[magmatske stijene]]. Bazalt ispunjava Mjesečeva mora. Anortozit i gabro su svijetli i stvaraju Mjesečeva kopna. Na Zemlji se anortozit javlja samo u nekim starijim slojevima, u starim kontinentalnim štitovima, dok je gabro šire rasprostranjen. Bazalt na Zemlji čini osnovu oceanskih ploča. Dalje dvije rasprostranjene vrste tla na Mjesecu su norit i kreep. Norit je bazalt s mnogo [[aluminij]]a, pa je time svjetliji od bazalta mora, a i nalazi se u području kopna. Kreep je u osnovi bazalt i norit, s povećanim sadržajem [[kalij]]a, [[Rijetki zemni metali|rijetkih zemalja]] i [[fosfor]]a, te pokazuje visok stupanj [[radioaktivnost]]i. Kreep je nepoznat na Zemlji (riječ je kovanica nastala od simbola elemenata K, P i skraćenice [[Engleski jezik|engleski riječi]] za rijetke zemlje: ''rare earth''). Uzorke tla donijele su letjelice s posadom (Apollo 11, 12, 15 i 17 iz mora, Apollo 14 i 16 s kopna) i letjelice bez posada (Luna 16 i 24 iz mora, Luna 20 s kopna). [[Minerali]] od kojih se tlo sastoji jesu [[Pirokseni|piroksen]], plagioklas, ilmenit i [[olivin]]. U usporedbi sa Zemljinim vrstama minerala ima mnogo manje (100 prema 3 000), a važan razlog koji je doveo do razlike je pomanjkanje [[kisik]]a i [[oksidacija|oksidacije]].

[[Voda]] se u malim količinama, kako je potvrđeno [[14. studenog]] [[2009.]], zadržala u Mjesečevim [[stijena]]ma.

==== Regolit ====
{{glavni|Regolit}}

Neposredna površina Mjeseca vrlo je rastresita i šupljikava, porozna. [[Tlo]] je sastavljeno od sitne prašine, od čestica nastalih taljenjem mnogobrojnih zrnaca (tu su nađene i male [[staklo|staklaste]] kuglice), i od slijepljenih nehomogenih čestica. To je regolit. Doima se sivo i vrlo slabo odbija [[svjetlost]]. Zato je odrazna moć Mjeseca niska, pa u vidljivoj svjetlosti odbija samo 6 %. Takvo tlo rezultat je udara [[meteor]]a i mikrometeora u uvjetima visokog [[vakuum]]a i struje čestica [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]]. Od mjesta do mjesta, debljina sloja kreće se od nekoliko [[centimetar]]a do najviše nekoliko desetina [[metar]]a. Vrlo slabo [[Prijenos topline|provodi toplinu]], pa se dnevna promjena temperature ne zapaža već na dubini od 0,8 do 1 m. Mjesečeva površina prekrivena je [[stijena]]ma koje su preoblikovane jedino udarcima padajućih tijela. Višestrukim lomljenjem i slijeganjem pod pritiskom (koji nastaje od siline udara) stvaraju se vezani, sitni kameni odlomci ili breča. Pod kilometarskim slojem breče mora da se nalazi osnovna stijena. Regolit je samo vanjski, usitnjeni i najporozniji izdanak breče. Srednja [[gustoća]] stijena Mjesečeve površine kreće se od 2,7 do 2,9 gustoće vode (anortozit) do 3,3 gustoće vode ([[bazalt]]). Kako je prosječna gustoća Mjeseca tek nešto veća od 3,3 gustoće vode, lako zaključujemo da je čitav Mjesec izgrađen od tvari poput bazalta. Od tvari isto takve gustoće građena je Zemljina kora i vanjski dijelovi njezina plašta. Čini se stoga da se Mjesečevoj tvari gustoća ne povećava s dubinom. Zato se lako može dogoditi da u samom središtu Mjeseca ne postoje elementi iz grupe željeza, kao što ih ima u središtu Zemlje.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right; clear: right; margin-left: 1em; text-align: center;&quot;
|+ Kemijski sastav Mjesečevog površinskog regolita (dobiven iz stijena Mjesečeve kore)&lt;ref&gt;{{cite book |author=Taylor, Stuart Ross |title=Lunar science: A post-Apollo view |year=1975 |page=64 |publisher=New York, Pergamon Press, Inc. |url=http://articles.adsabs.harvard.edu//full/1975lspa.book.....T/0000064.000.html}}&lt;/ref&gt;&lt;!-- After Turkevich, A.L. (1973) PLC 4:1159; Moon. 8:365. --&gt;
! rowspan=&quot;2&quot;|Sastav
! rowspan=&quot;2&quot;|Jednadžba
! colspan=&quot;2&quot;|Sastav (težinski u %)
|-
! style=&quot;font-size: smaller;&quot; | Mora
! style=&quot;font-size: smaller;&quot; | Kopna
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Silicijev dioksid]]
| SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| 45,4 %
| 45,5 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Aluminij]]ev oksid
| Al&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
| 14,9 %
| 24,0 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Živo vapno]]
| CaO
| 11,8 %
| 15,9 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Željezovi oksidi|Željezov(II) oksid]]
| FeO
| 14,1 %
| 5,9 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Magnezij]]ev oksid
| MgO
| 9,2 %
| 7,5 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Titanijev dioksid]]
| TiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| 3,9 %
| 0,6 %
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; | [[Natrij]]ev oksid
| Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
| 0,6 %
| 0,6 %
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
! 99,9 %
! 100,0 %
|}

==== Mjesečeva mora ====
{{glavni|Mjesečeva mora}}
Najniža područja Mjeseca su ogromne tamnosive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je Giovanni Riccioli ([[1598.]] – [[1671.]]) nazvao morima [[1651.]] iako u njima nema vode. [[Mjesečeva mora]] nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje sliče na riječna korita. Uz nazive mora ([[Latinski jezik|lat.]] ''mare'', ''maria'') koji su pridijeljeni u 17. stoljeću, pojedini dijelovi mora i tamnije, ili tamnijim prostorima prošarane površine, zovu se: zaljev (lat. ''sinus''), jezero (lat. ''lacus''), močvara (lat. ''palus''), dolina (lat. ''vallis'') i ravnica (lat. ''planitia''). Mora se lako uočavaju malim [[teleskop]]om i služe za početnu [[orijentacija|orijentaciju]]. One daju Mjesecu oznake koje golim okom povezujemo u prepoznatljive likove (“glava”, “zec na Mjesecu” i slično). Na vidljivoj polutki mora zauzimaju nešto više od 30 % površine, na suprotnoj strani zauzimaju svega nekoliko postotaka. Nazivi mora većinom slijede meteorološke pojmove.

Mora nisu jednoliko raspoređena po Mjesečevoj sferi. Osim najvećeg morskog prostranstva, Oceana oluja, koji je velik gotovo kao [[Sredozemno more]], sva ostala mora su kružnog oblika ili su dijelovi kruga. Time ona stvaraju najveće prstenaste strukture na Mjesecu, s jednostrukim, a katkada i s dvostrukim i višestrukim sistemom prstenova. Najveće kružno more je More kiša, s promjerom većim od 1000&amp;nbsp;km. Obrubljeno je valom planina, među kojima su masivi nazvani po Zemljinim gorskim lancima: Alpe, Kavkaz, Apenini, Karpati. More nektara (700&amp;nbsp;km) ograđeno je Pirinejima. Na zapadnom rubu jasno se ističe More kriza (500&amp;nbsp;km). Neki kružni bazeni nisu jednoliko ispunjeni materijalom mora i pokazuju više koncentričnih prstenova. Takvo je Istočno more, djelomice vidljivo na nama istočnom rubu Mjeseca. Kordiljeri su u stvari vanjski, četvrti prsten tog bazena, koji se u cjelini otkriva tek iz putanje. Uopće, na daljoj strani Mjeseca nizine su manje prekrivene tamnim materijalom mora, pa se može reći da su to bazeni slični morima (talasoidi), kao na primjer: Hertzsprung, Apollo, Moskovsko more i još neke nizine.

==== Planinski vijenci ====
Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji (Alpe, Apenini, Karpati, Kavkaz, Pireneji itd.). Najviša točka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom [[pol (astronomija)|pol]]u, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 m. 
[[datoteka:LRO WAC North Pole Mosaic (PIA14024).jpg|mini|300px|desno|Mjesečev sjeverni pol.]]
[[datoteka:LRO WAC South Pole Mosaic.jpg|mini|300px|desno|Mjesečev južni pol.]]

==== Krateri ====
{{glavni|Mjesečevi krateri}}
Na Mjesecu se mogu vidjeti i [[udarni krater|krateri]] koji nose imena po najpoznatijim svjetskim znanstvenicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7 250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300&amp;nbsp;km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 tisuća kratera je otkriveno na Mjesecu. Jedan od njih [[Boscovich]] nosi ime [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]]. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svijetle pruge ([[Nikola Kopernik|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vrijeme hlađenja Mjeseca. Ovi krateri su nastali udaranjem mnogih tijela ([[asteroidi|planetoida]]) i [[meteoroid]]a u Mjesec. Na Mjesecu nema erozije pa se još uvijek vide.

Prstenastim reljefnim oblicima u području kontinenata opći je, zajednički naziv: krater. Krater je ustvari udubina nastala nakon pada [[meteoroid]]a ili [[komet]]a na površinu Mjeseca. Najveći krateri, kojima promjer doseže do 300&amp;nbsp;km, u stvari su kružne ravnice, obrubljene prstenom planina visokim nekoliko kilometara. Ravnica je tako velika da se zbog zakrivljenosti Mjesečeve kugle iz središta kratera rubovi uopće ne moraju vidjeti. Dno kružne ravnice nije mnogo niže od razine izvan prstena, ali zakrivljenost je ista kao i na ostalom dijelu Mjesečeve površine. Primjeri kružnih ravnica su Clavius (250&amp;nbsp;km promjera, visine ruba od 0,5 do 1,5&amp;nbsp;km), Ptolomej (150&amp;nbsp;km), Grimaldi (220&amp;nbsp;km), Platon (100&amp;nbsp;km) na bližoj strani Mjeseca, te Ciolkovski (190&amp;nbsp;km), Joliot (150&amp;nbsp;km) i Lomonosov (90&amp;nbsp;km) na daljoj strani Mjeseca. Ti su krateri ispunjeni materijalom mora. Oni veoma sliče na skrutnute vulkanske kaldere (grotla [[vulkan]]a).

Kod nešto manjih prstenastih tvorevina u središtu ravnice javljaju se uzvišenja - osamljene gore. Takvi su krateri Kopernik (90&amp;nbsp;km u promjeru, dubok 4&amp;nbsp;km, središnje gore visoke 1,2&amp;nbsp;km, a rubni prsten visok 1&amp;nbsp;km nad okolinom), Tycho (85&amp;nbsp;km u promjeru, dubok 4,8&amp;nbsp;km, središnja gora 1,6&amp;nbsp;km visoka).

Unutarnji dijelovi kratera često se terasasto urušavaju, kao na primjer u [[Langrenus (krater)|Langrenusa]] (van Langren) koji u promjeru ima 130&amp;nbsp;km. Obično, zidovi kratera nisu jako kosi; unutarnji nagnuti su do 20 - 30°, a vanjski 5 - 16°. Obujam potoline (dijela kratera ispod razine vanjskog terena) u pravilu je jednak obujmu zidova iznad razine vanjskog terena. Dubine kratera kreću se obično od 1,5 do 4,5&amp;nbsp;km, a nađeno je i dno duboko 9&amp;nbsp;km. Najveće visine usporedive su s [[Mount Everest]]om (eng. ''Mount Chomolungma'').

Od mnogih se kratera radijalno pružaju svijetle zrake. Takvi su Kopernik, a posebno Tycho, čije su zrake začuđujuće duljine od više tisuća kilometara. Dobro se zapažaju kada na njih [[Sunčeva svjetlost]] pada strmo. Zrake su nastale od materijala koji se razdrobio prilikom meteorskog udara. U njima se razaznaju mnoge sekundarne jame, izbušene izbačenim kamenjem.

Kratera manjih veličina ima jako puno, a kratera većih od kilometra ima milijun. Na daljoj strani Mjeseca ima 200 kratera većih od 50&amp;nbsp;km. Krateri manji od 50 – 60&amp;nbsp;km u pravilu nemaju središnjeg uzvišenja i rubovi im se oštro ocrtavaju. Dok se krateri veći od 20&amp;nbsp;km nalaze u području kopna, s nekoliko iznimaka, pa su mora mnogo manje naseljena takvim kraterima, to kratera manjih od 20&amp;nbsp;km ima posvuda jednoliko, i na kopnu i na moru. Oblik čaše koji imaju manji krateri jasno ukazuju na pad meteora kao na uzrok. Rubovi kratera manjih od 1&amp;nbsp;km neznatno se dižu iznad okolnog tla. Oblik udarnog kratera posljedica je eksplozije. Tijelo koje pristiže iz svemira ne ruje po tlu, već eksplodira, ako mu je [[brzina]] veća od 5 [[Metar u sekundi|km/s]]. [[Kinetička energija]] tada je dovoljna da dođe do isparavanja čvrstog materijala (raspad [[Molekularne sile|molekularnih veza]] u materijalu) i do gibanja oslobođenih [[molekula]]. Meteor se eksplozivno raspada zajedno s tlom u koje udara. Oblik kratera zato je okrugao. Samo ako tijelo pada na Mjesec pod [[kut]]om manjim od 5°, eksplozija može dovesti do kratera izduženog u smjeru pada. 
[[datoteka:Vallis Schroteri.jpg|mini|300px|desno| Dolina [[Vallis Schröteri]], duljine oko 200 km, s grabom kojom je nekada možda tekla magma (mozaik snimka iz [[Program Apollo|Appola 15]]).]]

==== Posljedice tektonskih aktivnosti ====
Posljedice tektonskih aktivnosti zapažaju se u nekoliko pojava. To su doline, grabe (lat. ''rima'') i rasjedi (lat. ''rupes''). Jedna alpska dolina je duga 150&amp;nbsp;km, široka 8&amp;nbsp;km, a u osi joj se proteže graba, a pruža se poprijeko Alpi. Drugi primjer je Dolina Schrotera, koja polazi iz jednog omanjeg kratera i krivudajući proteže se u duljinu od 200&amp;nbsp;km. Najveće je širine 10&amp;nbsp;km a dubine 1&amp;nbsp;km. I njezinim se dnom pruža graba, nalik riječnom koritu, kojim je nekada možda tekla [[magma]]. Grabe su obično vezane uz potoline (mora i dna kratera), te doline, a pružaju se ravno ili zavojito i više od 1 000&amp;nbsp;km u duljinu. Ima ih veoma mnogo. Grabu Hadley ispitivali su izravno astronauti. Od rasjeda jedinstven je ''Rupes Recta'' (prijašnji naziv: ''Strmi zid''), koji se u Moru oblaka pruža u duljini većoj od 100&amp;nbsp;km, a razlika nivoa iznosi 150 do 300 m. “Zid” se u stvari blago penje, pod kutom od desetak stupnjeva. Kao pojave koje najviše upućuju na vulkanske aktivnosti javljaju se blage uzvisine oblika kupole, često s vršnim udubljenjem. Kao posebna pojava reljefa javljaju se žile ili bila, valoviti nabori dugi do više stotina kilometara, smješteni jedino u morima. Zbog veoma blagih nagiba opažaju se samo kad ih Sunce rasvjetljava jako ukoso (kada se nalaze u blizini [[sumračnica|sumračnice]]. Vjerojatno su nastali kao valovi u magmi koja je naplavljivala morske doline. Žile su obično koncentrične s kružnim rubovima mora.

==== Selenologija ====
{{glavni|Selenografija}}

'''Selenologija''' (grč. σελήνη, ''seléne'' »Mjesec« + -logija) grana je [[astronomija|astronomije]] koja proučava Mjesec, a posebno Mjesečevu [[Geologija|geologiju]]. Opažanjem i mjerenjem pojava na površini bavi se grana selenologije, [[selenografija]]. Selenografske koordinate računaju se od središnjeg meridijana na istok i zapad (dužina), a od ekvatora na sjever i jug (širina). Ishodište je koordinata krater Mösting A. Zbog nepostojanja [[Atmosfera|atmosfere]] i [[vode]], na Mjesecu nema vodene i vjetrene [[erozija|erozije]]. Mjesec nema [[tektonika ploča|tektoniku ploča]], a kora mu je oblikovana vulkanskom djelatnošću i udarima meteoroida i planetoida. Unutrašnjost mu je diferencirana, a zbog malih se dimenzija rano ohladila. Mineraloški, Mjesec je mnogo siromašniji od Zemlje. Geološka svojstva istražuju se uz pomoć umjetnih satelita, te na temelju uzoraka kojih je prikupljeno nekoliko stotina kilograma. Na sloj pri površini i njegovu mikrostrukturu djeluje termička erozija (zbog znatne dnevne promjene temperature), zatim [[Sunčev vjetar]] i [[kozmičke zrake]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/55286 |title=selenologija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

=== Svojstva Mjesečeve atmosfere ===
Nebeska tijela poput Mjeseca i [[Merkur]]a nemaju [[atmosfera|atmosferu]]. Da bi se atmosfera zadržala, od najveće su važnosti toplinsko stanje i površinska [[akceleracija]]. Pri višoj temperaturi [[molekule]] [[plin]]a gibaju se većim brzinama nego pri nižim temperaturama. Svemirsko tijelo napuštaju molekule koje se gibaju u krajnjim slojevima atmosfere s brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (2,38&amp;nbsp;km/s). Na Mjesecu nije bilo uvjeta da se zadrže laki plinovi. No nad njegovom površinom plina ipak ima, iako vrlo rijetkog. Ponajprije, samo se tlo isplinjuje (degazira). Zatim, ni međuplanetarni prostor nije sasvim prazan, u njemu ima plina i prašine. Snažan izvor plina je [[Sunce]], s kojega struji [[Sunčev vjetar]]. To je potok razrijeđenog plina koji izravno udara u osvijetljenu stranu Mjeseca, pa na njemu dovodi do [[tlak]]a od 10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt; [[Paskal|Pa]] po danu do 10&lt;sup&gt;−10&lt;/sup&gt; Pa po noći (na Zemlji je otprilike 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; Pa). To je ipak tako maleni tlak da s pravom kažemo da Mjesec nema atmosferu. 
[[datoteka:Moon ER magnetic field.jpg|mini|300px|desno|Magnetsko polje na površini Mjeseca snimljeno sa svemirske letjelice ''Lunar Prospector''.]]
Bez atmosfere tekućica na Mjesecu ne može postojati; [[voda]] bi se pod izravnim Sunčevim zrakama [[Isparavanje|isparila]], a zatim izgubila u [[svemir]]. Mjesečevo je tlo degazirano i suho, bezvodno. Dnevna prosječna prisutnost molekula plina u Mjesečevoj atmosferi ([[atom]]a po [[Kubični metar|kubičnom centimetru]]) je sljedeća:
* [[argon]]: 40 000
* [[helij]]: od 2 000 do 40 000
* [[natrij]]: 70
* [[kalij]]: 17
* [[vodik]]: manje od 17.&lt;ref&gt;[http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005JE002433.shtml] S. Lawson, W. Feldman, D. Lawrence, K. Moore, R. Elphic, and R. Belian:”Recent outgassing from the lunar surface: the Lunar Prospector alpha particle spectrometer”, Journal of Geophysical Research, 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1999RG900005.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606065857/http://www.agu.org/pubs/crossref/1999/1999RG900005.shtml|date=6. lipnja 2011.}} S. Alan Stern: “The Lunar atmosphere: History, status, current problems, and context”, Rev. Geophys., 1999.&lt;/ref&gt;

=== Magnetizam ===
Važno fizičko svojstvo svakog svemirskog tijela je njegov [[magnetizam]]. [[Magnetsko polje|Magnetsko je polje]] Mjeseca veoma slabo, deset tisuća puta slabije nego na Zemlji, a na površini ne pokazuje određen sjeverni i južni pol, što znači da nije dipolno polje. U Mjesečevu kamenju nađeni su tragovi magnetskog polja, jačeg od današnjeg.

== Gibanje Mjeseca i pomrčine ==
[[datoteka:Zemlja-Mjesec.png|mini|300px|desno|Sustav [[Zemlja]] - Mjesec.]]
[[datoteka:Mond Phasen.svg|mini|300px|desno]]

[[datoteka:Mjeseceve mijene 03.jpg|mini|300px|desno|[[Mjesečeve mijene]].]]
[[Plimna sila|Plimne sile]] Zemlje su Mjesec s vremenom toliko usporile da se njegova brzina vrtnje prilagodila njegovom periodu ophoda oko Zemlje. To znači da se Mjesec okrene samo jedanput oko svoje osi tijekom obilaska oko Zemlje. Zbog toga se sa Zemlje može vidjeti samo jedna strana Mjeseca. [[Sovjetski Savez|Sovjetska]] je letjelica/sonda ''Luna 3'' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Лунник'') [[1959.]] obišla Mjesec i dvjema fotokamerama ga snimila s daljine od 60 tisuća kilometara. Na osnovi tih fotografija, Sovjetska akademija znanosti je sastavila i izdala prvi atlas dijela Mjesečeve površine koji se ne vidi sa Zemlje. Mjesec također vremenski usporava brzinu vrtnje Zemlje, tako da se trajanje dana na Zemlji godišnje produžuje za 20 mikrosekundi. Pritom se energija vrtnje Zemlje pretvara u [[Toplina|toplinsku energiju]] i [[impuls sile|impuls]] okreta se prenosi na Mjesec, čije se staza godišnje udaljuje za 3,8 [[metar|cm]] od Zemlje. Ova pojava je utvrđena laserskim mjerenjima [[1995.]]

Gibanje Mjeseca veoma je složeno. Putanja Mjeseca leži u ravnini nagnutoj prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]], a pritom stalno mijenja položaj i putanja u ravnini i ta ravnina u prostoru. Os vrtnje nije okomita na ravninu putanje. Prividni kutni promjer Mjeseca podudara se s [[kutni promjer|kutnim promjerom]] Sunca, što je jedan od uvjeta za [[pomrčina|pomrčinu]]. Smjer obilaženja Mjeseca oko Zemlje podudara se sa smjerom Zemljinog obilaska oko Sunca (revolucije) i vrtnje (rotacije), a jednak je i smjer njegove vrtnje: to je smjer zakretanja desnog vijka koji napreduje prema sjeveru.

=== Mjesečeve mijene ===
{{glavni|Mjesečeve mijene}}

Mjesec neprestano mijenja izgled i tako prolazi kroz Mjesečeve mijene ili faze. Promjene su uzrokovane njegovim gibanjem oko Zemlje. Sunčeve zrake uvijek obasjavaju jednu polovicu njegove sfere (globusa), ali se taj osvijetljeni dio površine sa Zemlje vidi pod različitim kutom. Kada se Mjesec nađe između Sunca i Zemlje, okrenuta nam je njegova tamna strana. Mjesec ćemo ugledati, u najboljem slučaju, jedan dan kasnije, i to kao “stari Mjesec u naručju mladoga”. Tu mijenu nazivamo „mlađak”. Osim tankog svijetlog srpa vidimo i onaj dio Mjeseca koji Sunce ne osvjetljuje izravno. Ta indirektna rasvjeta, nazvana pepeljastom svjetlošću, uzrokovana je svjetlinom Zemlje. Zemlja veoma dobro odbija [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]], pa ona posredno obasjava i Mjesec.

Poslije mlađaka Mjesec odmiče na [[istok]]. Mjesec zalazi nakon zalaska Sunca, pa je uvečer dobro zamjetljiv, a pri izlasku zamjećuje se slabo, jer se to zbiva danju. Kako Mjesec uvijek izbočenom stranom srpa gleda prema Suncu, to su u toj mijeni rogovi okrenuti prema istoku. Sedam dana nakon mlađaka nastupa '''prva četvrt'''. Granica svjetlosti i mraka prolazi polovicom vidljive strane; granica se naziva [[sumračnica|sumračnicom]] ili terminatorom. U razdoblju “rasta” Mjeseca izgled mu podsjeća na slovo D (“dobiva”), što nam služi da lakše pamtimo tu mijenu.

14 do 15 dana nakon mlađaka Mjesec se nalazi na nebu suprotno od Sunca i čitava mu je bliža strana osvijetljena; tu mijenu nazivamo „uštap“ ili „pun“ '''Mjesec'''. Dalja promjena odvija se kao i pri “porastu”, samo obrnutim redom. Rogovi srpa okrenuti su prema zapadu, pa Mjesec sliči slovu G (“gubi”). Ta se mijena naziva „zadnja četvrt“. Mjesec izlazi noću, prije izlaska Sunca. Dakako, Mjesec i zalazi prije Sunca, dakle danju. Dva ili tri dana Mjesec će biti nevidljiv ili teško vidljiv, da bi se u novoj mijeni opet počeo zapažati kao mladi srp.

Smjer kojim sumračnica u toku mijena putuje preko vidljive strane Mjeseca pokazuje kako se Mjesec okreće oko osi. Za promatrača iz naših krajeva ([[sjeverna polutka]]) sumračnica putuje zdesna nalijevo. To znači da se Mjesec okreće suprotno, bližom stranom slijeva nadesno, što je smjer desnog vijka koji napreduje na sjever. Od mlađaka do uštapa sumračnica predstavlja mjesta gdje Sunce izlazi; promatraču na Mjesecu Sunce izlazi na istoku, E (taj smjer pokazuje prema nama zapadnoj strani [[obzor]]a). Od uštapa do mlađaka sumračnica predstavlja mjesta gdje Sunce zalazi; u smjeru pokretanja sumračnice nalazi se Mjesečev zapad, W.

==== Siderički i sinodički mjesec ====
[[Siderički mjesec|Siderički (zvjezdani) mjesec]] je vrijeme trajanja revolucije s obzirom na [[zvijezde]], a ujedno i vrijeme rotacije s obzirom na zvijezde. [[Sinodički mjesec]] je vrijeme trajanja revolucije i rotacije s obzirom na Sunce. Do te jednakosti perioda rotacije i revolucije došlo je u davno doba, zbog plime u Mjesečevu tlu, uzrokovane Zemljom. Rotacija nebeskog tijela koja je sinkronizirana s revolucijom zove se „sinkrona rotacija”. Siderički mjesec ili '''zvjezdani mjesec''' je razdoblje [[Mjesečeve mijene|Mjesečeva obilaska Zemlje]] s obzirom na [[zvijezde]] (27,321 662 [[dan|d]] = 27 [[dan|d]] 7 [[sat|h]] 43 [[minuta|min]] 11,6 [[sekunda|s]]).

[[Sinodički mjesec]] je razdoblje promjene [[Mjesečeve mijene|Mjesečevih mijena]] koje odražava položaj Mjeseca prema [[Sunce|Suncu]], a iznosi 29,530 59 d = 29 d 12 h 44 min 3 s. Do suvremenih [[astronomija|astronomskih]] istraživanja to je bilo jedino vremensko razdoblje, vezano uz gibanje Mjeseca, koje se očituje u promjeni Mjesečeva izgleda ; jednoj od najuočljivijih prirodnih pojava velike praktične važnosti. Ta se promjena Mjesečevih mijena odražava i u mnogim prirodnim pojavama, među ostalim i psihofiziološkima i fiziološko-reproduktivnima. Od najstarijih civilizacija to se razdoblje nastoji uskladiti s trajanjem [[dan]]a i godine ([[kalendar]]). Kako je ravnanje po danima bilo uvijek osnovno u praktičnoj vremenskoj [[orijentacija|orijentaciji]], a sinodički mjesec ima preko pola dana više od 29 cijelih dana, trebalo je uskladiti te dvije veličine, i to je osnova mjesečeva ili [[lunarni kalendar|lunarnoga kalendara]]. Usklađivanje se postizalo mijenjanjem broja dana u [[Mjesec (razdoblje)|mjesecu]]. Za praktičnu vremensku orijentaciju važna je i izmjena [[godišnja doba|godišnjih doba]], koja su u vezi s položajem Sunca. Sunce prividno obiđe [[ekliptika|ekliptiku]] za jedne [[Tropska godina|tropske ili Sunčeve godine]], koja traje 365 d, 5 h, 48 min i 45,2 s. Kako ni tropska godina nema cijeli broj dana, morala se građanska [[godina]] s cijelim brojem dana što bolje prilagoditi duljini tropske (sunčani ili [[solarni kalendar]]). To se postiglo mijenjanjem cijeloga broja dana u građanskoj godini prema različitim pravilima, pa odatle i različiti kalendari. Godine su se brojile od različitih početaka ([[Epoha (astronomija)|epoha]]), obično od nekoga značajnijeg događaja, pa se prema tome razlikuju različite [[era|ere]].

Gibanje Mjeseca oko Zemlje, kao ni gibanje Zemlje oko Sunca, ne odvija se jednolikim [[brzina]]ma. Stoga su navedeni sinodički i siderički periodi ophoda samo srednja vrijednost pravih vremena. Mjesec svaki sljedeći dan kasnije izlazi i kasnije zalazi, ali i kasnije prolazi mjesnim [[nebeski meridijan|nebeskim meridijanom]], gdje prolazi gornjom [[kulminacija|kulminacijom]]. Mjesec će kasniti u prosjeku 52 minute na dan.

[[datoteka:Mjeseceve mijene 01.jpg|mini|center|1000px|Razlika između [[Siderički mjesec|sideričkog]] i [[Sinodički mjesec|sinodičkog mjeseca]].]]

[[datoteka:Mjesec i ekliptika.png|mini|300px|desno|Usporedba prividne Mjesečeve i Sunčeve putanje na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]].]]

=== Složeno gibanje Mjeseca ===
Mjesečeva staza leži u ravnini koja je prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] nagnuta pod kutom od 5° 9’. Zanimljiv je položaj Mjesečeve osi vrtnje i [[ekvator]]a u prostoru: os vrtnje otklonjena je od ravnine staze za 83° 20’. Od okomice na ravninu ekliptike, os Mjesečeve vrtnje otklonjena je svega 1° 31’, pa se Mjesec vrti praktički uspravno na ravninu ekliptike. Mjesečeva staza nije stalno istog položaja u ravnini. [[Elipsa]] se zakreće u istom smjeru u kojemu se Mjesec giba oko Zemlje. Velika os putanje (spojnica [[apogej]]a i [[perigej]]a) zakrene se za 40,68° na godinu. Za pun zakret elipse potrebno je 8 godina i 310 dana. Zbog tog zakretanja staze period prolaska elipsom, ili točnije, vremensko razdoblje između dva uzastopna prolaza Mjeseca perigejom, ne traje jednako kao i siderički mjesec, već duže, 27,55 dana. To je '''anomalistički mjesec'''.

Gibajući se stazom, Mjesec prelazi s južne strane ekliptike na sjevernu i obratno. Tamo gdje staza prelazi na sjevernu stranu nalazi se '''uzlazni čvor''' ''Ω'', a tamo gdje prelazi sa sjeverne na južnu, '''silazni čvor''' ''Ʊ'' ([[Mjesečevi čvorovi]]). Linija koja povezuje čvorove, linija čvorova, nastaje kao presjecište ravnine staze i ravnine ekliptike. I to presjecište ne miruje, jer ni ravnina staze nije uvijek jednako položena. Ona se zakreće u prostoru za 19,355° na godinu (3’ 10,77” na dan). To znači da se za puni kut zakrene u vrijeme od 18,6 godina. To je period regresije čvorova. U njegovu se taktu mijenja utjecaj Mjeseca na [[Zemljina precesija|Zemljinu precesiju]], što se očituje u [[nutacija|nutaciji]]. Ravnina staze zakreće se tako da je njen nagib prema ekliptici ([[Inklinacija orbite|inklinacija]]) sačuvan. Smjer zakretanja suprotan je smjeru obilaženja Mjeseca oko Zemlje, odvija se od istoka prema zapadu; smjer je također suprotan godišnjem gibanju Sunca, što utječe na broj [[pomrčina]]. No zbog tog zakretanja linije čvorova, period prolaska Mjeseca kroz dani čvor (recimo uzlazni), kraći je od sideričkog mjeseca i iznosi 27,21 dan. To je '''drakonistički''' ili '''nodički mjesec''' (lat. ''nod'' – „čvor”, ''draco'' – „zmaj”; naziv je povezan s mitskim tumačenjem da pomrčinu Sunca uzrokuje [[zmaj]]). Drakonistički mjesec je važan zato što se pomrčine mogu dogoditi samo onda kada je Mjesec u blizini čvorova.

Sve te složene pravilnosti uzrokovane su utjecajima drugih nebeskih tijela, a posebno Sunca na Mjesec. Druga tijela poremećuju gibanje Mjeseca oko Zemlje. Osim spomenutih, postoje i druge, manje ili više pravilne promjene. Tako se na primjer najmanja udaljenost Mjeseca od Zemlje ([[perigej]]) mijenja od 356 410&amp;nbsp;km do 369 960&amp;nbsp;km i najčešće poprima vrijednost od 363 300&amp;nbsp;km. Najveća udaljenost ([[apogej]]) mijenja se od 404 180&amp;nbsp;km do 406 740&amp;nbsp;km, a najčešće poprima vrijednost 405 500&amp;nbsp;km. Stoga se i [[elipsa|numerički ekscentricitet eliptične putanje]] mijenja, i to od 0,045 do 0,065. Inklinacija ravnine staze mijenja se za ±10’ u roku od 173 dana.

Mjesec se giba u složenom [[gravitacija|gravitacijskom]] polju i stoga se mora očekivati da će se gibati na složen način. Kada bi na Mjesec djelovala jedino Zemljina privlačna sila, Mjesec bi se gibao po stalnoj elipsi s obzirom na Zemlju. Prosječna brzina gibanja Mjeseca oko Zemlje iznosi 1,02&amp;nbsp;km/s. Ali Mjesec se giba i oko Sunca, dakle i u njegovu gravitacijskom polju. Štoviše, privlačna sila Sunca dva puta je veća nego privlačna sila Zemlje. Iako nije uobičajeno, možemo slobodno reći da se Mjesec giba oko Sunca, slično tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Zemljina privlačna sila dakle u stvari poremećuje Mjesečevu stazu oko Sunca i prisiljava ga da obilazi i oko nje. Mjesec žuri pred Zemlju, zatim usporava i ide njezinim tragom; brzina gibanja Mjeseca oko Sunca mijenja se pri tome, približno, od 31&amp;nbsp;km/s do 29&amp;nbsp;km/s. Zbog takvih promjena brzine i zbog gibanja na različitim udaljenostima od Sunca (u nejednolikom gravitacijskom polju Sunca) nije teško prihvatiti činjenicu da se Mjesec i vlada na veoma složen način. 
[[File:Lunation animation November 2009.gif|thumb|300x300px|[[Libracija]]]]

==== Libracija ====
{{glavni|Libracija}}

Dio Mjesečeve površine koju vidimo ovisi o načinu njegova gibanja i o geometrijskom odnosu Zemlje i Mjeseca. Iako je vrijeme vrtnje Mjeseca (period rotacije) jednak vremenu vremenu ophoda oko Zemlje (period revolucije), ipak vidimo oko 59% ukupne površine njegove kugle. Libracija (lat. ''libratio'': držanje u ravnoteži ili njihanje) je naziv za optičku promjenu, prividno njihanje Mjesečeva tijela prema nama kao promatračima. Zbog te pojave izniču na vidjelo područja s dalje strane Mjeseca: u području [[selenografija|selenografskih]] polova (libracija u širini), na istočnom i zapadnom rubu (libracija u dužini), a razlike se javljaju i zbog položaja promatrača na Zemlji (paralaktička libracija).

Pri obilaženju oko Zemlje, Mjesec se diže na sjever od [[ekliptika|ekliptike]], pa na daljoj strani otkriva područja oko južnog pola, koja inače ne bismo vidjeli. Kada silazi južnije od ekliptike, tada nam se pruža pogled na dio površine s one strane sjevernog pola. Budući da je os otklonjena od okomice za 6° 40’, za isto toliko vidi se dalje od polova. Zbog malih promjena u položaju Mjesečeve osi i staze, kut može porasti na 6° 50’.

Libracija u dužini posljedica je izduženosti Mjesečeve staze. Kako se Mjesec giba brže u [[perigej]]u (bliže Zemlji) no na većim udaljenostima, a pritom se vrti stalnom brzinom, to centralni [[meridijan]] neće stalno pokazivati u smjeru Zemlje. Zato ćemo povremeno vidjeti krajeve koji su od centralnog meridijana udaljeni istočno ili zapadno 7° 54’ više od 90°. [[Paralaksa|Paralaktička]] libracija nije uzrokovana gibanjem, već odnosom veličine Zemlje i Mjeseca, i njihovom udaljenošću. Zemlja je veća od Mjeseca, pa će promatrači sa suprotnih krajeva Zemlje vidjeti zajedno više od polovice Mjeseca. Isto to može ugledati jedan promatrač jer njega sama Zemljina vrtnja dovede iz jednog položaja u drugi. Stoga ćemo ujutro i navečer vidjeti različite rubove Mjeseca.

=== Pomrčine Sunca i Mjeseca ===
[[datoteka:Lunar-eclipse-09-11-2003.jpeg|mini|desno|300px|Potpuna [[pomrčina Mjeseca]] snimljena 9. studenog 2003.]]
Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do [[pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i [[pomrčina Mjeseca|Mjeseca]]. Potpune pomrčine se koriste u kozmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog znanstvenog sustava. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija [[zvijezda]] (kad Mjesec tokom svojeg kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (''lunisolarni utjecaj''), uzrokuje na Zemlji [[plima|plimu]] i [[oseka|oseku]] [[more|mora]] i [[jezero|jezera]], kao i &quot;disanje&quot; Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se [[kukci]] orijentiraju pomoću Mjeseca.
 
Pomrčine Mjeseca, a pogotovo pomrčine Sunca, nalaze se među najdramatičnijim prirodnim pojavama. Pomrčine Sunca dovode do jakog pada dnevne rasvjete, a vid im je različit iz raznih točaka na Zemlji. '''Totalna''' ili '''potpuna pomrčina''' nastaje samo za promatrača koji se nalazi unutar Mjesečeve sjene. Tada je Sunčev krug potpuno zastrt Mjesecom. Pomrčina je '''prstenasta''' kada Mjesečeva sjena ne dostiže do površine Zemlje (kada se promatrač nalazi u smjeru Mjesečeve sjene), ali je vidni kut manji od vidnog kuta Sunca. Promatrač u polusjeni vidjet će Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom – to je '''djelomična pomrčina'''. Za vrijeme pomrčine, sjena se giba Zemljinom površinom od zapada prema istoku. Najprije se zamračuje zapadni rub Sunca. Totalna pomrčina traje najviše 7 minuta, a promjer sjene na Zemlji ne premašuje 270&amp;nbsp;km. 

[[Pomrčina Mjeseca]] nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. One se vide samo noću. Pomrčine Mjeseca mogu biti potpune i djelomične, a pritom svim promatračima izgledaju jednako. U sjenu najprije ulazi istočni rub Mjeseca. Potpuna pomrčina može trajati do 2 sata, jer je Mjesec nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene (oko 2,7 puta manji, ovisno o udaljenosti).

[[Pomrčina Sunca]] nastaje u vrijeme [[mlađak]]a, a [[pomrčina Mjeseca]] u vrijeme [[uštap]]a. No pomrčine se ne javljaju svakih mjesec dana. Da bi se pomrčina dogodila, moraju biti ispunjeni još neki uvjeti: Mjesec se mora nalaziti na stazi u blizini uzlaznog ili silaznog čvora. Da bi došlo do pomrčine, mora da se prožmu prividni [[krug]]ovi Sunca i Mjeseca. Kako i Sunce i Mjesec imaju [[kutni promjer]] od približno 0,5°, to promatrač sa Zemlje mora vidjeti razmak centara Sunca i Mjeseca pod kutom koji je manji od 0,5°. Da bi došlo do pomrčine Sunca, Mjesec mora biti u mijeni mlađaka, a Sunce ne smije biti dalje od 16,5° s bilo koje strane čvora. Kada se javi mlađak, a Sunce se nalazi unutar područja od 33° simetrično raspoložene oko čvora, do pomrčine Sunca mora doći. Sunce se dnevno giba nebom za nešto manje od 1° na istok, pa 33° prevali u 34 dana. Zato se, u ovisnosti o tome kako su vremenski raspoređene Mjesečeve mijene, u 34 dana jave jedan ili dva mlađaka, a time i jedna do dvije pomrčine Sunca. No područje pomrčina nalazi se i oko uzlaznog i oko silaznog čvora, a jer u svakom čvoru mora doći bar jednom do pomrčine, to se u godini dana jave najmanje dvije pomrčine Sunca. katkada se godišnje jave četiri, a najviše pet pomrčina. Do pete pomrčine može doći zato što linija čvorova nije nepomična u prostoru. Kad bi linija čvorova bila nepomična, u Sunce bi bila uperena dva puta godišnje, i to u razmaku od točno pola godine; u tom bi se slučaju mogle pojaviti najviše 4 pomrčine Sunca godišnje. No kako se linija čvorova zakreće 19.3° na godinu, i to u smjeru nasuprot godišnjem gibanju Sunca, Sunce će kroz isti čvor proći prije isteka cijele godine, nakon 346.62 dana. To je '''eklipsna''' ili '''drakonistička godina'''. [[Tropska godina]] je od nje dulja za oko 19 dana. Pet pomrčina Sunca će se dogoditi samo ako prva pomrčina stigne neposredno početkom siječnja, druga odmah u sljedećem mlađaku, treća i četvrta pomrčina prije sredine godine, u lipnju, i peta 12 sinodičkih mjeseci (354 dana) poslije prve. Sljedeća pomrčina može se dogoditi dok je Sunce u blizini istog čvora, ali – iduća godina već je započela (354 d + 29,5 d &gt; 365 d)!

Pomrčina Mjeseca nastaje onda kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Na srednjoj daljini Mjeseca kutni promjer sjene iznosi 42’. Prividni polumjer Mjeseca je 15’. Da bi došlo do pomrčine, moraju se centri Mjeseca i Zemljine sjene naći na udaljenosti manjoj od 57’. U tom slučaju nema paralakse, prolaz kroz sjenu neće ovisiti o stajalištu promatrača na Zemlji – Mjesec mora ući u sjenu. Pomrčina će sigurno nastati kada je Mjesec pun, a Zemljina se sjena nalazi u području od 11° prije i poslije čvora. Brzina kojom se Zemljina sjena pomiče jednaka je brzini kojom se Sunce prividno giba nebom. Znači da će Zemljina sjena boraviti u pomrčinskom području 21 - 22 dana. Jasno je da se u vremenskom razdoblju od 22 dana ne mora pojaviti uštap. Uštap se ponavlja svakih 29,5 dana. Ako se uštap i pojavi, dolazi samo do jedne pomrčine, jer za drugu nema više vremena. Područje oko čvora Mjesečeve staze u kojoj se javljaju pomrčine Mjeseca manja je od područja u kojem se javljaju pomrčine Sunca.

Neke godine mogu proći bez ijedne pomrčine Mjeseca, a nekih godina može ih biti čak tri. Tada se prva [[pomrčina]] javlja odmah početkom godine u blizini jednog čvora, druga pomrčina 6 sinodičkih mjeseci poslije (177 dana) u blizini drugog čvora, a treća 12 [[sinodički mjesec|sinodičkih mjeseci]] nakon prve pomrčine, opet u području prvog čvora, koji se zbog zakretanja linije čvorova gibao u susret Zemljinoj sjeni. Ukupan broj Sunčevih i Mjesečevih pomrčina godišnje ne može biti manji od 2, a veći od 7. Najmanje ima 2 pomrčine, i to obje Sunčeve. Najčešće se javljaju 2 Sunčeve i 2 Mjesečeve. Kod najvećeg broja pomrčina 3 su Mjesečeve, a 4 Sunčeve, ili 2 Mjesečeve i 5 Sunčevih. Ne mogu se javiti 8 pomrčina. Ako, naime, godina započne pomrčinom Mjeseca, prva Sunčeva pomrčina ne može nastati još 14,5 dana nakon toga (da bi Mjesec iz uštapa postao mlađakom), a tada je već kasno da se u istoj godini stigne do pete Sunčeve pomrčine.

Pomrčine se ponavljaju u istom redoslijedu prilično točno nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11.3 [[dan]]a (ili 10.3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]]). Nastajanje pomrčina ovisi o 3 razdoblja: o razdoblju u kojemu se izmjenjuju Mjesečeve mijene (sinodičkom mjesecu S), o razdoblju u kojemu Mjesec prolazi kroz čvor (nodički ili drakonistički mjesec N) i o razdoblju u kojemu Sunce prolazi kroz dani čvor Mjesečeve staze (eklipsna ili drakonistička godina D). Slučajno se cijeli umnošci sinodičkih mjeseci, nodičkih mjeseci i eklipsnih godina gotovo točno podudaraju:
:223 S ≑ 242 N ≑ 19 D
:6585,32 d ≑ 6585,36 d ≑ 6585,78 d
:18 tropskih godina i 11,3 dana jednako je 6585,6 d.

== Istraživanja Mjeseca i boravak ljudi na Mjesecu ==

[[datoteka:Apollo 11 first step.jpg|mini|300px|desno|Prvi čovjek na Mjesecu, koji je stupio na tlo 21. srpnja 1969. ([[Apollo 11]]), bio je Neil Armstrong, a slika prikazuje njegov silazak niz ljestve na površinu Mjeseca.]]
Na Mjesec je upućeno više od 50 [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]], a meko se spustilo dvadesetak. Letjelice su pripremljene za različite namjene i upućivane su u više mahova, iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i iz [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Prva je [[13. srpnja]] [[1959.]] o tlo Mora kiša, pokraj kratera Arhimeda, tresnula ''Luna 2'' ([[Program Luna]]). ''Luna 3'' zaobišla je Mjesec i snimila dio obratne strane. Zatim se pomoću [[Program Ranger|Programa Rangera]] uspjelo ustanoviti kakvo je tlo. Prije lansiranja nije bila poznata debljina površinske prašine i nije se znalo hoće li letjelice u nju utonuti. Letjelice ''Ranger'' su udarale u površinu, šaljući snimke do posljednjeg trenutka. Snimke su otkrile detalje od 0,25 m. Kako su se približavali površini, vidio se sve veći broj sve manjih kratera. Trenutak sudara s Mjesecom kasnio je u usporedbi s proračunatim trenutkom, na osnovi čega je zaključeno da je geometrijski centar Mjeseca dalje od Zemlje nego centar mase ili [[težište]].

Prvo meko pristajanje uspjelo je tek nakon četvrtog pokušaja drugoj seriji iz programa Luna, i to ''Luni 9''. Ona je 3. veljače 1966. pristala u Ocean oluja. Mjesto silaska dobilo je u spomen naziv: ''Planitia Descensus''. Četiri snimke prikazale su prvi put panoramu Mjeseca. Sloj prašine od nekoliko centimetara nije omeo spuštanje letjelice. Istraživanje Mjeseca iz putanje započeto je 3. travnja 1966., kada je ''Luna 10'' postala prvim umjetnim Mjesečevim satelitom. Sovjeti su se za ispitivanje okoline Mjeseca koristili i letjelicama iz ''Programa Zond'', od kojih su se neke vratile na Zemlju.

Serija američkih letjelica iz [[Program Surveyor|Programa Surveyor]], meko spuštenih na tlo, i serija letjelica u putanji, iz Programa ''Lunar Orbiter'', pripremala je dolazak ljudi. Letjelice u putanji mjerile su jakost gravitacijskog polja, brojnost [[meteor]]a i mikrometeora, jakost [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], [[magnetsko polje]], Sunčevo zračenje, [[radioaktivnost]] tla nad kojim su nadlijetale, a snimale su i površinu radi izrade [[selenografija|selenografskih]] karata i geoloških istraživanja. [[Mjerni instrument]]i na tlu bili su daljinski upravljani, opremljeni televizijskim kamerama, uzimali su uzorke tla i ispitivali njegovu [[čvrstoća|čvrstoću]] i kemijski sastav.

Prvim ljudima na Mjesecu, koji su stupili na tlo 21. srpnja 1969. ([[Apollo 11]]), prethodile su dvije istraživačke grupe s ljudskom posadom (''Apollo 8'', godine 1968., i ''Apollo 10'', godine 1969.), koje su Mjesec više puta obletjele. Na površinu Mjeseca je od 1969. do 1973. ukupno pristiglo 6 ljudskih istraživačkih grupa, dok se jedna grupa nije uspjela spustiti, već je Mjesec samo obletjela (''Apollo 13''). Dvije od šest grupa spustile su se u gorovita područja. Astronauti su uzimali uzorke tla, fotografirali, postavljali geofizičke uređaje, te ispitivali ponašanje materijala u Mjesečevim uvjetima. Mjesto spuštanja prvih ljudi u Moru tišine prozvano je ''Statio Tranquilitatis'', a omanja tri kratera dobila su imena Armstrong, Aldrin i Collins.

Na Mjesecu nije nađen nikakav život. Svijet je savršeno sterilan, a [[mikroorganizmi]] ne mogu opstati u struji [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]] i neoslabljenih kozmičkih zraka. Bez atmosfere, svemirsko odijelo (eng. skafander) je obavezna oprema [[astronaut]]a. Usprkos tome što su opterećeni opremom, astronauti su se osjećali udobno, mogli su poskakivati do metra visine i potrkivati s brzinom od 2&amp;nbsp;m/s. Ravnoteža im je manji problem nego na Zemlji, a kada su pali, udarac je blag zbog malog ubrzanja sile teže. Izgled okoline napadno se mijenja s nagibom Sunčeve svjetlosti. Kada je Sunce pri [[obzor]]u, udaljenosti je teško procijeniti, a nijanse predmeta su prigušeno zelene. S dizanjem Sunca predmeti postaju smeđi. U podne je okolina bliješteće bijela. Noći su prekrasne. Zemlja je 80 puta svjetlija od uštapa, a i zvijezde su sjajnije i ne titraju. Gibaju se preko obzora trideset puta sporije nego nad Zemljinim obzorom.

Poslije 1969. nastavljena su ispitivanja s Programom Luna. Zajedno s iskopanim materijalom vratile su se ''Luna 16'' (1970.), ''Luna 20'' (1972.) i ''Luna 24'' (1976.). Letjelice ''Luna 17'' (1970.) i ''Luna 21'' (1973.) prenijele su pokretne laboratorije, ''Lunohod'' 1 i 2. ''Lunohod 1'' djelovao je deset mjeseci, a ''Lunohod 2'' pet mjeseci; pritom su prevalili 10 odnosno 37&amp;nbsp;km. Te su lunarna vozila poslale velik broj podataka o morfologiji reljefa, fizičkom i kemijskom sastavu, o jakosti magnetskog polja, osvjetljenosti neba i odraznim svojstvima površine, te o kozmičkim zrakama i rendgenskom zračenju Sunca.

Od 1976. zapaža se predah u istraživanju Mjeseca. Poslije 2004., [[Japan]], [[Kina]], [[Indija]], [[SAD]] i [[Europska svemirska agencija]] (ESA) su poslale letjelice u Mjesečevu putanju, koje su zapazile prisustvo vodenog leda unutar kratera u sjeni unutar Mjesečevog regolita. Kina je poslala u sklopu letjelice ''Chang’e 3'' i [[lunarno vozilo]] 14. prosinca 2013.

== Vlasnička prava ==
[[Povelje o svemiru]] (eng. ''Outer Space Treaty'') zabranjuju državama koje su ratificirale navedene povelje, pravo na posjedovanje nebeskih tijela kao što je Mjesec. [http://www.oosa.unvienna.org/oosa/en/SpaceLaw/moon.html Ugovor] [[UN]]-a koji je stupio na snagu [[11. srpnja]] [[1984.]] godine vrijedi samo za države koje su ratificirale ili pristupile poveljama, tako i za privatne osobe koje su državljani tih zemalja. [[Hrvatska]] nije potpisnica, niti je pristupila navedenim poveljama, te nije preuzela obveznost [[SFRJ|jugoslavenskih]] ratifikacijskih instrumenata za svoje područje i svoje državljane.

Usprkos tome, Dennis M. Hope je [[1980.]] godine prijavio svoja vlasnička prava na Mjesec u [[gruntovnica|gruntovnici]] [[San Francisco|San Francisca]]. Kako se nitko nije usprotivio tom njegovom potezu u vremenu od osam godina, koliko je vrijeme žalbe, Hope je osnovao ''Lunar Embassy legal'', pravni ured, koji ima pravo prodaje parcela na Mjesecu. UN i Međunarodna astronomska zajednica smatraju taj njegov potez prijevarom.

== Mjesec i biologija ==
{{glavni|Lunarni periodicitet u biologiji}}

== Mjesec i meteorologija ==
Prema pučkim vjerovanjima, aureola oko Mjeseca predznak je snijega ili mraza. [[Aureola]] nastaje lomom ili refleksijom svjetlosti na kristalima leda u oblacima na višim slojevima atmosfere.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prsten oko mjeseca najavio je kako će uskoro pasti snijeg |url=https://www.24sata.hr/news/prsten-oko-mjeseca-najavio-je-kako-ce-uskoro-pasti-snijeg-206343 |accessdate=2019-12-11}}&lt;/ref&gt;

U meteorologiji je ova pojava znana kao [[Halo (optika atmosfere)|halo]], a nastaje kada se svjetlost od Mjeseca reflektira i lomi na kristalićima leda u oblacima koji se nalaze u višim slojevima atmosfere. Iako postoji vjerovanje da taj ‘krug’ najavljuje [[snijeg]], meteorolozi kažu da halo pojava znači da su noći stabilne i da je ohlađivanje tijekom noći jače, pa se može očekivati hladno [[jutro]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/znanost/cudna-pojava-oko-mjeseca-najavila-snijeg/ |title=Čudna pojava oko Mjeseca najavila snijeg |date=2011-01-18 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2019-12-11 |archive-date=11. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211194202/https://net.hr/danas/znanost/cudna-pojava-oko-mjeseca-najavila-snijeg/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Legende ==
{{glavni|Narodna vjerovanja o mjesecu kod Hrvata}}
{{glavni|Lunarni mitovi}}
U pučkim je mitovima često bilo prepoznavanje lika unutar Mjesečevog kruga. U Hrvata su sve predaje koje su u svezi s likovima prepoznatljivima na Mjesečevom licu u najvećoj mjeri sukladne predajama o nastanku [[Kumova slama|Kumove slame]]. Istraživanja na tom polju napravio je [[Marin Šemudvarac]] u doktorskoj dizertaciji objavljenoj 1946. ''1946. Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata''.&lt;ref&gt;Jadran Kale: [https://bib.irb.hr/datoteka/575923.zivinokruzi.rtf Nebeski živinokruzi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} u: Kulturni bestijarij, ur. Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš, Institut za etnologiju i folkloristiku ; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007., {{ISBN|9789536020362}}, str. 169-183&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/301_mjesec.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split -  Mjesec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050828071632/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/301_mjesec.php |date=28. kolovoza 2005. }}
* [http://www.inet.hr/~vevrhova/skice/mjesec.html Skice pojedinih kratera na Mjesecu]

{{Footer Sunčevsustav}}

[[Kategorija:Mjesec| ]]</text>
      <sha1>oufjbmv90yqs12nbrnductgsbtyubrv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Računalne mreže</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6792</id>
    <revision>
      <id>7624247</id>
      <parentid>7287842</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57071-26</username>
        <id>376624</id>
      </contributor>
      <comment>v,</comment>
      <origin>7624247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5293" sha1="h3hqhinvje4j0iibzuv6l2lgljap70f" xml:space="preserve">'''Računalna mreža''' skupina je dvaju ili više međusobno povezanih [[računalo|računala]] koji dijele neke resurse (podatke, sklopovlje, programe…). Računala se smatraju [[raspoloživost mreže|povezanima]] ako mogu razmjenjivati informacije. Računalna mreža u širem smislu sadrži i ostale čvorove kao što sÄ

*
* [[Metropolitan Area Network|MAN]] (''Metropolitan Area Network'') – mreža koja se prostire preko područja jednog grada
* [[WAN]] (''Wide Area Network'') – široko područna mreža – kao npr. [[Internet]].

Računalne se mreže također mogu svrstati prema sustavima koje spajaju ili prema tome što sačinjava mrežni sustav:

* [[SAN]] (''Storage Area Network'') – mreža za spajanje računala na spremišta podataka;
* [[VLAN]] (''Virtual [[LAN]]'');
* [[WLAN]] (''Wireless [[LAN]]'') – bežična lokalna mreža (''[[Wi-Fi]]'').

== Model računalne mreže ==

* [[OSI]] (''Open Systems Interconnect'') – ''International Organization for Standardization network model'' ([[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]]).

== Hardver u računalnim mrežama ==
Osim samih računala povezanih u računalne mreže (te su dakle i sama računala dio mreža i spadaju u ovaj popis) velik je broj različitih vrsta hardvera koji služi kao fizička infrastruktura računalnih mreža:
* [[računalo]]
* [[usmjerivač]]
* [[premosnik]]
* [[bežična pristupna točka]]
* optički kabel ([[svjetlovod]])
* [[Električni vodič|bakreni kabel]] ([[Unshielded Twisted Pair|UTP]], [[Shielded Twisted Pair|STP]]…)
* [[radio valovi]].

== Protokoli i arhitekture ==
Dva najčešće spominjana slojevita modela računalnih mreža su [[OSI]] Reference (preporučen) model te tzv. [[TCP/IP]] ili IP grupa protokola. Dok je OSI model 7-slojni, TCP/IP je 4-slojni model, te je jednoznačno preklapanje nemoguće. Stoga se različiti protokoli i arhitekture računalnih mreža često referenciraju na jedan od ta dva modela, odnosno nalaze svoje mjesto na nekom od slojeva navedenih modela.

Ovo je prikaz OSI modela s upisanim nekim od postojećih mrežnih protokola i arhitektura:

{| cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;1&quot;
|-
|7||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Aplikacijski sloj'''
|npr. [[HTTP]], [[SMTP]], [[SNMP]], [[FTP]], [[Telnet]], [[SIP]], [[Secure Shell|SSH]], [[Network File System|NFS]], [[RTSP]], [[XMPP]], [[Whois]]
|-
|6||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Prezentacijski sloj'''
|npr. [[XDR]], [[ASN.1]], [[SMB]], [[AFP]], [[NCP]]
|-
|5||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Sloj sesije'''
|npr. [[TLS]], [[Secure Shell|SSH]], ISO 8327 / CCITT X.225, [[RPC]], [[NetBIOS]], [[AppleTalk|ASP]], [[Winsock]], [[BSD sockets]]
|-
|4||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Transportni sloj'''
|npr. [[TCP]], [[UDP]], [[RTP]], [[SCTP]], [[SPX]], [[AppleTalk|ATP]]
|-
|3||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Mrežni sloj'''
|npr. [[IP]], [[ICMP]], [[IGMP]], [[BGP]], [[OSPF]], [[Routing Information Protocol|RIP]], [[IGRP]], [[EIGRP]], [[ARP]], [[RARP]], [[X.25]]
|-
|2||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Podatkovni sloj (sloj veze)'''
|npr. [[Ethernet]], [[Token ring]], [[HDLC]], [[Frame relay]], [[ISDN]], [[ATM]], [[IEEE 802.11|802.11 WiFi]], [[FDDI]], [[PPP]]
|-
|1||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Fizički sloj'''
|npr. bakreni kabel, radio ili bežični prijenos, [[optički kabel]] ili [[svjetlovod]]
|}

Usporedimo li OSI model s četveroslojnim TCP/IP stogom, primjetno je da je aplikacijski sloj TCP/IP modela razdvojen na gornja tri sloja OSI modela iako ne utječu na funkcionalnost prijenosa podataka. Ideja je bila da navedeni modeli pomažu proizvođačima u izradi kompatibilnih mreža, stoga je također primjetno da se sam IP protokol može promatrati kao jedan sloj u kompletnom TCP/IP modelu:

{| cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;1&quot;
|-
|4||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Aplikacijski sloj'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;5 do 7)
|npr. [[HTTP]], [[File transfer protocol|FTP]], [[DNS]]&lt;br /&gt;(usmjerivački protkoli kao što je [[Border Gateway Protocol|BGP]] ili [[Routing information protocol|RIP]], koji zbog različitih razloga koriste za transport druge protokole kao što su TCP ili UDP, mogu se smatrati i dijelom mrežnog sloja)
|-
|3||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Transportni sloj'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;4 i 5)
|npr. [[Transmission Control Protocol|TCP]], [[User Datagram Protocol|UDP]], [[Real-time_Transport_Protocol|RTP]], [[Stream Control Transmission Protocol|SCTP]]&lt;br /&gt;(usmjerivački protokol [[Open shortest path first|OSPF]], koji za transport koristi IP protokol, također se može smatrati i dijelom mrežnog sloja)
|-
|2||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Mrežni sloj'''&lt;br /&gt;(''OSI&lt;br /&gt;layer 3'')
| U TCP/IP terminologiji ovo je [[IP]]&lt;br /&gt;(važni protokoli kao [[ICMP]] i [[IGMP]] koriste IP protokol, mogu se smatrati i dijelom mrežnog sloja; [[ARP]] ne koristi IP)
|- style=&quot;border:1px solid black;&quot;
|1||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Sloj podatkovne veze'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;1 i 2)
|npr. [[Ethernet]], [[Wi-Fi]], [[MPLS]] itd.
|}

== Vidi još ==
* [[Klijentsko-poslužnička arhitektura]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://mreze.layer-x.com/ Računalne mreže]
* [http://sistemac.carnet.hr/node/343 Računalne mreže – razvoj i značajke]

[[Kategorija:Računalne mreže| ]]</text>
      <sha1>h3hqhinvje4j0iibzuv6l2lgljap70f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624250</id>
      <parentid>7624247</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:29:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57071-26|~2026-57071-26]] ([[User talk:~2026-57071-26|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]</comment>
      <origin>7020517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6226" sha1="4sn91l2mliryj4b24iwffxc9gl8dt2z" xml:space="preserve">'''Računalna mreža''' skupina je dvaju ili više međusobno povezanih [[računalo|računala]] koji dijele neke resurse (podatke, sklopovlje, programe…). Računala se smatraju [[raspoloživost mreže|povezanima]] ako mogu razmjenjivati informacije. Računalna mreža u širem smislu sadrži i ostale čvorove kao što su prospojnik ili usmjernik. [[čvorište (računalne mreže)|Čvorovi]] računalne mreže u međusobnoj komunikaciji koriste [[komunikacijski protokol|komunikacijske protokole]].

Mreža znači komunikacijska infrastruktura koju čine [[Topologija|topologija]] poveznica, arhitektura, komponente, organizacijska načela, komunikacijski postupci i komunikacijski formati (protokoli).&lt;ref&gt;{{PDF}} [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02008R1275-20170109&amp;from=DE Zakonodavstvo EU] Uredba Komisije EZ br. 1275/2008. od 17. prosinca 2008. / str. 3 / pristupljeno 25. rujna 2019. (eng.)&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija računalnih mreža ==

Računalne se mreže svrstavaju prema zemljopisnom području koje pokrivaju:

* [[PAN]] (''Personal Area Network'') – mreže s uskim područjem spajanja ([[Bluetooth]], [[IRDA]])
* [[LAN]] (''Local Area Network'') – lokalna mreža koja je na primjer u jednoj zgradi ili prostoriji
* [[Metropolitan Area Network|MAN]] (''Metropolitan Area Network'') – mreža koja se prostire preko područja jednog grada
* [[WAN]] (''Wide Area Network'') – široko područna mreža – kao npr. [[Internet]].

Računalne se mreže također mogu svrstati prema sustavima koje spajaju ili prema tome što sačinjava mrežni sustav:

* [[SAN]] (''Storage Area Network'') – mreža za spajanje računala na spremišta podataka;
* [[VLAN]] (''Virtual [[LAN]]'');
* [[WLAN]] (''Wireless [[LAN]]'') – bežična lokalna mreža (''[[Wi-Fi]]'').

== Model računalne mreže ==

* [[OSI]] (''Open Systems Interconnect'') – ''International Organization for Standardization network model'' ([[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]]).

== Hardver u računalnim mrežama ==
Osim samih računala povezanih u računalne mreže (te su dakle i sama računala dio mreža i spadaju u ovaj popis) velik je broj različitih vrsta hardvera koji služi kao fizička infrastruktura računalnih mreža:
* [[računalo]]
* [[usmjerivač]]
* [[premosnik]]
* [[bežična pristupna točka]]
* optički kabel ([[svjetlovod]])
* [[Električni vodič|bakreni kabel]] ([[Unshielded Twisted Pair|UTP]], [[Shielded Twisted Pair|STP]]…)
* [[radio valovi]].

== Protokoli i arhitekture ==
Dva najčešće spominjana slojevita modela računalnih mreža su [[OSI]] Reference (preporučen) model te tzv. [[TCP/IP]] ili IP grupa protokola. Dok je OSI model 7-slojni, TCP/IP je 4-slojni model, te je jednoznačno preklapanje nemoguće. Stoga se različiti protokoli i arhitekture računalnih mreža često referenciraju na jedan od ta dva modela, odnosno nalaze svoje mjesto na nekom od slojeva navedenih modela.

Ovo je prikaz OSI modela s upisanim nekim od postojećih mrežnih protokola i arhitektura:

{| cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;1&quot;
|-
|7||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Aplikacijski sloj'''
|npr. [[HTTP]], [[SMTP]], [[SNMP]], [[FTP]], [[Telnet]], [[SIP]], [[Secure Shell|SSH]], [[Network File System|NFS]], [[RTSP]], [[XMPP]], [[Whois]]
|-
|6||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Prezentacijski sloj'''
|npr. [[XDR]], [[ASN.1]], [[SMB]], [[AFP]], [[NCP]]
|-
|5||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Sloj sesije'''
|npr. [[TLS]], [[Secure Shell|SSH]], ISO 8327 / CCITT X.225, [[RPC]], [[NetBIOS]], [[AppleTalk|ASP]], [[Winsock]], [[BSD sockets]]
|-
|4||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Transportni sloj'''
|npr. [[TCP]], [[UDP]], [[RTP]], [[SCTP]], [[SPX]], [[AppleTalk|ATP]]
|-
|3||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Mrežni sloj'''
|npr. [[IP]], [[ICMP]], [[IGMP]], [[BGP]], [[OSPF]], [[Routing Information Protocol|RIP]], [[IGRP]], [[EIGRP]], [[ARP]], [[RARP]], [[X.25]]
|-
|2||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Podatkovni sloj (sloj veze)'''
|npr. [[Ethernet]], [[Token ring]], [[HDLC]], [[Frame relay]], [[ISDN]], [[ATM]], [[IEEE 802.11|802.11 WiFi]], [[FDDI]], [[PPP]]
|-
|1||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Fizički sloj'''
|npr. bakreni kabel, radio ili bežični prijenos, [[optički kabel]] ili [[svjetlovod]]
|}

Usporedimo li OSI model s četveroslojnim TCP/IP stogom, primjetno je da je aplikacijski sloj TCP/IP modela razdvojen na gornja tri sloja OSI modela iako ne utječu na funkcionalnost prijenosa podataka. Ideja je bila da navedeni modeli pomažu proizvođačima u izradi kompatibilnih mreža, stoga je također primjetno da se sam IP protokol može promatrati kao jedan sloj u kompletnom TCP/IP modelu:

{| cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;1&quot;
|-
|4||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Aplikacijski sloj'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;5 do 7)
|npr. [[HTTP]], [[File transfer protocol|FTP]], [[DNS]]&lt;br /&gt;(usmjerivački protkoli kao što je [[Border Gateway Protocol|BGP]] ili [[Routing information protocol|RIP]], koji zbog različitih razloga koriste za transport druge protokole kao što su TCP ili UDP, mogu se smatrati i dijelom mrežnog sloja)
|-
|3||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Transportni sloj'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;4 i 5)
|npr. [[Transmission Control Protocol|TCP]], [[User Datagram Protocol|UDP]], [[Real-time_Transport_Protocol|RTP]], [[Stream Control Transmission Protocol|SCTP]]&lt;br /&gt;(usmjerivački protokol [[Open shortest path first|OSPF]], koji za transport koristi IP protokol, također se može smatrati i dijelom mrežnog sloja)
|-
|2||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Mrežni sloj'''&lt;br /&gt;(''OSI&lt;br /&gt;layer 3'')
| U TCP/IP terminologiji ovo je [[IP]]&lt;br /&gt;(važni protokoli kao [[ICMP]] i [[IGMP]] koriste IP protokol, mogu se smatrati i dijelom mrežnog sloja; [[ARP]] ne koristi IP)
|- style=&quot;border:1px solid black;&quot;
|1||style=&quot;border:1px solid black;&quot;|'''Sloj podatkovne veze'''&lt;br /&gt;(OSI sloj&lt;br /&gt;1 i 2)
|npr. [[Ethernet]], [[Wi-Fi]], [[MPLS]] itd.
|}

== Vidi još ==
* [[Klijentsko-poslužnička arhitektura]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://mreze.layer-x.com/ Računalne mreže]
* [http://sistemac.carnet.hr/node/343 Računalne mreže – razvoj i značajke]

[[Kategorija:Računalne mreže| ]]</text>
      <sha1>4sn91l2mliryj4b24iwffxc9gl8dt2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Našice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6950</id>
    <revision>
      <id>7624093</id>
      <parentid>7592086</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:32:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23434" sha1="288p4fikngmsxd7fibrtlnxrqs6enci" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Našice
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Našice (grb).gif
|članak o grbu    = [[grb Našica|grb]]
|zastava          = 
|slika            = Našice dvorac.jpg
|opis slike       = Dvorac Pejačević u središtu Našica
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Krešimir Kašuba ([[Hrvatska demokratska zajednica |HDZ]])&lt;ref&gt;[http://www.nasice.hr/hr/upravna-tijela/gradonacelnik.html Gradonačelnik Grada Našica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210524123051/http://www.nasice.hr/hr/upravna-tijela/gradonacelnik.html |date=24. svibnja 2021. }}, nasice.hr, pristupljeno 24. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;
|gradsko vijeće   = 15
|naselja          = [[#Gradska naselja|19 gradskih naselja]]
|površina         = 205,2
|površina uža     = 18,8
|visina           = 154
|z. širina        = 45.50
|z. dužina        = 18.10
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 14291
|stanovništvo uže = 7307
|svetac           = [[Antun Padovanski|Sv. Antun Padovanski]]
|dan              = 13. lipnja
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31500 Našice
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = NA
|web              = {{URL|https://nasice.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Našice''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].

== Gradska naselja ==
Gradu Našicama pripada i administrativno područje od 16 [[Naselje|naselja]] (stanje [[2006.]]), to su: [[Brezik Našički]], [[Ceremošnjak]], [[Gradac Našički]], [[Granice (Našice)|Granice]], [[Jelisavac]], [[Lađanska]], [[Lila]], [[Londžica]], [[Makloševac]], [[Markovac Našički]], [[Martin (Našice)|Martin]], [[Našice]], [[Ribnjak (Našice)|Ribnjak]], [[Velimirovac]], [[Vukojevci]] i [[Zoljan]].

==Zemljopis==
Našice su grad u [[Slavonija|Slavoniji]], 50 km zapadno od [[Osijek]]a, a nalazi se na 154 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] (središte grada), gdje sjeverni obronci [[Krndija|Krndije]] prelaze u [[nizina|nizinu]] [[istočnohrvatska ravnica|istočnohrvatske ravnice]]. Grad se nalazi na [[raskrižje|raskrižju]] nekoliko važnijih prometnica i to [[D2]] ([[Podravska magistrala]]) [[Osijek]] – [[Virovitica]], [[D53]] [[Donji Miholjac]] – [[Slavonski Brod]], te [[D515]] Našice – [[Đakovo]]. Također je i [[željeznica|željezničko]] čvorište pruga R202 [[Željeznička pruga Varaždin – Dalj|Varaždin – Dalj]] i L206 Našice – [[Pleternica]] – [[Nova Kapela]].

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup14-2780.html Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2001]&lt;/ref&gt;

Etnička struktura grada:
* [[Hrvati]] 15.145 (87,44 %)
* [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]] 964 (5,57 %)
* [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] 727 (4,2 %)
* [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] 34 (0,2 %)

Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_2780.html Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2011]&lt;/ref&gt; 
Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Našice |p1857=3076 |p1869=3746 |p1880=4035 |p1890=6259 |p1900=7992 |p1910=9238 |p1921=9244 |p1931=10810 |p1948=12736 |p1953=13616 |p1961=14665 |p1971=15366 |p1981=15629 |p1991=17432 |p2001=17320 |p2011=16224 |p2021=14291 |napomena=Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Našice |p1857=1128 |p1869=1566 |p1880=1587 |p1890=1829 |p1900=2118 |p1910=2439 |p1921=2310 |p1931=2662 |p1948=3005 |p1953=3383 |p1961=4187 |p1971=5780 |p1981=6817 |p1991=8235 |p2001=8173 |p2011=7888 |p2021=7307 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

&lt;br /&gt;
Nastao iz stare općine Našice. U [[1991.]] pripojen je nenaseljeni dio područja [[općina|općine]] [[Podgorač]]. Od [[1857.]] do [[1971.]] dio podataka sadržan je u općini [[Koška]]. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu [[Đurđenovac]].

Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu [[2011.]]:&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup14.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]&lt;/ref&gt;
* [[Katolici]] 14.915
* [[Pravoslavci]] 560
* [[Protestanti]] 85
* [[Ostali Kršćani]] 74
* [[Muslimani]] 64
* [[Istočne religije]] 4
* [[Agnostici i skeptici]] 54
* [[Nisu vjernici i Ateisti]] 264

Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup14.html Stanovništvo po narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011]&lt;/ref&gt;:
* [[Hrvati]] 14.284
* [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] 50
* [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] 21
* [[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogorci]] 2
* [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] 3
* [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] 22
* [[Makedonci u Hrvatskoj|Makedonci]] 17
* [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] 9
* [[Poljaci u Hrvatskoj|Poljaci]] 2
* [[Romi u Hrvatskoj|Romi]] 4
* [[Rusi u Hrvatskoj|Rusi]] 2
* [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]] 1.078
* [[Slovenci u Hrvatskoj|Slovenci]] 7
* [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] 588
* [[Talijani u Hrvatskoj|Talijani]] 3
Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić

==Uprava==
==Povijest==
[[Datoteka:Spomenik franjevaca.jpg|alt=|mini|345x345px|Spomenik [[franjevci]]ma]]
Našice se prvi put spominju [[1229.]] godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.

Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David [[Lacković]], [[Ivan Korvi]]n, Ivan i Nikola [[Gorjanski]], te [[iločki]] knezovi [[Ujlaky]]. U crkvenom pogledu vlasnici su [[templari]] (crkva u Martinu), [[ivanovci]] i [[franjevci]]. Godine [[1734.]] našički posjed kupuju grofovi [[Pejačevići|Pejačević]] i drže ga sve do [[1945.]] godine.

Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. [[Klasicizam|Klasicistički]] [[Dvorac Pejačević u Našicama|dvorac obitelji Pejačević]] jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji [[Pejačevići|Pejačević]] te grob skladateljice [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]].

{{Glavni|Pejačevići}}
{{Glavni|Dvorac Pejačević u Našicama}}

Tu su i [[gotika|gotičko]] [[barok]]ni franjevački samostan i župna crkva [[Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]], [[barok]]izirana u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] s bogato urešenim [[oratorij]]em s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra [[Nikola Ogramić Olovčić|Nikole Ogramića Olovčića]], [[orgulje]], a usred [[sakristija|sakristije]] su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen [[rokoko]] ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz [[1777.]] godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen [[1714.]] godine.

Našički [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]] pridonijeli su [[hrvatski narodni preporod|hrvatskom narodnom preporodu]] i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije.&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
Krajem 19. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju [[Slovaci u Hrvatskoj|slovačke obitelji]] i osnivaju [[Jelisavac]] i [[Markovac Našički]], te isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica ([[Velimirovac]] i [[Breznica Našička]] naseljavaju doseljenici [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačkog porijekla]]. 

[[Rimokatolici|Rimokatolička]] [[župa|župna]] crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se [[13. lipnja]], a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada.

=== Domovinski rat ===
U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s [[JNA]] izboriti [[Bitka za vojarne|predaju tamošnje vojarne JNA]]. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne  ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage s istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini [[16. rujna]], pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se ''oficire'' JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno [[19. rujna]]. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana [[20. rujna]] oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage [[ZNG|Zbora narodne garde]], [[MUP RH|policije]] i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, [[21. rujna]], slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je [[132. brigada HV|132. našička brigada]].
&lt;ref&gt;[http://www.nasice.hr/vijesti_iz_grada/cestitamo_21_rujna_dan_oslobodenja_od_jna_u_nasicama.html Grad Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140224033455/http://www.nasice.hr/vijesti_iz_grada/cestitamo_21_rujna_dan_oslobodenja_od_jna_u_nasicama.html |date=24. veljače 2014. }} Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Dino Mataz: [https://braniteljski.hr/bitka-za-objekte-jna-u-nasicama/ ''Bitka za objekte JNA u Našicama ''] Braniteljski. 20. rujna 2020.. Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0uzV9QD7bu8 '' Garnizon Našice (2019.)''], dokumentarni film Dina Mataza. Kanal Branitelja bivše općine Orahovice. Postavljeno 20. rujna 2019.. Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] koja je dala veliki obol u obrani istočne [[Slavonija|Slavonije]], te u oslobađanju sela na [[Papuk]]u ([[Operacija Orkan '91.]]). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada [[Bitka za Vukovar|Vukovara]] od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu [[1992.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/177623/4/Sjecanje-na-18-poginulih |title=Sjećanje na 18 poginulih, Glas Slavonije |access-date=20. veljače 2014. |archive-date=23. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140223033056/http://www.glas-slavonije.hr/177623/4/Sjecanje-na-18-poginulih |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Gospodarstvo==
Nositelj gospodarstva na našičkom području je [[Nexe grupa]] sa svojim članicama na čelu s [[Našicecement d.d.]]

{{Glavni|Nexe grupa}}
{{Glavni|Našicecement d.d.}}
== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Crkva sv. Antuna Padovanskog - Našice.jpg|alt=|mini|304x304px|Crkva sv. Antuna Padovanskog]]

*
* [[Isidor Kršnjavi]], slikar, kulturni i javni djelatnik
* [[Ladislav Pejačević]], političar, [[hrvatski ban]] 1880. – 1883.
* [[Teodor Pejačević]], političar, pravnik, hrvatski ban 1903. – 1907.
* [[Dora Pejačević]], skladateljica
*[[Marcos Pejacsevich]], gosodarstvenik i počasni građanin Grada Našica&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/272196/4/Marcos-Pejacsevich-pocasni-gradjanin-Nasica |title=Marcos Pejacsevich počasni građanin Našica |author=S. Fridl |date=2015-06-12 |publisher=Glas Slavonije |accessdate=2020-11-23 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Pavle Jurina]], rukometaš, trener, osvajač zlatne olimpijske medalje 1984.
* [[Danijel Pranjić]], nogometaš
* [[Helena Buljan]], glumica
* [[Sandra Lončarić]], glumica
* [[Tomislav Torjanac]], ilustrator i slikar
* [[Berislav Rončević]], dipl. pravnik, političar, saborski zastupnik, ministar obrane 2003. – 2008.
* [[Ivana Plechinger]], glazbenica i voditeljica
* Dane Morgan, odvjetnik&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;&gt;Snježana Fridl: [http://www.glas-slavonije.hr/296461/11/Zidovi-u-Nasicama-Sinagoga-srusena-zgrade-ostale-groblje-jos-ceka-obnovu ''Židovi u Našicama: Sinagoga srušena, zgrade ostale, groblje još čeka obnovu...''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Glas Slavonije, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;
* Isak Heršković, liječnik&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Miroslav Schlesinger]], liječnik,&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Mavro Spitzer]], hrv. književnik i publicist&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Josip Drechsler]], vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula i glinenih proizvoda&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Max Fischer]], vlasnik ciglane u Markovcu Našičkom&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Sigmund Heim]], gospodarstvenik, zaslužan za gradnju ceste preko Krndije, od Našica do Požege&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Hinko Juhn]], osnivač moderne hrvatske keramike, iz Podgorača&lt;ref name=&quot;Fridl&quot;/&gt;
* [[Mario Crvenka]], katolički svećenik, hrv. pjesnik, bibličar, biokemičar
* [[Branko Uvodić]], hrvatski televizijski voditelj, spiker, urednik i počasni građanin Grada Našica&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/branko-uvodic-pocasni-graanin-nasica/121526/ |title=Branko Uvodić - počasni građanin Našica |accessdate=2016-06-14 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709185316/https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/branko-uvodic-pocasni-graanin-nasica/121526/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Toni Fruk]], hrv. nogometaš

==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Dvorac Pejačević - Našice.jpg|alt=|mini|Dvorac grofova Pejačević]]
U gradu se nalazi [[Dvorac Pejačević u Našicama|dvorac obitelji Pejačević]], [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Našicama|crkva sv. Antuna Padovanskog]] i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero [[Lapovac (jezero)|Lapovac]], na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.

[[Datoteka:Dvorac_Peja%C4%8Devi%C4%87._Na%C5%A1ice.jpg|mini|desno|Dvorac Pejačević]]
[[Datoteka:Park u Našicama.JPG|minijatura|desno|Park u Našicama.]]

==Obrazovanje==
Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, prirodoslovno-matematička i opća; ekonomska škola; elektrotehničke škole, te više različitih strukovnih škola).

==Kultura==
* HKD Lisinski
* [[Zavičajni muzej Našice]]
* Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica. Unutar nje djeluje [[Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.knjiznica-nasice.hr/vodic-za-korisnike/kontakt/slovaka-knjinica.html |title=Knjižnica Našice |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711172025/http://www.knjiznica-nasice.hr/vodic-za-korisnike/kontakt/slovaka-knjinica.html |archive-date=11. srpnja 2011. |access-date=14. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt; (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)
* Osnovna glazbena škola &quot;Kontesa Dora&quot;
* Udruga stvaratelja u kulturi &quot;Rima&quot; Našice
* Tamburaško društvo &quot;[[Dora Pejačević]]&quot; Našice
* Gradska glazba Našice
* Od 26. studenog 1966. godine na frekvenciji 88,7 MHz emitira Radio Našice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Radio Našice |url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-nasice |url-status=live |access-date=2023-05-19}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Našice square.jpg|mini|Glavni trg u Našicama]]

==Šport==
* [[RK NEXE]] natječe se u [[Hrvatska rukometna prvenstva|Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi]] i regionalnoj [[SEHA liga|SEHA ligi]],
* [[NK NAŠK Našice|NK NAŠK]] je nogometni klub koji se natječe u [[3. NL – Istok]], 
* KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi, 
* [[ŽOK Našice|ŽOK Našice]] koji se natječe u 2. odbojkaškoj ligi istok,
* [[NK Šipovac Našice]] je nogometni klub koji se natječe u [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] [[Nogometno središte Našice]],
* [[MNK Našice]] je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok,
* [[Nogometno središte Našice]]
* Teniski klub Našice, natječe se u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok,
* [[Kickboks|Kickboxing]] klub &quot;Impact&quot; Našice,
* Taekwondo klub &quot;Našice&quot;,
* Streličarski klub Našice,
* Streličarski klub tjesnih invalida &quot;[[Kuna]]&quot; Našice,
* Streljački klub &quot;Našice&quot;,
* Stolnoteniski klub &quot;Dora&quot; Našice,
* Stolnoteniski klub &quot;Našice&quot;,
* Šahovski klub &quot;Slavonac&quot; Našice,
* Šahovski klub tjelesnih invalida &quot;Šah- mat&quot; Našice,
* Udruga starih športova &quot;Slavonac&quot; Našice,
* Športsko udičarsko društvo &quot;Šaran&quot; Našice,
* Karate klub &quot;Nexe&quot; Našice,
* Kuglački klub Našice,
* Moto klub &quot;Racing&quot; Našice,
* Biciklistički klub &quot;Našice&quot;,
* Udruga za šport i rekreaciju &quot;[[Lapovac]]&quot; Našice,
* Športska udruga tjelesnih invalida &quot;Našice&quot;,
* [[Paintball]] klub &quot;Black sheep&quot; Našice
* Zajednica športskih udruga grada Našica.
* Udruga rekreativnog trčanja &quot;Nexe Team&quot; Našice 
* Školski športski savez grada Našica
* Udruga navijača RK Nexe Našice
* Udruga za razvijanje i promicanje auto sporta Auto klub &quot;[[Panonija]]&quot; Našice

== Ostalo ==
* Udruga vukovarskih veterana Našice
* Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Našice
* Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Našice
* Udruga djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Našice
* Udruga roditelja poginulih branitelja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] &quot;Našice – Đurđenovac&quot;&quot;
* Udruga liječenih branitelja od PTSP-a Našice
* Udruga civilnih invalida rata Našice 
* Javna vatrogasna postrojba Našice,
* Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, osnovano 1888.
* Savez Slovaka – Zvaz Slovakov Našice
* Udruga [[Hrvatsko zagorje|Zagoraca]] &quot;Kaj&quot; Našice
* Matica umirovljenika Hrvatske – Gradska udruga umirovljenika Našice
* Lovačka udruga &quot;Jelen&quot; Našice,
* Gljivarsko društvo Našice 2005.
* Planinarsko društvo &quot;Krndija&quot; Našice
* Udruga za Hrvatsku povjesnicu Našice
* Oldtimer klub &quot;Našice&quot; Našice
* Radio klub &quot;Našice&quot; Našice
* Ogranak Matice Hrvatske Našice
* Udruga mladih &quot;UM&quot; Našice
* Udruga mladih &quot;Info&quot; Našice
* Društvo&quot;Naša djeca&quot; Našice
* Udruga gluhih i nagluhih osoba Našice
* Humanitarna udruga &quot;Dar dobrote&quot; Našice
* Udruga voćara i vinogradara Našice
* Pčelarska udruga &quot;[[Pčela]]&quot; Našice
* Zajednica tehničke kulture Našice
* Udruga slijepih Našice
* Kinološko društvo &quot;Našice&quot; Našice
* Lions club &quot;Našice&quot; Našice
* Hrvatski [[Crveni križ]]- Gradsko društvo Crvenog križa Našice
* Udruga dijabetičara Našice

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Našice}}
* [http://www.nasice.hr/ Službene stranice grada Našica]

{{Našice}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Našice| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Slovaci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>288p4fikngmsxd7fibrtlnxrqs6enci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Brandt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7400</id>
    <revision>
      <id>7623856</id>
      <parentid>7561059</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:02:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10450" sha1="1b6ujzty2zcuqzziooloiau8holrw08" xml:space="preserve">'''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914.]] – [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002.]]),&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/13423/ Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. 

==Životopis==
Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''], preuzeto 5. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946. – 1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949. – 1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952. – 1984.),&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959. – 1971.).&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;/&gt;

== Povijest, religija i književnost ==
Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. 

Godine [[1989.]] izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[autor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povjesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline.

No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967.]] Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;/&gt;

== Polemike i autobiografija ==
{{esej}}
Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je svakako ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem žestoko i argumentirano pobija teze tzv. ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'', temeljnoga dokumenta novije [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Kasnije je pisac bio glavnim pokretačem objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'', [[1991.]], prevedenom i na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Ironije radi valja reći da ta dva izuzetno utjecajna, upravo povijesno prijelomna rada (poglavito ''Deklaracija''), djeluju sada dosta anakrono zbog stila i argumentacije natopljene jugokomunističkom frazeologijom, koja je bila nužna da bi uopće bili objavljeni u doba postojanja [[SFRJ]]. Tako je Miroslav Brandt doživio paradoksalnu sudbinu publicista koji je bio daleko učinkovitiji od klasika hrvatske publicistike ([[Ivo Pilar]], [[Milan Šufflay]]), no čija publicistička djela nisu odoljela zubu vremena.

Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. 

Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objasnidba zašto se taj hrvatski povjesničar uglavnom (osim marginalno) nije bavio hrvatskim temama, nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu koju je reprezentirala [[Nada Klaić]] (po Brandtu protežirana od komunističkih vlasti jedino zbog njihove percepcije da djelatnost Klaićeve djeluje u konačnici destruktivno po hrvatski nacionalni ponos) ostaje intrigantna i problematična tvrdnja koja čeka odgovor u budućnosti.

Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesnno-politički [[traktat]] ''Triptih'',&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;/&gt; u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Prerano je za ocjenu kakav će biti status tih djela u hrvatskoj književnosti. No, i površnom promatraču je vidljivo da je Brandt posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi.

Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda.

==Djela==
* ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954.
* ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955.
* ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962.
* ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.)
* ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981.
* ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989.
* ''Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi'', August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. [[Bože Čović]]) (suautori Bože Čović, [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]])
* ''Triptih'', Zagreb, 1992.
* ''Doba očaja'', Zagreb, 1995.
* ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996.
* ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[ Mladen Čaldarović]],  [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)&lt;ref&gt;[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 5. travnja 2012.&lt;/ref&gt;   

===Prijevodi===
* Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952.
* [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952.
* Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953.
* [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956.
* [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957.
* Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957.
* [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001.
* [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960.  
* Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977.
   
==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Brandt, Miroslav}}

[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]]</text>
      <sha1>1b6ujzty2zcuqzziooloiau8holrw08</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Šufflay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10202</id>
    <revision>
      <id>7623803</id>
      <parentid>7333388</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:59:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20008" sha1="0m231zksa3a5co5lnywo0sovg12s0bv" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Milan Šufflay
| slika             = Sufflay.jpg
| slika_širina      = 168px
| naslov            = Milan Šufflay
| datum_rođenja     = [[8. studenoga]] [[1879.]]
| mjesto_rođenja    = [[Lepoglava]] 
| datum_smrti       = [[19. veljače]] [[1931.]]
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = [[Hrvati|Hrvat]]
| etnicitet         = 
| polje             = 
| radna_institucija = 
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = jedan od utemeljitelja [[Albanologija|albanologije]], autor prvoga hrvatskog [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastičnog]] [[roman]]a
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = [[Albanci|albansko]] odličje &quot;Naim Frasheri d'or&quot;
| fusnote           = 
}}

'''Milan Šufflay''' ([[Lepoglava]], [[8. studenoga]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[19. veljače]] [[1931.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[Stranka prava|pravaški]] [[političar]], [[prevoditelj]] i [[književnik]]. Jedan je od utemeljitelja [[Albanologija|albanologije]] te autor prvoga hrvatskog [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastičnog]] [[roman]]a.

== Životopis ==
Milan Šufflay rođen je u Lepoglavi [[1879.]] godine, kao najmlađe dijete učitelja Augustina Šufflaya i Franciske rođ. Welle von Vorstern, [[Nijemci u Mađarskoj|ugarske Njemice]] iz [[Osijek]]a. Imao je dvije starije sestre Angelu i [[Zlata Šufflay|Zlatu]] s kojima je cijelog života bio tijesno povezan. Polazio je zagrebačku [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] koju je završio [[1897.]] godine.&lt;ref&gt;Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 920., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}&lt;/ref&gt; [[Povijest]] je studirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkome sveučilištu]]. Postigao je stupanj doktora filozofije [[1901.]] godine na temelju [[Disertacija|disertacije]] ''Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075-1180)''.&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Šufflay, Milan |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59985 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=3. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt; U gimnaziji i na sveučilištu bio je daleko najbolji đak i student, ali nagrada, briljantni prsten, pripala je drugome, što ga je veoma pogodilo. Još kao sveučilištarac vladao je [[Francuski jezik|francuskim]], [[Njemački jezik|njemačkim]], [[Talijanski jezik|talijanskim]], [[Engleski jezik|engleskim]], svim slavenskim jezicima, također [[latinski]]m, [[starogrčki]]m i [[srednjogrčki]]m a kasnije je svladao [[novogrčki]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]] i [[sanskrt]].&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20131102023837/http://seminarskirad.biz/seminarski/milan%20shufflay-izabrani_politicki_spisi.pdf D. J., ''Ljetopis Milana Šufflaya''], u: ''Milan Šufflay. Izabrani politički spisi'', prir. Dubravko Jelčić, [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2000., {{ISBN|953-150-257-9}}, str. 26.-29., preuzeto 29. listopada 2011.&lt;/ref&gt; Profesor [[Tadija Smičiklas]] držao ga je svojim najdarovitijim studentom; bio mu je asistent kod redigiranja Akademijina ''Codex diplomaticus''.

Studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Beču (1902. – 1903.).&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; Proučavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i [[Albanija|albansku]] prošlost. Postao je i povjesničar [[Balkan]]a, uvjeren da je jedino ispravno prošlost [[Hrvati|Hrvata]] istraživati iz balkanske pozicije i tako osobno prekida s uvriježenim mišljenjem hrvatskih povjesničara da su Hrvati predstavnici Zapada i u oprjeci spram Balkana. [[Mađarska|Mađarski]] povjesničar [[Ljudevit Thallóczy]], videći u njemu veliki talent kojega valja privući u mađarski tabor, dovodi ga u [[Budimpešta|Budimpeštu]] gdje za malu plaću radi u Narodnom muzeju. U Narodnom muzeju u Budimpešti bio je [[kustos]] (1904. – 1908.).&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; [[Ban]] [[Levin Rauch]] ga, mimo prijedloga sveučilišnoga senata, imenuje izvanrednim sveučilišnim profesorom na katedri za pomoćne povijesne znanosti, u Zagrebu [[1908.]] godine. Godine [[1912.]] izabran je za redovitog profesora.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; Međutim, kad je za bana došao njegov daljnji rođak [[Nikola Tomašić]], s kojim je bio u trajnim neprijateljskim odnosima, morao je otići sa Sveučilišta.

Početkom [[1915.]] godine je mobiliziran, makar su sveučilišni profesori bili oslobođeni vojne dužnosti. Otpušten je uskoro zbog bolesti i tada piše svoje najznačajnije radove.

=== Suđenje ===
U novoj državi [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] [[1921.]] godine uhićen je zbog veleizdaje (špijuniranja u korist strane države) i izveden pred sud zajedno s također optuženim dr. [[Ivo Pilar|Ivom Pilarom]] i još 14 suoptuženika. Proces protiv njih bio je od [[2. lipnja|2.]] do [[25. lipnja]] 1921. godine. Na sudu je tada rekao, govoreći o dijelu optužnice da su on i drugi radili na nasilnom odvajanju Hrvatske od Kraljevine SHS, kako Hrvatskoj ne treba oružana borba kao u [[Irska|Irskoj]], a niti odvajanje nasilnim putem, te kako: {{citat2|Hrvatska ima svoje državno pravo, a Hrvati kao politički narod kateksohen{{fusg|1}} imadu svoje naravno pravo, pravo samoodređenja. Prekinuće veze s bivšom monarkijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne države Hrvatske. Ta država ne nalazi se u drevnom sklopu... Nema otrgnuća! Nasuprot se baš radi o novom sklopu, koji bi imao tek pravno nastati. Tužiti me dakle, da ja hoću otrgnuti hrvatsku državu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logička zabluda. (...) Ako je hrvatsko čuvstvo, želja i mišljenje o samoodređenju, hrvatskoj državi, vjera u Ententu grijeh, onda sam ja kriv. Ali to čuvstvo, tu želju, tu vjeru imade čitavi hrvatski narod i izrazio ih je preko svojih zastupnika banske Hrvatske. Vlast, koja me tuži, može ovdje dobiti proces proti meni, ali jer goni čitav hrvatski narod, izgubit će proces pred licem Evrope... Kao filozofu, kao slobodoumnom Hrvatu meni je lično svejedno, sjedio ja u malim uzama sudbenog stola ili druge koje kaznione, ili pak da izašav na tobožnju slobodu dodjem u veliku tamnicu, u kojoj hvala Bogu, tek privremeno čami hrvatski narod.}}&lt;ref name=&quot;Bosiljka Janjatović&quot;&gt;[[Bosiljka Janjatović]], ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 213.-214.&lt;/ref&gt; 
Tijekom govora sudci su upadicama prekidali Šufflaya, rekavši da nitko ne progoni hrvatski narod a Šufflay je na to odgovorio ''&quot;Pitajte [[Stjepan Radić|Radića]], on je hrvatski narod&quot;'' zatim je dodao, na upadicu što će biti ako Radić umre, ''&quot;Hrvatski narod emanirat će drugog Radića&quot;''.&lt;ref&gt;Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 214.&lt;/ref&gt; Šufflay je, kao prvooptuženi, osuđen na tri godine i šest mjeseci državnih uza&lt;ref&gt;Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 219.&lt;/ref&gt; a presuda je snažnije odjeknula u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Od ostalih suoptuženika najveću i najtežu kaznu dobio je [[Pavao See]], 12 godina robije, [[Rudolf Vidak]] osuđen je na 4 godine državnih uza, [[Dragutin Taboršak]] na 3 godine i 4 mjeseca državnih uza, [[Franjo Škvorc]] i [[Jakob Petrić]] na 3 godine državnih uza, [[Josip Drenski Špoljarec]] na 2 godine i 4 mjeseca državnih uza, [[Ivan Havelka]] kažnjen je s 8 mjeseci državnoga zatvora, [[Gabrijel Kruhak]], [[Florijan Štromar]], [[Milan Galović]] i [[Ivan Kovačić]] dobili su po 6 mjeseci zatvora, dr. [[Ivo Pilar]] osuđen je na 2 mjeseca zatvora uvjetno za godinu dana a [[Šarlota Vidak]], [[Antun Pavičić]] i [[Andrija Medar]] oslobođeni su optužbe zato što su sudci ocijenili kako optužbe protiv njih nisu bile dovoljno dokazane.&lt;ref&gt;Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 220.&lt;/ref&gt; Kolege znanstvenici iz brojnih zemalja pokušali su mu ishoditi pomilovanje, ali uzalud.

=== Zatvor i nakon zatvora ===
Kaznu je izdržavao u kaznionici u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; Tijekom izdržavanja kazne u Zagrebu je operiran i konstatirali su mu [[Tuberkuloza|tuberkulozu]] pluća, emfizem i grešku na srcu.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; Dne [[2. listopada]] [[1922.]] godine, otpušten je iz kaznionice nakon što je izdržao polovicu kazne i nastanjuje se kod sestre Zlate u Gundulićevoj 25, u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; Po izlasku iz zatvora posvećuje se opet znanstvenome radu. U proljeće [[1928.]] godine, prihvatio je ponudu katedre povijesti Jugoistočne Europe na budimpeštanskom sveučilištu i [[1. lipnja]] iste godine, imenovan je sveučilišnim profesorom, no nije otputovao, jer mu je molba za putovnicom odbijena. U jesen [[1929.]] godine na traženje albanske vlade i bečke Akademije znanosti nastavlja djelo [[Konstantin Jireček|Jirečeka]] i [[Ljudevit Thallóczy|Thallóczyja]], priređuje III. svezak arhivske građe ''Codex Albanicus''. Prihvativši 1929. godine poziv albanskoga kralja Ahmeda Zogua da posjeti Albaniju, [[1930.]] godine, nakon dugih peripetija i višekratnih intervencija albanske vlade, dobio je putovnicu za Albaniju te je u prosincu doputovao u Albaniju. Sredinom siječnja [[1931.]] godine istraživao je [[arhiv]]ske fondove u [[Dubrovnik]]u i [[Kotor]]u, a krajem siječnja iste godine bio je dovršen III. svezak izdanja ''Codex Albanicus''.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt;

=== Atentat i smrt ===
Vrativši se iz Albanije primio je i prijeteće pismo,&lt;ref name=&quot;hakave&quot;&gt;[https://www.hkv.hr/hkvpedija/jucer-danas-sutra/2188-da-li-ste-uli-za-prof-dr-milana-ufflaya.html ''Jeste li čuli za prof. dr. Milana Šufflaya?''], hkv.hr, 9. ožujka 2008., preuzeto 29. listopada 2011.&lt;/ref&gt; a onda su učestali napadaji na nj kroz tisak, što je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Pripadnici režimske organizacije [[Mlada Jugoslavija]], koja je uživala kraljevu zaštitu, pričekali su ga, [[18. veljače]] [[1931.]] godine, na pragu kuće i razbili mu lubanju čekićem. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak ''Codex albanicus''. Umro je [[19. veljače]] od posljedica zadobivenih ozljeda glave. Policijski agenti Belošević i Zwerger, koji su razbojstvo počinili, sklonili su se u [[Beograd]] i uzaludno je, poslije uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], traženo njihovo izručenje. Godine [[1940.]], od [[10. lipnja|10.]] do [[14. lipnja]], u ponovljenom suđenju [[atentat]]orima Branku Zwergeru, Ljubomiru Beloševiću i Stevi Večerincu sud je i tad izbjegao dokazati notornu istinu, da su atentat i umorstvo izvršeni po naredbi šefa zagrebačke policije [[Janko Bedeković|Janka Bedekovića]], a po narudžbi iz Beograda.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; Sud je nakon trodnevne rasprave, [[21. lipnja]] 1940. godine proglasio krivima Zwergera i Beloševića a Večerinac je oslobođen krivnje.&lt;ref name=&quot;Bos.Janjatović&quot;&gt;Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 305.&lt;/ref&gt; Zwerger je osuđen &quot;na kaznu vječne robije&quot; i &quot;na trajan gubitak časnih prava&quot; a Belošević na pet godina robije i istodobni gubitak časnih prava.&lt;ref name=&quot;Bos.Janjatović&quot;/&gt; Nakon što državni tužitelj nije bio zadovoljan visinom kazni podnio je, [[28. lipnja]] 1940. godine, Državnom odvjetništvu priziv i zahtjev za reviziju tražeći od Stola sedmorice neka donese novu odluku o visini kazni. Stol sedmorice potvrdio je kaznu za Zwergera a za Beloševića je održao novi proces pred Okružnim sudom u Zagrebu tijekom prosinca 1940. i siječnja 1941. godine i za njega donio je, 25. siječnja 1941. godine, oslobađajuću presudu.&lt;ref name=&quot;Bos.Janjatović&quot;/&gt; [[Albert Einstein]] i [[Heinrich Mann]] pozvali su preko ''Međunarodne lige za prava čovjeka'' svjetsku kulturnu javnost na prosvjed protiv zločina izvršenoga nad Milanom Šufflayem.&lt;ref name=&quot;hakave&quot; /&gt; Međutim, politička ubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.

Iako je bio pristaša [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]], pokopan je, [[22. veljače]] [[1931.]] godine, u odjeljku arkada na [[Mirogoj]]u,&lt;ref&gt;[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=324 Gradska groblja Zagreb - Š], preuzeto 23. listopada 2012.&lt;/ref&gt; koji pripada [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]].

== Na Pacifiku god. 2255. ==
Pokraj znanstvenih djela, napisao je i prvi hrvatski [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastični]] roman, ''[[Na Pacifiku god. 2255.]]'',&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nemec&quot;&gt;[[Krešimir Nemec|Nemec, Krešimir]], [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;lang=en&amp;rad=31939 Prvi hrvatski science-fiction] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} // ''Croatica'', 45/46 (1997.), str. 337.-346., preuzeto 29. listopada 2011.&lt;/ref&gt; pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti. To djelo objavio je [[1924.]] godine pod [[pseudonim]]om ''Eamon O'Leigh'' a izlazilo je u ''Obzoru'' od [[23. travnja]] do [[1. kolovoza]], u 75 nastavaka.&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt; U romanu je predvidio izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], porast temperature na zemlji, uspon [[Feminizam|feminizma]], porast uporabe [[Droga|droge]] i raznih stimulansa, prijelaz na [[vegetarijanstvo]], bioinženjering i sl.&lt;ref name=&quot;Nemec&quot; /&gt;

== Djela ==
* ''Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075-1180)'', Zagreb, 1901.
* ''Die Dalmatinische Privaturkunde'', Beč, 1904.
* ''A két arbei iker-oklevél'', Athenaeum irodalmi es nyomdai r.-t. nyomasa, Budimpešta, 1905.
* ''Biologie des albanesischen Volksstammes'', München, 1916.
* ''Die Kirchenzustànde im vorturkischen Albanien von Milan v. Sufflay'', Budimpešta, 1916.
* ''Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia'', (zajedno s Jirečekom i Thallóczyjem), Beč, 1913.; i drugi svezak 1918. (repr. Drejtoria e përgjithshme e arkivave të shqipërisë etc. Sv. 1: ''Annos 344-1343 tabulamque geographicam continens''. Sv. 2: ''Annos 1344-1406 continens'', Tirana, 2002.)
* ''Kostadin Balšić (1392-1402.): historijski roman u tri dijela'', povijesni roman, Tiskara Merkur, Zagreb, 1920. (pod pseudonimom ''Alba Limi'')&lt;ref name=&quot;Šufflay&quot; /&gt;
* ''Ludwig v. Thalloczy: (1854-1916)'', Weidmannsche Buchhandlung, Berlin, 1920. 
* ''Stadte und Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters'', Beč-Leipzig, 1924.
* ''Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku.)'', Beograd-Ljubljana, 1925. (Književna zajednica Kultura, Sarajevo, 1990.; pon. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.; eng. izd. ''Serbs and Albanians'', na engleski preveli Wayles Browne i‎ Theresa Alt, Alerion, 2012.)
* ''Serbët dhe Shqiptarët'', na albanski preveli Zef Fekeçi i Karl Gurakuqi, Tirana, 1926.
* ''Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja'', Tiskara Merkantile (Gj. Jutriša i drugovi), Zagreb, 1928., (pretiskano, [[Darko Sagrak]], Zagreb, 1999.)
* ''Hrvati u sredovječnom svjetskom viru'', 1931.
* ''Historija e Shqiptarëve të Veriut. Serbët e Shqiptarët'', Priština, 1968.
* ''Dr. Milan Šufflay: znanstvenik, borac i mučenik: povodom 60 godišnjice od atentata 1931-1991'', gl. i odg. ur. [[Dobroslav Paraga]] i [[Ante Paradžik]], Hrvatska stranka prava, Zagreb, 1991. 
* ''Kostadin Balšić'', Zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1997. 
* ''Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige'', Prosvjeta, Zagreb, 1998., znanstvenofantastični roman (prvi put uknjižen 1998.) 
* ''Izabrani eseji, prikazi i članci'', Darko Sagrak, Zagreb, 1999.
* ''Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija'', pripremio za tisak i uredio Darko Sagrak, Zagreb, 2000.
* ''Izabrani politički spisi'', prir. [[Dubravko Jelčić]], u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2000.
* ''Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina. Povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stoljeća'', Zagreb, 2000., prijevod ''Die Dalmatinische Privaturkunde'' iz 1904. Uredio, proslovnom pripomenom popratio i preveo s njemačkoga Darko Sagrak. (2. izd. 2007.)

== Nagrade i odličja ==
* Dobio je najviše [[Albanci|albansko]] odličje &quot;Naim Frasheri d'or&quot;, posmrtno, [[2002.]] godine, kada je u Albaniji o njemu održan i veliki znanstveni skup, &quot;Shuflaj dhe Shqiptarët&quot;.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.croatianhistory.net/etf/et22a2.html#suff Croatian history: Milan Šufflay], preuzeto 29. listopada 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ana Jerković, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/98881/Default.aspx ''Milena Selimi: Zaljubila sam se u ‘Oči’ Ede Popovića''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 13. travnja 2010., preuzeto 29. listopada 2011.&lt;/ref&gt;

== Spomen ==
* Na kući u Dalmatinskoj ulici br. 6, pred kojom je izvršen atentat na njega, [[Družba &quot;Braća Hrvatskoga Zmaja&quot;]] postavila mu je [[1994.]] godine spomen-ploču.
* Albanska pošta posvetila je [[25. studenoga]] [[2013.]] godine drugo prigodno izdanje svjetski poznatim albanolozima (Milan Šufflay, Konstantin Jireček i [[Ljudevit Thallóczy]]).&lt;ref&gt;Stjepan Zdenko Brezarić, [http://www.hsf.hr/HSF_Novosti/HSF_Novosti_1703.pdf ''Croatica - Milan Šufflay''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180203181432/http://www.hsf.hr/HSF_Novosti/HSF_Novosti_1703.pdf |date=3. veljače 2018. }}, ''HSF novosti'', br. 3, 15. lipnja 2017., str. 11., pristupljeno 3. veljače 2018.&lt;/ref&gt; 
* [[Veleposlanstvo]] [[Albanija|Republike Albanije]] u [[Zagreb]]u dodjeljuje [[Svjedodžba o zaslugama &quot;Milan Šufflay&quot;|Svjedodžbu o zaslugama &quot;Milan Šufflay&quot;]] ([[Albanski jezik|alb.]] Certifikata e Meritës &quot;Milan Šufflay&quot;), ljudima, institucijama ili organizacijama koje pružaju izvanredan doprinos jačanju prijateljstva i odnosa između Albanije i Hrvatske i njihovih naroda; za izvanredan doprinos miru, sigurnosti, stabilnosti i održivom razvoju u okružju; ili za poseban doprinos u akademskim, kulturnim, umjetničkim i znanstvenim područjima vezanim za Albance i Hrvate.&lt;ref name=&quot;svjedodžba&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.ambasadat.gov.al/croatia/en/certificate-of-merit-milan-sufflay Certificate of Merit &quot;Milan Šufflay&quot;], ambasadat.gov.al, pristupljeno 26. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Grčka riječ, a znači - u prvom redu, osobito.&lt;ref name=&quot;Bosiljka Janjatović&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Milan Šufflay}}
* [https://web.archive.org/web/20140905053340/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/11studeni/1109%20Sufflay.html Milan Šufflay], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. rujna 2014.)
* [http://www.croatianhistory.net/etf/einst.html Albert Einstein, Heinrich Mann: Apel Međunarodnoj ligi za ljudska prava], croatianhistory.net
* [https://www.hkz-kkv.ch/m_sufflay_politika_zapada_01.php Željko Vegh, ''Politika Zapada prema Hrvatskoj u člancima i knjigama dr. Milana Šufflaya'' (1)], [https://www.hkz-kkv.ch/m_sufflay_politika_zapada_02.php (2)], [https://www.hkz-kkv.ch/m_sufflay_politika_zapada_03.php (3)], hkz-kkv.ch

{{GLAVNIRASPORED:Šufflay, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Životopisi, Lepoglava]]
[[Kategorija:Žrtve atentata]]</text>
      <sha1>0m231zksa3a5co5lnywo0sovg12s0bv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Đerdap</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10876</id>
    <revision>
      <id>7624060</id>
      <parentid>7347625</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:19:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4808" sha1="kyj46c6gi7m9dixgq6ioa7idoeaks5p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Golubac Fortress (27379120351).jpg|mini|desno|250px|&lt;center&gt;[[Golubački grad]] na [[Đerdapsko jezero|Đerdapskom jezeru]]]]
'''Nacionalni park Đerdap''' ([[srpski]]: Национални парк Ђердап) se nalazi u sjeveroistočnom dijelu [[Srbija|Srbije]] (općine [[Golubac (općina)|Golubac]], [[Majdanpek (općina)|Majdanpek]] i [[Kladovo (općina)|Kladovo]]), na samoj granici s [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Park se prostire na površini od 63.680 [[hektar]]a (636,8 [[km&amp;sup2;]]) i okružuje ga dodatnih 93.968 ha zaštićene površine.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1693/ Nacionalni park Đerdap na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 9. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; Osnovni prirodni fenomen ovog područja je 100 km duga ''[[Đerdapska klisura]]'', najduži i najveći [[klanac]] u [[Europa|Europi]] kroz koju protječe rijeka [[Dunav]]. Na nekim dijelovima se okomite litice izdižu 300 m iznad razine Dunava, a izmjerena dubina u takozvanim „kotlovima” ide i do 82 metra. Zahvaljujući zaštićenom položaju tzv. „[[Gvozdena vrata]]” štite više od 60 šumskih zajednica i šikara od kojih su mnoge relikti [[tercijar]]nih šumskih zajednica.
{{Široka slika|Đerdap National park.jpg|600px|&lt;center&gt;Gvozdena kapija u NP Đerdap|40%|left}}
[[Datoteka:Danube near Iron Gate 2006.JPG|mini|&lt;center&gt;[[Đerdapska klisura]]]]
[[Datoteka:IJzeren_Poort_2.jpg|mini|&lt;center&gt;Kazanska klisura]]
Park se prostire na oko 100 km desne obale Dunava, od Golupca do Karataša kod [[Kladovo|Kladova]], i obuhvaća uski šumoviti brdsko-planinski pojas uz Dunav, širine 2 – 8 km, koji se izdiže iznad Dunava od 50 – 800 metara nadmorske visine. Ovo područje je proglašeno [[nacionalni park|nacionalnim parkom]] 1974. godine.

Posebne cjeline predstavljaju 4 klanca usječena u [[vapnenac|vapnenačke]] stijene južnih [[Karpati|Karpata]]: ''Golubačka klisura'' (dužine 14,5 km i najmanje širine 230 m), ''Gospođin vir'' (dužine 15 km i najmanje širine oko 220 m), te ''Kazanska'' i ''Sipska klisura'' (dužine 19 km i najmanje širine 150 m); te tri kotline koje ih razdvajaju: ''Ljupovska, Donjomilanovska i Oršavska''. 

Karakterističan povijesni razvoj, vrlo povoljna đerdapska [[mikroklima]], složena mreža klanaca, [[kanjon]]a i dubokih [[uvala]], ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven europski rezervat [[tercij]]arne flore, vegetacije i [[fauna|faune]]. 

Osnovna odlika parka je velika šumovitost (preko 64 %) i izrazito bogatstvo i raznovrsnost [[Flora (biljke)|flore]], [[fauna|faune]] geomorfoloških oblika i bogatstvo kulturno-povijesnih spomenika od najstarijih vremena do danas. Oko 9 %, odnosno 5500 ha, površine parka čini dio Dunava koji pripada Srbiji, što Nacionalni park Đerdap čini i riječnim parkom. Flora Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti [[medvjed]], [[ris]], [[vuk]], [[čagalj]], [[štekavac]], [[sova ušara]], [[crna roda]] kao i mnoštvo drugih vrsta. 

Vrlo povoljni uvjeti za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka o čemu svedoče mnogi [[arheologija|arheološki]] nalazi i kulturno-povijesni spomenici, kao što su naselje [[Lepenski vir]] (iz oko 7000. – 5000. pr. Kr.) i arheološki lokaliteti kao što su: utvrda Diana, [[Golubački grad]], ostaci [[Trajanov most|Trajanovog mosta]], [[Trajanova tabla]], [[Limes (utvrđena rimska granica)|rimskog limesa]], raznovrsni kašteli, te očuvani primjeri narodne [[Slaveni|slavenske]] [[arhitektura|arhitekture]].

Dana 18. ožujka 2002. godine Republika Srbija je nominirala Nacionalni park Đerdap za upis na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt;

&lt;gallery&gt;
Slika:Lepenski_Vir_(2).JPG|&lt;center&gt;[[Lepenski vir]]
Slika:RC174-Tabula Traiana.JPG|&lt;center&gt;[[Trajanova tabla]]
Slika:Tvrdjava_Diana_istocna_kapija2.jpg|&lt;center&gt;Starorimska utvrda Diana
Slika:Golubaccas.jpg|&lt;center&gt;[[Golubački grad]]
Slika:Ada Kaleh.jpg|&lt;center&gt;Otok i naselje [[Adakale]]
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{commonscat|Tara Mountain}}
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Hidroelektrana Đerdap]] 

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.npdjerdap.org/ Službene stranice NP Đerdap] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160911084625/http://www.npdjerdap.org/ |date=11. rujna 2016. }} {{sr}} {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20090618064103/http://www.discoverserbia.org/sr/istocna-srbija/nacinalni-park-djerdap NP Đerdap], kompletan vodiš krot Srbiju

{{GLAVNIRASPORED:Đerdap, nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Srbiji|Đerdap]]
[[Kategorija:Dunav]]</text>
      <sha1>kyj46c6gi7m9dixgq6ioa7idoeaks5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>New York (savezna država)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11403</id>
    <revision>
      <id>7624114</id>
      <parentid>7614053</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49698" sha1="5z0xhqa1fcx4o2engczrbnlg33r2yzv" xml:space="preserve">{{dz|[[New York City, New York]]|istoimeni grad}}
{{SAD drzava 
| Name = New York 
| Fullname = New York 
| Zastava = Flag of New York.svg 
| Grb = Seal_of_New_York_(state).svg
| Map = New York in United States.svg 
| Nadimak = Empire State 
| Glavni grad = [[Albany]] 
| Najveći grad = [[New York City|New York]] 
| Guverner = [[Kathy Hochul]] ([[Demokratska stranka (SAD)|D]]) 
| Poštanska kratica = NY 
| Službeni jezik = Nema, ali prevladava [[engleski]] 
| Površina = 141.205 
| Kopnena površina = 122.409 
| Vodena površina = 18.795 
| Popis = [[2021.]] 
| Broj stanovnika = 20.215.751 
| Gustoća naseljenosti = 159
| Poredak = 11. 
| Datum = [[26. srpnja]] [[1788.]] 
| Vremenska zona = UTC-5/-4 
| Zemljopisna širina = 40°29'40&quot;N do 45°0'42&quot;N 
| Zemljopisna dužina = 71°47'25&quot;W do 79°45'54&quot;W 
| Širina = 455 
| Dužina = 530 
| Najviša visina = 1,629 
| Najniža visina = 0 
| ISO kod = US-NY 
| Website = www.state.ny.us
}}

'''New York''' je savezna država u sjeveroistočnom dijelu [[SAD|SAD-a]]. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte. S 19 milijuna stanovnika, država New York je četvrta najnaseljenija američka savezna država nakon [[Kalifornija|Kalifornije]],[[Teksas]]a i [[Florida|Floride]]. Država je upravno podijeljena na 62 okruga, a glavni grad je [[Albany]]. 

Unutar Sjedinjenih Država, New York graniči na jugu sa saveznim državama [[New Jersey]] i [[Pennsylvania]], te na istoku s državama [[Connecticut]], [[Massachusetts]] i [[Vermont]]. Istočno od [[Long Island]]a, država ima morsku granicu s [[Rhode Island]]om, te na sjeveru i zapadu i međunarodnu granicu s [[Kanada|Kanadom]], tj. pokrajinama [[Ontario]] i [[Québec]].  

Saveznu državu New York ne smije se brkati s [[New York City]]jem (službeno: ''City of New York'') koji se nalazi na jugu ove države. Zbog česte zabune u vezi ova dva pojma, za državu se često u engleskom koristi neslužbeni naziv ''New York State''. New York City je najveći grad ove savezne države u kojem živi pola njenog stanovništva. Ovo je ujedno i najveći grad u SAD-u.

„Upstate“ (''gornja država'') je najčešći pojam kojim se opisuje dio države koji se nalazi sjeverno od metropolitanskog područja grada New Yorka, ali mnogi ljudi izvan metropolitanskog područja smatraju taj pojam ponižavajućim jer je tipičan za kulturnu i demografsku podjelu na dva područja, jedno ruralno i konzervativno, a drugo urbano i liberalno. U „gornjoj državi“ se nalaze planinski lanci [[Planine Catskill|Catskill]] i Adirondack, greben Shawangunk, te brojna jezera od kojih se na zapadu nalaze dva [[Velika jezera]] i skupina jezera Finger, a na sjeveroistoku pojedinačna jezera Champlain, George i Oneida.

Prvi kolonijalisti na području ove države bili su [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemci]], koji su ovdje osnovali koloniju [[Nova Nizozemska|Novu Nizozemsku]]. Na otoku [[Manhattan]]u nalazi se glavni grad ove kolonije prozvan Novi Amsterdam. Nakon što su Englezi zauzeli nizozemske posjede, preimenovali su grad i buduću državu u „New York“, prema vojvodi od Yorka [[Jakov II., kralj Engleske|Jakovu II.]] New York je bio jedna od trinaest kolonija koje su se pobunile protiv britanske vlasti u [[američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]]. Dana [[26. srpnja]] [[1788.]], ova je država ratificirala [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i postala jedanaesta američka savezna država.

== Povijest ==

=== Europska istraživanja i kolonizacija ===
[[Slika:GiovanniVerrazano.jpg|thumb|left|150px|Giovanni da Verrazzano]]

Područje koje je danas poznato kao država New York je izvorno bilo naseljeno dvjema velikim skupinama Indijanaca, davno prije dolaska prvih Europljana. Ove etničke skupine bile su [[Irokezi]] i [[Algonquian]], koje su bile u sukobu. Irokezi su imali organiziraniji društveni i politički poredak, te vojnu nadmoć. Prvi europski istraživač područja koje je danas država New York bio je talijanski pomorac [[Giovanni da Verrazzano]] koji je radio za francuski dvor i nazvao ovo područje ''Nouvelle Angoulême'' u čast [[Francuska|francuskog]] kralja [[Franjo I., kralj Francuske|Franje I.]] Do [[Hudson (rijeka)|rijeke Hudson]] došao je [[1524.]] godine.

[[Datoteka:Map-Novi Belgii Novæque Angliæ (Amsterdam, 1685).jpg|mini|Nova Nizozemska 1685. godine.]]
Godine [[1609.]], engleski pomorac [[Henry Hudson]] radeći za [[Nizozemska|Nizozemsku]], ulazi u rijeku Hudson i službeno Nizozemskoj prisvaja ovo područje. Ovo područje od tad postaje poznato kao [[Nova Nizozemska]]. Nizozemci ovdje osnivaju brojne trgovačke postaje i ostvaruju trgovasčke kontakte s [[Irokezi]]ma. Godine [[1621.]], skupina nizozemskih trgovaca stvara [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija|Nizozemsku zapadnoindijsku kompaniju]]. Godine 1624., nizozemska vlada daje ovoj kompaniji dozvolu za upravljanje Nove Nizozemske. Iste godine poslana je prva skupina kolonijalista od 30-ak obitelji, koje su osnovale Fort Orange, tj. današnji [[Albany]], koji je glavni grad New Yorka.

Ubrzo je na otoku [[Manhattan]]u osnovano mjesto i tvrđava Novi Amsterdam, koji je postao glavni grad kolonije. Ovo mjesto se tijekom vremena razvilo u današnji [[New York City]]. Otok Manhattan je [[1626.]] od lokalnih indijanskih plemena kupio novonizozemski upravitelj [[Peter Minuit]], za vrijednost dobara od oko 24 dolara. Tijekom idućih nekoliko godina, Nizozemci su osnovali brojna naselja i gradove na području današnje države New York. Godine [[1629.]], Nizozemska je zapadnoindijska kompanija odlučila ubrzati proces kolonizacije Nove Nizozemske, uvođenjem sustava posjeda koji su ponuđeni dužnosnicima kompanije. Ovi dužnosnici mogli su vladati svojim posjedima samo ako su na njih mogli dovesti određeni broj doseljenika. Iako mnogi nisu ispunili taj uvjet, veliki uspjeh je polučio Kiliaen van Rensselaer koji je kolonizirao područje današnjeg Albanyja, Columbije i Rensselaera. Ovaj sustav u kojem je nekoliko veleposjednika kontroliralo veliki broj seljaka koji su im morali plaćati najamninu, kasnije je rezultirao pobunama.

=== Od 1664. do 1790. ===
[[Slika:Petrus (Peter Pieter) Stuyvesant portrait c1660.jpg|thumb|left|150px|Peter Stuyvesant.]]
Tijekom 1640-ih i 1650-ih, brojni engleski kolonijalisti doselili su se u englesku koloniju Connecticut i smjestili se na Long Islandu, koji je dio današnjeg New Yorka. U početku su vladali dobri odnosi između nizozemskih i engleskih kolonijalista. Ipak, odnosi su se drastično pogoršali pred kraj 1650-ih. U ožujku [[1664.]], [[Karlo II., kralj Engleske]] odlučio je svojim zemljama pripojiti i Novu Nizozemsku. Iste godine su četiri engleske fergate uplovile u Novi Amsterdam i zahtijevale predaju Nove Nizozemske, čiji se guverner [[Peter Stuyvesant]] predao bez otpora. Englezi su koloniju preimenovali u čast vojvode od Yorka. Francuzi koji su kolonizirali [[Nova Francuska|Novu Francusku]] (područje istočne Kanade), 1680. zainteresirali su se za sjever britanske kolonije New York. Francuski istraživač [[René Robert Cavelier de La Salle]] istražio je 1669. sjever New Yorka. Godine [[1731.]], Francuzi su izgradili tvrđavu na jezeru Champlain i prisvojili sjeverno područje New Yorka. Godine [[1689.]], izbija rat između Francuske i Engleske, te New York postaje bojište između francuskih i engleskih snaga. Ovi sukobi koji su trajali između 1689. i 1763. poznati su kao [[francusko-indijanski rat]]. Brojčano jače engleske snage su uz indijansku pomoć porazili Francuze i [[1763.]] osvojili Novu Francusku.

[[Image:Map of territorial growth 1775.svg|thumb|New York među [[Trinaest kolonija]] (crveno); područje koje je Velikoj Britaniji ustupila Francuska 1763. (ružičasto), od čega je veliki dio 1783. postao teritorij SAD-a.]]

Britanska vlast nad kolonijama u Sjevernoj Americi bila je motiv nezadovoljstva među stanovništvom u New Yorku. Tijekom 1730-ih, novinar [[John Peter Zenger]] često je kritizirao britansku vlast, zbog čega je bio uhićen. Na suđenju je porota Zengera proglasila nevinim, navodeći slobodu tiska, što je bila velika pobjeda za novinarske slobode. Stanovništvo kolonije nije bilo zadovoljno ni veliki porezima na dobra proizvedena u kolonijama, kao ni vlašću koju su imali engleski suci. Zbog toga se New York s ostalih dvanaest sjevernoameričkih kolonija pobunio protiv Ujedinjenog Kraljevstva u [[američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]]. Tijekom ovog rata, oko 30.000 lojalista vratilo se u Englesku. 

Dana [[9. srpnja]] [[1776.]], provincijski kongres New Yorka se okupio na White Plainsu i prihvatio [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti SAD-a]], koju je [[Kontinentalni kongres]] usvojio pet dana ranije. U kolovozu te godine odvila se najveća bitka u ratu za nezavisnost, tzv. Brooklynska bitka u kojoj su pobijedili Britanci i pretvorili New York City u svoje sjedište tijekom rata. U zatvorskim brodovima koji su bili usidreni u zaljevima oko grada poginulo je više Američkih boraca nego u svim bitkama u ovom ratu zajedno. New York je bio poprište mnogih važnih bitaka u ovom ratu, kao što je poznata [[bitka kod Saratoge]]. 

[[Slika:WNY5.svg|thumb|310px|left|Područje koje su kupili Phelps i Gorham.]]
Kraj rata je stvorio mogućnosti za razvoj današnjeg zapadnog dijela države New York, koji nije bio u sastavu izvornih trinaest kolonija. To područje su prisvajali New York i [[Massachusetts]], a spor je riješen [[1786.]] dogovorom u Hartfordu, čime je ovo područje pripalo New Yorku, dok je Massachusettsu pripalo pravo kupnje indijanskih teritorija. Dana [[1. travnja]] [[1788.]], ovo područje su za milijun dolara kupili Nathaniel Gorham i Oliver Phelps iz Massachusettsa. Oni su kupnjom zemlje od lokalnih indijanskih plemena prisvojili područje istočno od rijeke Genessee. Nakon što su upali u financijske teškoće, ustupili su 1790. Massachusettsu područje istočno od rijeke Genessee. Iduće godine Massachusetts je prodao to područje Robertu Morrisu, koji ga je odmah prodao Holland Land Company. Sporazumom iz Big Treeja 1797., Morris je kupio od Indijanaca zemlju zapadno od rijeke Genessee. Godine [[1802.]], Holland Land Company pokrenula je u Bataviji ured za preprodaju zemlje u tom području.

U međuvremenu tekao je proces stvaranje savezne vlasti, kojem se New York suprotstavio. Nakon intenzivnih razgovora između New Yorka i ostalih budućih država, New York je [[26. srpnja]] [[1788.]] odlučio ratificirati [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i postao jedanaesta američka savezna država. [[New York City]] bio je privremeni glavni grad SAD-a od 1785. do 1790., nakon čega je trajno glavni grad postao [[Washington]]. U New York Cityju je [[George Washington]] postao prvi predsjednik Sjedinjenih Država.

=== Od 1790. do 1900. ===
[[Datoteka:NYS Fair Iroquois Village - dance 2.jpg|mini|left|[[Irokezi]], prastanovnici New Yorka]]
Stanovništvo države New York je od stjecanja neovisnosti brzo poraslo, te je 1810. New York postao najnapučenija država u SAD-u s 959.000 stanovnika. Ipak, ovaj rast je nakratko zaustavio [[britansko-američki rat]] 1812. godine. Tijekom ovog rata u kojem su Britanci napali SAD, nekoliko bitaka odigralo se na prostoru ove države. Nakon rata nastavljen je ekonomski i demografski rast u državi u koju su se mnogi doselili iz ostatka SAD-a i Kanade. New York je tako već [[1820.]] godine imao 1.380.000 stanovnika. U ovom razdoblju dolazi i do velikog naseljavanja u do tada slabo naseljenom zapadnom dijelu New Yorka.

Izgradnjom kanala Erie država New York postaje veliko prometno središte, a New York City postaje najveća luka u Americi, prerastavši [[Boston]] i [[Montréal]]. Ovaj kanal je omogućio prometno spajanje unutar države, kao i vezu između Atlantika i Velikih jezera spojivši jezero Erie i Newyorški zaljev. New York je zbog svog demografskog, trgovačkog i industrijskog značaja oko 1850-ih postao poznat pod nadimkom ''Empire State''. Godine 1839., dolazi do društvene pobune protiv dotadašnjeg sustava obrađivanja tla, prema kojem su seljaci radili za veleposjednike. Tijekom 1840. prosvjednici su odjeveni kao Indijanci počeli napadati velike posjede. Na kraju su ove akcije rezultirale podjelom velikih posjeda na manje nezavisne farme.

[[Slika:New York Draft Riots - Project Gutenberg eText 16960.jpg|thumb|300px|right|Pobuna u New York Cityju 1863. godine.]]
Godine [[1861.]], izbija [[Američki građanski rat]]. Stanovništvo New Yorka najvećim dijelom nije dobronamjerno gledalo na sustav ropstva. Ipak, veliki broj stanovnika protivio se vojnoj regrutaciji koju je američka vlada provela 1863. godine. U srpnju te godine u New York Cityju izbijaju pobune protiv regrutacije (''Draft Riots'') u kojima je samo u četiri dana poginulo 500 osoba i nanesena šteta od 1,5 milijuna dolara. Pobuna je ugušena tek dolaskom američke vojske, koja je uvela red u grad.

Od 1860-ih počinju masovna europska useljavanja, a među najbrojnijim imigrantima bili su Talijani, Nijemci, Irci i Poljaci koji su se najvećim dijelom smjestili u New York Cityju. Danas su Italoamerikanci najbrojnija etnička skupina u ovoj državi.

=== Od 1900. do danas ===

[[Image:Ellis Island in 1905.jpg|thumb|left|[[Otok Ellis]] 1905. godine, prva stanica mnogih doseljenika u SAD]]
Dana [[6. rujna]] [[1901.]], predsjednik [[William McKinley]] ubijen je na Panameričkoj izložbi u Buffalu. Njegov nasljednik postao je potpredsjednik [[Theodore Roosevelt]] koji je prethodno bio guverner New Yorka.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] New York doživljava gospodarski procvat. Ovdje su djelovale tvornice oružja i drugog vojnog materijala, a newyorška luka je postala važno mjesto iz kojeg su u Europu slane američke postrojbe.

Velika gospodarska kriza u 1930-ima snažno je pogodila državu, posebno New York City. Strahovita nezaposlenost je pogodila gradove, a snažno su opale i plaće, što je sve na kraju rezultiralo velikim brojem beskućnika. Slično je bilo i na selima gdje su prihodi opali, a dugovi se gomilali.

Ulazak SAD-a u [[Drugi svjetski rat]] poništio je negativne efekte krize i u državu donio novi gospodarski prosperitet. Nakon rata New York City je postao sjedište [[UN|Ujedinjenih Naroda]], a grad je od engleskog [[London]]a preuzeo status glavnog središta svjetskog gospodarstva. Zbog uloge u ovom ratu, te zbog izbijanja [[Korejski rat|Korejskog rata]] 1950., New York je postao glavni proizvođač vojnog materijala u zemlji.

[[Slika:National Park Service 9-11 Statue of Liberty and WTC fire.jpg|250px|right|thumb|[[World Trade Center]] u plamenu.]]
Krajem 1950-ih, New York je zajedno s kanadskom pokrajinom Ontario pokrenuo gradnju više brana na rijekama [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] i [[Niagara]]. Godine [[1959.]], otvorio se kanal Saint Lawrence, koji je omogućio siguran brodski promet između [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i [[Velika jezera|Velikih jezera]]. Tijekom 1960-ih newyorška cestovna mreža je znatno proširena, a i otvorene su dvije međudržavne autoceste koje su povezale [[Pennsylvania|Pennsylvaniju]] s Kanadom i [[Albany]] s [[Québec]]om.

U 1970-ima mnoge se tvornice iz ove savezne države sele u druge američke države, kao [[Kalifornija]] i [[Teksas]], te čak i u druge zemlje s jeftinijom radnom snagom. Ovaj trend uzrokuje demografski pad u ovom razdoblju. U 1980-ima počinju se otvarati nova radna mjesta, velikim dijelom i u visokotehnološkoj industriji što uzrokuje ponovni rast stanovništva, dobrim dijelom i zbog useljavanja iz azijskih i latinoameričkih zemalja.

Za vrijeme [[Napadi 11. rujna 2001.|terorističkih napada 11. rujna 2001.]] u New York Cityju je srušen [[Svjetski trgovački centar]] koji je bio jedan od simbola moći ovog grada i države.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:New York Relief 1.jpg|thumb|left|Reljef New Yorka]]
[[Slika:Map of New York NA.png|thumb|300px|right|Karta New Yorka.]]

Savezna država New York je s površinom od 141.300 km² 27. po veličini država u [[SAD]]-u.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.infoplease.com/ipa/A0108355.html |naslov=Površina zemlje i kopna saveznih država (2000.) |izdavač=Infoplease.com}}&lt;/ref&gt; U usporedbi s [[Hrvatska|Hrvatskom]], ova američka savezna država veća je 2,5 puta. [[Velika apalačka dolina]] dominira istočnim područjem države u čijem se sjevernom dijelu nalazi [[jezero Champlain]]. U ovom dijelu države nalazi se i [[Hudson (rijeka)|rijeka Hudson]] koja se na jugu ulijeva u [[Atlantik]].  Zapadno od doline nalaze se planine [[Adirondack]]. Južni dio države nalazi se na visoravni Allegheny. Na zapadu države nalaze se rijeke [[Allegheny (rijeka)|Allegheny]], [[Susquehanna (rijeka)|Susquehanna]] i [[Delaware (rijeka)|Delaware]]. Najviša točka u New Yorku je [[Mount Marcy]] u planinama Adirondack.

Država New York ima obale na dva [[Velika jezera]], [[Jezero Erie|Erie]] i [[Jezero Ontario|Ontario]], koja su međusobno povezana rijekom Nijagarom. Na sjeveru država graniči s [[Kanada|kanadskim]] provincijama [[Ontario]] i [[Québec]], na istoku s [[Vermont]]om, [[Massachusetts]]om i [[Connecticut]]om, a na jugu s [[New Jersey]]jem i [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]]. Uz to, ima i vodenu granicu s [[Rhode Island]]om.

Država je najpoznatija po urbanoj atmosferi grada New York, naročito neboderima na Manhattanu, ali njezini ostali dijelovi su potpuna suprotnost od tog prizora i njima dominiraju farme, šume, rijeke, planine i jezera. U državi New York se nalazi i Adirondack State Park, najveći zaštićeni park u Sjedinjenim Državama, a popularna atrakcija su Slapovi Nijagare. [[Hudson (rijeka)|Rijeka Hudson]] je vrlo važan riječni tok u državi, na čijem se ušću nalazi četiri od pet četvrti [[New York City]]ja, otoci [[Manhattan]], [[Staten Island]], te [[Brooklyn]] i [[Queens]] na [[Long Island]]u. Istočni dio Long Islanda koji je 190 kilometara dug otok, je prigradsko i ruralno područje koje se sastoji od okruga Nassau i Suffolk.

=== Klima ===

Općenito govoreći, u New Yorku vlada umjerena kontinentalna klima, iako prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] u New York Cityju vlada vlažna subtropska klima.&lt;ref name=&quot;NYClimate&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://nysc.eas.cornell.edu/climate_of_ny.html |naslov=Climate of New York |izdavač=Klimatski ured države New York State - Sveučilište Cornell |access-date=22. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080412104922/http://nysc.eas.cornell.edu/climate_of_ny.html |archive-date=12. travnja 2008. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na vrijeme u New Yorku utječe topla, vlažna zračna masa s jugozapada i suha sa sjeverozapada.

Visinske dijelove države karakteriziraju duge i hladne zime. Na sjevernim visoravnima temperatura se spušta i ispod −25 °C, dok se u jugozapadnim i središnjoistočnim visoravnima spušta na oko −15 °C. New York City i Long Island kao i druge nizinske dijelove Doline Hudsona karakteriziraju topla ljeta i djelomična visoka vlažnost. Prosječna zimska temperatura varira od -10°C na planinama [[Adirondack]] do 0°C u New York Cityju. Prosječna ljetna temperatura je 19 °C na planinama [[Adirondack]] te 23 °C u New York Cityju.

Najviša temperatura od 42 °C bila je zabilježena u gradu [[Troy, New York|Troy]] [[22. srpnja]] [[1926.]],&lt;ref name=&quot;climate&quot;&gt;[http://ggweather.com/climate/extremes_us.htm New York Extreme Temperature list] - Nacionalni centar za podatke o klimi&lt;/ref&gt; a najniža od -52 °C zabilježena je [[18. veljače]] [[1979.]] u mjestu [[Old Forge]].&lt;ref name=&quot;climate&quot;/&gt;

Prosječna godišnja količina padalina u državi je 147 centimetara.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;
! colspan=&quot;14&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[New York City]]
|-
! style=&quot;background: #99CCCC; color: #000080&quot; height=&quot;17&quot; | Mjesec
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Sij.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Velj.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Ožu.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Tra.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Svi.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Lip.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Srp.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Kol.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Ruj.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Lis.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Stu.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Pro.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | God.
|-
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; height=&quot;16;&quot; | Prosječna najviša temp. ([[°C]])
| style=&quot;background: #FFFFCC; color:#000000;&quot; | 4
| style=&quot;background: #FFFFCC; color:#000000;&quot; | 7
| style=&quot;background: #FFFF99; color:#000000;&quot; | 10
| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000000;&quot; | 15
| style=&quot;background: #FFA500; color:#000000;&quot; | 22
| style=&quot;background: #FF8C00; color:#000000;&quot; | 27
| style=&quot;background: #FF8C00; color:#000000;&quot; | 30
| style=&quot;background: #FF8C00; color:#000000;&quot; | 29
| style=&quot;background: #FFA500; color:#000000;&quot; | 24
| style=&quot;background: #FFCC66; color:#000000;&quot; | 18
| style=&quot;background: #FFFF99; color:#000000;&quot; | 12
| style=&quot;background: #FFFFCC; color:#000000;&quot; | 6
| style=&quot;background: #FFFFFF; color:#000000;&quot; | &lt;center&gt;'''17'''&lt;/center&gt;
|-
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; height=&quot;16;&quot; | Prosječna najniža temp. ([[°C]])
| style=&quot;background: #FFFFFF; color: black;&quot; | -3
| style=&quot;background: #FFFFFF; color: black;&quot; | -1
| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 2
| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 7
| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 12
| style=&quot;background: #FFCC66; color: black;&quot; | 17
| style=&quot;background: #FFA500; color: black;&quot; | 20
| style=&quot;background: #FFA500; color: black;&quot; | 19
| style=&quot;background: #FFCC66; color: black;&quot; | 16
| style=&quot;background: #FFFF99; color: black;&quot; | 10
| style=&quot;background: #FFFFCC; color: black;&quot; | 5
| style=&quot;background: #ffffff; color: black;&quot; | -1
| style=&quot;background: #ffffff; color: black;&quot; | &lt;center&gt;'''8'''&lt;/center&gt;
|-
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | Padaline([[mm]])
| style=&quot;background: #87CEEB;&quot; | 86
| style=&quot;background: #87CEEB;&quot; | 84
| style=&quot;background: #6495ED;&quot; | 99
| style=&quot;background: #4169E1;&quot; | 102
| style=&quot;background: #4169E1;&quot; | 112
| style=&quot;background: #6495ED;&quot; | 95
| style=&quot;background: #4169E1;&quot; | 112
| style=&quot;background: #4169E1;&quot; | 104
| style=&quot;background: #6495ED;&quot; | 99
| style=&quot;background: #6495ED;&quot; | 91
| style=&quot;background: #4169E1;&quot; | 127
| style=&quot;background: #6495ED;&quot; | 99
| style=&quot;background: #FFFFFF;&quot; | &lt;center&gt;'''1.124'''&lt;/center&gt;
|-
| colspan=&quot;14&quot; style=&quot;text-align:center;font-size:90%;&quot;|''Izvor: [http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=108503&amp;refer=&amp;units=us Weatherbase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200405162750/http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=108503&amp;refer=&amp;units=us |date=5. travnja 2020. }}
|}

=== Zaštićena područja prirode ===
[[Image:Adirondack_and_Catskill_Parks_Locator.svg|thumb|right|200px|Državni parkovi Adirondack (na sjeveru) i Catskill (na jugu) unutar države New York.]]

U državi New York nema nacionalnih parkova, ali zato postoje brojni državni parkovi (''state parks''). Najveći parkovi u državi New York su [[Adirondack Park]] (24.000 km²) i [[Catskill Park]] (2.800 km²). Adirondack Park je najveći državni park u SAD-u, veći od ukupne površine nacionalnih parkova [[Yellowstone]], [[Yosemite]], [[Grand Canyon]], Glacier i Olympic zajedno.&lt;ref&gt;[http://www.apa.state.ny.us/About_Park/index.html About the Adirondack Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310183653/http://www.apa.state.ny.us/About_park/index.html |date=10. ožujka 2010. }} {{Citiranje weba |url=http://www.apa.state.ny.us/About_park/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=30. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100310183653/http://www.apa.state.ny.us/About_park/index.html |archive-date=10. ožujka 2010. |url-status=dead}}, Adirondack Park Agency.&lt;/ref&gt; Ovaj park je osnovan 1892., te stavljen pod državnu zaštitu 1894. godine. Državnim parkovima upravlja ''New York State Department of Environmental Conservation''. U newyorškim državnim parkovima postoje brojni kampovi i izletišta.

Državni park [[Slapovi Niagare]] (''Niagara Falls State Park'') nalaze se u gradu [[Niagara Falls, New York]]. U ovom parku nalaze se Američki slapovi, slapovi Bridal Veil i dio Kanadskih slapova. Ovo je najstariji državni park u SAD-u koji je osnovan 1885. godine.

[[Datoteka:Noc Niagara szeroka Panorama.jpg|mini|upright=2.8|središte|Slapovi Niagare]]

Državni park Montauk Point (''Montauk Point State Park'') poznat je po svom slavnom [[svjetionik]]u kojeg je dao sagraditi [[George Washington]]. Ovaj svjetionik koji je prvi svjetionik u New Yorku i jedan od najstarijih u SAD-u ,nalazi se na jugoistoku Long Islanda i važna je turistička atrakcija.

=== Najveći gradovi ===

[[Datoteka:NYC Panorama edit2.jpg|mini|800px|upright=2.8|središte|New York City]]
[[Datoteka:Albany8.jpg|250px|right|thumb|Albany.]]
[[Datoteka:Rainy Buffalo.jpg|250px|right|thumb|Buffalo.]]
[[Datoteka:Rochester NY High Falls 2001.jpeg|250px|right|thumb|Rochester.]]

Daleko najveći grad u ovoj saveznoj državi je New York City koji je ujedno i najveći grad u SAD-u. Ovaj grad sastoji se od pet okruga: [[Bronx]], New York ([[Manhattan]]), [[Queens]], Kings ([[Brooklyn]]) i Richmond ([[Staten Island]]). Oko polovine stanovništva države živi u ovom gradu.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Grad
!Okrug
!Stanovništvo&lt;br&gt; 1. travnja 2000.
!Stanovništvo&lt;br&gt; 1. srpnja 2004.
|-
|[[New York City|New York]]
| align=&quot;right&quot; |Bronx, New York, &lt;br/&gt;Queens, Kings, &lt;br/&gt;Richmond
| align=&quot;right&quot; |8.008.278
| align=&quot;right&quot; |8.104.079
|-
|[[Buffalo, New York|Buffalo]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Erie (New York)|Erie]]
| align=&quot;right&quot; |292.648
| align=&quot;right&quot; |282.864
|-
|[[Rochester, New York|Rochester]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Monroe (New York)|Monroe]]
| align=&quot;right&quot; |219.773
| align=&quot;right&quot; |212.481
|-
|[[Yonkers]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Westchester|Westchester]]
| align=&quot;right&quot; |196.086
| align=&quot;right&quot; |197.126
|-
|[[Syracuse]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Onondaga|Onondaga]]
| align=&quot;right&quot; |147.306
| align=&quot;right&quot; |143.101
|-
|[[Albany]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Albany (New York)|Albany]]
| align=&quot;right&quot; |95.658
| align=&quot;right&quot; |94.226
|-
|[[New Rochelle]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Westchester|Westchester]]
| align=&quot;right&quot; |72.182
| align=&quot;right&quot; |72.985
|-
|[[Mount Vernon, New York|Mount Vernon]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Mount Vernon|Mount Vernon]]
| align=&quot;right&quot; |68.381
| align=&quot;right&quot; |68.321
|-
|[[Schenectady]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Schenectady|Schenectady]]
| align=&quot;right&quot; |61.821
| align=&quot;right&quot; |61.125
|-
|[[Utica (New York)|Utica]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Oneida (New York)|Oneida]]
| align=&quot;right&quot; |60.651
| align=&quot;right&quot; |59.684
|-
|[[Hempstead]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Hempstead|Hempstead]]
| align=&quot;right&quot; |56.554
| align=&quot;right&quot; |53.145
|-
|[[Niagara Falls, New York|Niagara Falls]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Niagara|Niagara]]
| align=&quot;right&quot; |55.593
| align=&quot;right&quot; |53.708
|-
|[[White Plains, New York|White Plains]]
| align=&quot;right&quot; |[[Okrug Westchester|Westchester]]
| align=&quot;right&quot; |53.077
| align=&quot;right&quot; |56.509
|-
|}

Gledajući prema aglomerizacijskim statističkim područjima (''metropolitan statistical area'')&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.census.gov/population/www/estimates/metro_general/2007/CBSA-EST2007-07.csv |naslov=Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2007 (CBSA-EST2007-01) |rad=Procjena stanovništva 2007 |izdavač=Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Država}} &lt;/ref&gt; dvanaest najvećih urbanih središta u državi su:

&lt;blockquote&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|
#New York City (18.815.988 u državama NY/[[New Jersey|NJ]]/[[Pennsylvania|PA]], 12.381.586 samo u NY)
#Buffalo-Niagara Falls (1.128.183)
#Rochester (1.030.495)
#Albany i Capital District (853.358)
#Poughkeepsie i Dolina Hudsona (669.915)
#Syracuse (645.293)
#Utica-Rome (294.862)
#Binghamton (246.426)
#Kingston (181.860)
#Glens Falls (128.886)
#Ithaca (101.055)
#Elmira (88.015)
|}
&lt;/blockquote&gt;

Najmanji grad u državi je [[Sherrill, New York]]. Glavni grad ove savezne države je [[Albany]].

=== Vidi još ===
*[[Popis naselja u New Yorku]]

== Politika ==
[[File:NYSCapitolPanorama.jpg|thumb|200px|left|Sjedište vlade države New York]]
Prema sadašnjem ustavu koji je usvojen 1938., vlast u New Yorku je podijeljena na izvršnu vlast (Guverner New Yorka i ostali izabrani dužnosnici), zakonodavnu vlast (dvodomni parlament) i sudbenu vlast (prizivni sud, te ostali sudovi savezne države).

[[Slika:Map of New York Counties.svg|thumb|right|300px|Okruzi države New York]]
Glavni grad New Yorka je [[Albany]]. Država New York sastoji se od 62 okruga (''counties''). U državi New York postoji oko 4.200 upravnih jedinica. Oko 52% svih prihoda države ostvaruje upravna jedinica [[New York City]]ja u kojoj živi najveći broj stanovnika ove savezne države. Posebnost ovog grada je i njegova politička podjela na pet gradskih četvrti (''boroughs''), čime se razlikuje od sustava političke podjele ostatka države koji se sastoji od gradova (''cities'' ili ''towns'') i sela (''villages''). Na prostoru ove savezne države nalazi se i devet indijanskih rezervata.

Osnova pravnog sustava New Yorka je engleski [[common law]].

Država trenutno ima 29 zastupnika u [[Predstavnički dom SAD|donjem domu]] [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], te dva senatora u [[Senat SAD|gornjem domu]].

=== Politička situacija ===

Zadnjih nekoliko desetljeća na nacionalnim izborima u ovoj saveznoj državi uvjerljivo pobjeđuje [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]. New York City je snažno uporište Demokratske stranke koju karakterizira liberalna politika. Mnoga ostala urbana područja u ovoj državi, kao Albany, Buffalo, Rochester i Syracuse su također snažna uporišta ove stranke. Ostala, većinom ruralna područja države obično favoritiziraju [[Republikanska stranka (SAD)|Republikansku stranku]].

New York City ja važno središte za skupljanje financijskih sredstava za ove dvije velike američke stranke. Četiri od pet najznačajnijih mjesta po izdašnosti političkih priloga imaju poštanski broj s [[Manhattan]]a, od kojih je najznačajniji [[Upper East Side]] (10021).

== Stanovništvo ==
{| border=&quot;1&quot; style=&quot;float:right; margin: 1em;border-collapse:collapse;&quot;
|+ '''Rast stanovništva u državi New York'''
| valign=&quot;top&quot; |
{|
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Godina
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Br. stan.
|-----
| [[1790.]] || align=&quot;right&quot; | 340.120
|-----
| [[1800.]] || align=&quot;right&quot; | 589.051
|-----
| [[1810.]] || align=&quot;right&quot; | 959.049
|-----
| [[1820.]] || align=&quot;right&quot; | 1.372.812
|-----
| [[1830.]] || align=&quot;right&quot; | 1.918.608
|-----
| [[1840.]] || align=&quot;right&quot; | 2.428.921
|-----
| [[1850.]] || align=&quot;right&quot; | 3.097.394
|-----
| [[1860.]] || align=&quot;right&quot; | 3.880.735
|-----
| [[1870.]] || align=&quot;right&quot; | 4.382.759
|-----
| [[1880.]] || align=&quot;right&quot; | 5.082.871
|-----
| [[1890.]] || align=&quot;right&quot; | 6.003.174
|-----
| [[1900.]] || align=&quot;right&quot; | 7.268.894
|}
| valign=&quot;top&quot; |
{| 
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Godina
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Br. stan.
|-----
| [[1910.]] || align=&quot;right&quot; | 9.113.614
|-----
| [[1920.]] || align=&quot;right&quot; | 10.385.227
|-----
| [[1930.]] || align=&quot;right&quot; | 12.588.066
|-----
| [[1940.]] || align=&quot;right&quot; | 13.479.142
|-----
| [[1950.]] || align=&quot;right&quot; | 14.830.192
|-----
| [[1960.]] || align=&quot;right&quot; | 16.782.304
|-----
| [[1970.]] || align=&quot;right&quot; | 18.241.391
|-----
| [[1980.]] || align=&quot;right&quot; | 17.558.072
|-----
| [[1990.]] || align=&quot;right&quot; | 17.990.455
|-----
| [[2000.]] || align=&quot;right&quot;| 18.976.457
|-----
| [[2008.]]&lt;ref name=&quot;quickfacts&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/36000.html |title=New York QuickFacts from the US Census Bureau |archive-url=https://web.archive.org/web/20150516203314/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/36000.html |archive-date=16. svibnja 2015. |access-date=18. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt; || align=&quot;right&quot;| 19.854.630
|}
|-
|}

[[Image:New York Population Map.png|thumb|left|Prikaz gustoće stanovništva u državi New York]]

New York je po broju stanovnika treća savezna država u SAD-u, nakon [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Teksas]]a.,&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.census.gov/Press-Release/www/2006/statepopest_table1.xls |naslov=Estimates of Population Change for the United States and States, and for Puerto Rico and State Rankings: July 1, 2005 to July 1, 2006 |format=Excel tablica}}&lt;/ref&gt; s procijenjenim brojem od 19.541.453 stanovnika (stanje 1. srpnja 2009.).&lt;ref name=&quot;09CenEst&quot;&gt;{{citiranje www |naslov=Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2000 to July 1, 2009 |izdavač=Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Država |url=http://www.census.gov/popest/states/tables/NST-EST2009-01.csv}}&lt;/ref&gt; To je porast od 513.481 stan. ili 2,7%, od zadnjeg popisa stanovništva 2000. godine&lt;ref name=&quot;census_cum&quot;&gt;{{citiranje www |naslov=Cumulative Estimates of the Components of Population Change for the United States, Regions and States: April 1, 2000 to July 1, 2008 (NST-EST2008-04) |url=http://www.census.gov/popest/states/tables/NST-EST2008-04.csv |autor=Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Država |format=CSV}}&lt;/ref&gt; Prirodni priraštaj od zadnjeg popisa je 803.680 stan. (natalitet od 2.072.765 minus mortalitet od 1.269.085 stan.), a neto migracija iznosi minus od 698.895 stanovnika koliko ih se iselilo iz države.&lt;ref name=&quot;census_cum&quot;/&gt; Broj novih doseljenika koji su došli izvan SAD-a iznosi 876,969 stan., dok negativnu stavku predstavljaju migracije unutar zemlje od 1.575.864 stan.&lt;ref name=&quot;census_cum&quot;/&gt;

Unatoč širokim prostranstvima države, 92% stanovnika New Yorka živi u urbanim sredinama&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.ers.usda.gov/StateFacts/NY.htm |title=New York Fact Sheet: NY agriculture income population food education employment farms top commodities exports counties financial indicators poverty organic farming farm income America USDA |archive-url=https://web.archive.org/web/20100321020243/http://www.ers.usda.gov/StateFacts/NY.htm |archive-date=21. ožujka 2010. |access-date=18. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt;

U usporedbi s ostalim saveznim državama New York karakterizira spor rast stanovnika i visoka razina migracija u ostale savezne države. Ipak, New York je jedan od najvećih središta prihvata imigranata, te ima drugu po veličini imigrantsku populaciju u SAD-u (nakon Kalifornije) od 4,2 milijuna imigranata. Najveći broj imigranata doseljava se u područje New York Cityja, iako se i u ostatku države nalazi veliki broj novih doseljenika.

U [[New York City]]ju, s osam prigradskih okruga (isključujući one u državama [[New Jersey]], [[Connecticut]], i [[Pennsylvania]]) živi 13.209.006 osoba, ili 68,42% stanovništva države.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?-geo_id=04000US36&amp;-qr_name=DEC_2000_SF3_U_DP3&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U |naslov=DP-3. Profile of Selected Economic Characteristics: 2000, Geographic Area: New York |rad=Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Država, popis 2000 |access-date=18. veljače 2010. |archiveurl=https://archive.today/20200212043245/http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?-geo_id=04000US36&amp;-qr_name=DEC_2000_SF3_U_DP3&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U |archivedate=12. veljače 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Rasne i etničke skupine ===

[[Image:Ancestry-new-york-by county-2000.PNG|thumb|left|Etnička karta New York]]

Većina stanovnika u državi New York vuče [[Afroamerikanci|afroameričko]] (15.8%), [[Talijani|talijansko]] (14,4%), [[Irci|irsko]] (12,9%) i [[Nijemci|njemačko]] (11,1%) podrijetlo.&lt;ref&gt;[http://awesomeamerica.com/newyork/ Awesome America: New York].&lt;/ref&gt; Prema procjenama iz 2004., 20,4% stanovništva rođeno je u inozemstvu.

New York ima najveću afroameričku zajednicu od svih saveznih američkih država, te drugu po veličini azijskoameričku zajednicu. Također u državi žive najveće [[Portorikanci|portorikanske]], [[Dominikanska Republika|dominikanske]] i [[Jamajka|jamajčanske]] zajednice u SAD-u. Povijesno je četvrt [[Harlem]] u New York Cityju bila kulturna prijestolnica afroameričke zajednice. U [[Queens]]u živi najveća azijskoamerička zajednica u državi, a ova gradska četvrt je i etnički najraznolikija u SAD-u. Druga najveća azijska zajednica je u Kineskoj četvrti na [[Manhattan]]u. Najveća američka zajednica doseljenika iz andskih zemalja (Peru, Kolumbija, Ekvador, Bolivija) živi u [[Queens]]u.

Prema popisu iz 2000., [[Italoamerikanci]] su najveća etnička skupina na [[Staten Island]]u i [[Long Island]]u, a slijede ih Amerikanci irskog podrijetla. Ove dvije etničke skupine su snažno zastupljene u Albanyju i središnjejugoistočnom New Yorku. U zapadnom New Yorku i Buffalu prevladavaju Amerikanci njemačkog podrijetla. Na sjeveru države najznačajnija etnička skupina su [[Frankokanađani]].

Indijanci čine manje od 1% stanovništva države New York. Domorodački narodi u državi su : [[Attiwandaronk]], [[Irokezi]] ([[Cayuga|Kajuga]], [[Mohawk|Mohok]], [[Oneida]], [[Onondaga]], [[Seneka Indijanci|Seneka]]), [[Mahican]], [[Metoac]] ([[Montauk]], [[Shinnecock]]), [[Tuscarora]], [[Wappinger]], [[Wenrohronon]].

Prema popisu stanovništva iz 2000., najveći broj stanovnika savezne države New York kod kuće govori [[engleski jezik]], te 13,61% [[španjolski]], 2,04% [[kineski]] (uključujući mandarinski i kantonski), 1,65% talijanski i 1,23% ruski.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D36%26mode%3Dstate_tops |title=Arhivirana kopija |access-date=18. veljače 2010. |archive-date=16. kolovoza 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070816194109/http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D36%26mode%3Dstate_tops |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
[[Slika:Saint Patrick front1.jpg|thumb|right|200px|Katedrala sv. Patrika na Manhattanu.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|+ align=top|'''Stanovništvo New Yorka prema vjerskoj pripadnosti'''
|-
! !! [[1990.]] !! [[2000.]] !! % promjena
|-
!align=left|Bez religije||7,0%||13,4%|| +92%
|-
|[[Katolici]]||44,3%||38,4%|| -13%
|-
|[[Protestanti]] (glavna grana)||14,4%||13,4%|| -7%
|-
|[[Baptisti]]||8,3%||7,4%|| -10%
|-
|[[Karizma]]tici||1,7%||2,8%|| +63%
|-
|[[Mormoni]]||0,2%||0,2%|| -13%
|-
|Ostali protestanti||1,7%||1,6%|| -6%
|-
|Kršćani (neodređeno)||9,5%||7,7%|| -19%
|-
!align=left|Ukupno [[kršćani]]||80,1%||71,5%|| -5%
|-
|[[Judaizam|Židovi]]||6,9%||5,0%|| -27%
|-
|[[Islam|Muslimani]]||0,8%||1,9%|| +132%
|-
|[[Budizam|Budisti]], [[hinduizam|hinduisti]], [[Sikhizam|sikhi]]||0,8%||1,7%|| +116%
|-
|Ostale religije||1,5%||1,0%|| -32%
|-
|}

Katolici čine najveći vjersku skupinu u saveznoj državi New York. Najveće protestantske zajednice su: Ujedinjena metodistička crkva (403.362), Američke baptističke crkve SAD (203.297) i Američka episkopalna crkva (201.797 sljedbenika).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.thearda.com/mapsReports/reports/state/36_2000.asp |title=The Association of Religion Data Archives |archive-url=https://web.archive.org/web/20090522045113/http://www.thearda.com/mapsReports/reports/state/36_2000.asp |archive-date=22. svibnja 2009. |access-date=22. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[File:NYC NYSE.jpg|thumb|Newyorška burza (''New York Stock Exchange''), najveća burza na svijetu]]
Država New York je treća po ukupnom [[BDP]]-u od 50 saveznih država koje čine SAD, nakon [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Teksas]]a. Ako bi New York bio samostalna država, bio bi 16. gospodarska sila u svijetu. Godine 2007., BDP po stanovniku bio je 46.364 USD čime se država nalazi na šestom mjestu u SAD-u, nakon [[Maryland]]a, te na osmom mjestu u svijetu, nakon [[Irska|Irske]].

New York City je najveće bankarsko, financijsko i komunikacijsko središte u SAD-u. U gradu se nalazi [[New York Stock Exchange|Newyorška burza]] koja je po obrtu kapitala najvažnija u svijetu. U ovom gradu nalaze se sjedišta nekih od najvećih svjetskih korporacija.

[[File:BrunswickAutumn.JPG|thumb|left|Farma za proizvodnju mlijeka u [[Brunswick, New York|Brunswick]]u]]
Izvozni proizvodi države New York su prehrambene namirnice, računalna i elektronička oprema, minerali, rezani dijamanti i automobilski dijelovi. Godine 2007., država je izvezla robe u vrijednosti od 71,1 milijardi USD. Najveća strana izvozna tržišta bila su [[Kanada]] ($15 milijardi USD), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ($6 milijardi USD), [[Švicarska]] ($5,9 milijardi USD), [[Izrael]] (4,9 milijardi USD) i [[Hong Kong]] (3,4 milijardi USD). New York najviše uvozi [[nafta|naftu]], [[zlato]], [[aluminij]], [[prirodni plin]], električnu energiju, nerezane dijamante i drvo. Kanada je vrlo važan gospodarski partner države New York, jer 21% ukupnog izvoze odlazi u Kanadu. Turizam je također bitan za ekonomsku suradnju. Godine 2004., kanadski turisti su u New Yorku potrošili 487 milijuna američkih dolara.

Najvažniji industrijski proizvodi su znanstveni instrumenti, elektronička oprema, strojevi i kemijski proizvodi, a vrlo važni faktori u lokalnom gospodarstvu su izdavaštvo i [[turizam]]. Poljoprivredni proizvodi New Yorka su mliječni proizvodi, stoka, povrće i jabuke. Ova država je najveći proizvođač [[kupus]]a u SAD-u. Oko četvrtine teritorija države prekriveno je farmama. New York je treća američka država po proizvodnji [[grožđe|grožđa]], te druga po proizvodnji [[vino|vina]]. Brojni vinogradi nalaze se na južnoj obali jezera [[Erie]] i [[Finger Lakes]]a. U North Forku na Long Island također je razvijeno vinarstvo. Godine 2004., ova industrija je ovoj saveznoj državi donijela šest milijardi dolara. Godišnja proizvodnja vina je oko 200 milijuna boca.

[[Ribarstvo]] je razvijeno na atlantskoj strani Long Islanda.

== Promet ==
[[Slika:I-287 I-87.jpg|thumb|250px|left|Međudržavne autoceste [[Interstate 287|I-287]] i [[Interstate 87|I-87]].]]
[[Slika:Brooklyn Bridge Postdlf.jpg|thumb|250px|[[Brooklynski most]]]]

New York je jedno od najvažnijih [[željeznica|željezničkih]] i [[luka|lučkih]] središta Sjedinjenih Država. Budući da se nalazi u središtu najnapučenijeg dijela zemlje, država New York je jedna od najvažnijih točaka ulaza i izlaza roba i ljudi između SAD-a i drugih zemalja.

Kanal Erie koji je otvoren [[1825.]] omogućio je spajanje Velikih jezera s Atlantskim oceanom i olakšao prolaz iz New York Cityja u unutrašnjost države. Zahvaljujući ovom kanalu newyorška luka je postala najvažnija luka na ovom kontinentu. Da nema ovog kanala status najvažnije sjevernoameričke luke bi vjerojatno pripao kanadskom [[Montréal]]u. Iako su danas autoceste i željeznica preuzele prometnu važnost od ovog kanala, on se još uvijek koristi kao prečac u brodskom prometu od Atlantka do Velikih jezera.

New York je prometno povezan s [[Kanada|Kanadom]] brojnim mostovima na rijekama [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] i [[Niagara (rijeka)|Niagara]], kao i [[trajekt]]nim linijama između [[Rochester, New York|Rochestera]] i [[Toronto|Toronta]].

New York je također i jedan od najvećih centara zračnog prometa u zemlji. Međunarodna [[Zračna luka John F. Kennedy]] i zračna luka LaGuardia su jedne od najprometnijih u putničkom prometu. Vrlo važna je i međunarodna zračna luka Buffalo Niagara u Buffalu. Ostali značajni centri zračnog prometa su Albany, Rochester i Syracuse.

Značajna željeznička središta u državi su New York City, Albany, Buffalo i Rochester. Oko 40 različitih željezničkih poduzeća nudi usluge prijevoza tereta, dok je za putnički prijevoz između gradova odgovoran [[Amtrak]]. Promenta infrastruktura u državi uključuje oko 6000 km pruge i oko dvjesto tisuća kilometara cesta i autocesta. U državi postoje brojni [[most]]ovi, od kojih je najveći [[most Verrazano-Narrows]] (1298 m) koji povezuje gradske četvrti [[Staten Island]] i [[Brooklyn]] u New York Cityju.

New York City karakterizira vrlo razvijena i gusta prometna infrastruktura koja uključuje slavni [[Newyorški metro|metro sustav]]. U mnogim ostalim gradovima također postoji razvijeni gradski ili regionalni prijevoz. U Buffalu postoji gradska laka željeznica.

== Obrazovanje ==

Krovna organizacija za školstvo u državi je Sveučilište države New York (''University of the State of New York''), koja nije sveučilište u svakodnevnom značenju te riječi, nego je odgovorna i za sve razine školstva. U New York Cityju za javne škole odgovoran je odjel za obrazovanje (''New York City Department of Education'').

Na visokoškolskoj razini u državi postoji Državno sveučilište New Yorka (''State University of New York'' ili ''SUNY'') koje se sastoji od četiri sveučilišna centra: University at Albany, Binghamton University, University at Buffalo i Stony Brook University. U New York Cityju krovno javno sveučilište je Sveučilište u New Yorku (''University of New York'' ili ''CUNY'').

U državi djeluju i mnoga poznata privatna sveučilišta, kao Fordham University koje je najstarije katoličko sveučilište na sjeveroistoku zemlje. Među ostalim poznatim privatnim sveučilištima su Columbia University i Cornell University. U ovoj saveznoj državi nalazi se i jedna od najpoznatijih vojnih obrazovnih ustanova na svijetu, [[Vojna akademija West Point]].

== Mediji ==
[[Datoteka:NewYorkTimes.svg|thumb|The New York Times]]
Prve [[novine]] u ovoj državi bile su ''New York Gazette'', a prvi ih je tiskao ih je William Bradford 1775. godine. Danas je New York vodeća država po ovoj industriji. U državi se trenutno tiska preko 830 novina, od čega su 75 dnevne novine. U New York Cityju se tiskaju neke od najpopularnijih novina u zemlji i svijetu, a među najpoznatijima i najtiražnijima su [[New York Times]], [[New York Post]] i [[Wall Street Journal]]. U državi se tiska i oko 2.300 [[časopis]]a. Neki od najpoznatijih su [[Newsweek]], [[Time Magazine]] i [[Reader's Digest]]. Sjedište Associated Pressa nalazi se u New York Cityju.

Prva radijska postaja u ovoj državi počela je s emitiranjem [[1922.]], dok je prva televizijska postaja pokrenuta [[1941.]] godine. Prvi transkontinentalni radio prijenos pokrenuo je 1926. [[NBC]] u New York Cityju. U ovom gradu nalaze se sjedišta brojnih radiodifuzijskih kuča, kao što su [[NBC]], [[ABC]], [[CBS]] i [[Fox]]. Danas u New Yorku djeluje 381 radijskih (od toga su 134 AM i 247 FM) i 50 televizijskih kanala.

== Sport ==
[[File:Yankee Stadium II.JPG|mini|Novi stadion New York Yankeesa]]
[[XIII. Zimske olimpijske igre – Lake Placid 1980.|Zimske olimpijske igre 1980. godine]] odvile su se u Lake Placidu u državi New York. Ove ZOI najpoznatije su po [[hokej na ledu|hokejaškoj]] utakmici „[[Čudo na ledu]]“ između SAD-a i SSSR-a, kad su Amerikanci iznenađujuće osvojili zlatnu medalju. U Lake Placidu odigrane su i [[III. Zimske olimpijske igre – Lake Placid 1932.|ZOI 1932. godine]]. Uz švicarski [[St. Moritz]] i austrijski [[Innsbruck]], ovo je jedno od tri mjesta koje je dva puta bilo domaćin [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]].

Iz države New York je momčad [[Buffalo Bills]] koja igra u [[National Football League|nacionalnoj ligi]] [[američki nogomet|američkog nogometa]]. Iako New York Giants i New York Jets predstavljaju područje grada New Yorka, igraju na stadionu Meadowlands u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]] u [[New Jersey]]ju.

U New York Cityju djeluju dva velika [[bejzbol]]ska kluba : [[New York Yankees]] (iz [[Bronx]]a), i [[New York Mets]] (iz [[Queens]]a). Tri važna hokejaška kluba koja igraju u [[NHL]]-u dolaze iz ove države: [[New York Rangers]] ([[Manhattan]]), [[New York Islanders]] ([[Long Island]]) i [[Buffalo Sabres]] ([[Buffalo, New York]]). Najvažniji newyorški košarkaški klub koji igra u [[NBA]] je [[New York Knicks]] s Manhattana.

==  Izvori ==

=== Izvori ===
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|New York}}
'''Službene državne stranice'''
* [http://www.ny.gov/ Službena stranica vlade]
* [http://www.ny.gov/governor/ Guverner države New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313182001/http://www.ny.gov/governor/ |date=13. ožujka 2008. }}
* [http://www.nysenate.gov/front Senat države New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811200332/http://www.nysenate.gov/front |date=11. kolovoza 2011. }}
* [http://assembly.state.ny.us/ Skupština države New York ]

'''Turizam'''
* [http://www.iloveny.com/ I ♥ New York]
* [http://nysparks.state.ny.us/ Ured za parkove države New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140121002756/http://nysparks.state.ny.us/ |date=21. siječnja 2014. }}

'''Kultura'''
* [http://www.nysha.org/ Povijesna udruga države New York]
* [http://www.oce.nysed.gov/ctl/index.htm Kulturno-edukacijski centar države New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818152504/http://www.oce.nysed.gov/ctl/index.htm |date=18. kolovoza 2011. }}

{{Popis-okruga-SAD|New York}}
{{podjela SAD}}


[[Kategorija:New York (savezna država)|New York]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>5z0xhqa1fcx4o2engczrbnlg33r2yzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17909</id>
    <revision>
      <id>7624046</id>
      <parentid>7587555</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62342" sha1="p7duuwlxsjevarm89n8x7thsu7zbmat" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Osijek
| slika              = NK Osijek.svg
| puno ime           = Nogometni klub Osijek
| nadimak            = ''Bijelo-plavi''
| godina osnivanja   = [[27. veljače]] [[1947.]]
| igralište          = [[Opus Arena]], [[Osijek]]
| kapacitet stadiona = 13.005&lt;ref&gt;[https://hnl.hr/klubovi/osijek/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;
| predsjednik        = {{Z|MAĐ}} [[Alexandra Végh]]
| trener             = {{Z|ARG}} [[Federico Bessone]]
| liga               = [[Hrvatska nogometna liga|HNL]]
| sezona             = [[HNL 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 9.
| igrači             = 
| trenutačna sezona  = HNL 2026./27.
| pattern_la1        = 
| pattern_b1         = _osijek2324h
| pattern_ra1        = 
| pattern_sh1        = 
| pattern_so1        =
| leftarm1           = FFFFFF
| body1              = FFFFFF
| rightarm1          = FFFFFF
| shorts1            = 0000FF
| socks1             = FFFFFF
| pattern_la2        = 
| pattern_b2         = _osijek2324a
| pattern_ra2        = 
| pattern_sh2        = 
| pattern_so2        =
| leftarm2           = 000044
| body2              = 000044
| rightarm2          = 000044
| shorts2            = 000044
| socks2             = 000044
| pattern_la3        = 
| pattern_b3         = 
| pattern_ra3        = 
| pattern_sh3        =
| pattern_so3        =
| leftarm3           = 
| body3              = 
| rightarm3          = 
| shorts3            = 
| socks3             = 
}}

'''Nogometni klub Osijek''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a. 

Jedan je od najznačajnijih, te među navijačima i jedan on najpopularnijih nogometnih klubova u Hrvatskoj. Prema istraživanjima za Osijek navija 5 % ljudi u Hrvatskoj čime je po popularnosti treći klub u državi. Najviše navijača ima u [[Slavonija|Slavoniji]].&lt;ref name=&quot;osijek031.com&quot;&gt;[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5% građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 18. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{vidi još|ŠK Slavija Osijek}}

Iako se službeno danom osnutka Nogometnog kluba Osijek smatra [[27. veljače]] [[1947.]] i utemeljenje Fiskulturnog društva Proleter (zapravo spajanje fiskulturnih društava Slavonija i Bratstvo), povijesni kontinuitet kluba može se pratiti već od [[27. lipnja]] [[1916.]] kada je osnovana '''[[ŠK Slavija Osijek|ŠK Slavija]]''', nogometni klub koji je ubrzo nakon osnutka postao najutjecajniji nogometni klub u Osijeku i kao takav djelovao do [[1941.]] kada je prisilno prestao s radom zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Po završetku rata [[1945.]] predratni dužnosnici i članovi Slavije odlučili su obnoviti rad kluba, ali im je novouspostavljena [[Komunistička partija Jugoslavije|jugoslavenska komunistička vlast]] zabranila obnovu pod starim imenom i dopustila tek ulazak u neko od novih fiskulturnih društava koja je uglavnom sama osnovala: Udarnik, Jedinstvo, Sloga, Elektra, Bratstvo i Grafičar (u međuvremenu preimenovan u Tipograf). Predstavnici Slavije stoga su ušli u Udarnik i Jedinstvo te su se dva kluba u rujnu [[1946.]] ujedinili u FD Slavonija, u kojoj su tako na nekadašnjem Slavijinom stadionu ponovno zaigrali gotovo svi istaknutiji igrači Slavije.&lt;ref&gt;[https://bijelo-plavi.com/wp/sto-se-dogodilo-27-veljace-1947/ Što se dogodilo 27. veljače 1947.?], bijelo-plavi.com, pristupljeno 8. ožujka 2024.&lt;/ref&gt; Već sredinom siječnja [[1947.]] komunistička vlast je iz svojih ideoloških razloga naredila nova spajanja klubova, pri čemu je bilo predviđeno postojanje samo dva fiskulturna društva u cijelom Osijeku. Dana [[26. veljače]] 1947. u [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] objavljen je poziv članovima FD Slavonija i FD Bratstvo na zajedničku sjednicu sljedećeg dana, 27. veljače, na kojoj će biti donesen zaključak o spajanju i novoj upravi, pa je toga dana stvoreno '''Fiskulturno društvo Proleter'''. Gotovo istodobno su FD Sloga i FD Tipograf spojeni u FD Mladost. Proleter i Mladost su [[16. ožujka]] odigrali međusobnu utakmicu u kojoj je Proleter pobijedio rezultatom 5:0, a zatim je [[1948.]] Mladost pripojena Proleteru.&lt;ref&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/1694 Osijek], nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;

Prvo redovno ligaško natjecanje u kojem je klub sudjelovao bilo je Osječko okružno prvenstvo kojeg je činilo pet momčadi, da bi potom uslijedilo natjecanje u [[2. savezna liga SFRJ|Drugoj saveznoj ligi]]. Osvajanjem prvog mjesta u Hrvatsko-slovenskoj ligi [[1953.]] godine prvi je put izboreno sudjelovanje u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvoj saveznoj ligi]], i to nakon dva neuspješna pokušaja [[1950.]] i [[1952.]] Stožerni igrači ove generacije bile su klupske legende Andrija Vekić, Franjo Rupnik, Dionizije Dvornić i Franjo Majer. Uslijedile su tri uzastopne sezone u Prvoj saveznoj ligi, da bi nakon sezone [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] klub ispao iz nje nakon što je, osim novčano, bio kažnjen i s tri utakmice neigranja (predaje).

U jesen [[1958.]] klub se sa svog dotadašnjeg igrališta Kraj Drave preselio u Gradski vrt, u kojem boravi i danas. Dana [[1. rujna]] [[1962.]] osnovano je Sportsko društvo Slavonija koje je ujedinilo atletski, boksački i dizački klub. Dotadašnji Proleter je, pridruživši se društvu, preuzeo njegovo ime postavši i sam '''Nogometni klub Slavonija'''. Navedeno društvo djelovalo je nekoliko godina, da bi se u proljeće [[1967.]] raspalo, nakon čega je novo ime nogometnog kluba postalo '''Nogometni klub Osijek'''. Promijenjene su i dotadašnje službene klupske boje jer su se umjesto dotadašnjih crvene i plave počele rabiti bijela i plava, otprije poznate kao boje grada. Na terenima je nastavljena borba za povratak u prvoligaško društvo. Već u sezoni 1966./67. u zapadnoj skupini Druge savezne lige osvojeno je drugo mjesto, a iduće sezone 1967./68. treće mjesto. Od sezone 1968./69. druga je liga bila podijeljena na četiri skupine, a Osijek se natjecao u sjevernoj, u kojoj je osvojio prvo mjesto u sezoni 1969./70. U međuskupnim kvalifikacijama je, međutim, uspješniji bio banjolučki [[FK Borac Banja Luka|Borac]]. I iduće sezone dogodilo se slično. Nakon izbacivanja [[HNK Rijeka|Rijeke]], Osijek je igrao protiv skopskog [[FK Vardar Skoplje|Vardara]] koji je pobjedama u oba susreta izborio ulazak u prvu ligu. Sezona 1972./73. ostala je zapamćena ponajprije po kvalifikacijskim susretima sa [[NK Zagreb|Zagrebom]]. Osijek je prethodno kao prvak sjeverne skupine igrao protiv Prištine kao drugoplasirane momčadi istočne skupine, te ju i izbacio. Uslijedila su dva susreta protiv Zagrepčana. Prva, osječka utakmica, odgođena za tri dana zbog trovanja Osijekovih igrača, završila je rezultatom 0:0. Uzvratna utakmica odigrana je [[19. srpnja]] [[1973.]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] pred gotovo 65.000 gledatelja (od toga oko 25.000 Osijekovih), čime je do danas ostala najposjećenija nogometna utakmica u hrvatskoj povijesti. Osijek je prvo gubio 1:0, da bi u drugom poluvremenu došao u vodstvo. Ipak, Zagreb je uspio izjednačiti i igrali su se jedanaesterci u kojima je Zagreb bio uspješniji i ukupnim rezultatom 6:5 izborio plasman u prvu ligu. 

Konačno, povratak u prvu ligu Osijek je izborio u sezoni 1976./77. kada je momčad čija su okosnica bili Vjekoslav Majer, Mile Dumančić, Stjepan Čordaš, Ivica Grnja, Ivan Lukačević i Ljupko Petrović, a predvođena tandemom Andrije Vekića i Mate Kasača, sigurno osvojila prvo mjesto u zapadnoj skupini. Zbog velike euforije nastale plasmanom u najviši razred, na mjestu dotadašnjeg starog stadiona u Gradskom vrtu izgrađen je i otvoren do danas nedovršen stadion. Klub se u prvoj ligi zadržao do raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], s izuzetkom sezone [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] nakon koje izborio brzi povratak. U idućim sezonama nisu ostvarivani značajniji plasmani, pa se pamte šesto mjesto u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] i poluzavršnica kupa [[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] Još je za istaknuti da je u sezoni 1988./89., u kojoj je Osijek osvojio osmo mjesto, najbolji strijelac lige bio Osijekov napadač [[Davor Šuker]], koji je postigao 18 pogodaka.

Godine [[1992.]] započela je nova [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatska nogometna liga]]. [[1. HNL 1992.|Prvu sezonu]] u novoj ligi Osijek je završio kao treći, iako je, zbog ratne opasnosti u Osijeku, sve domaće utakmice bio primoran odigravati izvan Osijeka i Gradskog vrta, diljem Slavonije. U sezoni [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] Osječani su, predvođeni prvim strijelcem lige [[Robert Špehar|Robertom Špeharom]], u HNL-u osvojili treće mjesto, sa zaostatkom od šest bodova za prvakom, uz razliku zabijenih i primljenih pogodaka +35. Tada je prvi puta u povijesti izboren i nastup u [[Kup UEFA|Europi]], a protivnik u pretkolu bio je [[Slovan Bratislava|Slovan]] iz [[Bratislava|Bratislave]]. U prvoj utakmici odigranoj u Bratislavi slovački klub pobijedio je s visokih 4:0, a u uzvratu, koji je zbog ratne opasnosti odigran na zagrebačkom [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu u Kranjčevićevoj]], s 2:0. Na nove europske nastupe čekalo se do sezone [[Kup UEFA 1998./99.|1998./99.]], kada je Osijek nesretno ispao od [[Belgija|belgijskog]] [[RSC Anderlecht|Anderlechta]] u drugom pretkolu Kupa UEFA: nakon pobjede 3:1 u Osijeku, poraz 0:2 u [[Bruxelles]]u. Iste sezone predvođeni [[Jurica Vranješ|Juricom Vranješem]], Osječani osvajaju prvi trofej: [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|Hrvatski kup]], pobijedivši [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibaliju]]. Bila je to šokantna utakmica. Cibalia je vodila do 93. minute kada [[Dumitru Mitu|Mitu]] izjednačuje, a u produžetku [[Davor Lasić|Lasić]] zlatnim golom donosi kup u Osijek. U sezoni [[Kup UEFA 1999./00.|1999./00.]] Osijek je u Kupu UEFA ispao u prvom kolu od [[Engleska|engleskog]] [[West Ham United F.C.|West Hama]] rezultatima 0:3 i 1:3, ali je u domaćem prvenstvu ponovno osvojio treće mjesto.

Sezona [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] pamti se kao jedna od boljih. Najprije je Osijek prvi put nakon 9 godina u Maksimiru pobijedio Dinamo. U Europi, točnije u [[Kup UEFA 2000./01.|Kupu UEFA]], Osijek je prošao [[Danska|danski]] [[Brøndby IF|Brøndby]] (2:1 u [[Kopenhagen]]u, 0:0 u Osijeku), [[Austrija|austrijski]] [[SK Rapid Wien|Rapid]] (2:1 u Osijeku i 2:0 u [[Beč]]u), ali je onda nesretno ispao od [[Češka|češke]] [[Slavia Prag|Slavije]] (pobjeda 2:0 u Osijeku, poraz 1:5 u [[Prag]]u). U toj sezoni Osijek je bio jesenski prvak Hrvatske, ali je sezonu na kraju završio kao treći, zbog proljetnih turbulencija uzrokovanih odlaskom [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]] i otkazom treneru [[Stanko Mršić|Stanku Mršiću]]. U sezoni 2001./02. u kvalifikacijama za Kup UEFA svladan je latvijski [[Dinaburg FC|Dinaburg]], u prvom kolu slovenska [[ND Gorica|Gorica]], no u drugom kolu ispriječio se grčki [[AEK Atena F.C.|AEK]].

Uslijedile su godine intenzivnog propadanja kluba, a sve je bilo uzrokovano nesposobnosti različitih uprava, nebrigom lokalnih vlasti, ali i sumnjivim radnjama u vođenju klupskih financija. Dana [[28. ožujka]] [[2013.]] uspješno je završeno preoblikovanje kluba u športsko dioničko društvo.&lt;ref&gt;[http://www.sib.hr/sport/nogomet/9247-zavrsen-proces-preoblikovanja-nk-osijek-postao-sportsko-dionicko-drustvo.html Završen proces preoblikovanja - NK Osijek postao sportsko dioničko društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131224084801/http://www.sib.hr/sport/nogomet/9247-zavrsen-proces-preoblikovanja-nk-osijek-postao-sportsko-dionicko-drustvo.html |date=24. prosinca 2013. }}, sib.hr, preuzeto 21. prosinca 2013.&lt;/ref&gt; To ipak nije donijelo boljitak klubu, te su uslijedile rezultatski katastrofalne sezone u kojima je do zadnjih kola bilo upitno očuvanje prvoligaškog statusa. U svibnju [[2015.]] njemačka investitorska kuća Hanseatisches Fußball Kontor iz grada [[Schwerin]]a pokazala je zanimanje za preuzimanje 29,1 % dionica kluba u vlasništvu propale Gradske banke. Pregovori su tekli uspješno i činilo se da je zaključenje dogovora blizu, pa je članom uprave kluba imenovan Mirsad Kerić, koji je i zainteresirao njemačke investitore za klub. No, ubrzo su pregovori ušli u neizvjesnu fazu jer su investitori prije ulaganja htjeli dobiti jasnu sliku stanja u klubu, što im nije omogućeno, dijelom zbog političkih previranja. Neko vrijeme nastupilo je zatišje tijekom kojega se potencijalno ulaganje u klub više uopće nije spominjalo. Krajem srpnja odjednom se kao potencijalni kupac dionica pojavila tvrtka Prvo hrvatsko pivo 1664 d.o.o., odnosno [[osječka pivovara]] predvođena Ivanom Komakom, osumnjičenim za kontroverznu privatizaciju pivovare i zloporabu položaja i ovlasti, kao i za loše vođenje pivovare zbog kojega je ona dovedena do ruba propasti. Za razliku od njemačkih investitora koji su ponudili 150.000 eura, tvrtka Prvo hrvatsko pivo 1664 d.o.o. ponudila je 1.333.333,30 kuna, pa je [[31. kolovoza]] objavljeno da će ona preuzeti ponuđene dionice.&lt;ref&gt;[http://www.sib.hr/sport/nogomet/16601-pivovara-kupila-291-dionica-nk-osijeka.html Pivovara kupila 29,1% dionica NK Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924101608/http://www.sib.hr/sport/nogomet/16601-pivovara-kupila-291-dionica-nk-osijeka.html |date=24. rujna 2015. }}, sib.hr, preuzeto 31. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Zbog ovakvog raspleta kulminiralo je otprije tinjajuće navijačko nezadovoljstvo, pa se [[Kohorta Osijek|Kohorta]] odlučila na bojkot svih utakmica kluba. No, [[24. rujna]] dogodio se nagli preokret: čelnici pivovare objavili su da zbog negativnih reakcija navijača odustaju od kupnje predviđenih dionica.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/280769/6/Komak-Umjesto-da-dobijemo-simpatije-reakcija-navijaca-bila-je-negativna Komak: Umjesto da dobijemo simpatije, reakcija navijača bila je negativna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008070825/http://www.glas-slavonije.hr/280769/6/Komak-Umjesto-da-dobijemo-simpatije-reakcija-navijaca-bila-je-negativna |date=8. listopada 2015. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 24. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Odmah potom ponovno se aktualizirala priča oko dolaska njemačke investitorske kuće, a [[9. listopada]] objavljeno je da je HFK potpisao ugovor o kupovini 29 % dionica.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/282036/6/HFK-potpisao-ugovor-o-kupovini--29-posto-dionica-Gradske-banke HFK potpisao ugovor o kupovini 29 posto dionica Gradske banke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151012154150/http://www.glas-slavonije.hr/282036/6/HFK-potpisao-ugovor-o-kupovini--29-posto-dionica-Gradske-banke |date=12. listopada 2015. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 9. listopada 2015.&lt;/ref&gt; Krajnji rok za uplatu bio je 19. listopada, no taj dan objavljeno je da uplata nije izvršena, odnosno, da je HFK odustao od posla bez ikakvog objašnjenja, navodno zbog nesuglasica unutar fonda.&lt;ref&gt;[http://www.sib.hr/sport/nogomet/16901-i-nijemci-odustali-od-ulaganja-u-nk-osijek.html I Nijemci odustali od ulaganja u NK Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212020552/https://sib.net.hr/sport/nogomet/3468997/i-nijemci-odustali-od-ulaganja-u-nk-osijek/ |date=12. veljače 2021. }}, sib.hr, preuzeto 6. studenog 2015.&lt;/ref&gt; U takvim okolnostima jedine preostale mogućnosti za rješavanje krize bile su javna dražba dionica i stečaj, pa je 16. studenog Gradsko vijeće odlučilo prodati dionice kluba u vlasništvu Grada i Vodovoda za 1 kunu po dionici, ali uz obvezu potencijalnom budućem vlasniku za rješavanjem dugovanja. 

Na natječaju koji je raspisan jedini ponuditelj bili su mađarski poduzetnik Lőrinc Mészáros i njegov osječki kolega Ivan Meštrović, koji su iskazali zanimanje za 90 % dionica, u vlasništvu Grada Osijeka, Vodovoda, IPK Osijeka i Gradske banke. Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća održanoj [[19. siječnja]] [[2016.]] i sazvanoj samo zbog ovog pitanja, jednoglasno je prihvaćena njihova ponuda čime su dionice u vlasništvu Grada prodane. No, [[28. siječnja]] osječki mediji objavili su da je odbor vjerovnika IPK-a odbio prodati svoje dionice, čime je cijeli posao doveden u pitanje. Zbog toga je dan poslije u organizaciji ogorčene Kohorte održan prosvjed na Trgu slobode, s kojeg je poslano upozorenje navijača svima koji žele ugasiti jedan od simbola grada. Ipak, već prije prosvjeda objavljeno je da se radi o &quot;nesporazumu&quot;, pa je [[9. veljače]] IPK ipak prihvatio ponudu, čime su otklonjene sve prepreke za preuzimanje kluba. [[12. veljače]] u [[Hotel Osijek|Hotelu Osijek]] održana je svečanost predaje kluba u ruke novih vlasnika, koji su tom prilikom obznanili svoje ciljeve: jačanje kluba i obnovu infrastrukture, približavanje kluba gradu i pokretanje grada preko kluba.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/293352/6/Obnovit-cemo-stadion-a-cilj-je--uvesti-klub-medju-prva-tri-u-Hrvatskoj Obnovit ćemo stadion, a cilj je uvesti klub među prva tri u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160213091710/http://www.glas-slavonije.hr/293352/6/Obnovit-cemo-stadion-a-cilj-je--uvesti-klub-medju-prva-tri-u-Hrvatskoj |date=13. veljače 2016. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 12. veljače 2016.&lt;/ref&gt; Sezonu [[Dodatak:NK Osijek 2016./17.|2016./17.]] klub je završio plasmanom na četvrtom mjestu Prve HNL čime je izborio kvalifikacijska pretkola za [[UEFA Europska liga|UEFA Europsku ligu]] u sezoni [[Dodatak:NK Osijek 2017./18.|2017./18.]] Prvo je svladao andorsku [[UE Santa Coloma|Santa Colomu]], a zatim švicarski [[Luzern FC|Luzern]]. U trećem pretkolu, Osijek je s ukupnih 2:0 (0:1, 1:0) prošao jednog od najvećih konkurenata, nizozemski [[PSV Eindhoven]], te se plasirao u četvrto pretkolo gdje ga je zaustavila bečka [[FK Austria Wien|Austria]] zbog pravila pogodaka u gostima. Naime, u prvoj utakmici odigranoj u Gradskom vrtu Osijek je nakon vodstva 1:0 i neiskorištenog jedanaesterca poražen rezultatom 2:1, pa pobjeda od 1:0 u uzvratu u [[Sveti Hipolit (grad)|Svetom Hipolitu]] nije bila dovoljna za plasman u skupine Europske lige.

Nadolazeće sezone protekle su u znaku rezultatskog stagniranja, ponajprije u domaćem prvenstvu, koje je Osijek redovito završavao na četvrtom mjestu, s izuzetkom sezone [[Dodatak:NK Osijek 2018./19.|2018./19.]], koju je završio na trećem mjestu. U toj je sezoni, nakon slabog početka proljetnog dijela prvenstva, trenersko mjesto nakon tri i pol godine napustio [[Zoran Zekić]], i to kao najdugovječniji trener u povijesti kluba. Naslijedio ga je [[Dino Skender]], pod čijim su vodstvom nastupi prve momčadi postali još lošiji, pa je početkom [[Dodatak:NK Osijek 2019./20.|sezone 2019./20.]] Osijek &quot;pao&quot; već na prvoj europskoj prepreci, kada ga je u drugom pretkolu Europske lige izbacio bugarski [[PFK CSKA Sofija|CSKA]]. Ni početak HNL-a nije bio zadovoljavajuć te je Skender nakon devetog kola, nakon samo pola godine na klupi, dobio otkaz. Predsjednik kluba [[Ivan Meštrović (poduzetnik)|Ivan Meštrović]] tada je za trenera imenovao [[Ivica Kulešević|Ivicu Kuleševića]], koji je trebao biti tek privremeno rješenje dok se ne nađe novi trener koji je, prema najavama, trebao biti iz inozemstva, a spominjala su se i točna imena kandidata. Budući da od dovođenja stranog trenera na kraju nije bilo ništa, Kulešević je ostao na čelu prve momčadi, koja je pretežno nastavila s neuvjerljivim igrama. Tek su u proljetnom dijelu sezone, koji je zbog [[Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|epidemije koronavirusa]] većim dijelom odigran tek tijekom lipnja i srpnja 2020., odigrane nešto bolje utakmice, zahvaljujući kojima je Osijek došao do borbe za drugo mjesto, za koje je bio u igri sve do zadnjeg kola. Ipak, porazi u zadnja dva kola presudili su da Osijek sezonu ponovno završi na četvrtom mjestu Prve HNL. Utakmicu posljednjeg kola protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] u Gradskom vrtu Osijek je odigrao pred praznim tribinama, budući da je [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] kontroverznom odlukom, a pod izgovorom opasnosti od zaraze, zabranio nazočnost gledatelja na svim utakmicama posljednjeg kola. Navedena zabrana nije spriječila gotovo 2.000 navijača Osijeka da se, predvođeni Kohortom, okupe u Wilsonovoj ulici, ispod istočne tribine, te prateći prijenos utakmice na videozidu navijaju za Osijek. Prije nego što je prvenstvo nastavljeno, prva utakmica koju je Osijek igrao nakon prekida natjecanja zbog epidemije bila je poluzavršnica kupa krajem svibnja u gostima kod [[HNK Rijeka|Rijeke]], koja je ostala zapamćena po skandaloznom suđenju [[Igor Pajač|Igora Pajača]], za koje se smatra da je utjecalo na konačni ishod utakmice, dakako u korist riječkog kluba.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/nakon-debakla-na-rujevici-napokon-se-oglasio-i-sudac-igor-pajac-ovo-je-njegova-strana-price-foto-20200603 Nakon debakla na Rujevici napokon se oglasio i sudac Igor Pajač; ovo je njegova strana priče], tportal.hr, preuzeto 14. rujna 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/433970/6/Statistika-otkriva-Igor-Pajac-nije-od-jucer-igrac-Rijeke-za-velike-i-posebne-zadatke Statistika otkriva: Igor Pajač nije od jučer “igrač” Rijeke za velike i posebne zadatke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024001146/http://www.glas-slavonije.hr/433970/6/Statistika-otkriva-Igor-Pajac-nije-od-jucer-igrac-Rijeke-za-velike-i-posebne-zadatke |date=24. listopada 2020. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 14. rujna 2020.&lt;/ref&gt; U toj utakmici Osijek je početkom drugog poluvremena imao vodstvo 2:0, da bi onda Pajač najprije u 56. minuti dao drugi žuti, odnosno crveni karton [[László Kleinheisler|Lászlu Kleinheisleru]] nakon starta za kojeg se pokazalo da uopće nije bio prekršaj, a potom u 70. minuti dosudio i dvojbeni jedanaesterac koji je Rijeci donio izjednačenje.&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/433787/6/Ocajni-sudac-Igor-Pajac-iz-ociju-ukrao-Osijeku-plasman-u-finale-Kupa Očajni sudac Igor Pajač &quot;iz očiju&quot; ukrao Osijeku plasman u finale Kupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210127074245/http://glas-slavonije.hr/433787/6/Ocajni-sudac-Igor-Pajac-iz-ociju-ukrao-Osijeku-plasman-u-finale-Kupa |date=27. siječnja 2021. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 14. rujna 2020.&lt;/ref&gt; Osijek s igračem manje nije mogao parirati suparnicima, te je na kraju izgubio rezultatom 3:2. 

Pod Kuleševićevim vodstvom Osijek je loše započeo iduću sezonu, sezonu [[Dodatak:NK Osijek 2020./21.|2020./21.]], budući da je u prva tri kola zabilježio jedan neriješeni ishod i dva poraza. Lošim igrama doprinijela je i prodaja najboljeg prošlosezonskog strijelca [[Mirko Marić|Mirka Marića]], kao i posudba drugog najboljeg prošlosezonskog strijelca [[Antonio Mance|Antonija Mancea]], pri čemu nisu na vrijeme dovedena pojačanja koja bi ih zamijenila. Iz tog je razloga novi predsjednik kluba, [[Ferenc Sakalj]], početkom rujna 2020., tijekom reprezentativne stanke, a prije prve europske utakmice, za trenera postavio [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelicu]], koji je, osim trenerom, imenovan i športskim direktorom, čime je zamijenio [[Alen Petrović|Alena Petrovića]] na toj dužnosti. Bjelica je od vodstva kluba tako dobio ovlasti voditi cjelokupnu športsku politiku kluba, te si je samostalno odabrao stručni stožer i imenovao suradnike. Iako je nekoliko dana nakon predstavljanja novog stožera Osijek &quot;pao&quot; već na prvoj europskoj prepreci, u drugom pretkolu Europske lige od [[FC Basel|Basela]], koji je u jednoj utakmici, odigranoj u Gradskom vrtu, pobijedio rezultatom 2:1, nastavak sezone bio je vrlo uspješan i rezultirao je cijelim nizom srušenih klupskih rekorda. S konačnih 77 osvojenih bodova, najviše u povijesti kluba, na kraju sezone ostvaren je također do tada najbolji plasman u povijesti kluba, drugo mjesto na konačnoj ljestvici. Također, ostvaren je rekordan broj pobjeda, njih 23, pri čemu je zabilježen i rekordan broj uzastopnih domaćih pobjeda te rekordan broj gostujućih pobjeda uopće. Do navedenih momčadskih rekorda doveli su i individualni igrački rekordi, u kojima su se najviše istaknuli tek pristigli [[Ramón Miérez]], na kraju sezone najbolji strijelac lige s 22 postignuta pogotka, te [[Ivica Ivušić]], na kraju sezone vratar s najviše čistih mreža u ligi, koji u 20 utakmica nije primio ni jedan pogodak, a i sveukupno je primio najmanje pogodaka u ligi.&lt;ref&gt;[https://nk-osijek.hr/vijesti/29012/u-prodaji-majice-bijelo-plavih-rekorda/ U prodaji majice bijelo-plavih rekorda], nk-osijek.hr, preuzeto 22. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Sljedeća sezona, [[NK Osijek 2021./22.|2021./22.]], bila je znatno slabija od prethodne, ponajviše zbog krize najboljeg prošlosezonskog strijelca Ramóna Miéreza, koji je tijekom cijele sezone uspio postići tek četiri pogotka, od čega tri u HNL-u i jedan u kupu. Umjesto njega najboljim je strijelcem, s pet postignutih pogodaka u ligi i jednim pogotkom u kupu, postao [[Mijo Caktaš]], doveden na polovici sezone. Početkom sezone izlazak u Europu nije bilo osobito uspješan. U novoosnovanoj [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]] Osijek je neočekivano ispao u trećem pretkolu, ponovno od bugarskog [[PFK CSKA Sofija|CSKA-a]], a prethodno se u drugom pretkolu namučio protiv poljskog [[Pogoń Szczecin|Pogońa]]. U domaćim nogometnim natjecanjima momčad je najveći dio sezone bila u borbi za trofeje, no na kraju sezone zaredali su se loši rezultati, kako protiv izravnih suparnika za naslov, tako i protiv momčadi iz donjeg dijela tablice, pa je na kraju osvojeno tek treće mjesto u ligi, a u kupu se stalo na poluzavršnici. Do pada u igri u ključnom dijelu sezone došlo je uslijed javnih nesuglasica između trenera Nenada Bjelice s jedne strane te dijela uprave kluba s druge strane. Razlog nesuglasicama bila je Bjeličina usamljenost u nizu medijskih napada na njega i klub, na koje je reagirao isključivo on, dok je uprava redovito šutjela i nije ništa poduzimala kako bi ga zaštitila. Iako su navijači s tribina Gradskog vrta prozvali upravu i time dali potporu treneru Bjelici, vlasnik kluba neizravno je svoju potporu dao upravi, zbog čega je u jednom trenutku postalo upitno hoće li Bjelica uopće ostati trener do kraja ugovora. Kasnije je objavljeno kako su nesuglasice izglađene i da će trenutačni stručni stožer povesti prvu momčad u pripreme za novu sezonu, [[NK Osijek 2022./23.|2022./23.]] Ipak, već na njenom samom početku pokazalo se kako problemi nisu riješeni. Nakon prvih sedam kola HNL-a Osijek je imao tek dvije pobjede, i to protiv Gorice i Hajduka, uz tri poraza i dva neriješena ishoda. Iz kvalifikacija za Konferencijsku ligu ispao je već nakon dvije utakmice drugog pretkola u kojima je šokantno ispao od [[kazahstan]]skog [[Kyzylžar SK FK|Kyzylžara]], kojeg je u [[Nur-Sultan]]u prvo pobijedio 2:1, da bi potom u Osijeku izgubio rezultatom 0:2. Nakon Bjeličine smjene, koja je neočekivano uslijedila tek nakon pobjede nad Hajdukom u Gradskom vrtu, trenerom je postao dotadašnji Bjeličin pomoćnik [[Rene Poms]], čiji je prvi dio mandata bio relativno pozitivan. Do kraja jesenskog dijela prvenstva, u HNL-u je odigrano deset utakmica, od čega su u njih sedam zabilježene pobjede, a u kupu su svladana dva suparnika. Uslijedila je zimska stanka i prijelazni rok tijekom kojeg je prodano čak pet igrača prve momčadi, od kojih su vratar [[Ivica Ivušić]], veznjak [[László Kleinheisler]] i napadač [[Dion Drena Beljo]] bili standardni prvotimci i nositelji igre u netom završenoj polusezoni, ali i prethodnih sezona. Unatoč relativno visokoj zaradi dobivenoj navedenim prodajama, nije doveden ni jedan novi igrač, a u medije je procurila vijest kako je [[FIFA]] zabranila Osijeku dovođenje novih igrača zbog neplaćanja dugova prema [[Deportivo Alavés]]u, [[LASK Linz|LASK-u]] i [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjesci]] koji su nastali pri dovođenju Ramóna Miéreza, [[Jevhen Čeberko|Jevhena Čeberka]] i [[Nikola Janjić|Nikole Janjića]] u Osijek. Vladimir Čohar, jedan od članova uprave, tek je nakon medijskih napisa otvoreno priznao kako zabrana uistinu postoji i istu pokušao objasniti visokim troškovima izgradnje novog kampa i stadiona na Pampasu, za koje je rekao kako su prioritet u tom trenutku.&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/510942/6/Osijek-od-FIFA-e-dobio-zabranu-dovodjenja-igraca Osijek od FIFA-e dobio zabranu dovođenja igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004134058/https://www.glas-slavonije.hr/510942/6/Osijek-od-FIFA-e-dobio-zabranu-dovodjenja-igraca |date=4. listopada 2023. }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.&lt;/ref&gt; Suočen s odlascima igrača i lošim ozračjem oko kluba nastalog napetom situacijom proteklih mjeseci, Poms je katastrofalno krenuo u nastavak sezone te je u šest prvenstvenih utakmica zabilježena samo jedna pobjeda, a i u kupu se ispalo iz daljnjeg natjecanja, nakon čega je i Poms dobio otkaz. Nizu trenera koji su neuspješno pokušali voditi prvu momčad tijekom sezone uskoro se pridružio i [[Borimir Perković]], pod čijim je vodstvom odigrano sedam utakmica u kojima Osijek nije pobijedio ni jednog suparnika, pa je i on smijenjen nakon svega pedeset dana. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomas]], koji je uspio privesti sezonu kraju s tri pobjede, dva neriješena ishoda i jednim, ali teškim porazom. Posljednja utakmica sezone, odigrana [[27. svibnja]] [[2023.]], ujedno je bila i posljednja utakmica Osijeka u [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] prije preseljenja na [[Opus Arena|Pampas]]. Tom prigodom upriličen je emotivni oproštaj od starog doma, a pored više od 11.500 gledatelja koji su se okupili na tribinama, posljednji pozdrav stadionu uputile su i brojne klupske legende iz raznih razdoblja povijesti te sve mlade kategorije.&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/523740/6/Rastanak-NK-Osijek-od-Gradskog-vrta-imao-je-sve-elemente-spektakla Rastanak NK Osijek od Gradskog vrta imao je sve elemente spektakla] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, glas-slavonije.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/video-mjesavina-emocija-na-oprostaju-od-gradskog-vrta---784068.html VIDEO Mješavina emocija na oproštaju od Gradskog vrta: &quot;Ne znam kako ću izdržati, srce me boli&quot;], gol.dnevnik.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.&lt;/ref&gt;

Preseljenje na Pampas stvorilo je euforiju kod navijača uoči početka sezone [[NK Osijek 2023./24.|2023./24.]] što je rezultiralo znatno većim brojem prodanih godišnjih ulaznica u odnosu na prethodne sezone i rasprodanim već prvim dvjema domaćim utakmicama, protiv [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]] u HNL-u i protiv mađarskog [[Zalaegerszegi TE|ZTE-a]] u drugom pretkolu Konferencijske lige. Osijek je pobijedio u obje utakmice, pri čemu je u prvoj utakmici odigranoj na Pampasu bio uvjerljiv rezultatom 6:1 protiv Slaven Belupa. Ipak, sezona se počela razvijati u lošem smjeru već prvom utakmicom trećeg pretkola Konferencijske lige, kada je Osijek uvjerljivo poražen 1:5 u gostima kod turske [[Adana Demirspor|Adane]], pa pobjeda 3:2 u uzvratu na Pampasu nije bila dovoljna za nastavak natjecanja u Europi. Stanje je postalo loše i u domaćim natjecanjima, gdje su od drugog do desetog kola prvenstva (uz jednu neodigranu, odgođenu utakmicu) zabilježene tek dvije teško izborene pobjede te po tri poraza i neriješena ishoda. Loš učinak rezultirao je tada otkazima treneru Stjepanu Tomasu, kojeg je ubrzo naslijedio [[Zoran Zekić]], te sportskom direktoru Ivici Kuleševiću, čiji nasljednik nije bio imenovan sljedeća tri mjeseca. Osim loših izvedbi na terenu, na rezultate utakmica znatno su utjecale i mnogobrojne sudačke pogreške na štetu Osijeka, prije svega u svim utakmicama protiv Dinama. Primjerice, u utakmici sedmog kola, odigranoj [[3. rujna]] [[2023.]] na Pampasu Osijek je vodio 2:0, da bi pred kraj utakmice Dinamo preokrenuo i pobijedio 2:3 nakon što su mu dosuđena dva jedanaesterca, oba sugerirana [[Videotehnologija VAR|VAR-om]].&lt;ref&gt;[https://stv.hr/clanak/kulesevic-bijesan-zebec-i-bebek-to-je-ubitacna-kombinacija-za-hrvatski-nogomet/4376 UNIŠTEN DERBI NA RASPRODANOJ OPUS ARENI: Kulešević bijesan: ''Zebec i Bebek, to je ubitačna kombinacija za hrvatski nogomet''], stv.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; Nakon podizanja buke u javnosti zbog dvojbenih odluka, šef sudačke komisije HNS-a [[Bruno Marić]] organizirao je konferenciju za medije na kojoj je pokušao opravdati navedene sudačke odluke, a kao dokaz pustio je snimku komunikacije u kojoj se čuju samo VAR sudac [[Ivan Bebek]] i pomoćni VAR sudac [[Hrvoje Radić]], ali ne i glavni sudac [[Mario Zebec]]. Krajem veljače [[2024.]] se u jeku jedne od najvećih afera u povijesti hrvatskog nogometa, kada su se u javnosti počele pojavljivati izvorne snimke iz VAR soba, pokazalo da je Bruno Marić na konferenciji koristio lažiranu snimku, odnosno naknadno snimljen tonski zapis.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/najveci-skandal-var-afere-hns-potvrdio-fabriciranje-snimke-zbog-ovoga-moraju-pasti-otkazi-1750481 Najveći skandal VAR afere! HNS potvrdio fabriciranje snimke, zbog ovoga moraju pasti otkazi], vecernji.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; Kako se čulo u stvarnoj snimci, objavljenoj [[29. veljače]] 2024. na navijačkoj Facebook stranici Bijelo-plava birtija, u situaciji kod drugog jedanaesterca za Dinamo, Zebec je govorio kako po njemu nema jedanaesterca, ali ga je Bebek uporno uvjeravao u suprotno, čime je prekršen VAR protokol.&lt;ref&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/objavljena-snimka-iz-var-sobe-s-osijek-dinamo-zebec-smatrao-da-nije-penal-bebek-ga-uvjeravao-da-jest---835319.html Objavljena snimka iz VAR sobe s Osijek - Dinamo: Zebec smatrao da nije penal, Bebek ga uvjeravao da jest], gol.dnevnik.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/iscurila-i-var-snimka-11-erca-za-dinamo-u-osijeku-zebec-nije-penal-bebek-cisti-penal-brate/126335 ISCURILA I VAR SNIMKA 11-ERCA ZA DINAMO U OSIJEKU. ZEBEC: “NIJE PENAL!” BEBEK: “ČISTI PENAL, BRATE”], germanijak.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; U međuvremenu je novi trener Zoran Zekić uspio donekle stabilizirati momčad, a pred početak proljetnog dijela prvenstva u siječnju 2024. napokon je za novog sportskog direktora imenovan [[José Boto]], Portugalac s bogatim prethodnim iskustvom rada u [[S.L. Benfica|Benfici]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtaru]] i [[PAOK F.C.|PAOK-u]]. Na kraju sezone ipak nije ostvaren očekivani i željeni iskorak u odnosu na prethodne sezone, s obzirom da je nakon ispadanja u četvrtzavršnici Hrvatskog kupa, u HNL-u ponovno osvojeno četvrto mjesto, iako je [[Ramón Miérez]] s 19 pogodaka po drugi put postao najbolji strijelac lige.

Najveći poraz u HNL-u zabilježen je 4. travnja 2026. kada je izgubio od [[GNK Dinamo|zagrebačkog Dinama]] rezultatom 0:7.&lt;ref&gt;Edi Ban, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/klubovi/osijek/dinamo-razorio-osijek-7-0-povijesni-poraz-i-rekordna-pobjeda-u-hnl-u-15695864 Debakl naljutio navijače, pršte kritike ispod objave Osijeka: ‘Ovo nije sramota, nego dno dna‘], Sportske novosti, objavljeno 4. travnja 2026., pristupljeno 7. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Simboli ==
=== Grb ===
Klupski grb ima oblik stiliziranog štita kojim dominira most preko [[Drava|Drave]], na čijoj je sredini kula s tri kruništa te dva pravokutna prozora i jednim vratima. Iznad mosta nalazi se natpis s imenom kluba, a na samom vrhu slijeva nadesno poredana su tri polja koja sadrže:
* križ: predstavlja [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]] i civilizaciju
* kuna: predstavlja [[Slavonija|Slavoniju]], preuzeta s povijesnog slavonskog grba
* Marsova zvijezda: podsjeća na stoljetnu borbu za održanje i samobitnost, također preuzeta s povijesnog slavonskog grba

Trenutačni grb je, uz nekoliko malih preinaka, u uporabi od osamostaljenja Hrvatske. Prije toga nekoliko je puta mijenjan, no otkad klub nosi ime grada grb je uvijek sadržavao most preko Drave, preuzet s gradskog grba.

=== Dres ===
Domaći dres čine bijela majica s plavim prugama te plave kratke hlače, kao kombinacija koja predstavlja boje kluba i grada. Na gostujućim utakmicama trenutačno se koriste crno-zlatna kombinacija i potpuno crvena garnitura. U nekim sezonama korištene su i potpuno bijela garnitura, potpuno plava garnitura, garnitura s plavom majicom i bijelim kratkim hlačama te tamnoplavo-crvena garnitura. Dobavljači opreme i glavni sponzori po razdobljima navedeni su u tablici:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!razdoblje
!dobavljač
!glavni sponzor
|-
|1996. – 1998.
|[[Diadora]]
|rowspan=2|[[Gradska banka]]
|-
|1998.
|rowspan=3|[[Umbro]]
|-
|1999.
|[[Panturist]]
|-
|1999. – 2000.
|[[Veritas osiguranje]]
|-
|2000. – 2001.
|[[Puma AG|Puma]]
|[[Osijek-Koteks]]
|-
|2001. – 2002.
|[[Diadora]]
|[[Osječka pivovara|Osječko pivo]]
|-
|2002. – 2004.
|S9
|rowspan=2|[[T-Hrvatski Telekom|HT Mobile]]
|-
|2004.
|rowspan=3|[[Legea]]
|-
|2004.
|''nema''
|-
|2005.
|rowspan=2|[[T-Com]]
|-
|2005.
|rowspan=2|[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]
|-
|2006.
|rowspan=5|[[Croatia osiguranje]]
|-
|2006. – 2008.
|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]]
|-
|2008. – 2010.
|[[Legea]]
|-
|2010. – 2011.
|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]]
|-
|rowspan=1|2011. – 2014.
|rowspan=3|[[Jako]]
|-
|2014. – 2015.
|''nema''
|-
|2015. – 2016.
|rowspan=2|[[Osječka pivovara|Osječko 1664]]
|-
|2016.
|rowspan=3|[[Nike]]
|-
|2016. – 2017.
|rowspan=1|[[Osječka pivovara|Osječko 1664]], Mészáros és Mészáros Kft.
|-
|2017. – 2020.
|rowspan=1|[[Dobro (marka)|Dobro]], Mészáros és Mészáros Kft.
|-
|2020. – 2021.
|rowspan=2|[[2Rule]]&lt;ref name=&quot;nk-osijek.hr&quot;&gt;[https://nk-osijek.hr/vijesti/27792/osijek-i-2rule-zajedno-u-novu-sezonu/ OSIJEK I 2RULE ZAJEDNO U NOVU SEZONU], nk-osijek.hr, 14. kolovoza 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;
|rowspan=1|[[Stadler Rail]], Mészáros és Mészáros Kft.
|-
|2021. – 
|rowspan=1|Mészáros és Mészáros Kft.
|-
|}

== Klupski uspjesi == 
* '''[[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL / HNL]]:''' 
** Drugoplasirani '''(1):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]
** Trećeplasirani '''(9):''' [[1. HNL 1992.|1992.]], [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]], [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]]
* '''[[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]]'''
** Osvajač '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]]
** Finalist '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]]

=== Mlade kategorije ===
* [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire|pionirsko prvenstvo Hrvatske]] (4): 1994./95., 1998./99., 2000./01., 2020./21.
* [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|kadetsko prvenstvo Hrvatske]] (3): 1992./93., 1993./94., 2022./23.
* [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvenstva SR Hrvatske|kadetsko prvenstvo SR Hrvatske]] (1): 1989.
* [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|juniorsko prvenstvo Hrvatske]] (3): 1993./94., 2005./06., 2012./13.
* [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvaci SR Hrvatske (1947. - 1991.)|juniorsko prvenstvo SR Hrvatske]] (1): 1977.
* [[Kup Hrvatske u nogometu za pionire|pionirski kup Hrvatske]] (1): 2018./19.
* [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete|kadetski kup Hrvatske]] (3): 1999./00., 2010./11., 2018./19.
* [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore|juniorski kup Hrvatske]] (4): 2005./06., 2017./18., 2018./19., 2023./24.
* [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore#Kup SR Hrvatske|juniorski kup SR Hrvatske]] (5): 1984./85., 1985./86., 1986./87., 1987./88., 1988./89.
* [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu|omladinski kup Jugoslavije]] (1): 1987./88.

== Pobjedničke postave ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Sastav
! Trener
|-
| align=center valign=top | [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]]
| [[Mario Galinović|Galinović]], [[Ivica Beljan|Beljan]], [[Jurica Vranješ|Vranješ]], [[Damir Vuica|Vuica]], [[Davor Lasić|Lasić]], [[Jozo Gašpar|Gašpar]], [[Ivo Ergović|Ergović]], [[Borimir Perković|Perković]], [[Bakir Beširević|Beširević]], [[Mario Prišć|Prišć]], [[Stanko Bubalo|Bubalo]], [[Dumitru Mitu|Mitu]]
|[[Stanko Poklepović]]
|-
|}

== Igračke legende==
NK Osijek je uvijek u svojim redovima imao pojedince o kojima su navijači i ljubitelji nogometa govorili s posebnim poštovanjem.
Proleter su nakon Drugog svjetskog rata predvodili: Gustav Lechner, Ernest Dubac, Antun Kasa, Milan Adamović, Andrija Vekić, Franjo Rupnik, Dionizije Dvornić... o kojima smo slušali samo lijepe priče. Kada je izboren prvoligaški status 1953. godine, osječki su nogometaši bili ponos svoga grada, pravi sportski miljenici. Dolaskom u Gradski vrt 1958. gledatelji su uživali i u majstorijama Nikole Rudića, Mate Kasača, Josipa Gutzmirtla, Ilije Katića, Branka Karapandže, Borisa Čulina, Ahmeda Zejnilagića što se odnosi i na 60-te godine kada je Proleter postao Slavonija. Potom smo imali Šabana Jasenicu, Ivicu Rukavinu i još niz odličnih igrača.

Nadalje, nezaboravna je momčad u kojoj su bili: Pavo Majer, Mile Dumančić, Branislav Iličin, Petar Lončarić, Zdravko Rupnik, Stjepan Čordaš, Ljubomir Petrović, Ivan Lukačević, Ivica Grnja i ostali, a vodila je iznimno teške i neizvjesne borbe na zelenom terenu u kvalifikacijama do Prve savezne lige. U elitni razred ponovno se ušlo 1977., a popularnost „Luksa“, „Struje“, „Čarlija“, „Dumbe“ i ostalih u našem je gradu bila velika. Glavne vedete Lukačević i Grnja odlazili su između dvije sezone i u daleku Kanadu gdje su igrali za Croatiju iz Toronta, zajedno s legendarnim Eusebiom. Ivica Grnja dobio je svoje mjesto i u Kući slavnih u Torontu. 

U osamdesetima se pljeskalo Dušanu Alempiću, Petru Nikeziću, Mustafi Hukiću, potom Mirku Luliću, Vladi Kasalu, Jasminu Džeki, Branku Žeravici, Ivici Kaliniću, Goranu Popoviću, Ivanu Šmudli, Branku Karačiću, Anti Rakeli, Draganu Lepinjici... Džeko je čak uspio dogurati i do reprezentacije Jugoslavije što je u to vrijeme bilo iznimno teško iz redova našeg prvolgigaša. U sezonama prije devedesetih junak je svakako bio Davor Šuker, a iz tih dana posebno pamtimo i Vladu Bilića, Miroslava Žitnjaka, Milana Jankovića, Milana Maričića, Tomislava Štajnbriknera, Milenka Vukčevića, Gorana Vlaovića. Šuker je posebna priča, upravo je po njemu Osijek i najpoznatiji u svijetu. Njegova „devetka“ na dresu hrvatske reprezentacije mogla se susresti gotovo na svim kontinentima, nakon što je naš osječki golgeter bio prvi strijelac Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. Hrvatska je osvojila broncu i ostvarila najveći uspjeh našeg nogometa, a Davor je postao planetarno popularan, pa je vrhunac klupske karijere, nakon odličnih igara u Sevilli, imao u slavnom Real Madridu. U kraljevskom klubu okitio se i naslovom prvaka Europe 1998., nakon pobjede protiv Juventusa 1:0. Iz tih dana posebno pamtimo i Vladu Bilića, Miroslava Žitnjaka, Milana Jankovića, Milana Maričića, Tomislava Štajnbriknera, Milenka Vukčevića, Gorana Vlaovića.

Nakon Domovinskog rata Osječane su predvodili Željko Pakasin, Alen Petrović, Ilica Perić, Nenad Bjelica, Miroslav Bičanić i Robert Špehar. Ovaj posljednji je u dva navrata bio i prvi „topnik“ HNL-a i ostvario zavidnu inozemnu karijeru (Club Brugge, Monaco, Verona, Sporting, Galatasaray, Standard...). Bjelica je također bio miljenik publike, igrao je Albaceteu, Betisu, Las Palmasu, Kaiserslauternu, a nastupa je i za našu najbolju nacionalnu vrstu na EP u Portugalu. U sezonama koje su uslijedile nemoguće je ne spomenuti Bakira Beširevića (rekorder je po broju nastupa za Bijelo-plave), požrtvovnog kapetan Damira Vuicu, Stjepana Vranješa, Ivicu Kuleševića, Davora Rupnika, Antuna Labaka, Dragana Vukoju, a isto se odnosi i na Ivicu Beljana, Ivu Ergovića, jedno vrijeme Igora Pamića, Petra Krpana, Dumitrua Mitua, Juricu Vranješa, Josipa Balatinca, Stanka Bubala. Krpan je imao čast zaigrati na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj koje će nam zauvijek ostati u sjećanju, a ostvario je i transfer u ponajbolji portugalski klub – lisabonski Sporting. Jurica Vranješ i godinu dana mlađi Marko Babić, koji se premalo zadržao u Gradskom vrtu, „izgradili“ su značajnu reprezentativnu karijeru sudjelujući na svjetskim i europskim prvenstvima, a i na klupskoj sceni se mogu pohvaliti da su igrali u Bayer Leverkusenu, Stuttgartu, Werderu, odnosno Betisu, Herthi, Zaragozi... Babić je igrao u finalu lige prvaka s Bayerom protiv Reala 2002. godine. Kada je Osijek blistao u Europi u klupsku su se povijest, osim nekih već spomenutih, još upisali Vladimir Balić, Domagoj Malovan, Almir Turković, Mato Neretljak, Mario Prišć, Ronald Grnja, Krešimir Brkić. Turković je bio poseban ljubimac publike koju je oduševljavao svojim lucidnim potezima i driblinzima. 

Rezultati su u posljednjih desetak godina ipak bili ispod očekivanja, što ne znači da nije bilo zapaženih pojedinaca i ljubimaca navijača, poput dugogodišnjeg kapetana Ive Smoje i aktualnog reprezentativca Domagoja Vide koji se odlaskom iz Gradskog vrta ustalio u reprezentaciji Hrvatske, pa je bio i na Svjetskom prvenstvu u Brazilu i na kontinentalnim smotrama u Poljskoj i Francuskoj. No, klupska su rezultatska postignuća u tom razdoblju ipak bila skromnija za još neka konkretnija, pojedinačna izdvajanja.

== Stadion ==
[[Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|thumb|300px|Pogled na Opus Arenu s prilaza]]
{{glavni|Opus Arena|Stadion Gradski vrt}}

NK Osijek svoje domaće utakmice godine igra na [[Opus Arena|Opus Areni]], poznatijoj kao ''Pampas'', po dijelu grada uz obalu Drave u kojem se nalazi. Stadion je otvoren [[2023.]] godine nakon pet godina izgradnje, a uz njega je izgrađen i kamp za treniranje sa sedam pomoćnih terena. Cjelokupno zdanje prostire se na 15,3 [[hektar]]a.&lt;ref&gt;[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4356409/objavljen-novi-video-pampasa-nadzorni-inzenjeri-objasni-kompleksnost-gradnje-najboljeg-hrvatskog-stadiona/ Objavljen novi video Pampasa: Nadzorni inženjeri objasni kompleksnost gradnje najboljeg hrvatskog stadiona], sib.hr, preuzeto 3. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Sam stadion kapaciteta je 13 005 gledatelja, a gledalište je u cijelosti natkriveno krovom površine 20 tisuća [[četvorni metar|četvornih metara]], čime je stadion jedinstven u Hrvatskoj. Uz druge značajke, koje uključuju dva [[semafor]]a (svaki površine 41 četvornog metra), grijani hibridni travnjak (osvijetljen sa 196 rasvjetnih tijela), 244 mjesta za osobe s invaliditetom, 90 mjesta za [[novinar]]e, devet tzv. ''sky boxeva'' (s ukupno 140 luksuznih mjesta) i u konačnici 890 parkirnih mjesta, ispunjava sve kriterije za [[UEFA-ina kategorizacija stadiona|UEFA-inu četvrtu, najvišu kategoriju stadiona]] i kao takav smatra se najsuvremenijim stadionom u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4335255/nepoznato-o-stadionu-na-pampasu-prodani-svi-sky-boxevi-najveca-kuhinja-u-gradu-i-posebni-senzori-u-gostujucem-tunelu/ Nepoznato o stadionu na Pampasu: Prodani svi Sky Boxevi, najveća kuhinja u gradu i posebni senzori u gostujućem tunelu], sib.hr, preuzeto 3. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

Najveći dio svoje povijesti klub je proveo na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]], koji je svoj prepoznatljivi oblik dobio [[1977.]] godine, iako je prva utakmica ondje odigrana još [[1958.]] godine. Prethodno je dom bio na [[Igralište Kraj Drave|igralištu Kraj Drave]].

== Navijači ==
{{glavni|Kohorta Osijek}}

Navijačka skupina Osijeka zove se [[Kohorta Osijek|Kohorta]]. Osnovana je [[1972.]] pod imenom ''Šokci'', a od [[1988.]] nosi današnje ime. Smještena je na južnoj tribini Opus Arene, a tijekom boravka u Gradskom vrtu bila je to njegova istočna tribina. Sjedište joj je u Fakultetskoj ulici u [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđi]], a njezini pripadnici dolaze iz svih dijelova grada i okolice.

== Škola nogometa ==
Škola nogometa NK Osijek utemeljena je [[1982.]] kao Omladinska škola, a pokrenuo ju je [[Andrija Vekić]], sa željom da u njoj stasaju vlastiti igrači i treneri. Zahvaljujući kvalitetnom radu, koji je od početka privlačio mnogu djecu iz Osijeka i Slavonije, postala je jednom od najjačih nogometnih škola u Hrvatskoj. Tomu u prilog govori i veliki broj nogometaša koji su se proslavili u europskim klubovima, a ponikli su upravo u osječkoj školi.

== Poznati igrači ==
{{div col|cols=2}}
* {{Z|HRV}} [[Goran Alar]] 
* {{Z|HRV}} [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]]
* {{Z|HRV}} [[Davor Bajsić]]
* {{Z|HRV}} [[Josip Balatinac]]
* {{Z|HRV}} [[Vladimir Balić]]
* {{Z|HRV}} [[Borna Barišić]]
* {{Z|BIH}} [[Bakir Beširević]]
* {{Z|HRV}} [[Miroslav Bičanić]]
* {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]]
* {{Z|MAK}} [[Vasko Božinovski]]
* {{Z|HRV}} [[Krešimir Brkić]]
* {{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]]
* {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]]
* {{Z|HRV}} [[Dean Delevski]]
* {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]]
* {{Z|SRB}} [[Ratomir Dujković]]
* {{Z|HRV}} [[Mile Dumančić]]
* {{Z|HRV}} [[Dionizije Dvornić]] 
* {{Z|BIH}} [[Jasmin Džeko]]
* {{Z|HRV}} [[Mario Galinović]]
* {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]]
* {{Z|HRV}} [[Krešo Guzmirtl]]
* {{Z|BIH}} [[Mustafa Hukić]]
* {{Z|HRV}} [[Srećko Huljić]]
* {{Z|SRB}} [[Slobodan Janković]]
* {{Z|HRV}} [[Ivica Kalinić]]
* {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]]
* {{Z|HRV}} [[Vlado Kasalo]]
* {{Z|HRV}} [[Siniša Končalović]]
* {{Z|HRV}} [[Petar Krpan]]
* {{Z|HRV}} [[Dražen Kukurić]]
* {{Z|HRV}} [[Antun Labak]]
* {{Z|HRV}} [[Gustav Lechner]] 
* {{Z|HRV}} [[Ivan Lukačević]]
* {{Z|HRV}} [[Mirko Lulić]]
* {{Z|SRB}} [[Danijel Ljuboja (nogometaš)|Danijel Ljuboja]]
* {{Z|HRV}} [[Goran Ljubojević]]
* {{Z|HRV}} [[Franjo Majer]]
* {{Z|HRV}} [[Čedo Maras]]
* {{Z|CG}}  [[Slobodan Marović]]
* {{Z|BJE}} [[Aliaksandr Metlitskiy]]
* {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]]
* {{Z|HRV}} [[Tomislav Mikulić]]
* {{Z|HRV}} [[Ivica Miljković]]
* {{Z|RUM}} [[Dumitru Mitu]]
* {{Z|HRV}} [[Mato Neretljak]]
* {{Z|HRV}} [[Ilica Perić]]
* {{Z|HRV}} [[Igor Pamić]]
* {{Z|HRV}} [[Alen Petrović]]
* {{Z|SRB}} [[Ljupko Petrović]]
* {{Z|HRV}} [[Danijel Popović (nogometaš)|Danijel Popović]]
* {{Z|HRV}} [[Danijel Pranjić]]
* {{Z|HRV}} [[Ante Rakela]]
* {{Z|HRV}} [[Željko Rodić]]
* {{Z|HRV}} [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]]
* {{Z|HRV}} [[Franjo Rupnik]]
* {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]]
* {{Z|HRV}} [[Mile Škorić]]
* {{Z|HRV}} [[Ivan Šmudla]]
* {{Z|HRV}} [[Robert Špehar]]
* {{Z|HRV}} [[Davor Šuker]]
* {{Z|HRV}} [[Josip Tadić]]
* {{Z|BIH}} [[Almir Turković]]
* {{Z|HRV}} [[Domagoj Vida]]
* {{Z|HRV}} [[Goran Vlaović]]
* {{Z|HRV}} [[Jurica Vranješ]]
* {{Z|HRV}} [[Dragan Vukoja]]
* {{Z|SRB}} [[Branko Žeravica]]
* {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! razdoblje
! trener
|-
| ožujak 1947. – travanj 1948.
| {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]]
|-
| travanj 1948. – ožujak 1950.
| {{Z|SRB}} [[Blagoje Marjanović]]
|-
| ožujak 1950. – kolovoz 1950.
| {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]]
|-
| kolovoz 1950. – ljeto 1951.
| {{Z|HRV}} [[Viktor Šter]]
|-
| ljeto 1951. – kolovoz 1953.
| {{Z|HRV}} [[Mijo Kiš]]
|-
| kolovoz 1953. – ljeto 1956.
| {{Z|HRV}} [[Bernard Hügl]]
|-
| ljeto 1956. – ljeto 1957.
| {{Z|HRV}} [[Franjo Glaser]]
|-
| ljeto 1957. – listopad 1957.
| {{Z|HRV}} [[Franjo Rupnik]]
|-
| listopad 1957. – srpanj 1959.
| {{Z|HRV}} [[Mijo Kiš]]
|-
| srpanj 1959. – srpanj 1961.
| {{Z|HRV}} [[Mladen Kešanin]]
|-
| srpanj 1961. – rujan 1962.
| {{Z|HRV}} [[Gustav Lechner]]
|-
| rujan 1962. – jesen 1963.
| {{Z|HRV}} [[Antun Kasa]]
|-
| jesen 1963. – proljeće 1964.
| {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]]-[[Mijo Kiš]]
|-
| proljeće 1964. – jesen 1966.
| {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]]
|-
| jesen 1966. – jesen 1967.
| {{Z|HRV}} [[Franjo Pazmanj]]
|-
| jesen 1967. – srpanj 1968.
| {{Z|SRB}} [[Branko Stanković]]
|-
| srpanj 1968. – ljeto 1970.
| {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]]
|-
| ljeto 1970. – kolovoz 1971.
| {{Z|SRB}} [[Ratomir Čabrić]]
|-
| kolovoz 1971.
| {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]] (v. d.)
|-
| rujan 1971. – srpanj 1973.
| {{Z|HRV}} [[Milan Antolković]]
|-
| srpanj 1973. – zima 1973./74.
| {{Z|HRV}} [[Vladimir Beara]]
|-
| zima 1973./74. – rujan 1974.
| {{Z|HRV}} [[Mato Kasač]]
|-
| rujan 1974. – ljeto 1975.
| {{Z|SRB}} [[Sima Milovanov]]
|-
| ljeto 1975. – rujan 1976.
| {{Z|SRB}} [[Božidar Kostić]]
|-
| listopad 1976. – srpanj 1977.
| {{Z|HRV}} [[Mato Kasač]]-[[Andrija Vekić]]
|-
| kolovoz 1977. – srpanj 1979.
| {{Z|SRB}} [[Miljenko Mihić]]
|-
| srpanj 1979. – svibanj 1980.
| {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]]
|-
| svibanj 1980. – kolovoz 1980.
| {{Z|SRB}} [[Miljenko Mihić]]
|-
| kolovoz 1980. – lipanj 1983.
| {{Z|HRV}} [[Josip Duvančić]]
|-
| ljeto 1983. – ljeto 1985.
| {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]]
|-
| ljeto 1985. – ljeto 1987.
| {{Z|SRB}} [[Ljupko Petrović]]
|-
| ljeto 1987. – prosinac 1987.
| {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]]
|-
| prosinac 1987. – siječanj 1989.
| {{Z|HRV}} [[Šaban Jasenica]]
|-
| siječanj 1989. – kolovoz 1989.
| {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]]
|-
| kolovoz 1989. – prosinac 1989.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]]
|-
| prosinac 1989. – veljača 1990.
| {{Z|HRV}} [[Tonko Vukušić]]
|-
| veljača 1990. – ožujak 1990.
| {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]-[[Ivan Maras]]
|-
| ožujak 1990. – svibanj 1990.
| {{Z|HRV}} [[Šaban Jasenica]]
|-
| srpanj 1990. – prosinac 1991.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]]
|-
| zima 1991./92. – travanj 1993.
| {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]]
|-
| svibanj 1993. – ljeto 1993.
| {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]-[[Goran Popović]] (v. d.)
|-
| ljeto 1993. – travanj 1994.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]]
|-
| travanj 1994. – srpanj 1995.
| {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]]
|-
| srpanj 1995. – rujan 1995.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Matković]]
|-
| rujan 1995.
| {{Z|HRV}} [[Goran Popović]] (v. d.)
|-
| rujan 1995. – travanj 1996.
| {{Z|HRV}} [[Ante Čačić]]
|-
| travanj 1996. – svibanj 1996.
| {{Z|HRV}} [[Ivan Katalinić]]
|-
| lipanj 1996. – listopad 1996.
| {{Z|HRV}} [[Goran Popović]]
|-
| listopad 1996. – travanj 1997.
| {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]]
|-
| travanj 1997. – travanj 1999.
| {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]]
|-
| travanj 1999. – srpanj 1999.
| {{Z|HRV}} [[Stanko Poklepović]]
|-
| kolovoz 1999.
| {{Z|HRV}} [[Pavo Strugačevac]]
|-
| rujan 1999. – ožujak 2001.
| {{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]]
|-
| travanj 2001. – rujan 2001.
| {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]
|-
| rujan 2001. – ožujak 2002.
| {{Z|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]]
|-
| ožujak 2002. – ljeto 2002.
| {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]]
|-
| ljeto 2002. – kolovoz 2002.
| {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]]
|-
| kolovoz 2002. – jesen 2002.
| {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]
|-
| jesen 2002. – svibanj 2003.
| {{Z|HRV}} [[Stanko Poklepović]]
|-
| svibanj 2003. – ljeto 2003.
| {{Z|HRV}} [[Nenad Gračan]]
|-
| ljeto 2003. – ljeto 2004.
| {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]]
|-
| ljeto 2004. – lipanj 2005.
| {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]]
|-
| lipanj 2005. – rujan 2006.
| {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]]
|-
| 25. rujna 2006. – 11. studenog 2006.
| {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]]
|-
| 12. studenog 2006. – 26. rujna 2008.
| {{Z|HRV}} [[Ilija Lončarević]]
|-
| 26. rujna 2008. – 14. kolovoza 2010.
| {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]]
|-
| 16. kolovoza 2010. – 3. svibnja 2011.
| {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]]
|-
| 3. svibnja 2011. – 31. ožujka 2012.
| {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]
|-
| 31. ožujka 2012. – 13. svibnja 2013.
| {{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]]
|-
| 13. svibnja 2013. – 5. lipnja 2013.
| {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] (v. d.)
|-
| 5. lipnja 2013. – 19. kolovoza 2013.
| {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]]
|-
| 19. kolovoza 2013. – 21. listopada 2013.
| {{Z|HRV}} [[Davor Rupnik]]
|-
| 21. listopada 2013. – 26. veljače 2014.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]]
|-
| 26. veljače 2014. – 11. veljače 2015.
| {{Z|HRV}} [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]]
|-
| 11. veljače 2015. – 2. lipnja 2015.
| {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]]
|-
| 14. lipnja 2015. – 31. kolovoza 2015.
| {{Z|HRV}} [[Dražen Besek]]
|-
| 1. rujna 2015. – 30. ožujka 2019.
| {{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]]
|-
| 30. ožujka 2019. – 21. rujna 2019.
| {{Z|HRV}} [[Dino Skender]]
|-
| 21. rujna 2019. – 5. rujna 2020.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]]
|-
| 5. rujna 2020. – 29. kolovoza 2022.
| {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]]
|-
| 1. rujna 2022. – 2. ožujka 2023.
| {{Z|AUT}} [[Rene Poms]]
|-
| 2. ožujka 2023. – 22. travnja 2023.
| {{Z|HRV}} [[Borimir Perković]]
|-
| 24. travnja 2023. – 3. listopada 2023.
| {{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]]
|-
| 3. listopada 2023. – 10. listopada 2023.
| {{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (v. d.)
|-
| 13. listopada 2023. – 20. svibnja 2024.
| {{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] 
|-
| 20. svibnja 2024. – 25. svibnja 2024.
| {{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (v. d.)
|-
| 12. lipnja 2024. – 19. ožujka 2025.
| {{Z|ITA}} [[Federico Coppitelli]] 
|-
| 20. ožujka 2025. –  29. rujna 2025.
| {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]] 
|-
| 29. rujna 2025. – 23. veljače 2026.
| {{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]
|-
| 24. veljače 2026. – 11. lipnja 2026.
| {{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]]
|-
|23. lipnja 2026. – ''danas''
| {{Z|ARG}} [[Federico Bessone]]
|}

== Predsjednici==
&lt;small&gt;Djelomičan popis.&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! razdoblje
! predsjednik
|-
| 1952.
| {{Z|HRV}} [[Ivan Andrić]]
|-
| 1962. – ?
| {{Z|HRV}} [[Franjo Katalenac]]
|-
| travanj 1967. – 1971.
| {{Z|HRV}} [[Željko Huber]]
|-
| 1973.
| {{Z|HRV}} [[Zvonko Gregorić]]
|-
| 1974. – 1979.
| {{Z|HRV}} [[Željko Huber]]
|-
| 1981. – 1983.
| {{Z|HRV}} [[Branko Felger]]
|-
| 1989. – 1990.
| {{Z|HRV}} [[Milan Španjić]]
|-
| 1992.
| {{Z|HRV}} [[Alojz Dubiel]]
|-
| lipanj 1992. – veljača 1994.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Cvitković]]
|-
| veljača 1994. – lipanj 1995.
| {{Z|HRV}} [[Branimir Glavaš]]
|-
| lipanj 1995. – srpanj 1995.
| {{Z|HRV}} [[Zlatko Kramarić]]
|-
| rujan 1995. – prosinac 2000.
| {{Z|HRV}} [[Antun Novalić]]
|-
| prosinac 2000. – ožujak 2002.
| {{Z|HRV}} [[Vladimir Bučević]]
|-
| ožujak 2002. – svibanj 2003.
| {{Z|HRV}} [[Antun Novalić]]
|-
| srpanj 2003. – srpanj 2005.
| {{Z|HRV}} [[Tihomir Maršić]]
|-
| srpanj 2005. – 18. srpnja 2009.
| {{Z|HRV}} [[Branimir Glavaš]]
|-
| 18. srpnja 2009. – 29. kolovoza 2010.
| {{Z|HRV}} [[Krešimir Bubalo]]
|-
| 29. kolovoza 2010. – 22. studenog 2011.
| {{Z|HRV}} [[Robert Špehar]]
|-
| 26. ožujka 2012. – 26. veljače 2014.
| {{Z|HRV}} [[Zdravko Josić]]
|-
| 27. veljače 2014. – 8. travnja 2015.
| {{Z|HRV}} [[Slobodan Tolj]]
|-
| 14. travnja 2015. – 30. lipnja 2015.
| {{Z|HRV}} [[Miroslav Kos]]
|-
| 30. lipnja 2015. – 9. srpnja 2015.
| {{Z|HRV}} [[Ivica Vrkić]]
|-
| 9. srpnja 2015. – 12. veljače 2016.
| {{Z|HRV}} [[Valentina Koprivnjak]]
|-
| 12. veljače 2016. – 29. lipnja 2020.
| {{Z|HRV}} [[Ivan Meštrović (poduzetnik)|Ivan Meštrović]]
|-
| 29. lipnja 2020. – 20. veljače 2026.
| {{Z|MAĐ}} [[Ferenc Sakalj]]
|-
| 20. veljače 2026. – ''danas''
| {{Z|MAĐ}} [[Alexandra Végh]]
|-
|}

== Klupski rekordi ==
* najveća pobjeda: 10:1 protiv [[NK Mura Murska Sobota|Mure]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|2. savezna liga  – Zapad 1973./74.]]
* najduži niz bez poraza: 17 utakmica u sezoni 2000./01., 10 pobjeda i 1 neriješena utakmica u prvenstvu, 1 pobjeda u kupu, 4 pobjede i 1 neriješena utakmica u Kupu UEFA&lt;ref&gt;[http://bijelo-plavi.com/wp/?page_id=183 Dostignuća], bijelo-plavi.com, preuzeto 21. prosinca 2013.&lt;/ref&gt;

* najviše gledatelja:
** u Gradskom vrtu: 40 000, utakmica protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]]
** u gostima: 70 000, utakmica protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]]

=== Igrački rekordi ===
* najviše nastupa: [[Mile Škorić]], 337&lt;ref&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/osijek-se-sjajnim-videom-oprostio-od-svog-kapetana---774234.html Osijek se sjajnim videom oprostio od svog kapetana], gol.dnevnik.hr, pristupljeno 5. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;
* najviše pogodaka: 
** [[Ivan Lukačević]], 126
** u HNL-u: [[Robert Špehar]], 54

== Zanimljivosti ==
* Dana [[31. listopada]] [[2016.]] Međunarodni centar za sportske studije CIES objavio je rezultate analize reprodukcije nogometaša u europskim klubovima i ligama, po kojoj je NK Osijek bio prvi klub u [[Europa|Europi]] po broju prvotimaca (njih 19) koji su ujedno i ponikli u klubu. Također, ista analiza pokazala je i da su 34 igrača poniklih u NK Osijek te sezone igrala u raznim europskim ligama po čemu je NK Osijek bio 28. na ljestvici.&lt;ref&gt;[http://nk-osijek.hr/vijesti/8932/osijek-medju-europskim-velikanima/ Osijek među europskim velikanima!], nk-osijek.hr, preuzeto 1. prosinca 2016.&lt;/ref&gt;
* NK Osijek ima svoje navijače i u [[Engleska|Engleskoj]], točnije u [[London]]u, [[Bristol]]u i [[Plymouth]]u. Oni su, odlučivši navijati i za neki klub izvan Engleske, odabrali upravo osječki klub, čije utakmice povremeno posjećuju.&lt;ref&gt;[http://sportalo.hr/englezi-navijaju-osijek/ Englezi navijaju za Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201214540/http://sportalo.hr/englezi-navijaju-osijek/ |date=1. prosinca 2016. }}, sportalo.hr, preuzeto 1. prosinca 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Dodatak:NK Osijek u međunarodnim natjecanjima]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|NK Osijek}}

* [http://www.nk-osijek.hr/ Službene stranice] {{hrv oznaka}}
* [http://bijelo-plavi.com/ Neslužbene stranice] {{hrv oznaka}}
* [http://www.kohorta.net/ Službene stranice Kohorte] {{hrv oznaka}}
* [https://semafor.hns.family/klubovi/150/nk-osijek/ Profil], HNS Semafor
{{NK Osijek}}
{{Sastav - NK Osijek}}
{{1. HNL}}
{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}

{{GLAVNIRASPORED:Osijek, NK}}
[[Kategorija:NK Osijek| ]]
[[Kategorija:Nogomet u Osijeku]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>p7duuwlxsjevarm89n8x7thsu7zbmat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Novosti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18293</id>
    <revision>
      <id>7623751</id>
      <parentid>7623661</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:53:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7623751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2975" sha1="opekc7p9dvt95wjcp8jj5kq3n7dxhz0" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
&lt;!----------------------------------------------------------------

{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
------------------------------------------------------------
--&gt; 	
[[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]]
* [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]]  procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]].
* [[18. listopada]] – &quot;Igralište koje raste&quot;, prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte.
* [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]].
* [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i.
* [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija &quot;Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.&quot;, kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''.


[[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Asim Kurjak]], [[Mirko Cetinski]], [[Malkica Dugeč]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>opekc7p9dvt95wjcp8jj5kq3n7dxhz0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623808</id>
      <parentid>7623751</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ashune</username>
        <id>249098</id>
      </contributor>
      <comment>Goran Bare</comment>
      <origin>7623808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2971" sha1="3u49r9iz8l8zm9lxek4ddi1v36aca2y" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
&lt;!----------------------------------------------------------------

{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
------------------------------------------------------------
--&gt; 	
[[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|desno|200px|link=Zračna luka „Ruđer Bošković”]]
* [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]]  procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]].
* [[18. listopada]] – &quot;Igralište koje raste&quot;, prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte.
* [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]].
* [[17. listopada]] – [[:Kategorija:Palače u Dubrovniku|Dubrovačke palače]], [[trg]]ovi i [[ulica|ulice]] postali su pozornica [[umjetnička instalacija|svjetlosnih instalacija]] i 3D mapping projekcija u sklopu trodnevnog festivala ''Lumi Art''. Ovogodišnji program posvećen je [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]], [[Dubrovnik|dubrovačkom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u u povodu 400. obljetnice njegove [[smrt]]i.
* [[17. listopada]] – U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u održana je manifestacija &quot;Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina Republike Hrvatske 2026.&quot;, kojoj je ovogodišnja zemlja partner [[Mađarska]]. U organizaciji [[Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske|Savjeta za nacionalne manjine]] nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih skupina [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']] te Mađarski državni narodni ansambl ''MÁNE''.


[[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Asim Kurjak]], [[Mirko Cetinski]], [[Goran Bare]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3u49r9iz8l8zm9lxek4ddi1v36aca2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mrežne stranice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18306</id>
    <revision>
      <id>7623938</id>
      <parentid>7175291</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5407" sha1="lcs0zrqkisxsa3378zs1el35jgkigmk" xml:space="preserve">'''Mrežne stranice''', '''internetske lokacije''', '''web-stranice''' ili '''internetske stranice''' (ranije često '''www stranice''') sastoje se od niza [[HTML]]/[[XHTML]] dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć [[Internetski preglednik|internetskog preglednika]].

[[Web]] je jedan od servisa [[internet]]a, koji upravo služi za nadopunu internetskih stranica pomoću [[HTTP]]/[[HTTPS]] protokola. Među još nekim poznatijim mrežnim servisima su [[elektronička pošta]] i [[FTP]], ali i [[SSH]], [[IRC]] i još neki.

U hrvatskom internetskom nazivlju  obično se ne razlikuju [[engleski]] izrazi ''web site'' i ''web page'', tako da je ponekad nejasno odnosi li se izraz „web stranice” samo na dokumente (''web page'') ili na skup dokumenata i sadržaja koji čine (''web site''), pa se nerijetko koriste engleski izrazi za stranicu (''page'' – HTML dokument) i stranice (''site'' – zbirka HTML dokumenata i multimedijskih resursa).

== Mrežna stranica kao HTML dokument ==

Mrežna stranica (engl. ''web page'') jest [[HTML]] dokument koji omogućava prikaz teksta i poveznica, a dostupan je preko svoje [[URL]] (mrežne ili web-) adrese. Na stranici se osim teksta mogu prikazati i multimedijski elementi (resursi) kao što su slike u digitalnom formatu ([[JPG|jpg]], jpeg, [[GIF|gif]], [[PNG|png]], [[BMP|bmp]], ...), animacije (''flash'', ''shockwave'', JavaScript, CSS3), zvuk, videozapisi i slično.

== Mrežne stranice kao zbirka resursa ==
Mrežne stranice (mrežna sjedišta) zbirke su međumrežnih resursa – HTML dokumenata, multimedijskih sadržaja, podataka i programskih zapisa (engl. ''scripts''). Složeniji sustavi mrežnih stranica (npr. mrežne trgovine) čine mrežnu aplikaciju utemeljenu na posebnom hardwareu i softwareu.

Dokumentima unutar mrežnih stranica pristupa se putem zajedničkoga korijenskoga URL-a, odnosno mrežne adrese, koja se često naziva i početna stranica (engl. ''homepage''). Svi dokumenti najčešće su spremljeni na istom mrežnom serveru. [[Poveznica|Poveznice]] unutar HTML dokumenata povezuju dokumente u uređeni ustroj i time određuju način na koji posjetitelj doživljava sadržaj stranica.

Korijenska internetska adresa, koja se najčešće naziva [[internetski nastavak]] (ili domena), ovbilježje je svake stranice.

Složenije mrežne stranice koriste mrežne aplikacije napisane u nekom od [[Programski jezik|programskih jezika]] ([[PHP]], ASP, JSP, ...) za stvaranje sadržaja spajanjem pripremljenih grafičkih predložaka i sadržaja iz [[Baza podataka|baze podataka]] (na poslužiteljskoj strani) i neki zapis poput [[JavaScript]]a ili [[VBScript]]a (na strani primatelja usluge).

== Izrada mrežnih stranica ==
Izradom mrežnih stranica bave se web dizajneri i razvojni programeri. Međutim, kao i kod svake složene [[software]]ske aplikacije, mrežne stranice čine:
* podatkovna razina (tekst, smisao, podatci i podatkovni sadržaji) – sadržaj
* poslovna ili interakcijska razina (program, zapis i način na koji se sustav ponaša) – pozadina (engl. ''back-end'')
* prezentacijska razina (dizajn i psihologija) – pregled (engl. ''front-end'')
&lt;!--Stoga za izradu 'modernih' web stranica, dizajner mora poznavati podjednako mnogo informatičku tehnologiju kao i dizajn. Pravi web dizajner istovremeno je [[inženjer]], [[programer]] i [[Umjetnost|umjetnik]].--&gt;

Na izradi većih mrežnih stranica sudjeluju stručnjaci iz različitih struka, pa u takvim skupinama najčešće rade [[programer]]i, [[grafički dizajn]]eri, [[fotograf]]i, [[novinar]]i, stručnjaci za [[oglašavanje]] i potrošačku [[psihologija|psihologiju]] i ini.

== Smještaj mrežnih stranica ==

Mrežne stranice smještaju se na internetskom poslužitelju – [[web server]]u. Svaki server postoji u fizičkom obliku. Obično jedan server sadrži i više stotina (manjih) web-stranica. Iako se 99 % web-stranica nalazi na tzv. shared (dijeljenim) serverima, postoje i velike web-stranice kao što su YouTube.com, Facebook.com ili Google.com za čiji rad je potrebno stotine i tisuće servera jer zahtijevaju veliku količinu memorije i procesorske snage da bi radile fluidno. Te web-stranice imaju i velik broj posjeta, zato je također potrebno da više servera isporučuje web-stranicu. 

== Domena mrežne stranice ==

Domena internetske stranice [[istoznačnica]] je za internetsku adresu. Umjesto da se stranica poziva njezinom IP adresom, koja sadrži niz brojeva odijeljenih točkama, dodjeljuju joj se lakše pamtljiva i kraća imena – domena (primjerice, wikipedia.org). Domena internetske stranice ono je što se upisuje kako bi se posjetilo neku internetsku stranicu. Bez njih bi se internetskim stranicama pristupalo preko IP adrese, dakle, nepraktičnije. U stvarnom svijetu primjer za to je imenovanje i adresiranje ulica kako se ne bi morala pamtiti [[zemljopisna širina]] i [[zemljopisna dužina|dužina]] željenoga mjesta. Naziv domene je jedinstven.

== Vanjske poveznice ==
*[https://neomedia.hr/hosting-i-domena-prvi-koraci-kod-izrade-web-stranice/ Ugošćivanje stranice i domena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403174743/https://neomedia.hr/hosting-i-domena-prvi-koraci-kod-izrade-web-stranice/ |date=3. travnja 2018. }}
*[https://web.archive.org/web/20190107233114/https://eranova.hr/top-brandovi-na-wordpressu/ Wordpress]

[[Kategorija:Web stranice| ]]
[[Kategorija:Internet]]</text>
      <sha1>lcs0zrqkisxsa3378zs1el35jgkigmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Simpsoni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18444</id>
    <revision>
      <id>7624077</id>
      <parentid>7620513</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>219608</id>
      </contributor>
      <comment>813</comment>
      <origin>7624077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30823" sha1="67g0fuy9hbgsqxmiryws4rabp05oncg" xml:space="preserve">{{slično||trenutnu sezonu|Simpsoni (38. sezona)}}{{izdvojeni članak|prosinac 2007.}}
{{Infokvir TV serija
| bgcolour           = #fada00
| ime_serije         = Simpsoni
| orig_naslov        = The Simpsons
| slika              = Simpsoni logo.png
| natpis_pod_slikom  = Hrvatski logotip serije na platformi [[Disney+]]
| žanr               = [[Crtani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje_epizode   = 21 – 23 [[minuta|minute]]
| autor              = [[Matt Groening]] 
| razvoj             = James L. Brooks &lt;br&gt; Matt Groening &lt;br&gt; Sam Simon
| producent          = Gracie Films&lt;br&gt;20th Century Fox Television&lt;br&gt;20th Television
| izvršni_producent  = Al Jean &lt;br&gt; James L. Brooks &lt;br&gt; Matt Groening &lt;br&gt; Sam Simon
| glumci             = [[Dan Castellaneta]] &lt;br&gt; [[Julie Kavner]] &lt;br&gt; Nancy Cartwright &lt;br&gt; Yeardley Smith &lt;br&gt; Hank Azaria &lt;br&gt; Harry Shearer &lt;br&gt; Marcia Wallace &lt;br&gt; Pamela Hayden &lt;br&gt; Tress MacNeille &lt;br&gt; Maggie Roswell &lt;br&gt; Russi Taylor &lt;br&gt; Marcia Mitzman Gaven
| država             = {{Z|SAD}} [[SAD]]
| jezik              = [[engleski]]
| tv_kuća            = [[FOX]]
| početak_serije     = {{premijera|17|12|1989}}
| kraj_serije        = 
| broj_sezona        = 38
| broj_epizoda       = 813
| popis_epizoda      = Popis epizoda serije Simpsoni
| u_hrv              = [[HTV 2]] / [[HTV 3]] &lt;br&gt; [[Star Channel]] &lt;br&gt; [[Disney+]] 
| početak_serije_hrv = {{premijera|5|1|1991}}
| kraj_serije_hrv    = 
| ostale_kuće        = {{hlist|[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|[[RTL Kockica]]}}
| web_stranica       = http://www.thesimpsons.com/
| imdb_id            = 0096697
}}
'''''Simpsoni''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Simpsons'') su [[crtani film|animirana]] [[televizijska serija]], dobitnik [[Emmy]]ja koju je stvorio [[Matt Groening]] za televizijsku kući [[Fox]]. Serija je postala jedna od prvih velikih Foxovih hitova, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u povijesti tog medija. ''Simsponi'' su zapravo zapravo ''spin-off'' (''omašak'') niza kratkih animiranih filmova koje su se emitirale tijekom emisije ''The Tracey Ullman Show''.

Serija je [[satira|satirička]] parodija [[SAD|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik &quot;d'oh!&quot; može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tijekom kasnih [[1990-ih|1990-ih]] kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy|Obiteljski čovjek]]''. Iako je tijekom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete serija je još uvijek veoma gledana i dobiva pozitivne kritike.

''Simpsoni'' su najdugotrajnija američka animirana televizijska serija.&lt;ref name=&quot;dužina&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=The No Homers Club - Information - About The Simpsons|url=https://nohomers.net/content/info/about/ |access-date=2021-11-11 |website=nohomers.net}}&lt;/ref&gt; Od njihovog prvog prikazivanja [[17. prosinca]] [[1989.]] emitirano je preko [[Popis epizoda serije Simpsoni|800 epizoda]] kroz 36 sezona. Postoji i animirani film koji se počeo prikazivati [[27. srpnja]] [[2007.]]&lt;ref name=&quot;film&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=The Simpsons Movie (2007) - IMDb |url=http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo |access-date=2021-11-11}}&lt;/ref&gt; Serija je u Hrvatskoj premijerno prikazana [[5. siječnja]] [[1991.]] na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Petak, 4. siječnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9834|date=4. siječnja 1991.|page=14|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote= Subota, 5.1.1991., 2. PROGRAM; 20.00 Simpsonovi - crtani film}}&lt;/ref&gt; Seriju redovno prikazuje i [[Star Channel]],&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/star/simpsoni|title=Simpsoni (The Simpsons)|access-date=27. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419211307/https://www.starchannel-hr.com/serije/star/simpsoni|archive-date=19. travnja 2026.|publisher=[[Star Channel]]|website=starchannel-hr.com}}&lt;/ref&gt; a od [[15. srpnja]] [[2026.]] prevedena je na [[hrvatski jezik]] na platformi [[Disney+]]. 

== Nastanak ==
Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne obitelji. Likove je oblikovao po članovima vlastite obitelji, a za svoj je lik izabrao ime &quot;Bart&quot; zato što je to [[anagram]] engleske riječi &quot;''brat''&quot; (derište).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |archive-date=6. veljače 2013. |access-date=1. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Simpsons on Tracey Ullman.png|mini|250px|lijevo|[[Obitelj Simpson]] koja se prvi put pojavila u showu Tracey Ullman]]

[[Obitelj Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, &quot;Good Night&quot;, emitirana [[19. travnja]] [[1987.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |archive-date=6. veljače 2013. |access-date=1. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; Obitelj je bila prilično &quot;grubo&quot; nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Simpson Crazy, the ultimate Simpsons fan site — in association with Krusty Krowd Kontrol Barriers |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |access-date=2021-11-11 |website=simpsoncrazy.com |archive-date=7. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[1989.]] Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je &quot;''Simpsons Roasting on an Open Fire''&quot; umjesto planirane prve epizode &quot;Neka začarana večer&quot;. Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na popis trideset najgledanijih serija u sezoni.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=ClassicTVHits.com: TV Ratings &gt; 1980's |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |access-date=2021-11-11 |website=classictvhits.com |archive-date=12. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 milijuna ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 milijuna gledatelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |archive-date=1. siječnja 2007. |access-date=1. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njezina emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV kuće.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |archive-date=6. veljače 2013. |access-date=1. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt;

Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: &quot;Pokušat ćemo ojačati američku obitelj. Učiniti je više nalik obitelji Walton, a manje obitelji Simpson.&quot;&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |archive-date=11. kolovoza 2014. |access-date=1. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.&lt;ref name=&quot;mikescully&quot;/&gt;

== O seriji ==
=== Teme ===
Serija redovito izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV kuće Fox postala stalna šala u seriji.

Serija se tijekom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi &quot;Two Bad Neighbors&quot;, [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija.

Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih obitelji iz TV serija ipak tradicionalna obitelj. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života.

Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi &quot;Homerova fobija&quot;, Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se s [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi &quot;Ima nešto u ženidbi&quot; promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica obitelji Simpson prikazana je kao veliki liberal.

=== Radnja ===
Format radnje Simpsona tijekom godina se donekle promijenio. Lik ili skupina likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te situacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični.

Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događaja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi &quot;Hurricane Neddy&quot;, cijeli se uvodni dio bavi [[uragan]]om koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom.

Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri [[Kratka priča|kratke priče]], često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima glavni likovi postoji Simpsoni.

Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobiva novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana obitelji Simpson.

Kad se radnja bavi cijelom obitelji, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih [[parodija]] same serije: &quot;Simpsoni sada idu (kamo već idu)!&quot; Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktika|Antarktike]].

Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi &quot;Sunday, Cruddy Sunday&quot;, koja prati Homerov i Bartov put na [[Super Bowl]], a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće.

==== Mjesto i vrijeme radnje ====
Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to &quot;traganje&quot; autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući &quot;dokaze&quot;. Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2005-03-05 |title=PortlandTribune.com - Matt Groening’s Portland |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |archive-date=2005-03-05 |access-date=2021-11-11 |website=Portland Tribune}}&lt;/ref&gt; a ime &quot;Springfield&quot; izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okolice veoma je &quot;prilagodljiv&quot; pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu.

Vrijeme radnje smješteno je u vječne '90e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi, u ''Simpsonima'' nitko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se dogodilo u nekoj epizodi do kraja iste mora biti ''sređeno'' kako bi se održao [[status quo]].

== Likovi ==
=== Glavni likovi ===
[[Datoteka:Simpsons cast.png|mini|450px|U seriji se uz glavne likove pojavljuju i mnogobrojni sporedni likovi.]]
{{Glavni|Obitelj Simpson}}
*[[Homer Simpson]] djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je priglup, ali ipak brižan suprug i otac.
*[[Marge Simpson]] najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život.
*[[Bart Simpson]] desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. 
*[[Lisa Simpson]] veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u obitelji koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]].
*[[Maggie Simpson]] je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem dude varalice. Obitelj ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode.

=== Sporedni likovi ===
{{Glavni|Popis likova u Simpsonima}}

U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege s posla, učitelje, obiteljske prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. 
U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda.

== Produkcija ==
=== Izvršni producenti ===
&lt;div class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 40em; font-size: 85%; padding-left: 5px; width: 360px&quot;&gt;
Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama:
* 1. – 2. sezona: [[Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]]
* 3. – 4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]]
* 5. – 6. sezona: [[David Mirkin]]
* 7. – 8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]]
* 9. – 12. sezona: [[Mike Scully]]
* 13. sezona do danas: [[Al Jean]]
&lt;/div&gt;

Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni [[scenarist]] serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]].

=== Glasovi ===
Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako na primjer [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.|title=Castellaneta|access-date=29. prosinca 2006.|archive-date=7. prosinca 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njezinim sestrama Patty i Selmi.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm|title=Julie Kavner|access-date=27. kolovoza 2026.|language=en|archive-date=15. studenoga 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm|title=Cartwright|language=en|access-date=23. kolovoza 2020.|archive-date=7. prosinca 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedina je glumica u seriji koja daje glas samo jednom liku, iako i ona povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm|title=Yeardley Smith|language=en|access-date=23. kolovoza 2020.|archive-date=7. prosinca 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne obitelji daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moeu, šefu policije Wiggumu i Apuu,&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm|title=Azaria|access-date=23. kolovoza 2020.|archive-date=7. prosinca 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; dok [[Harry Shearer]] daje glas gospodinu Burnsu, Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm|title=Shearer|language=en|access-date=23. kolovoza 2020.|archive-date=7. prosinca 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 

Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-ovim likovima Maggie Roswell glas je posuđivala Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. &quot;Posebni gosti&quot; koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]].

=== Scenarij ===
Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovicu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |archive-date=30. siječnja 2012. |access-date=29. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva.

Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale,  dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njezinih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobiva zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.&lt;ref&gt;Owen, David. &quot;Taking Humor Seriously&quot;, The New Yorker, 13. ožujka 2000.&lt;/ref&gt;

Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je osobno napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode, iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist [[Seinfeld]]a.

=== Emitiranje ===
{{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}}
''Simpsone'' u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U Hrvatskoj su ''Simpsone'' emitirali [[HTV]] i [[RTL Televizija]].

{{Simpsoni/Pregled serije}}

== Zaštitni znakovi ==
=== Uvodna špica ===
[[Datoteka:Simpsons chalkboard gag.jpg|mini|250px|Bartov geg - pisanje po školskoj ploči zbog kazne]]
[[Datoteka:Simpsons couch gag.jpg|mini|250px|Prošireni geg s kaučom]]
Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove obitelji na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću obitelj se smješta na svoj kauč kako bi gledali [[Televizija|televiziju]]. Skladbu koja se može čuti tijekom uvodne špice skladao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za &quot;retro&quot; skladbu.

Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njezinih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu skladbu na svojem saksofonu i nešto se drugo dogodi kad obitelj uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje &quot;preživi&quot; proces skraćivanja u nekim dužim epizodama.

=== Epizode za Noć vještica ===
Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom &quot;Treehouse of Horror&quot; započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna obitelj obično nađe u nekom zastrašujućem, znanstveno fantastičnom ili nadnaravnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova.

=== Gegovi i fraze ===
U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tijekom emitiranja serije i &quot;umirovljeni&quot;. Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik &quot;D'oh!&quot;, &quot;Eeeeeeexcellent...&quot; (&quot;Ooooodlično...&quot;) [[Gospodin Burns|gospodina Burnsa]] i &quot;Ha-ha!&quot; [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen dogodio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi &quot;¡Ay, caramba!&quot; i &quot;Eat my shorts!&quot; (&quot;Pojedi mi gaće!&quot;) pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali proizvodi vezani za seriju.

Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku.

== Reakcije kritike i postignuća ==
=== Nagrade i nominacije===
'''Nagrade:'''

Simpsoni su od početka emitiranja osvojili desetke nagrada, uključujući i 23 [[Emmy]]ja, 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. siječnja 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Časopis Time je [[1998.]] u svojem broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. stoljeću proglasio Simpsone najboljom televizijskom serijom stoljeća.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |archive-date=30. rujna 2007. |access-date=2. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; U istom je broju Bart Simpson stavljen na popis 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |archive-date=8. travnja 2000. |access-date=2. prosinca 2006.}}&lt;/ref&gt; Bio je jedini imaginarni lik na popisu.

'''Nominacije:'''

Serija je [[2004.]] bila nominirana za [[Nagrada Saturn|nagradu Saturn]] u kategoriji najbolje televizijske serije izdane na DVD-u.

=== Duljina prikazivanja ===
[[9. veljače]] [[1997.]] Simpsoni su epizodom &quot;The Itchy &amp; Scratchy &amp; Poochie Show&quot; postali najduže emitirana animirana TV serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu Kremenkove. 2004. postali su i najdulje emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju [[Avanture Ozzieja i Harriet]] (1952. – 1966.)&lt;ref name=&quot;dužina&quot; /&gt; U listopadu 2004. Scooby-Doo je nakratko od Simpsona preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2004-10-25 |title=Scooby-Doo breaks cartoon record |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm |access-date=2021-11-11 |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; U travnju 2005. Scooby-Doo je ponovno prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja sedamnaeste sezone &quot;skupili&quot; 378 epizoda.

2007. Simpsoni će obilježiti 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007. – 2008.) Simpsonima će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV seriju Gunsmoke koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupni broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona.

Simpsoni drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki spinoff. Imaju najdulje nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna &quot;špica&quot; svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tijekom godina je skraćivana. Osnovna tema i uvodna glazba nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova. U listopadu 2011. godine Simpsoni su doživjeli krizu zbog svađe glumačke postave oko honorara, ali nekako su se uspjeli dogovoriti pa se serija nastavila prikazivati.

I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei kao što su Dragon Ball, Doraemon i [[Pokémon]]i imaju više epizoda od Simpsona.

== Film ==
{{Glavni|The Simpsons Movie}}

O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima pričalo se još od ranih dana emitiranja serije. [[James L. Brooks]] smatrao je epizodu &quot;Kamp Krusty&quot; prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tijekom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima imena ''[[The Simpsons Movie]]''. Produciraju ga [[20th Century Studios|20th Century Fox]], Gracie Films i Film Roman, a počeo je s prikazivanjem [[26. srpnja]] [[2007.]]&lt;ref name=&quot;film&quot; /&gt; Film je produciran uz seriju, unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat|The Simpsons}}
* [http://www.thesimpsons.com/ Službene web-stranice ''Simpsona'']
* [http://www.simpsonsmovie.com/ Službene web-stranice ''Simpson filma''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505131527/http://www.simpsonsmovie.com/ |date=5. svibnja 2007. }}
* [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=8. travnja 2007. }}

{{Simpsoni}}

[[Kategorija:Simpsoni| ]]</text>
      <sha1>67g0fuy9hbgsqxmiryws4rabp05oncg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tržište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20042</id>
    <revision>
      <id>7624188</id>
      <parentid>7619896</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:32:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-55736-50|~2026-55736-50]] ([[User talk:~2026-55736-50|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:EUPBR|EUPBR]]</comment>
      <origin>7484888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13259" sha1="74d5nhjifrlkm4o74we3aoss632z2sd" xml:space="preserve">{{stilska dorada}}
{{Wikipedizirati}}
[[Image: Zagreb Dolac Market (34401271881).jpg |thumb|300px|[[Tržnica]] [[Dolac (Zagreb)|Dolac]] u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Wet market in Singapore 2.jpg|300px|minijatura|Wet market u Singaporu]]
'''Tržište''' prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću [[ponuda]] i [[potražnja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Samuelson |first=Paul A. |url=https://www.worldcat.org/oclc/244764097 |title=Economics |year=2010 |others=William D. Nordhaus |isbn=978-0-07-351129-0 |edition=19 |location=Boston |pages=26 |oclc=244764097}}&lt;/ref&gt; 

Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti [[Roba|robe]] (na [[burza]]ma i drugim tržištima), pa čak i bez izravnog kontakta [[kupac]]a i [[prodavač]]a, kao pri kupnji prema katalogu, putem [[telefon]]a, faksa, [[internet]]a i slično.
Zbog toga se tržište definira kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude s potražnjom roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i [[interes]]e, zbog kojih i stupaju u međusobne odnose.

==Temeljne tržišne strukture==

* savršena konkurencija
* monopol
* oligopol
* monopolistička konkurencija

== Savršena konkurencija ==
Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode identične [[proizvod]]e, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utječe na cijelu industriju. 

Ulazak na takva tržišta je lak, ako se ukaže prilika za ostvarivanjem [[profit]]a. Također, ako počnu gubiti novac izlazak je lak.

==== Pretpostavke savršene konkurencije ====
Pretpostavke savršene konkurencije su:
* preuzimanje cijena (price taking),
* homogenost proizvoda,
* slobodan ulaz i izlaz.

'''Preuzimanje cijena''': Na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Budući da je prodaja svake pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tržištu. Stoga svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane. Dakle, na savršeno konkurentskim tržištima pojedinačne tvrtke su preuzimatelji cijena (price-takers).

Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadane.

'''Homogenost proizvoda''': Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje tvrtke prodaju identične ili gotovo identične proizvode. Kad su proizvodi svih tvrtki na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne može podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.

Većina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda je homogena ([[kukuruz]], [[pšenica]], [[ječam]]...), kao i [[nafta]], [[benzin]], [[sirovine]] poput [[bakar (element)|bakra]], [[željezo|željeza]], [[drvo|drva]], [[pamuk]]a i slično. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju [[roba]]ma. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ako se neka tvrtke odluči podići cijenu, prodaja će joj opasti.
      
'''Slobodan ulaz i izlaz''' je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište. Radi se o ulasku na tržišta u koja pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako počne gubiti novac lagan.

Budući da je pojedinačna konkurentna tvrtka preuzimatelj [[cijena]], krivulja potražnje D s kojom se suočava dana je ravnom crtom.
Kad se pojedinačna tvrtka suoči s vodoravnom krivuljom potražnje, to znači da može prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez spuštanja cijena. 

Dodatna jedinica proizvoda povećava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni. 

Krivulja potražnje (D) s kojom se pojedinačna tvrtka suočava na konkurentnom tržištu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosječnog i graničnog [[prihod]]a. Uzduž krivulje potražnje, granični prihod, prosječni prihod i cijena imaju iste vrijednosti.
 D = P = AR = MR
 
Savršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granični trošak jednak cijeni: MC(q) = MR = P

Uvjet za maksimiranje profita glasi:
Granični prihod (MR) je jednak graničnom trošku (MC) u točki u kojoj krivulja graničnog troška raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška (AVC).

 P≥AVC

Pravilo o razini proizvodnje: ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku.

U kratkom roku poduzeće ostvaruje ekstraprofit.

Tvrtka može poslovati s kratkoročnim gubitkom jer očekuje da će zaraditi profit u budućnosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili trošak proizvodnje padne.

U kratkom roku dozvoljavamo poduzeću da posluje i s gubitkom u visini FC. 
Sve dok je tržišna cijena P ≥AVC poduzeće treba nastaviti s proizvodnjom.

Pravilo zatvaranja: tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit manja od prosječnog ekonomskog troška, odnosno prosječnog varijabilnog troška AVC

Da bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 2 uvjeta:

1. MR = MC → nužni uvjet

     Π = TR – TC
     dП / dQ = 0
    dTR / dQ – dTC / dQ = 0
    dTR / dQ = dTC / dQ

Kako je dTR / dQ = MR, i dTC / dQ = MC

Slijedi da je : max (TR-TC) u točki (Q) gdje je MR = MC

Obrazac MC = MR ima opće značenje u području maksimalizacije profita i primjenjuje se pri određivanju točke ravnoteže u svim tržišnim stanjima.

2. ( nagib MR) &lt; ( nagib MC) → dovoljan uvjet

      d2П / dQ2 = d2TR / dQ2 – d2TC/dQ2
      d2П / dQ2 &lt; 0
      d2TR / dQ2 – d2TC / dQ2 &lt; 0
      d2TR / dQ2 &lt; d2TC / dQ2


● Ako je MC&lt;MR ukupni se profit nije maksimizirao i poduzeću se isplati povećati proizvodnju

● Ako je MC&gt;MR razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeću se isplati smanjiti proizvodnju

● Ako je MC = MR kratkoročni se profiti maksimiziraju.

Kako je u savršenoj konkurenciji granični prihod MR jednak cijeni P, to znači da će poduzeće maksimizirati profit pri onom obujmu proizvodnje kod kojeg su granični troškovi jednaki cijeni MC = P

Uvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzeća u dugom roku:
* p = LRMC, u dijelu gdje LRMC raste
* p ≥ LRATC

● U dugom roku nema fiksnih činitelja proizvodnje → pa nema ni fiksnih troškova.
● U dugom roku, svi su troškovi varijabilni → poduzeće može sve proizvodne inpute prilagođavati zahtjevima proizvodnje.
● Radi povećanja outputa, poduzeće proširuje svoje kapacitete i zapošljava više proizvodnih činitelja.
U dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u točki u kojoj su dugoročni granični troškovi (LRMC) jednaki cijeni (P).

Za razliku od kratkog roka, u dugome roku poduzeće ne ostvaruje ekstraprofit, već samo normalan profit:
-	zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzeća privučena ekstraprofitom ulaze u granu
-	krivulja agregatne ponude pomiče se udesno, što uzrokuje pad cijena na tržištu
-	pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita.

Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog poduzeća dugog roka (p = LRMC; p≥LRATC):
-	ravnoteža poduzeća dugog roka ujedno je i ravnoteža kratkog roka:
 p = MR =  AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC
-	ravnoteža poduzeća je i najniža točka krivulje LRATC, što znači da nema rasipanja resursa
-	ravnoteža poduzeća je i optimalna razina proizvodnje dugog roka (ekonomija/disekonomija obujma)

== Nesavršena (nepotpuna) konkurencija ==
&lt;span id=&quot;Nesavršena (nepotpuna) konkurencija&quot;&gt;Nesavršena (nepotpuna) konkurencija&lt;/span&gt;
Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tržištu u kojem postoji jedan ili više subjekt koji mogu utjecati na formiranje cijena i količina koje se nude ili traže. 
Posljedice tog stanja su :
1. previsoke cijene
2. manja potrošnja
3. visoki trškovi
4. manja efikasnost

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:&lt;br /&gt;
1. Postoji mogućnost da cijene određuju kako ponuda tako i potražnja. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.&lt;br /&gt;
2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.&lt;br /&gt;
3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.&lt;br /&gt;
4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje vodoravna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.

U nepotpunoj konkurenciji postoji snažna državna intervencija u ekonomske precese. Država može poticati potpunu konkurenciju pomoću protumonopolistčkog zakonodavstva.

=== Vrste nesavršene konkurencije ===
==== [[Monopol]] ====
Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće.
Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta.
Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

==== Izvor monopolske moći ====
Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi:
1.	Nadzor nad sirovinama – čest slučaj u nekim granama industrije. Tako, poduzeće koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom, može postati monoploist u proizvodnji aluminija.
2.	Vlasništvo nad patentima – poduzeće koje ima patent za proizvodnju, npr., specifičnih strojeva, može postati jedini proizvođač tih dobara
3.	Politika cijena – često, poduzeće koje prvo započne s proizvodnjom nekog dobra, vođenjem politike cijena onemogućuje konkurente i postaje monopolist
4.	Prirodni monopol – prirodni monopol imaju poduzeća čiji AC snažno padaju s povećanjem proizvodnje zbog velike ekonomije opsega, pa takvo poduzeće može proizvoditi ukupnu proizvodnju grane djelotvornije nego što bi to učinila mnoga poduzeća zajedno. To je čest primjer u distribuciji

==== [[Duopol]] ====
Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća.
Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan.
Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

==== [[Oligopol]] ====
Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi.
Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan.
Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani.
Tipično oligopolno tržište je tržište [[automobil]]a.

===== Klasifikacija oligopola =====
1.	Obzirom na homogenost proizvoda kojeg poduzeće proizvodi, odnosno mogućnosti njegove supstitucije:
a.)	homogeni (čisti) oligopoli
b.)	nehomogeni oligopoli

2.	Obzirom na broj poduzeća na tržištu:
a.)	duopol – dva poduzeća na tržištu
b.)	ostali modeli oligopola – više poduzeća na tržištu

3.	Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tržištu:
a.)	modeli samostalnog djelovanja oligopoliste:
-	Klasični modeli
-	Cournotov model
-	Bertrandov model
-	Edgeworthov model
-	Stackelbergov model

- Suvremeni modeli
- model izlomljene krivulje potražnje
- model prostorne distribucije poduzeća - model cjenovnog vodstva - model dominantnog poduzeća - kartel

b.)	model koordiniranog djelovanja oligopoliste:
-	formalno uz sporazum
-	neformalno bez sporazuma

4.	Obzirom na politiku konkuriranja poduzeća na tržištu:
a.)	modeli konkuriraju određivanjem količine
b.)	modeli konkuriraju određivanjem cijene
c.)	modeli necjenovnog konkuriranja putem elemenata
d.) obzirom na ekonomsku stranu poduzeća:
- A)simetrični oligopoli - oligopoli prilično jednake ekonomske snage.
- B)asimetrični oligopoli - oligopoli različite ekonomske snage.

==== [[Monopolistička konkurencija]] ====
Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine.
Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom.
Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka
Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji.
Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

=== Nesavršena konkurencija na strani potražnje ===
[[Monopson]]: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje.&lt;br /&gt;
[[Duopson]]: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca.&lt;br /&gt;
[[Oligopson]]: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca.&lt;br /&gt;
Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

=== Izvori nesavršene konkurencije ===
# Troškovni uvjeti&lt;br /&gt;
# Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vidi još ==
[[E-tržište]]

[[Kategorija:Trgovina]]
[[Kategorija:Tržište| ]]</text>
      <sha1>74d5nhjifrlkm4o74we3aoss632z2sd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Molise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21369</id>
    <revision>
      <id>7623901</id>
      <parentid>7260748</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7048" sha1="404eszh3tpjb3vk59efz5v10fwe8n8m" xml:space="preserve">{{Infokvir talijanska regija |
  ime                     = Molise |
  puno_ime                = Regione Molise |
  grb                     = Regione-Molise-Stemma.svg |
  zastava                 = Flag_of_Molise.svg |
  ime_genitiv             = Molise |
  isocode                 = &amp;nbsp; |
  glavno_mjesto           = [[Campobasso]] |
  guverner                = Michele Iorio&lt;br /&gt;(''[[Casa delle Libertà]]'') |
  zona                    = [[Južna Italija]] |
  pokrajine               = [[Pokrajina Campobasso|Campobasso]]&lt;br /&gt;[[Pokrajina Isernia|Isernia]] |
  općine                  = 136 |
  rang_površine           = 19. |
  površina                = 4.438 |
  postotak_površine       = 1,5 |
  godina_popisa           = 2007 |
  rang_stanovništva       = 19. |
  stanovništvo            = 320.074 |
  postotak_stanovništva   = 0,5 |
  gustoća_stanovništva    = 72,21 |
  karta                   = [[Datoteka:Regione Molise 2.svg|220px]] |
}}
'''Molise''' je regija u južnoj [[Italija|Italiji]] koja je druga najmanja od svih [[Regije Italije|talijanskih regija]]. Do [[1963.]] je, zajedno s regijom [[Abruzzo]], bila dio regije „Abruzzo i Molise”. Molise graniči s [[Abruzzo]]m na sjeverozapadu, [[Lacij]]em na zapadu, [[Kampanija|Kampanijom]] na jugu i [[Apulija|Apulijom]] na jugoistoku. Sjeveroistočni dio regije je na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Isernia cattedrale s.pietro.jpg|mini|200px|lijevo|Katedrala u Iserniji]]
Područje današnje regije Molise naseljeno je već tisućama godina. Mnoge predrimske kulture ostavili su traga na ovom području, kao što su [[Samniti]] i [[Frentani]]. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, ovo područje su [[535.]] napali [[Goti]], pa onda [[Langobardi]] [[572.]] koji su je priključili Vojvodstvu Benevento. Kasnije počinje nemirno razdoblje saracenskih napada u kojima su [[860.]] uništeni Isernia, Telese, Alife, Sepino, Boiano i Venafro.

U 16. stoljeću je Molise priključena Capitanati (Apulija), a [[1806.]] postaje autonomna pokrajina unutar [[Abruzzo|Abruzza]].

U 19. stoljeću je za vrijeme tada novoosnovane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] došlo do velikog siromaštva stanovništva što je izazvalo masovno preseljavanje u druga područje Italije i prekomorske zemlje.

Tijekom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Campobasso|Campobassu]] je bila [[saveznici|saveznička]] baza, a [[kanada|Kanađani]] su grad zvali &quot;grad lista [[javor]]a&quot;. Većina naselja u regiji je doživjela značajna razaranja tijekom rata, a jedan od rijetkih gradova koji su to izbjegli je grad [[Larino]]. Njegov povijesni centar je jedan od najvećih u južnoj Italiji. 

Molise je najmlađa talijanska regija koja je nastala [[1963.]] godine, nakon što je regija „Abruzzo i Molise” (''Abruzzi e Molise'') podijeljena na dva dijela.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Altimetria Molise.svg|mini|lijevo|200px|Reljef regije]]
Reljef regije je većinom planinski (55,3% teritorija) i brežuljkast (44,7% teritorija). Planinsko područje nalazi se uz Kampanijske Apenine. Monti della Meta (2241 m) je točka gdje se dodiru Molise, Abruzzo i Lacij. Planine Matese nalaze se uz granicu s Kampanijom, a njihov najviši vrh je Miletto (2050 m). Istočno podapeninsko područje koje se prostire do mora je brežuljkasto.

U regiji vlada polukontinentalna [[klima]] s hladnim zimama i vrućim ljetima. Klima na obali je ugodna, ali što se više ulazi u brdovitu unutrašnjost temperatura pada. Tijekom zime [[Campobasso]] je jedan od najhladnijih gradova u Italiji.
[[Datoteka:Molise Provinces.png|250px|mini|Pokrajine regije Molise]]
Molise ima 38 km dugu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Obala je većinom niska i pjeskovita. Glavne rijeke u regiji su [[Trigno]] na granici s Abruzzom i [[Biferno]] čiji je izvor u Bojanu.

Na području regije prostire se dio Nacionalnog parka Abruzza, Lacija i Molise.

=== Politička podjela ===

Glavni grad regije je [[Campobasso]]. 

Regija je podijeljena u dvije pokrajine: [[pokrajina Campobasso|Campobasso]] i [[pokrajina Isernia|Isernia]].

Još neki važniji gradovi su: [[Termoli]], [[Larino]], [[Casacalenda]], [[Montorio]], [[Montelongo]], [[Ururi]] i [[Campomarino]].

== Gospodarstvo ==

Ova tablica prikazuje ukupni [[BDP]] i BDP po stanovniku,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.istat.it/dati/dataset/20071004_00 |title=Podaci ISTAT-a |access-date=26. travnja 2008. |archive-date=26. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226000019/https://www.istat.it/dati/dataset/20071004_00 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u regiji Molise od [[2000.]] do [[2006.]] godine:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
! || [[2000.]] || [[2001.]] || [[2002.]] || [[2003.]] || [[2004.]] || [[2005.]] || [[2006.]]
|- 
| align=left |'''Ukupni BDP'''&lt;br&gt;(u milijunima eura)|| 4.930,7 || 5.131,3 || 5.280,5 || 5.337,7 || 5.563,9 || 5.783,5 || 5.958,7
|- 
| align=left | '''BDP p/c'''&lt;br&gt;(u eurima) || 15.308,1 || 15.985,5 || 16.460,3 || 16.607,7 || 17.290,0 || 17.994,6 || 18.591,9
|- 
|}

== Stanovništvo ==

Godine 2006.&lt;ref&gt;Podaci sa stranice: [http://demo.istat.it/bil2006/index.html demo.istat.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920072037/http://demo.istat.it/bil2006/index.html |date=20. rujna 2012. }}&lt;/ref&gt; u regiji je rođeno 2.461 (7,7‰) stanovnika, a umrlo ih je 3.599 (11,2‰), što je prirodni priraštaj od -1.138 u usporedbi s 2005. godinom (-3,5‰). Obitelji se sastoje od prosječno 2,6 člana. 31. prosinca 2006. u regiji je živjelo 320.074 stanovnika od čega 4.834 stranaca (1,5%).

U regiji žive dvije etničke manjine:
*  [[moliški Hrvati]] - oko 2500 ljudi koji govore [[Govori moliških Hrvata|moliški hrvatski]], temeljen na [[Zapadni dijalekt|zapadnom dijalektu štokavskoga narječja]].
* [[moliški Albanci]] - koji govore starim dijalektom [[albanski|albanskog]], vrlo različitim od današnjeg albanskog jezika. Moliški Albanci su uglavnom [[pravoslavci]].

Moliški Hrvati uglavnom žive u selima [[Kruč]] (''Acquaviva Collecroce''), [[Štifilić]] (San Felice del Molise) i [[Mundimitar]] (''Montemitro'').

Moliški Albanci uglavnom žive u mjestima [[Campomarino]] (''Këmarini'' ili ''Kemarini''), [[Ururi]] (''Ruri'' ili ''Rùri''), [[Portocannone]] (''Porkanuni'' ili ''Portkanùn'') i [[Montecilfone]] (''Munxhufuni'' ili ''Munçifuni'').

== Sport ==

Glavni sportski objekti u regiji su ''Stadio Nuovo Romagnoli'' u Campobassu i ''Stadio Gino Cannarsa'' u Termoliju. Neki od nogometnih klubova regije su Polisportiva Nuovo Campobasso Calcio, F.C. Isernia i U.S. Termoli.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Molise}}
*{{it}} [http://www.regione.molise.it/ Službene stranice regije Molise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020402070602/http://www.regione.molise.it/ |date=2. travnja 2002. }}
*{{it}} [https://web.archive.org/web/20080429220935/http://www.molisemeteo.com/ Vrijeme u regiji]

{{Talijanske regije}}
{{Pokrajine Molise}}
[[Kategorija:Molise| ]]</text>
      <sha1>404eszh3tpjb3vk59efz5v10fwe8n8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Ogrizović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21546</id>
    <revision>
      <id>7623800</id>
      <parentid>7514473</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:50:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9631" sha1="nzgbs1zrdkb8kj640mm49sjwnw8v3qh" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Milan Ogrizović
| boja           = #F34723
| slika          = Milan Ogrizović.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = Milan Ogrizović
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[11. veljače]] [[1877.]]
| mjesto rođenja = [[Senj]], [[Hrvatska]] 
| smrt           = [[25. kolovoza]] [[1923.]]
| mjesto smrti   = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zanimanje      = književnik, političar
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1904.]] – [[1922.]]
| vrsta          = [[drama]], [[pjesma]], [[novela]]
| teme           = narodno pjesništvo, nacionalna povijest
| period         = [[Modernizam (književnost)|moderna]]
| supruga        = Ljuba (rođ. Franić)
| suprug         = 
| djeca          = Smiljka, [[Bogdan Ogrizović|Bogdan]]
| djela          = ''Prokletstvo: drama u četiri čina'', ''Hasanaginica: drama u tri čina'', ''Stari plamen: roman iz hrvatskog života''
| nagrade        = [[Nagrada &quot;Dimitrije Demetar&quot;]]
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Milan Ogrizović''' ([[Senj]], [[11. veljače]] [[1877.]] – [[Zagreb]], [[25. kolovoza]] [[1923.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i političar ([[Čista stranka prava]]). Bio je profesor, djelovao je kao [[lektor]] i dramaturg u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]]. Jednim je od najizvođenijih hrvatskih dramatičara.&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Ogrizović, Milan |url=https://enciklopedija.hr/clanak/44853 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=14. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Milan Ogrizović rodio se je 1877. godine u Senju kao treći sin (posmrče) u obitelji Ilije Ogrizovića, poštanskoga službenika, i majke Franjke rođ. Krišković. U [[Zavalje|Zavalju]], blizu [[Bihać]]a, proveo je djetinjstvo kod ujaka, koji je bio župnikom i koji ga je preobratio s pravoslavne na katoličku vjeru. Klasičnu je gimnaziju završio u [[Gospić]]u.&lt;ref&gt;Milan Ogrizović, ''Izabrana djela''; ''Izbor proze'' Andrije Milčinovića; ''Prokletstvo'' Andrije Milčinovića i Milana Ogrizovića, priredila Ana Lederer, Matica hrvatska, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-150-256-0}}, str. 35., {{NSK-zapis|id=000270011}}&lt;/ref&gt;

Završio je studij matematike i klasične [[Filologija|filologije]] [[1901.]] godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; Predavao je na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u od [[1900.]] do [[1906.]] godine.&lt;ref&gt;Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 897., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}&lt;/ref&gt; Godine [[1904.]] na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je s temom iz filologije.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;[https://www.nacional.hr/hazu-izlozba-za-140-obljetnicu-rodenja-hrvatskog-knjizevnika-milana-ogrizovica/ ''HAZU Izložba za 140. obljetnicu rođenja hrvatskog književnika Milana Ogrizovića''], nacional.hr, 14. svibnja 2017., pristupljeno 8. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Pisao je [[pjesma|pjesme]], [[novela|novele]], [[crtica|crtice]], [[opera|operne]] [[libreto|librete]], ali je ponajprije [[drama|dramski]] pisac. Po romanu [[Eugen Kumičić]]a ''Kraljica Lepa: ili propast kraljeva hrvatske krvi'' napisao je zajedno s [[Marija Kumičić|Marijom Kumičić]], [[1905.]] godine, [[Dramatizacija|dramatizaciju]] ''Propast kraljeva hrvatske krvi: historijska drama u pet činova''.&lt;ref name=&quot;dizbi.hazu.hr&quot;&gt;[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&amp;id=25283 Propast kraljeva hrvatske krvi : historijska drama u pet činova], DiZbi.HAZU, Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pristupljeno 8. rujna 2019.&lt;/ref&gt; [[Praizvedba]] predstave bila je [[16. veljače]] [[1905.]] godine u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|zagrebačkome HNK]].&lt;ref name=&quot;dizbi.hazu.hr&quot;/&gt;

Godine [[1908.]] postao je narodnim zastupnikom kao kandidat na listi [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]].&lt;ref name=&quot;HČSP&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Otac Domovine dr. Ante Starčević, 28. veljače 2008. 112. obljetnica smrti! |url=http://hcsp.hr/index.php?subaction=showfull&amp;id=1203955815&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=1&amp; |autor=[[Ivan Gabelica]] |izdavač=[[Hrvatska čista stranka prava |HČSP]] |datum=11. listopada 2005. |preuzeto=8. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080303120238/http://hcsp.hr/index.php?subaction=showfull&amp;id=1203955815&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=1&amp; |arhivnadnevak=3. ožujka 2008. |citat=c) Milan Ogrizović, književnik, rođen je u Senju 11. veljače 1877., a umro je u Zagrebu 25. kolovoza 1923. Na zagrebačkomu Filozofskomu fakultetu završio je studij klasične filologije. Godine 1908. biran je za narodnoga zastupnika na listi Čiste stranke prava. Pisao je drame ( Dah, Prokletstvo, Hasanaginica, a bavio se je i glazbenom kritikom i pisao libreta za opere.}}&lt;/ref&gt;

Do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] bio je lektor i dramaturg u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom zemaljskom kazalištu]], a poslije profesor u zagrebačkoj Glumačkoj školi. Pisao je pjesme i [[satira|satire]], a najpoznatije su njegove drame ''Dah'', ''[[Hasanaginica]]'' i ''Prokletstvo''. Povremeno se bavio [[glazbena kritika|glazbenom kritikom]], a posebnu pozornost posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga [[igrokaz]]a ''Nepoznati'' o životu [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]].

Baveći se sporadično i [[književna kritika|književnom kritikom]], Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svojega doba: [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]].

Njegov sin bio je profesor [[Bogdan Ogrizović]].

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Kako je Emerik Pavić preveo Kačićev Razgovor ugodni'', Tisak Kr. zemaljske tiskare, Zagreb, 1904.
* ''Slava njima!: dramatska ilustracija Bukovčeve zavjese s prologom u slavu 10-godišnjice otvorenja nove kazališne zgrade i s pjevanjem / složio Milan Ogrizović'', Dionička tiskara, Zagreb, 1905.
* ''Prokletstvo: drama u četiri čina'', Tiskara i litografija C. Albrechta (Maravić i Dečak), Zagreb, 1907. (suautor [[Andrija Milčinović]])
* ''Godina ljubavi'', Izdanje i naklada Moderne biblioteke, Zagreb, 1909.
* ''Kod &quot;Sedmerice&quot;'', Pučka tiskara (E. Demetrović i dr.), Zagreb, 1909.
* ''Hasanaginica: drama u tri čina'', Matica hrvatska, Zagreb, 1909. (2. izd. 2010., 3. izd. Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), Zagreb, [1915?], 4. izd. Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, Zagreb, [1925?])
* ''Pedeset godina Hrvatskoga kazališta: (1860-1910)'', Uprava Kr. hrv. zem. kazališta, Zagreb, 1910.
* ''Govor narodnog zastupnika otočkoga kotara dra. Milana Ogrizovića o izgradnji ličke željeznice: izrečen kao interpelacija u hrvatskom saboru dne 6. travnja 1910.'', Tiskom Prve hrvatske radničke tiskare, Zagreb, 1910.
* ''Pripovijesti'', Humoristička knjižnica, Zagreb, [1910?]
* ''Van s tudjincima!: (24. studenoga 1860): slika iz prošlosti hrvat. kazališta u jednom činu'', Dionička tiskara, Zagreb, 1910.
* ''Banović Strahinja: drama u tri čina'', Dramatska djela Milana Ogrizovića, knj. 1, vlast. naklada, Zagreb, 1913.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=100480&amp;nivo=&amp;upit=Dramatska%20djela%20Milana%20Ogrizovi%E6a Banović Strahinja : drama u tri čina / napisao Milan Ogrizović. -] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230826111143/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=100480&amp;nivo=&amp;upit=Dramatska%20djela%20Milana%20Ogrizovi%E6a |date=26. kolovoza 2023. }}, library.foi.hr, pristupljeno 14. rujna 2019.&lt;/ref&gt;
* ''Vučina: drama u tri čina'', Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb, 1921.
* ''U Bečkom Novom Mjestu: (1671-1921): epilog Zrinsko-Frankopanskoj tragediji u jednom činu / za 250. obljetnicu Zrinsko-Frankopanske pogibije napisao Milan Ogrizović'', Matica hrvatska, Zagreb, 1921.
* ''Slava Augustu Šenoi: (1881-1921): spomen-spis o četrdesetgodišnjici njegove smrti'', Naklada knjižare St. Kugli, Zagreb, 1922.
* ''Hasanaginica: muzička drama u tri čina'', St. Kugli, Zagreb, 1924.
* ''Stari plamen: roman iz hrvatskog života'', Nakladom Tiskare Merkur, [19--?] (suautor [[Zvonimir Vukelić|Zyr Vukelić]])&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;fid0=1&amp;fv0=Vukeli%c4%87%2c+Zvonimir%2c+knji%c5%beevnik&amp;spid0=10&amp;spv0=Ogrizovi%c4%87%2c+Milan&amp;xm0=1&amp;selectedId=341000283 Stari plamen : roman iz hrvatskog života / Milan Ogrizović i Zyr Vukelić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 8. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* [[1909.]]: [[Nagrada &quot;Dimitrije Demetar&quot;]], za dramu ''Hasanaginica: drama u tri čina''.

== Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=info&amp;id=18316 ''Slava njima!: dramatska ilustracija Bukovčeve zavjese s prologom u slavu 10-godišnjice otvorenja nove kazališne zgrade i s pjevanjem / složio Milan Ogrizović''],

{{GLAVNIRASPORED:Ogrizović, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]]
[[Kategorija:Satiričari]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbeni kritičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Senj]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>nzgbs1zrdkb8kj640mm49sjwnw8v3qh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nenad Moačanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23128</id>
    <revision>
      <id>7624103</id>
      <parentid>7484822</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:24:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5545" sha1="g5gh8zvv2rlcmtr5nw1wpdl3tt50dd6" xml:space="preserve">'''Nenad Moačanin''' ([[Zagreb]], [[1. ožujka]] [[1949.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[povjesničar]] (specijalist za područje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] za [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vladavine) i [[prevoditelj]].&lt;ref&gt;[http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=157106 Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Marksizam i muslimanski svijet /  Maxime Rodinson ; predgovor Hasan Sušić ; preveo s francuskog Nenad Moačanin], preuzeto 10. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Nenad Moačanin rodio se u Zagrebu 1949. godine. [[1968.]] godine završio je Klasičnu gimnaziju, [[1973.]] godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jednopredmetnu povijest a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, [[1979.]] godine, orijentalistiku. Magistrirao je [[1983.]] godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom ''Upravna podjela i stanovništvo Požeškog sandžaka'' te doktorirao, [[1990.]] godine, s temom ''Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu''.&lt;ref name=&quot;ffzg&quot;&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=24 ffzg.unizg.hr: dr. sc. Moačanin, Nenad, redoviti profesor] preuzeto 10. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;
 
Od [[1978.]] do [[1992.]] godine zaposlen je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU/HAZU, potom kao znanstveni suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od [[1993.]] do [[1998.]] godine radi kao docent, od [[1998.]] godine kao izvanredni profesor, a od [[2002.]] godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (katedra za hrvatsku povijest, predmet Hrvatska povijest u ranom novom vijeku).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Moačanin, Nenad |url=https://enciklopedija.hr/clanak/41416 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Također na istome fakultetu do [[2003.]] godine predavao je dio nastave na studiju turkologije pri Odsjeku za Orijentalistiku i hungarologiju (Islamska civilizacija I-II, osmanska paleografija i diplomatika). Sudjelovao je i na više znanstvenih skupova u inozemstvu. U razdoblju [[veljača]]-[[ožujak]] [[2002.]] godine održao je niz predavanja na Oddelku za zgodovino Sveučilišta u Ljubljani.

Od [[10. svibnja]] [[2012.]] godine član je suradnik Razreda za društvene znanosti [[HAZU]].&lt;ref&gt;[http://info.hazu.hr/moacanin_biografija HAZU: Nenad Moačanin], preuzeto 10. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;

Govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[turski jezik]].&lt;ref name=&quot;ffzg&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.)'', Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. (2. izd. Zagreb, 2003.)
* ''Turska Hrvatska: Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva do 1791.: preispitivanja'', Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
* ''Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine'', Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.
* ''Town and Country on the Middle Danube: 1526-1690'', Brill Academic Publishers, Leiden – Boston, 2006.
* ''Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku'', Biblioteka Hrvatska povijest. Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, sv. 2., Leykam international – Barbat, Zagreb, 2007. (suautor [[Željko Holjevac]]) 
* ''Veliki osječki most: povijesni dossier i suvremena interpretacija / The great Osijek bridge: historical dossier and contemporary interpretation'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Zagreb – Osijek, 2014. (suautori: Ivana Haničar Buljan, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić)&lt;ref&gt;Anđelko Vlašić, [http://bib.irb.hr/datoteka/779633.Prikaz_-_Veliki_osjeki_most.pdf Veliki osječki most: povijesni dossier i suvremena interpretacija / The great Osijek bridge: historical dossier and contemporary interpretation] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Prikazi i osvrti, ''Scrinia slavonica'' 15 (2015.), 385. - 387., pristupljeno 22. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;

i oko četrdeset studija.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/moacanin_bibl HAZU: Popis objavljenih radova]
* Nenad Moačanin, ''Osmansko-turski porezni popisi i historijska geografija'' // ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', br. 1. (1998.), str. 294. – 299. {{Hrčak|id=62781}}
* [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij160.nsf/AllWebDocs/Putokazpremasintezi Borislav Grgin, ''Putokaz prema sintezi. Nenad Moačanin, Turska Hrvatska, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080304081115/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij160.nsf/AllWebDocs/Putokazpremasintezi |date=4. ožujka 2008. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 160, 20. travnja 2000.
* {{eng oznaka}} [http://www.evliyachelebi.org/prof-dr-nenad-moacanin/ Prof. Dr. Nenad Moačanin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160828124952/http://www.evliyachelebi.org/prof-dr-nenad-moacanin/ |date=28. kolovoza 2016. }} (životopis i radovi na stranicama [http://www.evliyachelebi.org/about/extended-synopsis-of-the-project-proposal/ projekta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160828120205/http://www.evliyachelebi.org/about/extended-synopsis-of-the-project-proposal/ |date=28. kolovoza 2016. }} &quot;[[Evlija Čelebi|Evliya Chelebi]] and Croats. New Perspectives&quot;)

{{GLAVNIRASPORED:Moačanin, Nenad}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>g5gh8zvv2rlcmtr5nw1wpdl3tt50dd6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjana Matijević-Sokol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23137</id>
    <revision>
      <id>7623842</id>
      <parentid>7484016</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:30:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5811" sha1="80jkak0y2zy3yuy919zptnb3afvamaj" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime                 = Mirjana Matijević-Sokol
| slika               = 
| slika_širina        = 
| naslov              = 
| datum_rođenja       = [[1. lipnja]] [[1952.]]
| mjesto_rođenja      = [[Split]]
| datum_smrti         = 
| mjesto_smrti        = 
| prebivalište        = 
| narodnost           = 
| etnicitet           = 
| državljanstvo       = 
| religija            =
| poznat_po           = 
| polje               = [[historija|povijest]]
| radna_institucija   = 
| alma_mater          = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| doktorski_mentor    = 
| doktorski_studenti  = 
| nagrade             = 
| autor_kratica_bot   = 
| autor_kratica_zoo   = 
| web_stranica        = 
| fusnote             = 
}}'''Mirjana Matijević-Sokol''' ([[Split]], [[1. lipnja]] [[1952.]]) je [[hrvatska]] [[povijest|povjesničarka]], [[Sveučilište|sveučilišna]] profesorica čije područje djelovanja uključuje posebno zanimanje za život i djelatnost [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] i [[Historia Salonitana|salonitansku povijest]], [[Vulgarni latinski jezik|srednjovjekovni latinitet]] i [[pomoćne povijesne znanosti]].

== Životopis ==
Mirjana Matijević Sokol rođena je 1952. godine u Splitu. Osnovnu školu završila je u [[Solin]]u, a klasičnu gimnaziju u Splitu. Na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala se [[1971.]] godine. Diplomirala je studij arheologije i latinskog jezika i književnosti [[1976.]] godine.&lt;ref&gt;[https://fhs.hr/djelatnik/mirjana.matijevic-sokol Mirjana Matijević-Sokol] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, fhs.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 
 
U Zavodu za povijesne znanosti [[HAZU]] u [[Zagreb]]u zaposlila se [[1977.]] godine na mjestu asistentice za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] građu. Iste godine upisuje poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]] u Zagrebu. Magistrirala je [[1985.]] godine s temom &quot;[[Toma Arhiđakon]] o počecima crkvene organizacije u srednjovjekovnom Splitu&quot;.

Od [[1986.]] godine u zvanju znanstvene asistentice. U Zavodu za povijesne znanosti HAZU pohađala tečaj [[Pomoćne povijesne znanosti|pomoćnih povijesnih znanosti]] 1985/1986. godinu.

Od školske godine 1989/1990. kao vanjska suradnica predaje [[Vulgarni latinski jezik|srednjovjekovni latinitet]] na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjecima za povijest i [[Arhivistika|arhivistiku]], a od šk. godine 1994/1995. predaje na arhivistici i Pomoćne povijesne znanosti. Od [[1993.]] godine uključena kao predavačica [[Paleografija|paleografije]], [[Diplomatika|diplomatike]] i srednjovjekovnog latiniteta u rad &quot;Dubrovačke medievističke radionice&quot;.

Članica je [[Hrvatsko društvo klasičnih filologa|Hrvatskog društva klasičnih filologa]], te [[Hrvatsko arheološko društvo|Hrvatskog arheološkog društva]], kojega je tajnica od [[1993.]] godine. U zvanje više predavačice izabrana [[1996.]] godine, a od [[1. veljače]] [[1997.]] stalno zaposlena na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Doktorsku disertaciju ''Toma Arhiđakon i njegovo djelo'' obranila je [[2. ožujka]] [[1999.]] godine. Izabrana je za docenticu u prosincu [[1999.]] godine. Danas je izvanredna profesorica.

Predmet istraživanja Mirjane Matijević-Sokol je život i djelatnost [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] i njegova ''[[Historia Salonitana|Salonitanska povijest]]''. Bavi se srednjovjekovnom [[Epigrafika|epigrafičkom]] baštinom i napisala je više radova od čega su dva priloga za projekt HAZU &quot;Hrvatska i [[Europa]]&quot;. Poseban predmet dosadašnjeg rada je srednjovjekovni latinitet i rad na prevođenju najvažnijih povijesnih vrela.

Bavi se diplomatičkim i kronološkim problemima naših srednjovjekovnih dokumenata. Sudjeluje u radu na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije &quot;Hrvatska 1102-1526&quot; čiji je voditelj bio [[akademik]] [[Tomislav Raukar]]. Također suradnica je [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda]] na projektu [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]].

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII. – Branimir’s Croatia in the letters by Pope John VIII'', (Knjiga Mediterana, knj. 2), Književni krug, Split, 1989. (suautor Mate Zekan) (2. dop. izd., 1990.)
* ''Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira'',  (suautor Vladimir Sokol) Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji - Studia Croatica - Hefti, Zagreb - Milano, 1999? (2. dop. izd. Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, 2005.)
* ''Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti'', Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
* ''Historia Salonitana: Toma Arhiđakon, Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika'', (suautori Radoslav Katičić i Olga Perić), Književni krug Split, Split, 2003.
* ''Studia diplomatica: rasprave i prinosi iz hrvatske diplomatike'', FF press, Zagreb, 2014.
* ''Studia mediaevalia selecta: rasprave i prinosi iz hrvatske srednjovjekovne povijesti'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - FF Press, Zagreb, 2020.
* ''Studia epigraphica selecta: rasprave i prinosi iz hrvatske srednjovjekovne epigrafije'', Književni krug Split, Split, 2023.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.glas-koncila.hr/prof-dr-mirjana-matijevic-sokol-tomislavova-hrvatska-bila-je-uporiste-s-kojega-se-europa-branila-od-istoka/ ''PROF. DR. MIRJANA MATIJEVIĆ SOKOL Tomislavova Hrvatska bila je uporište s kojega se Europa branila od Istoka''], glas-koncila.hr, objavio Marino Erceg, 8. siječnja 2025.

{{GLAVNIRASPORED:Matijević-Sokol, Mirjana}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>80jkak0y2zy3yuy919zptnb3afvamaj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brazdeni kitovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23372</id>
    <revision>
      <id>7623999</id>
      <parentid>7619275</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:50:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Brazdeni kitovi|Brazdeni kitovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4036" sha1="9b9dxhqw2biuv2uab3nuo5fjia720iy" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Brazdeni kitovi
| slika = Anim1754_-_Flickr_-_NOAA_Photo_Library.jpg
| slika_opis = [[Plavetni kit]], ''Balaenoptera musculus''
| raspon_fosila = {{geološki raspon|15.97|0|[[miocen]] - danas|ref=&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=42977 |title=Family Balaenopteridae Gray 1864 (rorqual) |work=[[Fossilworks]] |access-date=9 April 2018}}&lt;/ref&gt;}}
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| infraclassis = [[Placentalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| parvordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]]
| familia = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo = {{Harvnb|Gray|1864}}
| razdioba_stupanj = Živući [[Rod (taksonomija)|rodovi]]
| razdioba = {{plainlist|
* ''[[Balaenoptera]]''
* ''[[Megaptera]]''}}
| sinonimi = {{plainlist|
* [[Eschrichtiidae]]? &lt;small&gt;Ellerman &amp; Morrison-Scott 1951&lt;/small&gt;
* Rhachianectidae &lt;small&gt;Weber 1904&lt;/small&gt;}}
| karta_raspon = Balaenopteridae distribution.png
| karta_raspon_opis = {{legenda lijevo|#377EB8|Balaenopteridae}}
}}
'''Brazdeni kitovi''' ({{lat.|Balaenopteridae}}) su jedna od porodica unutar [[podred (biologija)|podreda]] [[kitovi usani|kitova usana]]. Tu ne spadaju samo najveći [[kitovi]], nego su to istovremeno i najveće danas živuće životinje na Zemlji. Postoji devet vrsta tih kitova čija se dužina kreće od 7 do 31 metra. Od [[glatki kit|glatkih kitova]], druge velike porodice kitova usana, razlikuju se sljedećim obilježjima: imaju leđnu peraju, vitkije su tjelesne građe, imaju znatno kraće i šire [[usi]], kao i nabore kože u području grla koje podsjećaju na brazde i dale su ime cijeloj porodici.

Brazde su uzdužni nabori kože koji se protežu s donje strane tijela od grla preko prsiju; Svaka od 10 do 100 brazda je duboka oko 5 cm; kad kit otvori usta, nabori se rašire i tako se značajno poveća zapremina ždrijela.
To omogućuje kitu da u jednom zamahu uzme puno veću količinu vode nego što bi mogao kad ne bi imao te nabore. Kao posljedica toga, kod istiskivanja tako velike količine vode, na kitovim usima ostanu &quot;filtrirane&quot; veće količine hrane nego što bi bio slučaj bez tog povećanja zapremine zahvaćene vode koju omogućuju opisani nabori.

Brazdeni kitovi su brzi plivači. Poduzimaju duga putovanja krećući se između toplih i hladnih [[klimatsko područje|klimatskih područja]]. Rasprostranjeni su u svim svjetskim [[ocean]]ima, ali izbjegavaju manja mora.

Svi brazdeni kitovi su bili žestoko izlovljavani zbog njihovog ribljeg ulja i mesa. Istina, bili su manje cijenjeni od [[glatki kitovi|glatkih kitova]] jer imaju tanji sloj sala, ali nakon što su glatki kitovi bili uglavnom istrijebljeni, prešlo se i na izlovljavanje brazdenih kitova. Na taj način su prije svega velike vrste, [[Plavetni kit|plavetni]], [[bubuljičasti kit|bubuljičasti]] i [[grbavi kit]]ovi, bili dovedeni na rub [[izumiranje|izumiranja]]. Od [[1986.]] su zaštićeni, ali [[patuljasti kitovi|patuljaste kitove]] se i dalje izlovljava.

Brazdeni kitovi su oduvijek imali važnu [[ekologija|ekološku]] ulogu u svom okolišu. Samo u području [[Antarktik]]a su pojeli godišnje više od 100 milijuna tona račića, odnosno [[kril]]a. Izostankom najvećeg dijela kitova, masa krila je značajno narasla što je omogućilo ogroman porast populacije drugih životinja koje se hrane krilom. Tako je, primjerice, populacija [[rakojedi|rakojeda]] doživjela pravu populacijsku &quot;eksploziju&quot;.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{Cite journal
 | last = Gray | first = J. E. | author-link = John Edward Gray
 | title = Notes on the Whalebone-Whales; with a Synopsis of the Species
 | year = 1864 | journal = The Annals and Magazine of Natural History | volume = 14 | issue = 83 | pages = 345–353
 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/partpdf/61505
 | doi = 10.1080/00222936408681724 }}&lt;!-- {{Harvnb|Gray|1864}} --&gt;

[[Kategorija:Porodice kitova usana]]
[[Kategorija:Brazdeni kitovi| ]]</text>
      <sha1>9b9dxhqw2biuv2uab3nuo5fjia720iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalinovik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24311</id>
    <revision>
      <id>7623747</id>
      <parentid>7595772</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spomenici i znamenitosti */ nekropole stećaka</comment>
      <origin>7623747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10588" sha1="ehjoywvtx7makosubjjnf4asbsw6xlq" xml:space="preserve">{{Općina BiH RS |
ime = Kalinovik |
centar = Kalinovik |
karta = BiH municipality location Kalinovik.svg|
načelnik = Radomir Sladoje ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata (BiH)|SNSD]]) |
površina = 685 |
stanovništvo = 4667 |
gustoća = ? |
}}
[[Datoteka:Kalinovik - mestecko na nahorni plosine (1153 m.n.m).jpg|mini|desno|250px|Panorama Kalinovika]]
'''Kalinovik''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od [[Sarajevo|Sarajeva]], a graniči s općinama [[Foča]], [[Foča-Ustikolina]], [[Konjic]], [[Nevesinje]], [[Gacko]], te [[Trnovo (RS)|Trnovo]] ([[RS]]) i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] ([[FBiH]]).

== Zemljopis ==
Kalinovik se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 1100 metara.&lt;ref name=&quot;blic&quot;&gt;(srp.) [http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/pusto-dvadeset-sela-u-kalinoviku/ezf0gl2 Blic] Drago Todorović: ''Pusto dvadeset sela u Kalinoviku '', 26. travnja 2011. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; 

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kalinovik}}

Po posljednjem službenom popisu sta&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Popis 2013 u BiH |url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20249 |accessdate=2020-08-29}}&lt;/ref&gt;novništva iz [[2013.]] godine općina Kalinovik imala je 2022 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja. 

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Kalinovik'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
 |-
|'''Srbi'''
|2826 (60,55 %)
|3691 (55,94 %)
|5536 (58,53 %)
|4750
|-
|'''Muslimani'''
|1716 (36,76 %)
|2681 (40,63 %)
|3796 (40,13 %)
|2384
|-
|'''Hrvati'''
|17 (0,36 %)
|29 (0,43 %)
|44 (0,46 %)
|67
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|46 (0,98 %)
|143 (2,16 %)
|20 (0,21 %)
|88
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|62 (1,32 %)
|53 (0,80 %)
|62 (0,65 %)
|30
|-
|'''ukupno'''
|'''4667'''
|'''6597'''
|'''9458'''
|'''7319'''
|}

====Kalinovik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kalinovik'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|1061 (76,60 %)
|902 (75,41 %)
|670 (84,27 %)
|622
|-
|'''Muslimani'''
|244 (17,61 %)
|200 (16,72 %)
|89 (11,19 %)
|22
|-
|'''Hrvati'''
|4 (0,28 %)
|9 (0,75 %)
|6 (0,75 %)
|17
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|30 (2,16 %)
|50 (4,18 %)
|12 (1,50 %)
|29
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|46 (3,32 %)
|35 (2,92 %)
|18 (2,26 %)
|13
|-
|'''ukupno'''
|'''1385'''
|'''1196'''
|'''795'''
|'''703'''
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Bak (Kalinovik, BiH)|Bak]], [[Bojići (Kalinovik, BiH)|Bojići]], [[Boljanovići (Kalinovik, BiH)|Boljanovići]], [[Borija (Kalinovik, BiH)|Borija]], [[Božanovići (Kalinovik, BiH)|Božanovići]], [[Bukvica]], [[Cerova (Kalinovik, BiH)|Cerova]], [[Čestaljevo (Kalinovik, BiH)|Čestaljevo]], [[Daganj]], [[Dobro Polje (Kalinovik, BiH)|Dobro Polje]], [[Dragomilići (Kalinovik, BiH)|Dragomilići]] (dio), [[Dubrava (Kalinovik, BiH)|Dubrava]], [[Golubići]], [[Gradina (Kalinovik, BiH)|Gradina]], [[Graiseljići]], [[Gvozno (Kalinovik, BiH)|Gvozno]], [[Hotovlje (Kalinovik, BiH)|Hotovlje]] (dio), [[Hreljići (Kalinovik, BiH)|Hreljići]], [[Jablanići]], [[Jažići]], [[Jelašca]], [[Jezero (Kalinovik, BiH)|Jezero]], '''Kalinovik''', [[Klinja]], [[Kolakovići (Kalinovik, BiH)|Kolakovići]], [[Kovačići (Kalinovik, BiH)|Kovačići]], [[Krbljine]], [[Kruščica (Kalinovik, BiH)|Kruščica]], [[Kuta (Kalinovik, BiH)|Kuta]], [[Kutine]], [[Ljusići (Kalinovik, BiH)|Ljusići]] (dio), [[Mekoča]], [[Mjehovina]], [[Mosorovići]], [[Mušići (Kalinovik, BiH)|Mušići]], [[Nedavić]], [[Obadi (Kalinovik, BiH)|Obadi]], [[Obalj]], [[Obrnja]], [[Osija]], [[Plačikus]], [[Pločnik (Kalinovik, BiH)|Pločnik]], [[Popovići (Kalinovik, BiH)|Popovići]], [[Porija]], [[Presjedovac]], [[Rajac (Kalinovik, BiH)|Rajac]] (dio), [[Rastovac (Kalinovik, BiH)|Rastovac]], [[Ruđice]], [[Sela (Kalinovik, BiH)|Sela]], [[Sijerča]], [[Sočani]], [[Strane (Kalinovik, BiH)|Strane]], [[Susječno (Kalinovik, BiH)|Susječno]], [[Šivolji]], [[Tmuše]], [[Tomišlja]], [[Trešnjevica (Kalinovik, BiH)|Trešnjevica]], [[Trnovica (Kalinovik, BiH)|Trnovica]], [[Tuhobić (Kalinovik, BiH)|Tuhobić]], [[Ulog (Kalinovik, BiH)|Ulog]], [[Unukovići]], [[Varizi]], [[Varoš (Kalinovik, BiH)|Varoš]], [[Vihovići (Kalinovik, BiH)|Vihovići]], [[Vlaholje]], [[Vrhovina (Kalinovik, BiH)|Vrhovina]] i [[Vujinovići]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Kalinovik ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Brda, Gapići, Luko, Ljuta, Polje i Zelomići, te dijelovi naseljenih mjesta: Hotovlje, Ljusići i Rajac. Ovo područje ušlo je u sastav Hercegovačko-neretvanske županije. U sastav Bosansko-podrinjske županije ušao je dio naseljenog mjesta Dragomilići.

== Uprava ==

== Povijest i gospodarstvo ==
Grad Kalinovik je na izvorištu [[Vrhovinska rijeka|Vrhovinske rijeke]] sagradio spremnik te odveo dio vode u Kalinovik.&lt;ref name=&quot;Pozder&quot;&gt;[http://donjeluko.blogspot.hr/2015/01/zagorje-kalinovik-i-zupa-zagorska.html Donje Luko] Ismet Pozder: ''Zagorje - Kalinovik i Župa Zagorska'', 27. siječnja 2015. (pristupljeno 15. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

Kalinovik je od [[Uvod u Prvi svjetski rat|aneksije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] veliki [[vojni poligon]] i na izvjesnan način vojnički gradić, koji živi od svog garnizona. Jedno vrijeme oko [[1960-ih]] bio je čak drugi po veličini u Europi sa svoja dva logora, u koji se moglo smjestiti i do 10 000 vojnika. Kako je vojska bila trajna činjenica u Kalinoviku još od kraja [[19. stoljeće|XIX st.]] to se je i gospodarstvo tog inače malog orijentalnog gradića na 1070 m nadmorske visine, prilagodilo potrebama tog velikog [[garnizon]]a. 

1961. pripojena mu je općina Ulog. U bivšoj Jugoslaviji ova kalinovička je općina bila na glasu kao rekorder po iseljavanju stanovništva. I grad i općina bilježe veliku depopulaciju. Većinu sela na području ove općine čine tek rijetka staračka domaćinstva, čak dvadeset sela u potpunosti je opustjelo: Varoš, Ruđice, Osija, Vujinovići, Kolakovići, Variza, Klinja, Pločnik, Bok, Tuhobić, Mekoča, Tmuše, Sočani, Čestaljevo. Zatvoreno je desetak područnih škola. Tvornica ovdje više nema te se Kalinovičani kao glavnim bave stočarstvom i šumarstvom. Poduzeća su danas u stečaju: Zagorje, Tvornica trikotaže i Lelija, dok privatizirana drvna industrija u Jažićima se drži.&lt;ref name=&quot;blic&quot;/&gt; 

Od [[1990-ih]] i raspada [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i njezine [[JNA]] vojni logor Kalinovik nije više u funkciji, a gospodarsvo Kalinovika nije pronašlo nikakvu adekvatnu zamjenu za to.
U Natovom bombardiranju 1995. godine oštećen je vodovod. Od nekada 16.000 danas danas nema niti 2500 stanovnika.&lt;ref name=&quot;blic&quot;/&gt; Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Kalinovik ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
Vlada RS dodijelila je 2011. koncesiju za izgradnju [[HE Ulog]] vrijednu 65 milijuna eura, najvrijednji projekt u povijesti Kalinovika. HE će godišnje proizvoditi oko 80 gigavata struje.&lt;ref name=&quot;blic&quot;/&gt;

== Poznate osobe ==

== Spomenici i znamenitosti ==

=== Nacionalni spomenici ===
Na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kalinovik se navode sljedeći spomenici:
* [[Nekropola Čengića Bara|Nekropola sa stećcima Čengića Bare]], povijesno područje,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Kalinovik_nekropola-Cengica-bare-HRV.pdf |title=Nekropola sa stećcima Čengića Bare, historijsko područje |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Nekropola Gvozno|Nekropola sa stećcima Gvozno]], povijesno područje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Kalinovik_nekropola%20Gvozno%20HR.pdf |title=Nekropola sa stećcima Gvozno, historijsko područje |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

Iznad Kalinovika nalaze se ruševine [[Austro-Ugarska|austrougarske]] ''vojne utvrde'' izgrađene u [[19. stoljeće|19. st.]] nakon [[Uvod u Prvi svjetski rat|aneksije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na brijegu koji dominira nad mjestom. Tvrđava je teško oštećena i paljena za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je zadnji put korištena u vojne svrhe. Nakon rata tvrđava je potpuno napuštena, i prepuštena potpunoj propasti.

== Obrazovanje ==
U Kalinoviku postoji jedna osnovna i jedna srednja škola (gimnazija). Direktor osnovne škole je Mitar Sladoje, a gimnazije Gordan Zubac.

== Kultura ==
KUD &quot;Zagorje&quot; iz Kalinovika je na proteklom saboru narodnog stvaralaštva koje je održano u Tesliću 2006 godine u sveukupnom plasmanu osvojilo drugo mjesto i tako potvrdilo svoju visoku klasu.

== Šport ==
Nogometni klub [[FK Kalinovik]] iz Kalinovika je zbog financijskih poteškoća izbačen iz druge lige Republike Srpske pa je natjecanje nastavio u trećoj ligi, ali slabo financijsko stanje je uzrokovalo da i to natjecanje napuste. U tijeku je reorganizacija kluba pa će klub u narednom razdoblju početi ponovo djelovati.

== Izvori ==

* Hasan Zolić, odg. ur., ''Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, mjeseca prosinca 1993. &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf (URL)]&lt;/span&gt;
* internetski izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&amp;albumID=47 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Stare fotografije Kalinovika''

{{Commonscat|Kalinovik}}

{{Kalinovik}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>ehjoywvtx7makosubjjnf4asbsw6xlq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kit perajar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24872</id>
    <revision>
      <id>7624007</id>
      <parentid>7341564</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:56:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kitovi|Kitovi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Brazdeni kitovi|Brazdeni kitovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7624007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3884" sha1="fj1tbreyhype1zjpfjzyt6bnke6xbt8" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Kit perajar
| slika = LMazzuca Fin Whale.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Dva kita perajara
|status = VU 
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| infraclassis = [[Placentalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = [[Brazdasti kitovi|Balaenopteridae]]
| genus = ''[[Balaenoptera]]''
| species = '''''B. physalus'''''
| dvoimeno = ''Balaenoptera physalus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| karta_raspon = cetacea_range_map_Fin_Whale.PNG
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost kita perajara
}}
'''Kit perajar''' ({{lat.|Balaenoptera physalus}}) je jedna vrsta [[brazdeni kitovi|brazdastih kitova]]. On je najbliži srodnik [[plavi kit|plavog kita]] i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji. 

== Osobine ==
Kit perajar je u prosjeku dugačak oko 20 metara, ali je već izmjeren i jedan perajar koji je bio dug 27 metara. Težina jednog takvog diva se procjenjuje na oko 70 tona. To znači, da je puno vitkiji i lakši od jednako velikog plavog kita, a lakši je i od nekih manjih vrsta kitova kao što je [[grenlandski kit]] ili [[ulješura]]. Gornja strana tijela mu je sivosmeđa a s donje strane je bijel. Najsigurnije ga se može prepoznati po nesimetrično obojenoj donjoj čeljusti: desna strana je bijela a lijeva tamna. 

== Rasprostranjenost ==

Kitovi perajari žive u svim svjetskim [[ocean]]ima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora. Kako su godišnja doba upravo obrnuta na [[sjeverna polutka|sjevernoj]] od onog na [[južna polutka|južnoj polutki]] oni se na [[ekvator]]u nikada ne sreću. Neki zoolozi smatraju da su to dvije odvojene podvrste: sjeverni perajar (''B.p.physalus'') i južni perajar (''B.p. quoyi'').

== Način života ==

Kitovi perajari žive u grupama od 5 do, eventualno, 10 životinja. U vremenu prije velikog kitolova postojale su &quot;škole&quot; perajara i do 300 životinja. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih [[kitovi|kitova]]. Pliva brzinom od oko 37 km/h a redovno roni do dubine od 200 metara. Pri tome se zadržava pod vodom petnaestak minuta. Hrani se gotovo isključivo [[kril]]om, koji filtriraju uz pomoć [[usi]]. Hrane se, slično kao i [[plavi kit]] isključivo u svojim ljetnim boravištima, a za vrijeme zime troše svoje zalihe masnoće.

Ne događa se, da majka donese na svijet više od jednog mladunca, a rađa ga kad stigne u ljetno boravište. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma. Spolnu zrelost dosižu u starosti od oko 10 godina, a dožive i više od 100 godina.

== Kitolov i zaštita ==

Zbog brzine i veličine perajara sve do kasnog [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ljudi su perajare mogli uloviti samo iznimno. Međutim, kad su se sredstva za lov na kitove dovoljo razvila, ljudi su počeli s masovnim izlovljavanjem. Prvo su lovili [[plavi kit|plave kitove]] jer je bio, zbog veličine, atraktivniji. Ali kad je ta vrsta bila gotovo istrijebljena, prešlo se na lov na perajare u veliko stilu. Tako je samo u sezoni [[1937.]]/[[1938|38]]. pobijeno više od 28.000 perajara. Lov je nesmanjenom žestinom nastavljen sve do kasnih 60-tih godina, kad je utvrđeno da su &quot;zalihe&quot; gotovo iscrpljene. Od [[1985.]] vrijedi zabrana lova na kitove u cijelom svijetu.

Prije kitolova, bilo je oko 400.000 sjevernih? i 70.000 južnih perajara. Ekcesivni lov smanjio je populaciju na manje od 5.000. Time je perajar nešto češći od [[plavi kit|plavog kita]] ali se i njega mora, još uvijek, smatrati jako ugroženom vrstom. American Cetacean Society procjenjuje, da ih danas još živi oko 40.000 na [[sjeverna polutka|sjevernoj]] i 15.000 na [[južna polutka|južnoj polutki]].

[[Kategorija:Brazdeni kitovi]]</text>
      <sha1>fj1tbreyhype1zjpfjzyt6bnke6xbt8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26333</id>
    <revision>
      <id>7623746</id>
      <parentid>7419985</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21247" sha1="c0egmy6l93an907hd4wxxk0wp68kq8x" xml:space="preserve">'''Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije''' (eng. ''International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia'', '''ICTY''') osnovan je od [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti UN-a]] 1992., a počeo je djelovati 1993. sa sjedištem u [[Den Haag]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].

== Povijest ==

=== Zbivanja na području bivše Jugoslavije ===
[[Datoteka:Croatian War 1991 Vukovar destruction.jpg|minijatura|Razoreni Vukovar]]

Napadi [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na zakonito i demokratski izabrane vlasti, i to ponajprije u [[Slovenija|Sloveniji]] od 26. lipnja, a potom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od sredine kolovoza 1991., te u [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od 1992., bili su popraćeni brutalnostima nezapamćenima u Europi nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U tome su sudjelovale i [[Srbi|srpske]] paravojne snage i naoružane skupine pojedinaca u Hrvatskoj i BiH.&lt;ref name=&quot;vdbp399&quot;&gt;Degan, Pavišić, 2005., str. 399.&lt;/ref&gt;

Na egzemplarnoj osnovi vršili su se pokolji nemoćnih staraca na nacionalnoj osnovi kojih je cilj bio poticanje vala izbjeglica sa zaposjednutih područja. Planski se rušilo kuće prognanih osoba te njihova groblja, crkve i džamije, s ciljem da se na osvojenim područjima zatre svaki trag prognanog pučanstva. Ta zločinačka politika bila je potaknuta željom za osvajanjem područja i prekrajanjem granica postojećih republika koje su se emancipirale u nove države. Uz to se organiziralo sustavno silovanje žena i njihovo držanje u zatočeništvu do vremena kada je pobačaj postao nemoguć. Civili - muškarci, žene, djeca i starci - držani su u koncentracijskim logorima [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]], [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]], [[Koncentracijski logor Ljubija|Ljubija]] i drugima, nalik na one iz vremena [[Nacionalsocijalizam|nacizma]].&lt;ref name=&quot;vdbp399&quot;/&gt;

U tim sukobima, koji su poticali na mržnju i osvetu, žrtve kršenja pravila [[Humanitarno pravo|humanitarnog prava]] bili su civili i zarobljenici srpske, kao i ostalih nacionalnosti, i to osobito u vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba Hrvata i Muslimana]] u Bosni i Hercegovini. S [[Autonomna pokrajina Kosovo|Kosova]] je 1999. nasilno protjerano oko 700 000 [[Albanci|Albanaca]]. Ali nakon što su se srpske vlasti povukle iz te pokrajine, žrtve ubojstava i protjerivanja bili su Srbi i [[Crnogorci]]. Tako, iako u različitim razmjerima, žrtve tih zločina bili su pripadnici svih nacionalnih i vjerskih skupina na tim područjima.&lt;ref name=&quot;vdbp399&quot;/&gt;

Bombardirani su i rušeni gradovi s njihovim pučanstvom ([[Vukovar]], [[Dubrovnik]], [[Sarajevo]], istočni [[Mostar]] pod opsadom i dr.). Prema nekim procjenama koje su možda preuveličane, u Hrvatskoj, BiH, te na Kosovu, ubijeno je oko 800 000 ljudi. No, sigurno je da je oko 3 milijuna ljudi protjerano ili su izbjegli iz svojih domova.&lt;ref name=&quot;vdbp399&quot;/&gt;

Zločinačka zvjerstva u BiH okončan je osvajanjem [[Srebrenica|srebreničke]] enklave i pokoljem između 7 i 8 tisuća muškaraca u ljeto 1995. Koncem te godine bio je sklopljen [[Daytonski sporazum]]. Sukobi na Kosovu okončani su uspostavom međunarodne uprave nad tom pokrajinom temeljem rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti UN-a]] 1244, od 10. srpnja 1999.&lt;ref name=&quot;vdbp399&quot;/&gt;

Izgoni civila iz njihovih domova i svi pokušaji promjene nacionalnog sastava pučanstva koji su nazvani &quot;etničkim čišćenjem&quot; osuđeni su rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, počevši od one 752 od 15. svibnja 1992.

=== Osnivanje Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju ===
[[Datoteka:ICTY.JPG|mini|250px|Zgrada suda]]

Rezolucijom 827 od 25. svibnja 1993., Vijeće sigurnosti ustanovilo je sudbeno tijelo, čiji je skraćeni naziv &quot;Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju&quot; (eng. ''International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia'', fra. ''Tribunal pénal international pour l'ex-Yugoslavie''). Puni naziv suda glasi &quot;Međunarodni tribunal za kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije&quot;. Uz Rezoluciju prihvaćeno je izvješće Glavnog tajnika UN-a kojemu je pridodan Statut tog Tribunala.&lt;ref name=&quot;vdbp400&quot;&gt;Degan, Pavišić, 2005., str. 400.&lt;/ref&gt;

Taj Tribunal je prvi koji nije osnovan sporazumom čak niti pobjedničkih država nakon nekog rata, nego rezolucijom na temelju poglavlja VII. [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelje UN-a]]. Time i njegov Statut pravno obvezuje sve države članice UN-a. Počeo je djelovati 18. studenog 1993. u svom sjedištu u [[Den Haag]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Postoje kritike kako je osnivanje takvog suda bilo protupravno. Međutim, Prizivno vijeće Tribunala je u presudi ''[[Duško Tadić|Tadić]]'' od 2. listopada 1995., s uvjerljivim pravnim razlozima odbacilo mnogobrojne argumente obrane optuženika kojima je osporavana nadležnost Vijeća sigurnosti UN-a da ustanovi to ''ad hoc'' kazneno sudbeno tijelo. U toj presudi navedeno je da ustanovljenje Tribunala ne znači da je Vijeće sigurnosti na njega delegiralo neke svoje dužnosti, niti znači uzurpaciju dužnosti drugih tijela UN-a, nego &quot;mjeru koja doprinosi ponovnom uspostavljanju i održanju mira u bivšoj Jugoslaviji&quot;. No, u svojoj kasnijoj praksi, Tribunal je sebi pridavao na svoju štetu neke dužnosti koje prema na čelu specijalizacije ne spadaju u kazneni sud.&lt;ref name=&quot;vdbp400&quot;/&gt;

Sudce bira [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] s liste između 22 i 33 kandidata koju predlaže Vijeće sigurnosti. Biraju se na četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora. Tribunal se sastoji od vijeća od po tri člana koja presuđuju u prvom stupnju te od Prizivnog vijeća od pet sudaca. U početku se Tribunal sastojao od jedanaest sudaca podijeljena u dva prvostupanjska vijeća od po tri sudca, te u Prizivno vijeće od pet sudaca. Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1166 od 13. svibnja 1998., taj je propis izmijenjen i predviđeno je ustanovljenje i trećeg prvostupanjskoj vijeća od tri nova sudca.&lt;ref name=&quot;vdbp400&quot;/&gt;

== Nadležnosti ==

=== ''Ratione materiae'' ===
Prema čl. 1. Statuta, Tribunal je nadležan ''ratione materiae'' za kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]] počinjena na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] od početka 1991. Međunarodni zločini glede kojih je Tribunal nadležan proizlaze iz općeg običajnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]], a ne iz posebnih ugovornih obveza bilo bivše Jugoslavije ili njezinih država sljednica. Tribunal je nadležan za kažnjavanje četiriju skupina međunarodnih zločina kako su formulirani u člancima 2. do 5. Statuta.&lt;ref name=&quot;vdbp401&quot;&gt;Degan, Pavišić, 2005., str. 401.&lt;/ref&gt;

U čl. 2. formuliraju se &quot;''teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] iz 1949.''&quot;, i to kako slijedi: (a) namjerno ubojstvo; (b) mučenje i neljudsko postupanje, uključujući biološko eksperimentiranje; (c) namjerno nanošenje teške patnje ili ozbiljne ozljede tijela ili zdravlja; (d) opsežno uništavanje i oduzimanje imovine koje nije uvjetovano vojnom potrebom, a poduzeto je protupravno i samovoljno; (e) prisiljavanje ratnih zarobljenika ili civila na služenje u neprijateljskim snagama; (f) namjerno uskraćivanje ratnim zarobljenicima ili civilima prava na pravičan i nepristran sudski postupak; (g) nezakonitu deportaciju ili premještanje civila ili njihovo nezakonito zatočenje; (h) uzimanje civila kao talaca.&lt;ref name=&quot;vdbp401&quot;/&gt;

Kako je Tribunal nadležan za međunarodne zločine koji proizlaze iz općeg običajnog međunarodnog prava, a ne iz posebnih ugovornih obveza, tako u njegovoj nadležnosti nisu teška kršenja koja predviđa Dopunski protokol I. Ženevskih konvencija od 1977., kao što je poduzimanje napada na građevine ili instalacije koje sadrže opasne sile uz saznanje da će takav napad uzrokovati prekomjerne gubitke života, povrjede civila ili oštećenje civilnih objekata.&lt;ref name=&quot;vdbp401&quot;/&gt;

U komentaru tog članka izloženom u izvješću Glavnog tajnika UN-a, ističe se da te Ženevske konvencije obuhvaćaju srž običajnog prava primjenljivog u međunarodnim oružanim sukobima. U odluci Prizivnog vijeća Tribunala u slučaju ''Duško Tadić'' od 2. listopada 1995., navodi se: &quot;...na današnjem stupnju razvitka prava, članak 2. Statuta primjenjuje se jedino na prijestupe počinjene u kontekstu međunarodnih oružanih sukoba&quot;.&lt;ref name=&quot;vdbp401&quot;/&gt;

Čl. 3. Statuta formulira &quot;''kršenja zakona i običaja rata''&quot;.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;&gt;Degan, Pavišić, 2005., str. 402.&lt;/ref&gt;

Ta su kršenja obuhvaćena u Pravilniku pridodanom uz Četvrtu hašku konvenciju iz 1907., o zakonima i običajima rata na kopnu, iako ne sva. U komentaru se poziva na navod nürnberške presude iz 1946. da su do 1939. te odredbe priznavali svi civilizirani narodi i bile su smatrane iskazom zakona i običaja rata. U naprijed navedenoj presudi ''Duško Tadić'', ustanovljeno je da &quot;...po članku 3. Međunarodni tribunal ima sudbenost glede djela navedenih u optužnici, bez obzira jesu li se zbila u unutarnjem ili međunarodnom oružanom sukobu...&quot;.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;/&gt;

Odgovornost za kršenje obuhvaća, ali se prema čl. 3. ne ogranučuje, na: (a) uporabu otrovnog ili drugog oružja čijim se korištenjem nanosi nepotrebna patnja; (b) samovoljno uništavanje gradova i sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom potrebom; (c) napad ili bombardiranje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, objekata ili zgrada; (d) osvajanje, uništavanje ili namjerno oštećenje ustanova namijenjenih vjeri, dobrotvornim svrhama, odgoju, umjetnosti i znanosti, povijesnih spomenika, umjetnina i znanstvenih djela; (e) pljačkanje javne i privatne imovine.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;/&gt;

U čl. 4. predviđa se nadležnost Tribunala za kažnjavanje ''[[genocid]]a'', koji je definiran strogo prema člancima II. i III. [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]] iz 1948. U komentaru toga članka ponavlja se navod iz Konvencije da se taj zločin može počiniti u doba mira i u doba rata.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;/&gt;

Genocid je svako dalje navedeno djelo &quot;počinjeno s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina&quot;, kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške tjelesne ili duševne povrjede pripadnicima skupine; (c) namjerno nametanje skupini takvih životnih uvjeta kojima je cilj njezino postupno ili djelomično uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprječavanja porođaja u okviru skupine; ili (e) prisilno premještanje djece iz skupine u neku drugu skupinu.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;/&gt;

Kažnjiva su sljedeća djela: (a) genocid; (b) urota kojoj je cilj genocid; (c) izravno i javno poticanje na genocid; (d) pokušaj počinjenja genocida; (e) sudioništvo u genocidu.&lt;ref name=&quot;vdbp402&quot;/&gt;

Konačno, čl. 5. Statuta predviđa kažnjavanje za ''[[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]''.&lt;ref name=&quot;vdbp403&quot;&gt;Degan, Pavišić, 2005., str. 403.&lt;/ref&gt;

Komentar toga propisa ističe da su ti zločini bili najprije priznati u Statutu i u presudi [[Nürnberški proces|Nürnberškog tribunala]], te u Zakonu br. 10. Kontrolnog povjerenstva za Njemačku. Dakle, prije [[Londonski sporazum o Međunarodnom vojnom tribunalu|Londonskog sporazuma]] iz 1945., ti zločini nisu bili predmetom ugovorne kodifikacije. U tome se komentaru dalje navodi da su u sukobu na području bivše Jugoslavije takva neljudska djela dobila oblik tzv. &quot;etničkog čišćenja&quot; kao i rasprostranjenog i sustavnog silovanja i drugih oblika seksualnog zlostavljanja, uključujući i prisilno prostituiranje. Bitno je, dakle, da to nisu novi međunarodni zločini, nego samo neki posebni oblici otprije priznatih zločina protiv čovječnosti.&lt;ref name=&quot;vdbp403&quot;/&gt;

Čl. 5. navodi sljedeće zločine počinjene u oružanom sukobu, kako međunarodnog tako i unutarnjeg značaja, a koji su upereni protiv civilnog pučanstva: (a) ubojstvo; (b) istrjebljenje; (c) porobljavanje; (d) protjerivanje; (e) zatočenje; (f) mučenje; (g) silovanje; (h) proganjanje na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; (i) ostali neljudski postupci.&lt;ref name=&quot;vdbp403&quot;/&gt;

U tekstu čl. 5. zločini protiv čovječnosti više se ne povezuju s izvršenjem drugih zločina iz tog Statuta. Oni time postaju samostalna skupina međunarodnih zločina koji mogu biti počinjeni bilo u međunarodnom ili nemeđunarodnom oružanom sukobu, ali i u doba mira. Tribunal ih je s pravom primjenjivao kao takve.&lt;ref name=&quot;vdbp403&quot;/&gt;

== Kritika ==
* Bivša glasnogovornica suda [[Florence Hartmann]] kritizira da je sud dozvolio Srbiji zaštitili dokumente od 'vitalnih nacionalnih interesa'. Zbog objavljivanja povjerljivih odluka tog suda, kojima se potvrđuje odobravanje zaštitnih mjera za ratne dokumente koji ukazuju na direktnu umiješanost [[Srbija|Srbije]] u [[genocid]]u osuđena je na kaznu od 7.000 €.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sense-agency.com/icty/florence-hartmann-case-conviction-and-sentence-upheld-on-appeal.29.html?cat_id=1&amp;news_id=13029 |title=Florence Hartmann Case: Conviction and Sentence Upheld on Appeal |date=19. srpnja 2011. |publisher=Sense Agency |language=engleski |accessdate=21. srpnja 2011. |location=The Hague |archive-date=10. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110910222414/http://www.sense-agency.com/icty/florence-hartmann-case-conviction-and-sentence-upheld-on-appeal.29.html?cat_id=1&amp;news_id=13029 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Klaus-Peter Willsch]] u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana postumno utvrđuje da je sudjelovano u &quot;udruženom zločinačkom pothvatu&quot; usporeduje slučajem iz [[897.]] kada je papa [[Stjepan VI.]] dao ekshumirati leš pape [[Formoz]]a, staviti na ispitivanje i postumno ga proglasilo krivim.
* Bivši suradnik [[Attila Hoare]] ''ICTY''-a tvrdi da je istražni tim radio na optužnici zbog &quot;udruženog zločinačkog poduhvata&quot; [[Veljko Kadijević|Veljku Kadijeviću]], [[Blagoje Adžić|Blagoju Adžiću]], [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]], [[Branko Kostić|Branku Kostiću]], [[Momir Bulatović|Momiru Bulatoviću]] i drugih. Međutim, nakon intervencije [[Carla del Ponte|Carle del Ponte]] nacrt je odbijen, a optužnica ograničena samo na Miloševića a kao rezultat toga je većina od tih pojedinaca nikada nisu optuženi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://greatersurbiton.wordpress.com/2008/01/10/florence-hartmanns-peace-and-punishment/ |title=Florence Hartmann’s ‘Peace and Punishment’ |last=Attila Hoare |first=Marko |date=10. siječnja 2008. |publisher=Wordpress.com |language=engleski |accessdate=9. travnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.henryjacksonsociety.org/stories.asp?id=298 |title=The Capitulation of the Hague Tribunal |last=Attila Hoare |first=Marko |date=Lipanj 2005. |publisher=Henry Jackson Society |language=engleski |accessdate=9. travnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927072123/http://www.henryjacksonsociety.org/stories.asp?id=298 |archivedate=27. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;
* Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog [[nadzor]]a. Premda je [[tužitelj]] organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju se kao valjan dokaz. 
* Njemački sveučilišni profesor [[Norman Paech]] kritizira, da je tribunal politički instrumentaliziran.&lt;ref name=&quot;paech&quot;&gt;{{deu oznaka}} [http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/themen/Voelkerrecht/paech.html Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, AG Friedensforschung an der Uni Kassel&lt;/ref&gt;
* Tribunal se ne bavi ratnim zločinima počinjenim od strane drugih država&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Paolo Benvenuti: [http://www.ejil.org/journal/Vol12/No3/120503.pdf The ICTY Prosecutor and the Review of the NATO Bombing Campaign against the Federal Republic of Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927233723/http://www.ejil.org/journal/Vol12/No3/120503.pdf |date=27. rujna 2007. }}, EJIL (2001.), sv. 12, br. 3, 503-529.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{fra oznaka}} Avner Gidron &amp; Claudio Cordone: [http://www.monde-diplomatique.fr/2000/07/GIDRON/14024.html Faut-il juger l'OTAN?] Le Monde Diplomatique, srpanj 2000.&lt;/ref&gt;
* Visoki troškovi suda. Proračun tribunala za 2004. i 2005. bio je 271.854.600 $ (trenutačno 306 milijuna dolara). Trošak snose svi članovi UN-a.
* Dugogošinja trajanja suđenja.
* Sud može pogoršavati napetosti i štetiti pomirenju.&lt;ref name=&quot;hoare&quot;&gt;{{eng oznaka}} [[Marko Attila Hoare]], [http://eprints.kingston.ac.uk/5511/1/Hoare-M-5511.pdf Genocide in Bosnia and the failure of international justice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312023824/http://eprints.kingston.ac.uk/5511/1/Hoare-M-5511.pdf |date=12. ožujka 2012. }}, Kingston University, London, [[PDF]].&lt;/ref&gt;
* Na Haškom sudu nasilno je uvedena jezična konstrukcija &quot;BHS-jezik&quot; (bosansko-hrvatsko-srpski) unatoč tomu što je u znanstvenoj literaturi strana [[slavistika]] već odavno prihvatila da su [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] dva posebna književna jezika. Haški sud one koji hrvatski i srpski jezik vrednuju kao dva [[Standardni jezik|književna jezika]] obilježava &quot;nacionalistima&quot;.
:Protiv takvog nepriznavanja različitosti jezika i prisiljavanja optuženika da se služe jezičnim bastardom javno je prosvjedovao [[Vojislav Šešelj]], a zahtjev mu je 2004. odbijen s obrazloženjem, koje je 23. studenoga 2004. u ime tužiteljstva potpisao Hildegard Uertz Retzlaff:
:„[...] ''inzistiranje optuženoga na postojanju srpskoga kao posebnoga jezika nema realnu podlogu. U jezikoslovnome smíslu [[srpskohrvatski jezik]] ne može se razdvojiti na dva ili više jezika. Iako nacionalisti kao što je optuženi mogu inzistirati na uporabi „srpskoga“ ili „hrvatskoga“ ili „bosanskoga“ jezika, to su samo različite oznake koje se daju istomu članu južnoslavenskog ogranka indoeuropske porodice jezika. Razlike u pisanju, sintaksi i izgovoru nisu dovoljno značajne da bi se &quot;srpski&quot;, &quot;hrvatski&quot; i &quot;bosanski&quot; tretirali kao odvojeni jezici. Svaka eventualna autonomija koja zaista postoji između tih takozvanih &quot;različitih jezika&quot;, potječe od ideoloških i političkih vrijednosti koje su sa znanstvenoga, jezikoslovnog stajališta, bezvrjedne&quot;'' ” 
:Dalje se tekstovi koje se nalaze na mrežnim stranicama Haškog suda ostvaruje najradije u ijekavskoj srpskoj inačici, no moguće su i druge kombinacije.&lt;ref&gt;[[Mario Grčević]], [http://bib.irb.hr/datoteka/388883.Poteskoce_Grcevic_Jezik2008_55_5.pdf Poteškoće u priznavanju hrvatskoga jezika u inozemstvu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'', godina 55., br. 5., str. 161.-200., prosinac 2008.&lt;/ref&gt;

* [[Theodor Meron]], predsjednik Žalbenog vijeća Haškog suda u slučaju Gotovina – Markač, potpisao je &quot;odbijenicu&quot; na zahtjev 12 vojnih i pravnih stručnjaka iz [[SAD]]-a, [[Kanada|Kanade]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji su tražili da Vijeće oslobodi generale, upozoravajući da će, prihvate li se obrazloženja prvostupanjske presude, ''[[de facto]]'' postati nemoguće [[rat]]ovati jer sve može biti zločin.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://danas.net.hr/hrvatska/zalbeno-vijece-u-haagu-odbilo-pismo-strucnjaka |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=11. kolovoza 2012. |archive-date=17. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817125346/http://danas.net.hr/hrvatska/zalbeno-vijece-u-haagu-odbilo-pismo-strucnjaka |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Dodatak: Popis optuženika Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]
* [[Alphons Orie]]
* [[Luka Mišetić]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia
|commonscathr   = Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
}}
* [http://www.un.org/icty/ Službene stranice]
* [http://www.miljenko.info/haag.html Mrežna knjižnica »Miljenko Stojić«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080312102913/http://www.miljenko.info/haag.html |date=12. ožujka 2008. }} Ovo nije bio građanski rat (preneseno iz Fokusa)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Mrva-pravo}}
[[Kategorija:Kazneno pravo]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Rat na Kosovu]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Posljedice Rata u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Ratu u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:Posljedice Domovinskog rata]]
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije| ]]
[[Kategorija:Hag]]</text>
      <sha1>c0egmy6l93an907hd4wxxk0wp68kq8x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milo Jukić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30473</id>
    <revision>
      <id>7623819</id>
      <parentid>7435309</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:28:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6934" sha1="igq8ytuo872l0zosw270u7qkzw7n59s" xml:space="preserve">{{wikipedizirati izvore}}
'''Milo Jukić''' ([[Deževice]] kod [[Kreševo|Kreševa]], [[1966.]]) [[Hrvati u BiH|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]] iz [[BiH]].

== Životopis ==
Bavi se književnošću, poviješću, etnologijom, publicistikom i dokumentarnim filmom. Književni radovi objavljivani su mu u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Rumunjskoj, Albaniji i Belgiji, a etnološki i povijesni u sarajevskim znanstvenim časopisima &quot;[[Bosna franciscana]]&quot; i &quot;Hrvatska misao&quot;, u  &quot;Hercegovini&quot; (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest Zagreb) te u &quot;Croatici&quot; (Flozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Autor je i mnogih predgovora, recenzija, prikaza i leksikografskih natuknica, kao i većeg broja publikacija (monografija, ljetopisa, vodiča, brošura i sl.), 

Triput je bio dobitnik nagrade Fondacije za izdavaštvo Sarajevo (Ministarstvo kulture i sporta FBiH): za roman &quot;Samo jednom se gubi&quot; (2012.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsk_Podrska%20djelima_domacih_autora_2012.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=28. svibnja 2018. |archive-date=29. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180529203128/http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsk_Podrska%20djelima_domacih_autora_2012.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; za knjigu pjesama &quot;Od koložega do snežnika&quot; (2015.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/2015/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsku_stavku_Nova_djela_domacih_autora_2015.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=28. svibnja 2018. |archive-date=9. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161109093206/http://www.fondacijaizdavastvo.ba/images/stories/dokumenti/2015/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsku_stavku_Nova_djela_domacih_autora_2015.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te za roman &quot;Muke majstora Antona s Padove&quot; (2020.), &quot;Nagrade kreativnih događaja&quot; UVKF (Ustanova Velenjska knjižna fundacija, Velenje, Slovenija) za 2013. godinu&lt;ref&gt;[http://doznajemo.com/knjiga/lirikonfest-slovenija-uspjesan-nastup-bh-pjesnika-nagrada-mili-jukicu/ “LIRIKONFEST” SLOVENIJA Uspješan nastup bh. pjesnika, među nagrađenima Milo Jukić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622134740/http://doznajemo.com/knjiga/lirikonfest-slovenija-uspjesan-nastup-bh-pjesnika-nagrada-mili-jukicu/ |date=22. lipnja 2013. }} &lt;small&gt;(Pristupljeno 27.06.2013.)&lt;/small&gt;&lt;/ref&gt; te nagrade Udruženja izdavača i knjižara BiH na 26. sajmu knjiga Sarajevo kao najbolji književni urednik u BiH za 2013. godinu.&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/kultura/sajam-knjige-posjetilo-50-000-ljudi-izlagacima-dodijeljene-nagrade/140428072#28&lt;/ref&gt; Uvršten u antologiju &quot;Sublimisme balkanique&quot; /poètes de Bosnie-Herzégovine/ (M.E.O., Bruxelles, 2014.).&lt;ref&gt;http://www.librairiewb.com/9782930702728-sublimisme-balkanique-tome-2-poetes-de-bosnie-herzegovine-tomislav-dretar/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Član je Društva pisaca BiH. Od 2015. bio je i član PEN centra BiH, a iz članstva je, zbog grube politizacije i ideologizacije spomenutog udruženja, zajedno s većim brojem književnika, istupio u svibnju 2020. godine. 

Dobitnik je i Povelje za doprinos u očuvanju i obnovi kulturno-povijesnog naslijeđa BiH (Federalno ministarstvo kulture i sporta, 2019. godine).

Dugo godina bavio se novinarstvom (radio i TV-prilozi za &quot;Glas Amerike&quot;, [[Novine|novinski]] prilozi i [[Fotografija|fotografije]] u brojnim dnevnim i tjednim novinama u BiH i Hrvatskoj). Na portalu &quot;Bljesak&quot; dosad je objavio više od 400 putopisa iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Švicarske.&lt;ref&gt;https://www.bljesak.info/tagovi/Milo%20Juki%C4%87&lt;/ref&gt;

Posljednjih godina prozu, poeziju te povijesne crtice objavljuje na web stranici Miljenka Jergovića.[[https://www.jergovic.com/author/milojukic/]]

Uredio je osam godišta ljetopisa &quot;Lepenička dolina&quot;. Tajnik je Književne zaklade/fondacije &quot;Fra Grgo Martić&quot; i glavni urednik svih njenih izdanja. Živi u Kreševu (BiH).

== Djela ==
=== Knjige (književnost) ===
*&quot;Ožiljci i brazgotine&quot; (zbirka poezije), CKO, Tešanj, 2010. godine
*&quot;Tri dana u Karaševu/Trei zile la Caraşova&quot; (putopisna proza), Caraşova/[[Karaševo]] (Rumunjska), 2011. godine  (dvojezično)
*&quot;Samo jednom se gubi&quot; (roman), TKD &quot;Šahinpašić&quot;, Sarajevo, 2013. godine, &quot;Klepsidra&quot;, Kreševo, 2014. godine
*&quot;Od koložega do snežnika&quot; (knjiga poezije), &quot;Planjax&quot;, Tešanj, 2016. godine,&lt;ref&gt;http://www.jergovic.com/ajfelov-most/dolazi-milo-jukic/&lt;/ref&gt;
*&quot;Od Đerdapa pa do Jadrana&quot; (putopisno-dnevnička proza), &quot;Klepsidra&quot;, Kreševo, 2017. godine
*&quot;Pitomošću okovano&quot; (zbirka poezije), &quot;Klepsidra&quot;, Kreševo, 2019. godine
* &quot;Muke majstora Antona s Padove&quot;, &quot;Planjax&quot;, Tešanj, 2021. godine

=== Knjige (povijest i etnologija) ===
*&quot;Deževice – pregled povijesnih zbivanja, toponomastika, sastav i podrijetlo stanovništva&quot;, 2001. godine
*&quot;Etnološki i povijesni prilozi iz kreševskog kraja 1&quot;, 2008. godine 
*&quot;Znameniti i zaslužni Kreševljaci od najstarijih vremena do danas&quot;, 2011. godine
*&quot;Kiseljak u starim razglednicama, fotografijama i arhivskim dokumentima&quot;, 2015. godine
*&quot;Katolički rodovi župa Kreševo, Banbrdo (Lepenica), Kiseljak i Deževice 1742. – 1992.&quot;, 2015. godine, 1. i 2. dio
*&quot;Katolički rodovi župe Fojnica 1742. – 1992&quot;, 2017. godine
*&quot;Brnjaci&quot; (monografija), 2019. godine
*&quot;Župa Banbrdo-Lepenica&quot; (monografija), 2019. godine
*&quot;Kreševo – prozorčić u davnine&quot;, 2022. godine

===Film===
* Dokumentarni film „Fra Grgo Martić – bosanski Homer&quot; (scenarij, 2010.), neovisna produkcija
* Dokumentarni serijal „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ (scenarij i režija, 2021.), 12 epizoda, BHT /državna televizija BiH/

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.6yka.com/zivot-na-dlanu-zivot-u-stihu Život na dlanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120093208/http://6yka.com/zivot-na-dlanu-zivot-u-stihu |date=20. studenoga 2010. }}
* [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;lang=EN%20Croatian%20Scientific%20Biblography%20CROSBI&amp;rad=253335] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114536/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;lang=EN%20Croatian%20Scientific%20Biblography%20CROSBI&amp;rad=253335 |date=4. ožujka 2016. }}
* http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=163828

{{GLAVNIRASPORED:Jukić, Milo}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Kreševo]]
 &lt;!-- hrvatski publicisti iz BiH --&gt;</text>
      <sha1>igq8ytuo872l0zosw270u7qkzw7n59s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miami, Florida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32012</id>
    <revision>
      <id>7623773</id>
      <parentid>7613557</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27733" sha1="sw9f00qqel3jxyjv8kc4tyk56wk2ojm" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Miami}}
{{Naselje
| ime =Miami
| ime_genitiv =Miamija
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Miami-downtown-from-intercontinental-hotel.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =Panorama Miamija

| slika_zastava =Flag of Miami, Florida.svg
| slika_zastava_veličina =150px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =''The Magic City (Čarobni grad)''
| geslo =

| širina-stupnjevi =25
| širina-minute =47
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =80
| dužina-minute =13
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]]
| lokacija1_ime =Savezna država
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Florida.svg|20px]] [[Florida]]
| lokacija2_ime =Okrug
| lokacija2_info = [[Miami-Dade]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Utemeljen
| utemeljenje_datum =[[1896.]]
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =Jane Tuttle
| nazvan_po =[[Miami Indijanci]]

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =Manny Diaz
| stranka_vođe =neovisni
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =143,15 [[četvorni kilometar|km²]]
| površina_kopna =92,42 km²
| površina_vode =50,73 km²
| postotak_vode =(35,44 %)
| površina_uža =
| površina_šira =15.896 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =2 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2006.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =404.048
| stanovništvo_gustoća =4.407,40 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =5.463.857
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =5.919.036
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =Eastern Time Zone
| utc_pomak =-5
| vremenska_zona_DST =Eastern Daylight Time
| utc_pomak_DST =-4
| poštanski_broj =33100
| pozivni_broj =305, 786
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.ci.miami.fl.us/ miami.fl.us]

| slika_karta =Miami-map.jpg
| veličina_karte =300px
| opis_karte =Miami na karti SAD-a
| slika_karta1 =Map of Florida highlighting Miami.png
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1 =Položaj u okrugu Miami-Dade, savezna država Florida

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}
'''Miami''' je grad smješten u jugoistočnom kutu [[SAD|američke]] savezne države [[Florida|Floride]]. Miami je drugi po brojnosti grad na Floridi te najveći grad i sjedište okruga Miami-Dade. Također je najveći grad u metropolitanskom području (&quot;Područje utjecaja&quot;) južne Floride, koje se sastoji od okruga Miami-Dade, Broward i Palm Beach te je najveće [[metropolitansko područje]] u jugoistočnom SAD-u.

Veliki porast broja stanovnika posljednjih godina rezultat je selidbi unutar SAD-a kao i [[useljeništvo|useljeništva]]. Šire područje Miamija mjesto je gdje se susreću brojne [[Kultura|kulture]] i nalazi se pod snažnim utjecajem velike populacije [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] i [[Karibi|karipskih]] otočana, od kojih su mnogi izvorni govornici [[Španjolski jezik|španjolskog]] i [[Haićanski jezik|haićanskog jezika]].

Važnost Miamijeva metropolitanskog područja kao međunarodnog financijskog i kulturalnog središta uzdigla ga je do statusa svjetskog grada te je uz [[Atlanta|Atlantu]] jedno od najvažnijih poslovnih središta u jugoistočnom SAD-u.

== Povijest ==
[[Datoteka:Julia DeForest Tuttle.jpg|mini|lijevo|Jane Tuttle, ''Mother of Miami'']]
Miami je kao grad službeno osnovan [[28. srpnja]] [[1896.]] godine, dok je područje na kojem je grad osnovan bilo naseljeno više od tisuću godina [[Tequesta]] Indijancima, a to je područje 1566., [[Španjolska|Španjolskoj]] prisvojio [[Pedro Menéndez de Avilés]]. Španjolska misija izgrađena je godinu kasnije. Godine 1836., sagrađena je tvrđava Dallas gdje su se odvijale bitke tijekom Drugog seminolskog rata. U 1920-ima, događa se veliki porast stanovništva i izgradnje infrastrukture. Do 1940., u Miamiju je živjelo 172 172 stanovnika.

Nagli razvoj grada počinje dolaskom željeznice. Lokalna uzgajivačica citrusa Julia Tuttle, uvjerila je željezničkog magnata [[Henry Flagler|Henryja Flaglera]] u gradnju željeznice sve do Miamija. Dana [[28. srpnja]] [[1896.]], Miami je službeno proglašen gradom s preko 300 stanovnika.

Nagli razvoj grada koji je počeo [[1920-ih]], poremetile su krize nekretnina, uragan [[1926.]], te [[velika depresija]] [[1930-ih]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Miami je zbog svog položaja odigrao važnu ulogu u borbi protiv njemačkih [[U-Boot|podmornica]]. Rat je potaknuo rast stanovništva čiji se broj podigao na skoro pola milijuna. Dolaskom [[Fidel Castro|Castrovog]] režima na vlast na Kubi [[1959.]] godine, veliki broj [[Kubanci|Kubanaca]] doselio se u Miami, što je dodatno povećalo broj stanovnika. Od novijih kriza najznačajnije su pobuna zbog premlaćivanja [[Arthur McDuffie|Arthura McDuffieja]], narko ratovi, uragan Andrew, te afera Eliána Gonzáleza. Danas je Miami grad u velikom razvoju, koji privlači veliki broj stanovnika.

== Zemljopis ==
Miami se, zajedno sa svojim predgrađima, nalazi na širokoj ravnici između močvarnog područja [[Everglades]] na zapadu i zaljeva [[Biscayne (zaljev)|Biscayne]] na istoku. Prosječna nadmorska visina ovog područja je dva metra, a najviša visina teritorija ne prelazi 12 metara. U južnim dijelovima aglomerizacijskog područja Miamija nalazi se brdoviti [[Miami Rock Ridge]].

Glavni dio grada nalazi se na obalama zaljeva Biscayne, gdje se nalazi nekoliko stotina prirodnih i umjetnih otoka u plićaku, od kojih se na najvećem nalazi Miami Beach zajedno s poznatim dijelom [[South Beach]].

=== Klima ===
U Miamiju vlada topla i blaga [[tropska klima]] tijekom cijele godine, koja je pod umjerenim utjecajem [[Golfska struja|golfske struje]] koja prolazi 24 km od obale. Prosječna godišnja temperatura je 24 [[°C]]. Najmanja prosječna godišnja temperatura je 15,1 °C ([[siječanj]]), a najviša 31,6 °C ([[srpanj]]). Prosječna godišnja količina padalina je 1480 mm. Najkišovitiji mjesec je lipanj s 220 mm kiše.

Najviša temperatura u gradu je zabilježena [[21. srpnja]] [[1942.]] godine, a iznosila je 37,8 °C. Najniža temperatura je zabilježena [[27. siječnja]] [[1940.]], i to –2°C. [[Snijeg]] je u gradu pao samo jednom, [[20. siječnja]] [[1977.]] godine.

{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background: #99CCCC; color: #000080&quot; height=&quot;17&quot; | Mjesec&lt;ref&gt;[http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=20227&amp;refer=&amp;units=metric Podaci] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} sa stranice Weatherbase.com&lt;/ref&gt;
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | sij.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | velj.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | ožu.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | tra.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | svi.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | lip.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | srp.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | kol.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | ruj.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | lis.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | stu.
! style=&quot;background: #99CCCC; color:#000080;&quot; | pro.
|-------------
|'''Prosječna temperatura (u °C)'''||20||20||22||23||26||27||28||28||27||26||23||20
|-------------
|'''Prosječne padaline (u mm)'''||50||50||60||70||140||220||150||190||210||170||70||40
|-------------
|}
Budući da se nalazi između dvije velike vodene površine koje su poznate po orkanskoj aktivnosti, Miami je prema statistici veliki grad kojeg će najvjerojatnije zahvatiti ova nepogoda. Grad je pretrpio uragane Cleo ([[1964.]]), Betsy ([[1965.]]), Andrew ([[1992.]]), Irene ([[1999.]]), te uragane [[Uragan Katrina|Katrina]] i [[Uragan Wilma|Wilma]] [[2005.]] godine.
[[Datoteka:Miamiskyline20070811 cropped.jpg|800px|središte|mini|Pogled na Miami s Miami Beacha]]

== Stanovništvo ==
Područje grada Miamija je 43. po broju stanovnika u SAD-u. U cijelom južnofloridskom urbanom području, koje uključuje okruge Miami-Dade, Broward i Palm Beach, živi više od 5,4 milijuna stanovnika, po čemu je šesto u SAD-u po naseljenosti&lt;ref name=&quot;metropop&quot;&gt;[http://www.census.gov/geo/www/ua/ua2k.txt List of Population of Urbanized Areas]&lt;/ref&gt; i najveće urbano područje u jugoistočnom SAD-u.

Prema popisu stanovništva iz 2006. godine, na području grada živi 404.048 stanovnika, a rasni sastav grada je sljedeći:&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/12/1245000.html QuickFacts for Miami (city), Florida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120621170829/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/12/1245000.html |date=21. lipnja 2012. }}&lt;/ref&gt; 
*66,62 % [[bijelci]] (11,8 % su bijelci koji nisu hispanskog podrijetla)&lt;ref&gt;[http://www.muninetguide.com/states/florida/municipality/Miami.php Miami Demographics] MuniNetGuide&lt;/ref&gt;
*22,31 % [[crnci]] (od kojih je veliki broj karipskog podrijetla)
*0,22 % [[Indijanci]]
*0,66 % [[azijci]]
*0,04 % stanovništvo s pacifičkih otoka
*5,42 % druge rase
*4,74 % dvije ili više rasa
*65,76 % činilo je stanovništvo hispanskog podrijetla.

{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3px&quot; style=&quot;margin: 0 0 0 0;border:1px solid #999; text-align:center; line-height:10px; font-size:85%; background-color: #FFFFFF&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
|align=center bgcolor=#E5E5E5 colspan=12 |'''Razvoj stanovništva Miamija'''&lt;ref&gt;''[http://www.historical-museum.org/history/sfhm242.htm Miami: One Hundred Years of History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619030335/http://www.historical-museum.org/history/sfhm242.htm |date=19. lipnja 2006. }}'' Paul S. George i [http://www.city-data.com/us-cities/The-South/Miami-Population-Profile.html Miami: Population Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090118051117/http://www.city-data.com/us-cities/The-South/Miami-Population-Profile.html |date=18. siječnja 2009. }} na [http://www.city-data.com City-data.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030923171907/http://www.city-data.com/ |date=23. rujna 2003. }}&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=#efefef | '''Godina''' || [[1850.]] ||[[1896.]] || [[1910.]] || [[1920.]] || [[1950.]] || [[1980.]] || [[1990.]] || [[2000.]] ||[[2006.]]
|-
| bgcolor=#efefef | '''Stanovništvo''' || 96&lt;ref&gt;''[http://www.miamidade.gov/info/history.asp Miami Dade County History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070117074016/http://www.miamidade.gov/info/history.asp |date=17. siječnja 2007. }}'' - accès le 7 mai 2007&lt;/ref&gt; || 300 || 5 500 || 30 000 || 172 000 || 346 681 || 358 648 || 362 470 || 404 048&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=y&amp;-geo_id=04000US12&amp;-_box_head_nbr=GCT-T1-R&amp;-ds_name=PEP_2006_EST&amp;-_lang=en&amp;-format=ST-9S&amp;-_sse=on Florida by place] {{Webarchive|url=https://archive.today/20200215223603/http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=y&amp;-geo_id=04000US12&amp;-_box_head_nbr=GCT-T1-R&amp;-ds_name=PEP_2006_EST&amp;-_lang=en&amp;-format=ST-9S&amp;-_sse=on |date=15. veljače 2020. }}&lt;/ref&gt;
|}
Prema nacionalnom ili etničkom podrijetlu, 34,1 % stanovništva grada čine [[Kubanci]], 22,3 % [[Afroamerikanci]], 5,6 % [[Nikaragvanci]], 5,0 % [[Haićani]], 3,6 % [[Portorikanci]] i 3,3 %  [[Hondurašani]]. Prema UN-ovom programu za razvoj, Miami je prvi u svijetu po postotku stanovništva koje nije rođeno u zemlji u kojoj se nalazi grad (59 %), a slijedi ga [[Toronto]] (50 %).

[[Datoteka:miami ocean drive.jpg|mini|200px|desno|Ocean Drive]]

'''Od 134 198 domaćinstava:'''
* 26,3 % imaju najmanje jedno maloljetno dijete
* 36,6 % čine vjenčani parovi
* 18,7 % su samohrani roditelji
* 37,9 % ne čine obitelji
Prosječna veličina domaćinstva je 2,61 osoba, a obitelji 3,25 članova.

'''Stanovništvo prema dobi čine:'''
* 21,7 % maloljetnici, 
* 8,8 % od 18 do 24 godine, 
* 30,3 % od 25 do 44 godine, 
* 22,2 % od 45 do 64 godine,
* 17 % stariji od 65 godina.

Stanovništvo je relativno staro: srednja starost stanovništva je 39,2 godine, naspram 36,4 godine što je američki prosjek. Spolni omjer je 100 žena na 98,9 muškaraca. Među odraslim stanovništvom na 100 žena dolazi 97,3 muškaraca.

=== Jezici ===
Tri službena gradska jezika su [[engleski]], [[španjolski]] i [[haićanski]] (oblik [[Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku|kreolskog francuskog]]). Uz ove jezike u gradu se govori i mnoštvom drugih jezika. Grad ima najveći broj govornika španjolskog jezika u nelatinskoj Americi.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}[http://spanish.about.com/od/historyofspanish/a/where_spoken.htm Where is Spanish Spoken Outside Spain?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081009124708/http://spanish.about.com/od/historyofspanish/a/where_spoken.htm |date=9. listopada 2008. }} Gerald Erichson, About, Inc.&lt;/ref&gt;

Godine [[2000.]], za 66,75 % stanovništva materinski jezik je bio [[španjolski]]. Govornici [[engleski|engleskog]] čine 25,45 %, [[haićanski|kreolskog francuskog]] 5,20 %, a [[francuski|francuskog]] 0,76 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;MLALanguage&quot;&gt;{{eng oznaka}}[http://www.mla.org/map_data_results&amp;state_id=12&amp;county_id=&amp;mode=&amp;zip=&amp;place_id=45000&amp;cty_id=&amp;ll=&amp;a=&amp;ea=&amp;order=r Data Center Results - Miami, Florida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070817043803/http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D12%26county_id%3D%26mode%3D%26zip%3D%26place_id%3D45000%26cty_id%3D%26ll%3D%26a%3D%26ea%3D%26order%3Dr |date=17. kolovoza 2007. }} [[Modern Language Association]]&lt;/ref&gt; Druge materinske jezike stanovništva činili su [[portugalski]] s 0,41 %, [[njemački]] s 0,18 %, [[talijanski]] s 0,16 %, [[arapski]] s 0,15 %, [[kineski]] s 0,11 %, i [[grčki]] s 0,08 % stanovništva.

Postotak stanovništva grada kojima materinski jezik nije engleski je ukupno 74,54 %, što je jedan od najvećih postotaka u [[SAD|SAD-u]].&lt;ref name=&quot;MLALanguage&quot; /&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Miamimanhattanizationdowntown.jpg|mini|250px|''Downtown Miami'']]
Miami je jedan od najvažnijih financijskih središta u SAD-u. Grad je središte regionalne trgovine sa snažnom međunarodnom poslovnom zajednicom. Zbog blizine s [[Latinska Amerika|Latinskom Amerikom]] grad je sjedište za latinoameričke operacije za više od 1400 multinacionalnih kompanija, uključujući [[AIG]], [[American Airlines]], [[Cisco Systems|Cisco]], [[The Walt Disney Company|Disney]], [[Exxon]], [[FedEx]], [[Kraft Foods]], [[Microsoft]], [[Oracle Corporation|Oracle]], [[SBC Communications]], [[Sony]], i [[Visa International]]. Sjedišta nekoliko velikih kompanija nalaze se na području Miamija, uključujući [[Alienware]], [[Bacardi]], [[Brightstar Corporation]], [[Burger King]], [[Carnival Cruise Lines]], [[Espírito Santo Financial Group]], [[Greenberg Traurig]], [[Interval International]], [[Lennar]], [[Norwegian Cruise Lines]], [[Perry Ellis International]], [[Royal Caribbean Cruise Lines]], [[Ryder|Ryder Systems]], [[Telefonica|Telefonica USA]], [[TeleFutura]], [[Telemundo]], [[U.S. Century Bank]] i [[World Fuel Services]]. Međunarodna zračna luka u Miamiju, kao i morska luka su među najaktivnijim lukama u SAD-u, pogotovo po prijevozu tereta iz Južne Amerike i Kariba. U središtu Miamija nalazi se najveća koncentracija međunarodnih banaka u SAD-u. Grad je bio domaćin pregovorima o Američkom slobodnom trgovinskom području [[2003.]] godine.

Vrlo važan dio gospodarstva čini i turizam, što se posebno odnosi na plaže šireg područja Miamija koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, te dio širek područja grada namijenjen noćnom životu, koji se nalazi u [[South Beach]]u u [[Miami Beach]]u. U industrijskom smislu Miami je važno kamenolomsko i skladišno središte.

Prema podacima Ureda za popis stanovništva SAD-a, Miami je treći grad po siromaštvu u SAD-u, a iza njega su samo [[Detroit]] u Michiganu i [[El Paso]] u Teksasu. Ovo je i jedan od rijetkih gradova u SAD-u čije je lokalna vlast bankrotirala, 2001. godine&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,135186,00.html Gloom over Miami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228053601/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,135186,00.html |date=28. veljače 2010. }}, [[Time Magazine|Time]]&lt;/ref&gt; Ovo je također i jedan od gradova u kojem je život najneisplativiji, prosjek cijene smještaja iznosi 42,8 % prosječnog dohotka, dok je nacionalni prosjek 27 %.&lt;ref&gt;[http://www.bizjournals.com/specials/pages/71.html Where’s the least expensive place to own a home?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070501070506/http://www.bizjournals.com/specials/pages/71.html |date=1. svibnja 2007. }}, [[American City Business Journals]]&lt;/ref&gt;

== Promet ==
=== Zračni promet ===
Međunarodna zračna luka u Miamiju (''Miami International Airport'') je jedna od najprometnijih zračnih luka na svijetu. Ovo je glavna [[zračna luka]] u području Miamija koja ima godišnji promet od preko 35 milijuna putnika. Prema stranom prometu ovo je treća luka u SAD-u (ispred nje su [[Zračna luka John F. Kennedy]] u [[New York]]u i LAX u [[Los Angeles]]u), te sedma u svijetu. Zračna luka je povezana stalnim letovima s preko 70 gradova u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Bliskom istoku.

Šire područje grada služi i obližnja međunarodna zračna luka Fort Lauderdale-Hollywood.

=== Pomorski promet ===
Miamijska luka za pomorski promet je najveća luka namijenjena brodovima za kružna putovanja u svijetu. Godine [[2005.]], kroz luku je prošlo 3 605 201 putnika. Ovo je također i jedna od najznačajnijih luka za teretni promet u SAD-u, s uvozom od skoro deset milijuna tona tereta godišnje. Prema prometu s Latinskom Amerikom, je ovo druga luka u Sjevernoj Americi, a ispred nje je samo luka južne Louisiane. Luka se nalazi na 2,10 km² i ima sedam putničkih terminala. Najznačajniji uvozni teretni promet čine roba, građevinski materijali i alkoholna pića. Najznačajniji izvozni teretni promet čine roba, tiskovine i tekstili. Zemlja iz koje se najviše uvozi je [[Kina]], dok je zemlja u koju se najviše izvozi [[Honduras]].

=== Javni promet ===
[[Datoteka:MiamiMetroBus.jpg|mini|''Metrobus'' u Miamiju]]
Za javni promet u gradu zaduženo je društvo [[Miami-Dade Transit]] koje upravlja jevnim prijevozom u okrugu Miami-Dade. Ovo društvo upravlja najvećom prijevozonom mrežom na Floridi, i 14. je po važnosti u SAD-u.&lt;ref&gt;''[http://www.miamidade.gov/transit/transitfacts.asp Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119043554/http://www.miamidade.gov/transit/transitfacts.asp |date=19. siječnja 2008. }}'' na [http://www.miamidade.gov/transit/ službenoj stranici] društva&lt;/ref&gt; Javni prijevoz čini:
* ''Metrorail'' - [[metro]] linija dugačka 36 km koju koristi oko 62 300 putnika dnevno. Postoje planovi za otvaranje tri nove linije u budućnosti.
* ''Metromover'' - oblik nadzemne željeznice koji povezuje središte grada i spaja se s Metrorailom na postajama ''Government Center'' i ''Brickell''. Linija je dugačka 7,1 km.
* ''Metrobus'' - [[autobus]]na mreža s više od 100 linija koju dnevno koristi oko 267 700 putnika.
* ''Paratransit'' - oblik prijevoza namijenjen hendikepiranim osobama.

=== Cestovni i željeznički promet ===
Kroz Miami prolaze četiri državne autoceste, to su I-75, I-95, I-195, I-395, te više državnih cesta, kao U.S. Route 1, U.S. Route 27, U.S. Route 41 i U.S. Route 441; na koje se spaja cestovna mreža Floride.

U Miamiju je južni kraj [[Amtrak]]ovih atlantskih željeznica, a zadnja stanica nalazi se u [[Hialeah]]u, u predgrađu.

== Kultura ==
=== Miami u popularnoj kulturi ===
[[Datoteka:Miami.jpg|mini|lijevo|250px|Pogled na nebodere u Miamiju]]
Radnja mnogih televizijskih serija zbiva se u Miamiju, kao što su serije ''[[Reži me]]'', ''[[CSI: Miami]]'', ''[[Glades]]'' i ''[[Dexter]]''. ''[[The Jackie Gleason Show]]'' bio je sniman u [[Miami Beach]]u od 1964. do 1970. godine. Radnja [[NBC|NBC-jevog]] sitcoma ''[[Good Morning, Miami]]'' se događa u radnom okruženju televizijske stanice u Miamiju. Radnja sitcomova ''[[Zlatne djevojke]]'' i ''[[Empty Nest]]'', kao i detektivskih serija ''[[Surfside 6]]'' i ''[[Poroci Miamija (serija)|Poroci Miamija]]'' također se događaju u Miamiju. Grad je 2004. i 2005. ugostio ''[[MTV Video Music Awards]]''. U gradu je snimljen i veliki broj reality showova.

[[Datoteka:Biscayne National Park.jpg|mini|desno|200px|Pogled na [[Nacionalni park Biscayne]]]]
Radnja videoigre ''[[Grand Theft Auto: Vice City]]'' i ''[[Grand Theft Auto: Vice City Stories]]'' događa se u izmišljenom gradu [[Vice City]], koji je uvelike temeljen na Miamiju. Kroz igru se čak mogu čuti brojni likovi koji govore haićanskim kreolskim i španjolskim jezikom.

Miami je i središte latinoameričke televizijske i filmske produkcije. Ovdje se snimaju mnogi programi na španjolskom jeziku, većinom u [[Hialeah]]u i [[Doral]]u. Ovi programi uključuju televizijske kvizove, informativne emisije i telenovele kao ''Morelia'' i ''La Mujer de Mi Vida''. Među najpopularnijim programima u španjolskom govornom području su subotnji show ''[[Sábado Gigante]]'' i talk showovi ''[[Cristina Saralegui]]'' i ''[[El Gordo y la Flaca]]''.

U gradu su snimljeni mnogi filmovi, kao što su: ''[[Svi su ludi za Mary]]'', ''[[Divlja igra]]'', ''[[Ace Ventura: Šašavi detektiv]]'', ''[[Prebrzi i prežestoki]]'', ''[[Zločesti dečki]]'' i ''[[Zločesti dečki 2]]'', ''[[Transporter 2]]'', ''[[Krletka]]'', ''[[Zamjenik]]'', ''[[Blow]]'', ''[[Istinite laži]]'', ''[[Reno 911!: Miami]]'', ''[[Quick Pick]]'', ''[[Poroci Miamija (2006)|Poroci Miamija]]'' (temeljen na istoimenoj televizijskoj seriji), ''[[Cocaine Cowboys]]'', ''[[Lice s ožiljkom (1983)|Lice s ožiljkom]]'', te filmovi [[James Bond|Jamesa Bonda]] ''[[Goldfinger (1964)|Goldfinger]]'', ''[[Operacija Grom (1965)|Operacija Grom]]'' i ''[[Casino Royale (2006)|Casino Royale]]''.

=== Glazba ===
Glazbena kultura grada je vrlo bogata i raznolika. Latinoamerikanci su iz svojih domovina donijeli instrumente [[conga]] i [[rumba]], koji su se ovdje udomaćili kao i [[salsa]], [[bachata]], [[merengue]], [[vallenato]], te [[reggae]], [[soca]], [[kompa]], [[zouk]], [[calypso (glazba)|calypso]], i [[steeldrum]].

Tijekom [[1970-ih]] u Miamiju su djelovali brojni glazbeni umjetnici iz [[disco]] žanra. Miami je poznat po [[freestyle]] glazbi, obliku dance glazbe koji je bio vrlo popularan u 1980-im i 1990-im godinama, a koji je bio pod jakim utjecajem electro, hip-hop i disco glazbe.

Poznati hip-hop glazbenici iz Miamija su [[2 Live Crew]], [[Dre]], [[J.T. Money]] (iz [[Poison Clan]]a), [[Pretty Ricky]], [[Trick Daddy]], [[Trina]], [[Pitbull (glazbenik)|Pitbull]], te [[Rick Ross]].

U Miamiju se odvija elektronski [[Winter Music Conference]], kao i mnogi drugi festivali vezani uz electro glazbu.

Miami je zajedno sa susjednim [[Miami Beach]]om poznat po slavnim noćnim klubovima.

=== Mediji ===
Najveći dnevni listovi u Miamiju su ''[[The Miami Herald]]'' i ''[[South Florida Sun-Sentinel]]'' na engleskom jeziku i ''[[El Nuevo Herald]]'' i ''[[Diario Las Americas]]'' na španjolskom jeziku. ''The Miami Herald'' su također i najvažnije lokalne novine s preko milijun čitatelja.

Miami je dvanaesto po veličini radijsko tržište i sedamnaesto po veličini televizijsko tržište u SAD-u. Televizijske stanice koje djeluju na području Miamija su [[WAMI]] ([[Telefutura]]), [[WBFS]] ([[My Network TV]]), [[WSFL]] ([[The CW Television Network|The CW]]), [[WFOR]] ([[CBS (TV mreža)|CBS]]), [[WHFT]] ([[TBN]]), [[WLTV]] ([[Univision]]), [[WPLG]] ([[American Broadcasting Company|ABC]]), [[WPXM]] ([[i television network|ION]]), [[WSCV]] ([[Telemundo]]), [[WSVN]] ([[Fox Broadcasting Company|FOX]]), [[WTVJ]] ([[NBC]]), [[WPBT]] ([[PBS]]), [[WLRN]] i [[WSBS]] Mega TV.

== Sport ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Momčad
!Liga
!Stadion
!Osnutak
!Naslovi
|-
|[[Florida Marlins]]
|[[MLB]] (bejzbol)
|[[Dolphin Stadium]]
|1993.
|2
|-
|[[Miami Heat]]
|[[National Basketball Association|NBA]] (košarka)
|[[AmericanAirlines Arena]]
|1988.
|2
|-
|[[Miami Dolphins]]
|[[NFL]] (američki nogomet)
|[[Dolphin Stadium]]
|1966.
|2
|-
|[[Miami FC]]
|[[USL]] (nogomet)
|[[Tropical Park Stadium]]
|2006.
|0
|-
|[[Florida Panthers]]
|[[LNH]] (hokej na ledu)
|[[BankAtlantic Center]]
|1993.
|0
|}

==Gradovi prijatelji==
Miami je zbratimljen s deset gradova:&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{es icon}}[http://www.ci.miami.fl.us/MIC/pages/SisterCities/default.asp Zbratimljeni gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070526222509/http://www.ci.miami.fl.us/MIC/pages/SisterCities/default.asp |date=26. svibnja 2007. }}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px]] [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
* [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
* [[Datoteka:Flag of Japan.svg|20px]] [[Kagošima]], [[Japan]]
* [[Datoteka:Flag of Peru.svg|20px]] [[Lima]], [[Peru]]
* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Madrid]], [[Španjolska]]
* [[Datoteka:Flag of Haiti.svg|20px]] [[Port-au-Prince]], [[Haiti]]
* [[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|20px]] [[Cingtao]], [[Kina]]
* [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Salvador, Brazil|Salvador]], [[Brazil]]
* [[Datoteka:Flag of Chile.svg|20px]] [[Santiago de Chile|Santiago]], [[Čile]]
* [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|20px]] [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]

== Vidi još ==
* [[Miami Tower]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}}{{es}}[http://www.ci.miami.fl.us/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808011858/http://www.ci.miami.fl.us/ |date=8. kolovoza 2006. }}
* {{eng oznaka}}{{es}}{{fr}}[http://www.miami-info.com/ Vodič kroz Miami]
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = Miami, Florida
|commonshr      = Miami, Florida
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Miami]]</text>
      <sha1>sw9f00qqel3jxyjv8kc4tyk56wk2ojm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mijo Kišpatić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32066</id>
    <revision>
      <id>7623786</id>
      <parentid>7582369</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8454" sha1="if9aedlnczisd1zjr9hps4dz0qua0v0" xml:space="preserve">
{{Infookvir znanstvenik
| ime                 = Mijo Kišpatić
| slika               = Spomen-poprsje Miji Kišpatiću.jpg
| slika_širina        = 
| naslov              = Spomen-poprsje Miji Kišpatiću u Osijeku.
| datum_rođenja       = [[22. rujna]] [[1851.]]
| mjesto_rođenja      = [[Osijek]]
| datum_smrti         = [[17. svibnja]] [[1926.]]
| mjesto_smrti        = [[Zagreb]]
| prebivalište        = 
| narodnost           = 
| etnicitet           = 
| državljanstvo       = 
| religija            =
| poznat_po           = 
| polje               = [[Mineralogija|mineralogija]], [[Petrologija|petrologija]]
| radna_institucija   = 
| alma_mater          = 
| doktorski_mentor    = 
| doktorski_studenti  = 
| nagrade             = 
| autor_kratica_bot   = 
| autor_kratica_zoo   = 
| web_stranica        = 
| fusnote             = 
}}
'''Mijo Kišpatić''' ([[Osijek]], [[22. rujna]] [[1851.]] – [[Zagreb]], [[17. svibnja]] [[1926.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[prirodoslovac]], [[Mineralogija|mineralog]] i [[Petrologija|petrolog]]. Bio je prvi hrvatski mineralog.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;&gt;dr. sc. Tomislav Matić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/najgora-dva-potresa-u-hrvatskoj-povijesti-naspram-njih-svi-ostali-blijede-1457324 ''U prošlosti su Hrvatsku teško pogodila ova dva potresa''], vecernji.hr, 29. prosinca 2020., pristupljeno, 8. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Mijo Kišpatić rodio se je u Osijeku 1851. godine. U Osijeku je završio osnovnu i srednju školu. Potom je u [[Beč]]u studirao prirodopis, matematiku i fiziku. Godine 1873. diplomirao je mineralogiju i petrografiju u Beču.&lt;ref&gt;Zvonimir Jakobović, [https://www.matica.hr/media/uploads/prirodoslovlje/Prirodoslovlje_2013_web-smanjeno.pdf ''Mijo Kišpatić u prirodoslovnim knjigama Matice hrvatske''], ''Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske'', 13(1-2) IV (2013.), ISSN 1333-6347, str. 180., pristupljeno 4. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;  Bavio se raznim područjima [[prirodoslovlje| prirodoslovlja]]: [[petrografija|petrografijom]], [[mineralogija|mineralogijom]], [[geologija| geologijom]], [[seizmologija| seizmologijom]], [[paleontologija| paleontologijom]], [[zoologija| zoologijom]], [[botanika|botanikom]], [[pedologija|pedologijom]], te i društvenim znanostima kao što je [[arheologija]]. Počeo je intenzivno proučavati potrese nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa u Zagrebu 1880.]] godine.&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;/&gt;

Bio je dopisni član [[JAZU]] (danas [[HAZU]]) od [[21. studenoga]] [[1883.]] godine, a redoviti član od [[7. studenoga]] [[1893.]] godine.&lt;ref name=&quot;prirodoslovlje&quot;&gt;Zvonimir Jakobović, [https://www.matica.hr/media/uploads/prirodoslovlje/Prirodoslovlje_2013_web-smanjeno.pdf ''Mijo Kišpatić u prirodoslovnim knjigama Matice hrvatske''], ''Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske'', 13(1-2) IV (2013.), ISSN 1333-6347, str. 181., pristupljeno 4. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt; Bio je redoviti sveučilišni profesor mineralogije i petrografije Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu od [[16. veljače]] [[1896.]] godine, a iste godine imenovan je i ravnateljem Mineraloško-petrografskog odjela Narodnoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu (danas [[Hrvatski prirodoslovni muzej]]). U mirovinu je otišao [[11. veljače]] [[1918.]] godine.&lt;ref name=&quot;prirodoslovlje&quot;/&gt; 

Pisao je udžbenike iz [[petrografija|petrografije]], mineralogije i [[seizmografija|seizmografije]]. Bio je '''prvi doktor''' znanosti s područja prirodnih znanosti u Hrvatskoj, obranivši prirodoslovni doktorat na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] (tada Sveučilišta Franje Josipa I.) [[7. svibnja]] [[1881.]] godine. Pisao je i pod [[pseudonim]]om ''Mišo Kišpatić''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&amp;css=&amp;dlib=&amp;vrsta=&amp;grupa=&amp;H=&amp;rbr=&amp;A=0000000125 Mijo Kišpatić], library.foi.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; 

Umro je u Zagrebu 1926. godine. Pokopan je na zagrebočkome groblju [[Mirogoj]]u.&lt;ref&gt;[https://www.gradskagroblja.hr/?id=582&amp;pregled=1&amp;datum=Thu%20Apr%2023%202020%2008:26:36%20GMT+0200%20(Central%20European%20Summer%20Time) Gradska groblja Zagreb Groblja Značajne osobe - abecedni popis K], gradskagroblja.hr, pristupljeno 4. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

Po njemu nazvana ulica u Zagrebu, ulica u kojoj je [[KBC Zagreb|Klinički bolnički centar Rebro]].

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Životinje našozemske i njeke tudjozemske'', 1-2. Zagreb, 1872. – 1875.
* ''Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo'', Zagreb, 1877. 
* ''Slike iz rudstva'', Zagreb, 1878., (prošireno izd. 1914., suautor [[Fran Tućan]])
* ''Rudstvo za niže razrede srednjih škola'', Zagreb, 1880. (8 izd. do 1920.)
* ''Slike iz geologije'', Zagreb, 1880.
* ''Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti'', Zagreb, 1882. (suautor [[Ivan Šah]]) (prijetisak, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Matica hrvatska, 1997.)
* ''Iz bilinskoga svieta'', 1-3. Zagreb, 1884. – 1889.
* ''Kukci'', 1-2. Zagreb, 1886. – 1887.
* ''Ribe'', Zagreb, 1893.

== Nagrade ==
* [[1877.]]: [[Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića]], za djelo ''Slike iz rudstva''.&lt;ref name=&quot;matica&quot;&gt;[[Tadija Smičiklas|Tade Smičiklas]], [[Franjo Marković]], [https://archive.org/details/maticahrvatskaod00smii ''Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga''], Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. 275.&lt;/ref&gt; 
* [[1879.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Slike iz geologije''.&lt;ref name=&quot;matica&quot;/&gt; 
* [[1884.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga prva''.&lt;ref name=&quot;matica-1&quot;&gt;Tade Smičiklas, Franjo Marković, [https://archive.org/details/maticahrvatskaod00smii ''Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga''], Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. 276.&lt;/ref&gt; 
* [[1885.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga druga''.&lt;ref name=&quot;matica-1&quot;/&gt; 
* [[1886.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga prva''.&lt;ref name=&quot;matica-1&quot;/&gt;
* [[1887.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga druga''.&lt;ref name=&quot;matica-1&quot;/&gt; 
* [[1888.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga treća''.&lt;ref name=&quot;matica-1&quot;/&gt;
* [[1892.]]: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo ''Ribe: prirodoslovne i kulturne crtice''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlid=1&amp;sqlx=X00030&amp;broj=1 Ribe : prirodoslovne i kulturne crtice / Dr. Mišo Kišpatić.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, library.foi.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B107825%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [http://essekeri.hr/bio/45-mijo-kispatic Životopis na essekeri.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204115943/http://essekeri.hr/bio/45-mijo-kispatic |date=4. veljače 2010. }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=209 Kišpatić, Mijo (Mišo), hbl.lzmk.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201125013331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=209 |date=25. studenoga 2020. }} 
* [http://www.matica.hr/knjige/autor/204/ Autori: Mijo Kišpatić, Elektronička izdanja nekih njegovih knjiga na matica.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170530191218/http://www.matica.hr/knjige/autor/204/ |date=30. svibnja 2017. }}
* [http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&amp;css=&amp;dlib=&amp;vrsta=&amp;grupa=&amp;H=&amp;rbr=&amp;A=0000000125 Digitalizirana građa na library.foi.hr]
* Alojz Getliher, [https://www.lzmk.hr/33-projekti/radovi-leksikografskoga-zavoda-miroslav-krleza/352-mijo-kispatic-istaknuti-hrvatski-petrograf-i-popularizator-prirodoslovlja ''Mijo Kišpatić, istaknuti hrvatski petrograf i popularizator prirodoslovlja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210804015304/https://www.lzmk.hr/33-projekti/radovi-leksikografskoga-zavoda-miroslav-krleza/352-mijo-kispatic-istaknuti-hrvatski-petrograf-i-popularizator-prirodoslovlja |date=4. kolovoza 2021. }}, lzmk.hr 

{{GLAVNIRASPORED:Kišpatić, Mijo}}
[[Kategorija: Hrvatski geolozi|Kišpatić, Mijo]]
[[Kategorija:Mineralozi|Kišpatić, Mijo]]
&lt;!-- kasnije: Mineralozi --&gt;
[[Kategorija: Životopisi, Osijek]]</text>
      <sha1>if9aedlnczisd1zjr9hps4dz0qua0v0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Načertanije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33131</id>
    <revision>
      <id>7624091</id>
      <parentid>7516444</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15301" sha1="3s6l2pd2kxg3dcb4akxb3wcvibxyzl2" xml:space="preserve">'''Načertanije''' ([[srpski jezik|srp]]. ''Nacrt'') je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] izdana kao tajni državni dokument [[1844.]]&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Eastern Europe&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |title=''Načertanije'', Encyclopedia of Eastern Europe |access-date=22. ožujka 2013. |archive-date=9. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009071152/http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; To je ujedno i prvi '''Politički program [[Velika Srbija|Velike Srbije]]'''.

U vrijeme dok je Srbija bila tek autonomni dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod stanovitom zaštitom Austrije i Turske, Garašanin gleda kako bi uspostavio trgovinske i političke odnose s drugim europskim silama radi ostvarivanja potpune neovisnosti Srbije uz moguće širenje na okolna područja – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, &quot;Sjevernu Albaniju&quot; – koja slabo Osmansko Carstvo zacijelo neće uspjeti održati pod svojom vlašću. ''Načertanije'' sagledava da u tim područjima etnička pripadnost još nije formirana u tada moderne nacionalizme (čak je i na zapadnom kulturom temeljitije zahvaćenom području pod vlašću [[Austrijsko Carstvo|Carevine Austrije]], [[Hrvatski narodni preporod]] tek bio ostvario puni učinak), ali smatra da je Srbija &quot;''prirodna pokroviteljica sviju turski Slavena''&quot;; pa predlaže širenje srpske propagande, s kojom se predviđa najlakši uspjeh među pravoslavcima, ali se nada i nekom uspjehu kod katolika i &quot;muhamedanaca&quot;. 

==Osnovni cilj – obnova srpskog carstva ==

Kao politički program Velike Srbije u Načertaniju se odbacuje zajednička država svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], a cilj je obnova srpskog carstva na podlozi državnog i povijesnog prava te [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] tradicije: &quot;''Iz ovog poznanja proističe čerta i temelj srpske politike, da se ona ne ograničava na sadašnje njene granice, no da teži sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okružavaju''&quot;.&lt;ref&gt;Izvori velikosrpske agresije, Brandt, Čović, Letica, Pavić, Tomac, Valentić, Žuljić; August Cesarec i Školska knjiga, Zagreb 1991. g. {{ISBN|86-393-0255-3}}&lt;/ref&gt;

Načertanije smatra da za uspostavu veće i moćnije Srbije postoje povoljne okolnosti: &quot;''Već sada na mnogim mestima i u nekim kabinetima predvide i slute to: da Srbima velika budućnost predstoji i to je ono što je pozornost cele Evrope na Srbiju navuklo. Kad mi ne bi dalje mislili nego samo na knjaževstvo kao što je sad, i kad ne bi u ovom knjaževstvu klica budućeg srpskog carstva ležala, onda ne bi se svet više i duže sa Srbijom zanimao nego što je sa Moldavskim i Vlaškim knjaževstvima činilo, u kojima nema samostalno načelo života i koji se dakle samo kao privjesci Rusije smatraju''.&quot;

Kao veliki problem kojega treba početi odmah rješavati prepoznaje Garašanin okolnost da cjelokupna srbijanska vanjska trgovina ide u to vrijeme putem Austrije. Garašanin stoga predlaže da se trgovinski odnosi prema [[Francusko carstvo|Francuskoj]] i [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] uspostave što skorije preko tadašnjeg teritorija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koristeći luke [[Skadar]] i [[Ulcinj]] pod vlašću Turaka.

Osobita pozornost u ''Načertaniju'' posvećena je planiranom pripajanju [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosne i Hercegovine]] Srbiji: &quot;''Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva.''&quot; (&quot;Načertanije&quot;, 1844.)
&quot;''Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri''.&quot; (&quot;Načertanije&quot;, 1844.)
&quot;''Osim toga mogla bi se kao treći stepen štampati kratka i obšta narodna historija Bosne u kojoj ne bi se smjela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj vjeri prešavših Bošnjaka''.&quot; (&quot;Načertanije&quot;, 1844.)

U pogledu odnosa s [[Crna Gora|Crnom Gorom]], predlaže ''Načertanije'' slanje redovne novčane pomoći, do vremena kada će se od Turske moći preuzeti vlast nad područjima koja dijele Srbiju i Crnu Goru. 

Kao teritorij kojim Srbija svakako mora ovladati spominje se i &quot;Sjeverna Albanija&quot;.

U Rusiji – koja ima ozbiljne planove da ovlada Balkanom i tako izbije na Sredozemlje – ''Načertanije'' vidi srpskog takmaca, te se o [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] govori s vrlo negativnom intonacijom: planovi za izgradnju veće i snažnije srpske države nisu sukladni ruskim planovima da ovladaju europskim područjem Osmanskog Carstva. Međutim se u ''Načertaniju'' sagledava da će namjere Rusije da svoj upliv sa područje [[Vlaška (pokrajina)|Vlaške]] i [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] proširi dalje na područja pod Osmanskom vlašću i na samu Srbiju, biti spriječene odlučnošću europskih sila da onemoguće takvo širenje ruske moći prema zapadu i jugu. ''Načertanije'' daje relativno opširna izlaganje kako se obraniti od utjecaja Rusije, koja teži da Srbijom vladaju ljudi &quot;''koji se njoj bezuslovno povinjuju i nju slušaju''&quot;, te od preostalog utjecaja Turske (Srbija je u vrijeme ''Načertanija'' autonomni dio Osmanskog Carstva): &quot;''Ako Srbija želi iz sadašnjeg podčinjenog stanja izvući se i cela, prava država postati, mora će se truditi da malo po malo političesku moć Turske uničtožavajući, sebi je prisvoji; jer upravo je ona točka, u kojoj se srbska i ruska politika sukobljavaju, pošto i Rusija na slabljenju političeske sile carstva turskog radi. No iz ovog soglasija ipak nikako ne sleduje da su cjel i namera obadveju ona ista, i da po tome njihova politika u harmoniji i soglasiju biti mora... Srbija mora nastojavati da od zdanija turske države samo kamen po kamen ocepljuje i prima kako bi od ovog dobrog materijala na starom i dobrom temelju starog carstva srbskog, opet novu srbsku državu sagraditi i podignuti mogla.''&quot; 

U Austriji se vidi stranu silu koja je također neprijateljski raspoložena prema mogućnosti formiranja velike Srbije, te stoga može zasmetati provedbi srpskih planova; ali s kojom se mora surađivati. ''Načertanije'' ne iznosi očekivanje da bi Austrija mogla oslabiti do te mjere da bi joj se moglo uzeti bilo kakva područja – umjesto toga se predlaže što bolja suradnja sa Srbima u [[Bačka|Bačkoj]], [[Banat|Banatu]] i [[Srijem|Srijemu]].

Konstatirajući da Austrija i Rusija imaju na Balkanu ciljeve koji nisu u skladu sa srbijanskim težnjama, predlaže ''Načertanije'' oslonac na vanjske politike [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Francusko carstvo|Francuskog imperija]], koje nastoje spriječiti kako austrijske, tako i ruske planove te bi umjesto toga mogli prihvatiti Srbiju kao svojevrsnog kršćanskog nasljednika Osmanskog Carstva na barem dijelu njegovog europskog teritorija.

== Nacrt buduće srpske države  ==

[[Datoteka:Pashaluk of Belgrade and teritorial annexion in 1833.png|thumb|desno|[[Kneževina Srbija]] u Garašaninovo vrijeme.]]
Ilija Garašanin je pravio nacrt o budućoj srpskoj državi koja bi najprije obuhvaćala:
* Kneževinu Srbiju
* Bosnu, Hercegovinu,
* Crnu Goru,
* Sjevernu Albaniju (''Stara Srbija'')

Borba za ujedinjenje ovih područja bila bi vođena postupnim otkidanjem osmanskih teritorija, u procesu nezaustavljivog propadanja Osmanskog Carstva.

Da bi se uspostavila uspješna politika prema tim područjima potrebno je uspostaviti agenturu čiji će &quot;''ispitatelji''&quot; davati točna pismena izvješća o stanju u svim tim odručjima. &quot;''U isto vreme nužno je da se tačno poznaje i stanje Slavonije, Hrvatske i Dalmacije a razume se da u ovo spadaju i narodi Srema, Banata i Bačke.''&quot;

=== Odnos prema Zachovom planu ===

Garašanin je za Načertanija koristio plan [[František Zach|Františeka Zacha]], koji je u Beograd došao kao predstavnik izbjegličke vlade [[Poljska|Poljske]] (sam Zach je rođenjem bio Čeh) koju je u Parizu bila okupljena oko kneza [[Adam Czartorsky|Adama Czartorskog]], te pridobila stanovitu britansku i francusku podršku da se Poljsku oslobodi od ruske i austrijske vlasti. Zachov plan je bio izrazito protuaustrijski i proturuski, tj. usmjeren protiv poljskih glavnih neprijatelja, nudeći okupljanje svih južnih Slavena kako bi se uz francusku i britansku potporu oslobodili austrijske i osmanske vlasti, te težnji Rusije da proširi svoju vladavinu prema balkanskim područjima.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/istorija/batakovic/batakovic-piedmont_eng.html &quot;THE BALKAN PIEDMONT SERBIA AND THE YUGOSLAV QUESTION&quot;], Dušan T. Batković, Institut za balkanske studije, Beograd, &quot;Dialogue&quot; No 10, Paris 1994. pp. 25-73&lt;/ref&gt;

Garašanin je sustavno izostavljao pridjev „jugoslavenski“ koji se nalazio u Zachovom planu, mijenjajući ga u „srpski“.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Eastern Europe&quot;/&gt; Također, Zachov zaključak da Srbija mora postati „jezgro budućeg Južnoslavenskog carstva“ Garašanin mijenja s „budućeg Srpskog carstva“.

Za razliku od Garašanina, Zach je naglašavao da Srbija ne može biti uspješna dok ne uključi Hrvate i prizna ih kao jednake, što je Garašanin izostavio iz svog programa.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia of Eastern Europe&quot;/&gt; Garašanin je izbrisao čitavo Zachovo poglavlje o odnosu s [[Hrvat]]ima, koje naglašava da su oni „jedan i isti narod“ koji govori isti jezik pisan s dva pisma. Neki srpski povjesničari smatraju da je Garašanin iz Načertanija izostavio Hrvate iz nepovjerenja prema poljskim namjerama da preko Hrvata prošire utjecaj [[katolička crkva|Katoličke crkve]] na južnoslavenski svijet.

== Provođenje u djelo ==
[[Datoteka:Map of the Serb population, 1862, H. Thiers.png|thumb|desno|Zemljovid srpskog stanovništva francuskog pisca H. Thiersa]] 
Iako tajni dokument, Garašaninovo Načertanije je bilo službeni program dvije srpske vlade – [[Aleksandar Karađorđević (knez)|kneza Aleksandra Karađorđevića]] i [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila Obrenovića]]. [[František Zach]] – čiji rad je ugrađen u ''Načertanije'' –  postaje 1865. general vojske Kraljevine Srbije, te za tu državu narednih preko 20 godina obavlja najosjetljivije vojne i vanjskopolitičke zadaće.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |title=Đeneral František Aleksander Zah |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216013306/http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |archive-date=16. veljače 2015. |access-date=22. ožujka 2013.}}&lt;/ref&gt; Utemeljujući novu vanjsku politiku, Srbija napušta isključivu orijentaciju prema Rusiji, velikoj sili koja je bila neposredno zainteresirana za Balkan.&lt;ref&gt;[http://www.znanje.org/i/i21/01iv04/01iv0418/str5.html ″Načertanije″. Spoljna politika ustavobranitelja.]&lt;/ref&gt;

Garašanin je za vrijeme [[Aleksandar Karađorđević (knez)|kneza Aleksandra Karađorđevića]] bio pristaša borbe za [[Velika Srbija|velikosrpsku]] državu. 

Kasnije, kao ministar vanjskih poslova [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila]] (1860. — 1868.), Garašanin evoluira prema [[Jugoslavija|jugoslavenskom]] rješenju – prilagođavajući se zapravo politici [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], koja u to vrijeme preuzima ulogu  vanjskopolitičkog pokrovitelja Srbije; Austro-Ugarska će za Srbiju – još uvijek unutar Osmanskog Carstva – ishoditi novi ustav (1867.) sačinjen prema suvremenim Europskim uzorima, te osigurati Srbiji znatnu gospodarsku, vojnu i drugu potporu; ujedno je Austrija 1867. god. i službeno kod kod Osmanskog Carstva zamijenila mjesto garanta prava Srbije, koju je prema &quot;Turskom ustavu&quot; iz 1838. godine imala Rusija. Garašanin je u tom kontekstu uspostavio veze s jugoslavenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]]om) i bugarskim revolucionarnim organizacijama. 

Knez [[Mihailo Obrenović]] je s bugarskim emigrantima u [[Bukurešt]]u [[14. siječnja]] [[1867.]] zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara – to je i opet imalo veze s Austro-Ugarskim nastojanjem da potisne utjecaj Rusije, ali i Francuske, s Balkana. 

Srbija je za vrijeme [[Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)|Hercegovačkog ustanka]] (1875. — 1878.) neuspješno pokušala zavladati Bosnom i Hercegovinom. [[Austro-Ugarska]] je 1878. [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjela Bosnu i Hercegovinu]].

Istodobno su pali u vodu i raniji srpsko-austrijski planovi s Bugarskom, nakon što je Rusija vojnom silom osigurala uspostavu autonomne Bugarske (te neovisnost Rumunjske od Otomanskog Carstva) u [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turskom ratu (1877. – 1878.)]], te nakon što je mlada bugarska vojska potukla srbijanske snage u [[Srpsko-bugarski rat 1885.|Srpsko-bugarskom ratu 1885.]] Austro-Ugarska će poraz svojih desetljećima građenih odnosa sa Srbijom definitivno doživjeti nakon što je 1903. godine ondje svrgnuta [[Obrenovići|dinastija Obrenović]], a na vlast došli [[Karađorđevići]] – koji će s krugovima okupljenima u tajnoj organizaciji [[Crna ruka|&quot;Crna ruka&quot;]] obnoviti  nakon 40 godina velikosrpski politički program i neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj, uz oslonac na Francusku i Britansko carstvo.

Austro-Ugarska je saznala za Garašaninovo &quot;Načertanije&quot;, te ga [[1883.]] godine tajno nabavila i arhivirala.

== Poveznice ==
* [[Ilija Garašanin]]
* [[Velika Srbija]]
* [[Memorandum SANU]], memorandum iz 1986.
* [[Memorandum SANU iz 1995. godine]]&lt;ref&gt;[http://www.bookdepository.co.uk/Memorandum-Sanu-Iz-1995-Godine-Jakov-Sirotkovic/9789531540742] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Jakov Sirotković]]: ''Memorandum SANU iz 1995. godine: ([[kritički osvrt]] na knjigu Koste Mihailovića i Vasilija Krestića &quot;Memorandum SANU&quot;, odgovori na kritike, izdanje SANU, Beograd 1995.)'', Predavanja održana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sv. 69./izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Birotisak, Zagreb, 1996., {{ISBN|9531540748}}&lt;/ref&gt;
* [[Drugi Memorandum SANU]], memorandum iz 2012.
* [[Zakon o dijaspori i Srbima u regiji]] Republike Srbije
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Puni tekst Načertanija na Wikizvoru] na Izvoru na srpskom jeziku 19. stoljeća, latinica {{sr}}
* [[Homogena Srbija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

* Damir Agičić, ''Tajna politika Srbije u XIX. stoljeću'', Zavod za hrvatsku povijest, [[Zagreb]] 1994.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html Ilija Garašanin, &quot;NAČERTANIJE&quot; (Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine)]&quot;
* [http://hrcak.srce.hr/32525 Dragutin Pavličević; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb: DVA STOLJEĆA VELIKOSRPSKIH TEŽNJI PREMA HRVATSKOJ 1793 - 1993]

[[Kategorija:Velikosrpski pokret]]
[[Kategorija:Kneževina Srbija]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam]]</text>
      <sha1>3s6l2pd2kxg3dcb4akxb3wcvibxyzl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Tavelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35301</id>
    <revision>
      <id>7624137</id>
      <parentid>7438257</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9206" sha1="mkk6h7n8obpryv73ntxtdifqrvk9zjx" xml:space="preserve">{{Infookvir svetac
| ime                                = Nikola Tavelić
| slika                              = Sveti Nikola Tavelić.jpg
| opis_slike                         = [[vitraj]] svetog Nikole Tavelića u [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske]] u [[Rijeka|Rijeci]]
| naslov                             = franjevac, mučenik, svetac
| nadnevak rođenja                   = ''oko'' [[1340.]]
| mjesto rođenja                     = [[Šibenik]]
| nadnevak smrti                     = [[14. studenoga]] [[1391.]]
| mjesto smrti                       = [[Jeruzalem]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = [[1889.]]
| nadnevak proglašenja svetim        = [[21. lipnja]] [[1970.]]
| slavi se u                         = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana                = [[14. studenoga]]
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = [[Hrvati|Hrvatskog naroda]]
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića]] u Šibeniku
}}
[[Datoteka:Tavelic-Sibenik-oltar.jpg|thumb|180px|Oltar sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Franje Asiškoga u [[Šibenik]]u]]
[[Datoteka:Zion_Franciscan_Monastery1.jpg|mini|180px|desno|Klaustar nekadašnjeg franjevačkog samostana na brdu Sion u Jeruzalemu, uz Dvoranu Posljednje večere, u kojem je živio sv. Nikola Tavelić.]]
'''Sv. Nikola Tavelić''' ili ''' Nikola Tavilić'''&lt;ref&gt;https://narod.hr/hrvatska/nacionalno-svetiste-sv-nikole-tavilica-samostan-sv-frane Preuzeto 28. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;  ([[Šibenik]], oko [[1340.]] – [[Jeruzalem]], [[14. studenoga]] [[1391.]]), prvi [[hrvatski]] svetac, [[Franjevci|franjevac]], [[mučenik]].

== Životopis ==
Kao moguće mjesto rođenja spominje se Velim kod [[Stankovci|Stankovaca]], no ipak najčešće se navodi [[Šibenik]]. [[Franjevci|Franjevcem]] je postao u gradu [[Bribir, Dalmacija|Bribiru]], sjedištu velikaša [[Šubići|Šubića]]. Oko [[1365.]] godine zaređen je za [[svećenik]]a i kao [[misionar]] pošao je u Bosnu oko [[1372.]] godine, gdje je djelovao među [[bogumili]]ma. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, [[1384.]] godine pošao je u [[Palestina|Palestinu]] s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne ([[Francuska]]) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija). 

Jednom prigodom je tako pošao s družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. 
S trojicom svoje subraće iz Francuske i Italije, o svetkovini Kurban-bajrama, s muslimanima je htio razgovarati o &quot;stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše&quot;. Pred kadijom i njegovim savjetnicima iz svojih svitaka čitali su im kako njihova vjera nije istinita; da samo zakon Mojsijev i Kristov uče kako ćemo slaviti i hvaliti Boga, ljubiti bližnjega... &quot;''Vi ne vjerujete u Sina Božjega i ne primate krštenje. Dakle, prema sv. Evanđelju i prema istinitom nauku Isusa Krista kažemo da se ne možete spasiti''&quot;&lt;ref name=&quot;prikazuje&quot;/&gt; Kadiju je to razbjesnilo, na što im se zaprijetio smrću, no kako ni ta prijetnja smrću ih nije odvratila od vjere i nauka po Isusu, kadija je prijetnju ostvario, osudivši ih na smrt. Okolni muslimani su tada napali Nikolu Tavelića i njegove drugove. Utamničili su ih. Zlostavljali su ih tri dana, a onda je kadijinu presudu potvrdio i građanski sud, nakon čega je okolna svjetina 14. studenoga 1391. mačevima sasjekla Tavelića i trojicu subraće i bacila ih na [[lomača|lomaču]]. S trojicom subraće je sasječen i spaljen. Grobovi su im nepoznati.&lt;ref name=&quot;prikazuje&quot;/&gt;

Sva četvorica su podnijela mučeničku smrt u Jeruzalemu, pred Vratima [[Jaffa|Jafe]]. Izvršenju smrtne kazne je bio nazočan i fra Gerard Chelvet, gvardijan samostana sv. Spasa na Sionu, uz [[Cenakul|Dvoranu Posljednje večere]]. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvješća poslao u [[Vatikan]], [[Leipzig]], Šibenik i drugdje.

== Štovanje ==

Odmah su ih u [[Europa|Europi]] počeli slaviti kao mučenike (od [[14. studenoga]] [[1391.]]), posebno u Šibeniku. [[papa|Papa]] [[Lav XIII.]] odobrio je Nikolino štovanje [[1889.]] godine na molbu šibenskog [[biskup]]a Josipa Fosca. Između dva svjetska rata raširilo se Nikolino štovanje, a rad na [[kanonizacija|kanonizaciji]] je sretno završen i papa [[Pavao VI.]] proglasio ga je svetim u [[Rim]]u, [[21. lipnja]] [[1970.]] godine. 
Veliku zaslugu za njegovu kanonizaciju ima poznati hrvatski kanonist fra [[Ante Crnica]] koji se na ovome intenzivno angažirao od 1958. godine.&lt;ref name=&quot;Botica&quot;&gt;Ivan Botica: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=458186 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Neizbrisiv trag za Boga, Mariju, Tavelića i Crkvu. Četiri desetljeća nakon smrti fra Ante Crnicem, Godišnjak Gospa Sinjska 2009.[http://bib.irb.hr/datoteka/458186.GOSPASINJSKAgodisnjak2009.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200614160325/http://bib.irb.hr/datoteka/458186.GOSPASINJSKAgodisnjak2009.pdf |date=14. lipnja 2020. }}&lt;/ref&gt;

Sv. Nikoli Taveliću podignute su [[crkva|crkve]] i [[oltar]]i u domovini i po svim kontinentima, a pisci i umjetnici ovjekovječili su njegov lik (kipovi, slike, književna i glazbena djela). Godine [[1937.]], hrvatski katolici podigli su mu oltar u [[Jeruzalem]]u unutar češke kapelice na obronku [[Maslinska gora|Maslinske gore]]. Danas tu kapelicu više nije moguće posjetiti jer se nalazi unutar diplomatskog sjedišta delegata [[Sveta stolica|Svete stolice]] za Jeruzalem. 
Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] predvodio je svehrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju 25. srpnja 1937. i tom je prigodom u kapeli današnje Apostolske nuncijature u Jeruzalemu posvetio [[oltar]] tadašnjeg blaženika.&lt;ref name=&quot;prikazuje&quot;/&gt;

Njegov blagdan slavi se [[14. studenoga]].

Sv. Nikolu Tavelića se prikazuje s dugom sijedom bradom, u franjevačkom odijelu. Po tijelu i na čelu su ožiljci od mučenja. Obično je na slici na lomači ili pokraj lomače. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a najčešće je to slučaj kad ga se prikazuje kao propovjednika. Štuje ga se kao zaštitnika [[Hrvati|hrvatskog naroda]].&lt;ref&gt;[http://www.biskupijadjs.hr/kolumne.php?id_kol=59 Biskupija Đakovačko-osječka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081002211204/http://www.biskupijadjs.hr/kolumne.php?id_kol=59 |date=2. listopada 2008. }} Pogled u kalendar&lt;/ref&gt;

== Svetišta i crkve ==
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
* [[Hrvatski katolički centar Sv. Nikola Tavelić]], [[Sydney]], [[Australija]]
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Kaćuni (Busovača, BiH)|Kaćuni]], [[Bosna i Hercegovina]]
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Kovačić (Livno, BiH)|Kovačić]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Laništa]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Majdan (Mrkonjić Grad, BiH)|Majdan]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Omanjska]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića. [[Radišići]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Raška Gora]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Ružići (Grude, BiH)|Ružići]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Tomislavgrad]], Bosna i Hercegovina
* Kapela sv. Nikole Tavelića, [[Smričani]], Bosna i Hercegovina
* Kapelica sv. Nikole Tavelića, [[Lug (Bugojno, BiH)|Lug]]/[[Čaušlije]], Bosna i Hercegovina
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Banjevci]], [[Hrvatska]]
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Jovići]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Lišane Ostrovičke]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikola Tavelića, [[Rijeka]] (Krnjevo), Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Sičane]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Sitno Donje]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Slavonski Brod]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Tučepi]], Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Vinjani Donji]], Hrvatska
* [[Župna crkva sv. Nikole Tavelića u Zagrebu|Crkva sv. Nikole Tavelića]], [[Zagreb]] ([[Kustošija]]), Hrvatska
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Županja]], Hrvatska
* [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića]], [[Šibenik]], Hrvatska
* Hrvatska katolička misija sv. Nikole Tavelića, [[Montreal]], [[Kanada]]
* Crkva sv. Nikole Tavelića, [[Sombor]], [[Srbija]]

== Dokumentarni filmovi ==
* [[Nikola Tavelić – 50 godina svetosti]], 2020.&lt;ref name=&quot;prikazuje&quot;&gt;(): [https://hrtprikazuje.hrt.hr/624970/nikola-tavelic-50-godina-svetosti ''Nikola Tavelić – 50 godina svetosti ''] HRT. 16. lipnja 2020. Pristupljeno 20. lipnja 2020. &lt;/ref&gt;

== Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://svetiste-sibenik.hr/crkva/ Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića]

{{Hrvatski sveci i blaženici}}

{{GLAVNIRASPORED:Tavelić, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski sveci]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
[[Kategorija:Žrtve progona kršćana]]</text>
      <sha1>mkk6h7n8obpryv73ntxtdifqrvk9zjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37120</id>
    <revision>
      <id>7623805</id>
      <parentid>7571965</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:00:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102698" sha1="dv7s1gs347jlqhyedy3mggqquz7pfzk" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2010.}}
{{Naselje
| ime                  =Milano 
| ime_genitiv          =Milana 
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Comune di Milano''&lt;/small&gt;
| slika_panorama       =Milan.Proper.Wikipedia.Image.png
| veličina_slike       =280px 
| opis_slike           =Milano
| slika_zastava                =Flag of Milan.svg 
| slika_zastava_veličina       =150px 
| slika_grb                    =CoA Città di Milano.svg
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_karta          =
| veličina_karte       =
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država = Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   = Položaj Milana u Italiji
| širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 27 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 11 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime         = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info        =  {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       = [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|23px|border]] [[Lombardija]] 
| utemeljenje_datum    =oko 6. stoljeća pr. Kr. 
| osnivač              =Keltsko pleme Insubri 
| nazvan_po            =''Mediolanum'' - [[Latinski jezik|latinski]] &quot;usred ravnice&quot; ili &quot;usred polja&quot; 
| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       =zone 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;
| titula_vođe          =gradonačelnik
| ime_vođe             =Giuseppe Sala
| stranka_vođe         =
| površina_ukupna      =183,77 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| visina               =120 m 
| stanovništvo_godina  = 1. siječnja {{IT|y}}.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         ={{IT|pP}}
| stanovništvo_gustoća ={{IT|d}}/km² 
| vremenska_zona       =CET 
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST 
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =20100, 20121-20162 
| pozivni_broj         =02 
| gradovi_prijatelji   = 
| web_stranica         =[http://www.comune.milano.it/ comune.milano.it ]
| bilješke             = 
}}
'''Milano''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] izgovor: [[Međunarodna fonetska abeceda|[miˈla(ː)no]]], zapadno lombardijski: ''Milan'', [[Engleski jezik|engleski]] ''Milan'', [[Njemački jezik|njemački]] ''Mailand'') je grad u [[Italija|Italiji]], glavni grad regije [[Lombardija|Lombardije]] i milanske [[Talijanske pokrajine|Provincije]]. Grad naseljava oko 1,3 milijuna stanovnika, dok je gradsko područje peto najveće u [[Europska unija|Europskoj uniji]] s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna.&lt;ref&gt;[http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Demographia: World Urban Areas]&lt;/ref&gt; Metropolitansko područje Milana, daleko najveće u Italiji, prema procjeni [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-a sadrži 7,4 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://213.253.134.43/oecd/pdfs/browseit/0406041E.PDF |format=PDF |naslov=Competitive Cities in the Global Economy |autor=[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj |OECD]] |preuzeto=2009-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614043229/http://213.253.134.43/oecd/pdfs/browseit/0406041E.PDF |archivedate=14. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Grad je pod nazivom ''Mediolanum'' osnovao [[Kelti|keltski]] narod Insubri. 222 pr. Kr. osvajaju ga Rimljani, te je grad postao vrlo uspješan pod [[Rimsko Carstvo|Rimskim Imperijem]]. Kasnije su Milanom vladali obitelji [[Visconti]] i [[Sforza]], [[Španjolska|Španjolci]] u 16. stoljeću i [[Austrija]]nci u 18. stoljeću. Godine 1796. Milano je osvojio [[Napoleon Bonaparte]] i ustanovio ga 1805. glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;{{citiranje www |autor=Britannica Concise Encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/382069/Milan# |naslov=Milan (Italy) - Britannica Online Encyclopedia |izdavač=Britannica.com |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.worldtravelguide.net/city/82/city_guide/Europe/Milan.html |naslov=Milan Travel Guide |izdavač=www.worldtravelguide.net |preuzeto=2010-01-04}}&lt;/ref&gt; U doba [[Romantizam|Romantizma]], Milano je bio važno kulturno središte Europe u kojem je djelovao niz umjetnika, skladatelja i značajnih književnih ličnosti. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], bio je teško pogođen savezničkim bombardiranjima, te je nakon njemačke okupacije 1943., postao središtem talijanskog otpora.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt; Unatoč tome, Milano je doživio poratni ekonomski napredak, koji je privukao brojne imigrante s juga Italije i inozemstva.&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

Kao u međunarodnom i [[Kozmopolitizam|kozmopolitskom]] gradu, 13,9&amp;nbsp;% stanovništva je iz inozemstva.&lt;ref name=&quot;Official ISTAT estimates&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/str2008/index.html |title=Official ISTAT estimates |journal= |access-date=22. siječnja 2010. |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111104013/http://demo.istat.it/str2008/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Milano, jedan je od najvećih europskih transportnih&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sacred-destinations.com/italy/milan |naslov=Milan, Italy - Milan Travel Guide |izdavač=Sacred-destinations.com |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507165039/http://www.sacred-destinations.com/italy/milan |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i industrijskih centara, i jedan od najznačajnijih poslovnih i [[Financije|financijskih]] središta [[Europska unija|Europske unije]], s 26. najbogatijom gradskom ekonomijom prema kupovnoj moći,&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.citymayors.com/economics/usb-purchasing-power.html |naslov=World's richest cities by purchasing power |izdavač=City Mayors |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; i [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om od 115 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći europski [[Bruto domaći proizvod|BDP]], s 241,2 milijarde
[[Euro|eura]] 2004. Milano također ima jedan od najvećih BDP-a u Italiji po glavi stanovnika, od otprilike 35&amp;nbsp;137 eura, što je 161,6&amp;nbsp;% prosjeka u Europskoj uniji.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.observatoribarcelona.org/eng/Indicadors.php?IdentificadorTema=1&amp;Identificador=11 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070806145437/http://www.observatoribarcelona.org/eng/Indicadors.php?IdentificadorTema=1&amp;Identificador=11 |archive-date=6. kolovoza 2007. |access-date=22. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Milano je cijenjen kao svjetsko središte [[Moda|mode]] i [[dizajn]]a, s velikim globalnim utjecajem u trgovini, [[Industrija|industriji]], [[Glazba|glazbi]], [[sport]]u, [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[Mediji|masovnim medijima]], što gradu nosi status [[Svjetski grad|&quot;Alfa globalnog grada&quot;]].&lt;ref name=&quot;lboro.ac.uk&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |naslov=GaWC - The World According to GaWC 2008 |izdavač=Lboro.ac.uk |dan=2009-06-03 |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811203314/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Lombardijski metropolis posebno je poznat po svojim [[Moda|modnim]] kućama i trgovinama, kao u čuvenoj ulici Montenapoleone, i Galeriji Viktora Emanuela (''Galleria Vittorio Emanuele''), koja se smatra najstarijim trgovačkim centrom u svijetu. Grad posjeduje bogato [[Kultura|kulturno]] nasljeđe i jedinstveno kulinarstvo s brojnim čuvenim jelima, kao božićni kolač ''[[panettone]]'', i ''[[Rižoto|risotto]] alla Milanese''. Također, Milano je veoma poznat po glazbenoj, posebno opernoj, tradiciji, kao dom više značajnih skladatelja, ([[Giuseppe Verdi]]) i teatara (''[[Teatro alla Scala]]''). Milano je poznat i po nekoliko značajnih muzeja, sveučilišta, akademija, palača, crkava i biblioteka (Akademija [[Brera]] i Castello Sforzesco), i po dva slavna nogometna tima: [[A.C. Milan|Milan]] i [[Internazionale Milano F.C.|Inter]]. Sve navedeno Milano čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi, s preko 1,9 milijuna posjetitelja 2008.&lt;ref name=&quot;euromonitor1&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |naslov=Euromonitor Internationals Top City Destinations Ranking &gt; Euromonitor archive |izdavač=Euromonitor.com |dan=2008-12-12 |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=11. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111043452/http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U Milanu je 1906. održana [[Svjetska izložba]], kojoj će grad ponovo biti domaćin 2015.&lt;ref name=&quot;MilanTourist&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.milan.world-guides.com/ |naslov=Milan Tourism and Tourist Information: Information about Milan Area, Italy |izdavač=www.milan.world-guides.com |preuzeto=2010-01-04 |archive-date=8. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100408130506/http://www.milan.world-guides.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Stanovnici Milana nazivaju se u jednini &quot;Milanese&quot; (tal. množina ''Milanesi'', ili neformalno ''Meneghini'' ili ''Ambrosiani''). Građani Milana svoj grad ponekad nazivaju &quot;Moralnim glavnim gradom&quot; (''Capitale morale'').&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;

== Povijest ==
=== Etimologija ===
Riječ &quot;Milano&quot; vuče porijeklo od antičko [[Latinski jezik|latinskog]] naziva grada ''Mediolanum''. Taj naziv nose neki [[Galsko-rimska kultura|Galsko-rimski]] lokaliteti u [[Francuska|Francuskoj]], kao ''Mediolanum Santonum'' (Saintes) i ''Mediolanum Aulercorum'' (Evreux) te naizgled sadrži kelski element -lan, koji znači zatvoreni ili omeđeni teritorij (izvor [[Velški jezik|velške]] riječi &quot;llan&quot;, znači svetilište ili crkva). Radi toga, ''Mediolanum'' može značiti središnje mjesto ili posebno svetilište određenog [[Kelti|keltskog]] plemena.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Izvor naziva i [[Divlja svinja|divlje svinje]] kao simbola grada maštovito su opisani u djelu
''Emblemata'' (1584.) Andree Alciata, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upravo jedna od tih životinja, dok je etimologija naziva ''Mediolanum'', protumačena kao &quot;poluvuna&quot;,&lt;ref&gt;''medius'' + ''lanum''; &quot;etimologija&quot; Alciata je namjerno nategnuta..&lt;/ref&gt; Osnivanje Milana pripisuje se dvama keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isticali ovna i divlju svinju,&lt;ref&gt;''Bituricis vervex, Heduis dat sucula signum.''&lt;/ref&gt; te je radi toga &quot;simbol grada vunena divlja svinja, životinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom&quot;.&lt;ref&gt;''Laniger huic signum sus est, animálque biforme, Acribus hinc setis, lanitio inde levi.''&lt;/ref&gt; Kao svoj izvor, Alciato navodi presvetog i učenog [[Sveti Ambrozije|Ambrozija]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.emblems.arts.gla.ac.uk/french/emblem.php?id=FALc002 |naslov=Alciato, '&amp;#39;Emblemata'&amp;#39;, Emblema II |izdavač=Emblems.arts.gla.ac.uk |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt;

[[Njemački jezik|Njemački]] naziv Milana je ''Mailand'', dok je na lokalnom zapadno lombardijskom dijalektu naziv grada ''Milán''.

===Rimsko doba===
[[Slika:ImperialpalaceMilan.jpg|lijevo|mini|180px|Ruševine carske palače u Milanu, Ovdje su [[Konstantin I. Veliki|Konstantin]] i [[Licinije]] objavili [[Milanski edikt]].]]
Oko 400. pr. Kr, keltski [[Insubri]] naselili su Milano i okolnu regiju. 222. pr. Kr, Rimljani su osvojili naselje, kojemu je dodijeljen naziv ''Mediolanum''. Nakon nekoliko stoljeća rimske uprave, 293. godine, car [[Dioklecijan]] Milano je proglasio prijestolnicom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Dioklecijan je odlučio ostati u prijestolnici Istočnog Rimskog Carstva [[Nikomedija|Nikomediji]], dok njegov suvladar Maksimijan u zapadnom. [[Maksimijan]] je izgradio nekoliko divovskih spomenika, kao veliki cirkus (470 x 85 metara),
''Thermae Erculee'', veliki kompleks carskih palača i druge zgrade.

[[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] 313. godine, car [[Konstantin I. Veliki|Konstantin I.]] zajamčio je [[Kršćanstvo|kršćanima]] [[Sloboda vjeroispovjesti|slobodu vjeroispovjesti]]. Grad su 402. opkolili [[Vizigoti]], te je carska rezidencija preseljena u [[Ravenna|Ravennu]]. Pedeset godina kasnije, 452., [[Huni]] su opustošili grad. 539., [[Istočni Goti|Ostrogoti]] osvajaju i razaraju Milano za vrijeme takozvanog [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskog rata]] protiv [[bizant]]skog cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] U ljeto 569., [[Langobardi]] (prema kojima je nazvana talijanska regija [[Lombardija]]) osvajaju Milano nadjačavši manju bizantsku vojsku u obrani grada. Neke od rimskih građevina ostale su u funkciji za vrijeme longobardske uprave.&lt;ref&gt;Vidi ''[[w:en:Versum de Mediolano civitate]]''&lt;/ref&gt; Milano se predao [[Franci]]ma 774., kada je [[Karlo Veliki]], u potpuno neobičnoj odluci, uzeo naslov &quot;Kralja Longobarda&quot; (prije toga germanska kraljevstva često su međusobno se osvajala, ali nitko nije prihvatio naslov kralja drugog naroda). Željezna kruna Longobarda datira iz tog perioda. Kasnije, Milano je bio dijelom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].

===Srednji vijek===
[[Slika:IMG 3734 - Milano - Stemma visconteo- sull'Arcivescovado - Foto di Giovanni Dall'Orto - 15-jan-2007.jpg|mini|180px|''Biscione'', grb obitelji Visconti, jedan od simbola Milana.]]
Za vrijeme [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Milano je napredovao kao trgovačko središte radi dominatnog položaja nad bogatom ravnicom rijeke Po i putevima iz Italije preko Alpa. Osvajački rat [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]] protiv lombardskih gradova doveo je do razaranja većine Milana 1162. Nakon osnivanja Lombardskog Saveza 1167., Milano je preuzeo vodeću ulogu u tom udruženju. Kao rezultat nezavisnosti koju su lombardijski gradovi dobili Konstantskim mirom 1183., Milano je postao vojvodstvom. 1208., Rambertino Buvalelli služio je kao gradski [[Podestat|podestà]], 1242. Luca Grimaldi, dok je 1282. tu dužnost obavljao Luchetto Gattilusio. Taj položaj mogao je biti vrlo opasan u nasilnom političkom životu srednjovjekovne komune: 1252. milaneski [[Hereza|heretici]] ubili su crkvenog inkvizitora na riječnom prijelazu obližnjeg ''contada''; ubojice su mitom si osigurale slobodu, te je u pratećoj pobuni ''podestà'' skoro linčovan. 1256., nadbiskup i vodeći plemići izbačeni su iz grada, 1259., članovi [[ceh]]ova izabrali su Martina della Torrea za ''Capitano del Popolo'', koji je silom preuzeo grad. Vladao je [[diktator]]ski, izbacio neprijatelje, popločao ulice, prokopao kanale i uspješno oporezovao cijeli kraj.

Ipak, njegova vladavina dovela je milanesku riznicu do propasti; korištenjem često nemilosrdnih plaćeničkih jedinica dodatno je razgnjevilo narod, što je donijelo veću podršku Viscontima, tradicionalnim neprijateljima Della Torre.

Dana 22. lipnja [[1262.]] papa [[Urban IV.]] postavio je Ottonea Viscontija za milanskog nadbiskupa, nasuprot kandidata obitelji Della Torre, Raimonda della Torre, tada biskupa [[Como|Coma]], koji je tada započeo širiti tvrdnje o bliskosti Viskontijevaca s hereticima [[Katari]]ma, te ih optužio za veleizdaju. Viskontiji, koji su Della Torre optužili za iste zločine, prognani su iz Milana a njihova imovina je zaplijenjena. Prateći građanski rat, koji je trajao više od desetljeća. donio je još štete milanskoj populaciji i ekonomiji.

Ottone Visconti predvodio je 1263. protiv grada grupu prognanika, ali nakon godina rastućeg nasilja na svim stranama, konačno, poslije pobjede u bitci kod Desija 1277. osvojio je grad za svoju obitelj. Kuća Viskontija uspjela je zauvijek izbaciti obitelj Della Torre, vladajući gradom i svojim posjedom do 15. stoljeća.

Većina ranije povijesti Milana bila je priča o borbi između dvije političke frakcije - [[Gvelfi i gibelini|Gvelfa i Gibelina]]. U većini slučajeva Guelfi si bili uspješni u Milanu. Ipak, obitelj Visconti uspjela je domoći se vlasti (''signoria'') u Milanu, na temelju svog &quot;Gibelinskog&quot; prijateljstva s njemačkim carevima.&lt;ref&gt;Henry S. Lucas, ''The Renaissance and the Reformation'' (Harper &amp; Bros.: New York, 1960) p. 37.&lt;/ref&gt; 1395, jedan od njemačkih careva, Vaclav IV, uzdigao je Milano na razinu [[Milansko Vojvodstvo|vojvodstva]].&lt;ref&gt;''Ibid.'', p. 38.&lt;/ref&gt; Također 1395. Gian Galeazzo Visconti postao je milanski vojvoda. Gibelinska obitelj Visconti zadržala je vlast u Milanu stoljeće i pol, od početka 14. stoljeća do sredine 15. stoljeća.&lt;ref&gt;Robert S. Hoyt &amp; Stanley Chodorow ''Europe in the Middle Ages'' (Harcourt, Brace &amp; Jovanovich: New York, 1976) p. 614.&lt;/ref&gt;

===Renesansa===
[[Slika:Milan - Castello Sforzesco - Entree.jpg|lijevo|mini|150px|''Castello Sforzesco'', rezidencija obitelji Sforza.]]
1447. milanski vojvoda Filippo Maria Visconti, umro je bez muškog nasljednika, te je radi kraja Viscontijevske linije uspostavljena Zlatna Ambrozijanska Republika (''Aurea Repubblica Ambrosiana''), nazvana po Sv. Ambroziju, svecu zaštitniku Milana.&lt;ref&gt;Henry S. Lucas, ''The Renaissance and the Reformation'' p. 268.&lt;/ref&gt; Obje frakcije, i Guelfi i Gibelini, zajedno su radile na ostvarenju Ambrozijanske Republike u Milanu. Ipak, republika je propala [[1450.]] kada je Milano osvojio [[Francesco I Sforza|Francesco Sforza]], iz obitelji [[Sforza]], koji je Milano učinio jednim od vodećih gradova talijanske [[Renesansa|Renesanse]].&lt;ref&gt;''Ibid.''&lt;/ref&gt;

===Periodi španjolske, francuske i austrijske dominacije===
[[Slika:Milano - Mappa della città nel 1621.jpg|mini|150px|Milano u 17. stoljeću.]]
Francuski kralj [[Luj XII., kralj Francuske|Luj XII.]], prvi je 1492. položio pravo na vojvodstvo. U to doba, Milano su branili švicarski plaćenici. Nakon pobjede Lujevog nasljednika Franje I. nad Švicarcima u [[Bitka kod Marignana|bitci kod Marignana]], vojvodstvo je obećano francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske|Franji I.]] Kada je 1525. Habsburgovac [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] pobijedio Franju I. u bitci kod Pavije, sjeverna Italija, uključujući Milano, prešla je [[Habsburg]]ovcima.&lt;ref&gt;John Lothrop Motley, ''The Rise of the Dutch Republic'' Vol. II (Harper Bros.: New York, 1855) p. 2.&lt;/ref&gt; 1556., Karlo V. je abdicirao u korist svog sina [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] i njegovog brata [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] Karlovi talijanski posjedi, među kojima i Milano, prešli su Filipu II. i španjolskoj liniji Habsburga, dok je Ferdinandova austrijska linija dinastije vladala Svetim Rimskih Carstvom.

Ipak, 1700. španjolska linija Habsburga je izumrla smrću [[Karlo II., španjolski kralj|Karla II.]] Nakon toga, 1701. započeo je rat za španjolsku baštinu s francuskom okupacijom svih španjolskih posjeda radi polaganja prava [[Filip V., španjolski kralj|Filipa V.]] na francuski tron. 1706., Francuzi su poraženi u Ramilliesu i Torinu te su bili prisiljeni prepustiti sjevernu Italiju [[Habsburška Monarhija|austrijskim Habsburzima]]. 1713., [[Mirovni ugovor iz Utrechta|Utrechtskim mirom]] formalno je potvrđena austrijska suverenost nad većinom španjolskih posjeda u Italiji, uključujući [[Lombardija|Lombardiju]] i Milano.

Radi talijanske kuge 1629. – 1631. pomrlo je procijenjenih 60&amp;nbsp;000 ljudi od ukupnog stanovništva od 
130&amp;nbsp;000. Taj slučaj smatra se jednom od posljednjih provala stoljetnih [[pandemija]] kuge koje su započele u [[Doba kuge|14. stoljeću]].&lt;ref&gt;Cipolla, Carlo M. ''Fighting the Plague in Seventeenth Century Italy''.  Madison:  University of Wisconsin Press, 1981.&lt;/ref&gt;

===19. stoljeće===
[[Slika:Episodio delle cinque giornate (Baldassare Verazzi).jpg|mini|150px|Milanski [[domoljublje|patrioti]] bore se protiv [[Austrijsko Carstvo|austrijskih]] trupa za vrijeme [[Pet dana Milana]].]]
[[Napoleon]] osvaja Lombardiju 1796. te je Milano proglašen glavnim gradom [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. Kasnije je proglasio Milano glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]], dok je sam okrunjen u katedrali. Po završetku Napoleonove okupacije, [[Bečki kongres]] je 1815. Lombardiju, Milano i [[Veneto]] vratio Austriji .&lt;ref&gt;{{citiranje www |prezime=Bloy |ime=Marjie |naslov=The Congress of Vienna, 1 November 1814 — 8 June 1815 |izdavač=The Victorian Web |dan=30. travnja 2002. |url=http://www.victorianweb.org/history/forpol/vienna.html |preuzeto=2009-06-09}}&lt;/ref&gt; U to doba, Milano je postao središtem lirske [[Opera|opere]], gdje je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] napisao tri operna djela, dok je [[La Scala]] u samo nekoliko godina postala vodećim teatrom u svijetu,&lt;ref&gt;Mallach, Alan, [http://books.google.co.uk/books?id=foOntoqFSc0C&amp;pg=RA1-PA165&amp;dq=%22la+scala%22+opera++gambling&amp;as_brr=3 ''The autumn of Italian opera''], University Press of New England, 2007, {{ISBN|1555536832}}&lt;/ref&gt; s premijerama [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], [[Gaetano Donizetti|Donizettija]], [[Gioachino Rossini|Rossinija]] i [[Giuseppe Verdi|Verdija]]. Ostala značajna kazališta 19. stoljeća bila su ''La Cannobiana'' i ''Teatro Carcano''.

Dana 18. ožujka, 1848. Milanezi su se pobunili protiv austrijske vlasti, za vrijeme takozvanih &quot;[[Pet dana Milana]]&quot; ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Le Cinque Giornate''), te je feldmaršal [[Josef Radetzky|Radetzky]] bio prisiljen privremeno povući se iz grada. Ipak, nakon pobjede na talijanskim snagama kod Custoze 24. srpnja, Radetzky je ponovo uspostavio austrijsku kontrolu nad Milanom i sjevernom Italijom. Međutim, talijanski nacionalisti, predvođeni [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinom Sardinijom]], pozivali su na izbacivanje Austrije u interesu [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]]. Sardinija i Francuska osnovali su savez i pobijedile Austriju u [[Bitka kod Solferina|bitci kod Solferina]] 1859.&lt;ref name=&quot;Solferino&quot;&gt;{{citiranje www |naslov=Solferino |autor=Graham J. Morris |url=http://www.battlefieldanomalies.com/solferino/08_the_battle.htm |preuzeto=2009-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630084539/http://www.battlefieldanomalies.com/solferino/08_the_battle.htm |archivedate=30. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Nakon bitke, Milano i ostatak Lombardije priključeni su Kraljevini Sardiniji, koja je ubrzo stekla kontrolu na većinom Italije, te je 1861. preimenovana u [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]].

Političko [[ujedinjenje Italije]] učvrstilo je trgovačku dominaciju Milana nad sjeverom Italije. Također je dovelo i do nagle izgradnje željeznica što je Milano razvilo kao željezničko čvorište. Brza industrijalizacija pozicionirala je Milano u središte vodeće talijanske industrijske regije, premda je [[1890-ih]] grad bio uzdrman masakrom ''Bava-Beccaris'', pobunom uzrokovanom visokom stopom [[Inflacija|inflacije]]. U međuvremenu, kako su milanske banke dominirale talijanskom financijskom sferom, grad je postao vodeći financijski centar u državi. [[Ekonomski rast]] Milana doveo je do rapidne ekspanzije gradskog područja i stanovništva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

===20. stoljeće===
[[Slika:Bundesarchiv Bild 102-12689, Mailand, Signallampen im Straßenverkehr.jpg|lijevo|mini|180px|Pogled na ''Piazza del Duomo'', početkom 20. stoljeća.]]
Godine 1919. [[Benito Mussolini]] organizirao je Crnokošuljaše, koji su formirali jezgru [[Talijanski fašizam|talijanskog fašističkog pokreta]]. 1922., Mussolini je iz Milana započeo svoj [[Marš na Rim]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] grad je pretrpio znatna razaranja od britanskih i američkih bombardiranja. Premda je Italija napustila rat 1943., Nijemci su do 1945. držali pod okupacijom većinu zemlje. Neka od najsnažnijih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] bombardiranja odigrala su se 1944., većinom koncentrirana u okolici centralne željezničke stanice. Godine 1943., porastao je otpor njemačkoj okupaciji te je u Milanu bilo znatnih borbi.

Pri kraju rata, američka 1. oklopna divizija napredovala je prema Milanu u sklopu sjevernotalijanske operacije u proljeće 1945., ali prije ulaska u grad, članovi talijanskog pokreta otpora ustali su otvorenom pobunom i oslobodili grad. Nedaleko Milana, u mjestu Dongo, Mussolini i još nekoliko članova [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]] (''Repubblica Sociale Italiana'', ili RSI) zarobljeni su od pokreta otpora i pogubljeni. Dan kasnije, 29. travnja, 1945., tijela su dovedena i Milano i obješena naglavačke na trgu Piazzale Loreto.

Nakon rata u gradu je bio smješten logor za Židove izbjegle iz Austrije. U doba &quot;ekonomskog čuda&quot;
(''Boom economico'') 1950-ih i 1960-ih veliki val unutrašnje imigracije, posebno s juga Italije, naselio se u Milanu te je 1971. stanovništvo dostiglo 1 723 000. Populacija Milana započela je opadati krajem 1970-ih. U posljednjih 30 godina skoro jedna trećina ukupnog gradskog stanovništva preselila se u vanjska područja grada s novim predgrađima i manjim gradovima koji su nikli oko samog Milana. U isto doba grad je počeo privlačiti povećani tijek strane imigracije, što je posebno istaknuto naglim proširenjem kineske četvrti, okruga u okolici ulica ''Paolo Sarpi, Via Bramante, Via Messina'' i ''Via Rosmini'', nastanjenog [[Kinezi|kineskim]] imigrantima iz [[Zhejiang]]a, danas jednoj od najpitoresknijih gradskih četvrti. U Milanu također živi trećina svih Filipinaca u Italiji, njih oko 30 000 i u stalnom porastu,&lt;ref&gt;{{citiranje www |naslov=Backgrounder: Profile of Filipinos in Northern Italy |izdavač=Republic of the Philippines Office of the Press Secretary |mjesec=veljača |godina=2009 |url=http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy |preuzeto=2009-06-21 |archive-date=12. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512191045/http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s prosječnom stopom nataliteta od 1000 rođenih godišnje.&lt;ref&gt;{{citiranje www |prezime=Uy |ime=Veronica |naslov=Filipinos populating Milan, as 3 are born there daily--exec |izdavač=INQUIRER.net |dan=29. travnja 2008. |url=http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec |preuzeto=2009-06-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090911043554/http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec |archivedate=11. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Ukupno, stanovništvo Milana posljednjih se godina naizgled stabiliziralo, te je od 2001. zabilježen samo neznatni porast populacije.

== Gradska uprava ==
[[Slika:Milan,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|mini|180px|Devet milanskih okruga.]]
===Politika===
:''Vidi još: [[Gradonačelnici Milana]]''

Aktualni gradonačelnik Milana je [[Letizia Moratti|Giuseppe Sala]], izabran 2016., kao kandidat ''Demokratske stranke'' (Partito Democratico). Od devet milanskih općina, u osam vlada koalicija desnog centra (1 – 8), dok u jednoj vlada koalicija lijevog centra (9).

===Administrativna podjela===
Milano je podijeljen na administrativna područja, ili ''Zone''. Do 1999., grad je bio podijeljen na 21 ''Zonu''; ali tada ih je gradska uprava odlučila smanjiti na 9. Danas, ''Zona 1'' je &quot;povijesno središte&quot; grada, područje unutar španjolskih zidina; dok ostalih osam pokrivaju područje od ''Zone 1'' do granica gradskog područja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.comune.milano.it/dseserver/WebCity/Documenti.nsf/a05ac22aa8296639012567b6005b1193/24ebbbc42dccc2a0c1256d570040abac?OpenDocument |title=web site of Milan |archive-url=https://web.archive.org/web/20070729092029/http://www.comune.milano.it/dseserver/WebCity/Documenti.nsf/a05ac22aa8296639012567b6005b1193/24ebbbc42dccc2a0c1256d570040abac?OpenDocument |archive-date=29. srpnja 2007. |access-date=22. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
===Topografija===
Milanska provincija smještena je u centralno-zapadnom području nizine rijeke [[Po]], između rijeka [[Ticino (rijeka)|Ticino]] i [[Adda (Pad)|Adda]], i također između rijeke [[Po]] i prvih uzvisina [[Alpe|Alpa]]. Površina gradskog područja je 181&amp;nbsp;km² dok je [[nadmorska visina]] 122 m.

===Klima===
Milano uživa [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime]] ''Cfa'')&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130901172138/http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png |archive-date=1. rujna 2013. |access-date=22. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt; s nekim [[Kontinentalna klima|kontinentalnim]] karakteristikama. To je uobičajeno za unutarnje ravnice sjeverne Italije, gdje prevladavaju vruća vlažna ljeta i hladne vlažne zime, za razliku 
[[Mediteranska klima|mediteranske klime]] karakteristične za ostatak Italije.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://travel.nationalgeographic.com/places/cities/city_milan.html |naslov=Milan, Italy facts, Milan, Italy travel videos, flags, photos - National Geographic |izdavač=travel.nationalgeographic.com |preuzeto=2010-01-04}}&lt;/ref&gt;

Prosječne su temperature -4/+6&amp;nbsp;°C u siječnju i +15/+28&amp;nbsp;°C u srpnju. Snježne padaline relativno su uobičajene po zimi, iako su posljednjih 15–20 godine opale po učestalosti i obimu. Povijesni prosjek u zoni Milana je između 35 i 45 [[Metar|cm]]; povremeno se događaju pojedine snježne oborine s preko 30–50&amp;nbsp;cm u 1–3 dana, s rekordnih 80–100&amp;nbsp;cm za vrijeme poznatog snijega siječnja 1985. Vlaga je dosta visoka tijekom cijele godine te se godišnje padaline kreću oko 1000&amp;nbsp;mm.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;/&gt; Prema stereotipnom imidžu, grad je često pokriven maglom karakterističnom za bazen rijeke Po, premda je uklanjanje rižinih polja kod južnih predgrađa, efekt otoka urbane vrućine i smanjenje razine zagađenja posljednjih godina taj fenomen smanjilo, barem u središtu grada.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =&lt;!--Milano|--&gt;Milano
|Sij_sr_maks=6
|Velj_sr_maks=8
|Ožu_sr_maks=13
|Tra_sr_maks=16
|Svi_sr_maks=21
|Lip_sr_maks=25
|Srp_sr_maks=28
|Kol_sr_maks=28
|Ruj_sr_maks=24
|Lis_sr_maks=17
|Stu_sr_maks=11
|Pro_sr_maks=7
|God_sr_maks=17
|Sij_sr=2
|Velj_sr=5
|Ožu_sr=7
|Tra_sr=10
|Svi_sr=15
|Lip_sr=18.5
|Srp_sr=21.5
|Kol_sr=21.5
|Ruj_sr=18
|Lis_sr=11.5
|Stu_sr=5.5
|Pro_sr=4
|God_sr=11.6
|Sij_sr_min=-4
|Velj_sr_min=-3
|Ožu_sr_min=1
|Tra_sr_min=4
|Svi_sr_min=9
|Lip_sr_min=12
|Srp_sr_min=15
|Kol_sr_min=15
|Ruj_sr_min=12
|Lis_sr_min=6
|Stu_sr_min=0
|Pro_sr_min=-3
|God_sr_min=5
|Sij_obo=53
|Velj_obo=40
|Ožu_obo=73
|Tra_obo=83
|Svi_obo=104
|Lip_obo=85
|Srp_obo=72
|Kol_obo=80
|Ruj_obo=87
|Lis_obo=120
|Stu_obo=106
|Pro_obo=75
|God_obo=978
|Izvor=Weatherbase&lt;ref&gt;http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=66061&amp;refer= {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Comune di Agrate Brianza&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.comune.agratebrianza.mi.it/climatologia/ilclimadimilano.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=22. siječnja 2010. |archive-date=7. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090807055237/http://www.comune.agratebrianza.mi.it/climatologia/ilclimadimilano.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Znamenitosti ==
:''Vidi još: [[Popis građevina u Milanu]]''
===Arhitektura===
[[Slika:Santa Maria delle Grazie Milano 07-08-2007.JPG|lijevo|mini|180px|[[Crkva Svete Marije Milostive u Milanu|Santa Maria delle Grazie]].]]
[[Slika:Lombardia Milano9 tango7174.jpg|mini|180px|Romanička fasada drevne bazilike ''San Simpliciano''.]]
Vrlo je malo ostataka [[Antički Rim|antičke rimske]] kolonije koja je kasnije postala glavnim gradom Zapadnog Rimskog Carstva. Tijekom druge polovice [[4. stoljeće|4. stoljeća]], [[Sveti Ambrozije]], tadašnji biskup Milana, imao je snažan utjecaj na raspored grada, preoblikovao je centar (iako su katedrala i krstionica koje je dao izgraditi danas izgubljeni) i izgradio velike bazilike na gradskim vratima: ''Sant'Ambrogio, San Nazaro in Brolo, San Simpliciano'' i ''Sant'Eustorgio'', koje, dograđivane i obnavljane tijekom stoljeća, postoje i danas kao najznačajnije crkve u Milanu.&lt;ref name=&quot;MilanTourist&quot;/&gt; 
Najveći i najznačajniji primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]] u Italiji milanska je katedrala, četvrta najveća katedrala u svijetu&lt;ref name=&quot;nytimes frommer's&quot;&gt;{{citiranje www |naslov=Duomo |rad=Frommer's |url=http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/italy/milan/25103/duomo/attraction-detail.html |preuzeto=2009-06-01}}&lt;/ref&gt; nakon 
[[Slika:Leonardo da vinci, Institut de France, Manoscritto B, c. 95r.jpg|lijevo|mini|180px|Crtež Leonarda da Vincija, iz perioda provedenog u Milanu.]]
[[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra]] u [[Rim]]u, [[Seviljska katedrala|seviljske katedrale]] i [[Bazilika Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru|bazilike Majke Božje Kraljice mira]] u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]].&lt;ref name=&quot;nytimes frommer's&quot;/&gt; Izgrađena između 1386. i 1577., sadrži najveću svjetsku zbirku mramornih kipova, dok na vrhu šiljastog tornja ističe nadaleko vidljivu zlatnu statuu Svete Marije, lokalno poznatu kao ''Madunina'' (mala Madonna), jedan od simbola grada.&lt;ref name=&quot;MilanTourist&quot;/&gt; 
[[Slika:Lombardia Milano3 tango7174.jpg|mini|180px|Milanska katedrala: oltar ''Madonna dell'Albero''.]]
Za vrijeme vladavine obitelji [[Sforza]] tijekom 14. i 15. stoljeća, u Milanu je procvala umjetnost i arhitektura, te je grad postao jednim od središta talijanske [[Renesansa|renesanse]]. U to doba, stara viskontijevska tvrđava, današnji ''Castello Sforzesco'', proširena je i ukrašena kao sjedište renesansnog dvora okruženog ograđenim lovačkim parkom s divljači izlovljenoj u okolici Seprija i jezera [[Como (jezero)|Como]]. Istaknuti arhitekti koji su sudjelovali u projektu uključuju [[Firenca|firentinca]] [[Filarete]]a, kojemu je naručena gradnja visokog središnjeg tornja, i vojnog stručnjaka Bartolomea Gadia.&lt;ref&gt;[http://www.milanocastello.it/ing/lungaRicostruito.html ‘The Castle Reconstructed by the Sforza’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030830184307/http://www.milanocastello.it/ing/lungaRicostruito.html |date=30. kolovoza 2003. }}, Castello Sforzesco website.&lt;/ref&gt; Politički savez između Francesca Sforze i firentinskog Cosima de’ Medicija povoljno je djelovao na arhitekturu, radi utjecaja [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschijevog]] renesansnog stila na izgradnju u Milanu. Prve su istaknute građevine koje karakterizira taj utjecaj palača Banke Medici (od koje je preostao samo glavni ulaz) i kapela središnjeg tlocrta Portinari, priključena na baziliku ''Sant'Eustorgio'', izgrađena za prvog upravitelja milanske podružnice banke. Filarete, za vrijeme boravka u Milanu, bio je odgovoran za veliku javnu bolnicu poznatu kao ''Ospedale Maggiore'', i za utjecajnu ''Treatise on Architecture'', koja je uključivala i plan za &quot;idealni grad&quot; u obliku zvijezde nazvan ''Sforzinda'' u čast Francesca Sforze. [[Leonardo da Vinci]], koji je u Milanu boravio od oko 1482. do francuske okupacije 1499., angažiran je 1487. radi projektiranja ''tiburija'', ili tornja na križanju transepta i glavnog broda u katedrali, premda njegov rad nije odabran.&lt;ref&gt;[http://www.universalleonardo.org/lifeevent.php?event=275 ‘First Milanese period 1481/2 - 1499 (1487)’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620105957/http://universalleonardo.org/lifeevent.php?event=275 |date=20. lipnja 2010. }}, Universal Leonardo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.universalleonardo.org/lifeevent.php?event=276 ‘First Milanese period 1481/2 - 1499 (1488)’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620105905/http://universalleonardo.org/lifeevent.php?event=276 |date=20. lipnja 2010. }}, Universal Leonardo.&lt;/ref&gt; Ipak, oduševljenje koje je dijelio s Filareteom za građevine sa središnjim tlocrtom dovelo je u tom periodu do mnogih arhitektonskih crteža koji su utjecali na rad [[Donato Bramante|Bramantea]] i drugih graditelja. Bramanteova ostvarenja u gradu, koja uključuju crkvu ''Santa Maria presso San Satiro'' (rekonstrukcija manje crkve iz 9. stoljeća), [[refektorij]] crkve ''[[Crkva Svete Marije Milostive u Milanu|Santa Maria delle Grazie]]'' i tri [[Klaustar|klaustra]] u crkvi Svetog Ambrozija, dovela su i do njegovih istraživanja ranokršćanske arhitekture u Milanu kao što je bazilika ''San Lorenzo''.&lt;ref name=&quot;murray&quot;&gt;{{cite book |first=Peter |last=Murray |year=1986 |title=The Architecture of the Italian Renaissance |chapter=Milan: Filarete, Leonardo Bramante |pages=105–120 |publisher=Thames and Hudson}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Milano - Palazzo Litta in un'incisione del Settecento.jpg|lijevo|mini|180px|''Palazzo Litta'' na gravuri iz 18. stoljeća]]
[[Slika:XIX century print, Piazza della Scala, Milano.jpg|lijevo|mini|180px|''Teatro alla Scala'' u 19. stoljeću.]]
[[Protureformacija]] bila je također period [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolske dominacije]], označen dvama snažnim ličnostima: Sveti Karlo Borromeo, i njegov bratić kardinal Federico Borromeo. Oni se nisu građanima Milana nametnuli samo kao moralni vođe, već su dali i snažan poticaj kulturi, s osnivanjem Ambrozijanske biblioteke, u zgradi arhitekta Francesca Marie Richinija, kao i obližnju pinakoteku. U to doba, osim Richinija, graditelji [[Pellegrino Tibaldi]] i [[Galeazzo Alessi]] izgradili su mnogo [[barok]]nih crkava i palača.&lt;ref name=&quot;MilanTourist&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Wittkower&quot;&gt;{{cite book |first=Rudolf |last=Wittkower |year=1993 |title=Pelican History of Art |chapter=Art and Architecture Italy, 1600-1750 |others=1980 |publisher=Penguin Books}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Galleria Vittorio Emanuele II 2382.jpg|mini|180px|Galerija ''Vittorio Emanuele II''.]]

Carica [[Marija Terezija Austrijska]] bila je zaslužna za znatne obnove provedene u Milanu tijekom 18. stoljeća. Potakla je duboke društvene i građanske reforme, kao i izgradnju mnogih građevina koje su i danas na ponos gradu, kao čuveno kazalište ''Teatro alla Scala'', otvoreno 3. kolovoza, 1778., i danas jedna od vodećih svjetskih opernih kuća. Austrijska vladarica također je raznim projektima poticala i kulturu, kao pretvaranje starog [[Jezuit]]skog koledža u okrugu Brera, u znanstveni i kulturni centar s bibliotekom, astronomskim opservatorijem i [[Botanički vrt|botaničkim vrtom]], današnja umjetnička galerija i akademija lijepih umjetnosti Brera.

Tijekom druge polovice 19. stoljeća, Milano je preuzeo status glavnog [[Industrija|industrijskog]] grada [[Apeninski poluotok|poluotoka]], čiju su urbanizaciju nadahnule druge europske metropole, središta tehnoloških inovacija koja su simbolizirala [[Druga industrijska revolucija|drugu industrijsku revoluciju]] i sukladno, velike društvene promjene koje su pokrenule. Velika Galerija ''Vittorio Emanuele II'', natkriveni prolaz koji povezuje ''Piazza del Duomo'' i trg nasuprot teatru ''La Scala'', izgradio je između 1865. i 1877. Giuseppe Mengoni, u čast [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela II.]], prvog kralja ujedinjene Italije. Prolaz je pokriven lukom od [[Staklo|stakla]] i lijevanog željeza, često korišten dizajn u arkadama 19. stoljeća, kao ''Burlington Arcade'' u [[London]]u, prototipu niza većih trgovačkih arkada.
 
Burni period 20. stoljeća, radi naglog ekonomskog razvoja praćenim povećanjem stanovništva i osnivanjem novih četvrti, ali i snažnog poleta ka arhitektonskoj obnovi, stvorio je neka od vrhunskih [[Arhitektura|arhitektonskih]] djela u Milanu, kao Centralna željeznička stanica (1906. – 1931.), koja se ističe više svojim velikim dimenzijama nego mješavinom stilova, neboder ''Pirelli'' (1955. – 59.) Gioa Pontija, ''Torre Velasca'' (1958.), nove stambene četvrti, u novije doba izgradnja sajamskog centra u Rhou, i prekvalifikacija nekadašnjih industrijskih zona u suvremene stambene i uslužne četvrti, kao poslovna i stambena četvrt ''City Life''.&lt;ref name=&quot;MilanTourist&quot;/&gt;

===Parkovi i vrtovi===
[[Slika:9331 - Milano - Giardini Pubblici - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007 (ijs).jpg|mini|175px|''Giardini Pubblici di Porta Venezia'', među najstarijim je javnim parkovima u Milanu.]]
Unatoč činjenici da Milano raspolaže s vrlo malo zelenih površina u usporedbi s drugim gradovima iste veličine,&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.slideshare.net/mtmexperience/tourist-characteristics-and-the-perceived-image-of-milan |naslov=Tourist Characteristics and the Perceived Image of Milan |izdavač=Slideshare.net |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; grad se ponosi velikom raznolikošću parkova i vrtova. Prvi javni parkovi bili su otvoreni 1857. i 1862. kao rad arhitekta Giuseppea Balzaretta, smješteni u &quot;okrugu zelenih parkova&quot; u zoni Piazzale Oberdan (Porta Venezia), Corso Venezia, Via Palestro i Via Manin.&lt;ref name=&quot;aboutmilan1&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/gardens-and-parks-in-milan.html |naslov=Gardens and Parks in Milan |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; Većinom su bili [[Neoklasicizam|neoklasičnog]] stila i predstavljali tradicionalne engleske parkove, s velikim [[Botanika|botaničkim]] bogatstvom.&lt;ref name=&quot;aboutmilan1&quot;/&gt; Najznačajniji parkovi u Milanu su ''Parco Sempione'' (kraj dvorca ''Castello Sforzesco''), ''Parco Forlani, Giardini Pubblici, Giardino della Villa Comunale, Giardini della Guastalla'' i ''Parco Lambro''. ''Parco Sempione'' veliki je javni park, smješten između ''Castello Sforzesco'' i Slavoluka Mira (''Arco della Pace''), kraj trga Sempione. Izgradio ga je Emilio Alemagna i sadrži napoleonsku arenu, javni [[akvarij]] 
(''Civico Acquario di Milano''), toranj, izložbeni centar, nekoliko jezera i biblioteku.&lt;ref name=&quot;aboutmilan1&quot;/&gt; ''Parco Forlani'' s 235 hektara najveći je park u Milanu,&lt;ref name=&quot;aboutmilan1&quot;/&gt; sadrži brežuljak i jezero. ''Giardini Pubblici'' (javni vrtovi) među najstarijim je postojećim parkovima u Milanu, osnovan 29. studenog, 1783., i dovršen oko 1790.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.storiadimilano.it/citta/Porta_Orientale/giardini.htm |naslov=Storia di Milano ::: Giardini pubblici |izdavač=Storiadimilano.it |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; [[Engleska|Englesko]]-neoklasičnog je stila, s jezerom, prirodoslovnim muzejom (''Museo Civico di Storia Naturale di Milano'') i neoklasičnom ''Villa Reale''. ''Giardini della Guastalla'' također jedan je od najstarijih parkova u Milanu, koji se većim dijelom sastoji od ukrašenog ribnjaka.

U Milanu se također nalaze i tri značajna botanička vrta: ''Orto Botanico Didattico Sperimentale dell'Università di Milano'' (manji botanički vrt kojim upravlja botanički institut), ''Orto Botanico di Brera'' (osnovan je 1774. na zahtjev carice Marije Terezije, i obnovljen 1998., nakon nekoliko godina zapuštenosti) i ''Orto Botanico di Cascina Rosa''.

== Panorama ==
{{Široka slika|Wide angle Milan skyline from Duomo roof.jpg|750px|align-cap=center|Panorama grada}}

==Demografija==
{{Glavni|Demografija Milana}}

{{IT|popstruct}}

Prema procjeni iz travnja 2009. sam grad naseljava 1&amp;nbsp;301&amp;nbsp;394 stanovnika. Od najvećeg broja stanovnika, dosegnutog 1971., grad je izgubio skoro jednu trećinu populacije, većinom radi migracije u prigradska područja (''urban sprawl'') kao posljedica [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizacije]] tijekom posljednja tri desetljeća. Gradsko područje Milana, koje se uglavnom poklapa s administrativnom [[Talijanske pokrajine|provincijom]], peto je najveće u E.U. s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna. Rast mnogih predgrađa i satelitskih naselja u okolici grada od velikog ekonomskog ''booma'' 1950-ih i 1960-ih, definirao je opseg i strukturu metropolitanskog područja, te svakodnevno kretanje ljudi izaziva predodžbu da su socioekonomske veze proširile se daleko iza granica grada i provincije, na područje preko cijelog središnjeg dijela regije Lombardije, s ukupno 7,4 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.oecdbookshop.org/oecd/get-it.asp?REF=0406051E.PDF&amp;TYPE=browse OECD Territorial Review - Milan, Italy]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://urbact.eu/fileadmin/subsites/Metrogov/pdf/Milan_s2.pdf |title=Competitiveness of Milan and its metropolitan area |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205140422/http://urbact.eu/fileadmin/subsites/Metrogov/pdf/Milan_s2.pdf |archive-date=5. prosinca 2008. |access-date=22. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je metropolitanska zona Milana dio urbanizacijskog koridora zapadne Europe nazvanog ''&quot;Plava banana&quot;'', europskog područja s najvećim stanovništvom i industrijskom gustoćom.&lt;ref name=&quot;Gert&quot;&gt;{{citiranje www |autor=Gert-Jan Hospers |godina=2002 |naslov=Beyond the Blue Banana? Structural Change in Europe's Geo-Economy |format=PDF |rad=42nd EUROPEAN CONGRESS of the Regional Science Association Young Scientist Session - Submission for EPAINOS Award August 27-31, 2002 - Dortmund, Germany |url=http://www.ersa.org/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf |preuzeto=2006-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929001624/http://www.ersa.org/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf |archivedate=29. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt;

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

===Imigracija===
Od kraja drugog svjetskog rata, Milano je primio dva vala masovne [[Imigracija|imigracije]], prvi iz same Italije, drugi iz inozemstva. Oba vala korespondirala su s dvije različite ekonomske faze. Prva imigracija koincidirala je s ekonomskim &quot;čudom&quot; 1950-ih i 1960-ih, periodom izvanrednog rasta temeljenog na klasičnoj industriji i javnim radovima. Druga imigracija zbila se u pozadini vrlo različite ekonomije, koncentrirane oko usluga, male industrije i postindustrijskih aktivnosti. Prva imigracija ticala se Talijana, iz ruralnih krajeva, planina i gradova na jugu, istoku i drugih provincija [[Lombardija|Lombardije]]. Druga se ticala stranaca iz mnoštva zemalja, ali pretežno [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Južna Afrika (regija)|Južne Afrike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Južna Azija|Južne Azije]], [[Oceanija|Oceanije]], [[Europa|Europe]], [[Europska unija|Europske unije]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. Do kraja 1990-ih, 10&amp;nbsp;% stanovništva Milana odnosilo se na stranu imigraciju, velikom većinom zaposlenu u uslužnom sektoru niske razine (radnici u restoranima, čistači, kućna posluga) ili u tvornicama.&lt;ref name=&quot;unpop&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Foot |first=John |date=2006-08-01 |title=Mapping Diversity in Milan - Historical Approaches to Urban Immigration |url=https://papers.ssrn.com/abstract=927745 |language=en |location=Rochester, NY |doi=10.2139/ssrn.927745 |issn = 1556-5068}}&lt;/ref&gt; Do siječnja 2008. [[Istituto Nazionale di Statistica ISTAT|talijanski nacionalni statistički institut]] (''Istituto Nazionale di Statistica'' ISTAT) procijenio je da je u Milanu živjelo 181 393 ljudi rođenih u inozemstvu, ili 13,9&amp;nbsp;% ukupnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Official ISTAT estimates&quot;/&gt;

==Ekonomija==

[[Slika:Milano Banca Commerciale.JPG|lijevo|mini|180px|Komercijalna Banka (''Banca Commerciale''), jedna od najznačajnijih u Milanu i Italiji.]]
Milano, jedan je od najvećih svjetskih financijskih i poslovnih centara, s [[BDP]]-om 2004. od 241,2 milijarde [[Euro|Eura]].&lt;ref&gt;[[w:en:List of metropolitan areas in the European Union by GDP|List of metropolitan areas in the European Union by GRP]]&lt;/ref&gt; Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći BDP u Europi, koje bi kao zasebna država, zauzelo bi 28. mjesto među najvećim svjetskim ekonomijama, skoro kao cjelokupna Austrijska.&lt;ref&gt;[[w:en:List of countries by GDP (nominal)]]&lt;/ref&gt;

U gradu je sjedište talijanske [[Burza|burze]] (''Borsa Italiana''), dok je okolica grada (''Hinterland'') najveće industrijsko područje u Italiji. Peter J. Taylor i Robert E. Lang s ''Brookings Institution'', uključili su ga među deset &quot;[[w:en:Global city|Alfa svjetskih gradova]]&quot; u ekonomskom izvještaju ''&quot;U.S. Cities in the 'World City Network&quot;''
.&lt;ref&gt;[http://www.brookings.edu/metro/pubs/20050222_worldcities.htm Key Findings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050223113811/http://www.brookings.edu/metro/pubs/20050222_worldcities.htm |date=23. veljače 2005. }}, {{PDFlink|[http://www.brookings.edu/dybdocroot/metro/pubs/20050222_worldcities.pdf Full Report]|940&amp;nbsp;KB}}&lt;/ref&gt;

Krajem 12. stoljeća cvao je obrt te je izrada [[oklop]]a bila najznačajnija industrija. U to doba, započeti su radovi na [[Navodnjavanje|navodnjavanjima]] koji i danas čine plodnom lombardijsku ravnicu. Razvoj [[Vuna|trgovine vunom]] dao je prvi poticaj proizvodnji [[Svila|svile]].

Kao i u [[venecija|Veneciji]] i [[Firenca|Firenci]], izrada luksuznih dobara bila je toliko značajna industrija da su u 16. stoljeću u Engleskoj takvi proizvodi nazivani “''milaner''” ili “''millaner''”, tj. profinjena roba kao [[nakit]], [[odjeća]], [[šešir]]i i sl. Do kraja 19. stoljeća, kasnija verzija termina, ''&quot;millinery&quot;'', označavala je izradu i prodaju šešira.

[[Industrijska revolucija]] u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] pružila je novi značaj području sjeverno od Milana, na trgovačkom putu prema Alpama, te su izgrađeni [[mlin]]ovi na mnogim rijekama i potocima. Sredinom 19. stoljeća jeftinija svila počela se uvoziti iz Azije te je nametnik ''phylloxera'' uništavao svilu i proizvodnju [[Vino|vina]]. Radi toga više je zemlje dodijeljeno industrijalizaciji. [[Tekstilna industrija|Tekstilnu industriju]] pratila je metalska, [[Strojarstvo|strojarska]] i izrada [[namještaj]]a.

Danas, Milano je značajan centar proizvodnje tekstila i odjeće, automobila, kemijske industrije, industrijskih alata, teških strojeva, te izdavačke i glazbene industrije.

Izložbeni centar sajma ''FieraMilano'' bio je poznat kao &quot;''FieraMilanoCity''&quot;, danas porušen, osim nekoliko zgrada povijesne vrijednosti (uključujući i [[velodrom]] iz 1920-ih), radi [[Urbanističko planiranje|razvoja nove četvrti]] ''CityLife'', na povoljnoj poziciji nedaleko središta grada. Novi sajamski prostor, u sjeverozapadnom predgrađu Rho, otvoren 2005., sajam ''Fiera Milano'' čini najvećom takvom manifestacijom u svijetu.

===Moda===
{{Glavni|Moda u Milanu}}
[[Slika:Via Monte Napoleone, Milan, Italy.jpg|mini|150px|Via Montenapoleone, napoznatija milanska ulica s modnim trgovinama.]]
Milano, zajedno s [[New York]]om, [[Pariz]]om i [[London]]om, cijenen je kao jedna od svjetskih prijestolnica [[Moda|mode]].&lt;ref name=&quot;languagemonitor.com&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.languagemonitor.com/popular-culture/fashion |naslov=The Global Language Monitor » Fashion |izdavač=Languagemonitor.com |dan=2009-07-20 |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; Većina glavnih talijanskih modnih marki, kao [[Valentino (tvrtka)|Valentino]], [[Gucci]], [[Versace]], [[Prada]], [[Armani]], [[Krizia]] i [[Dolce &amp; Gabbana]], svoja sjedišta imaju u Milanu. Brojne međunarodne marke također imaju svoje trgovine u gradu, uključujući i glavnu trgovinu tvtrke Abercrombie &amp; Fitch, koja je postala trgovačkom atrakcijom. U Milanu se dvaput godišnje održava, kao i u Parizu, Londonu, [[Tokyo|Tokiju]], New Yorku, [[Los Angeles]]u i Rimu, &quot;tjedan mode&quot;, događaj na kojem se prikazuju najnovije kolekcije. Glavna je trgovačka četvrt &quot;''quadrilatero della moda''&quot; 
(&quot;pravokutnik mode&quot;), gdje se nalaze najprestižnije trgovačke ulice: Via Montenapoleone, Via della Spiga, Via Sant'Andrea, Via Manzoni i Corso Venezia. Osim toga, galerija Vittorio Emanuele II, Piazza del Duomo, Via Dante i Corso Buenos Aires, također su značajne trgovačke ulice i trgovi.

===Mediji===
[[Slika:IMG 4261 - Milano - Sede del Corriere della Sera in via Solferino - Foto Giovanni Dall'Orto 20-jan 2007.jpg|mini|150px|Sjedište čuvenog dnevnika ''Corriere della Sera'', u ulici Solferino.]]
U Milanu baziraju mnoge lokalne i nacionalne komunikacijske usluge i kompanije, kao dnevni listovi, časopisi, [[Televizija|televizijske]] i [[radio]] stanice. Najpoznatiji su dnevni listovi ''[[Corriere della Sera]], Il Foglio, Il Giornale, Il Giorno, Il Manifesto'' i ''Libero'', sportski dnevni list ''[[La Gazzetta dello Sport]]'', poslovni dnevnici ''Il Sole 24 Ore'' i ''MF Milano Finanza'', časopisi ''La Settimana Enigmistica, Panorama, Gente, TV Sorrisi &amp; Canzoni, AnnaBella, Grazia, Marie Claire'' i ''Oggi'', televizijska kuća ''Mediaset'' s tv kanalima ''Rete 4, Canale 5'' i ''Italia 1'', televizijski centri nacionalne medijske kuće ''[[RAI]]'', lokalna sjedišta kanala ''[[MTV]]'' i ''[[SKY]]'', kao i sjedišta televizija ''Fastweb TV, 7 Gold'', i ''Odeon Tv'', radio stanice ''R101, RTL 102.5, Radio 105 Network, Radio Monte Carlo, Radio 24, Radio DeeJay, Radio RockFM. Radio Italia solomusicaitaliana'' i ''Radio Popolare''. Također, u Milanu svoja sjedišta imaju diskografske kuće ''Eclectic Circus, BMG Ricordi/Best Sound, Dischi Ricordi, Numero Uno, Vox Pop, Mescal'' i ''Warner'', i izdavačke kuće ''Mondadori, Rcs MediaGroup'' (bivši ''Rizzoli''), ''Adelphi, Feltrinelli'' i ''Longanesi''.

===Turizam===
[[Slika:Sant'Ambrogio (Milan) - Atrium.jpg|lijevo|mini|180px|Bazilika Svetog Ambrozija.]]
Milano je jedna od najznačajnijih [[Turizam|turističkih]] destinacija u Europskoj uniji, s 1902 milijuna posjetitelja 2007, i 1914 2008. godine, što grad čini 42. i 52. najposjećenijim gradom u svijetu.&lt;ref name=&quot;euromonitor1&quot;/&gt; Prema jednom izvoru, 56&amp;nbsp;% stranih posjetilaca dolazi iz Europe, dok je 44&amp;nbsp;% 
turista iz Italije a 56&amp;nbsp;% iz inozemstva.&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;/&gt; Za Milano, najznačajnija su tržišta iz Europske unije [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] (16&amp;nbsp;%), [[Njemačka]] (9&amp;nbsp;%) i [[Francuska]] (6&amp;nbsp;%).&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;/&gt; Prema istom istraživanju, većina posjetitelja iz [[SAD]]-a dolazi iz poslovnih razloga, dok [[Kina|Kinezi]] i [[Japan]]ci uglavnom iz razonode.&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;/&gt; Grad se ponosi s nekoliko popularnih turističkih atrakcija, kao [[Milanska katedrala|katedrala]] i trg ''Piazza del Duomo'', kazalište ''Teatro alla Scala'', galerija
''Vittorio Emanuele II'', dvorac ''Castello Sforzesco'', 
''Pinacoteca di Brera'' i ulica ''Via Montenapoleone'', ali posjećuju se i naizgled manje poznate znamenitosti kao Bazilika Svetog Ambrozija, ''Navigli'' (plovni kanali u okolici grada) i Akademija Brera.&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;/&gt; Grad raspolaže brojnim hotelima, uključujući i ultra-luksuzni ''Town House Galleria'', vodeći svjetski hotel sa [[Kategorizacija hotela|sedam zvjezdica]], prema službenom rangiranju certifikacijske tvrtke ''Société Générale de Surveillance'', i također dio organizacije ''The Leading Hotels of the World''.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.theage.com.au/travel/heaven-at-the-worlds-first-sevenstar-hotel-20090103-79de.html |naslov=Heaven at Milan's Town House Galleria hotel |izdavač=The Age |dan=7. siječnja 2009. |preuzeto=21. siječnja 2009. |archive-date=18. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144723/http://www.theage.com.au/travel/heaven-at-the-worlds-first-sevenstar-hotel-20090103-79de.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prosječno trajanje boravka posjetitelja u Milanu je 3,43 dana, dok stranci ostaju duže vrijeme, njih 77&amp;nbsp;% prosječno od 2 do 5 dana.&lt;ref name=&quot;slideshare1&quot;/&gt; Od 75&amp;nbsp;% gostiju koji odsjedaju u hotelima, 47&amp;nbsp;% odsjeda u hotelima s 4 zvjezdice, dok hoteli s pet zvjezdica ili manje od 3 zvjezdice ugošćuju 11&amp;nbsp;% i 15&amp;nbsp;% gostiju.

===Budućnost===
U Milanu je u tijeku urbanistički redizajn. Razvijaju se građevinski projekti radi rehabilitacije neiskorištenih industrijskih zona na periferiji. Osim već navedenih projekata ''CityLife'' i novog sajma, sheme uključuju i dogradnju teatra ''La Scala'', četvrt ''Santa Giulia'', i projekt 
''Porta Nuova'' u zoni Garibaldi-Repubblica. Sudjeluju mnogi čuveni arhitekti, kao [[Renzo Piano]], [[Norman Foster]], [[Zaha Hadid]], [[Massimiliano Fuksas]] i [[Daniel Libeskind]]. Projekti će izmijeniti izgled Milana, kojim više neće dominirati katedrala i neboder ''Pirelli''.

U Milanu će se održati [[Svjetska izložba]] ''Expo 2015'', u za tu priliku obnovljenom gradu.

== Kultura ==
:''Glavni članci: [[Kultura u Milanu]], [[Popis Milaneza]]''
===Likovna umjetnost===
[[Slika:Raffaello - Spozalizio - Web Gallery of Art.jpg|mini|180px|''Vjenčanje Djevice'', [[Rafael]], ''Pinacoteca di Brera''.]]
[[Slika:Leonardo da Vinci (1452-1519) - The Last Supper (1495-1498).jpg|lijevo|mini|180px|[[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednja večera'']].]] 
Milano je kroz stoljeća bio značajan kulturni centar. U gradu djeluju brojni umjetnički instituti, akademije i galerije, kao Akademija Brera i Pinacoteca Ambrosiana.

Umjetnost u Milanu procvala je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], te s obitelji Visconti kao glavnim mecenama, grad je postao značajan centar [[Gotika|gotike]] i [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]].&lt;ref name=&quot;aboutmilan.com&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/art-and-culture-of-milan.html |naslov=Art and Culture of Milan: from the past to the contemporary |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt; Također, vladavina obitelji Sforza, između 14. i 15. stoljeća, bila je drugi period procvata umjetnosti i arhitekture. U to doba, ostvarena su neka od čuvenih renesanskih djela, kao [[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednja večera'']] i Codex Atlanticus. Osim Leonarda, u Milanu je djelovao i već spomenuti [[Donato Bramante|Bramante]], te je izgradio više sakralnih objekata.

Barok, tijekom 17. i 18. stoljeća, doveo je u Milano brojne izvanredne umjetnike, arhitekte i slikare tog doba, kao [[Caravaggio|Caravaggia]], čija se remek-djela ''Košara s voćem'' i ''Večera u Emausu'' čuvaju u Ambrozijanskoj biblioteci i Akademiji [[Brera]].&lt;ref name=&quot;aboutmilan.com&quot;/&gt; Tijekom [[Romantizam|romantizma]], Milano je postao značajni europski umjetnički centar, u doba kada je milanski romantizam bio pod utjecajem austrijske vlasti. Vjerojatno najpoznatije od svih djela romantičnog perioda čuvanih u Milanu je ''Poljubac'' [[Francesco Hayez|Francesca Hayeza]], izložen u Akademiji Brera.&lt;ref name=&quot;aboutmilan.com&quot;/&gt;

Milano i Italija u cjelini, bio je početkom 20. stoljeća pod utjecajem [[Futurizam|Futurizma]].
[[Filippo Tommaso Marinetti]], osnivač talijanskog Futurizma napisao je 1909. u svom ''&quot;Manifestu Futurizma&quot;'' (''Manifesto Futuristico''), da je Milano bio &quot;''grande...tradizionale e futurista''&quot; (&quot;grandiozan...tradicionalan i futuristički&quot;). [[Umberto Boccioni]] također je bio značajan Futuristički umjetnik u Milanu.&lt;ref name=&quot;aboutmilan.com&quot;/&gt; Danas, Milano ostaje značajan međunarodni centar moderne i suvremene umjetnosti, s brojnim izložbama.&lt;ref name=&quot;aboutmilan.com&quot;/&gt;

===Dizajn===
Milano je značajno međunarodno središte industrijskog i modernog [[dizajn]]a, i cijenjen kao jedan od najutjecajnijih svjetskih gradova u tim sektorima.&lt;ref name=&quot;wiley.com&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470026839.html |naslov=Design City Milan |izdavač=Wiley |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=6. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101206052654/http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470026839.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Grad je posebno poznat po svojem visoko-kvalitetnom starom i modernom namještaju i industrijskim proizvodima. Sajam ''FieraMilano'', europski je najveći i jedan i svjetski najprestižnijih sajmova namještaja i dizajna.&lt;ref name=&quot;wiley.com&quot;/&gt; Također, u Milanu se održavaju i druge manifestacije vezane uz dizajn i arhitekturu kao &quot;''Fuori Salone''&quot; i &quot;''Salone del Mobile''&quot;.

1950-ih i 1960-ih, kao glavno industrijsko središte Italije i jedan od najnaprednijih i najdinamičnijih gradova kontinentalne europe, postao je, zajedno s [[Torino]]m, talijanska prijestolnica dizajna i arhitekture. Izgrađeni su neboderi kao toranj ''Pirelli'' i ''Torre Velasca'' te su između ostalih u gradu živjeli i radili dizajneri [[Bruno Munari]], [[Lucio Fontana]], Enrico Castellani i Piero Manzoni.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.frieze.com/issue/article/milan_turin |naslov=Frieze Magazine &amp;#124; Archive &amp;#124; Milan and Turin |izdavač=Frieze.com |preuzeto=2010-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071112121758/http://www.frieze.com/issue/article/milan_turin/ |archivedate=12. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;

===Književnost===
[[Slika:Francesco Hayez - Ritratto di Alessandro Manzoni.jpg|mini|150px|[[Alessandro Manzoni]].]]
Od kraja 18. stoljeća i tijekom 19. stoljeća, Milano je bio važan centar intelektualne diskusije i književnih djelovanja. Doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] ovdje je naišlo na plodno tlo. [[Cesare Beccaria]], s čuvenim traktatom ''&quot;Dei delitti e delle pene&quot;'' (''“O zločinima i kaznama”'') i Pietro Verri s časopisom ''Il Caffè'', bili su kadri vršiti znatan utjecaj na kulturu nove srednje klase, što je također bilo moguće i radi tolerantne austrijske uprave.

Prvih godina 19. stoljeća, ideali romanticizma utjecali su na kulturni život grada. Također, u Milanu su [[Giuseppe Parini]] i [[Ugo Foscolo]] objavili svoja najistaknutija djela, obožavani od mlađih pjesnika i učitelja etike. Foscolova poema ''Dei sepolcri'' bila je nadahnuta Napoleonskim zakonom koji je, protiv volje mnogih stanovnika, primijenjen i u Milanu.

Trećeg desetljeća 19. stoljeća, [[Alessandro Manzoni]] je napisao svoj roman ''&quot;[[Zaručnici (roman)|Zaručnici]]&quot;'' (''&quot;I Promessi Sposi&quot;''), koji se smatra manifestom talijanskog romantizma. Časopis ''&quot;[[Il Conciliatore]]&quot;'' objavljivao je članke Silvija Pellica, Giovannija Bercheta i Ludovica di Bremea, romantičnih pjesnika i patriotskih političara.

Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] 1861., Milano je izgubio svoj politički značaj, premda je zadržao svojevrsni središnji položaj u kulturnim događajima. Prihvaćane su i razmatrane nove ideje i pokreti iz drugih zemalja Europe, te su [[Realizam (likovna umjetnost)|realizam]] i [[naturalizam]] stvorili talijanski pokret ''[[Verizam]]''. Najveći ''veristički'' pisac, [[Giovanni Verga]], rođen je na Siciliji ali je svoja najznačajnija djela napisao u Milanu.

===Glazba i scenska umjetnost===
[[Slika:Milano - Teatro alla Scala 3924.jpg|lijevo|mini|180px|Prestižna ''La Scala'', jedna od vodećih opernih kuća u svijetu.]]
Milano je važan nacionalni i međunarodni centar scenske umjetnosti, ponajviše [[Opera|opere]]. U Milanu djeluje operna kuća [[La Scala]], jedna od najprestižnijih u svijetu,&lt;ref&gt;{{citiranje www |prezime=Willey |ime=David |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4430214.stm |naslov=Europe &amp;#124; La Scala faces uncertain future |izdavač=BBC News |dan=2005-11-12 |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt;
gdje su kroz povijest održane premijere brojnih opera, kao ''[[Nabucco]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] 1842., ''La Gioconda'' [[Amilcare Ponchielli|Amilcara Ponchiellija]] 1876., ''[[Madama Butterfly]]'' 1904., i ''[[Turandot]]'' 1926. [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]], i u novije doba ''Teneke'', Fabija Vacchija 2007. Druga značajnija kazališta u Milanu su ''Teatro degli Arcimboldi, Teatro Dal Verme, Teatro Lirico'' i ''Teatro Regio Ducal''. U gradu također djeluju i renomirani simfonijski [[orkestar]] (''Orchestra Sinfonica di Milano Giuseppe Verdi'') i [[konzervatorij]], te je kroz povijest bio važan centar glazbene kompozicije; brojni su čuveni skladatelji i glazbenici, kao Gioseppe Caimo, Simon Boyleau, Hoste da Reggio, Giulio Gatti-Casazza, Paolo Cherici i Alice Edun, ili iz Milana ili svojim radom vezani uz Milano. Također, značajnu ulogu u glazbenom životu grada igra i čuvena izdavačka kuća ''Ricordi''. U gradu su također osnovani mnogi suvremeni ansambli i grupe, kao Dynamis Ensemble, Stormy Six i Camerata Mediolanense.

Od brojnih pop-rock glazbenika i grupa iz Milana ili vezanih uz Milano, najznačajniji su: [[Adriano Celentano]], Articolo 31, Camaleonti, Dik Dik, Giorgio Gaber, Enzo Jannacci, [[Mina (pjevačica)|Mina]], Mogol, [[Ornella Vanoni]], 883, [[Paola &amp; Chiara]], Enrico Ruggeri i Roberto Vecchioni.

Na brojnim milanskim pozornicama godišnje se izvodi oko 300 predstava. U gradu su djelovale kazališne ličnosti svjetskog renomea: redatelj [[Giorgio Strehler]] (osnivač kazališta ''Teatro Piccolo''), glumac-književnik [[Dario Fo]], dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1997, i redatelj i kazališni glumac [[Carmelo Bene]]. Milanska kazališta raspršena su po cijelom gradu. U Breri, četvrti poznatoj po noćnom životu, nalaze se tri. Druge scene mogu se naći i na glavnim gradskim avenijama i u manje poznatim, skrivenim ulicama.

===Kulturne institucije, umjetničke galerije i muzeji===
[[Slika:8829 - Milano - Via Manzoni - Palazzo Poldi Pezzoli - Foto Giovanni Dall'Orto 14-Apr-2007.jpg|mini|175px|Muzej Poldi Pezzoli.]]
[[Slika:DSC01667 Museo di storia naturale, Milano - Foto di G. Dall'Orto - 20-12-2006.jpg|mini|175px|Prirodoslovni muzej.]][[Slika:5267MilanoPalBrera.JPG|mini|175px|''Pinacoteca di Brera''.]]
U Milanu djeluje nekoliko kulturnih institucija, muzeja i galerija, među kojima ima i međunarodno vrlo značajnih.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/museums-in-Milan.html |naslov=Museums in Milan |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}&lt;/ref&gt;

*Muzej Bagatti Valsecchi (''Museo Bagatti Valsecchi'') je neprofitna povijesna palača-muzej u okrugu ulice Montenapoleone&lt;ref&gt;http://www.museobagattivalsecchi.org/english/montenapoleone/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; u središtu grada. Kolekcije talijanske renesansne i dekorativne umjetnosti baruna Bagatti Valsecchi, izložene su, kao što su i željeli, u njihovom domu. Radi toga, posjetitelji mogu razgledati ne samo umjetnička djela, već i autentične kućne ambijente, izraz aristokratskog ukusa Milana s kraja 19. stoljeća. Sadrži slike umjetnika [[Giovanni Bellini|Giovannija Bellinija]], [[Gentile Bellini|Gentilea Bellinija]], [[Giampietrino|Giampietrina]] i [[Lorenzo di Niccolò|Lorenza di Niccolòa]].
*Pinakoteka [[Brera]] (''Pinacoteca di Brera''), jedna je od najznačajnijih umjetničkih galerija u Milanu, s vrhunskom kolekcijom talijanskog slikarstva, rezultatom kulturnog programa Akademije Brera, s kojom dijeli palaču. Sadrži remek-djela kao ''Pala di Brera'', [[Piero della Francesca|Piera della Francesce]].
*Dvorac Sforza (''Castello Sforzesco''), tvrđava je u Milanu koja sadrži brojne umjetničke kolekcije i izložbe. Najpoznatiji od aktualnih muzeja je ''Pinacoteca del Castello Sforzesco'', s kolekcijom djela koja uključuju ''Pietà Rondanini'', posljednju skulpturu [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]], ''Madonna Trivulzio'' [[Andrea Mantegna|Andree Mantegne]], i rukopis ''Codex Trivulzianus'' [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]. Kompleks dvorca također uključuje Muzej antičke umjetnosti (''Museo d'arte antica''), Muzej namještaja (''Museo del Mobile''), Muzej glazbenih instrumenata i kolekcije primijenjene umjetnosti (''Raccolte d'Arte Applicata e Museo degli Strumenti Musicali''), Egipatski i pretpovijesni odjeli arheološkog muzeja (''Museo Egizio, Museo della Preistoria''), i Kolekcija litografija Achille Bertarelli (''Civica raccolta delle stampe Achille Bertarelli'').
*Prirodoslovni Muzej (''Museo Civico di Storia Naturale di Milano''), osnovan 1838., kada je Giuseppe de Cristoforis poklonio gradu svoje kolkecije, Prvi direktor bio je Giorgio Jan.
*Muzej znanosti i tehnologije &quot;Leonardo da Vinci&quot; (''Museo della Scienza e della Tecnologia &quot;Leonardo da Vinci&quot;'') nacionalni je muzej znanosti i tehnologije, posvećen slikaru i znanstveniku Leonardu Da Vinciju.
*Muzej Poldi Pezzoli još je jedan značajan i prestižan muzej. Začetak muzeja u 19. je stoljeću kao privatna zbirka Gian Giacoma Poldi Pezzoli i njegove majke Rose Trivulzio, iz obitelji [[kondotjer]]a Gian Giacoma Trivulzija. Sadrži posebno bogatu kolekciju sjeverno talijanskih i [[Nizozemska|nizozemsko]]/[[Flandrija|flamanskih]] umjetnika.
*Kazališni Muzej Scala (''Museo Teatrale alla Scala''), kazališni je muzej i biblioteka pridruženi teatru ''La Scala''. Premda se posebno usredotočuje na povijest [[Opera|opere]] i operne kuće, posvećen je i ukupnoj povijesti kazališta u Italiji, i uključuje posebne izložbe posvećene npr, ''Commediji dell'arte'' i slavnoj kazališnoj glumici [[Eleonora Duse|Eleonori Duse]].
*Muzej Risorgimenta (''Museo del Risorgimento''), muzej je posvećen povijesti [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] od 1796. (Napoleonov prvi pohod u Italiji) do 1870. (pripajanje [[Rim]]a Kraljevini Italiji) i ulozi Milana u tim događajima (posebno u vezi [[Pet dana Milana]]). Smješten je u palači Moriggia, izgrađenoj u 18. stoljeću. Kolekcije uključuju ''Epizodu iz Pet Dana'' Baldassara Verazzija i [[:File:Francesco Hayez 047.jpg|portret]] iz 1840. cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I. Austrijskog]], djelo [[Francesco Hayez|Francesca Hayeza]].
*''Triennale di Milano'' muzej je dizajna i izložbeni prostor lociran u ''Palazzo dell'Arte'' u ''Parco Sempione'', parku uz ''Castello Sforzesco'', gdje se održavaju izložbe i događaji posvećeni suvremenom talijanskom dizajnu, urbanizmu, arhitekturi, glazbi, medijskim umjetnostima, naglašavajući povezanost umjetnosti i industrije.

===Jezik===
Osim [[Talijanski|talijanskog]], oko trećina stanovništva zapadne Lombardije govori zapadno lombardijskim jezikom, također poznatim i kao Insubrijski. U Milanu, neki od gradskih starosjedilaca znaju govoriti tradicionalnim milaneskim jezikom, gradskom varijantom zapadno-lombardijskog, koju ne treba miješati s regionalnim varijantama talijanskog jezika pod utjecajem milaneskog jezika.

===Religija===
[[Slika:Milano-san lorenzo02.jpg|mini|180px|Bazilika ''San Lorenzo''.]]
Stanovništvo Milana, kao i Italije općenito, velikom je većinom [[Rimokatolička Crkva|katoličko]], te je u gradu sjedište katoličke nadbiskupije Milana. Druge religije zastupljene u Milanu uključuju: [[pravoslavlje]],&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://maps.google.it/maps?hl=it&amp;um=1&amp;ie=UTF-8&amp;q=chiesa+ortodossa+milano&amp;fb=1&amp;view=text&amp;sa=X&amp;oi=local_group&amp;resnum=1&amp;ct=more-results&amp;cd=1 |naslov=chiesa ortodossa milano - Google Maps |izdavač=Maps.google.it |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt; [[budizam]],&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.lankaramaya.com/ |naslov=Lankarama Buddhist Temple - Milan,Italy |izdavač=Lankaramaya.com |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=8. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190508203144/http://www.lankaramaya.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[judaizam]],&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.mosaico-cem.it/ |naslov=Jewish Community of Milan |izdavač=Mosaico-cem.it |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt; [[islam]]&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://orthodoxeurope.org/page/8/4.aspx |naslov=Islam in Italy » Inter-Religious Dialogue » OrthodoxEurope.org |izdavač=OrthodoxEurope.org&lt;! |dan=2002-12-04 |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.americanchronicle.com/articles/viewArticle.asp?articleID=7230 |naslov=Milan: The Center for Radical Islam in Europe |izdavač=American Chronicle |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://archive.is/20120720194131/http://www.americanchronicle.com/articles/view/7230 |archivedate=20. srpnja 2012.}}&lt;/ref&gt; i [[protestantizam]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |autor=Cini |url=http://www.protestantiamilano.it/ |naslov=Centro Culturale Protestante - Protestanti a Milano delle Chiese Battiste Metodiste Valdesi |jezik=it |publisher=Protestantiamilano.it |accessdate=2009-03-13 |archive-date=28. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528114502/http://www.protestantiamilano.it/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.milanovaldese.it/ |naslov=Chiesa Evangelica Valdese - Milano |izdavač=Milanovaldese.it |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt;

Milano karakterizira vlastiti povijesni Katolički obred poznat kao [[Ambrozijanski obred]], (tal. ''Rito ambrosiano''). Neznatno se razlikuje od standardnog Katoličkog obreda (''Rimskog'', korištenog u svim ostalim zapadnim regijama), s nekim razlikama u [[Bogoslužje|liturgiji]], služenju mise i kalendaru (npr, datum početka [[Korizma|korizme]] slavi se nekoliko dana nakon uobičajenog datuma, tako da i karneval ima drukčije datume). Ambrozijanski obred također se prakticira u okolnim lokacijama Lombardije i [[Švicarska|švicarskom]] kantonu [[Ticino|Ticinu]].

Druge bitne razlike tiču se [[Liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. [[Gregorijanski koral]] u Milanu i okolnim područjima se ne koristi, radi vlastitog [[ambrozijanski koral|ambrozijanskog korala]], starijeg od gregorijanskog i definitivno ustanovljenog [[Tridentski sabor|Tridentskim saborom]] (1545. – 1563.).&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.newadvent.org/cathen/01389a.htm |naslov=Catholic Encyclopedia: Ambrosian Chant |izdavač=Newadvent.org |dan=1907-03-01 |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt; Radi očuvanja te glazbe, razvijeni su jedinstveni ''schola cantorum'', koledž, i institut u suradnji s ''[[Pontificio Istituto Ambrosiano di Musica Sacra]]'' (PIAMS) u Rimu.&lt;ref&gt;http://www.unipiams.org/en/1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091012143753/http://www.unipiams.org/en/1 |date=12. listopada 2009. }}.&lt;/ref&gt;

===Film===
Među najznačajnije filmove snimljene, djelomično ili kompletno, u Milanu, ubrajaju se: ''Miracolo a Milano'' (1951.), ''Totò, Peppino e... la malafemmina'' (1956.), ''Il grido'' (1957.), ''Il generale Della Rovere'' (1959.), ''Rocco e i suoi fratelli'' (1960.), ''Audace colpo dei soliti ignoti'' (1960.), ''La notte'' (1961.), ''Il posto'' (1961.), ''La classe operaia va in paradiso'' (1972.), ''Eccezzziunale... veramente'' (1982.), ''Marrakech Express'' (1989.), ''Nirvana'' (1997.). Iz Milana je i niz glumaca, posebno komičara, i redatelja. Najznačajniji su glumci: 
[[Diego Abatantuono]], [[Gino Bramieri]], [[Gian Maria Volonté]], [[Johnny Dorelli]], [[Alberto Lionello]], [[Mariangela Melato]], [[Franca Valeri]] i [[Greta Scacchi]], te redatelji [[Alberto Lattuada]], [[Luciano Emmer]] i [[Dino Risi]].

===Kulinarstvo===
[[Slika:Panettone - Nicolettone 2017 - IMG 7085 (31752542285).jpg|mini|180px|''Panettone'', milanski tradicionalni božićni kolač.]]
[[Slika:Milan Montenapoaleone 14.JPG|lijevo|mini|180px|Kolači i peciva iz ''Caffè Cova'', slastičarnice iz pomodne ''Via Montenapoleone''.]]
Kao i većina talijanskih gradova, Milano i okolno područje ima svoju izvornu regionalnu [[Kulinarstvo|kuhinju]], koja, kako je to karakteristično za Lombardiju, češće koristi [[Riža|rižu]] nego tjesteninu, i uglavnom ne upotrebljava [[Rajčica|rajčice]]. Milanska kuhinja uključuje ''&quot;cotoletta alla milanese&quot;'', pohani teleći (također je moguća svinjetina ili puretina) kotlet pržen na [[maslac]]u (neki ga smatraju austrijskog porijekla, radi sličnosti s [[beč]]kim &quot;Wienerschnitzelom&quot;, dok drugi tvrde upravo suprotno, da &quot;Wienerschnitzel&quot; vuče porijeklo od ''&quot;cotolette alla milanese&quot;'').

Druga su karakteristična jela ''cassoeula'' (pirjani odresci svinjskih rebara u sosu s [[kupus]]om), ''ossobuco'' (pirjana teleća plećka u umaku zvanom ''gremolata''), ''[[Rižoto|risotto alla milanese]]'' (sa šafranom i goveđim mozgom), ''busecca'' (pirjani fileti s grahom) i ''brasato'' (pirjana govedina ili svinjetina s vinom i krumpirom). Sezonske slastice uključuju ''chiacchiere'' (kroštule posute šećerom) i ''tortelli'' (prženi kuglasti keksi) za [[karneval]], ''colomba'' (glazirani kolač u obliku goluba) za [[Uskrs]], ''pane dei morti'' (keksi s aromom cimeta) za [[Dušni dan]], i ''panettone'' za [[Božić]]. ''Salame milano'', salama s vrlo sitno mljevenom smjesom, raširena je širom Italije. Najpoznatiji milaneski sir je [[Gorgonzola]], nazvan po istoimenom obližnjem gradu, premda su danas najveći proizvođači Gorgonzole iz [[Pijemont]]a.

===Sport===

[[Nogomet]] je najpopularniji sport u Italiji. Milano je dom dvaju svjetski slavnih nogometnih klubova: [[A.C. Milan]] i [[Internazionale Milano F.C.]] Prvi se uobičajeno naziva &quot;Mìlan&quot; 
(naglasak je na prvi slog, za razliku od engleskog naziva za grad), a drugi &quot;Inter&quot;. Utakmica između ta dva tima poznata je kao Milanski derbi ili ''Derby della Madonnina'' (u čast jednoj od glavnih znamenitosti grada, statui [[Djevica Marija|Djevice Marije]] zvane &quot;Madonnina&quot;, na vrhu milanske katedrale).

Grad je bio domaćin, između ostalih događaja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990]], i [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskom prvenstvu u nogometu]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]] Također, Milano je jedini grad u Europi čiji su nogometni klubovi osvojili Europski kup (danas [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]) i Interkontinentalni Kup (danas [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]). S ukupno devet naslova Lige prvaka, Milano, dijeli prvo mjesto s [[Madrid]]om, kao grad s najviše osvojenih naslova. Obje momčadi igraju na čuvenom [[San Siro|San Siru]], prema UEFA klasifikaciji, stadionu s pet zvjezdica. Službeno nazvan ''Stadio Giuseppe Meazza'', San Siro raspolaže s 85 700 sjedećih mjesta i jedan je od najvećih u [[Serie A|talijanskoj prvoj ligi]]. Inter je jedini klub u Italiji koji je cijelu svoju povijest proveo u prvoj ligi, dok je Milan nakratko bio i u [[Serie B|drugoj]].

Mnogi poznati talijanski nogometaši i treneri rođeni su u Milanu, okolnom metropolitanskom području ili Lombardiji. Najpoznatiji su: Valentino Mazzola, [[Paolo Maldini]], [[Giuseppe Meazza]], Giacinto Facchetti, Luigi Riva, Gaetano Scirea, Giuseppe Bergomi, Walter Zenga, Antonio Cabrini, Roberto Donadoni, Gianluca Vialli, Silvio Piola, Gabriele Oriali i [[Giovanni Trapattoni]].

[[Slika:Fale F1 Monza 2004 40.jpg|mini|180px|''Autodromo Nazionale Monza'', sjedište [[Velika nagrada Italije|Velike nagrade Italije]] u [[Formula 1|Formuli 1]].]]
*Slavni ''Autodromo Nazionale Monza'' u obližnjoj [[Monza|Monzi]], jedna je od najstarijih svjetskih staza za automobilističke utrke, gdje se od 1949. svake godine u rujnu (s iznimkom 1980. kada je utrka održana u Imoli) održava [[Velika nagrada Italije]] u sklopu Svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. Aktualni kapacitet je oko 137 000 gledatelja, premda je 1950. bio veći od 250 000. 
*[[Olimpia Milano]] je uspješan talijanski i europski [[košarka]]ški tim. Olimpia igra u dvorani ''Forum'' u predgrađu Assago (službeno nazvanoj ''Mediolanum Forum'').
*Rhinos Milano American Football Club najstariji je klub [[Američki nogomet|američkog nogometa]] u Milanu, pobjednik četiri talijanska ''Super Bowla''. Jedan je od pet klubova koji su osnovali talijansku ligu američkog nogometa.
*Amatori Rugby Milano osvojio je 18 nacionalnih prvenstava i najpoznatiji je [[ragbi]] tim u Italiji.
*Više timova [[Hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz Milana ukupno je osvojilo 30 nacionalnih prvenstava, dok je bivši Milano Vipers osvojio 5 uzastopnih, Alpsku ligu i više nacionalnih kupova. 
*Svake godine u Milanu se održava Trofeo Bonfiglio, za [[tenis]]ače mlađe od 18 godina, kao najznačajniji omladinski turnir u svijetu. Među bivše pobjednike ubrajaju se Jan Kodeš, [[Adriano Panatta]], Corrado Barazzutti, [[Björn Borg]], [[Ivan Lendl]], Guy Forget, Jim Courier, [[Goran Ivanišević]], Yevgeny Kafelnikov i [[Guillermo Coria]].
*Milanski [[maraton]] održava se svake godine u studenome. Također, masovna nenatjecateljska utrka hodača ''Stramilano'', na kojoj sudjeluje i do 50 000 ljudi, redovno se održava u proljeće.
*U Milanu je sjedište talijanskog [[Bendi]] saveza.
U skoro svim timskim sportovima, milanski su klubovi osvojili najmanje jedan nacionalni naslov. Mnogi klubovi iz metropolitanske zone Milana također su na vrhu raznih disciplina (Sesto San Giovanni u ženskoj košarci, Cernusco sul Naviglio u [[Hokej na travi|hokeju na travi]], Canottieri u [[Vaterpolo|vaterpolu]] i Legnano u američkom nogometu. Velika je tradicija i mačevanja, [[Gimnastika|gimnastike]] i [[Atletika|atletike]].

Vrlo važan sport za Milano je [[biciklizam]]. Milanski je sportski dnevni list ''Gazzetta dello Sport'' osnivač i organizator 4 najznačajnije biciklističke utrke koje se svake godine održavaju u Italiji: [[Giro d'Italia]], [[Milano – Sanremo]], Milano-Torino i [[Giro di Lombardia]]. S iznimkom Milano-Torino, koja je posljednjih desetljeća izgubila na prestižu, ostale tri utrke uključene su u najjači biciklistički razred [[UCI Pro-Tour]], i među najprestižnijima su u svijetu. U Milanu tradicionalno, osim rijetkih iznimaka (kao 2009., kada je cilj bio u Rimu) završava zadnja etapa utrke ''Giro d'Italia''. Osim cestovnog, Milano je vrlo značajan i za biciklizam na pisti, posebno na bivšem velodromu ''Maspes-Vigorelli'' gdje su se održavala brojna natjecanja, između kojih i svjetsko prvenstvo u biciklizmu na pisti.

== Obrazovanje ==
[[Slika:polimi.jpg|mini|180px|Glavna zgrada tehničkog sveučilišta (''Politecnico di Milano'').]] 
Sustav visokog obrazovanja u Milanu obuhvaća 39 sveučilišna središta, (44 fakulteta, 174 000 novih studenata godišnje, ili 10&amp;nbsp;% ukupnog broja studenata u Italiji),&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDMHome |2=Milan |naslov=official website |izdavač=Comune.milano.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100414044059/http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDMHome |archivedate=14. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; s najvećim brojem diplomiranih i postdiplomskih studenata (34 000 i više od 5000) u Italiji.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.esfr.org/media/esfr-congress-milano-2010.pdf |naslov=European Society pieg.qxp |format=PDF |preuzeto=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090704140328/http://www.esfr.org/media/esfr-congress-milano-2010.pdf |archivedate=4. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Obrazovne institucije i sveučilišta ===
*Tehničko sveučilište (''Politecnico di Milano''), osnovano 29. studenog 1863., najstarije je sveučilište u Milanu. Eminentni profesori uključivali su matematičara Francesca Brioschija (prvi direktor), Luigija Cremonu i Giulija Nattu (dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1963). Broj studenata je oko 40 000, što ''Politecnico di Milano'' čini najvećim tehničkim sveučilištem u Italiji.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.polimi.it/english/about_the_university/?id_nav=-2 |naslov=Politecnico di Milano - POLInternational English - About the University |izdavač=Polimi.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090304051831/http://www.polimi.it/english/about_the_university/?id_nav=-2 |archivedate=4. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt;
*Sveučilište u Milanu (''Università degli Studi di Milano, &quot;Statale&quot;'') osnovano 30. rujna 1923., državno je, i najveće sveučilište u regiji s oko 65&amp;nbsp;000 studenata.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.unimi.it/ENG/ |naslov=The University of Milan - Welcome |izdavač=Unimi.it |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt;
*Sveučilište Milano-Bicocca (''Università degli Studi di Milano-Bicocca''), osnovano 10. lipnja 1998., najnovije je sveučilište u Milanu, namijenjeno studentima sjeverne Italije, kao i rasterećenju povijesnog i pretijesnog Sveučilišta u Milanu. Pohađa ga oko 30 000 studenata.&lt;ref&gt;{{citiranje www |autor=PCAM |url=http://www.pcam-network.eu/milanobicocca.htm |naslov=PCAM - University of Milano-Bicocca |izdavač=Pcam-network.eu |preuzeto=2009-03-13 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:IMG 5741 - Milano - Ca' Granda - Facciata - Foto Giovanni Dall'Orto - 21-Feb-2007.jpg|mini|180px|Središnja zgrada Sveučilišta u Milanu, izgrađena kao bolnica u doba renesanse.]]
*Sveučilište Bocconi (''Università Commerciale Luigi Bocconi''), osnovan 1902., ''[[Wall Street Journal]]'' rangira među 20 najboljih poslovnih škola u svijetu. Privatno sveučilište specijalizirano za ekonomske, pravne i menadžerske znanosti.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://mba.sdabocconi.it/home/main.php?id=12001&amp;ym=2007-09 |naslov=Conferenze, ospiti, news ed eventi legati agli MBA della SDA Bocconi &amp;#124; MBA SDA Bocconi |izdavač=Mba.sdabocconi.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080409123912/http://mba.sdabocconi.it/home/main.php?id=12001&amp;ym=2007-09 |archivedate=9. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; ''Forbes'' je Bocconi postavio na prvo mjesto u svijetu u specifičnoj kategoriji vrijednosti za novac.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.oie.gatech.edu/sa/programs/show.html?id=bocc |naslov=Gatech :: OIE :: GT Study Abroad Programs |izdavač=Oie.gatech.edu |dan=2006-04-07 |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=8. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080508020611/http://www.oie.gatech.edu/sa/programs/show.html?id=bocc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
*[[Katoličko Sveučilište Svetog Srca]] (''Università Cattolica del Sacro Cuore''), kojega je osnovao 1921. Agostino Gemelli, trenutno je najveće [[Katoličanstvo|katolički]] sveučilište u svijetu sa skoro 42 000 studenata.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.unicatt.it/inaugurazione/2003/pdf/D1Rettore.pdf |naslov=Autore |format=PDF |preuzeto=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090207170900/http://www.unicatt.it/inaugurazione/2003/pdf/D1Rettore.pdf |archivedate=7. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;
*Slobodno Jezično i Komunikacijsko Sveučilište IULM (''Libera Università di Lingue e Comunicazione IULM''), osnovano 1968., specijalizirano je za istraživanja usluga, poslovne komunikacije, informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT), turizam, modu, [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]], strane jezike za biznis, ekonomiju, marketing i distribuciju. U dva kampusa u Milanu i Feltre, sveučilište pohađa skoro 10 000 studenata.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.crui.it/marcopolo/eng/Libera%20Universit%C3%A0%20di%20Lingue%20e%20Comunicazione%20IULM_eng.htm |naslov=Libera Università di Lingue e Comunicazione IULM |izdavač=Crui.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071026213121/http://www.crui.it/marcopolo/eng/Libera%20Universit%C3%A0%20di%20Lingue%20e%20Comunicazione%20IULM_eng.htm |archivedate=26. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;
*Sveučilište Zdravlje-Život Svetog Rafaela (''Vita-Salute San Raffaele University''), osnovan je kao rezultat istraživačkog odjela bolnice Svetog Rafaela (''Istituto Scientifico Universitario San Raffaele'' ili ''Ospedale San Raffaele'').&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.unisr.it/view.asp?id=2395 |naslov=Vita-Salute San Raffaele University - Università Vita-Salute San Raffaele |izdavač=Unisr.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060813072806/http://www.unisr.it/view.asp?id=2395 |archivedate=13. kolovoza 2006.}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Milano brera cortile.jpg|mini|180px|Unutrašnje dvorište Akademije Brera-]]
*Akademija lijepih umjetnosti Brera (''Accademia di Belle Arti di Brera''), cijenjena kao jedna od vodećih svjetskih akademskih institucija, javna je institucija posvećena istraživanju unutar kreativne umjetnosti ([[slikarstvo]], [[skulptura]], [[grafika]], [[fotografija]], video umjetnost, itd.) i povijesne kulturne discipline. To je akademska institucija s najvećom stopom internacionalizacije u Italiji s oko 3500 studenata od kojih preko 850 stranaca iz 49 zemalja. 
*Nova Akademija Lijepih Umjetnosti (''Nuova Accademia di Belle Arti'', NABA), osnovana 1980., privatna je akademija posvećena visokom umjetničkom i glazbenom obrazovanju. Prva je privatna umjetnička akademija u Italiji koju je priznalo Ministarstvo obrazovanja. Pohađa je preko 1000 studenata iz cijele Italije i 40 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.naba.it/home_page.php |naslov=NABA Nuova Accademia di Belle Arti Milano |izdavač=Naba.it |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt;
*Europski Institut Dizajna (''Istituto Europeo di Design''), osnovan 1966., privatno je sveučilište specijalizirano za modu, [[industrijski dizajn]], unutrašnje uređenje, audio/vizualni dizajn uključujući fotografiju, reklamne, marketinške i poslovne komunikacije. Pohađa ga preko 8000 studenata.
*Milanski Konzervatorij Giuseppe Verdi (''Conservatorio di musica “Giuseppe Verdi” di Milano''), glazbeni je koledž ustanovljen kraljevskim dekretom 1807. S više od 1700 studenata, najveće je talijansko glazbeno sveučilište.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.consmilano.it/erasmusEST.htm |naslov=Conservatorio di musica &quot;G.Verdi&quot; di Milano |izdavač=Consmilano.it |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=14. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080614182256/http://www.consmilano.it/erasmusEST.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Transport ==
===Ceste===
[[Slika:Milano-stazione101.jpg|mini|180px|''Stazione Centrale'' u Milanu, glavni ulaz.]] 
[[Slika:DSC02042 Uscita Stazione centrale di Milano - Foto Giovanni Dall'Orto 1-1-2007.jpg|mini|180px|''Stazione Centrale'', natkriveni peroni.]]
[[Slika:Aerial photograph of Milan Malpensa airport.jpg|mini|180px|Zračna luka ''Malpensa''.]]
[[Slika:Milano - mappa rete metropolitana (schematica).svg|mini|180px|Karta mreže milanskog metroa.]] 
Milano je izvanredno važan cestovni i [[Autocesta|autocestovni]] čvor, mjesto spajanja padske magistrale istok-zapad (A4, [[Torino]] - [[Trst]]) i pravca sjever-jug (A1, za [[Bologna|Bolognu]], Rim i [[Napulj]]). Druge važne autoceste koje dotiču Milano su A7, za [[Genova|Genovu]], i autoceste za jezera, A8 i A9. Autoceste, međusobno su povezane sustavom tri zaobilaznice, zapadna (A50), istočna (A51) i sjeverna (A52), s ukupnom dužinom od 74,4&amp;nbsp;km. Ako se trima zaobilaznicama pribroji i gradski dio autoceste A4, sustav gradskih autocesta koje potpuno okružuju grad, dugačak je preko 100&amp;nbsp;km.

Milano je povezan mnogim državnim cestama, koje često u odjeljcima na ulasku u gradsko područje, poprimaju oblik brze ceste (''superstrada''). Među najbitinijima su ''Nuova Valassina'' (SS 36), Milano - Meda (SS 35), ''Nuova Paullese'' (SS 415) i ''Nuova Vigevanese'' (SS 494). Druge su državne ceste ''via Emilia'' (SS 9), ''Padana Superiore'' (SS 11), ''Strada del Sempione'' (SS 33), ''Varesina'' (SS 233) i ''Valtidone'' (SS 412).

Glavne ceste i autoceste često su zagušene, radi visoke stope svakodnevnih putnika i korištenja osobnog prijevoza u području Milana. Stoga, u projektu su tri nove autoceste: vanjska istočna zaobilaznica (''Tangenziale Est Esterna''), ''&quot;BreBeMi&quot;'' i ''Pedemontana'', osim radova na poboljšanju i ubrzavanju državnih cesta. Na dugi rok, previđena je izgradnja zapadne vanjske zaobilaznice, radi kompletiranja punog prstena, šireg u odnosu na aktualne zaobilaznice.

===Željeznice===
Milano je veoma važan [[Željeznica|željeznički]] čvor za putnički i teretni promet. Grad dotiču neke od najvažnijih željezničkih linija u Italiji: Milano - Torino, Milano - [[Venecija]], Milano - Genova i Milano - Bologna; polazno je mjesto dvije alpske linije - Simplon i Gotthardbahn i destinacija intenzivnog prometa svakodnevnih putnika. Milano opslužuju i dvije linije [[Vlak velikih brzina|velikih brzina]], Milano - Torino i Milano - Bologna.

Od pet glavnih željezničkih stanica u Milanu, najprometnija je golema [[Stazione Centrale Milano|Centralna stanica]] (''Stazione centrale''), s dnevnim prometom 320 000 putnika,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.grandistazioni.it/cms/v/index.jsp?vgnextoid=b0b0f42b3e09a110VgnVCM1000003f16f90aRCRD |title=Dato di ''grandistazioni.it'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924041558/http://www.grandistazioni.it/cms/v/index.jsp?vgnextoid=b0b0f42b3e09a110VgnVCM1000003f16f90aRCRD |archive-date=24. rujna 2011. |access-date=22. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt; što je čini drugom najprometnijom u Italiji nakon ''Stazione Termini'' u Rimu. Na ''Stazione centrale'' završavaju dugačke međugradske linije i neke regionalne. Ostale važne stanice u Milanu su ''Porta Garibaldi, Lambrate'' i 
''Rogoredo'', značajne posebno za regionalni promet. Također, Milano je središte regionalne željezničke mreže ''Ferrovie Nord Milano'', s čvorištem na stanici ''Cadorna''.

Grad opslužuje i sustav prigradskih željeznica (''&quot;linee S&quot;''), koji jamči frekventne veze u krugu od oko 40&amp;nbsp;km; oslonac mreže je obilazna podzemna pruga ''passante ferroviario'', koja prolazi kroz 9 kilometarski tunel ispod grada u smjeru sjeverozapad-jugoistok, s tri povezne stanice s metroom.

===Gradski prijevoz===
Javnim prijevozom upravlja ''Azienda Trasporti Milanesi'' (ATM), koja opslužuje grad i veći dio provincije. Veliki značaj imaju vozila na električni pogon. Mrežu [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] čine 3 linije s ukupnom dužinom od 83&amp;nbsp;km. [[Tramvaj]]sku mrežu čine 19 linije, s ukupnom dužinom od 160&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://world.nycsubway.org/eu/it/milan.html |naslov=world.nycsubway.org/Europe/Italy/Milan (Urban Trams) |izdavač=World.nycsubway.org |dan=2003-12-08 |preuzeto=2009-03-13}}&lt;/ref&gt; 17 je gradskih linija i dvije međugradske: za Desio i Limbiate. Neki od tramvaja korišteni na linijama, posebno starija kola serije 1500, izrađena između 1928. i 1932. karakteristični su za Milano. Mreža [[trolejbus]]a omogućava efikasnu uslugu poprečnih linija. Također, kao dopuna navedenim uslugama, postoje i brojne [[autobus]]ne linije, razgranate posebno u periferijskim četvrtima.

[[Taxi]] službe djeluju kao privatne tvrtke pod licencom gradske uprave. Svi taxiji bijele su boje. Premda je usluga vrlo kvalitetna, teško je pronaći slobodan taxi u špicama i skoro nemoguće za vrijeme čestih štrajkova javnog prijevoza.

Grad Milano opslužuju tri međunarodne zračne luke. [[Zračna luka Milano-Malpensa|Zračna luka Malpensa]], drugi najveći aerodrom u Italiji, udaljen je oko 50&amp;nbsp;km od središnjeg Milana i povezan s centrom grada željeznicom &quot;''Malpensa Express''&quot;. Godišnji promet je preko 23,8 milijuna putnika (2007.). [[Zračna luka Milano-Linate|Zračna luka Linate]], smještena uz samo gradsko područje, koristi se za domaće linije i kraće međunarodne letove, s preko 9 milijuna putnika 2007. Aerodrom Orio al Serio, kraj [[Bergamo|Bergama]], koriste [[Niskotarifna zrakoplovna tvrtka|niskotarifne]] kompanije (skoro 6 milijuna putnika 2007.).
&lt;gallery&gt;
Slika:Milano-Cristalis1.jpg|[[Trolejbus]]
Slika:Tram Series 1500 livery ATM S.p.A in Milan, Italy.jpg|[[Tramvaj]]
Slika:Milano_-_Metropolitana_Duomo_-_Linea_rossa_-_Foto_Giovanni_Dall%27Orto_-_3-jan-2007_-_02.jpg|Podzemna željeznica
Slika:Skyline of the financial center, in the foreground, the Milano Porta Garibaldi railway station, Milan, Italy.jpg|Željeznička stanica Garibaldi
Slika:A%C3%A9roport_de_Milan(Milano).jpg|Zračna luka Malpensa
Slika:2766_-_Milano_-_Aeroporto_di_Linate_-_Foto_Giovanni_Dall%27Orto_-_3-Jul-2008.jpg|Zračna luka Linate
&lt;/gallery&gt;

== Međunarodni odnosi ==
===Bratimljeni gradovi===
Milano je bratimljen sa sljedećim gradovima:&lt;ref name=&quot;Milan&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDM?WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/ContentLibrary/In%20Comune/In%20Comune/Citt%20Gemellate |naslov=Milano - Città Gemellate |izdavač=[[copyright |©]] 2008 Municipality of Milan (Comune di Milano) |preuzeto=2009-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140410020744/http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDM?WCM_GLOBAL_CONTEXT=%2Fwps%2Fwcm%2Fconnect%2FContentLibrary%2FIn%20Comune%2FIn%20Comune%2FCitt%20Gemellate |archivedate=10. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

{| 
| valign = &quot;top&quot; |
* {{Z|PER}} [[Arequipa]], [[Peru]]
* {{Z|IRN}} [[Mašhad]], [[Iran]]
* {{Z|UK}} [[Birmingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.birmingham.gov.uk/twins |naslov=Partner Cities |izdavač=Birmingham City Council |preuzeto=2009-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090915223157/http://www.birmingham.gov.uk/twins |archivedate=15. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
* {{Z|SEN}} [[Dakar]], [[Senegal]] (od 1974.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
* {{Z|NJE}} [[Frankfurt]], [[Njemačka]] (od 1969.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Frankfurt&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=502645 |naslov=Frankfurt -Partner Cities |izdavač=[[copyright |©]] 2008 [http://www.frankfurt.de Stadt Frankfurt am Main] |preuzeto=2008-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071107080201/http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=502645 |archivedate=7. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]]
* {{Z|PAL}} [[Betlehem]], [[Palestinska samouprava]] (od 2000.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BethlehemTwinning&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |naslov=Bethlehem Municipality |izdavač=www.bethlehem-city.org |preuzeto=2009-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100724140854/http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |archivedate=24. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PalestineTwinning&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html |naslov=Twinning with Palestine |preuzeto=2008-11-29 |izdavač=[[copyright |©]] 1998-2008 The Britain - Palestine Twinning Network |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120628210624/http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html |archivedate=28. lipnja 2012.}}''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php The City of Bethlehem has signed a twinning agreements with the following cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228042036/http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php |date=28. prosinca 2007. }} Bethlehem Municipality.&lt;/ref&gt;
* {{Z|POLJ}} [[Krakov]], [[Poljska]] (od 2003.)&lt;ref name=&quot;Kraków&quot;&gt;{{citiranje www|url=}http://www.krakow.pl/otwarty_na_swiat/?LANG=UK&amp;MENU=l&amp;TYPE=ART&amp;ART_ID=16|naslov=Kraków otwarty na świat|izdavač=www.krakow.pl|preuzeto=2009-07-19|prezime=|ime=}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]] (od 1967.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Partner&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.lyon.fr/vdl/sections/en/villes_partenaires/villes_partenaires_2/?aIndex=1 |naslov=Partner Cities of Lyon and Greater Lyon |izdavač=[[copyright |©]] 2008 Mairie de Lyon |preuzeto=2008-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226073808/https://www.lyon.fr/ |archivedate=26. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|AUS}} [[Melbourne]], [[Australija]] (od 2004.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Melbourne&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.melbourne.vic.gov.au/info.cfm?top=161&amp;pg=2979 |naslov=City of Melbourne&amp;nbsp;— International relations&amp;nbsp;— Sister cities |izdavač=City of Melbourne |preuzeto=2009-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080926111720/http://www.melbourne.vic.gov.au/info.cfm?top=161&amp;pg=2979 |archivedate=26. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|JAP}} [[Osaka]], [[Japan]] (od 1981.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
* {{Z|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (od 1961.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://eng.gov.spb.ru/figures/ities |naslov=Saint Petersburg in figures - International and Interregional Ties |izdavač=Saint Petersburg City Government |preuzeto=2008-10-23 |archiveurl=https://archive.today/20090224073839/http://eng.gov.spb.ru/figures/ities |archivedate=24. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (od 1961.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;São Paulo&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.netlegis.com.br/indexRJ.jsp?arquivo=/detalhesNoticia.jsp&amp;cod=41796 |naslov=São Paulo - Sister Cities Program |izdavač=[[copyright |©]] 2005-2008 Fiscolegis - Todos os direitos reservados Editora de publicações periodicas - LTDA / [[copyright |©]] 2008 City of São Paulo |preuzeto=2008-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081210171848/http://www.netlegis.com.br/indexRJ.jsp?arquivo=%2FdetalhesNoticia.jsp&amp;cod=41796 |archivedate=10. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;
* {{Z|BRA}} [[Maceió]], [[Brazil]]
* {{Z|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]] (od 1979.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
* {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]] (od 1997.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|KAN}} [[Toronto]], [[Kanada]] (od 2003.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
* {{Z|SAD}} [[Chicago]], [[Sjedinjene Države]] (od 1962.)&lt;ref name=&quot;Milan&quot;/&gt;
* {{Z|TUR}} [[Samsun]], [[Turska]]
* {{Z|CIP}} [[Nikozija]], [[Cipar]]

Drugi oblici suradnje, partnerstva i prijateljstva:

* {{Z|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]]
* {{Z|TAJ}} [[Bangkok]], [[Tajland]]
* {{Z|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]
* {{Z|BRA}} [[Belo Horizonte]], [[Brazil]]
* {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
* {{Z|JKO}} [[Daegu]], [[Južna Koreja]]
* {{Z|KOL}} [[Medellín (Antioquia, Kolumbija)|Medellín]], [[Kolumbija]]
* {{Z|BJE}} [[Minsk]], [[Bjelorusija]]
* {{Z|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]
* {{Z|BUG}} [[Sofija]], [[Bugarska]]
* {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|}

== Poznate osobe ==

* [[Matteo Salvini]], talijanski novinar, političar i ministar unutarnjih poslova Talijanske Republike.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Milano}}
* [http://www.comune.milano.it Grad Milano - službena stranica ]
* [http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Italy/Regions/Lombardy/Localities/Milan/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100116144115/http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Italy/Regions/Lombardy/Localities/Milan/ |date=16. siječnja 2010. }}
* [http://www.visitamilano.it/turismo visitamilano.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123042915/http://www.visitamilano.it/turismo/ |date=23. siječnja 2010. }} Službeni sajt provincije
* [http://www.milanofoto.it/ milanofoto.it] Foto arhiva
* [http://www.teatroallascala.org/ ''Teatro alla Scala''] Službeni sajt
* [http://www.milanoinfotourist.it/ milanoinfotourist.it ]
* [http://www.atm-mi.it/ATM/eng/ ATM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221212311/http://www.atm-mi.it/ATM/eng |date=21. veljače 2009. }} Javni prijevoz u Milanu.
*[https://www.unimi.it/ Università degli Studi di Milano]

{{Pokrajina Milano}}

[[Kategorija:Gradovi u Lombardiji| ]]
[[Kategorija:Milano| ]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]]</text>
      <sha1>dv7s1gs347jlqhyedy3mggqquz7pfzk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nova godina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38464</id>
    <revision>
      <id>7624200</id>
      <parentid>7170688</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5105" sha1="t5lcmvmrm3jei7yrww8sk7ng65u71dm" xml:space="preserve">{{Infookvir blagdan
| naziv               = Nova godina
| slika               = Novogodisnja cestitka.jpg
| veličina            = 200px
| opis slike          = Novogodišnja čestitka iz prve polovice [[20. stoljeće|20. st.]]
| ustanovljen         = 
| obilježava se u     = cijelome svijetu
| nadnevak            = [[1. siječnja]]
| simboli             = 
| spomen-obilježja    = 
| dodatak             = 
| portal              = 
}}
[[Datoteka:OperaSydney-Fuegos2006-342289398.jpg|mini|350px|Proslava Nove godine u [[Sydney]]u]]
'''Nova godina''' prvi je dan u [[kalendar]]u i prvi dan u [[Godina|godini]].&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/39235/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Nova godina], pristupljeno 4. studenoga 2015.&lt;/ref&gt; U [[gregorijanski kalendar|gregorijanskomu kalendaru]] to je [[1. siječnja]]. Po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] Nova godina dolazi trinaest dana kasnije. [[Židovi|Židovska]] Nova godina ([[Roš hašana]]) počinje prvoga ili drugog dana 7. mjeseca (tišrija) te pada u [[rujan|rujnu]] ili [[listopad]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Nova godina |url=https://enciklopedija.hr/clanak/44199 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; [[Doček Nove godine]] na tzv. Staru godinu ili [[Silvestrovo]] ([[31. prosinca]], zadnji dan u godini) slavi se diljem [[svijet]]a. Često se po većim [[grad]]skim [[trg]]ovima proslavlja [[vatromet]]om, [[pjevanje]]m i [[ples]]om te na kućnim domjencima.

U [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] taj je dan svetkovina [[Bogorodica|Marije Bogorodice]].

== Povijest ==
U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] prvi dan godine, koji je padao na dan izlaska Sothisa ([[zvijezda|zvijezde]] [[Sirius]]), 19. ili 20. srpnja slavio se pučkim i [[dvor]]skim [[svečanost]]ima i žrtvama u čast [[Božica|božice]] [[Izida|Izide]]. [[Židovi]]ma je Nova godina bila dan »upisivanja čovjekove sudbine« pa se najavljivala puhanjem u [[Truba|trube]] i [[Rog (glazbalo)|rogove]] (šofar i keren). Za [[Babilonci|Babilonce]], [[Perzijanci|Perzijance]] i [[Kinezi|Kineze]], koji su smjenu godine računali po [[ravnodnevnica|proljetnoj ravnodnevnici]], Nova godina bila je [[blagdan]] pomlađenoga, proljetnog [[Sunce|Sunca]]. Kod [[Stari Grci|Starih Grka]] očetak godine također je bio vezan uz Sunčevo kretanje (u [[Atika|Atici]] uz ljetni, u [[Eolija|Eoliji]] uz [[Zima|zimski]] [[suncostaj]], a u [[Sparta|Sparti]] uz jesensku ravnodnevnicu), ali nije bilo novogodišnjih svečanosti. Naprotiv, u [[Antički Rim|antičkome Rimu]] nadolazak nove godine – za koji se isprva uzimao [[1. ožujka]], a od [[153. pr. Kr.]] uzete su siječanjske kalende, tj. 1. siječnja – bio je dan sveopćega slavlja i veselja: toga se dana čestitalo, dijelili su se novogodišnji darovi (''strenae'') i priređivale bučne svečanosti u čast [[bog]]a [[Janus (mitologija)|Jana]]. [[Kršćanstvo]] je dugo zaziralo od slavljenja prvosiječanjske Nove godine kao od [[Poganstvo|poganskog]] [[običaj]]a, pa su se u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] za početak godine uzimali kršćanski blagdani [[Blagovijest]] (25. ožujka) ili [[Božić]] (25. prosinca). Tek od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] [[Katolička Crkva|Crkva]] prihvaća 1. siječnja kao početak [[Godina|Sunčeve godine]], a [[liturgijska godina]] broji se od prve nedjelje [[Došašće|Došašća]] (između 27. studenoga i 3. prosinca). Dok se proslava dana Nove godine – a i njegova predvečerja, [[Stara godina|Stare godine]] ili Silvestrova – u [[Kulturna baština|kulturnoj baštini]] [[Romanski narodi|romanskih]] i [[Germani|germanskih]] [[narod]]a zasniva na drevnoj [[Tradicija|tradiciji]] (pr. [[Hogmanay]] kod [[Škoti|Škota]]), kod [[Slaveni|slavenskih naroda]] novogodišnji su običaji uglavnom novijega datuma i predstavljaju mješavinu stranih utjecaja s ostatcima [[kult]]a novorođenoga Sunca (»mlado ljeto«). U [[Hrvatska|hrvatskoj]] [[Folklor|folklornoj tradiciji]] na taj su se dan ponavljali badnjačko-božićni [[ritual]]i i [[Magija|magijske radnje]] koje su trebale osigurati dobar urod i plodnost u idućoj (agrarnoj) godini: u nekim krajevima – primjerice [[Istra|Istri]], [[Primorje|Primorju]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] – održavaju se i ophodi mladića s pjevanim čestitkama, tzv. [[kolenda]]vanje.&lt;ref&gt;[[Marko Dragić|Dragić, Marko]]: [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/7032/97844/hrcak.srce.hr/index.php%3fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D318903.html Hrvatski tradicijski čestitarski ophodi, pohodi i običaji od Božića do Sveta tri kralja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Croatica et Slavica Iadertina'' 14/2018.&lt;/ref&gt; U [[Iran]]u i okolici slavi se [[Novruz]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = New Year celebrations 
|commonscathr   = proslave Nove godine
|wikizvor       =
|wikicitat      = 
}}

{{Blagdani u Hrvatskoj}}
{{Nova godina}}
[[Kategorija:Nova godina| ]]
[[Kategorija:Kalendar]]
[[Kategorija:Dani u siječnju]]</text>
      <sha1>t5lcmvmrm3jei7yrww8sk7ng65u71dm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada Ksaver Šandor Gjalski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39194</id>
    <revision>
      <id>7624070</id>
      <parentid>7392625</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8956" sha1="mh7kfbd2k8cohfrjguv9z672dy582u9" xml:space="preserve">{{Infookvir nagrada
| ime           = Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
| izvorno ime   = 
| slika         = 
| veličina      = 
| opis slike    = 
| osnivač       = Grad [[Zabok]] i [[Društvo hrvatskih književnika]]
| osnutak       = [[27. listopada]] [[1979.]]
| područje      = [[književnost]]
| kategorija    = najbolje objavljeno prozno književno djelo u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]
| vrsta         = godišnja nagrada
| web stranica  = https://danigjalskog.com/
| dodatak       = 
}}
'''Nagrada &quot;Ksaver Šandor Gjalski&quot;''' hrvatska je književna nagrada. Utemeljena je [[27. listopada]] [[1979.]] godine, a dodjeljuju je grad [[Zabok]] i [[Društvo hrvatskih književnika]] u sklopu manifestacije &quot;Dani Ksavera Šandora Gjalskog&quot;.

==Povijest==

Do [[1985.]] godine nagrada se dodjeljivala svake druge godine kao poticaj neafirmiranim autorima. Nakon 1985. godine nagrada se dodjeljuje svake godine i to za najbolje objavljeno prozno književno djelo u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Odluku o nagradi donosi povjerenstvo od 5 članova. Nagradu čini povelje, plaketa s likom [[Ksaver Šandor Gjalski|K.Š. Gjalskog]] i novčani iznos. 

== Dobitnici ==
* 1981.: [[Ivan Aralica]] – roman ''Stjegonoše''. Nagrađeni rukopis objavljen 1982. godine u biblioteci HIT, Znanje pod naslovom ''Put bez sna''.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;&gt;[http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika Nagrada Ksaver Šandor Gjalski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919102730/http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika |date=19. rujna 2020. }}, dhk.hr, pristupljeno 13. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;
* 1983.: Prva nagrada nije dodijeljena.
:Druga nagrada – [[Iris Supek Tagliaferro]] – ''Kraj svijeta počinje kihanjem''
:Treća nagrada – [[Tatjana Arambašin Slišković]] – ''Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica''
* 1985.: [[Irena Vrkljan]] – autobiografska proza ''Svila, škare''
* 1986.: [[Pavao Pavličić]] – roman ''Trg slobode''
* 1987.: [[Hrvoje Hitrec]] – roman ''Ljubavi na crnom baršunu''
* 1988.: [[Dubravka Ugrešić]] – roman ''Forsiranje romana reke''
* 1989.: [[Nedjeljko Fabrio]] – roman ''Berenikina kosa''
* 1990.: [[Zvonimir Majdak]] – roman ''Krevet''
* 1991.: [[Goran Tribuson]] – roman ''Potonulo groblje''
* 1992.: [[Feđa Šehović]] – roman ''Svi kapetanovi brodolomi''
* 1993.: [[Dalibor Cvitan]] – roman ''Ervin i luđaci''
* 1994.: [[Miljenko Jergović]] – zbirka priča ''Sarajevski Marlboro''
* 1995.: [[Pavao Pavličić]] – autobiografski zapisi ''Šapudl''
* 1996.: [[Višnja Stahuljak]] – roman ''Sjećanja''
* 1997.: [[Alenka Mirković-Nađ]] – roman ''91,6 MHz glasom protiv topova''
* 1998.: [[Ratko Cvetnić]] – ''Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata''
* 1999.: [[Goran Tribuson]] – autobiografski zapisi, ''Trava i korov''
* 2000.: [[Zoran Ferić]] – zbirka priča ''Anđeo u ofsajdu''
* 2001.: [[Stjepan Tomaš (književnik)|Stjepan Tomaš]] – roman ''Odnekud dolaze sanjari''
* 2002.: [[Nedjeljko Fabrio]] – roman ''Triemeron''
* 2003.: [[Josip Mlakić]] – roman ''Živi i mrtvi''
* 2004.: [[Renato Baretić]] – roman ''Osmi povjerenik''
* 2005.: [[Luko Paljetak]] – roman ''Skroviti vrt''
* 2006.: [[Igor Štiks]] – roman ''Elijahova stolica''
* 2007.: [[Sanja Lovrenčić]] – roman ''U potrazi za Ivanom''
* 2008.: [[Ivo Brešan]] – roman ''Katedrala''&lt;ref&gt;[http://danigjalskog.com/site/nagrada-ksaver-sandor-gjalski/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-2008/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110116074939/http://danigjalskog.com/site/nagrada-ksaver-sandor-gjalski/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-2008/ |date=16. siječnja 2011. }} Dani Gjalskog 2008., pristupljeno 31. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;
* 2009.: [[Ratko Cvetnić]] – roman ''Polusan''&lt;ref&gt;[http://danigjalskog.com/site/dani-gjalskog-2009/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110116074909/http://danigjalskog.com/site/dani-gjalskog-2009/ |date=16. siječnja 2011. }} Dani Gjalskog 2009., pristupljeno 31. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;
* 2010.: [[Ivana Šojat|Ivana Šojat Kuči]] – roman ''Unterstadt''&lt;ref&gt;[http://danigjalskog.com/site/2010/10/ivana-sojat-kuci-najnagradivanija-hrvatska-knjizevnica/#more-424 Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ivana Šojat Kuči ove godine najnagrađivanija hrvatska književnica, pristupljeno 31. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;
* 2011.: [[Ivan Aralica]] – zbirka pripovjedaka ''Carske kočije'' (predsjednik povjerensva DHK za dodjelu: [[Đuro Vidmarović]])&lt;ref&gt;Hrvatsko slovo, '' 'Gjalski Aralici' '', str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)&lt;/ref&gt;
* 2012.: [[Nikola Đuretić]] – zbirka pripovjedaka ''Almanah smrti i nestajanja''
* 2013.: [[Pavao Pavličić]] – roman ''Muzej revolucije''&lt;ref&gt;[http://danigjalskog.com/nagrada-ksaver-sandor-gjalski/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-2013/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180214202427/http://danigjalskog.com/nagrada-ksaver-sandor-gjalski/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-2013/ |date=14. veljače 2018. }} Nagrada Ksaver Šandor Gjalski 2013, pristupljeno 29. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;
* 2014.: [[Julijana Matanović]]- zbirka pripovjedaka ''I na početku i na kraju bijaše kava''&lt;ref&gt;[http://danigjalskog.com/2014/10/dobitnica-knjizevne-nagrade-ksaver-sandor-gjalski-za-2014/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180214200019/http://danigjalskog.com/2014/10/dobitnica-knjizevne-nagrade-ksaver-sandor-gjalski-za-2014/ |date=14. veljače 2018. }} Dobitnica književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2014, pristupljeno 29. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;
* 2015.: [[Dubravko Jelačić Bužimski]] – zbirka pripovjedaka ''Nezaboravne priče iz kavane Corso''&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt;
* 2016.: [[Željko Ivanković]] – roman ''Rat i sjećanje''&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt;
* 2017.: [[Kristian Novak]] – roman ''Ciganin, ali najljepši''&lt;ref name=&quot;Popis&quot;&gt;[http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika ''Nagrada Ksaver Šandor Gjalski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919102730/http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika |date=19. rujna 2020. }}, Društvo hrvatskih književnika, dhk.hr, (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;
* 2018.: [[Jurica Pavičić]] – roman ''Crvena voda''&lt;ref name=&quot;Popis&quot;/&gt;
* 2019.: [[Goran Tribuson]] – roman ''Otac od bronce''&lt;ref name=&quot;Popis&quot;/&gt;
* 2020.: [[Ena Katarina Haler]] – roman ''Nadohvat''&lt;ref name=&quot;Dani Gjalskog 2020.&quot;&gt;[http://danigjalskog.com/2020/10/dobitnica-nagrade-gjalski-za-2020/ Dani Ksaver Šandora Gjalskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021072432/http://danigjalskog.com/2020/10/dobitnica-nagrade-gjalski-za-2020/ |date=21. listopada 2020. }} Bojan Janjanin: Dobitnica Nagrade Gjalski za 2020., 15. listopada 2020., pristupljeno 15. listopada 2020.&lt;/ref&gt;
* 2021.: [[Zoran Ferić]] – roman ''Putujuće kazalište''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=2021. Zoran Ferić: Putujuće kazalište – Dani Ksavera Šandora Gjalskog|url=https://danigjalskog.com/2021-zoran-feric-putujuce-kazaliste/|access-date=2022-08-22|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* 2022.: [[Ludwig Bauer]] – roman ''Dvostruki život Eve Braun''&lt;ref&gt;[[HINA]], [https://www.glasistre.hr/kultura/knjizevna-nagrada-gjalski-ludigu-baueru-825304 Književna nagrada “Gjalski” Ludwigu Baueru], [[Glas Istre]], objavljeno 21. listopada 2022., pristupljeno 21. listopada 2022.&lt;/ref&gt;
* 2023.: [[Ivan Lovrenović]] – roman ''U sjeni fantoma''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://dhk.hr/novosti/detaljnije/ivan-lovrenovic-nagrada-gjalski |title=Ivan Lovrenović - Nagrada “Gjalski” |website=dhk.hr |publisher=[[Društvo hrvatskih književnika]] |access-date=2024-10-02 |quote=Nagrada će biti dodijeljena u subotu, 28. listopada 2023. u okviru manifestacije &quot;Dani Gjalskog&quot; u Zaboku. |archive-date=13. rujna 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913144050/http://dhk.hr/novosti/detaljnije/ivan-lovrenovic-nagrada-gjalski |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* 2024.: [[Kristian Novak]] – roman ''Slučaj vlastite pogibelji''
* 2025.: [[Robert Međurečan]] – roman ''Tako neka bude''&lt;ref&gt;[https://danigjalskog.com/dobitnik-nagrade-gjalski-za-2025/ Dobitnik Nagrade Gjalski za 2025.],  objavljeno 16. listopada 2025., pristupljeno 01. studenog 2025.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog]

{{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}}

[[Kategorija:Hrvatske književne nagrade|Gjalski, Ksaver Šandor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski| ]]
[[Kategorija:Zabok]]</text>
      <sha1>mh7kfbd2k8cohfrjguv9z672dy582u9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baltičko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39745</id>
    <revision>
      <id>7623976</id>
      <parentid>7582981</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:59:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Flora i fauna */</comment>
      <origin>7623976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90006" sha1="h6l6yvzr4alv02ercahlp9jchdx76xo" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|9. tjedan 2023.}}
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{infookvir more
| ime              = Baltičko more
| drugo ime        = 
| slika            = Baltic Sea from Copernicus Sentinel-3 ESA23385977.jpeg
| slika_opis       = Satelitska snimka
| slika2           = 
| slika2_opis      = 
| zemljovid        = Baltic Sea map hr.svg
| zemljovid_opis   = Zemljovid Baltičkoga mora s obalnim državama

| koordinate       = {{coord|58|N|20|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}}
| lokacija         = [[Europa]]
| ocean            = 
| granična mora    = [[Sjeverno more]]
| dz               = DAN,EST,FIN,NJE,LAT,LIT,POLJ,RUS,ŠVE

| površina         = 377000
| dimenzije        = 
| duljina          = 1601
| širina           = 193
| prosječna dubina = 55
| najveća dubina   = 459
| duljina obale    = 
| zapremina        = 21700
| najmanja temperatura  = 0
| prosječna temperatura = 
| najveća temperatura   = 20
| smrznuto         = 
| salinitet        = 3 − 9

| površina slijeva = 1641650
| pritoci          = [[Zapadna Dvina]], [[Kemijoki]], [[Njemen]], [[Neva]], [[Odra]], [[Visla]], [[Lule (rijeka)|Lule]], [[Narva (rijeka)|Narva]], [[Torne (rijeka u Švedskoj|Torne]]
| otoci            = [[Abruka]], [[Aegna]], Otoci Arhipelaškog mora ([[Åland]]), [[Bornholm]], [[Dänholm]], [[Ertholmene]], [[Falster]], [[Fårö]], [[Fehmarn]], [[Gotland]], [[Hailuoto]], [[Hiddensee]], [[Hiiumaa]], [[Holmöarna]], [[Kassari]], [[Kesselaid]], [[Kihnu]], [[Kimitoön (otok)|Kimitoön]], [[Kõinastu]], [[Kotlin (otok)|Kotlin]], [[Laajasalo]], [[Lauttasaari]], [[Lidingö]], [[Ljusterö]], [[Lolland]], [[Manilaid]], [[Mohni]], [[Møn]], [[Muhu]], [[Poel]], [[Prangli]], [[Osmussaar]], [[Öland]], [[Replot]], [[Ruhnu]], [[Rügen]], [[Saaremaa]], [[Stora Karlsö]], [[Suomenlinna]], [[Otoci Pakri|Suur-Pakri i Väike-Pakri]], [[Ummanz]], [[Usedom|Usedom/Uznam]], [[Väddö]], [[Värmdö (otok)|Värmdö]], [[Vilsandi]], [[Vormsi]], [[Wolin]]

| lokacijska_karta_zemljovid       = 
| lokacijska_karta_zemljovid_opis  = 
| pushpin_map      = Europa
| pushpin_label    = 
}}
'''Baltičko more''' nalazi se na sjeveru [[Europa|Europe]] i sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] povezano je tjesnacima [[Sunda]], [[Veliki Belt]], [[Mali Belt]], [[Skagerrak]], [[Kattegat]] i [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]]. Baltičko more jest [[rubno more]] [[Atlantski ocean|Atlantskoga oceana]] koje zatvaraju [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Njemačka]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Poljska]], [[Rusija]], [[Švedska]] te [[Pribaltička nizina]]. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz [[Danski tjesnaci|danske tjesnace]] u [[Kattegat]] kroz [[Øresund]] te [[Veliki Belt|Veliki]] i [[Mali Belt]]. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu [[Botnički zaljev]], [[Finski zaljev]], [[Riški zaljev]] i [[Gdanjski zaljev]].

Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine [[Ålandski otoci|Ålandski]] i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga [[Skandinavski poluotok|Skandinavskog poluotoka]].

Baltičko more povezano je [[Kanal (građevina)|umjetnim vodenim putovima]] s [[Bijelo more|Bijelim morem]] preko [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bijelomorsko-baltičkoga kanala]] i s [[Njemački zaljev|Njemačkim zaljevom]] [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]] [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]].

== Definicije ==
[[Datoteka:Belte_inter.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Belte_inter.png/220px-Belte_inter.png|mini|Danski tjesnaci i jugozapadno Baltičko more.]]
[[Datoteka:Karta_öfver_Åland.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/84/Karta_%C3%B6fver_%C3%85land.png/220px-Karta_%C3%B6fver_%C3%85land.png|mini|[[Ålandski otoci|Åland]] između Baltičkoga mora i [[Botnički zaljev|Botničkoga zaljeva]].]]

=== Upravna definicija ===
Helsinška konvencija o zaštiti morskog okoliša područja Baltičkoga mora obuhvaća Baltičko more i tjesnac [[Kattegat]], ne nazivajući Kattegat dijelom Baltičkog mora, ''Za potrebe ove Konvencije 'područje Baltičkoga mora' bit će Baltičko more i ulaz u Baltičko more, omeđeno paralelom Skaw u Skagerraku na 57°44.43'N.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Text of Helsinki Convention|url=http://www.helcom.fi/Documents/About%20us/Convention%20and%20commitments/Helsinki%20Convention/|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20140502201121/http://www.helcom.fi/Documents/About%20us/Convention%20and%20commitments/Helsinki%20Convention/|archive-date=2 May 2014|access-date=26 April 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Povijesna definicija ===
Povijesno gledano, [[Kraljevina Danska]] prikupljala je pristojbe za prolazak brodova na granici između oceana i kopnenoga Baltičkog mora u [[Øresund|Øresundu,]] u dvorcu [[Dvorac Kronborg|Kronborg]] u blizini [[Helsingør|Helsingøra]]; u [[Veliki pojas|Velikom Beltu]] u [[Nyborg|Nyborgu]]; a u [[Mali pojas|Malom Beltu]] na dijelu gdje je smješteno utvrđeno uporište [[Fredericia]]. Najuži dio Maloga Belta je ''Middelfart Sund'' u blizini [[Middelfart|Middelfarta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sundzoll|url=https://pierer.de-academic.com/66040/Sundzoll|website=Academic dictionaries and encyclopedias}}&lt;/ref&gt;

=== Oceanografska definicija ===
Geografi se uglavnom slažu da je fizička granica Baltika crta povučena kroz južne danske otoke, kroz tjesnac [[Drogden Sill]] i otok [[Langeland]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fragen zum Meer (Antworten) – IOW|url=http://www.io-warnemuende.de/Antworten_Fragen_zum_Meer.html?frage=49|website=www.io-warnemuende.de}}&lt;/ref&gt; Tjesnac Drogden Sill nalazi se sjeverno od [[Køge Bugt|Køge Bugta]] i povezuje [[Dragør]] na jugu [[Kopenhagen|Kopenhagena]] s [[Malmö|Malmöom]]. Preko njega prolazi [[Oresundski most|most Øresund]] i tunel Drogden. Prema ovoj definiciji, [[danski tjesnac|danski tjesnaci]] predstavljaju ulaz u Baltičko more, ali nisu dio njega, dok su [[zaljev Mecklenburg]] i [[Kielski zaljev|zaljev Kiel]] dijelovi Baltičkoga mora. Još jedna uobičajena granica je linija između [[Falsterbo|Falsterba]] u Švedskoj i [[Stevns Klint|Stevns Klinta]] u Danskoj, što je ujedno i granica između plitke vode južno od Øresunda (s tipičnom dubinom od samo 5 – 10 metara) i znatno dublje vode.

== Etimologija i nazivlje ==
[[Tacit]] je Baltičko more nazivao ''Mare Suebicum'' po [[Germani|germanskome narodu]] [[Svevi|Suebi (Svevi)]],&lt;ref&gt;Tacitus, [[Germania (Tacit)|''Germania'']]([http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ger.shtml#45 text]): ''Ergo iam dextro Suebici maris litore Aestiorum gentes adluuntur, quibus ritus habitusque Sueborum, lingua Britannicae propior.''&amp;nbsp;&lt;/ref&gt; a [[Klaudije Ptolemej|Ptolemej]] ga je nazivao ''Sarmatski ocean'' po [[Sarmati|Sarmatima]],&lt;ref&gt;Ptolemej, ''Geografija'' III, glava 5: &quot;Sarmatia in Europe is bounded on the north by the Sarmatian ocean at the Venedic gulf&quot; ([http://topostext.org/work.php?work_id=209 text])&lt;/ref&gt; no prvi koji ga je nazvao ''Baltičko more'' (lat.: ''Mare Balticum'') bio je [[Nijemci|njemački]] [[kronika|kroničar]] [[Adam Bremenski]] u 11. stoljeću. Podrijetlo potonjega naziva je nerazjašnjeno i usvojeno je u [[Slavenski jezici|slavenske]] i [[Baltofinski jezici|baltofinske jezike]], vrlo vjerojatno zbog uloge srednjovjekovnoga [[Latinski jezik|latinskog jezika]] u [[Kartografija|kartografiji]]. Moglo bi biti povezano s germanskom riječi ''Belt'' (pojas), koja se koristi za dva danska tjesnaca (''Belte''), dok drugi tvrde da je izravno izvedeno iz latinizirane germanske riječi za pojas ''balteus''.&lt;ref name=&quot;Latin-etymology&quot;&gt;{{swe oznaka}} [https://runeberg.org/nfbb/0435.html Balteus] ''Nordisk familjebok''.&lt;/ref&gt; Sam [[Adam Bremenski|Adam iz Bremena]] usporedio je more s pojasom, navodeći da je tako nazvan jer se kao pojas proteže kroz kopno (''Balticus, eo quod in modum baltei longo tractu per [[Skiti|Scithicas regiones]] tendatur usque in [[Stara Grčka|Greciam]]'').

Na njega je također moglo utjecati ime legendarnoga otoka koji se spominje u ''Naturalis historia'' [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]]. Plinije spominje otok po imenu ''[[Baltia]]'' (ili ''Balcia'') pozivajući se na izvješća [[Pytheas|Piteja]] i [[Ksenofont]]a. Moguće je da Plinije spominje otok po imenu ''Basilia'' (kraljevski) u Pitejevom djelu ''O oceanu''. ''Baltia'' bi također mogla biti izvedena iz riječi „pojas” i tu bi imala značenje „blizu pojasa mora, blizu tjesnaca”.

Drugi su predlagali etimologiju od [[Indoeuropski prajezik|proto-indoeuropskoga]] korijena ''*bʰel'' što znači „bijel”,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=25 February 2007|title=Indo-European etymology : Query result|url=http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?single=1&amp;basename=%2Fdata%2Fie%2Fpiet&amp;text_number=+129&amp;root=config|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20070225150051/http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?single=1&amp;basename=%2Fdata%2Fie%2Fpiet&amp;text_number=+129&amp;root=config|archive-date=25 February 2007}}&lt;/ref&gt; što može biti posljedica običaja imenovanja mora prema bojama ([[Usporedba|usp.]] [[Crno more]] i [[Crveno more]]). Ovaj korijen ''*bʰel'' i osnovno značenje zadržani su u [[Litavski jezik|litavskome]] (kao ''baltas''), [[Letonski jezik|letonskome]] (kao ''balts'') i [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] (kao ''beli''). Na temelju toga, srodna pretpistavka tvrdi da je naziv nastao iz ovoga indoeuropskoga korijena preko [[Baltički jezici|baltičkih jezika]] kao što je litavski.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Forbes|first=Nevill|url=https://archive.org/stream/positionslavoni00forbgoog#page/n9/mode/1up|title=The Position of the Slavonic Languages at the present day|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1910|page=7}}&lt;/ref&gt; Drugo objašnjenje je da, iako je izvedeno iz gore spomenuta korijena, ime mora povezano je s nazivima za razne oblike vode i srodnih tvari u nekoliko europskih jezika, koji su možda izvorno bili povezani s bojama koje se nalaze u [[močvara]]ma (usporediti praslavenski ''[[wiktionary:Reconstruction:Proto-Slavic/bolto|*bolto]]'' – močvara). Još je jedno objašnjenje da je naziv izvorno značio „zatvoreno more, zaljev”, za razliku od otvorenoga mora.&lt;ref name=&quot;baltu valodas&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dini|first=Pietro Umberto|title=Le lingue baltiche|publisher=La Nuova Italia|year=1997|isbn=978-88-221-2803-4|location=Florence|language=it}}&lt;/ref&gt;

U [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]] more je bilo poznato pod raznim imenima. Naziv Baltičko more revladao je tek nakon 1600. godine. Korištenje ''baltičkih'' i sličnih izraza za označavanje zemalja na istočnim obalama Baltičkoga mora počelo je tek u 19. stoljeću.

=== Ime na drugim jezicima ===
Baltičko more bilo je poznato u drevnim latinskim izvorima kao ''Mare Suebicum'' ili čak ''Mare Germanicum''. Stariji domaći nazivi u jezicima koji su se govorili na obalama mora ili blizu njih obično označavaju geografski položaj mora (u germanskim jezicima), ili njegovu veličinu u odnosu na manje zaljeve (u starolatvijskome), ili povezana plemena s njim (na staroruskome je more bilo poznato kao ''Varjaško more''). U različitim suvremenim jezicima poznato je po nazivima ''Baltičko more'', ''Istočno more'' ili ''Zapadno more'':

* ''''Baltičko more'''' naziv je koji se rabi u [[Baltički jezici|baltičkim jezicima]] kao što je [[Letonski jezik|letonski]] (''Baltijas jūra''; u staroletonskome se nazivalo 'Veliko more', dok se današnji [[Riški zaljev]] nazivao 'Malo more') i [[Litavski jezik|litavski]] (''Baltijos jūra''); na [[Latinski jezik|latinskom]] (''Mare Balticum'') i [[Romanski jezici|romanskim jezicima]], kao što su [[Francuski jezik|francuski]] (''Mer Baltique''), [[Talijanski jezik|talijanski]] (''Mar Baltico''), [[Portugalski jezik|portugalski]] (''Mar Báltico''), [[Rumunjski jezik|rumunjski]] (''Marea Baltică'') i [[Španjolski jezik|španjolski]] (''Mar Báltico''); na [[Grčki jezik|grčkom]] ({{Jezik|el|Βαλτική Θάλασσα}} ''Valtikí Thálassa''); na [[Albanski jezik|albanskom]] (''Deti Balltik''); na engleskom (''Baltic Sea''), [[Velški jezik|velškom]] (''Môr Baltig''); u [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima:]] [[Poljski jezik|poljski]] (''Morze Bałtyckie'' ili ''Bałtyk''), [[Češki jezik|češki]] (''Baltské moře'' ili ''Balt''), [[Slovenski jezik|slovenski]] (''Baltsko morje''), [[Bugarski jezik|bugarski]] ({{Jezik|bg|Балтийско море}} ''Baltijsko More''), [[Kašupski jezik|kašupski]] (''Bôłt''), [[Makedonski jezik|makedonski]] (''Baltičko More''), [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ({{Jezik|uk|Балтійське море}} ''Baltijs′ke More''), [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] (Балтыйскае мора ''Baltijskaje mora''), [[Ruski jezik|ruski]] ({{Jezik|ru|Балтийское море}} ''Baltijskoje more''), [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] (''Baltičko more''), te na [[Mađarski jezik|mađarskom]] (''Balti-tenger'').
* U mnogim [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] koristi se naziv ''''Istočno more'''' kao u [[Afrikaans|afrikaansu]] (''Oossee''), [[Danski jezik|danskom]] (''Østersøen''), [[Nizozemski jezik|nizozemskom]] (''Oostzee''), [[Njemački jezik|njemačkome]] (''Ostsee''), [[Donjonjemački jezici|niskonjemačkome]] ''(Oostsee)'', [[Islandski jezik|islandskom]] i [[Ferojski jezik|ferojsko]][[Ferojski jezik|m]] (''Eystrasalt''), [[Norveški jezik|norveškom]] ([[bokmål]]: ''Østersjøen''; [[nynorsk]]: ''Austersjøen'') i [[Švedski jezik|švedskom]] (''Östersjön''). U [[Staroengleski jezik|staroengleskom]] bio je poznat kao ''Ostsǣ''; također je na [[Mađarski jezik|mađarskom]] prijašnje ime bilo ''Keleti-tenger'' ('Istočno more' zbog njemačkoga utjecaja). Osim toga, [[finski jezik]] koristi izraz ''Itämeri'' ('Istočno more'), vjerojatno [[Prevedenice|prevedenica]] iz germanskoga jezika. Kako Baltik nije osobito istočniji u odnosu na Finsku, uporaba ovoga izraza mogla bi biti ostatak iz razdoblja švedske vladavine.
* Na drugome finskom jeziku, [[Estonski jezik|estonskom]], naziva se ''''Zapadno more'''' (''Läänemeri''), s ispravnim zemljopisnim opisom položaja (more je zapadno od [[Estonija|Estonije]]). U [[južnoestonski|južnoestonskom]], izraz ima značenje i ''''Zapadno more'''' i ''''Večernje more'''' (''Õdagumeri'').

== Povijest ==

=== Antika ===
U vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]] Baltičko more bilo je poznato kao ''Mare Suebicum'' ili ''Mare Sarmaticum''. [[Tacit]] u svojim djelima ''Agricola'' i ''Germania'' 98. godine opisao je ''Mare Suebicum'', nazvanome po plemenu [[Svevi|Suebi]], kao [[Bočata voda|bočato]] more u kojem se tijekom proljetnih mjeseci led raspada i komadi plutaju na površini. Suebi su kasnije migrirali na jugozapad, te privremeno boravili u području [[Rajna|Rajne]] u modernoj Njemačkoj, gdje je njihovo ime opstalo u povijesnoj regiji poznatoj kao [[Švapska]]. [[Jordan (povjesničar)|Jordanes]] ga je u svom djelu ''[[Getica]]'' nazvao ''Germanskim morem''.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Putgarten,_Kap_Arkona_(2011-05-21)_3.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Putgarten%2C_Kap_Arkona_%282011-05-21%29_3.JPG/220px-Putgarten%2C_Kap_Arkona_%282011-05-21%29_3.JPG|mini|[[Rt Arkona]] na otoku [[Rügen]] u Njemačkoj, bio je sveto mjesto plemena [[Rani (slavensko pleme)|Rani]] prije pokrštavanja.]]
U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], nordijski (skandinavski) trgovci izgradili su trgovačko carstvo diljem Baltika. Kasnije su se nordijski narodi borili za kontrolu nad Baltikom protiv [[Vendi|vendskih plemena]] koja su živjela na južnoj obali. Norvežani su također koristili [[Rusija|ruske]] rijeke za trgovačke rute pronalazeći svoj put do [[Crno more|Crnog mora]] i južne Rusije. Ovo razdoblje kojim su dominirali nordijski narodi naziva se [[vikinško doba]].

Od vikinškoga doba, Skandinavci su Baltičko more ''nazivali Austmarr'' ('Istočno jezero'). 'Istočno more' pojavljuje se u srednjovjekovnoj sagi ''[[Heimskringla]]'' i ''Eystra sol,'' pojavljuje se i u rukopisu ''[[Sörla þáttr]]''. [[Saxo Grammaticus]] zabilježio je u ''[[Gesta Danorum]]'' starije ime, [[Gandvik]] (''-vik'' je [[Staronordijski jezik|staronordijski]] izraz za 'zaljev') što implicira da su ga Vikinzi ispravno smatrali ulazom u more. Drugi oblik imena, &quot;Grandvik&quot;, potvrđen u barem jednome engleskom prijevodu ''Gesta Danorum'', vjerojatno je pogrešno napisan.

Osim ribe, Baltičko je more i važni izvor [[Jantar|jantara]], osobito s njegovih južnih obala unutar današnjih granica [[Poljska|Poljske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Litva|Litve]]. Prvi spomeni nalazišta jantara na južnoj obali Baltičkoga mora datiraju iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]].&lt;ref&gt;[https://leta.st/blog/2016/07/history-of-russian-amber-1/ &quot;The History of Russian Amber, Part 1: The Beginning&quot;], Leta.st&lt;/ref&gt; Susjedne su zemlje u prošlosti brodovima preko Baltika izvozile drvnu građu, [[katran]], [[Pravi lan|lan]], [[Industrijska konoplja|konoplju]] i [[krzno]]. [[Švedska]] je od ranoga [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] izvozila [[željezo]] i [[srebro]], dok je Poljska imala i još uvijek ima bogate rudnike [[Kuhinjska sol|kamene soli]]. Baltičko more je dugo bio važan pomorski trgovački put.

Zemlje na istočnoj obali Baltika bile su među posljednjima u Europi koje su se preobratile na [[kršćanstvo]]. To se konačno dogodilo tijekom [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]]: [[Finska|Finsku]] su dvanaestom stoljeću pokrstili Šveđani, a današnju [[Estonija|Estoniju]] i [[Latvija|Latviju]] u ranom trinaestom stoljeću pokrstilo je [[Livonska braća mača|Livonsko bratstvo mača]]. [[Teutonski viteški red|Teutonski red]] preuzeo je kontrolu nad dijelovima južne i istočne obale Baltičkoga mora, gdje je osnovao svoju monašku državu. [[Litva]] je bila posljednja europska država koja se [[Pokrštavanje Litve|preobratila na kršćanstvo]].

=== Poprište sukoba ===
[[Datoteka:Haupthandelsroute_Hanse.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d0/Haupthandelsroute_Hanse.png/220px-Haupthandelsroute_Hanse.png|mini|Glavni trgovački putovi [[Hanza|Hanze]] (''Hanse'').]]
[[Datoteka:Curonians_kursenieki_in_1649.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/Curonians_kursenieki_in_1649.png/220px-Curonians_kursenieki_in_1649.png|mini|Godine 1649. područje naseljavanja naroda [[Kursenieki]] koji su [[Letonski jezik|govorili]] latvijski protezalo se od [[Klaipėda|Klaipėde]] do [[Gdanjsk|Gdańska]] duž obale Baltičkog mora.]]
U razdoblju između [[8. stoljeće|8.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]] na Baltiku je bila snažna prisutnost gusara koji su imali svoja uporišta na obalama [[Pomorje|Pomeranije]] i [[Pruska|Pruske]], a njemačka gilda gusara ''Vitalienbrüder'' imala su utočište na otoku [[Gotland]].

Počevši od [[11. stoljeće|11. stoljeća]] uglavnom njemački doseljenici naselili su južnu i istočnu obalu Baltika u migracijskome valu poznatom kao ''[[Njemački prodor na istok|Ostsiedlung]]'' ('naseljavanje na istok'). Ostali su doseljenici bili  iz [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Danska|Danske]] i [[Škotska|Škotske]]. Nijemci su postupno asimilirali [[polapski Slaveni|Polapske Slavene]].&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/EBchecked/topic/639735/Wend Wend – West Wend].&lt;/ref&gt; [[Danska]] je postupno stekla kontrolu nad većim dijelom baltičke obale, sve dok nije izgubila velik dio svojih posjeda nakon poraza u [[Bitka kod Bornhöveda (1227.)|bitci kod Bornhöveda 1227.]] godine.
[[Datoteka:Eerste_fase_van_de_Zeeslag_in_de_Sont_-_First_phase_of_the_Battle_of_the_Sound_-_November_8_1658_(Jan_Abrahamsz_Beerstraten,_1660).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0e/Eerste_fase_van_de_Zeeslag_in_de_Sont_-_First_phase_of_the_Battle_of_the_Sound_-_November_8_1658_%28Jan_Abrahamsz_Beerstraten%2C_1660%29.jpg/220px-Eerste_fase_van_de_Zeeslag_in_de_Sont_-_First_phase_of_the_Battle_of_the_Sound_-_November_8_1658_%28Jan_Abrahamsz_Beerstraten%2C_1660%29.jpg|mini|Pomorska [[bitka od Øresunda]] zbila se 8. studenoga 1658. tijekom [[Dansko-švedski rat (1658.–60.)|Dansko-švedskog rata]].]]
[[Datoteka:Cap_Arcona_burning.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Cap_Arcona_burning.jpg/220px-Cap_Arcona_burning.jpg|mini|''[[Cap Arcona]]'' u plamenu netom nakon napada, 3. svibnja 1945. Od 4500 zatvorenika koji su bili na brodu samo 350 ih je preživjelo napad.]]
U razdoblju od [[13. stoljeće|13.]] do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] najjača gospodarska sila u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] bila je [[Hanza]], federacija trgovačkih gradova na obalama Baltičkoga i [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]]. U 16. i ranom [[17. stoljeće|17. stoljeću]], [[Poljsko-Litavska Unija|Poljska]], [[Danska]] i [[Švedska]] vodile su ratove za prevlast na Baltiku poznatim pod latinskim nazivom ''[[Dominium maris baltici]]'' ('Gospodstvo nad Baltičkim morem'). Na kraju je [[Švedsko Carstvo]] ''[[de facto]]'' steklo prevlast nad cijelim Baltičkim morem. U Švedskoj se more tada nazivalo ''Mare Nostrum Balticum'' ('Naše Baltičko more'). Cilj švedskoga ratovanja tijekom 17. stoljeća bio je učiniti Baltičko more svešvedskim morem (''Ett Svenskt innanhav''), što je i postignuto osim manjega dijela između Rige u Latviji i [[Szczecin|Szczecina]] u Pomeraniji. Međutim, [[Nizozemska Republika|Nizozemci]] su dominirali baltičkom trgovinom u 17. stoljeću.

U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Pruska]] postale su vodeće regionalne pomorske sile. Poraz Švedske u [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]] omogućio je Rusiji izlaz na istočnu obalu Baltika. Rusija je postala i ostala dominantna sila na Baltiku. Ruski [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar Veliki]] uvidio je stratešku važnost Baltika i odlučio osnovati svoju novu prijestolnicu [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] na ušću rijeke [[Neva|Neve]] na istočnome kraju [[Finski zaljev|Finskoga zaljeva]]. Rusija je snažno razvila trgovinu ne samo unutar baltičke regije već i s regijom [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]], posebice s istočnom [[Engleska|Engleskom]] i [[Nizozemska|Nizozemskom]], koja je uvozila baltičko drvo, katran, lan i konoplju za izgradnju brodovlja.

Tijekom [[Krimski rat|Krimskoga rata]], zajednička britanska i francuska flota napala je ruske tvrđave na Baltiku u sukobu poznatome i kao [[Alandski rat]]. Bombardirali su [[Suomenlinna|Sveaborg]], glavnu utvrdu obrane [[Helsinki|Helsinkija]] i utvrdu [[Kronštat, Rusija|Kronštat]] pred Sankt Peterburgom, a uništili su i [[Bomarsund]] u [[Ålandski otoci|Ålandu]]. Nakon ujedinjenja [[Njemačka|Njemačke]] 1871. cijela je južna obala pala pod njemačku kontrolu. [[Prvi svjetski rat]] se samo dijelom vodio u Baltičkome moru. Nakon 1920. [[Poljska]] je dobila pristup Baltičkome moru na štetu njemačkoga teritorija putem tzv. [[Poljski koridor|Poljskoga koridora]] i proširila je luku [[Gdynia]] u konkurenciji s lukom [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnoga grada Danziga]].

Nakon dolaska nacista na vlast, Njemačka je povratila [[Memelland]] i nakon otvaranja [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|istočnoga bojišta]] okupirala je baltičke države. Godine 1945. Baltičko more postalo je masovna grobnica za vojnike i izbjeglice nakon što su brodovi kojima su se povlačili napadnuti [[Torpedo|torpedima]]. Potonuće njemačkoga vojnog broda za prijevoz vojnika ''[[Wilhelm Gustloff (brod)|Wilhelma Gustloffa]]'' ostaje pomorska katastrofa s najviše žrtava u povijesti ovoga mora, s oko 9000 poginulih. Godine 2005. ruska je skupina znanstvenika pronašla na dnu mora preko pet tisuća olupina zrakoplova, potopljenoga ratnog brodovlja i drugog materijala, uglavnom iz Drugog svjetskog rata.

=== Nakon Drugog svjetskog rata ===
Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], razne su nacije uključujući [[Sovjetski Savez]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]], odlagale [[Kemijsko ratovanje|kemijsko oružje]] u Baltičkome moru, povećavajući tako opasnost od zagađenja okoliša,&lt;ref&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3102728,00.html Chemical Weapon Time Bomb Ticks in the Baltic Sea] ''Deutsche Welle'', 1 February 2008.&lt;/ref&gt; a dan danas ribari povremeno nalaze nešto od ovog materijala. Prema izvješću Helsinške komisije zadnji slučajevi vađenja takvoga materijala bila su 2005. s četiri manja ''ulova'' kemijskoga streljiva ukupne težine 105 kg. Ovo je značajno smanjenje u odnosu na 25 takova incidenta u 2003. s ukupnom količinom od 1110 kg.&lt;ref&gt;[http://www.helcom.fi/stc/files/Publications/Proceedings/bsep112.pdf Activities 2006: Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114011006/http://www.helcom.fi/stc/files/Publications/Proceedings/bsep112.pdf|date=14 January 2009}} Baltic Sea Environment Proceedings No. 112.&lt;/ref&gt; [[Vlada SAD-a|Američka vlada]] do sada odbija otkriti točne koordinate mjesta odlaganja. Metalni spremnici polako korodiraju i ispuštaju [[iperit]] i druge tvari, te tako zagađuju znatan dio Baltičkoga mora.

Nakon 1945. [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|njemačko stanovništvo protjerano je]] iz svih područja istočno od linije [[Odra]]-[[Lužička Nisa|Nisa]], [[Etničko čišćenje|stvarajući prostor]] za nova poljska i ruska naselja. [[Poljska]] je dobila veći dio južne obale. [[Sovjetski Savez]] dobio je još jedan pristup Baltiku s [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskom oblašću]], koja je bila dijelom [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]] naseljene Nijemcima. Baltičke države na istočnoj obali pripojio je Sovjetski Savez. Baltik su tada podijelili suprotstavljeni vojni blokovi [[NATO]] i [[Varšavski ugovor]], što je ograničavalo trgovinu i kretanje ljudi. Ova je podjela završila tek nakon pada [[Komunizam|komunističkih]] režima u srednjoj i istočnoj Europi u kasnim 1980-ima.

Od svibnja 2004., pristupanjem baltičkih država i Poljske [[Europska unija|Europskoj Uniji]], Baltičko more gotovo je u potpunosti okruženo zemljama [[Europska unija|Europske unije]] (EU). Preostala obalna područja izvan EU su rusko područje Sankt Peterburga i [[eksklava]] [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]].

Zimske oluje obično zahvaćaju područje tijekom listopada, što je uzrokovalo nekoliko [[Brodolom|brodoloma]]. Drevne drvene brodske olupine kao što je ''[[Vasa (brod)|Vasa]]'', obično ostaju dobro očuvane, pošto hladna i bočata voda Baltika sprječava razmnožavanje [[brodski crv|brodskoga crva]].

=== Poplave ===
Općenito se poplave događaju kada je razina vode više od jednog metra iznad normalne. U [[Warnemünde|Warnemündeu]] se od 1950. do 2000. dogodilo oko 110 poplava, u prosjeku nešto više od dvije godišnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Sztobryn|first=Marzenna|last2=Stigge|first2=Hans-Joachim|last3=Wielbińska|first3=Danuta|last4=Weidig|first4=Bärbel|last5=Stanisławczyk|first5=Ida|last6=Kańska|first6=Alicja|last7=Krzysztofik|first7=Katarzyna|last8=Kowalska|first8=Beata|last9=Letkiewicz|first9=Beata|last10=Mykita|first10=Monika|year=2005|title=Sturmfluten in der südlichen Ostsee (Westlicher und mittlerer Teil)|trans-title=Storm floods in the Southern Baltic (western and central part)|url=http://www.ikzm-d.de/infos/pdfs/129_Bericht_Sturmfluten.pdf|url-status=dead|journal=Berichte des Bundesamtes für Seeschifffahrt und Hydrographie|language=de|issue=39|page=6|archive-url=https://web.archive.org/web/20121028010502/http://www.ikzm-d.de/infos/pdfs/129_Bericht_Sturmfluten.pdf|archive-date=28 October 2012|access-date=2 July 2012}}&lt;/ref&gt;

Povijesne poplave bile su Poplava na blagdan Svih svetih 1304. i druge poplave 1320., 1449., 1625., 1694., 1784. i 1825. godine. Malo se zna o njihovom opsegu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sturmfluten an der Ostseeküste – eine vergessene Gefahr?|trans-title=Storm floods along the Baltic Sea coastline – a forgotten threat?|url=http://www.ikzm-d.de/inhalt.php?page=129,2843|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140724062335/http://www.ikzm-d.de/inhalt.php?page=129,2843|archive-date=24 July 2014|access-date=2 July 2012|website=Informations-, Lern-, und Lehrmodule zu den Themen Küste, Meer und Integriertes Küstenzonenmanagement|publisher=EUCC Die Küsten Union Deutschland e. V.}}&lt;/ref&gt; Od 1872. postoje redoviti i pouzdani zapisi o razinama vode u Baltičkome moru. Najveća je bila poplava 1872. godine kada je voda u prosjeku iznosila 2,43 m iznad prosjeka u Warnemündeu, a najviša je razina bila 2,83 m. U zadnjim vrlo obilnim poplavama prosječni vodostaji dosezali su 1,88 m iznad prosjeka 1904. godine, 1,89 m 1913. godine, 1,73 m u siječnju 1954., 1,68 m od 2. do 4. studenoga 1995. i 1,65 m 21. veljače 2002.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Tiesel|first=Reiner|date=October 2003|title=Sturmfluten an der deutschen Ostseeküste|trans-title=Storm floods at the German Baltic Sea coasts|url=http://www.ikzm-d.de/showaddon.php?text=386|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012062254/http://www.ikzm-d.de/showaddon.php?text=386|archive-date=12 October 2012|access-date=2 July 2012|website=Informations-, Lern-, und Lehrmodule zu den Themen Küste, Meer und Integriertes Küstenzonenmanagement|publisher=EUCC Die Küsten Union Deutschland e. V.|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

=== Ocenografski podatci ===
[[Datoteka:Baltic_drainage_basins_(catchment_area).svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Baltic_drainage_basins_%28catchment_area%29.svg/220px-Baltic_drainage_basins_%28catchment_area%29.svg.png|mini|Baltički sliv s dubinom, nadmorskom visinom, glavnim rijekama i jezerima.]]
[[Datoteka:Curonian_Spit_NP_05-2017_img17_aerial_view_at_Epha_Dune.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d2/Curonian_Spit_NP_05-2017_img17_aerial_view_at_Epha_Dune.jpg/220px-Curonian_Spit_NP_05-2017_img17_aerial_view_at_Epha_Dune.jpg|mini|[[Kurska prevlaka]] u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]] u Rusiji.]]
Kao [[rubno more]] [[Atlantski ocean|Sjevernoga Atlantskog oceana]], Baltičko more je omeđeno [[Švedska|Švedskom]] i [[Danska|Danskom]] na zapadu, [[Finska|Finskom]] na sjeveroistoku i [[Baltičke države|baltičkim zemljama]] na jugoistoku.

More je dugačko oko 1600 km, u prosjeku 193 km široko, prosječno 55 metara duboko, a najveća mu je dubina 459 m. Površina je 349 644 km²,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=EuroOcean|url=http://www.eurocean.org/np4/323.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140415124200/http://www.eurocean.org/np4/323.html|archive-date=15 April 2014|access-date=14 April 2014}}&lt;/ref&gt; a duljina obale oko 8000 km.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Geography of the Baltic Sea Area|url=http://www.envir.ee/baltics/geograph.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060421230004/http://www.envir.ee/baltics/geograph.htm|archive-date=21 April 2006|access-date=27 August 2005}}&lt;/ref&gt;

Baltičko more jedno je od najvećih [[Bočata voda|bočatih]] kopnenih mora po površini i zauzima bazen (''[[Zungenbecken]]''), koji se formirao glacijalnom [[Erozija|erozijom]] tijekom posljednjih nekoliko [[Ledeno doba|ledenih doba]].


'''Fizičke značajke Baltičkoga mora, njegovih glavnih podregija i prijelazne zone u područje Skagerrak/Sjeverno more'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |Potpodručje
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |Površina
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |Volumen
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |Maksimalna dubina
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |Prosječna dubina
|-
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |m
! style=&quot;background: DarkCyan; color: white; text-align: center&quot; |m
|-
| style=&quot;text-align: left&quot; |Pravi Baltik
| style=&quot;text-align: right&quot; |211 069
| style=&quot;text-align: right&quot; |13 045
| style=&quot;text-align: right&quot; |459
| style=&quot;text-align: right&quot; |62,1
|-
| style=&quot;text-align: left&quot; |Botnički zaljev
| style=&quot;text-align: right&quot; |115 516
| style=&quot;text-align: right&quot; |6389
| style=&quot;text-align: right&quot; |230
| style=&quot;text-align: right&quot; |60,2
|-
| style=&quot;text-align: left&quot; |Finski zaljev
| style=&quot;text-align: right&quot; |29 600
| style=&quot;text-align: right&quot; |1100
| style=&quot;text-align: right&quot; |123
| style=&quot;text-align: right&quot; |38,0
|-
| style=&quot;text-align: left&quot; |Riški zaljev
| style=&quot;text-align: right&quot; |16 300
| style=&quot;text-align: right&quot; |424
| style=&quot;text-align: right&quot; |&gt; 60
| style=&quot;text-align: right&quot; |26,0
|-
| style=&quot;text-align: left&quot; |More Belta/Kattegat
| style=&quot;text-align: right&quot; |42 408
| style=&quot;text-align: right&quot; |802
| style=&quot;text-align: right&quot; |109
| style=&quot;text-align: right&quot; |18,9
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; |Ukupno: Baltičko more
! style=&quot;text-align: right&quot; |415 266
! style=&quot;text-align: right&quot; |21 721
! style=&quot;text-align: right&quot; |459
! style=&quot;text-align: right&quot; |52,3
|}

=== Opseg ===
[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definira granice Baltičkoga mora na sljedeći način:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=28 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}&lt;/ref&gt;

Omeđen je obalama Njemačke, Danske, Poljske, Švedske, Finske, Rusije, Estonije, Latvije i Litve i proteže se sjeveroistočno od sljedećih granica.

* ''U Malome Beltu.'' Crta koja spaja [[Falshöft]] ({{coord|54|47|N|9|57.5|E|display=inline}}) i [[Vejsnæs Nakke]] ({{coord|54|49|N|10|26|E|display=inline}}).
* ''U Velikome Beltu.'' Crta koja spaja Gulstav (južni rub otoka [[Langeland]]) i Kappel Kirke ({{coord|54|46|N|11|01|E|display=inline}}) na otoku [[Lolland]].
* ''U tjesnacu [[Guldborgsund (općina)|Guldborgsund]].'' Crta koja spaja Flinthorne-Rev i Skjelby ({{coord|54|38|N|11|53|E|display=inline}}).
* ''U tjesnacu [[Øresund]].'' Crta koja spaja svjetionik na poluotoku [[Stevns (općina)|Stevns]] ({{coord|55|17|N|12|27|E|display=inline}}) i [[Falsterbo]] ({{coord|55|23|N|12|49|E|display=inline}}).

=== Podjela ===
[[File:Baltic_marine_subdivisions_and_drainage_basins.gif|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Baltic_marine_subdivisions_and_drainage_basins.gif|mini|Područja i bazeni Baltičkoga mora:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Baltic Sea area clickable map|url=http://www.baltic.vtt.fi/demo/baltmap.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071023052150/http://www.baltic.vtt.fi/demo/baltmap.htm|archive-date=23 October 2007|access-date=11 April 2008|website=www.baltic.vtt.fi}}&lt;/ref&gt;1 = Botnička uvala

2 = Botničko more1 + 2 = Botnički zaljev, dio 3 i 4

3 = Arhipelaško more 4 = Ålandsko more

5 = Finski zaljev 6 = Sjeverni Baltik u užem smislu

7 = Zapadnogotlandski bazen 8 = Istočnogotlandski bazen

9 = Riški zaljev 10 = Gdanjska uvala 11 = Bornholmski bazen

12 = Arkonski bazen 6 – 12 = Baltik u užem smislu

13 = Kattegat, nije dio Baltičkoga mora 14 = More Belta (Mali Belt i Veliki Belt)

15 = Öresund 14 + 15 = Danski tjesnaci, nisu dijelom Baltičkoga mora.]]
Sjeverni dio Baltičkoga mora poznat je i kao [[Botnički zaljev]], od čega se najsjeverniji dio naziva [[Botnička uvala]]. Zaobljeniji južni bazen zaljeva nosi ime [[Botničko more]], a odmah južno od njega nalazi se [[Ålandsko more]]. [[Finski zaljev]] povezuje Baltičko more sa [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgom]]. [[Riški zaljev]] smješten je između glavnoga grada [[Latvija|Latvije]] [[Riga|Rige]] i [[Estonija|estonskoga]] otoka [[Saaremaa]].

Sjeverno Baltičko more smješten je između [[Stockholm|Stockholma]], jugozapadne Finske i Estonije. [[Gotlandski bazen|Zapadni i istočni Gotlandski bazen]] čine glavne dijelove središnjega Baltičkog mora. Bornholmski bazen je područje istočno od [[Bornholm|Bornholma]], a plići [[Rt Arkona|Arkonski]] bazen proteže se od Bornholma do danskih otoka [[Falster]] i [[Zeland|Zealand]].

Na jugu, [[Gdanjski zaljev]] leži istočno od [[Hel (poluotok)|poluotoka Hel]] na poljskoj obali i zapadno od [[Poluotok Sambija|poluotoka Sambia]] u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]]. [[Pomeranski zaljev]] je smješten sjeverno od otoka [[Usedom|Usedom/Uznam]] i [[Wolin]] istočno od [[Rügen|Rügena]]. Između Falstera i njemačke obale nalaze se [[zaljev Mecklenburg]] i [[zaljev Lübeck]]. Najzapadniji dio Baltičkoga mora je [[Kielski zaljev]]. Tri [[Danski tjesnaci|danska tjesnaca]], [[Veliki Belt]], [[Mali pojas|Mali Belt]] i [[Øresund]], povezuju Baltičko more s tjesnacima [[Kattegat]] i [[Skagerrak]] u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].

=== Temperatura i ledeni pokrov ===
[[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png/220px-BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Satelitska slika Baltičkoga mora zimi.]]
[[Datoteka:Baltic_Sea_1551_(5496745361).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3a/Baltic_Sea_1551_%285496745361%29.jpg/220px-Baltic_Sea_1551_%285496745361%29.jpg|mini|Putovanje Baltičkim morem zimi.]]
[[Datoteka:Skiing_on_the_ice_in_Haukilahti.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/Skiing_on_the_ice_in_Haukilahti.jpg/220px-Skiing_on_the_ice_in_Haukilahti.jpg|mini|Tijekom posebno hladnih zima, obalni dijelovi Baltičkoga mora zalede se u dovoljno čvrsti led da se po njemu hoda ili skija.]]
Temperatura vode Baltičkog mora značajno se koleba ovisno o lokaciji, sezoni i dubini. U Bornholmskom bazenu, koji se nalazi istočno od istoimenoga otoka, površinska temperatura obično pada na 0 – 5 °C tijekom vrhunca zime i penje se na 15 – 20 °C u najtoplijem ljetnom razdoblju, dok je godišnji prosjek oko 9 – 10 °C.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Our Baltic Sea|url=http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM|archive-date=26. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726025617/http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sličan obrazac može se vidjeti u [[Gotlandski bazen|Gotlandskom bazenu]], koji se nalazi između otoka [[Gotland]] i [[Latvija|Latvije]]. U dubini ovih bazena temperaturne varijacije su manje. Na dnu Bornholmskoga bazena dubokome oko 80 m, temperatura je obično 1 – 10 °C, a na dnu Gotlandskog bazena, na dubinama većim od 225 m, temperatura je obično 4 – 7 °C.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea&quot; /&gt; Općenito, lokacije na pučini, niže geografske širine i otoci imaju [[Oceanska klima|oceansku klimu]], ali uobičajena su i obalna područja s [[Kontinentska klima|kontinentskom klimom]], osobito u [[Finski zaljev|Finskome zaljevu]]. U sjevernim pritocima klima prelazi iz umjereno kontinentske u [[Polarna klima|subpolarnu]] na najsjevernijim obalama.

U dugoročnom prosjeku, u najhladnijem dijelu godine oko 45% površine Baltičkoga mora pokriveno je ledom. Dijelovi Baltika obično prekriveni ledom tijekom zime jesu [[Botnički zaljev]], [[Finski zaljev|Finski]] zaljev, [[Riški zaljev]], [[Zapadnoestonsko otočje]], [[Stockholmski arhipelag|Stockholmsko otočje]] i [[Arhipelaško more|Otočno more]] jugozapadno od Finske. Ostatak Baltika ne smrzava se tijekom zime, osim nekih zatvorenijih zaljeva i plitkih laguna poput [[Kurski zaljev|Kurskoga zaljeva]]. Led doseže najveću debljinu u veljači ili ožujku, a tipična debljina leda u najsjevernijemu području [[Botnički zaljev|Botničkoga zaljeva]], [[Botnička uvala|Botničkoj uvali]], iznosi oko 70 cm i smanjuje se južnije.

Stvaranje ledena sloja započinje u sjevernim krajevima Botničke uvale obično sredinom studenoga, a zahvaća otvorene vode Botničkoga zaljeva početkom siječnja. [[Botničko more]], bazen južno od [[Kvarken|Kvarkena]], smrzava se u prosjeku krajem veljače. Finski i Riški zaljev obično se zalede krajem siječnja. Godine 2011., Finski zaljev bio je potpuno zaleđen 15. veljače.

Opseg leda ovisi o tome je li zima blaga, umjerena ili jaka. Tijekom jakih zima oko južne [[Švedska|Švedske]] pa čak i u [[Danski tjesnaci|danskim tjesnacima]] može se stvoriti led. Prema [[William Derham|Williamu Derhamu]], povjesničaru prirode iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], tijekom jakih zima [[1703.]] i [[1708.]] ledeni pokrivač je sezao sve do danskih tjesnaca.&lt;ref&gt;Derham, William ''Physico-Theology: Or, A Demonstration of the Being and Attributes of God from His Works of Creation'', London, 1713.&lt;/ref&gt;

Od 1720. godine Baltičko more zaledilo se čak 20 puta, posljednji put početkom 1987. godine, što je bila najteža zima u [[Skandinavski poluotok|Skandinavskome području]] od 1720. godine. Led je tada prekrio 400 000 km². Tijekom zime [[2010.]] – [[2011.]], koja je bila prilično oštra u usporedbi s onima iz posljednjih desetljeća, najveća površina ledenoga pokrivača izmjerena je 25. veljače 2011. i bila je 315 000 km². Led se tada proširio od sjeverne obale Baltika do sjevernoga vrha [[Gotland|Gotlanda]], s malim područjima bez leda s obje strane, a istočna obala Baltičkoga mora bila je prekrivena ledenim pokrovom širokim 25 do 100 km sve do [[Gdanjsk]]a. Ovu pojavu smrzavanja uzrokovalo je stagnirajuće područje [[Atmosferski tlak|visokog tlaka]] koje se zadržalo nad srednjom i sjevernom Skandinavijom od 10. do 24. veljače. Nakon toga, jaki južni vjetrovi gurnuli su led dalje prema sjeveru, a velik dio voda sjeverno od Gotlanda ponovno je bio slobodan od leda, koji se nakupio uz obale južne Finske.&lt;ref&gt;''Helsingin Sanomat'', 10. veljače 2011.&lt;/ref&gt; Posljedice spomenutoga područja visokoga tlaka nisu doprle do južnih dijelova Baltičkog mora, stoga se cijelo more nije zaledilo. Međutim, plutajući led primijećen je u blizini luke [[Świnoujście]] u siječnju 2010.

Posljednjih godina prije 2011. Botnički zaljev i Botničko more bili su okovani čvrstim ledom u blizini obale i gustim plutajućim ledom daleko od nje. 2008. led se gotovo i nije formirao osim kratkoga razdoblja u ožujku.
[[Datoteka:Jäämäed_Puhtulaiul_1.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/58/J%C3%A4%C3%A4m%C3%A4ed_Puhtulaiul_1.JPG/220px-J%C3%A4%C3%A4m%C3%A4ed_Puhtulaiul_1.JPG|mini|Hrpe plutajućeg leda na obali Puhtulaida u blizini [[Virtsu|Virtsua]] u Estoniji krajem travnja.]]
Tijekom zime, led se najprije formira uz obalu, čineći luke neupotrebljivima bez usluga [[Ledolomac|ledolomaca]], a kasnije se širi na otvoreno more. Daleko od obale valovi i vjetrovi čine pomicanje leda vrlo dinamičnim tijekom cijele godine. Led je u tom dijelu mora uglavnom sastavljen od velikih hrpa i grebena koji se stalno pomiču i vjetrovi ga guraju i nabijaju uz obalni led.

U proljeće se Finski i Botnički zaljev obično otope krajem travnja, a neki se ledeni grebeni zadrže do svibnja na istočnim krajevima Finskoga zaljeva. U najsjevernijim krajevima Botničke uvale, led se obično zadržava do kasnoga svibnja, a do početka lipnja se redovito u potpunosti otopi. Međutim, godine 1867. (kad je područje pogodila glad) ostaci leda uočeni su čak 17. srpnja u blizini [[Uddskär|Uddskära]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nödåret 1867|url=http://byar.lulea.se/scripts/historia_visa.asp?By=79&amp;No=114|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727130208/http://byar.lulea.se/scripts/historia_visa.asp?By=79&amp;No=114|archive-date=27 July 2011|publisher=Byar i Luleå}}&lt;/ref&gt; U svibnju su nekoliko puta uočeni ostaci leda čak i južnije do [[Øresund|Øresunda]], 15. svibnja 1942. kod [[Taarbaek|Taarbaeka]]  i 11. svibnja 1771. kod Kopenhagena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19 January 2008|title=Isvintrene i 40'erne|url=http://vejr.tv2.dk/artikel/id-10070756%3Aisvintrene-i-40erne.html/mraid.js|publisher=TV 2|access-date=30. studenoga 2022.|archive-date=6. siječnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106105613/http://vejr.tv2.dk/artikel/id-10070756%3Aisvintrene-i-40erne.html/mraid.js|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1771 – Nationalmuseet|url=http://natmus.dk/historisk-viden/temaer/militaerhistorie/soeofficeren-peter-schioennings-liv/kilder/peter-schioennings-dagbog/1771/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170416044935/http://natmus.dk/historisk-viden/temaer/militaerhistorie/soeofficeren-peter-schioennings-liv/kilder/peter-schioennings-dagbog/1771/|archive-date=16 April 2017|access-date=15 April 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Is i de danske farvande i 1700-tallet|url=https://natmus.dk/historisk-viden/temaer/klima-i-historien/den-lille-istid-og-industrialiseringen/is-i-de-danske-farvande/|publisher=Nationalmuseet}}&lt;/ref&gt;

Ledeni pokrivač glavno je [[stanište]] dvaju velikih [[sisavac]]a, [[Sivi tuljan|sivoga tuljana]] (''Halichoerus grypus'') i baltičke [[Prstenasta medvjedica|prstenaste medvjedice]] (''Pusa hispida botnica''), koji nalaze hranu ispod ledenoga pokrova i [[razmnožavanje|razmnožavaju]] se na njegovoj površini. Od ova dva tuljana, samo je prstenasta medvjedica ugrožena kada u Baltičkome moru nema dovoljno leda, s obzirom na to da hrani svoje mlade samo dok je na ledu. Sivi tuljan prilagođen je razmnožavanju i na obali bez leda. Morski led također je [[stanište]] nekoliko vrsta [[Alge|algi]] koje rastu s donje strane ledenoga pokrova i unutar nezamrznutih džepova slane vode u samome ledu.

Zbog čestih razlika u temperaturi u zimskome razdoblju koji mijenjaju [[ledište]] ledenoga pokrova, slani led Baltičkoga mora može biti opasan za hodanje, posebice u usporedbi sa stabilnijim ledom koji se formira na površini [[Slatka voda|slatkih voda]], primjerice na unutarnjim [[Jezero|jezerima]].

=== Hidrografija i hidrogeografija ===
[[Datoteka:Ostseetiefen.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b6/Ostseetiefen.png/220px-Ostseetiefen.png|mini|Dubine Baltičkoga mora (u metrima)]]
Baltičko more istječe kroz danske tjesnace u [[Skagerrak]] i [[Kattegat]], međutim istjek vodene mase je složen. Površinski sloj manje slane vode ispušta 940 km³ vodenoga obujma godišnje u [[Sjeverno more]]. Zbog razlike u [[Salinitet|slanosti]], dublji sloj slanije vode koja se kreće u suprotnom smjeru donosi u Baltičko more 475 km³ vode godišnje. Vrlo se sporo miješa s gornjim vodama, što ishoduje gradijentom manje slanosti pri vrhu do veće slanosti prema dnu, pri čemu većina slane vode ostaje na dubini od 40 do 70 metara. Opća cirkulacija je u smjeru suprotnom od kazaljke na satu: prema sjeveru uz njegovu istočnu granicu, a prema jugu uz zapadnu.&lt;ref name=&quot;Alhonen&quot;&gt;Alhonen, str. 88&lt;/ref&gt;

Razlika između odljeva i dotoka u potpunosti je uzrokovan dotokom [[Slatka voda|slatke vode]]. U Baltičko more utječe više od 250 [[rijeka (vodotok)|rijeka]] i ostalih vodotokova. Površina Baltičkoga slijeva je oko 1 600 000 km² i svake se godine u Baltičko more ulijeva oko 660 km³ slatke vode. Neke od glavnih rijeka [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] dio su Baltičkoga sliva, primjerice [[Odra]], [[Visla]], [[Njemen|Neman]], [[Zapadna Dvina|Daugava]] i [[Neva]]. Dodatna količina slatke vode dolazi iz razlike u većoj količini [[Oborina|padalina]] u odnosu na [[isparavanje]]. Osnovni izvor slane vode je dotok vode iz [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]] u Baltik.

Razina vode općenito puno više ovisi o smjeru vjetra u tom području nego o učincima [[Morske mijene|plime i oseke]]. Međutim, plimne struje pojavljuju se u uskim prolazima u zapadnim dijelovima Baltičkoga mora. Plima može doseći 17 do 19&amp;nbsp;cm u [[Finski zaljev|Finskome zaljevu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Medvedev|first=I. P.|last2=Rabinovich|first2=A. B.|last3=Kulikov|first3=E. A.|date=September 2013|title=Tidal oscillations in the Baltic Sea|url=http://link.springer.com/10.1134/S0001437013050123|journal=Oceanology|language=en|volume=53|issue=5|pages=526–538|bibcode=2013Ocgy...53..526M|doi=10.1134/S0001437013050123|issn=0001-4370}}&lt;/ref&gt;

Visina valova općenito je mnogo niža od one u [[Sjeverno more|Sjevernome moru]]. Baltičko more pogađaju prilično jake i iznenadne oluje deset i više puta godišnje zbog velikih temperaturnih razlika i značajne jačine vjetra. Sezonski vjetrovi također uzrokuju male promjene razine mora, reda veličine 0,5 m.&lt;ref name=&quot;Alhonen2&quot;&gt;Alhonen, str. 88&lt;/ref&gt; Prema medijima, tijekom oluje u siječnju 2017. izmjeren je ekstremni val iznad 14 m, a [[Finski meteorološki institut]] izmjerio je najveću visinu vala od oko 8 m. Ti ekstremni događaji pojave velikih valova mogu odigrati važnu ulogu u dinamici mora i [[Erozija|eroziji]] [[obala|obalnoga područja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Rutgersson|first=Anna|last2=Kjellström|first2=Erik|last3=Haapala|first3=Jari|last4=Stendel|first4=Martin|last5=Danilovich|first5=Irina|last6=Drews|first6=Martin|last7=Jylhä|first7=Kirsti|last8=Kujala|first8=Pentti|last9=Guo Larsén|first9=Xiaoli|last10=Halsnæs|first10=Kirsten|last11=Lehtonen|first11=Ilari|date=6 April 2021|title=Natural Hazards and Extreme Events in the Baltic Sea region|url=https://esd.copernicus.org/preprints/esd-2021-13/|journal=Earth System Dynamics Discussions|language=English|volume=13|issue=1|pages=251–301|doi=10.5194/esd-2021-13|issn=2190-4979}}&lt;/ref&gt;

=== Slanost ===
[[Datoteka:Sunny_day_on_the_coast_on_Baltic_sea.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sunny_day_on_the_coast_on_Baltic_sea.jpg/220px-Sunny_day_on_the_coast_on_Baltic_sea.jpg|mini|Baltičko more kod [[Klaipėda|Klaipėde]] ([[Karklė]]).]]
Baltičko more je najveće unutarnje [[Bočata voda|bočato]] more na svijetu.&lt;ref name=&quot;Leijonmalm2017&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Snoeijs-Leijonmalm P.|title=Biological Oceanography of the Baltic Sea|last2=E.Andrén|publisher=Springer, Dordrecht|year=2017|isbn=978-94-007-0667-5|editor-last=P. Snoeijs-Leijonmalm|pages=23–84|chapter=Why is the Baltic Sea so special to live in?|editor-last2=H. Schubert|editor-last3=T. Radziejewska}}&lt;/ref&gt; Samo su dvije druge bočate vode veće prema nekim mjerenjima: [[Crno more]] je veće i po površini i po obujmu vode, ali većina se nalazi izvan [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnoga pojasa]] (samo mali dio je u unutrašnjosti). [[Kaspijsko jezero|Kaspijsko more]] ima veći volumen vode, ali je unatoč svom imenu jezero a ne more.&lt;ref name=&quot;Leijonmalm2017&quot; /&gt;

[[Salinitet]] Baltičkoga mora mnogo je niži od slanosti oceanskih voda (koji u prosjeku iznosi 3,5%), kao rezultat obilnoga otjecanja slatke vode s okolnoga kopna ([[Rijeka (vodotok)|rijeke]], [[Potok|potoci]] i slično), u kombinaciji s plitkoćom samoga mora. Slijevanje slatkih voda u more doprinosi otprilike jednu četrdesetinu ukupnoga obujma mora godišnje, pošto je obujam baltičkoga bazena oko 21 000 km³, a godišnje otjecanje je oko 500 km³. 

Otvorene površinske vode &quot;pravoga&quot; Baltičkog mora općenito imaju salinitet od 0,3 do 0,9%. Dotok slatke vode u more iz otprilike dvjestotinjak rijeka i unošenje soli s jugozapada stvaraju gradijent slanosti u Baltičkome moru. Najveća površinska slanost, općenito 0,7 – 0,9%, nalazi se u krajnjem jugozapadnom dijelu Baltika, u bazenima Arkone i [[Bornholm|Bornholma]] (prvi se nalazi otprilike između jugoistočnog [[Zeland|Zelanda]] i Bornholma, a drugi izravno istočno od Bornholma). Postupno opada prema istoku i sjeveru, dosežući najnižu razinu u [[Botnički zaljev|Botničkome zaljevu]] na oko 0,3%.&lt;ref name=&quot;Hydrogeography&amp;Oxygen&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Viktorsson, L.|date=16 April 2018|title=Hydrogeography and oxygen in the deep basins|url=http://www.helcom.fi/baltic-sea-trends/environment-fact-sheets/hydrography/hydrography-and-oxygen-in-the-deep-basins/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM}}&lt;/ref&gt; Pijenje površinske vode Baltika čak ne bi izazvalo [[Hidratacija|dehidrataciju]], kao što je slučaj s oceanskom vodom. 

Kako je slana voda gušća od slatke, dno Baltičkoga mora je slanije od površine. To stvara vertikalnu slojevitost vodenoga stupca, [[haloklina|haloklinu]], koja predstavlja prepreku izmjeni [[Kisik|kisika]] i hranjivih tvari te stvara pritisak ka odvajanju morskih okruženja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Baltic Sea: Its Past, Present and Future|url=http://www.ices.dk/projects/balticsea/baltic%20sea-rse%20thulin%20and%20andrusaitis.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070606211738/http://www.ices.dk/projects/balticsea/baltic%20sea-rse%20thulin%20and%20andrusaitis.pdf|archive-date=6 June 2007}}&lt;/ref&gt; Razlika između slanosti dna i površine mijenja se ovisno o lokaciji. Općenito, slijedi isti obrazac od jugozapada prema istoku i sjeveru kao što je slučaj s površinom. Na dnu bazena Arkona (što je jednako dubinama većim od 40 m) i Bornholmskoga bazena (dubine veće od 80 m) obično iznosi 1,4 – 1,8%. Dalje prema istoku i sjeveru, slanost na dnu postojano je niža, a najniža je u Botničkome zaljevu (dubine veće od 120 m) gdje je nešto ispod 0,4%, ili samo neznatno više od slanosti površine u istoj regiji.&lt;ref name=&quot;Hydrogeography&amp;Oxygen2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Viktorsson, L.|date=16 April 2018|title=Hydrogeography and oxygen in the deep basins|url=http://www.helcom.fi/baltic-sea-trends/environment-fact-sheets/hydrography/hydrography-and-oxygen-in-the-deep-basins/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM}}&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, slanost [[Danski tjesnaci|danskih tjesnaca]], koji povezuju Baltičko more i [[Kattegat|Kattegat]], ima tendenciju biti znatno viša, ali s velikim varijacijama iz godine u godinu. Primjerice, slanost površine i dna u [[Veliki Belt|Velikome Beltu]] obično je oko 2,0% odnosno 2,8%, što je tek nešto manje od onoga u Kattegatu.&lt;ref name=&quot;Hydrogeography&amp;Oxygen3&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Viktorsson, L.|date=16 April 2018|title=Hydrogeography and oxygen in the deep basins|url=http://www.helcom.fi/baltic-sea-trends/environment-fact-sheets/hydrography/hydrography-and-oxygen-in-the-deep-basins/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM}}&lt;/ref&gt; Višak vode u baltičkome bazenu uzrokovan stalnim dotokom rijeka i potoka u Baltičko more ukazuje na postojanje toka manje slane vode kroz danske tjesnace u Kattegat (i naposljetku u [[Atlantski ocean]]).&lt;ref name=&quot;Muus1999&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Muus, B.|title=Sea Fish|url=https://archive.org/details/seafish0000muus|last2=J.G. Nielsen|last3=P. Dahlstrom|last4=B. Nystrom|year=1999|isbn=978-8790787004}}&lt;/ref&gt; Dotok slane vode u suprotnome smjeru, od Kattegata kroz danske prolaze do Baltičkoga mora, manje je pravilan. Od 1880. do 1980. veći priljevi događali su se u prosjeku šest do sedam puta po desetljeću. Od 1980. znatno je rjeđi, iako se vrlo velik priljev dogodio 2014.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Our Baltic Sea|url=http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM|archive-date=26. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726025617/http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Glavni pritoci ===
Vrijednost [[Protok (hidrologija)|srednjih protoka]] razlikuje se ovisno poretku hidroloških duljina (od najudaljenijeg izvora do mora) i vrijednosti nominalnih duljina. [[Göta älv]], pritok [[Kattegat|Kattegata]], primjerice, nije naveden zato što zbog niske slanosti mora u tom području njena voda jedva dopire do pravog Baltika:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;padding:6px; spacing:6px;&quot;
!Ime
!Prosječni istjek (m{{Sup|3}}/s)
!Duljina (km)
!Sliv (km{{Sup|2}})
!Države koje dijele sliv
|-
|[[Neva]]
|2500
|74 (nominalno)
860 (hidrološki)
|281 000
|[[Rusija]], [[Finska]]
|-
|[[Visla]]
|1080
|1047
|194 424
|[[Poljska]], pritoci: [[Bjelorusija]], [[Ukrajina]], [[Slovačka]]
|-
|[[Zapadna Dvina]]
|678
|1020
|87 900
|[[Rusija]] (izvor), [[Bjelorusija]], [[Latvija]]
|-
|[[Njemen]]
|678
|937
|98 200
|[[Bjelorusija]] (izvor), [[Litva]], [[Rusija]]
|-
|[[Kemijoki]]
|556
|550 (glavna rijeka)
600 (riječni sustav)
|51 127
|[[Finska]], [[Norveška]] (izvor Ounasjoki)
|-
|[[Odra]]
|540
|866
|118 861
|[[Češka]] (izvor), [[Poljska]], [[Njemačka]]
|-
|[[Lule (rijeka)|Lule]]
|506
|461
|25 240
|[[Švedska]]
|-
|[[Narva (rijeka)|Narva]]
|415
|77 (nominalno)
652 (hidrološki)
|56 200
|[[Rusija]] (izvor Velikaya), [[Estonija]]
|-
|[[Torne (rijeka)|Torne]]
|388
|520 (nominalno)
630 (hidrološki)
|40 131
|[[Norveška]] (izvor), [[Švedska]], [[Finska]]
|}

=== Otoci i otočja ===
[[Datoteka:Skerries which are part of the Åland Islands.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Archipelago062009.jpg/220px-Archipelago062009.jpg|mini|[[Greben|Skerries]] čine sastavni i tipični dio mnogih [[Otočje|otočja]] Baltičkoga mora, poput ovih u otočju [[Ålandski otoci|Åland]]  u [[Finska|Finskoj]].]]
[[Datoteka:Korsö_Kroksö_Sandön_February_2013.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ca/Kors%C3%B6_Kroks%C3%B6_Sand%C3%B6n_February_2013.jpg/220px-Kors%C3%B6_Kroks%C3%B6_Sand%C3%B6n_February_2013.jpg|mini|[[Stockholmski arhipelag|Stockholmsk]]o otočje]]
[[Datoteka:Bornholm_luftaufnahme.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/Bornholm_luftaufnahme.jpg/220px-Bornholm_luftaufnahme.jpg|mini|Pogled iz zraka na [[Bornholm]] u Danskoj.]]

* [[Ålandski otoci|Åland]] ([[Finska]], autonomno područje)
* [[Arhipelaško more]] ([[Finska]])
** [[Pargas]]
** [[Nagu]]
** [[Korpo]]
** [[Houtskär]]
** [[Kustavi]]
** [[Kimito]]
* [[Blekinge arhipelag|Otočje Blekinge]] ( [[Švedska]])
* [[Bornholm]], uključujući [[Ertholmene|Christiansø]] ([[Danska]])
* [[Falster]] ([[Danska]])
* [[Gotland]] ([[Švedska]])
* [[Hailuoto]] ([[Finska]])
* [[Otok Kotlin|Kotlin]] ([[Rusija]])
* [[Lolland]] ([[Danska]])
* [[Kvarken|Otočje Kvarken]], uključujući [[Valsörarna|Valsörarnu]] ([[Finska]])
* [[møn|Møn]] ([[Danska]])
* [[Öland]] ([[Švedska]])
* [[Rügen]] ([[Njemačka]])
* [[Stockholmski arhipelag|Stockholmsko otočje]] ([[Švedska]])
** [[Värmdön]] ([[Švedska]])
* [[Usedom]] ili Uznam (podijeljeno između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Poljska|Poljske]])
* [[Zapadnoestonski arhipelag|Zapadnoestonsko otočje]] ([[Estonija]]):
** [[Hiiumaa]]
** [[Muhu]]
** [[Saaremaa]]
** [[Vormsi]]
* [[Wolin]] ([[Poljska]])
* [[Zeland]] ([[Danska]])

=== Obalne zemlje ===
[[Datoteka:Population_density_in_the_Baltic_Sea_catchment_area.svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3b/Population_density_in_the_Baltic_Sea_catchment_area.svg/220px-Population_density_in_the_Baltic_Sea_catchment_area.svg.png|mini|[[Gustoća naseljenosti]] u slijevnom području Baltičkoga mora.]]
Zemlje koje imaju izlaz na Baltičko more jesu [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Njemačka]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Poljska]], [[Rusija]] i [[Švedska]].

Osim ovih zemalja, države koje se pripadaju baltičkome [[slijev]]u jesu [[Bjelorusija]], [[Češka]], [[Norveška]], [[Slovačka]] i [[Ukrajina]].

Drenažni bazen Baltičkoga mora je otprilike četiri puta veći od površine samoga mora. Oko 48% područja prekriveno je šumama, a u Švedskoj i Finskoj nalazi se većina [[šuma]], posebice oko [[Botnički zaljev|Botničkoga zaljeva]] i Finske.

Oko 20% zemlje prekriveno je oranicama ili [[Pašnjak|pašnjacima]], uglavnom u Poljskoj i na njemačkoj, danskoj i švedskoj obali Baltika. Oko 17% slijeva je neiskorišteno tlo, a oko 8% su [[Močvara|močvare]]. Većina potonjih nalazi se u Botnčkome zaljevu i Finskoj.

Ostatak područja je gusto naseljen. Oko 85&amp;nbsp;milijuna ljudi živi u baltičkome slijevu, 15&amp;nbsp;milijuna unutar 10 km od obale i 29&amp;nbsp;milijuna unutar 50 km od obale. Oko 22&amp;nbsp;milijuna živi u središtima s više od 250 000 stanovnika, a 90% njih je okupljeno u 10 km pojasa oko obale. Od 85 milijuna ljudi koji žive u području Baltičkoga slijeva, 45% njih živi u Poljskoj, 12% u Rusiji, 10% u Švedskoj 10%, a u ostalim zemljama živi manje od 6% stanovništva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Sweitzer|first=J|date=May 2019|title=Land Use and Population Density in the Baltic Sea Drainage Basin: A GIS Database|url=https://www.researchgate.net/publication/237511351|journal=Ambio|volume=25|pages=20|via=Researchgate}}&lt;/ref&gt;

==== Gradovi ====
[[Datoteka:Spb_06-2017_img01_Spit_of_Vasilievsky_Island.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/78/Spb_06-2017_img01_Spit_of_Vasilievsky_Island.jpg/220px-Spb_06-2017_img01_Spit_of_Vasilievsky_Island.jpg|mini|[[Otok Vasiljevski]] u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]] u Rusiji.]]
[[Datoteka:Stockholm_8721-B_(9870833193).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/Stockholm_8721-B_%289870833193%29.jpg/220px-Stockholm_8721-B_%289870833193%29.jpg|mini|[[Stockholm]] u Švedskoj]]
[[Datoteka:Riga_Petrikirche_Blick_vom_Turm_8.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Riga_Petrikirche_Blick_vom_Turm_8.JPG/220px-Riga_Petrikirche_Blick_vom_Turm_8.JPG|mini|[[Riga]] u Latviji]]
[[Datoteka:Paasitorni_by_the_sea.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/Paasitorni_by_the_sea.jpg/220px-Paasitorni_by_the_sea.jpg|mini|[[Helsinki]] u Finskoj]]
[[Datoteka:Calle_Dlugie_Pobrzeze,_Gdansk,_Polonia,_2013-05-20,_DD_07.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1e/Calle_Dlugie_Pobrzeze%2C_Gdansk%2C_Polonia%2C_2013-05-20%2C_DD_07.jpg/220px-Calle_Dlugie_Pobrzeze%2C_Gdansk%2C_Polonia%2C_2013-05-20%2C_DD_07.jpg|mini|[[Gdanjsk]] u Poljskoj]]
[[Datoteka:Таллин._-_panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/97/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%BB%D0%B8%D0%BD._-_panoramio.jpg/220px-%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%BB%D0%B8%D0%BD._-_panoramio.jpg|mini|[[Tallinn]] u Estoniji]]'''Najveći obalni gradovi (po broju stanovnika):'''
* [[Sankt-Peterburg|Sankt Petersburg]] ([[Rusija]]) 5 392 992 ([[metropolitansko područje]] oko 6 000 000)
* [[Stockholm]] ([[Švedska]]) 962 154 (metropolitansko područje 2 315 612)
* Helsinki ([[Finska]]) 658 864 (metropolitansko područje 1 536 810)
* [[Riga]] ([[Latvija]]) 614 618 (metropolitansko područje 1 070 000)
* [[Gdanjsk]] ([[Poljska]]) 462 700 (metropolitansko područje 1 041 000)
* [[Tallinn]] ([[Estonija]]) 435 245 (metropolitansko područje 542 983)
* [[Kalinjingrad]] ([[Rusija]]) 431 500
* [[Szczecin]] (Poljska) 413 600 (metropolitansko područje 778 000)
* [[Gdynia]] (Poljska) 255 600 (metropolitansko područje 1 041 000)
* [[Espoo]] (Finska) 257 195 (dio metropolitanskoga područja Helsinkija)
* [[Kiel]] ([[Njemačka]]) 247 000
* [[Lübeck]] (Njemačka) 216 100
* [[Rostock]] (Njemačka) 212 700
* [[Klaipėda]] ([[Litva]]) 194 400
* [[Oulu (grad)|Oulu]] ([[Finska]]) 191 050
* [[Turku]] (Finska) 180 350

===== Ostale važne luke =====

* ''Estonija:''
** [[Pärnu (grad)|Pärnu]] 44 568
** [[Maardu]] 16 570
** [[Sillamäe]] 16 567
* ''Finska:''
** [[Pori]] 83 272
** [[Kotka]] 54 887
** [[Kokkola]] 46 809
** [[Naantali]] 18 789
** [[Mariehamn]] 11 372
** [[Hanko]] 9 270
* ''Njemačka:''
** [[Flensburg]] 94 000
** [[Stralsund]] 58 000
** [[Greifswald]] 55 000
** [[Wismar]] 44 000
** [[Eckernförde]] 22 000
** [[Neustadt in Holstein]] 16 000
** [[Wolgast]] 12 000
** [[Sassnitz]] 10 000
* ''Latvija:''
** [[Liepāja]] 85 000
** [[Ventspils]] 44 000
* ''Litva:''
** [[Palanga]] 17 000
* ''Poljska:''
** [[Kołobrzeg]] 44 800
** [[Świnoujście]] 41 500
** [[Police (grad)|Police]] 34 284
** [[Władysławowo]] 15 000
** [[Darłowo]] 14 000
* ''Rusija:''
** [[Viborg (Lenjingradska oblast, Rusija)|Viborg]] 79 962
** [[Baltijsk]] 34 000
* ''Švedska:''
** [[Norrköping]] 84 000
** [[Gävle]] 75 451
** [[Trelleborg]] 26 000
** [[Karlshamn]] 19 000
** [[Oxelösund]] 11 000

== Geologija ==
{{multiple image
| align = right
| image1 = Baltic History 7500-BC.svg
| width1 = 250
| alt1 =
| caption1 = Ancilsko jezero oko 8700 godina [[BP]]. Bijelom bojom prikazani su ostaci skandinavskih ledenjaka.
| image2 = Suomi jaakauden jalkeen.png
| width2 = 177
| alt2 =
| caption2 = Veći dio površine suvremene [[Finska|Finske]] nekada je bilo morsko dno ili otočje. Plavom je bojom prikazana razina mora nakon posljednjeg ledenog doba.
| footer =
}}[[Geologija|Geološka]] istraživanja pokazuju da je prije [[Pleistocen|pleistocena]], umjesto Baltičkoga mora, postojala široka ravnica oko velike rijeke koju paleontolozi nazivaju [[Eridan (geologija)|Eridan]]. Niz pleistocenskih epizoda [[Oledba|glacijacije]] spustilo je korito rijeke i oblikovalo u morski bazen. Baltik se i danas može smatrati zajedničkim [[estuarij|estuarijem]] svih rijeka koje se u njega ulijevaju.

Geološka povijest Baltičkoga mora podijeljena je u sedam stadija, a neki od njih dobili su ime  po morskim životinjama (npr. [[mekušci]] ''Littorina'') koje su bile jasni pokazatelji promjene temperature i slanosti vode.

Čimbenici koji su odredili karakteristike mora kroz vrijeme bili su potapanje ili izranjanje područja zbog težine leda i naknadne izostatičke prilagodbe, formiranje morskih tjesnaca koji su povezivali Baltičko sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] i [[Atlantski ocean|Atlantikom]] ili nekada s velikim jezerima [[Švedska|Švedske]] i [[Bijelo more|Bijelim morem]]. Geološki stadiji Baltičkoga mora jesu:

* Eemiansko more, 130 000 – 115 000 godina [[BP]]
* Baltičko ledeno jezero, 12 600 – 10 300
* Joldsko more, 10 300 – 9500
* Ancilsko jezero, 9500 – 8000
* Mastogloško more, 8000 – 7500
* Litorinsko more, 7500 – 4000
* Postlitorinsko more, 4000 – danas

Kopno se još uvijek [[Izostazija|izostatski]] podiže iz najdublje točke uzrokovane propadanjem pod težinom leda tijekom posljednje glacijacije, što posljedično smanjuje površinu i dubinu mora. Ova je pojava poznata kao postglacijalni odskok. Podizanje morskoga dna je najbrže na finskoj obali najsjevernijega dijela Botničkoga zaljeva i iznosi oko osam milimetara godišnje. U tom je području nekadašnje morsko dno samo blago nagnuto, što dovodi do toga da se velike površine zemlje izranjaju u, geološki gledano, relativno kratkim razdobljima (desetljećima i stoljećima).

=== »Baltička anomalija« ===
»[[Baltička anomalija]]« je obilježje na nejasnoj [[sonar]]skoj slici koju su snimili švedski ronioci na dnu sjevernoga Baltičkog mora u lipnju 2011. Lovci na blago predlagali su kako slika prikazuje predmet s neobičnim obilježjima naizgled neobičnoga podrijetla. Nagađanja objavljena u [[tabloid]]ima tvrdila su da je objekt potopljeni [[NLO]]. Konsenzusom stručnjaka i znanstvenika pretpostavlja se da slika najvjerojatnije prikazuje prirodnu geološku formaciju.&lt;ref name=&quot;Snopes&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Mikkelson|first=David|title=UFO at the Bottom of the Baltic Sea? Rumor: Photograph shows a UFO discovered at the bottom of the Baltic Sea.|url=http://www.snopes.com/photos/supernatural/balticufo.asp|access-date=1 August 2017|website=Urban Legends Reference Pages© 1995-2017 by Snopes.com|publisher=Snopes.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HowStuffWorks&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Kershner|first=Kate|date=7 April 2015|title=What is the Baltic Sea anomaly?|url=http://science.howstuffworks.com/environmental/earth/oceanography/baltic-sea-anomaly.htm|access-date=1 August 2017|website=How Stuff Works|publisher=HowStuffWorks, a division of InfoSpace Holdings LLC.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LiveScience&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wolchover|first=Natalie|date=30 August 2012|title=Mysterious' Baltic Sea Object Is a Glacial Deposit|url=https://www.livescience.com/22846-mysterious-baltic-sea-object-is-a-glacial-deposit.html|access-date=1 August 2017|website=Live Science|publisher=Live Science, Purch}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PopMech&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Main|first=Douglas|date=2 January 2012|title=Underwater UFO? Get Real, Experts Say|url=http://www.popularmechanics.com/technology/aviation/ufo/underwater-ufo-get-real-experts-say|journal=Popular Mechanics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Interview of Finnish planetary geomorphologist Jarmo Korteniemi (at 1:10:45) on {{Citation|last=Mars Moon Space Tv|title=Baltic Sea Anomaly. The Unsolved Mystery. Part 1-2|date=30 January 2017|url=https://www.youtube.com/watch?v=inIBLxONMBM&amp;t=4245|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221015210545/https://www.youtube.com/watch?v=inIBLxONMBM&amp;t=4245|archivedate=15. listopada 2022.|access-date=14 March 2018|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Biologija ==

=== Flora i fauna ===
[[File:Gadus morhua Cod-2b-Atlanterhavsparken-Norway.JPG|mini|300px|Atlantski bakalar jedna je od najraširenijih vrsta ribe u Baltičkome moru.]]
[[File:Pusa hispida botnica Oulu 20150516 06.JPG|mini|300px|Baltička podvrsta prstenaste medvjedice glacijalni je relikt koji nastavlja obitavati obale Baltičkoga mora, odvojen od arktičkih populacija prstenastih medvjedica.]]
Fauna Baltičkoga mora mješavina je morskih i slatkovodnih vrsta. Među morskim ribama najčešći su [[Bakalar|atlantski bakalar]], [[Haringe|atlantska haringa]], [[Oslić|europski oslić]], [[Iverak zlatopjeg|europski iverak]] i [[arktička škarpina]], a primjeri slatkovodnih vrsta jesu [[Grgeč|europski grgeč]], [[štuka]], [[Bjelica (riba)|bjelica]] i [[bodorka]]. Slatkovodne vrste mogu se pojaviti na [[Ušće|ušćima]] rijeka ili potoka u svim obalnim dijelovima Baltičkoga mora. Morske vrste su najrasprostranjenije u većini voda Baltika sve do grada [[Gävle|Gävlea]] na obali [[Botničko more|Botničkoga mora]], gdje je tek jedna desetina riba slatkovodnih vrsta. Sjevernije od te točke omjer se postupno mijenja u korist slatkovodnih vrsta. U [[Botnički zaljev|Botničkome zaljevu]], otprilike dvije trećine vrsta su slatkovodne, a na krajnjem sjeveru ovoga zaljeva gotovo u potpunosti su prisutne slatkovodne vrste.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Our Baltic Sea|url=http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM|archive-date=26. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726025617/http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Primjerice, [[Zvjezdače|obična morska zvijezda]] i [[zeleni rak]] dvije su vrste koje su vrlo raširene duž svih europskih obala, no u Baltiku ne mogu opstati zbog znatno nižega saliniteta. Granica njihovoga raspona je zapadno od [[Bornholm|Bornholma]], što znači da ih nema u gotovo cijelome Baltičkome moru.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea3&quot; /&gt; Neke morske vrste, poput atlantskog bakalara i europskog iverka, mogu preživjeti pri relativno niskim razinama saliniteta, ali im je za razmnožavanje potrebna veća slanost, što ih primora migrirati u dublje dijelove Baltičkoga mora.&lt;ref name=&quot;Nissling1997&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Nissling, L.|last2=A. Westin|year=1997|title=Salinity requirements for successful spawning of Baltic and Belt Sea cod and the potential for cod stock interactions in the Baltic Sea|url=https://archive.org/details/marine-ecology-progress-series_1997-06-26_152_1-3/page/261|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=152|issue=1/3|pages=261–271|bibcode=1997MEPS..152..261N|doi=10.3354/meps152261|doi-access=free|issn=0171-8630 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Momigliano2018&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Momigliano, M.|last2=G.P.J. Denys|last3=H. Jokinen|last4=J. Merilä|year=2018|title=Platichthys solemdali sp. nov. (Actinopterygii, Pleuronectiformes): A New Flounder Species From the Baltic Sea|journal=Front. Mar. Sci.|volume=5|issue=225|doi=10.3389/fmars.2018.00225|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Postoji smanjenje bogatstva vrsta od danskih pojaseva do [[Botnički zaljev|Botničkoga zaljeva]] zbog postupnog smanjenja saliniteta što otežava prilagodbu organizama takvim staništima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lockwood|first=A. P. M.|title=Oceanography: An Illustrated Guide|last2=Sheader|first2=M.|last3=Williams|first3=J. A.|publisher=Manson Publishing|year=1998|isbn=978-1-874545-37-8|editor-last=Summerhayes|editor-first=C. P.|edition=2nd|location=London|page=246|chapter=Life in Estuaries, Salt Marshes, Lagoons and Coastal Waters|editor-last2=Thorpe|editor-first2=S. A.}}&lt;/ref&gt; S više od 600 vrsta beskralješnjaka, riba, vodenih sisavaca, vodenih ptica i [[Makrofit|makrofita]], bazen [[Arkona|Arkone]] (otprilike između jugoistočnoga Zelanda i Bornholma) daleko je bogatiji od drugih istočnijih i sjevernijih bazena u Baltičkome moru, koji svi imaju manje od 400 vrsta viših organizama iz ovih skupina, s izuzetkom [[Finski zaljev|Finskoga zaljeva]], koji ima više od 750 vrsta. Međutim, čak i biološki najbogatiji dijelovi Baltičkoga mora imaju puno manje vrsta od područja Kattegata visoke slanosti, koji je dom za više od 1600 vrsta iz ovih skupina.&lt;ref name=&quot;OurBalticSea4&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Our Baltic Sea|url=http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|access-date=27 July 2018|publisher=HELCOM|archive-date=26. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726025617/http://stateofthebalticsea.helcom.fi/in-brief/our-baltic-sea/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nedostatak plime i [[Morske mijene|oseke]] utjecao je na distribuciju morskih vrsta, koja je različita u usporedbi s Atlantikom.

Budući da je Baltičko more tako mlado, postoje samo dvije ili tri poznate [[Endem|endemske]] vrste: [[Smeđe alge|smeđa alga]] ''[[Fucus radicans]]'' i [[iverak]] ''[[Platichthys solemdali]]''. Čini se da su obje evoluirale u Baltičkome bazenu i priznate su kao vrste tek 2005. odnosno 2018., nakon što su prethodno bile klasificirane u skupinama s raširenijim srodnicima.&lt;ref name=&quot;Momigliano20182&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Momigliano, M.|last2=G.P.J. Denys|last3=H. Jokinen|last4=J. Merilä|year=2018|title=Platichthys solemdali sp. nov. (Actinopterygii, Pleuronectiformes): A New Flounder Species From the Baltic Sea|journal=Front. Mar. Sci.|volume=5|issue=225|doi=10.3389/fmars.2018.00225|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pereyra2009&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Pereyra, R.T.|last2=L. Bergström|last3=L. Kautsky|last4=K. Johannesson|year=2009|title=Rapid speciation in a newly opened postglacial marine environment, the Baltic Sea|journal=BMC Evolutionary Biology|volume=9|issue=70|pages=70|doi=10.1186/1471-2148-9-70|pmc=2674422|pmid=19335884}}&lt;/ref&gt; Sićušna [[kopenhaška školjka]] (''Parvicardium hauniense''), rijetka vrsta [[Dagnja|dagnje]], ponekad se smatra endemičnom, no pronađena je i u [[Sredozemno more|Sredozemnome moru]].&lt;ref&gt;Red List Benthic Invertebrate Expert Group (2013) {{URL|http://www.helcom.fi/Red List Species Information Sheet/HELCOM Red List Parvicardium hauniense.pdf|Parvicardium hauniense}}.&lt;/ref&gt; Međutim, neki smatraju da su nebaltički oblici te vrste pogrešna identifikacija lagunskih školjki ''Cerastoderma glaucum''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=17 May 2016|title=Parvicardium hauniense|url=https://naturalhistory.museumwales.ac.uk/britishbivalves/browserecord.php?-recid=122|access-date=27 July 2018|publisher=National Museum Wales}}&lt;/ref&gt; Nekoliko široko rasprostranjenih morskih vrsta ima karakteristične podpopulacije u Baltičkome moru prilagođene niskom salinitetu, poput oblika [[Haringe|atlantske haringe]] i [[Sleđevke|sleđa]] u Baltičkome moru, koji su manji od široko rasprostranjenih oblika u sjevernome Atlantiku.&lt;ref name=&quot;Muus19992&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Muus, B.|title=Sea Fish|url=https://archive.org/details/seafish0000muus|last2=J.G. Nielsen|last3=P. Dahlstrom|last4=B. Nystrom|year=1999|isbn=978-8790787004}}&lt;/ref&gt;

Posebna značajka baltičke faune jest da sadrži brojne glacijalne [[Relikt|reliktne vrste]], izolirane populacije arktičkih vrsta koje su ostale zarobljene u Baltičkoma moru nakon posljednje [[Oledba|glacijacije]], poput velikog [[Jednakonošci|jednakonošca]] ''[[Saduria entomon]]'', baltičke podvrste [[Pusa hispida|prstenaste medvjedice]] i [[četverorogi kipar|četverorogog kipara]]. Neki od ovih relikata potječu iz [[Ledenjačko jezero|ledenjačkih jezera]], poput malog račića  ''[[Monoporeia affinis]],'' koja čini glavni element [[Bentos|bentoske faune]] [[Botnički zaljev|Botničkoga zaljeva]] niske slanosti.

Zapise o nastanjivanju [[Kitovi|kitova]] u Baltičkome moru vode obalne baltičke zemlje, a podatke prikupljaju različita međuvladina tijela, poput [[ASKOBANCI|ASCOBANS-a]]. Baltik nastanjuje kritično ugrožena populacija [[lučka pliskavica]], vrsta je relativno brojna u Zapadnome Baltiku i [[Danski tjesnaci|Danskim tjesnacima]]. Vode Baltičkoga mora povremeno posjećuju i oceanske vrste morskih sisavaca poput [[Dobri dupin|dobrih dupina]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Baltic dolphin sightings confirmed|url=http://www.thenews.pl/1/9/Artykul/217965,Baltic-dolphin-sightings-confirmed|access-date=30. studenoga 2022.|archive-date=31. ožujka 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190331171938/http://www.thenews.pl/1/9/Artykul/217965,Baltic-dolphin-sightings-confirmed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Beluga|beluga kitova]],&lt;ref&gt;[https://www.rgo.ru/en/projects/protection-endangered-species-beluga-white-whale/about-beluga About the beluga] – Russian Geographical Society&lt;/ref&gt; [[Orka|orki]],&lt;ref&gt;{{cite iucn|author=Reeves, R.|author2=Pitman, R.L.|author3=Ford, J.K.B.|date=2017|title=''Orcinus orca''|volume=2017|page=e.T15421A50368125|doi=10.2305/IUCN.UK.2017-3.RLTS.T15421A50368125.en|access-date=12 November 2021}}&lt;/ref&gt; i [[kljunasti kitovi]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rare Sowerby's beaked whale spotted in the Baltic Sea|url=http://us.whales.org/news/2015/10/rare-sowerbys-beaked-whale-spotted-in-baltic-sea}}&lt;/ref&gt;. Posljednjih godina [[Kit perajar|kitovi perajari]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wieder Finnwal in der Ostsee|url=http://www.cetacea.de/news/archiv/2005/10/arch051001.shtml|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160415090735/http://www.cetacea.de/news/archiv/2005/10/arch051001.shtml|archive-date=15 April 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=KG|first=Ostsee-Zeitung GmbH &amp; Co.|title=Finnwal in der Ostsee gesichtet|url=http://www.ostsee-zeitung.de/Region-Rostock/Rostock/Finnwal-in-der-Ostsee-gesichtet|website=www.ostsee-zeitung.de|access-date=30. studenoga 2022.|archive-date=30. listopada 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20161030202908/http://www.ostsee-zeitung.de/Region-Rostock/Rostock/Finnwal-in-der-Ostsee-gesichtet|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Allgemeine|first=Augsburger|title=Angler filmt Wal in Ostsee-Bucht|url=http://www.augsburger-allgemeine.de/panorama/Angler-filmt-Wal-in-Ostsee-Bucht-id34821572.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jansson N.. 2007.&lt;/ref&gt; i [[Grbavi kit|grbavi kitovi]] migriraju u Baltičko more u manjim skupinama, uključujući majke s mladuncima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Whales seen again in the waters of the Baltic Sea|url=https://scienceinpoland.pap.pl/en/news/news%2C401331%2Cwhales-seen-again-in-the-waters-of-the-baltic-sea.html|website=Science in Poland}}&lt;/ref&gt; Sada izumrli atlantski [[sivi kitovi]] (ostaci pronađeni u [[Gräsö|Gräsöu]] u južnome [[Botnički zaljev|dijelu Botničkog zaljeva]]&lt;ref&gt;Jones L.M..&lt;/ref&gt; i [[Ystad|Ystadu]]&lt;ref&gt;[[Global Biodiversity Information Facility]].&lt;/ref&gt;) i istočna populacija kritično ugroženih [[sjevernoatlantski ledni kit|sjevernoatlantskih lednih kitova]]{{Rječnik za ribarsku struku}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Berry|first=George|title=North Atlantic right whale|url=https://us.whales.org/whales-dolphins/species-guide/north-atlantic-right-whale/}}&lt;/ref&gt;  ({{lat.|Eubalaena glacialis}}) nekada su migrirali u Baltičko more.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regional Species Extinctions – Examples of regional species extinctions over the last 1000 years and more.|url=http://www.fmap.ca/ramweb/media/biodiversity_loss/downloads/RegionalExtinctionExamples.pdf|url-status=dead|archive-url=https://wayback.archive-it.org/0/20110425162323/http://www.fmap.ca//ramweb/media/biodiversity_loss/downloads/RegionalExtinctionExamples.pdf|archive-date=25 April 2011}}&lt;/ref&gt;

Druge značajni pripadnik [[Megafauna|megafaune]] uočen u Baltičkome moru jest [[golema psina]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Archived copy|url=http://deski.fi/download.php?file_name=BlnrYjTbXR.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190807232618/http://deski.fi/download.php?file_name=BlnrYjTbXR.pdf|archive-date=7 August 2019|access-date=18 November 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Očuvanje okoliša ===
[[Datoteka:Baltic_blooms_ESA21514635.jpeg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/63/Baltic_blooms_ESA21514635.jpeg/220px-Baltic_blooms_ESA21514635.jpeg|mini|Satelitska fotografija Baltičkoga mora koje okružuje [[Gotland]] u Švedskoj s cvjetanjem algi (fitoplankton) koji se kovitla u vodi]]
Satelitske slike snimljene u srpnju 2010. otkrile su masovno [[Cvjetanje mora|cvjetanje algi]] koje je prekrilo oko 377 000 km² Baltičkoga mora. Područje cvjetanja protezalo se od [[Njemačka|Njemačke]] i [[Poljska|Poljske]], sve do [[Finska|Finske]]. Istraživači ovog fenomena ukazali su na to da se cvjetanje algi događa već desetljećima svakog ljeta. Otjecanje umjetnih gnojiva s okolnih poljoprivrednih zemljišta pogoršalo je problem i dovelo do povećane [[Eutrofikacija|eutrofizacije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=23 July 2010|title=Satellite spies vast algal bloom in Baltic Sea|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-10740097|url-status=live|access-date=27 July 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100726191305/http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-10740097|archive-date=26 July 2010}}&lt;/ref&gt;

Otprilike 100 000 km morskoga dna Baltika (četvrtina njegove ukupne površine) je promjenjiva [[Mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]. Slanija (a time i gušća) voda ostaje na dnu, izolirajući je od površinskih voda i atmosfere. To dovodi do smanjene koncentracije kisika unutar te vodene zone. U njemu se uglavnom razmnožavaju [[bakterije]] koje probavljaju organski materijal i oslobađaju [[sumporovodik]]. Zbog ove velike anaerobne zone, ekologija morskog dna razlikuje se od one u susjednom Atlantiku.

[[Sveučilište u Göteborgu]] i Inocean AB predložili su planove za umjetno bogaćenje [[Kisik|kisikom]] onih područja Baltika koja su iskusila eutrofizaciju. Prijedlog namjerava koristiti pumpe koje pokreće vjetar za ubrizgavanje kisika (zraka) u vodu na ili oko 130 m ispod razine mora.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oxygenation at a Depth of 120 Meters Could Save the Baltic Sea, Researchers Demonstrate|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2011/04/110418141617.htm|website=Science Daily}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Njemačka je razoružana, a velike količine [[Streljivo|streljiva]] bačene su izravno u Baltičko i [[Sjeverno more]]. Stručnjaci za okoliš i morski biolozi upozoravaju da ta odlagališta streljiva predstavljaju veliku prijetnju okolišu s potencijalno opasnim posljedicama za zdravlje i sigurnost ljudi na obalama ovih mora.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=23 August 2017|title=Ticking time bombs on the bottom of the North and Baltic Sea|url=https://www.dw.com/en/ticking-time-bombs-on-the-bottom-of-the-north-and-baltic-sea/a-40200208|access-date=13 September 2019|website=DW.COM|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Aarhus container terminal.jpg|mini|300px|Kontejnerski terminal luke u [[Aarhus|Aarhusu]].]]
Izgradnja [[Most Velikoga pojasa|mosta Velikoga Belta]] u Danskoj (dovršen 1997.) i [[Oresundski most|tunela u sklopu mosta Øresund]] (dovršen 1999.), koji povezuje Dansku sa Švedskom, osigurao je cestovnu i željezničku vezu između Švedske i danskog kopna ([[Jylland|poluotoka Jutland]], točnije [[Zeland|Zelanda]]). Podmorski tunel i most Øresund omogućava plovidbu velikih brodova u i iz Baltičkoga mora. Baltičko more glavna je trgovačka ruta za izvoz ruske nafte. Mnoge su obalne države Baltičkoga mora izrazile zabrinutost zbog prolaza velikog broja tankera, zato što bi eventualna havarija i veliko istjecanje nafte bilo katastrofalno za Baltik s obzirom na sporu izmjenu vodenih masa.  

Na obalama Baltičkoga mora smješten je značajan broj brodogradilišta, najveća od kojih su [[Gdanjsk]], [[Gdynia]] i [[Szczecin]] u Poljskoj; [[Kiel]] u Njemačkoj; [[Karlskrona]] i [[Malmö]] u Švedskoj; [[Rauma]], [[Turku]] i [[Helsinki]] u Finskoj; [[Riga]], [[Ventspils]] i [[Liepāja]] u Latviji; [[Klaipėda]] u Litvi i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] u Rusiji.

Mnoge teretne i putničke trajektne kompanije prometuju Baltičkim morem, primjerice Scandlines, Silja Line, Polferries, Viking Line, Tallink i Superfast Ferries.

Izgradnja cestovnoga i željezničkog tunela Fehmarn Belt između Danske i Njemačke trebala bi završiti 2029. Bit će to trocijevni tunel s četiri trake autoceste i dva željeznička kolosijeka.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Пляж_в_Светлогорске_-_panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/98/%D0%9F%D0%BB%D1%8F%D0%B6_%D0%B2_%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B5_-_panoramio.jpg/220px-%D0%9F%D0%BB%D1%8F%D0%B6_%D0%B2_%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B5_-_panoramio.jpg|mini|Odmaralište [[Svetlogorsk, Kalinjingradska oblast|Svetlogorsk]] u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]] u Rusiji.]]
[[Datoteka:Mrzezyno_east_beach_2010-07_A.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Mrzezyno_east_beach_2010-07_A.jpg/220px-Mrzezyno_east_beach_2010-07_A.jpg|mini|Plaža [[Mrzeżyno]] u Poljskoj.]]
{{Col-begin|width=auto}}
{{Col-break}}
'''Putnička pristaništa'''
* [[Ahlbeck (Usedom)]], Njemačka
* [[Bansin]], Njemačka
* [[Binz]], Njemačka
* [[Heiligendamm]], Njemačka
* [[Kühlungsborn]], Njemačka
* [[Sellin]], Njemačka
* [[Liepāja]], Latvija
* [[Šventoji]], , Litva
* [[Klaipėda]], Litva
* [[Gdanjsk]], Poljska
* [[Gdynia]], Poljska
* [[Kołobrzeg]], Poljska
* [[Misdroy]], Poljska
* [[Sopot (Poljska)|Sopot]], Poljska
{{Col-break}}
'''Turistička središta'''
* [[Haapsalu]], Estonija
* [[Kuressaare]], Estonija
* [[Narva-Jõesuu]], Estonija
* [[Pärnu (grad)|Pärnu]], Estonija
* [[Hanko]], Finska
* [[Mariehamn]], Finska
* [[Binz]], Njemačka
* [[Heiligendamm]], Njemačka
* [[Heringsdorf]], Njemačka
* [[Travemünde]], Njemačka
* [[Sellin]], Njemačka
* [[Ueckermünde]], Njemačka
* [[Jūrmala]], Latvija
* [[Nida]], Litva
* [[Palanga]], Litva
* [[Šventoji]], Litva
* [[Juodkrantė]], Litva
* [[Pervalka]], Litva
* [[Karklė]], Litva
* [[Kamień Pomorski]], Poljska
* [[Kołobrzeg]], Poljska
* [[Sopot (Poljska)|Sopot]], Poljska
* [[Świnoujście]], Poljska
* [[Ustka]], Poljska
* [[Svetlogorsk]], Rusija
{{Col-end}}

== Helsinška konvencija ==
[[Datoteka:Baltic Gdynia IMGP3186.JPG|240px|mini|desno|Prikaz dubina Baltičkog mora.]]
=== Konvencija iz 1974. ===
Po prvi put ikada, svi izvori onečišćenja oko cijelog mora podliježu jednoj konvenciji koju je 1974. godine potpisalo tadašnjih sedam baltičkih obalnih država. Konvencija iz 1974. stupila je na snagu 3. svibnja 1980. godine.

=== Konvencija iz 1992. ===
U svjetlu političkih promjena i razvoja međunarodnog ekološkog i pomorskog prava, 1992. godine potpisana je nova konvencija od strane svih država koje graniče s Baltičkim morem i Europske zajednice. Nakon ratifikacije, [[Konvencija o zaštiti morskog okoliša područja Baltičkog mora|Konvencija]] je stupila na snagu 17. siječnja 2000. godine. Konvencija pokriva cijelo područje Baltičkog mora, uključujući unutarnje vode i same vode mora, kao i morsko dno. Također se poduzimaju mjere u cijelom slivnom području Baltičkog mora kako bi se smanjilo onečišćenje s kopna. Konvencija o zaštiti morskog okoliša područja Baltičkog mora iz 1992. stupila je na snagu 17. siječnja 2000. godine.

Upravno tijelo konvencije je [[HELCOM|Helsinška komisija]],&lt;ref&gt;[http://www.helcom.fi/home/en_GB/welcome/ Helcom : Welcome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070506161857/http://www.helcom.fi/home/en_GB/welcome/|date=6 May 2007}}.&lt;/ref&gt; poznata i kao HELCOM, ili Komisija za zaštitu morskog okoliša Baltika. Sadašnje ugovorne strane su Danska, Estonija, Europska zajednica, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija i Švedska.

Ratifikacijske instrumente položile su Europska zajednica, Njemačka, Latvija i Švedska 1994. godine, Estonija i Finska 1995. godine, Danska 1996. godine, Litva 1997. godine, te Poljska i Rusija u studenom 1999. godine.

== Vidi još ==

* [[Baltik]]
* [[Baltičke države]]
* [[Sjeverni otok|Sjeverni tok]]
* [[Vijeće država Baltičkog mora]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]]
[[Kategorija: Baltičko more| ]]
[[Kategorija:Vodene mase u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Mora u Danskoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Švedskoj]]
[[Kategorija:Vodene mase u Finskoj]]
[[Kategorija:Mora u europskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Vodene mase u Estoniji]]
[[Kategorija:Vodene mase u Latviji]]
[[Kategorija:Vodene mase u Litvi]]
[[Kategorija:Vodene mase u Poljskoj]]</text>
      <sha1>h6l6yvzr4alv02ercahlp9jchdx76xo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sivi kit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42000</id>
    <revision>
      <id>7623972</id>
      <parentid>7619251</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Sivi kitovi]] na [[Sivi kit]] bez preusmjeravanja</comment>
      <origin>7619251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4373" sha1="9f5gpdog95ityljgjuxuxs0iob1lcqq" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Sivi kitovi
| status = {{StatusZabrinutost}}
| slika = Graywhale_MMC.jpg
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| infraclassis = [[Placentalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| parvordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]]
| familia = [[Eschrichtiidae]]
| genus = ''[[Eschrichtius]]''
| species = '''''E. robustus'''''
| dvoimeno = ''Eschrichtius robustus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Wilhelm Lilljeborg|Lilljeborg]], [[1861.]]
}}
'''Sivi kitovi''' ({{lat.|Eschrichtiidae}}) su porodica iz pareda [[kitovi usani|kitova usana]] koja ima samo jednu vrstu, (''Eschrichtius robustus''). Zbog niza osobina koje su jedinstvene, smatra ih se porodicom koja kao da posreduje između [[glatki kitovi|glatkih kitova]] i [[kitovi usani|usana]]. 

==Osobine==
[[Datoteka:Gray whale size.svg|mini|lijevo|250px|Usporedba veličine sivog kita i čovjeka]]
Odrasli sivi kit može biti dugačak između 13 i 14 [[metar|m]] a težak oko 30 [[tona]]. Boja mu je škriljasto siva. Na tijelu se već izdaleka vide bijele mrlje, koje su ustvari cijele kolonije [[parazit]]a koji upravo masovno naseljavaju kožu ovih kitova. Nemaju leđnu [[peraja|peraju]], ali duž leđa imaju više izbočina koje podsjećaju na grbe. Sa svake strane usta imaju po 150 [[usi]] dugih oko 40 [[cm]].

==Rasprostranjenost==
Sivi kitovi trajno žive bliže obalama od svih drugih kitova. Ova vrsta kitova se seli. [[Ljeto]] provode u polarnim vodama, dok se pred zimu sele na jug. Populacija koja živi u [[Beringovo more|Beringovom moru]] zimu provodi dijelom pred obalom [[Kalifornija|Kalifornije]] i u [[Kalifornijski zaljev|kalifornijskom zaljevu]], dok drugi dio odlazi prema obalama [[Koreja|Koreje]] i [[Japan]]a. Populacija [[Atlantik|atlantskih]] sivih kitova je izumrla. Nekada su živjeli između [[Spitsbergen]]a, [[Grenland]]a i [[Kanada|Kanade]], a zimi su se, verojatno, spuštali do obala južnih država [[SAD]]a, [[Portugal]]a i sjeverne [[Afrika|Afrike]].

==Način života==
[[Datoteka:Grauwal 2.jpg|mini|280px|Skok sivog kita]]
Sivi su kitovi spori plivači, dosižu brzinu do 8 [[km/h]]. Pod površinom provode četiri do pet minuta prije nego ponovo izrone. Kad su na površini, često iskaču iz vode gornjim dijelom tijela da bi se zatim ponovo spustili u vodu. Hrane se malim organizmima koji se upletu u [[usi]], najčešće raznim račićima, ali i ponekom malom ribom. Jedino oni među kitovima usanima zahvaćaju i filtriraju i mulj s morskog dna. Kao prilagodbu tom načinu lova, usi sivih kitova su kraće i robustnije nego kod drugih [[kitovi usani|usana]].

==[[Kitolov]] i zaštita==
Kako su sivi kitovi vrsta koja živi u blizini obale, [[čovjek|ljudi]] su ga počeli vrlo rano loviti. Danas više nije moguće utvrditi da li je to bilo razlog izumiranja [[Europa|europske]] populacije sivih kitova (oko 500. godine). Populacija koja je živjela u zapadnom [[Atlantik]]u izumrla je oko 1.700-te. Od tada sivi kitovi žive još samo u [[Pacifik]]u. Zapadnopacifičku populaciju su u 18. i 19. stoljeću desetkovali [[japan]]ski [[kitolov]]ci. Danas je nejasno da li je ta populacija također istrijebljena, jer se pred obalama [[Koreja|Koreje]] povremeno viđaju sivi kitovi. Postoji mogućnost da su to samo zalutale jedinke iz populacije istočnog Pacifika.

1846. su otkrivena zimovališta sivih kitova istočnog Pacifika. Odmah su osnovane kitolovne &quot;stanice&quot; na tamošnjim obalama i u roku od par godina ubijene su tisuće ovih kitova. Tek [[1946.]] je vrsta stavljena pod zaštitu i sačuvana od istrijebljenja. Od tada se populacija oporavila tako, da danas broji oko 20.000 jedinki. Zadnjih godina su [[autohtoni narodi Rusije|autohtoni narodi]] [[Rusija|Rusije]] ubijali oko 110 sivih kitova godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://www.iwcoffice.org/_documents/table_aboriginal.htm
 |title=Aboriginal Subsistence Whaling catches since 1985
 |website=International Whaling Commission
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080309155524/http://www.iwcoffice.org/_documents/table_aboriginal.htm
 |archive-date=2008-03-09
 |url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; 

Na zapadnoj obali [[SAD]]a su sivi kitovi zbog prolaska blizinom obale postali omiljeni cilj turizma poznatog pod nazivom &quot;promatranje kitova&quot;.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Porodice kitova usana]]</text>
      <sha1>9f5gpdog95ityljgjuxuxs0iob1lcqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eschrichtius robustus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42152</id>
    <redirect title="Sivi kit" />
    <revision>
      <id>7623978</id>
      <parentid>1392489</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:00:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Sivi kitovi]] na [[Sivi kit]]</comment>
      <origin>7623978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="iu3sadwyfn598z5l4928ccwyeuz2yvt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Sivi kit]]</text>
      <sha1>iu3sadwyfn598z5l4928ccwyeuz2yvt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lionel Messi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42375</id>
    <revision>
      <id>7623882</id>
      <parentid>7619351</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56986-71</username>
        <id>376574</id>
      </contributor>
      <comment>Lionel Messi je visok 1,69 m.</comment>
      <origin>7623882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="86595" sha1="2wt3cpxx7z6ynrzdonw8iwrs1t4cbwz" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|srpanj 2010.}}
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Lionel Messi
| slika                            = [[File:Leo_Messi_Argentina_v_Egypt_7_July_2026-1.jpg|250px]]
| opis slike                       = Messi na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]
| država                           = {{Z+X|ARG}}
| puno ime                         = Lionel Andrés Messi Cuccittini&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |naslov=Lionel Andrés Messi at Soccerway |preuzeto=14. lipnja 2009. |izdavač=Soccerway}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                          = ''Leo Messi, Messi, La Pulga Atomica''
| datum rođenja                    = [[24. lipnja]] [[1987.]]
| mjesto rođenja                   = [[Rosario (Argentina)|Rosario]]
| država rođenja                   = [[Argentina]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 169 cm&lt;ref name=&quot;NameBirthHeight&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022™: List of Players: Argentina |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=18 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221218195301/https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |archive-date=18 December 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| trenutačni klub                  = [[Inter Miami CF|Inter Miami]]
| broj u klubu                     = 10
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 1992. – 1995. &lt;br&gt; 1995. – 2000.&lt;br /&gt;2000. – 2003.
| juniorski klubovi                = Grandoli &lt;br&gt; [[Newell's Old Boys]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| godina                           = 2003. – 2004.&lt;br /&gt;2004. – 2005.&lt;br /&gt;2004. – 2021.&lt;br /&gt;2021. – 2023. &lt;br&gt; 2023. – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[FC Barcelona C|Barcelona C]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona Atletic|Barcelona B]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]&lt;br /&gt;[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] &lt;br&gt; [[Inter Miami CF|Inter Miami]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br /&gt;{{0}}520 {{0}}(474)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(22) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}(71)
| godine u reprezentaciji          = 2004. – 2005.&lt;br /&gt;2008.&lt;br /&gt;2005. – 2026.
| reprezentacija                   = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]&lt;br /&gt;{{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]&lt;br /&gt;{{NogRep|ARG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}(14)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}208 {{0}}(126)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje = 
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] |}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] |}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 2008.|Peking 2008.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 7. listopada 2026.
|Copa America = srebro 2007.}}
'''Lionel Andrés Messi''' ([[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[24. lipnja]] [[1987.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] i bivši  [[Argentinska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno igra za [[Inter Miami CF|Inter Miami]].

Njegov igrački stil izazvao je usporedbe s [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]], koji je Messija proglasio svojim &quot;nasljednikom&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |prezime=Gardner |ime=Neil |dan=19. travnja 2007. |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |naslov=Is Messi the new Maradona? |izdavač=Times Online |preuzeto=31. ožujka 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629112333/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2006-02/25/content_523966.htm |naslov=Maradona proclaims Messi as his successor |autor=Reuters |izdavač=China Daily |dan=25. veljače 2006. |preuzeto=8. listopada 2006.}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==
Messi je počeo igrati nogomet u ranoj dobi, a njegov je potencijal ubrzo primijetila Barcelona. S 13 godina (2000. godine) je napustio mladu momčad [[Newell's Old Boys]]a i s obitelji se preselio u Europu, jer je Barcelona ponudila da će platiti liječenje njegove deficijencije [[hormon rasta|hormona rasta]]. Debitiravši u sezoni 2004./05., srušio je ligaški rekord za najmlađeg igrača koji je zaigrao u ligaškoj utakmici, a postao je i najmlađi strijelac u povijesti. Slijedila su velika priznanja jer je Barcelona u Messijevoj debitantskoj sezoni osvojila prvenstvo i [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|Ligu prvaka]]. Prekretnicom se pokazala sezona 2006./07.: postao je standardni prvotimac, postigavši ''hat-trick'' u ''El Clásicu'' i završivši sezonu s 14 golova u 26 ligaških utakmica. Njegova vjerojatno najbolja sezona bila je [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], u kojoj je postigao 38 golova i bio sastavni dio momčadi koja je osvojila tri trofeja. U prosincu 2009. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]],&lt;ref name=&quot;zlatna lopta&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |naslov=Zlatna lopta u Messijevim rukama |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. prosinca 2009. |preuzeto=1. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090822091405/http://www.sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |archivedate=22. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt; nagradu ''[[World Soccer]]a'' za nogometaša godine&lt;ref name=&quot;world soccer&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/47092/Ronaldinho-proglasen-nogometasem-desetljeca.html |naslov=Ronaldinho proglašen nogometašem desetljeća |izdavač=Javno.com |dan=10. prosinca 2009. |preuzeto=11. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; i [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inu nagradu za nogometaša godine]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/388745/nogomet-nogometni-svijet/messi-najbolji-u-izboru-fife |naslov=Messi najbolji u izboru Fife |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. prosinca 2009. |preuzeto=21. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

Messi je bio najbolji strijelac sa šest postignutih pogodaka, uključujući dva u finalu, Svjetskog nogometnog prvenstva mladih. Ubrzo nakon toga, postao je standardni član argentinske seniorske nogometne reprezentacije. Godine 2006. postao je najmlađi Argentinac koji je zaigrao na [[Svjetsko nogometno prvenstvo|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], a sljedeće je godine bio osvajač srebrne medalje na [[Copa América 2007.|Copa Américi]]. Na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u osvojio je zlatnu medalju, svoje prvo međunarodno priznanje.

==Rani život==
Messi je rođen 24. lipnja 1987. u [[Rosario (Argentina)|Rosariju]] u [[Argentina|Argentini]], u obitelji Jorgea Messija, tvorničkog radnika, i Celie (djevojački Cuccitini), honorarne čistačice.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.pagina12.com.ar/diario/deportes/8-121094-2009-03-07.html |prezime=Veiga |ime=Gustavo |izdavač=Pagina 12 |naslov=Los intereses de Messi |preuzeto=31. svibnja 2009. |jezik=španjolski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mission&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |izdavač=Times Online |naslov=Lionel Messi on a mission |prezime=Hawkey |ime=Ian |dan=20. travnja 2008. |preuzeto=30. svibnja 2009. |archive-date=30. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080830020412/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Očeva strana obitelji potječe iz talijanskog grada [[Ancona|Ancone]] odakle je njegov predak, Angelo Messi, 1883. emigrirao u Argentinu.&lt;ref name=&quot;El origen de los Messi&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.aldia.cr/ad_ee/2006/febrero/24/ovacion11.html |naslov=El origen de los Messi está en Italia |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=24. veljače 2006. |izdavač=aldia.cr |prezime=Aguilar |ime=Alexander |jezik=španjolski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Las raíces italianas de Leo Messi&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |naslov=Las raíces italianas de Leo Messi |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=7. listopada 2005. |izdavač=elmundodeportivo.es |prezime=Cubero |ime=Cristina |jezik=španjolski |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721211105/http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ima dva starija brata Rodriga i Matíasa kao i sestru Mariu Sol.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio/ |izdavač=NBC |naslov=Lionel Messi bio |preuzeto=30. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513153151/http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio |archivedate=13. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Messi je s pet godina počeo igrati nogomet za Grandoli, mjesni klub koji je trenirao njegov otac Jorge.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Messi je 1995. prešao u [[Newell's Old Boys]] čije je sjedište u njegovu rodnom gradu Rosariju.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;&gt;{{citiranje www |prezime=Williams |ime=Richard |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/feb/24/championsleague1 |izdavač=The Guardian |naslov=Messi has all the qualities to take world by storm |preuzeto=3. svibnja 2008. |dan=26. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt; Kad mu je bilo 11, dijagnosticiran mu je manjak hormona rasta.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |title=Franck Ribery the man to challenge Lionel Messi and Barcelona |publisher=Daily Telegraph |last=White |first=Duncan |date=4. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323094801/http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |archive-date=23. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Prvoligaš [[Club Atlético River Plate|River Plate]] pokazao je zanimanje za Messijev napredak, ali nije imao dovoljno novca za plaćanje liječenja, jer je ono stajalo 900 dolara mjesečno.&lt;ref name=&quot;mission&quot;/&gt; [[Carles Rexach]], sportski direktor [[FC Barcelona|Barcelone]], saznao je za njegov talent jer je Messi imao rođake u [[Katalonija|Kataloniji]], a Messi i njegov otac dogovorili su probni rok.&lt;ref name=&quot;mission&quot;/&gt; Barcelona ga je potpisala nakon što su ga vidjeli kako igra,&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;/&gt; ponudivši mu plaćanje medicinskih računa, ako bi bio spreman preseliti se u Španjolsku.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Obitelj mu se preselila u Europu, a on je počeo igrati za omladinsku klupsku momčad.&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |title=The new messiah |publisher=FIFA.com |date=5. ožujka 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225005810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |archive-date=25. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Barcelona===
Messi je svoj neslužbeni prvi nastup u prvoj momčadi ostvario u prijateljskoj utakmici protiv [[F.C. Porto|Porta]] 16. studenog 2003. (sa 16 godina i 145 dana).&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |title=Profile: Lionel Messi |author=Tutton, Mark and Duke, Greg |publisher=CNN |date=22. svibnja 2009. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=11. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411213640/http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za manje od godinu dana ostvario je svoj ligaški prvi nastup protiv [[RCD Espanyol|Espanyol]]a 16. listopada 2004. (sa 17 godina i 114 dana), postavši tako treći najmlađi igrač ikad koji je zaigrao za Barcelonu i najmlađi klupski igrač koji je igrao u [[La Liga|La Ligi]] (rekord je u rujnu 2007. srušio njegov suigrač [[Bojan Krkić]]).&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;/&gt; Kad je postigao svoj prvi seniorski gol za klub protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] 1. svibnja 2005., Messiju je bilo 17 godina, 10 mjeseci i 7 dana, čime je postao najmlađi igrač Barcelone koji je postigao pogodak u La Ligi&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |naslov=Meteoric rise in three years |preuzeto=3. svibnja 2008. |izdavač=fcbarcelona.com |archive-date=6. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906093707/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sve do 2007. kad je Bojan Krkić srušio ovaj rekord, pogodivši na Messijevu asistenciju.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |naslov=Krkic enters the record books |preuzeto=16. srpnja 2009. |dan=21. listopada 2007. |izdavač=fcbarcelona.cat |prezime=Nogueras |ime=Sergi |archiveurl=https://archive.is/20110819191710/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2005./06.====

{{Quote box | width=30% | align=right | quote= &quot;Mislim da je Messi kao ja, on je najbolji u svijetu uz [[Ronaldinho|Ronaldinha]].&quot;|source= &lt;small&gt;[[Diego Maradona]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={83A644F4-1A7E-48B9-AF95-4605613A9A18}&amp;newsid=232152&amp;page=2|title=Funnies: McCarthy's Language Barriers|last = Bartram | first = Steve |publisher=ManUtd.com|date=31. kolovoza 2005.|accessdate=12. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt; }}
16. rujna, drugi put u tri mjeseca, Barcelona je najavila obnavljanje Messijeva ugovora – ovaj se put radilo o povećanju plaće kao redovitom prvotimcu i produženju ugovora do lipnja 2014.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Messi je 26. rujna stekao španjolsko državljanstvo&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=/2005/9/28/sports/12165057&amp;sec=sports |title=Good news for Barcelona as Messi gets his Spanish passport |publisher=The Star |date=28. svibnja 2005. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030083233/http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=%2F2005%2F9%2F28%2Fsports%2F12165057&amp;sec=sports |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je konačno mogao ostvariti svoj debi u prvom razredu španjolskog nogometa. Messijevo prvo istrčavanje na domaćem terenu bilo je 27. rujna u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] protiv talijanskog [[Udinese Calcio|Udinesea]].&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=222&amp;b=true |title=Lionel Andres Messi - FCBarcelona and Argentina |publisher=footballdatabase.com |accessdate=23. kolovoza 2006.}}&lt;/ref&gt; Navijači na Barceloninu stadionu, [[Camp Nou]], ispratili su Messija ovacijama po njegovoj zamjeni, jer su njegove majstorije s loptom i kombinacije s [[Ronaldinho]]m oduševile prisutne.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Reuters |url=http://in.rediff.com/sports/2005/sep/28messi.htm |title=Ronaldinho scores the goals, Messi takes the plaudits |publisher=rediff.com |date=28. rujna 2005. |accessdate=23. kolovoza 2006.}}&lt;/ref&gt; 

Messi je u 17 ligaških nastupa šest puta tresao mreže, a u šest je nastupa u Ligi prvaka pogodio jedanput. Međutim, sezona mu je završila 7. ožujka 2006. nakon što je tijekom utakmice drugog kruga Lige prvaka protiv [[Chelsea F.C.|Chelsea]] pretrpio rupturu mišića.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&amp;cc=3436 |title=Frustrated Messi suffers another injury setback |publisher=ESPN Soccernet |date=26. travnja 2006. |accessdate=22. srpnja 2006. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073801/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Barcelona je sezonu završila trijumfalno, postavši prvak Španjolske i Europe.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/arsenal-1-barcelona-2-barcelona-crush-heroic-arsenal-in-space-of-four-brutal-minutes-478659.html |title=Arsenal 1 Barcelona 2: Barcelona crush heroic Arsenal in space of four brutal minutes |last=Wallace |first=Sam |publisher=The Independent |date=18. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4970966.stm |title=Barca retain Spanish league title |publisher=BBC Sport |date=3. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2006./07.====
[[Datoteka:Barcelona vs Rangers.jpg|mini|220px|desno|Messi na utakmici s Rangersom 2007.]]
Messi se u sezoni 2006./07. ustalio kao standardni prvotimac, postigavši 14 pogodaka u 26 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=12563 |title=Lionel Messi at National Football Teams |publisher=National Football Teams |accessdate=17. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 12. studenog, na utakmici protiv [[Real Zaragoza|Zaragoze]], Messi je slomio stopalo, što ga je udaljilo s terena tri mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |title=Doctors happy with Messi op |publisher=FCBarcelona.com |date=14. studenoga 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126040828/http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |archive-date=26. studenoga 2006.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |title=Messi to miss FIFA Club World Cup |date=13. studenoga 2006. |publisher=FIFA.com/Reuters |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071211061548/http://fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |archive-date=11. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Messi se od ozljede oporavio u Argentini, a vratio se protiv [[Racing de Santander|Racing Santander]]a 11. veljače,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |title=Barcelona - Racing Santander |publisher=The Offside |date=19. siječnja 2008. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=30. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120530090054/http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje je nastupio kao zamjena u drugom poluvremenu. 11. ožujka, u ''[[El Clásico|El Clásicu]]'' Messi je bio u vrhunskoj formi, postigavši ''hat-trick'' u remiju 3:3 kojeg je Barcelona okončala s deset igrača na terenu. Sva tri pogotka bila su izjednačujuća, a treći je postignut u sudačkoj nadoknadi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |title=Magical Messi is Barcelona's hero |last=Hayward |first=Ben |publisher=The Independent |date=11. ožujka 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906081352/http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |archive-date=6. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Tako je postao prvi igrač nakon [[Iván Zamorano|Ivana Zamorana]] (za Real Madrid u sezoni 1994./95.) koji je postigao ''hat-trick'' u ''El Clásicu''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |title=Inter beat AC, Messi headlines derby |date=11. ožujka 2007. |publisher=FIFA.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803140827/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Messi je i najmlađi igrač ikad koji je postigao pogodak u velikom derbiju. U nastavku je prvenstva još češće pronalazio mrežu; 11 od njegovih 14 ligaških golova u sezoni postignuto je u posljednjih 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843&amp;season=2006&amp;cc=5739 |title=Lionel Messi 2006/07 season statistics |publisher=ESPN Soccernet |accessdate=3. lipnja 2009. |archive-date=26. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326235840/http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Lionel Messi goal 19abr2007.jpg|mini|lijevo|220px|Messi trenutak prije postizanja zgoditka protiv Getafea]]

Messi je dokazao i kako etiketa &quot;novog Maradone&quot; nije bila samo napuhavanje, gotovo repliciravši Maradonine najslavnije golove u istoj sezoni.&lt;ref name=&quot;maradonalike&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/2311407/The-greatest-goal-ever.html |title=The greatest goal ever? |date=20. travnja 2007. |publisher=Daily Telegraph |last=Lowe |first=Sid |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 18. travnja 2007., postigao je dva gola tijekom polufinala [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Getafe CF|Getafea]], od kojih je jedan bio iznimno sličan Maradoninom slavnom golu protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] u Meksiku.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&amp;cc=3888 |naslov=Messi dazzles as Barça reach Copa Final |izdavač=ESPN Soccernet |dan=18. travnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073812/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&amp;cc=3888 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Svjetski mediji počeli su ga uspoređivati s Maradonom, dok su ga oni španjolski nazvali &quot;Messidona&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |naslov=Can ‘Messidona’ beat Maradona? |izdavač=The Hindu |dan=14. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=14. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014194308/http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pretrčao je otprilike istu razdaljinu, 62 metra, prešao isti broj igrača (šest, uključujući vratara), pogodio iz vrlo slične pozicije te potrčao prema korner zastavici kao i Maradona 21 godinu ranije.&lt;ref name=&quot;maradonalike&quot;/&gt; Na konferenciji za novinare nakon utakmice, Messijev suigrač [[Deco]] je rekao: &quot;Bio je to najbolji gol kojeg sam vidio u životu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2007/04/20/sfnmes20.xml |title=The greatest goal ever? |last=Lowe |first=Sid |publisher=Daily Telegraph |date=20. travnja 2007. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513171834/http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=%2Fsport%2F2007%2F04%2F20%2Fsfnmes20.xml |archive-date=13. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Messi je i protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] postigao gol jako sličan onom Maradoninu kojeg je dao rukom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. protiv Engleske. Messi se odrazio prema lopti i rukom je proslijedio pokraj vratara [[Carlos Kameni|Carlosa Kamenog]].&lt;ref name=&quot;Hand of Messi&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |title=Hand of Messi saves Barcelona |last=Mitten |first=Andy |publisher=Times Online |date=10. lipnja 2007. |accessdate=2008-01-12 |archive-date=13. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013021540/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Unatoč protestima igrača Espanyola gol je priznat iako su televizijske snimke jasno ukazivale na igranje rukom.&lt;ref name=&quot;Hand of Messi&quot;/&gt;

====Sezona 2007./08.====

Tijekom [[La Liga 2007./08.|sezone 2007./08.]], Messi je u jednom tjednu zabio pet golova odvevši Barcelonu među prve četiri momčadi La Lige. 19. rujna je pogodio jednom u domaćoj pobjedi protiv [[Olympique Lyonnais|Lyona]] 3:0 u Ligi prvaka.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&amp;&amp;cc=5739 |title=Barcelona 3-0 Lyon: Messi orchestrates win |publisher=ESPN Soccernet |date=19. rujna 2007. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081230/http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&amp;&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 22. rujna protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] postigao je dva zgoditka,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.soccerway.com/matches/2007/09/22/spain/primera-division/futbol-club-barcelona/sevilla-futbol-club/480859/ |title=Barcelona vs. Sevilla |publisher=Soccerway |date=22. rujna 2007. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; a 26. rujna još dva u 4:1 pobjedi nad [[Real Zaragoza|Zaragozom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |title=Barcelona 4-1 Zaragoza |author=Isaiah |publisher=The Offside |date=26. rujna 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311091432/http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |archive-date=11. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt; 27. veljače 2008. odigrao je svoju 100. službenu utakmicu za [[FC Barcelona|Barçu]] protiv [[Valencia CF|Valencije]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |title=Xavi late show saves Barca |author=FIFA |publisher=FIFA |date=27. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803053023/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; 

Nominiran je za nagradu FIFPro u kategoriji napadača.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&amp;id=14697 |title=FIFPro World XI |publisher=FIFPro |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009021258/http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&amp;id=14697 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U anketi internetskog izdanja španjolskih novina ''[[Diario Marca|Marca]]'' izabran je za najboljeg igrača svijeta sa 77 posto glasova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://archivo.marca.com/futbol/2007/messi_kun/handicho.html |title=El fútbol a sus pies |last=Villalobos |first=Fran |publisher=Marca |language=španjolski |date=10. travnja 2007. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Kolumnisti iz novina ''[[El Mundo Deportivo]]'' i ''[[Sport (novine)|Sport]]'' izjavili su da bi [[Ballon d'Or|Zlatna lopta]] trebala pripasti Messiju, što je potvrdio i [[Franz Beckenbauer]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=447107 |title=Si Messi sigue trabajando así, será como Maradona y Pelé |last=Fest |first=Leandro |publisher=Sport.es |language=španjolski |accessdate=7. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080524062418/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=447107 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Messi je 4. ožujka tijekom utakmice protiv [[Celtic F.C.|Celtica]] pretrpio rupturu mišića koja ga je izbacila s terena na šest tjedana. Bila je to četvrta ozljeda te vrste koju je Messi zadobio u posljednje tri sezone.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2008/03/05/lionel-messi.html?ref=rss |title=Barcelona's Lionel Messi sidelined with thigh injury |publisher=CBC.ca |date=5. ožujka 2008. |accessdate=14. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2008./09.====
[[Datoteka:Lionel Messi 31mar2007.jpg|150px|mini|lijevo|Messi na utakmici protiv [[Deportivo de La Coruña|Deportiva]]]] 
Nakon Ronaldinhova odlaska iz kluba, Messi je naslijedio njegov broj 10.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/8/main/2008/08/04/803776/messi-inherits-ronaldinhos-no-10-shirt |title=Messi Inherits Ronaldinho's No. 10 Shirt |last=Sica |first=Gregory |publisher=Goal.com |date=4. kolovoza 2008. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 1. listopada 2008., tijekom susreta Lige prvaka protiv [[Šahtar Donjeck|Šahtara]], Messi je pogodio dva puta u posljednjih sedam minuta, ušavši kao zamjena za [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] i tako preokrenuo rezultat od 1:0 na 1:2 za pobjedu Barcelone.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&amp;cc=5739 |title=Late Messi brace nicks it |publisher=ESPN Soccernet |date=1. listopada 2008. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081234/http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sljedeća ligaška utakmica protiv [[Atlético Madrid]]a etiketirana je kao prijateljski susret između Messija i njegova dobrog prijatelja [[Sergio Agüero|Sergia Agüera]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://bleacherreport.com/articles/65327-barcelona-6-1-atletico-madrid-match-report-and-player-ratings |title=Barcelona 6-1 Atletico Madrid |last=Osaghae |first=Efosa |publisher=Bleacher Report |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je postigao gol iz slobodnog udarca i asistirao za još jedan u pobjedi Barcelone od 6:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&amp;league=ESP.1&amp;cc=5739 |title=Goal rush for Barcelona |publisher=ESPN Soccernet |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009. |archive-date=10. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810090950/http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&amp;league=ESP.1&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Messi je ponovno oduševio protiv Seville postigavši gol iz voleja s 23 metra, a zatim predriblavši vratara i pogodivši za drugi iz mrtvog kuta.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |title=Messi magical, Real miserable |publisher=FIFA.com |date=29. studenoga 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803210929/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; 13. prosinca 2008. godine, tijekom prvog Clásica sezone, Messi je pogodio za drugi gol u Barceloninoj pobjedi 2:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/7776472.stm |title=Barcelona 2-0 Real Madrid |publisher=BBC Sport |date=13. prosinca 2008. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Završio je i kao drugi u izboru za FIFA-inog igrača godine sa 678 bodova.&lt;ref name=&quot;Gala 2008&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2008 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515125420/https://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2007 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630222655/http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Messi je postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2009. u utakmici Kupa kralja protiv Atlético Madrida koju je Barcelona dobila s 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200901/20090107/article_387234.htm |title=Messi scores hat trick in Barca's 3&amp;ndash;1 win over Atletico |publisher=Shanghai Daily |date=7. siječnja 2009. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 1. veljače je, ušavši na poluvremenu kao zamjena, opet zabio dva važna pogotka u pobjedi Barcelone protiv Racing Santandera 1:2 nakon vodstva Racinga. Drugi od dva pogotka bio je Barcelonin 5000. ligaški gol.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090204172913/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iZaLqalXOwOJ2FwjihA3svGql1Mw Supersub Messi fires 5,000-goal Barcelona to comeback victory]. AFP (1. veljače 2009.). Preuzeto 1. veljače 2009.&lt;/ref&gt; U 28. kolu La Lige, Messi je postigao svoj 30. gol sezone u svim natjecanjima, sudjelujući u pobjedi 6:0 protiv [[Málaga CF|Malage]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://english.aljazeera.net/sport/2009/03/2009322164115611397.html |title=Barcelona hit Malaga for six |publisher=Al Jazeera English |date=23. ožujka 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 8. travnja 2009. pogodio je dvaput u pobjedi protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] u Ligi prvaka, postavivši tako osobni rekord od devet golova u natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2009-04-09-2372732048_x.htm |title=Barcelona returns to earth with league match |publisher=USA Today |date=9. travnja 2009. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Logothetis |first=Paul}}&lt;/ref&gt; 18. travnja Messi je zabio svoj 20. ligaški gol sezone u pobjedi 1:0 kod Getafea, čime je Barcelona zadržala svoju prednost od šest bodova ispred Real Madrida.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |title=Messi leads Barcelona to 1-0 win over Getafe |publisher=Shanghai Daily |date=19. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202746/http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |archive-date=29. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:039 men at work UEFA 2009, Rome.jpg|200px|mini|desno|[[Michael Carrick]] i Messi u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finalu Lige prvaka 2009.]]]] 

Pri završetku Barcelonine sezone, Messi je dvaput zabio (svoj 35. i 36. gol u svim natjecanjima) te tako zapečatio veliku pobjedu od 6:2 nad Real Madridom na [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéuu]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/02/la-liga-real-madrid-barcelona |title=Barcelona run riot at Real Madrid and put Chelsea on notice |last=Lowe |first=Sid |publisher=The Guardian |date=2. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; što je bio najteži poraz Reala od 1930.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/03/1244468/real-madrid-fan-poll-says-barcelona-loss-is-most-painful-in-club |title=Real Madrid Fan Poll Says Barcelona Loss Is Most Painful In Club History |last=Macdonald |first=Paul |publisher=Goal.com |date=3. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Nakon postizanja oba gola, otrčao je prema kamerama, podigao svoj dres i pokazao majicu s natpisom ''Síndrome X Fràgil'', kako bi pokazao suosjećanje s djecom koja pate od bolesti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/02/1242691/what-lionel-messis-t-shirt-at-the-bernabeu-meant |title=What Lionel Messi's T-Shirt At The Bernabeu Meant |publisher=Goal.com |last=Macdonald |first=Ewan |date=2. svibnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je sudjelovao i u akciji koja je prethodila pogotku [[Andrés Iniesta|Andrésa Inieste]] u sudačkoj nadoknadi protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u polufinalu Lige prvaka kojim je Barcelona prošla u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finale]] s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]]. 13. svibnja je osvojio svoj prvi Kup kralja, postigavši jedan gol i asistiravši za druga dva u pobjedi 4:1 nad [[Athletic Bilbao]]m.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5321324/Barcelona-defeat-Athletic-Bilbao-to-win-Copa-del-Rey.html |title=Barcelona defeat Athletic Bilbao to win Copa del Rey |publisher=Daily Telegraph |date=14. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Pomogao je svojoj momčadi i u osvajanju dvostrukog naslova konačnim trijumfom u La Ligi. 27. je svibnja pomogao Barceloni da odnese i trofej Lige prvaka postigavši drugi pogodak u 70. minuti; postao je i najbolji strijelac Lige prvaka s devet golova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |title=Messi sweeps up goalscoring honours |publisher=uefa.com |date=27. svibnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227065627/http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |archive-date=27. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Osvojio je i nagrade UEFA-e za najboljeg napadača i igrača Lige prvaka čime je zaokružio fantastičnu europsku sezonu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |title=Messi recognised as Europe's finest |publisher=uefa.com |date=27. kolovoza 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204060347/http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |archive-date=4. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt; Ta je pobjeda označila trostruki trijumf Barcelone koja je u jednoj sezoni osvojila [[Kup kralja]], [[La Liga 2008./09.|La Ligu]] i [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|Ligu prvaka]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |title=Barcelona win treble in style |publisher=Gulf Daily News |date=28. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703215248/http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te postala prvi španjolski klub koji je ikada osvojio tri naslova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.eurosport.yahoo.com/01062009/3/barcelona-eclipse-dream-team-historic-treble.html |title=Barcelona eclipse dream team with historic treble |publisher=UK Eurosport |date=1. lipnja 2009. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2009./10.====
Nakon osvajanja [[UEFA Superkup|europskog Superkupa 2009.]], Barcelonin menadžer [[Josep Guardiola]] priznao je kako je Messi vjerojatno najbolji igrač kojeg je ikada vidio.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.elmundo.es/elmundodeporte/2009/08/29/futbol/1251499664.html |title='Messi es el mejor jugador que veré jamás' |publisher=El Mundo |date=29. kolovoza 2009. |accessdate=29. kolovoza 2009. |language=španjolski}}&lt;/ref&gt;

Messi je 18. rujna potpisao novi ugovor s Barcelonom, do 2016. te s otkupnom klauzulom od 250 milijuna eura, čime je postao najplaćeniji igrač u La Ligi sa zaradom koja se kreće oko 9,5 milijuna eura godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |title=Leo Messi extends his stay at Barça |publisher=fcbarcelona.com |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907013314/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8184399.stm |title=Messi signs new deal at Barcelona |publisher=BBC Sport |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije, 22. rujna, Messi je postigao dva gola i asistirao za još jedan u Barçinoj pobjedi od 4:1 protiv Racinga u prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&amp;sec=europe&amp;cc=5901 |title=Messi and Ibrahimovic put Racing to the sword |publisher=ESPN Soccernet |date=22. rujna 2009. |accessdate=23. rujna 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081351/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&amp;sec=europe&amp;cc=5901 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 29. rujna je postigao svoj prvi europski gol sezone u 2:0 pobjedi nad [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijevom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/1716/champions-league/2009/09/29/1530963/barcelona-2-0-dynamo-kiev-messi-pedro-unlock-stubborn |title=Barcelona 2-0 Dynamo Kiev: Messi &amp; Pedro Unlock Stubborn Ukrainians |publisher=Goal.com |date=29. rujna 2009. |accessdate=3. listopada 2009. |author=KS Leong}}&lt;/ref&gt; 

1. prosinca nogometni magazin ''[[France Football]]'' objavio je kako je Messi dobitnik [[Zlatna lopta|Zlatne lopte]] s 473 boda, 240 više od drugoplasiranog Cristiana Ronalda.&lt;ref name=&quot;zlatna lopta&quot;&gt;&lt;/ref&gt; 10. prosinca časopis ''[[World Soccer]]'' proglasio ga je nogometašem godine.&lt;ref name=&quot;world soccer&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Messi je sezonu nagrada zaključio 21. prosinca trećim najvećim priznanjem, [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inom nagradom za nogometaša godine]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

Messi je u posljednjem mjesecu 2009. s Barcelonom nastupio i na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskom klupskom prvenstvu]]. Barcelona je natjecanje kao europski prvak započela u polufinalu, gdje je svladala meksički [[Atlante F.C.|Atlante]], a u finalu argentinski [[Estudiantes La Plata|Estudiantes]]. Messi je postigao dva pogotka, po jedan u svakoj utakmici, a drugi je ujedno odlučio pobjednika turnira.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sportnet.hr/vijesti/388497/nogomet-nogometni-svijet/barcelona-u-finalu-svjetskog-prvenstva |naslov=Barcelona u finalu Svjetskog prvenstva |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/sp-klubova-messi-donio-povijesni-sesti-trofej-u-sezoni/466050.aspx |naslov=Messi donio Barceloni povijesni šesti trofej u sezoni |izdavač=Index.hr |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Proglašen je i najboljim igračem turnira.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=16456 |naslov=Šesti naslov u sezoni: Barcelona osvojila Svjetsko klupsko prvenstvo |izdavač=Sportske novosti |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091223064131/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=16456 |archivedate=23. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;
Messi je 10. siječnja 2010. postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2010., ali i u sezoni, protiv [[CD Tenerife|Tenerifea]] u pobjedi 0:5.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/389585/nogomet-spanjolska/video-siguran-real-barcina-petarda |naslov=Siguran Real, Barcina petarda |dan=10. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 17. siječnja je zabio svoj 100. gol za klub u 4:0 pobjedi protiv [[Sevilla FC|Seville]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/390033/nogomet-spanjolska/messi-ne-poznaje-granice |naslov=&quot;Messi ne poznaje granice&quot; |dan=18. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Zatim je ostvario niz od 11 pogodaka u pet utakmica. Prvo je pogodio u 84. minuti protiv [[Málaga CF|Málage]] za pobjedu 2:1, a zatim dva gola protiv [[UD Almería|Almeríje]] u remiju 2:2. Uslijedio je tjedan u kojem je bio strijelac osam pogodaka; započeo je ''hat-trickom'' protiv [[Valencia CF|Valencije]] u domaćoj 3:0 pobjedi, nastavio se u Ligi prvaka s dva gola [[VfB Stuttgart|Stuttgartu]] u pobjedi 4:0, kojom je Barcelona osigurala plasman u četvrtfinale,&lt;ref&gt;{{citiranje www |naslov=Barcelona raspjevala Nou Camp |url=http://sportnet.hr/vijesti/393676/nogomet-liga-prvaka/video-barcelona-raspjevala-nou-camp |izdavač=Sportnet.hr |dan=18. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; te sve zaključio novim ''hat-trickom'' [[Real Zaragoza|Zaragozi]] u gostujućoj pobjedi od 4:2,&lt;ref&gt;{{citiranje www |naslov=Tri pogotka Messija za pobjedu |url=http://sportnet.hr/vijesti/393919/nogomet-spanjolska/video-tri-pogotka-messija-za-pobjedu |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; postavši tako prvi Barcelonin igrač koji je u prvenstvu postigao dva uzastopna ''hat-tricka''.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nadie marcó dos ‘hat trick’ seguidos |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=698276 |date=23. ožujka 2010. |accessdate=17. travnja 2010. |language=španjolski |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005160120/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Protiv [[CA Osasuna|Osasune]] 24. ožujka odigrao je svoju 200. službenu utakmicu za Barcelonu. 6. travnja po prvi je put u karijeri postigao četiri gola u jednoj utakmici u pobjedi 4:1 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Lige prvaka. Tako se izjednačio s [[Rivaldo]]m kao Barcelonin najbolji strijelac u tom natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8602344.stm |title=Barcelona 4–1 Arsenal |date=6. travnja 2010. |publisher=BBC Sport |accessdate=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Messi je 10. travnja postigao svoj 40. gol sezone kad je bio strijelac prvog pogotka u gostujućoj pobjedi od 2:0 protiv Real Madrida u ''El Clásicu''.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/395103/nogomet-spanjolska/barcelona-odabrala-ucinkovitost |naslov=Barcelona odabrala učinkovitost |izdavač=Sportnet.hr |dan=10. travnja 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Sezonu je u španjolskoj ligi završio kao najbolji strijelac s 34 gola, čime je izjednačio [[Ronaldo]]v klupski rekord po broju pogodaka u jednoj ligaškoj sezoni, postavljen u sezoni 1996./97. Osim toga, postao je i dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] kao najbolji strijelac europskih liga.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/genijalnom-messiju-zlatna-kopacka-/491687.aspx |naslov=Genijalnom Messiju Zlatna kopačka |izdavač=Index.hr |dan=17. svibnja 2010. |preuzeto=17. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2010./11.====
Dana 21. kolovoza 2010. godine zabio je hat-trick u pobjedi od 4:0 nad [[Sevilla|Sevillom]] u finalu španjolskog superkupa (u prvoj utakmici je Sevilla pobijedila 3:1) te tako osigurao prvi trofej Barceloni na startu nove sezone.

19. rujna 2010. godine [[Messi]] je pretrpio ozljedu gležnja nakon nesmotrenog starta [[Tomáš Ujfaluši|Ujfalušija]] u utakmici trećeg kola španjolske lige protiv [[Atletico Madrid]]a. Prve prognoze su govorile o lomu gležnja što bi značilo izbivanje s terena od najmanje 6 mjeseci. No srećom sljedećeg dana magnetska rezonanca je pokazala da je riječ o lakšoj ozljedi tj. o uganuću ligamenata gležnja desne noge.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |naslov=Messijeva ozljeda gležnja |izdavač=arxiu.fcbarcelona.cat |dan=20. listopada 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=14. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160114075147/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U sljedećoj ligaškoj utakmici protiv [[UD Almería|UD Almeríje]] [[Messi]] je zabio svoj drugi hat-trick sezone u visokoj pobjedi [[Barcelona|Barcelone]] 8:0. Drugi njegov pogodak u toj utakmici mu je bio jubilarni 100-i gol u [[La Liga|La Ligi]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.entradasfcbarcelona.com/ |naslov=Barcelona-UD Almeria (8-0) |izdavač=www.entradasfcbarcelona.com |dan=20. studenoga 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=7. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107040632/http://www.entradasfcbarcelona.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Početkom 2011. godine na svečanoj gala večeri u [[Zurich]]u [[Messi]] je drugu godinu zaredom osvojio [[Ballon d'Or |Zlatnu loptu]] ispred svojih momčadskih kolega [[Xavi]]ja i [[Andrés Iniesta|Inieste]] s 22.65% glasova.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/lionel-messi-drugu-godinu-zaredom-dobio-zlatnu-loptu/532450.aspx |naslov=Messi drugu godinu zaredom dobio zlatnu loptu |izdavač=www.index.hr |dan=10. siječnja 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt; 5. veljače 2011. godine Barcelona je postavila rekord s najviše uzastopnih pobjeda u prvenstvu a on je iznosio 16 utakmica, nakon što su pobijedili [[Atletico Madrid]] s 3:0 na [[Camp Nou]]u.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/05/futbol/equipos/barcelona/1296946785.html |naslov=Barcelona postavila rekord u pobjedama u nizu |izdavač=www.marca.com |dan=5. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt; Sva tri pogotka u toj utakmici je zabio je naravno [[Messi]] te mu je to bio treći hat-trick sezone. Nakon utakmice je izjavio: &quot;čast je srušiti rekord koji postavljen od igrača kao što je &quot;Di Stefano&quot; i ako je rekord postojao tako dugo to je zato što ga je teško ostvariti a mi smo uspjeli zahvaljujući pobjedama nad vrlo jakim ekipama&quot;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/06/futbol/equipos/barcelona/1296948365.html |naslov=Messi o rekordu |izdavač=www.marca.com |dan=6. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;

Nakon što mjesec dana nije uspio postići pogodak, zabio je u ligaškom susretu protiv [[UD Almeria|UD Almerije]] svoj 47. gol u sezoni, čime je izjednačio svoj klupski rekord od prošle sezone.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |naslov=Messi izjednacio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=9. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324035703/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;12. travnja 2014. godine nadmašio je taj rekord u susretu lige prvaka zabivši gol protiv [[Shakhtar Donetsk| Šahtara]] čime je postao igrač koji je zabio najviše golova u jednoj sezoni u povijesti kluba.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |naslov=Messi oborio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=12. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=14. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160214013550/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;23. travnja 2014. godine Messi je postigao svoj 50. gol u sezoni u pobjedi nad [[CA Osasuna| Osasunom]] 2:0, nakon što je ušao u igru u 60. minuti.Završio je sezonu osvojivši [[La Liga|La ligu]] i s 31 golom je zauzeo 2. mjesto na ljestvici najbolji strijelaca lige iza [[Cristiano Ronaldo|Ronalda]] koji je zabio 40. Bio je prvi na ljestvici najboljih asistenta s 18 asistencija u sezoni.
20. travnja 2014. godine Barcelona je u finalu [[Kup Kralja|Kupa kralja]] izgubila od vječnog rivala [[Real Madrid]]a, a jedini gol na utakmici zabio je Cristiano Ronaldo. Messi je turnir završio sa 7 golova i podijelio je prvo mjesto najboljeg strijelca s Ronaldom.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/football/2011/apr/21/real-madrid-barcelona-copa-del-rey |naslov=Finale kupa kralja 2011. |izdavač=www.the guardina.com |dan=20. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici polufinala Lige prvaka protiv Real Madrida, Messi je ubilježio nezaboravan nastup. U pobjedi Barcelone od 2:0 Messi je zabio oba pogotka a posebno je fascinantan drugi gol. Naime Messi je uzeo loptu na polovici igrališta i sjurio se prema golu Reala. Nanizao je nekoliko igrača u svom poznatom slalomu i na kraju matirao golmana.Kasnije je taj pogotak proglašen najljepšim u toj fazi natjecanja.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |naslov=Messijev slalom |izdavač=www.sport.es |dan=27. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324095045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U finalu lige prvaka na [[Wembley]]u Messi je pomogao Barceloni da dođe do svog 4. naslova u povijesti tog natjecanja. U finalu protiv [[Manchester United]]a Messi je zabio jedan gol i dao svoj doprinos u pobjedi. To mu je bio 12. gol u ligi prvaka te sezone.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/13576522 |naslov=Barcelona 3 - Manchester Utd. 1 |izdavač=WWW.BBC.uk |dan=28. svibnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;
Messi je završio sezonu 2010/11. s 53 gola i 24 asistencije i svim natjecanjima ukupno.

====Sezona 2011./12.====
Započeo je sezonu osvojivši [[Supercopa de España|španjolski super kup ]] protiv [[Real Madrid]]a gdje je postigao ukupno 3 gola i 2 asistencije u dvije utakmice, s ukupnim rezultatom 5:4.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |naslov=Barcelona osvojila španjolski Super cup |izdavač=WWW.sport.es |dan=17. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160330055242/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |archivedate=30. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv [[Porto|Porta]] u finalu [[UEFA Superkup|europskog superkupa]]. [[Barcelona]] je pobijedila s 2:0 a [[Messi]] je odigrao sjajnu utakmicu i postigao pogodak u jedinom natjecanju u kojem nije do tada.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |naslov=Barcelona osvojila europski superkup |izdavač=WWW.sport.es |dan=26. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325170045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |archivedate=25. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Svojom igrom osvojio je i FIFA-inu ''Zlatnu loptu'' (FIFA Ballon d'Or) i nagradu za nogometaša godine. Iako su mnogi hvalili njegov uspjeh, neki su kritizirali njegov neuspjeh s [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinskom reprezentacijom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]].&lt;ref name=&quot;Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award&quot;&gt;{{cite news |first=Sid |last=Lowe |title=Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award |newspaper=[[The Guardian]] |date=11. siječnja 2011. |url=http://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/11/lionel-messi-xavi-ballon-dor |accessdate=27. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon što je primio nagradu, kao i uvijek zahvalio se na glasovima međunarodnih nogometnih trenera i kapetana reprezentacija.&lt;ref name=&quot;Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award&quot;/&gt;

==Reprezentativna karijera==
U lipnju 2004. debitirao je za Argentinu, odigravši za reprezentaciju do 20 godina prijateljsku utakmicu protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.lionelmessi.com/biography/ |title=Lionel Messi Biography |publisher=Lionelmessi.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080802154715/http://lionelmessi.com/biography/ |archive-date=2. kolovoza 2008.}}&lt;/ref&gt; 2005. je bio dio momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo mladih u Nizozemskoj. Na istom je natjecanju osvojio Zlatnu loptu, nagradu za najboljeg igrača turnira, i Zlatnu kopačku, nagradu za najboljeg strijelca.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |naslov=FIFA World Youth Championship Netherlands 2005. |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224230512/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |archivedate=24. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

17. kolovoza 2005. s 18 je godina odigrao svoju prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]]. Trebao je biti zamijenjen u 63. minuti, ali je isključen u 65. jer je sudac [[Markus Merk]] smatrao kako je laktom udario braniča [[Vilmos Vanczák|Vilmosa Vanczáka]], koji je vukao Messija za dres. Odluka je bila prijeporna, a [[Diego Maradona|Maradona]] je čak tvrdio kako je unaprijed smišljena.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/4172400.stm |naslov=Messi handles 'new Maradona' tag |izdavač=BBC Sport |dan=22. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Vickery |ime=Tim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://english.people.com.cn/200508/20/eng20050820_203655.html |naslov=Argentine striker Messi recalled for World Cup qualifier |izdavač=People's Daily Online |dan=20. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi se vratio u momčad 3. rujna u kvalifikacijskom porazu Argentine 1:0 u gostima kod Paragvaja. Prije utakmice je izjavio: &quot;Ovo je moj ponovljeni debi. Prvi je bio malo prekratak.&quot;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&amp;cc=5739 |naslov=Messi tries again as Argentina face Paraguay |izdavač=ESPN Soccernet |dan=2. rujna 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628224026/http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&amp;cc=5739 |archivedate=28. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Zatim je protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] odigrao prvu utakmicu za reprezentaciju od prve minute; nakon utakmice [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] je opisao Messija kao &quot;dragulj&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.rediff.com/sports/2005/oct/10messi.htm |naslov=Messi is a jewel says Argentina coach |izdavač=Rediff |dan=10. listopada 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Homewood |ime=Brian}}&lt;/ref&gt;

28. ožujka 2009., u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuele]], Messi je po prvi put nosio dres s brojem 10. Bila je to prva službena utakmica Diega Maradone na klupi Argentine. Argentina je pobijedila 4:0, a Messi je postigao prvi pogodak.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&amp;cc=5739 |naslov=Argentina 4-0 Venezuela: Messi the star turn |dan=28. ožujka 2009. |preuzeto=7. srpnja 2009. |izdavač=Allaboutfcbarcelona.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121024081458/http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&amp;cc=5739 |archivedate=24. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

===Svjetsko prvenstvo 2006.===
Ozljeda koja ga je na kraju sezone 2005./06. na dva mjeseca udaljila s terena ugrozila je njegovo pojavljivanje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]]. Messi je 15. svibnja 2006. ipak izabran u argentinsku selekciju. Igrao je u posljednjoj utakmici prije prvenstva s argentinskom U-20 reprezentacijom 15 minuta te prijateljsku utakmicu s [[Angolska nogometna reprezentacija|Angolom]] od 64. minute.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5047440.stm |title=Messi comes of age |publisher=BBC Sport |date=5. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Vickery |first=Tim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5023884.stm |title=Argentina allay fears over Messi |publisher=BBC Sport |date=30. svibnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
S klupe je promatrao prvu utakmicu Argentine protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.kicker.de/fussball/wm/startseite/artikel/350938 |title=Messi weiter auf der Bank |publisher=Kicker.de |date=13. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |language=njemački}}&lt;/ref&gt; U sljedećoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije]], Messi je postao najmlađi igrač koji je predstavljao Argentinu na svjetskom prvenstvu kad je u 74. minuti ušao kao zamjena za [[Maximiliano Rodríguez|Maxija Rodrígueza]]. Nekoliko trenutaka nakon ulaska asistirao je [[Hernán Crespo|Hernanu Crespu]] te postigao pogodak u pobjedi 6:0, čime je postao najmlađi strijelac na turniru i šesti najmlađi u povijesti svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853028.stm |title=Argentina 6-0 Serbia &amp; Montenegro |publisher=BBC Sport |date=16. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je u remiju 0:0 s [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] zaigrao od prve minute.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853328.stm |title=Holland 0-0 Argentina |publisher=BBC Sport |date=21. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Messi je ušao kao zamjena u 84. minuti, kad je rezultat bio 1:1. Postigao je pogodak, ali je on poništen zbog zaleđa&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |title=Rodríguez finds an answer but many questions still remain |publisher=The Guardian |date=26. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Walker |first=Michael |archive-date=30. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060630153833/http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991492.stm |title=Argentina 2-1 Mexico (aet) |publisher=BBC Sport |date=24. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; nakon čega je Argentina prošla dalje u produžetku. Trener [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] ostavio je Messija na klupi u četvrtfinalnom okršaju protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]], koju su izgubili s 4:2 na jedanaesterce.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991602.stm |title=Germany 1-1 Argentina |publisher=BBC Sport |date=30. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Copa América 2007.===
[[Datoteka:Messi in Copa America 2007.jpg|mini|Messi na Copa Américi 2007.|220px]]
Svoju prvu utakmicu na [[Copa América 2007.|Copa Americi 2007.]] odigrao je 29. lipnja 2007., kad je Argentina u prvoj utakmici porazila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Države]] s 4:1. Messi je u toj utakmici pokazao svoje playmakerske vještine: pripremio je gol za napadača Hernána Crespa te nekoliko puta zaprijetio američkom golu. Tevez ga je zamijenio u 79. minuti i zabio nekoliko minuta kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6252156.stm |title=Tevez Nets In Argentina Victory |publisher=BBC Sport |date=29. lipnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Drugu je utakmicu odigrao protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], u kojoj je izborio jedanaestarac koji je Crespo pretvorio u izjednačenje 1:1. Sudjelovao je i u akciji za drugi pogodak Argentine jer je fauliran ispred šesnaesterca, nakon čega je [[Juan Roman Riquelme]] pogodio iz slobodnog udarca i povisio vodstvo Argentine na 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6263888.stm |title=Argentina into last eight of Copa |publisher=BBC Sport |date=3. srpnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U trećoj utakmici protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] trener je odmarao Messija jer se Argentina već plasirala u četvrtfinale. U 64. je minuti zamijenio [[Esteban Cambiasso|Estebana Cambiassa]] dok je rezultat bio 0:0. U 79. je minuti pripremio gol za [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&amp;ano=2007&amp;dv=1&amp;flt=C&amp;id=18&amp;slangab=E |title=Argentina-Paraguay |publisher=Conmebol |date=5. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133942/http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&amp;ano=2007&amp;dv=1&amp;flt=C&amp;id=18&amp;slangab=E |archive-date=29. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu, protiv Perua, Messi je postigao drugi gol nakon Riquelmeova dodavanja u pobjedi 4:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347181/nogomet-nogometni-svijet/meksiko-unistio-paragvaj-argentina-oprala-peru |naslov=Meksiko ''uništio'' Paragvaj - Argentina ''oprala'' Peru |izdavač=Sportnet.hr |dan=9. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; U polufinalnom okršaju s Meksikom, Messi je postigao pogodak lobom preko [[Oswaldo Sánchez|Oswalda Sancheza]] u pobjedi Argentine 3:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347292/nogomet-nogometni-svijet/argentinci-s-tri-komada-ispratili-meksiko |naslov=Argentinci s tri komada ispratili Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; Argentina je u finalu s 3:0 poražena od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347453/nogomet-nogometni-svijet/brazil-pregazio-nemocnu-argentinu |naslov=Brazil pregazio nemoćnu Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Messi olympics-soccer-7.jpg|mini|lijevo|200px|Messi na utakmici protiv Brazila na Olimpijskim igrama 2008.]]

=== Olimpijske igre 2008.===
Nakon što je zabranila Messiju da zaigra za svoju zemlju na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |title=Lionel Messi out of Olympics after Barcelona win court appeal against Fifa |publisher=Daily Telegraph |date=6. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629193256/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |archive-date=29. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Barcelona je pristala pustiti ga nakon razgovora kojeg je održao s Josepom Guardiolom.&lt;ref name=&quot;Messi Olympics&quot;&gt;{{cite news |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |title=Barcelona give Messi Olympics thumbs-up |publisher=AFP |date=7. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711111228/http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |archive-date=11. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Pridružio se momčadi Argentine i postigao prvi gol u pobjedi 2:1 protiv Obale Bjelokosti.&lt;ref name=&quot;Messi Olympics&quot;/&gt; Zatim je postigao prvi zgoditak i asistirao [[Ángel Di María|Ángelu Di Maríi]] u drugoj utakmici u pobjedi 2:1 u produžetku protiv Nizozemske.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |title=Messi sets up Brazil semi |publisher=FIFA |date=16. kolovoza 2008. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=12. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090412024404/http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nastupio je i u polufinalnom susretu protiv Brazila, kojeg je Argentina dobila 3:0 i tako prošla u finale.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364221/ostali-sportovi-olimpijske-igre/argentina-razbila-brazil |naslov=Argentina ''razbila'' Brazil |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; U utakmici za zlatnu medalju, Messi je ponovno asistirao Di Maríi za jedini pogodak u pobjedi protiv [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364425/nogomet-nogometni-svijet/argentina-slavi-nogometno-zlato |naslov=Argentina slavi nogometno zlato |izdavač=Sportnet.hr |dan=23. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Svjetsko prvenstvo 2010.===

Nakon uspješne klupske sezone s Barcelonom Messi se pronašao na popisu izbornika [[Diego Maradona|Diega Maradone]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]],&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398214/nogomet-sp-2010/maradona-odredio-putnike-za-jar |naslov=Maradona odredio putnike za JAR |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; gdje je reprezentacija smještena u skupinu B s [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčkom]], [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južnom Korejom]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerijom]].

U prvom kolu, 12. lipnja, u pobjedi 1:0 protiv Nigerije Messi je odigrao svih devedeset minuta i propustio nekoliko izglednih prilika.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398761/nogomet-sp-2010/heinze-utisao-nigerijske-trube |naslov=Heinze utišao nigerijske trube |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 17. lipnja, u drugom kolu protiv Južne Koreje, sudjelovao je u akcijama za sva četiri pogotka Argentine u pobjedi 4:1 te pomogao [[Gonzalo Higuain|Gonzalu Higuainu]] da postigne ''hat-trick''.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399037/nogomet-sp-2010/video-korejci-poceli-higuain-zavrsio |naslov=Korejci počeli, Higuain završio |izdavač=Sportnet.hr |dan=17. lipnja 2010. |preuzeto=18. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Odigrao je i cijeli susret trećeg kola protiv Grčke (pobjeda 2:0) te je proglašen igračem utakmice.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399336/nogomet-sp-2010/video-argentina-maksimalno-u-drugi-krug |naslov=Argentina maksimalno u drugi krug |izdavač=Sportnet.hr |dan=22. lipnja 2010. |preuzeto=23. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] bio je asistent za prvi gol Carlosa Teveza u pobjedi 3:1. Gol je priznat iako je bilo jasno da je postignut iz zaleđa.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399610/nogomet-sp-2010/video-sudacka-pogreska-presjekla-meksiko |naslov=Sudačka pogreška presjekla Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=27. lipnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Messi je Svjetsko prvenstvo završio u četvrtfinalu, kad je Argentina doživjela poraz od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] 4:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399906/nogomet-sp-2010/video-cudesni-elf-unistio-argentince |naslov=Čudesni ''Elf'' uništio Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=3. srpnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Copa América Centenario i oproštaj ===
Nogometaši Argentine svladali su [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Venezuele]] s 4-1, čime je se ova reprezentacija pridružila reprezentacijama [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] i [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] u polufinalu [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]], što se održava na tlu [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Argentinska reprezentacija je na stadionu u Foxboroughu, predgrađu [[Boston, Massachusetts|Bostona]], gdje svoje domaće utakmice igra [[National Football League|NFL]] momčad [[New England Patriots]], već u prvom poluvremenu dvoboja s Venezuelom imali dva pogotka prednosti zaslugom dvostrukog strijelca [[Gonzalo Higuaín|Gonzala Higuaína]]. U 60. minuti je [[Nicolás Gaitán|Gaitán]] asistirao Messiju za treći argentinski pogodak. Messi je se svojim pogotkom izjednačio na listi najboljih argentinskih strijelaca s dotada vodećim [[Gabriel Batistuta|Gabrielom Batistutom]]. Obojica su tada imali 54 pogotka u reprezentativnom dresu.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |naslov=VIDEO: Veličanstvena utakmica Čilea, Messi dostigao Batistutu |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. lipnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811022946/http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U finalu, Argentina nije uspjela savladiti [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]], koji su ponovno bili uspješniji od ''Gaučosa'' te su obranili naslov prvaka Južne Amerike. Nakon 120 minuta bez pogodaka o pobjedniku su još jednom morali odlučivati jedanaesterci. Prvi [[jedanaesterac]] Argentine je pucao Messi, no njegov je udarac, završio u tribinama. Nakon poraza u završici, Messi je se oprostio od reprezentacije. &quot;Donio sam odluku, reprezentacija je za mene završena priča. Učinio sam sve što sam mogao, a boli što nikad nisam postao prvak. Vjerujem da sam ovu odluku donio u svoje ime i u ime mnogih koji su to priželjkivali. Trudio sam se, pokušavao, ali jednostavno nije išlo&quot;, rekao je Messi.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |naslov=Tragičar Messi s Argentinom izgubio treće uzastopno finale pa šokirao: 'Reprezentacija ja za mene gotova priča' |izdavač=vijesti.rtl.hr |dan=27. lipnja 2016. |preuzeto=27. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628212452/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Messi je u braku s Antonellom Roccuzzo, koja je isto tako podrijetlom iz [[Rosario (Argentina)|Rosarija]]. Vjenčali su se 2017. S njom ima tri sina – Thiaga koji je rođen [[2. studenog]] [[2012.]], Matea rođen u [[2015.]] i Cira koji je rođen u [[2018.]] godini.&lt;ref&gt;[https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 The first photo of the Messi family all together after Ciro's birth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190105201327/https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 |date=5. siječnja 2019. }}, sport-english.com, pristupljeno 5. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

Nalazi se na omotu videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2009]]'', a uključen je i u promotivne kampanje za igru.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |title=Konami names Messi as face of PES 2009 |publisher=Gamezine.co.uk |date=1. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529044550/http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |archive-date=29. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pesunites.com/eng/index.htm |title=PES Unites - Messi |publisher=PESunites.com |accessdate=9. lipnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603173802/http://www.pesunites.com/eng/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Messi je, zajedno s [[Fernando Torres|Fernandom Torresom]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |title=Torres signs for PES 2010. |publisher=Videogamer.com |date=23. lipnja 2009. |last=Orry |first=James |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622083701/https://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |archive-date=22. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt; zaštitno lice videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2010]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |title=Motions and Emotions in Barcelona |publisher=Konami |date=8. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094627/http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |archive-date=26. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |title=E3 2009: PES 2010: Messi fronts exclusive E3 trailer |publisher=Konami |date=2. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094702/http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |archive-date=26. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |title=MOTD magazine crew meet Messi in Barcelona |publisher=PESFan (Match of the Day Magazine) |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127192339/http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |archive-date=27. siječnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Messija sponzorira njemačka kompanija za proizvodnju sportske opreme [[Adidas]], a pojavljuje se i u njihovim televizijskim reklamama.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/media/video/2009/may/27/zidane-messi-adidas-ad |title=Watch Zinedine Zidane and Lionel Messi in Adidas ad |publisher=Guardian |date=27. svibnja 2009. |accessdate=16. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt;

==Klupska statistika==
* Stanje 26. listopada 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Argentina - L. Messi - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |accessdate=2019-02-26}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;3&quot;|[[La Liga|Liga]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[Copa del Rey|Kup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[Supercopa de España|Superkup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Superkup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svj. kl. pr.]]
!colspan=&quot;3&quot;|Ukupno
|-
!Nas. 
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
|-
|2004. – 05.
| rowspan=&quot;15&quot; |[[FC Barcelona|Barcelona]]
| rowspan=&quot;15&quot; |[[La Liga]]
|7||1||0||1||0||0||1||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||9||1||0
|-
|2005. – 06.
|17||6||3||2||1||0||6||1||1||0||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||25||8||4
|-
|2006. – 07.
|26||14||2||2||2||1||5||1||0||2||0||0||1||0||0||0||0||0||36||17||3
|-
|2007. – 08.
|28||10||12||3||0||0||9||6||1||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||40||16||13
|-
|2008. – 09.
|31||23||11||8||6||2||12||9||5||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||51||38||18
|-
|2009. – 10.
|35||34||10||3||1||0||11||8||0||1||2||0||1||0||1||2||2||0||53||47||11
|-
|2010. – 11.
|33||31||18||7||7||3||13||12||3||2||3||0||colspan=3|—||colspan=3|—||55||53||24
|-
|2011. – 12.
|37||50||16||7||3||4||11||14||5||2||3||2||1||1||1||2||2||1||60||73||29
|-
|2012. – 13.
|32||46||12||5||4||1||11||8||3||2||2||0||colspan=3|—||colspan=3|—||50||60||16
|-
|2013. – 14.
|31
|28
|'''?'''
|6
|5
|'''?'''
|7
|8
|'''?'''
|2
|0
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|52
|41
|'''?'''
|-
|2014. – 15.
|38
|43
|'''?'''
|6
|5
|'''?'''
|13
|10
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|1
|2
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|58
|60
|'''?'''
|-
|2015. – 16.
|33
|26
|'''?'''
|5
|5
|'''?'''
|7
|6
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|1
|1
|'''?'''
|48
|38
|'''?'''
|-
|2016. – 17.
|34
|37
|'''?'''
|7
|5
|'''?'''
|9
|11
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|52
|54
|'''?'''
|-
|2017. – 18.
|36
|34
|'''?'''
|6
|4
|'''?'''
|10
|6
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|54
|45
|'''?'''
|-
|2018. – 19.
|23
|25
|'''?'''
|3
|2
|'''?'''
|5
|6
|'''?'''
|1
|0
|'''?'''
|
|
|
| colspan=&quot;3&quot; |—
|32
|33
|'''?'''
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
!441!!408!!?!!71!!50!!?!!130!!107!!?!!18!!13!!?!!4!!3!!?!!5!!5!!?!!675!!584!!?
|}

== Zanimljivosti == 
* Svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protiv Hrvatske [[1. ožujka]] [[Šport u 2006.|2006]] na stadionu [[St. Jakob-Park]] u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Basel]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |title=Last-gasp Croatia shock Argentina |date=1. ožujka 2006. |publisher=[[CNN]] |accessdate=28. prosinca 2020. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171013013105/http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |archivedate=13. listopada 2017. |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; 

* Svoj prvi gol u Ligi prvaka zabio je hrvatskom vrataru [[Mario Galinović|Mariju Galinoviću]] kojem je Messi zabio 2006.&quot; u utakmici protiv [[Panathiaikos]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&amp;id=2241940 |title=Na popisu golmana koji su dobili pivo jer im je Messi zabijao golove je i jedan Hrvat |publisher=Index.hr |work=www.index.hr |date=27. prosinca 2020. |accessdate=28. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;

==Nagrade i priznanja==

====Klub====
* [[La Liga]] '''(10):''' 2004./05., 2005./06., [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], [[La Liga 2009./10.|2009./10.]], [[La Liga 2010./11.|2010./11.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]]
* [[Kup kralja]] '''(7):''' 2008./09., 2011./12., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2020./21.
* [[UEFA Liga prvaka]] '''(4):''' [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]], [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]], 2014./15.
* [[Španjolski superkup]] '''(8):''' 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2016., 2018.
* [[UEFA Superkup]] '''(3):''' 2009., 2011., 2016.
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]]

====Reprezentacija====
* FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005.
* Copa America 2007., 2015., 2016. - Srebrna medalja
* [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijska zlatna medalja]]: [[Nogomet na OI 2008. – muškarci|2008.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]] - Srebrna medalja
* Superclásico de las Américas: 2017.
* FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005.
* Prvenstvo Južne Amerike u nogometu za mlade - Kolumbija 2005. - brončana medalja

====Individualne====
* Europski nogometaš godine do 21 godine: 2007.
* Najbolji strijelac FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005.
* Najbolji igrač FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005.
* [[Copa América|Najbolji mladi igrač Copa Américe]]: 2007.
* Igrač godine u Argentini: 2005., 2007.
* FIFPro specijalna nagrada za mladog igrača godine: 2006./07., 2007./08.
* FIFPro nagrada za svjetskog mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08.
* Nagrada World Soccera za mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08.
* Premio Don Balón (Najbolji strani igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09.
* Trofej EFE (Najbolji ibero-američki igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09.
* FIFPro World XI: 2006./07., 2007./08.
* UEFA momčad godine: 2007./08., 2008./09.
* FIFA momčad godine: 2008.
* [[UEFA Liga prvaka|Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka]]: 2008./09., 2009./10.
* Trofej Alfredo Di Stéfano: 2008./09., 2009./10., 2010./11.,2014./15., 2016./17., 2017./18., 2018./19.
* UEFA klupski napadač godine: 2008./09.
* UEFA klupski nogometaš godine: 2008./09.
* [[Zlatna lopta France Footballa]]: 2009., 2010., 2011, 2012., 2015., 2019., 2021. 2023.
* [[World Soccer|Nagrada World Soccera za nogometaša godine]]: 2009.
* Najbolji igrač [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskog klupskog prvenstva 2009.]]
* [[Trofej Pichichi]] (6): 2009./10., 2011./12., 2012./13., 2016./17., 2017./18., 2018./19.
* [[Europska Zlatna kopačka]]: 2010., 2012., 2013., 2017., 2018., 2019.
* FIFA Igrač Godine: 2009.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2010.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2011.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2012.
*[[Adidas Zlatna lopta]] za najboljeg igrača [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskog prvenstva 2014.]]
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2015.
* [[FIFA The Best]]: 2019.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html Biografija Lionela Messija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903171616/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html |date=3. rujna 2011. }} na službenoj stranici FC Barcelone
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html Statistika Lionela Messija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629095408/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html |date=29. lipnja 2015. }} na FIFA.com
*(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190603085950/https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi |date=3. lipnja 2019. }}

{{Navigacije
|naslov=Lionel Messi – sastavi i nagrade
|popis1=
{{Navigacije
|naslov=Nagrade
|naslov-style=background:gold;
|popis1=
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}
}}
{{Sastav Argentina 2006 SP}}
{{Sastav Argentina 2010 SP}}
{{Sastav Argentina 2014 SP}}
{{Sastav Argentina 2018 SP}}
{{Sastav Argentina 2022 SP}}
{{Sastav Argentina 2026 SP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Messi, Lionel}}
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>2wt3cpxx7z6ynrzdonw8iwrs1t4cbwz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624069</id>
      <parentid>7623882</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:57:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-56986-71|~2026-56986-71]] ([[User talk:~2026-56986-71|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]]</comment>
      <origin>7614759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="86595" sha1="ou91zd4z583mlzjfcrjtoutbamczixu" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|srpanj 2010.}}
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Lionel Messi
| slika                            = [[File:Leo_Messi_Argentina_v_Egypt_7_July_2026-1.jpg|250px]]
| opis slike                       = Messi na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]
| država                           = {{Z+X|ARG}}
| puno ime                         = Lionel Andrés Messi Cuccittini&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |naslov=Lionel Andrés Messi at Soccerway |preuzeto=14. lipnja 2009. |izdavač=Soccerway}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                          = ''Leo Messi, Messi, La Pulga Atomica''
| datum rođenja                    = [[24. lipnja]] [[1987.]]
| mjesto rođenja                   = [[Rosario (Argentina)|Rosario]]
| država rođenja                   = [[Argentina]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 170 cm&lt;ref name=&quot;NameBirthHeight&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022™: List of Players: Argentina |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=18 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221218195301/https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |archive-date=18 December 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| trenutačni klub                  = [[Inter Miami CF|Inter Miami]]
| broj u klubu                     = 10
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 1992. – 1995. &lt;br&gt; 1995. – 2000.&lt;br /&gt;2000. – 2003.
| juniorski klubovi                = Grandoli &lt;br&gt; [[Newell's Old Boys]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| godina                           = 2003. – 2004.&lt;br /&gt;2004. – 2005.&lt;br /&gt;2004. – 2021.&lt;br /&gt;2021. – 2023. &lt;br&gt; 2023. – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[FC Barcelona C|Barcelona C]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona Atletic|Barcelona B]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]&lt;br /&gt;[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] &lt;br&gt; [[Inter Miami CF|Inter Miami]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br /&gt;{{0}}520 {{0}}(474)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(22) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}(71)
| godine u reprezentaciji          = 2004. – 2005.&lt;br /&gt;2008.&lt;br /&gt;2005. – 2026.
| reprezentacija                   = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]&lt;br /&gt;{{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]&lt;br /&gt;{{NogRep|ARG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}(14)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}208 {{0}}(126)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje = 
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] |}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] |}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 2008.|Peking 2008.]] |}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 7. listopada 2026.
|Copa America = srebro 2007.}}
'''Lionel Andrés Messi''' ([[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[24. lipnja]] [[1987.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] i bivši  [[Argentinska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno igra za [[Inter Miami CF|Inter Miami]].

Njegov igrački stil izazvao je usporedbe s [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]], koji je Messija proglasio svojim &quot;nasljednikom&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |prezime=Gardner |ime=Neil |dan=19. travnja 2007. |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |naslov=Is Messi the new Maradona? |izdavač=Times Online |preuzeto=31. ožujka 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629112333/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2006-02/25/content_523966.htm |naslov=Maradona proclaims Messi as his successor |autor=Reuters |izdavač=China Daily |dan=25. veljače 2006. |preuzeto=8. listopada 2006.}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==
Messi je počeo igrati nogomet u ranoj dobi, a njegov je potencijal ubrzo primijetila Barcelona. S 13 godina (2000. godine) je napustio mladu momčad [[Newell's Old Boys]]a i s obitelji se preselio u Europu, jer je Barcelona ponudila da će platiti liječenje njegove deficijencije [[hormon rasta|hormona rasta]]. Debitiravši u sezoni 2004./05., srušio je ligaški rekord za najmlađeg igrača koji je zaigrao u ligaškoj utakmici, a postao je i najmlađi strijelac u povijesti. Slijedila su velika priznanja jer je Barcelona u Messijevoj debitantskoj sezoni osvojila prvenstvo i [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|Ligu prvaka]]. Prekretnicom se pokazala sezona 2006./07.: postao je standardni prvotimac, postigavši ''hat-trick'' u ''El Clásicu'' i završivši sezonu s 14 golova u 26 ligaških utakmica. Njegova vjerojatno najbolja sezona bila je [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], u kojoj je postigao 38 golova i bio sastavni dio momčadi koja je osvojila tri trofeja. U prosincu 2009. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]],&lt;ref name=&quot;zlatna lopta&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |naslov=Zlatna lopta u Messijevim rukama |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. prosinca 2009. |preuzeto=1. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090822091405/http://www.sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |archivedate=22. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt; nagradu ''[[World Soccer]]a'' za nogometaša godine&lt;ref name=&quot;world soccer&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/47092/Ronaldinho-proglasen-nogometasem-desetljeca.html |naslov=Ronaldinho proglašen nogometašem desetljeća |izdavač=Javno.com |dan=10. prosinca 2009. |preuzeto=11. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; i [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inu nagradu za nogometaša godine]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/388745/nogomet-nogometni-svijet/messi-najbolji-u-izboru-fife |naslov=Messi najbolji u izboru Fife |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. prosinca 2009. |preuzeto=21. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

Messi je bio najbolji strijelac sa šest postignutih pogodaka, uključujući dva u finalu, Svjetskog nogometnog prvenstva mladih. Ubrzo nakon toga, postao je standardni član argentinske seniorske nogometne reprezentacije. Godine 2006. postao je najmlađi Argentinac koji je zaigrao na [[Svjetsko nogometno prvenstvo|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], a sljedeće je godine bio osvajač srebrne medalje na [[Copa América 2007.|Copa Américi]]. Na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u osvojio je zlatnu medalju, svoje prvo međunarodno priznanje.

==Rani život==
Messi je rođen 24. lipnja 1987. u [[Rosario (Argentina)|Rosariju]] u [[Argentina|Argentini]], u obitelji Jorgea Messija, tvorničkog radnika, i Celie (djevojački Cuccitini), honorarne čistačice.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.pagina12.com.ar/diario/deportes/8-121094-2009-03-07.html |prezime=Veiga |ime=Gustavo |izdavač=Pagina 12 |naslov=Los intereses de Messi |preuzeto=31. svibnja 2009. |jezik=španjolski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mission&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |izdavač=Times Online |naslov=Lionel Messi on a mission |prezime=Hawkey |ime=Ian |dan=20. travnja 2008. |preuzeto=30. svibnja 2009. |archive-date=30. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080830020412/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Očeva strana obitelji potječe iz talijanskog grada [[Ancona|Ancone]] odakle je njegov predak, Angelo Messi, 1883. emigrirao u Argentinu.&lt;ref name=&quot;El origen de los Messi&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.aldia.cr/ad_ee/2006/febrero/24/ovacion11.html |naslov=El origen de los Messi está en Italia |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=24. veljače 2006. |izdavač=aldia.cr |prezime=Aguilar |ime=Alexander |jezik=španjolski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Las raíces italianas de Leo Messi&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |naslov=Las raíces italianas de Leo Messi |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=7. listopada 2005. |izdavač=elmundodeportivo.es |prezime=Cubero |ime=Cristina |jezik=španjolski |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721211105/http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ima dva starija brata Rodriga i Matíasa kao i sestru Mariu Sol.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio/ |izdavač=NBC |naslov=Lionel Messi bio |preuzeto=30. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513153151/http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio |archivedate=13. svibnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Messi je s pet godina počeo igrati nogomet za Grandoli, mjesni klub koji je trenirao njegov otac Jorge.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Messi je 1995. prešao u [[Newell's Old Boys]] čije je sjedište u njegovu rodnom gradu Rosariju.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;&gt;{{citiranje www |prezime=Williams |ime=Richard |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/feb/24/championsleague1 |izdavač=The Guardian |naslov=Messi has all the qualities to take world by storm |preuzeto=3. svibnja 2008. |dan=26. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt; Kad mu je bilo 11, dijagnosticiran mu je manjak hormona rasta.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |title=Franck Ribery the man to challenge Lionel Messi and Barcelona |publisher=Daily Telegraph |last=White |first=Duncan |date=4. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323094801/http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |archive-date=23. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Prvoligaš [[Club Atlético River Plate|River Plate]] pokazao je zanimanje za Messijev napredak, ali nije imao dovoljno novca za plaćanje liječenja, jer je ono stajalo 900 dolara mjesečno.&lt;ref name=&quot;mission&quot;/&gt; [[Carles Rexach]], sportski direktor [[FC Barcelona|Barcelone]], saznao je za njegov talent jer je Messi imao rođake u [[Katalonija|Kataloniji]], a Messi i njegov otac dogovorili su probni rok.&lt;ref name=&quot;mission&quot;/&gt; Barcelona ga je potpisala nakon što su ga vidjeli kako igra,&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;/&gt; ponudivši mu plaćanje medicinskih računa, ako bi bio spreman preseliti se u Španjolsku.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Obitelj mu se preselila u Europu, a on je počeo igrati za omladinsku klupsku momčad.&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |title=The new messiah |publisher=FIFA.com |date=5. ožujka 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225005810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |archive-date=25. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Barcelona===
Messi je svoj neslužbeni prvi nastup u prvoj momčadi ostvario u prijateljskoj utakmici protiv [[F.C. Porto|Porta]] 16. studenog 2003. (sa 16 godina i 145 dana).&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |title=Profile: Lionel Messi |author=Tutton, Mark and Duke, Greg |publisher=CNN |date=22. svibnja 2009. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=11. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411213640/http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za manje od godinu dana ostvario je svoj ligaški prvi nastup protiv [[RCD Espanyol|Espanyol]]a 16. listopada 2004. (sa 17 godina i 114 dana), postavši tako treći najmlađi igrač ikad koji je zaigrao za Barcelonu i najmlađi klupski igrač koji je igrao u [[La Liga|La Ligi]] (rekord je u rujnu 2007. srušio njegov suigrač [[Bojan Krkić]]).&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;/&gt; Kad je postigao svoj prvi seniorski gol za klub protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] 1. svibnja 2005., Messiju je bilo 17 godina, 10 mjeseci i 7 dana, čime je postao najmlađi igrač Barcelone koji je postigao pogodak u La Ligi&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |naslov=Meteoric rise in three years |preuzeto=3. svibnja 2008. |izdavač=fcbarcelona.com |archive-date=6. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906093707/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sve do 2007. kad je Bojan Krkić srušio ovaj rekord, pogodivši na Messijevu asistenciju.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |naslov=Krkic enters the record books |preuzeto=16. srpnja 2009. |dan=21. listopada 2007. |izdavač=fcbarcelona.cat |prezime=Nogueras |ime=Sergi |archiveurl=https://archive.is/20110819191710/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2005./06.====

{{Quote box | width=30% | align=right | quote= &quot;Mislim da je Messi kao ja, on je najbolji u svijetu uz [[Ronaldinho|Ronaldinha]].&quot;|source= &lt;small&gt;[[Diego Maradona]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={83A644F4-1A7E-48B9-AF95-4605613A9A18}&amp;newsid=232152&amp;page=2|title=Funnies: McCarthy's Language Barriers|last = Bartram | first = Steve |publisher=ManUtd.com|date=31. kolovoza 2005.|accessdate=12. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt; }}
16. rujna, drugi put u tri mjeseca, Barcelona je najavila obnavljanje Messijeva ugovora – ovaj se put radilo o povećanju plaće kao redovitom prvotimcu i produženju ugovora do lipnja 2014.&lt;ref name=&quot;Williams&quot;/&gt; Messi je 26. rujna stekao španjolsko državljanstvo&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=/2005/9/28/sports/12165057&amp;sec=sports |title=Good news for Barcelona as Messi gets his Spanish passport |publisher=The Star |date=28. svibnja 2005. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030083233/http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=%2F2005%2F9%2F28%2Fsports%2F12165057&amp;sec=sports |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te je konačno mogao ostvariti svoj debi u prvom razredu španjolskog nogometa. Messijevo prvo istrčavanje na domaćem terenu bilo je 27. rujna u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] protiv talijanskog [[Udinese Calcio|Udinesea]].&lt;ref name=&quot;footballdb&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&amp;Id=222&amp;b=true |title=Lionel Andres Messi - FCBarcelona and Argentina |publisher=footballdatabase.com |accessdate=23. kolovoza 2006.}}&lt;/ref&gt; Navijači na Barceloninu stadionu, [[Camp Nou]], ispratili su Messija ovacijama po njegovoj zamjeni, jer su njegove majstorije s loptom i kombinacije s [[Ronaldinho]]m oduševile prisutne.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Reuters |url=http://in.rediff.com/sports/2005/sep/28messi.htm |title=Ronaldinho scores the goals, Messi takes the plaudits |publisher=rediff.com |date=28. rujna 2005. |accessdate=23. kolovoza 2006.}}&lt;/ref&gt; 

Messi je u 17 ligaških nastupa šest puta tresao mreže, a u šest je nastupa u Ligi prvaka pogodio jedanput. Međutim, sezona mu je završila 7. ožujka 2006. nakon što je tijekom utakmice drugog kruga Lige prvaka protiv [[Chelsea F.C.|Chelsea]] pretrpio rupturu mišića.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&amp;cc=3436 |title=Frustrated Messi suffers another injury setback |publisher=ESPN Soccernet |date=26. travnja 2006. |accessdate=22. srpnja 2006. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073801/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Barcelona je sezonu završila trijumfalno, postavši prvak Španjolske i Europe.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/arsenal-1-barcelona-2-barcelona-crush-heroic-arsenal-in-space-of-four-brutal-minutes-478659.html |title=Arsenal 1 Barcelona 2: Barcelona crush heroic Arsenal in space of four brutal minutes |last=Wallace |first=Sam |publisher=The Independent |date=18. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4970966.stm |title=Barca retain Spanish league title |publisher=BBC Sport |date=3. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2006./07.====
[[Datoteka:Barcelona vs Rangers.jpg|mini|220px|desno|Messi na utakmici s Rangersom 2007.]]
Messi se u sezoni 2006./07. ustalio kao standardni prvotimac, postigavši 14 pogodaka u 26 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=12563 |title=Lionel Messi at National Football Teams |publisher=National Football Teams |accessdate=17. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 12. studenog, na utakmici protiv [[Real Zaragoza|Zaragoze]], Messi je slomio stopalo, što ga je udaljilo s terena tri mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |title=Doctors happy with Messi op |publisher=FCBarcelona.com |date=14. studenoga 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126040828/http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |archive-date=26. studenoga 2006.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |title=Messi to miss FIFA Club World Cup |date=13. studenoga 2006. |publisher=FIFA.com/Reuters |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071211061548/http://fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |archive-date=11. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Messi se od ozljede oporavio u Argentini, a vratio se protiv [[Racing de Santander|Racing Santander]]a 11. veljače,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |title=Barcelona - Racing Santander |publisher=The Offside |date=19. siječnja 2008. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=30. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120530090054/http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje je nastupio kao zamjena u drugom poluvremenu. 11. ožujka, u ''[[El Clásico|El Clásicu]]'' Messi je bio u vrhunskoj formi, postigavši ''hat-trick'' u remiju 3:3 kojeg je Barcelona okončala s deset igrača na terenu. Sva tri pogotka bila su izjednačujuća, a treći je postignut u sudačkoj nadoknadi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |title=Magical Messi is Barcelona's hero |last=Hayward |first=Ben |publisher=The Independent |date=11. ožujka 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906081352/http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |archive-date=6. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Tako je postao prvi igrač nakon [[Iván Zamorano|Ivana Zamorana]] (za Real Madrid u sezoni 1994./95.) koji je postigao ''hat-trick'' u ''El Clásicu''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |title=Inter beat AC, Messi headlines derby |date=11. ožujka 2007. |publisher=FIFA.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803140827/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Messi je i najmlađi igrač ikad koji je postigao pogodak u velikom derbiju. U nastavku je prvenstva još češće pronalazio mrežu; 11 od njegovih 14 ligaških golova u sezoni postignuto je u posljednjih 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843&amp;season=2006&amp;cc=5739 |title=Lionel Messi 2006/07 season statistics |publisher=ESPN Soccernet |accessdate=3. lipnja 2009. |archive-date=26. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326235840/http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Lionel Messi goal 19abr2007.jpg|mini|lijevo|220px|Messi trenutak prije postizanja zgoditka protiv Getafea]]

Messi je dokazao i kako etiketa &quot;novog Maradone&quot; nije bila samo napuhavanje, gotovo repliciravši Maradonine najslavnije golove u istoj sezoni.&lt;ref name=&quot;maradonalike&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/2311407/The-greatest-goal-ever.html |title=The greatest goal ever? |date=20. travnja 2007. |publisher=Daily Telegraph |last=Lowe |first=Sid |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 18. travnja 2007., postigao je dva gola tijekom polufinala [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Getafe CF|Getafea]], od kojih je jedan bio iznimno sličan Maradoninom slavnom golu protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] u Meksiku.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&amp;cc=3888 |naslov=Messi dazzles as Barça reach Copa Final |izdavač=ESPN Soccernet |dan=18. travnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073812/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&amp;cc=3888 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Svjetski mediji počeli su ga uspoređivati s Maradonom, dok su ga oni španjolski nazvali &quot;Messidona&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |naslov=Can ‘Messidona’ beat Maradona? |izdavač=The Hindu |dan=14. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=14. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014194308/http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pretrčao je otprilike istu razdaljinu, 62 metra, prešao isti broj igrača (šest, uključujući vratara), pogodio iz vrlo slične pozicije te potrčao prema korner zastavici kao i Maradona 21 godinu ranije.&lt;ref name=&quot;maradonalike&quot;/&gt; Na konferenciji za novinare nakon utakmice, Messijev suigrač [[Deco]] je rekao: &quot;Bio je to najbolji gol kojeg sam vidio u životu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2007/04/20/sfnmes20.xml |title=The greatest goal ever? |last=Lowe |first=Sid |publisher=Daily Telegraph |date=20. travnja 2007. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513171834/http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=%2Fsport%2F2007%2F04%2F20%2Fsfnmes20.xml |archive-date=13. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Messi je i protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] postigao gol jako sličan onom Maradoninu kojeg je dao rukom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. protiv Engleske. Messi se odrazio prema lopti i rukom je proslijedio pokraj vratara [[Carlos Kameni|Carlosa Kamenog]].&lt;ref name=&quot;Hand of Messi&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |title=Hand of Messi saves Barcelona |last=Mitten |first=Andy |publisher=Times Online |date=10. lipnja 2007. |accessdate=2008-01-12 |archive-date=13. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013021540/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Unatoč protestima igrača Espanyola gol je priznat iako su televizijske snimke jasno ukazivale na igranje rukom.&lt;ref name=&quot;Hand of Messi&quot;/&gt;

====Sezona 2007./08.====

Tijekom [[La Liga 2007./08.|sezone 2007./08.]], Messi je u jednom tjednu zabio pet golova odvevši Barcelonu među prve četiri momčadi La Lige. 19. rujna je pogodio jednom u domaćoj pobjedi protiv [[Olympique Lyonnais|Lyona]] 3:0 u Ligi prvaka.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&amp;&amp;cc=5739 |title=Barcelona 3-0 Lyon: Messi orchestrates win |publisher=ESPN Soccernet |date=19. rujna 2007. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081230/http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&amp;&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 22. rujna protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] postigao je dva zgoditka,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.soccerway.com/matches/2007/09/22/spain/primera-division/futbol-club-barcelona/sevilla-futbol-club/480859/ |title=Barcelona vs. Sevilla |publisher=Soccerway |date=22. rujna 2007. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; a 26. rujna još dva u 4:1 pobjedi nad [[Real Zaragoza|Zaragozom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |title=Barcelona 4-1 Zaragoza |author=Isaiah |publisher=The Offside |date=26. rujna 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311091432/http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |archive-date=11. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt; 27. veljače 2008. odigrao je svoju 100. službenu utakmicu za [[FC Barcelona|Barçu]] protiv [[Valencia CF|Valencije]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |title=Xavi late show saves Barca |author=FIFA |publisher=FIFA |date=27. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803053023/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; 

Nominiran je za nagradu FIFPro u kategoriji napadača.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&amp;id=14697 |title=FIFPro World XI |publisher=FIFPro |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009021258/http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&amp;id=14697 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U anketi internetskog izdanja španjolskih novina ''[[Diario Marca|Marca]]'' izabran je za najboljeg igrača svijeta sa 77 posto glasova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://archivo.marca.com/futbol/2007/messi_kun/handicho.html |title=El fútbol a sus pies |last=Villalobos |first=Fran |publisher=Marca |language=španjolski |date=10. travnja 2007. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Kolumnisti iz novina ''[[El Mundo Deportivo]]'' i ''[[Sport (novine)|Sport]]'' izjavili su da bi [[Ballon d'Or|Zlatna lopta]] trebala pripasti Messiju, što je potvrdio i [[Franz Beckenbauer]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=447107 |title=Si Messi sigue trabajando así, será como Maradona y Pelé |last=Fest |first=Leandro |publisher=Sport.es |language=španjolski |accessdate=7. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080524062418/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=447107 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Messi je 4. ožujka tijekom utakmice protiv [[Celtic F.C.|Celtica]] pretrpio rupturu mišića koja ga je izbacila s terena na šest tjedana. Bila je to četvrta ozljeda te vrste koju je Messi zadobio u posljednje tri sezone.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2008/03/05/lionel-messi.html?ref=rss |title=Barcelona's Lionel Messi sidelined with thigh injury |publisher=CBC.ca |date=5. ožujka 2008. |accessdate=14. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2008./09.====
[[Datoteka:Lionel Messi 31mar2007.jpg|150px|mini|lijevo|Messi na utakmici protiv [[Deportivo de La Coruña|Deportiva]]]] 
Nakon Ronaldinhova odlaska iz kluba, Messi je naslijedio njegov broj 10.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/8/main/2008/08/04/803776/messi-inherits-ronaldinhos-no-10-shirt |title=Messi Inherits Ronaldinho's No. 10 Shirt |last=Sica |first=Gregory |publisher=Goal.com |date=4. kolovoza 2008. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 1. listopada 2008., tijekom susreta Lige prvaka protiv [[Šahtar Donjeck|Šahtara]], Messi je pogodio dva puta u posljednjih sedam minuta, ušavši kao zamjena za [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] i tako preokrenuo rezultat od 1:0 na 1:2 za pobjedu Barcelone.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&amp;cc=5739 |title=Late Messi brace nicks it |publisher=ESPN Soccernet |date=1. listopada 2008. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081234/http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sljedeća ligaška utakmica protiv [[Atlético Madrid]]a etiketirana je kao prijateljski susret između Messija i njegova dobrog prijatelja [[Sergio Agüero|Sergia Agüera]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://bleacherreport.com/articles/65327-barcelona-6-1-atletico-madrid-match-report-and-player-ratings |title=Barcelona 6-1 Atletico Madrid |last=Osaghae |first=Efosa |publisher=Bleacher Report |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je postigao gol iz slobodnog udarca i asistirao za još jedan u pobjedi Barcelone od 6:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&amp;league=ESP.1&amp;cc=5739 |title=Goal rush for Barcelona |publisher=ESPN Soccernet |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009. |archive-date=10. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810090950/http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&amp;league=ESP.1&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Messi je ponovno oduševio protiv Seville postigavši gol iz voleja s 23 metra, a zatim predriblavši vratara i pogodivši za drugi iz mrtvog kuta.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |title=Messi magical, Real miserable |publisher=FIFA.com |date=29. studenoga 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803210929/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; 13. prosinca 2008. godine, tijekom prvog Clásica sezone, Messi je pogodio za drugi gol u Barceloninoj pobjedi 2:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/7776472.stm |title=Barcelona 2-0 Real Madrid |publisher=BBC Sport |date=13. prosinca 2008. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Završio je i kao drugi u izboru za FIFA-inog igrača godine sa 678 bodova.&lt;ref name=&quot;Gala 2008&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2008 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515125420/https://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2007 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630222655/http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Messi je postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2009. u utakmici Kupa kralja protiv Atlético Madrida koju je Barcelona dobila s 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200901/20090107/article_387234.htm |title=Messi scores hat trick in Barca's 3&amp;ndash;1 win over Atletico |publisher=Shanghai Daily |date=7. siječnja 2009. |accessdate=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 1. veljače je, ušavši na poluvremenu kao zamjena, opet zabio dva važna pogotka u pobjedi Barcelone protiv Racing Santandera 1:2 nakon vodstva Racinga. Drugi od dva pogotka bio je Barcelonin 5000. ligaški gol.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090204172913/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iZaLqalXOwOJ2FwjihA3svGql1Mw Supersub Messi fires 5,000-goal Barcelona to comeback victory]. AFP (1. veljače 2009.). Preuzeto 1. veljače 2009.&lt;/ref&gt; U 28. kolu La Lige, Messi je postigao svoj 30. gol sezone u svim natjecanjima, sudjelujući u pobjedi 6:0 protiv [[Málaga CF|Malage]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://english.aljazeera.net/sport/2009/03/2009322164115611397.html |title=Barcelona hit Malaga for six |publisher=Al Jazeera English |date=23. ožujka 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; 8. travnja 2009. pogodio je dvaput u pobjedi protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] u Ligi prvaka, postavivši tako osobni rekord od devet golova u natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2009-04-09-2372732048_x.htm |title=Barcelona returns to earth with league match |publisher=USA Today |date=9. travnja 2009. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Logothetis |first=Paul}}&lt;/ref&gt; 18. travnja Messi je zabio svoj 20. ligaški gol sezone u pobjedi 1:0 kod Getafea, čime je Barcelona zadržala svoju prednost od šest bodova ispred Real Madrida.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |title=Messi leads Barcelona to 1-0 win over Getafe |publisher=Shanghai Daily |date=19. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202746/http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |archive-date=29. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:039 men at work UEFA 2009, Rome.jpg|200px|mini|desno|[[Michael Carrick]] i Messi u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finalu Lige prvaka 2009.]]]] 

Pri završetku Barcelonine sezone, Messi je dvaput zabio (svoj 35. i 36. gol u svim natjecanjima) te tako zapečatio veliku pobjedu od 6:2 nad Real Madridom na [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéuu]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/02/la-liga-real-madrid-barcelona |title=Barcelona run riot at Real Madrid and put Chelsea on notice |last=Lowe |first=Sid |publisher=The Guardian |date=2. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; što je bio najteži poraz Reala od 1930.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/03/1244468/real-madrid-fan-poll-says-barcelona-loss-is-most-painful-in-club |title=Real Madrid Fan Poll Says Barcelona Loss Is Most Painful In Club History |last=Macdonald |first=Paul |publisher=Goal.com |date=3. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Nakon postizanja oba gola, otrčao je prema kamerama, podigao svoj dres i pokazao majicu s natpisom ''Síndrome X Fràgil'', kako bi pokazao suosjećanje s djecom koja pate od bolesti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/02/1242691/what-lionel-messis-t-shirt-at-the-bernabeu-meant |title=What Lionel Messi's T-Shirt At The Bernabeu Meant |publisher=Goal.com |last=Macdonald |first=Ewan |date=2. svibnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je sudjelovao i u akciji koja je prethodila pogotku [[Andrés Iniesta|Andrésa Inieste]] u sudačkoj nadoknadi protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u polufinalu Lige prvaka kojim je Barcelona prošla u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finale]] s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]]. 13. svibnja je osvojio svoj prvi Kup kralja, postigavši jedan gol i asistiravši za druga dva u pobjedi 4:1 nad [[Athletic Bilbao]]m.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5321324/Barcelona-defeat-Athletic-Bilbao-to-win-Copa-del-Rey.html |title=Barcelona defeat Athletic Bilbao to win Copa del Rey |publisher=Daily Telegraph |date=14. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Pomogao je svojoj momčadi i u osvajanju dvostrukog naslova konačnim trijumfom u La Ligi. 27. je svibnja pomogao Barceloni da odnese i trofej Lige prvaka postigavši drugi pogodak u 70. minuti; postao je i najbolji strijelac Lige prvaka s devet golova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |title=Messi sweeps up goalscoring honours |publisher=uefa.com |date=27. svibnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227065627/http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |archive-date=27. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Osvojio je i nagrade UEFA-e za najboljeg napadača i igrača Lige prvaka čime je zaokružio fantastičnu europsku sezonu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |title=Messi recognised as Europe's finest |publisher=uefa.com |date=27. kolovoza 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204060347/http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |archive-date=4. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt; Ta je pobjeda označila trostruki trijumf Barcelone koja je u jednoj sezoni osvojila [[Kup kralja]], [[La Liga 2008./09.|La Ligu]] i [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|Ligu prvaka]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |title=Barcelona win treble in style |publisher=Gulf Daily News |date=28. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703215248/http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te postala prvi španjolski klub koji je ikada osvojio tri naslova.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.eurosport.yahoo.com/01062009/3/barcelona-eclipse-dream-team-historic-treble.html |title=Barcelona eclipse dream team with historic treble |publisher=UK Eurosport |date=1. lipnja 2009. |accessdate=3. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2009./10.====
Nakon osvajanja [[UEFA Superkup|europskog Superkupa 2009.]], Barcelonin menadžer [[Josep Guardiola]] priznao je kako je Messi vjerojatno najbolji igrač kojeg je ikada vidio.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.elmundo.es/elmundodeporte/2009/08/29/futbol/1251499664.html |title='Messi es el mejor jugador que veré jamás' |publisher=El Mundo |date=29. kolovoza 2009. |accessdate=29. kolovoza 2009. |language=španjolski}}&lt;/ref&gt;

Messi je 18. rujna potpisao novi ugovor s Barcelonom, do 2016. te s otkupnom klauzulom od 250 milijuna eura, čime je postao najplaćeniji igrač u La Ligi sa zaradom koja se kreće oko 9,5 milijuna eura godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |title=Leo Messi extends his stay at Barça |publisher=fcbarcelona.com |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907013314/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8184399.stm |title=Messi signs new deal at Barcelona |publisher=BBC Sport |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije, 22. rujna, Messi je postigao dva gola i asistirao za još jedan u Barçinoj pobjedi od 4:1 protiv Racinga u prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&amp;sec=europe&amp;cc=5901 |title=Messi and Ibrahimovic put Racing to the sword |publisher=ESPN Soccernet |date=22. rujna 2009. |accessdate=23. rujna 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081351/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&amp;sec=europe&amp;cc=5901 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 29. rujna je postigao svoj prvi europski gol sezone u 2:0 pobjedi nad [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijevom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/1716/champions-league/2009/09/29/1530963/barcelona-2-0-dynamo-kiev-messi-pedro-unlock-stubborn |title=Barcelona 2-0 Dynamo Kiev: Messi &amp; Pedro Unlock Stubborn Ukrainians |publisher=Goal.com |date=29. rujna 2009. |accessdate=3. listopada 2009. |author=KS Leong}}&lt;/ref&gt; 

1. prosinca nogometni magazin ''[[France Football]]'' objavio je kako je Messi dobitnik [[Zlatna lopta|Zlatne lopte]] s 473 boda, 240 više od drugoplasiranog Cristiana Ronalda.&lt;ref name=&quot;zlatna lopta&quot;&gt;&lt;/ref&gt; 10. prosinca časopis ''[[World Soccer]]'' proglasio ga je nogometašem godine.&lt;ref name=&quot;world soccer&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Messi je sezonu nagrada zaključio 21. prosinca trećim najvećim priznanjem, [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inom nagradom za nogometaša godine]].&lt;ref name=&quot;fifa&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

Messi je u posljednjem mjesecu 2009. s Barcelonom nastupio i na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskom klupskom prvenstvu]]. Barcelona je natjecanje kao europski prvak započela u polufinalu, gdje je svladala meksički [[Atlante F.C.|Atlante]], a u finalu argentinski [[Estudiantes La Plata|Estudiantes]]. Messi je postigao dva pogotka, po jedan u svakoj utakmici, a drugi je ujedno odlučio pobjednika turnira.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sportnet.hr/vijesti/388497/nogomet-nogometni-svijet/barcelona-u-finalu-svjetskog-prvenstva |naslov=Barcelona u finalu Svjetskog prvenstva |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/sp-klubova-messi-donio-povijesni-sesti-trofej-u-sezoni/466050.aspx |naslov=Messi donio Barceloni povijesni šesti trofej u sezoni |izdavač=Index.hr |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Proglašen je i najboljim igračem turnira.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=16456 |naslov=Šesti naslov u sezoni: Barcelona osvojila Svjetsko klupsko prvenstvo |izdavač=Sportske novosti |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091223064131/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=16456 |archivedate=23. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;
Messi je 10. siječnja 2010. postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2010., ali i u sezoni, protiv [[CD Tenerife|Tenerifea]] u pobjedi 0:5.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/389585/nogomet-spanjolska/video-siguran-real-barcina-petarda |naslov=Siguran Real, Barcina petarda |dan=10. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 17. siječnja je zabio svoj 100. gol za klub u 4:0 pobjedi protiv [[Sevilla FC|Seville]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/390033/nogomet-spanjolska/messi-ne-poznaje-granice |naslov=&quot;Messi ne poznaje granice&quot; |dan=18. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Zatim je ostvario niz od 11 pogodaka u pet utakmica. Prvo je pogodio u 84. minuti protiv [[Málaga CF|Málage]] za pobjedu 2:1, a zatim dva gola protiv [[UD Almería|Almeríje]] u remiju 2:2. Uslijedio je tjedan u kojem je bio strijelac osam pogodaka; započeo je ''hat-trickom'' protiv [[Valencia CF|Valencije]] u domaćoj 3:0 pobjedi, nastavio se u Ligi prvaka s dva gola [[VfB Stuttgart|Stuttgartu]] u pobjedi 4:0, kojom je Barcelona osigurala plasman u četvrtfinale,&lt;ref&gt;{{citiranje www |naslov=Barcelona raspjevala Nou Camp |url=http://sportnet.hr/vijesti/393676/nogomet-liga-prvaka/video-barcelona-raspjevala-nou-camp |izdavač=Sportnet.hr |dan=18. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; te sve zaključio novim ''hat-trickom'' [[Real Zaragoza|Zaragozi]] u gostujućoj pobjedi od 4:2,&lt;ref&gt;{{citiranje www |naslov=Tri pogotka Messija za pobjedu |url=http://sportnet.hr/vijesti/393919/nogomet-spanjolska/video-tri-pogotka-messija-za-pobjedu |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; postavši tako prvi Barcelonin igrač koji je u prvenstvu postigao dva uzastopna ''hat-tricka''.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Nadie marcó dos ‘hat trick’ seguidos |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&amp;idioma=CAS&amp;idtipusrecurs_PK=7&amp;idnoticia_PK=698276 |date=23. ožujka 2010. |accessdate=17. travnja 2010. |language=španjolski |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005160120/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Protiv [[CA Osasuna|Osasune]] 24. ožujka odigrao je svoju 200. službenu utakmicu za Barcelonu. 6. travnja po prvi je put u karijeri postigao četiri gola u jednoj utakmici u pobjedi 4:1 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Lige prvaka. Tako se izjednačio s [[Rivaldo]]m kao Barcelonin najbolji strijelac u tom natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8602344.stm |title=Barcelona 4–1 Arsenal |date=6. travnja 2010. |publisher=BBC Sport |accessdate=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Messi je 10. travnja postigao svoj 40. gol sezone kad je bio strijelac prvog pogotka u gostujućoj pobjedi od 2:0 protiv Real Madrida u ''El Clásicu''.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/395103/nogomet-spanjolska/barcelona-odabrala-ucinkovitost |naslov=Barcelona odabrala učinkovitost |izdavač=Sportnet.hr |dan=10. travnja 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Sezonu je u španjolskoj ligi završio kao najbolji strijelac s 34 gola, čime je izjednačio [[Ronaldo]]v klupski rekord po broju pogodaka u jednoj ligaškoj sezoni, postavljen u sezoni 1996./97. Osim toga, postao je i dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] kao najbolji strijelac europskih liga.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/genijalnom-messiju-zlatna-kopacka-/491687.aspx |naslov=Genijalnom Messiju Zlatna kopačka |izdavač=Index.hr |dan=17. svibnja 2010. |preuzeto=17. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

====Sezona 2010./11.====
Dana 21. kolovoza 2010. godine zabio je hat-trick u pobjedi od 4:0 nad [[Sevilla|Sevillom]] u finalu španjolskog superkupa (u prvoj utakmici je Sevilla pobijedila 3:1) te tako osigurao prvi trofej Barceloni na startu nove sezone.

19. rujna 2010. godine [[Messi]] je pretrpio ozljedu gležnja nakon nesmotrenog starta [[Tomáš Ujfaluši|Ujfalušija]] u utakmici trećeg kola španjolske lige protiv [[Atletico Madrid]]a. Prve prognoze su govorile o lomu gležnja što bi značilo izbivanje s terena od najmanje 6 mjeseci. No srećom sljedećeg dana magnetska rezonanca je pokazala da je riječ o lakšoj ozljedi tj. o uganuću ligamenata gležnja desne noge.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |naslov=Messijeva ozljeda gležnja |izdavač=arxiu.fcbarcelona.cat |dan=20. listopada 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=14. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160114075147/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U sljedećoj ligaškoj utakmici protiv [[UD Almería|UD Almeríje]] [[Messi]] je zabio svoj drugi hat-trick sezone u visokoj pobjedi [[Barcelona|Barcelone]] 8:0. Drugi njegov pogodak u toj utakmici mu je bio jubilarni 100-i gol u [[La Liga|La Ligi]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.entradasfcbarcelona.com/ |naslov=Barcelona-UD Almeria (8-0) |izdavač=www.entradasfcbarcelona.com |dan=20. studenoga 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=7. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107040632/http://www.entradasfcbarcelona.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Početkom 2011. godine na svečanoj gala večeri u [[Zurich]]u [[Messi]] je drugu godinu zaredom osvojio [[Ballon d'Or |Zlatnu loptu]] ispred svojih momčadskih kolega [[Xavi]]ja i [[Andrés Iniesta|Inieste]] s 22.65% glasova.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/lionel-messi-drugu-godinu-zaredom-dobio-zlatnu-loptu/532450.aspx |naslov=Messi drugu godinu zaredom dobio zlatnu loptu |izdavač=www.index.hr |dan=10. siječnja 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt; 5. veljače 2011. godine Barcelona je postavila rekord s najviše uzastopnih pobjeda u prvenstvu a on je iznosio 16 utakmica, nakon što su pobijedili [[Atletico Madrid]] s 3:0 na [[Camp Nou]]u.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/05/futbol/equipos/barcelona/1296946785.html |naslov=Barcelona postavila rekord u pobjedama u nizu |izdavač=www.marca.com |dan=5. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt; Sva tri pogotka u toj utakmici je zabio je naravno [[Messi]] te mu je to bio treći hat-trick sezone. Nakon utakmice je izjavio: &quot;čast je srušiti rekord koji postavljen od igrača kao što je &quot;Di Stefano&quot; i ako je rekord postojao tako dugo to je zato što ga je teško ostvariti a mi smo uspjeli zahvaljujući pobjedama nad vrlo jakim ekipama&quot;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/06/futbol/equipos/barcelona/1296948365.html |naslov=Messi o rekordu |izdavač=www.marca.com |dan=6. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;

Nakon što mjesec dana nije uspio postići pogodak, zabio je u ligaškom susretu protiv [[UD Almeria|UD Almerije]] svoj 47. gol u sezoni, čime je izjednačio svoj klupski rekord od prošle sezone.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |naslov=Messi izjednacio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=9. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324035703/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;12. travnja 2014. godine nadmašio je taj rekord u susretu lige prvaka zabivši gol protiv [[Shakhtar Donetsk| Šahtara]] čime je postao igrač koji je zabio najviše golova u jednoj sezoni u povijesti kluba.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |naslov=Messi oborio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=12. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=14. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160214013550/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;23. travnja 2014. godine Messi je postigao svoj 50. gol u sezoni u pobjedi nad [[CA Osasuna| Osasunom]] 2:0, nakon što je ušao u igru u 60. minuti.Završio je sezonu osvojivši [[La Liga|La ligu]] i s 31 golom je zauzeo 2. mjesto na ljestvici najbolji strijelaca lige iza [[Cristiano Ronaldo|Ronalda]] koji je zabio 40. Bio je prvi na ljestvici najboljih asistenta s 18 asistencija u sezoni.
20. travnja 2014. godine Barcelona je u finalu [[Kup Kralja|Kupa kralja]] izgubila od vječnog rivala [[Real Madrid]]a, a jedini gol na utakmici zabio je Cristiano Ronaldo. Messi je turnir završio sa 7 golova i podijelio je prvo mjesto najboljeg strijelca s Ronaldom.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/football/2011/apr/21/real-madrid-barcelona-copa-del-rey |naslov=Finale kupa kralja 2011. |izdavač=www.the guardina.com |dan=20. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici polufinala Lige prvaka protiv Real Madrida, Messi je ubilježio nezaboravan nastup. U pobjedi Barcelone od 2:0 Messi je zabio oba pogotka a posebno je fascinantan drugi gol. Naime Messi je uzeo loptu na polovici igrališta i sjurio se prema golu Reala. Nanizao je nekoliko igrača u svom poznatom slalomu i na kraju matirao golmana.Kasnije je taj pogotak proglašen najljepšim u toj fazi natjecanja.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |naslov=Messijev slalom |izdavač=www.sport.es |dan=27. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324095045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U finalu lige prvaka na [[Wembley]]u Messi je pomogao Barceloni da dođe do svog 4. naslova u povijesti tog natjecanja. U finalu protiv [[Manchester United]]a Messi je zabio jedan gol i dao svoj doprinos u pobjedi. To mu je bio 12. gol u ligi prvaka te sezone.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/13576522 |naslov=Barcelona 3 - Manchester Utd. 1 |izdavač=WWW.BBC.uk |dan=28. svibnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;
Messi je završio sezonu 2010/11. s 53 gola i 24 asistencije i svim natjecanjima ukupno.

====Sezona 2011./12.====
Započeo je sezonu osvojivši [[Supercopa de España|španjolski super kup ]] protiv [[Real Madrid]]a gdje je postigao ukupno 3 gola i 2 asistencije u dvije utakmice, s ukupnim rezultatom 5:4.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |naslov=Barcelona osvojila španjolski Super cup |izdavač=WWW.sport.es |dan=17. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160330055242/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |archivedate=30. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv [[Porto|Porta]] u finalu [[UEFA Superkup|europskog superkupa]]. [[Barcelona]] je pobijedila s 2:0 a [[Messi]] je odigrao sjajnu utakmicu i postigao pogodak u jedinom natjecanju u kojem nije do tada.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |naslov=Barcelona osvojila europski superkup |izdavač=WWW.sport.es |dan=26. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325170045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |archivedate=25. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Svojom igrom osvojio je i FIFA-inu ''Zlatnu loptu'' (FIFA Ballon d'Or) i nagradu za nogometaša godine. Iako su mnogi hvalili njegov uspjeh, neki su kritizirali njegov neuspjeh s [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinskom reprezentacijom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]].&lt;ref name=&quot;Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award&quot;&gt;{{cite news |first=Sid |last=Lowe |title=Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award |newspaper=[[The Guardian]] |date=11. siječnja 2011. |url=http://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/11/lionel-messi-xavi-ballon-dor |accessdate=27. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon što je primio nagradu, kao i uvijek zahvalio se na glasovima međunarodnih nogometnih trenera i kapetana reprezentacija.&lt;ref name=&quot;Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award&quot;/&gt;

==Reprezentativna karijera==
U lipnju 2004. debitirao je za Argentinu, odigravši za reprezentaciju do 20 godina prijateljsku utakmicu protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.lionelmessi.com/biography/ |title=Lionel Messi Biography |publisher=Lionelmessi.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080802154715/http://lionelmessi.com/biography/ |archive-date=2. kolovoza 2008.}}&lt;/ref&gt; 2005. je bio dio momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo mladih u Nizozemskoj. Na istom je natjecanju osvojio Zlatnu loptu, nagradu za najboljeg igrača turnira, i Zlatnu kopačku, nagradu za najboljeg strijelca.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |naslov=FIFA World Youth Championship Netherlands 2005. |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224230512/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |archivedate=24. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

17. kolovoza 2005. s 18 je godina odigrao svoju prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]]. Trebao je biti zamijenjen u 63. minuti, ali je isključen u 65. jer je sudac [[Markus Merk]] smatrao kako je laktom udario braniča [[Vilmos Vanczák|Vilmosa Vanczáka]], koji je vukao Messija za dres. Odluka je bila prijeporna, a [[Diego Maradona|Maradona]] je čak tvrdio kako je unaprijed smišljena.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/4172400.stm |naslov=Messi handles 'new Maradona' tag |izdavač=BBC Sport |dan=22. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Vickery |ime=Tim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://english.people.com.cn/200508/20/eng20050820_203655.html |naslov=Argentine striker Messi recalled for World Cup qualifier |izdavač=People's Daily Online |dan=20. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi se vratio u momčad 3. rujna u kvalifikacijskom porazu Argentine 1:0 u gostima kod Paragvaja. Prije utakmice je izjavio: &quot;Ovo je moj ponovljeni debi. Prvi je bio malo prekratak.&quot;&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&amp;cc=5739 |naslov=Messi tries again as Argentina face Paraguay |izdavač=ESPN Soccernet |dan=2. rujna 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628224026/http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&amp;cc=5739 |archivedate=28. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Zatim je protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] odigrao prvu utakmicu za reprezentaciju od prve minute; nakon utakmice [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] je opisao Messija kao &quot;dragulj&quot;.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.rediff.com/sports/2005/oct/10messi.htm |naslov=Messi is a jewel says Argentina coach |izdavač=Rediff |dan=10. listopada 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Homewood |ime=Brian}}&lt;/ref&gt;

28. ožujka 2009., u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuele]], Messi je po prvi put nosio dres s brojem 10. Bila je to prva službena utakmica Diega Maradone na klupi Argentine. Argentina je pobijedila 4:0, a Messi je postigao prvi pogodak.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&amp;cc=5739 |naslov=Argentina 4-0 Venezuela: Messi the star turn |dan=28. ožujka 2009. |preuzeto=7. srpnja 2009. |izdavač=Allaboutfcbarcelona.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121024081458/http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&amp;cc=5739 |archivedate=24. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

===Svjetsko prvenstvo 2006.===
Ozljeda koja ga je na kraju sezone 2005./06. na dva mjeseca udaljila s terena ugrozila je njegovo pojavljivanje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]]. Messi je 15. svibnja 2006. ipak izabran u argentinsku selekciju. Igrao je u posljednjoj utakmici prije prvenstva s argentinskom U-20 reprezentacijom 15 minuta te prijateljsku utakmicu s [[Angolska nogometna reprezentacija|Angolom]] od 64. minute.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5047440.stm |title=Messi comes of age |publisher=BBC Sport |date=5. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Vickery |first=Tim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5023884.stm |title=Argentina allay fears over Messi |publisher=BBC Sport |date=30. svibnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
S klupe je promatrao prvu utakmicu Argentine protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.kicker.de/fussball/wm/startseite/artikel/350938 |title=Messi weiter auf der Bank |publisher=Kicker.de |date=13. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |language=njemački}}&lt;/ref&gt; U sljedećoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije]], Messi je postao najmlađi igrač koji je predstavljao Argentinu na svjetskom prvenstvu kad je u 74. minuti ušao kao zamjena za [[Maximiliano Rodríguez|Maxija Rodrígueza]]. Nekoliko trenutaka nakon ulaska asistirao je [[Hernán Crespo|Hernanu Crespu]] te postigao pogodak u pobjedi 6:0, čime je postao najmlađi strijelac na turniru i šesti najmlađi u povijesti svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853028.stm |title=Argentina 6-0 Serbia &amp; Montenegro |publisher=BBC Sport |date=16. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Messi je u remiju 0:0 s [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] zaigrao od prve minute.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853328.stm |title=Holland 0-0 Argentina |publisher=BBC Sport |date=21. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Messi je ušao kao zamjena u 84. minuti, kad je rezultat bio 1:1. Postigao je pogodak, ali je on poništen zbog zaleđa&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |title=Rodríguez finds an answer but many questions still remain |publisher=The Guardian |date=26. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Walker |first=Michael |archive-date=30. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060630153833/http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991492.stm |title=Argentina 2-1 Mexico (aet) |publisher=BBC Sport |date=24. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; nakon čega je Argentina prošla dalje u produžetku. Trener [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] ostavio je Messija na klupi u četvrtfinalnom okršaju protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]], koju su izgubili s 4:2 na jedanaesterce.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991602.stm |title=Germany 1-1 Argentina |publisher=BBC Sport |date=30. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Copa América 2007.===
[[Datoteka:Messi in Copa America 2007.jpg|mini|Messi na Copa Américi 2007.|220px]]
Svoju prvu utakmicu na [[Copa América 2007.|Copa Americi 2007.]] odigrao je 29. lipnja 2007., kad je Argentina u prvoj utakmici porazila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Države]] s 4:1. Messi je u toj utakmici pokazao svoje playmakerske vještine: pripremio je gol za napadača Hernána Crespa te nekoliko puta zaprijetio američkom golu. Tevez ga je zamijenio u 79. minuti i zabio nekoliko minuta kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6252156.stm |title=Tevez Nets In Argentina Victory |publisher=BBC Sport |date=29. lipnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Drugu je utakmicu odigrao protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], u kojoj je izborio jedanaestarac koji je Crespo pretvorio u izjednačenje 1:1. Sudjelovao je i u akciji za drugi pogodak Argentine jer je fauliran ispred šesnaesterca, nakon čega je [[Juan Roman Riquelme]] pogodio iz slobodnog udarca i povisio vodstvo Argentine na 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6263888.stm |title=Argentina into last eight of Copa |publisher=BBC Sport |date=3. srpnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U trećoj utakmici protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] trener je odmarao Messija jer se Argentina već plasirala u četvrtfinale. U 64. je minuti zamijenio [[Esteban Cambiasso|Estebana Cambiassa]] dok je rezultat bio 0:0. U 79. je minuti pripremio gol za [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&amp;ano=2007&amp;dv=1&amp;flt=C&amp;id=18&amp;slangab=E |title=Argentina-Paraguay |publisher=Conmebol |date=5. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133942/http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&amp;ano=2007&amp;dv=1&amp;flt=C&amp;id=18&amp;slangab=E |archive-date=29. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu, protiv Perua, Messi je postigao drugi gol nakon Riquelmeova dodavanja u pobjedi 4:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347181/nogomet-nogometni-svijet/meksiko-unistio-paragvaj-argentina-oprala-peru |naslov=Meksiko ''uništio'' Paragvaj - Argentina ''oprala'' Peru |izdavač=Sportnet.hr |dan=9. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; U polufinalnom okršaju s Meksikom, Messi je postigao pogodak lobom preko [[Oswaldo Sánchez|Oswalda Sancheza]] u pobjedi Argentine 3:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347292/nogomet-nogometni-svijet/argentinci-s-tri-komada-ispratili-meksiko |naslov=Argentinci s tri komada ispratili Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; Argentina je u finalu s 3:0 poražena od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347453/nogomet-nogometni-svijet/brazil-pregazio-nemocnu-argentinu |naslov=Brazil pregazio nemoćnu Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Messi olympics-soccer-7.jpg|mini|lijevo|200px|Messi na utakmici protiv Brazila na Olimpijskim igrama 2008.]]

=== Olimpijske igre 2008.===
Nakon što je zabranila Messiju da zaigra za svoju zemlju na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |title=Lionel Messi out of Olympics after Barcelona win court appeal against Fifa |publisher=Daily Telegraph |date=6. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629193256/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |archive-date=29. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Barcelona je pristala pustiti ga nakon razgovora kojeg je održao s Josepom Guardiolom.&lt;ref name=&quot;Messi Olympics&quot;&gt;{{cite news |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |title=Barcelona give Messi Olympics thumbs-up |publisher=AFP |date=7. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711111228/http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |archive-date=11. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Pridružio se momčadi Argentine i postigao prvi gol u pobjedi 2:1 protiv Obale Bjelokosti.&lt;ref name=&quot;Messi Olympics&quot;/&gt; Zatim je postigao prvi zgoditak i asistirao [[Ángel Di María|Ángelu Di Maríi]] u drugoj utakmici u pobjedi 2:1 u produžetku protiv Nizozemske.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |title=Messi sets up Brazil semi |publisher=FIFA |date=16. kolovoza 2008. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=12. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090412024404/http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nastupio je i u polufinalnom susretu protiv Brazila, kojeg je Argentina dobila 3:0 i tako prošla u finale.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364221/ostali-sportovi-olimpijske-igre/argentina-razbila-brazil |naslov=Argentina ''razbila'' Brazil |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; U utakmici za zlatnu medalju, Messi je ponovno asistirao Di Maríi za jedini pogodak u pobjedi protiv [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]].&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364425/nogomet-nogometni-svijet/argentina-slavi-nogometno-zlato |naslov=Argentina slavi nogometno zlato |izdavač=Sportnet.hr |dan=23. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

===Svjetsko prvenstvo 2010.===

Nakon uspješne klupske sezone s Barcelonom Messi se pronašao na popisu izbornika [[Diego Maradona|Diega Maradone]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]],&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398214/nogomet-sp-2010/maradona-odredio-putnike-za-jar |naslov=Maradona odredio putnike za JAR |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; gdje je reprezentacija smještena u skupinu B s [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčkom]], [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južnom Korejom]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerijom]].

U prvom kolu, 12. lipnja, u pobjedi 1:0 protiv Nigerije Messi je odigrao svih devedeset minuta i propustio nekoliko izglednih prilika.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398761/nogomet-sp-2010/heinze-utisao-nigerijske-trube |naslov=Heinze utišao nigerijske trube |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 17. lipnja, u drugom kolu protiv Južne Koreje, sudjelovao je u akcijama za sva četiri pogotka Argentine u pobjedi 4:1 te pomogao [[Gonzalo Higuain|Gonzalu Higuainu]] da postigne ''hat-trick''.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399037/nogomet-sp-2010/video-korejci-poceli-higuain-zavrsio |naslov=Korejci počeli, Higuain završio |izdavač=Sportnet.hr |dan=17. lipnja 2010. |preuzeto=18. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Odigrao je i cijeli susret trećeg kola protiv Grčke (pobjeda 2:0) te je proglašen igračem utakmice.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399336/nogomet-sp-2010/video-argentina-maksimalno-u-drugi-krug |naslov=Argentina maksimalno u drugi krug |izdavač=Sportnet.hr |dan=22. lipnja 2010. |preuzeto=23. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] bio je asistent za prvi gol Carlosa Teveza u pobjedi 3:1. Gol je priznat iako je bilo jasno da je postignut iz zaleđa.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399610/nogomet-sp-2010/video-sudacka-pogreska-presjekla-meksiko |naslov=Sudačka pogreška presjekla Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=27. lipnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Messi je Svjetsko prvenstvo završio u četvrtfinalu, kad je Argentina doživjela poraz od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] 4:0.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399906/nogomet-sp-2010/video-cudesni-elf-unistio-argentince |naslov=Čudesni ''Elf'' uništio Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=3. srpnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Copa América Centenario i oproštaj ===
Nogometaši Argentine svladali su [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Venezuele]] s 4-1, čime je se ova reprezentacija pridružila reprezentacijama [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] i [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] u polufinalu [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]], što se održava na tlu [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Argentinska reprezentacija je na stadionu u Foxboroughu, predgrađu [[Boston, Massachusetts|Bostona]], gdje svoje domaće utakmice igra [[National Football League|NFL]] momčad [[New England Patriots]], već u prvom poluvremenu dvoboja s Venezuelom imali dva pogotka prednosti zaslugom dvostrukog strijelca [[Gonzalo Higuaín|Gonzala Higuaína]]. U 60. minuti je [[Nicolás Gaitán|Gaitán]] asistirao Messiju za treći argentinski pogodak. Messi je se svojim pogotkom izjednačio na listi najboljih argentinskih strijelaca s dotada vodećim [[Gabriel Batistuta|Gabrielom Batistutom]]. Obojica su tada imali 54 pogotka u reprezentativnom dresu.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |naslov=VIDEO: Veličanstvena utakmica Čilea, Messi dostigao Batistutu |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. lipnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811022946/http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U finalu, Argentina nije uspjela savladiti [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]], koji su ponovno bili uspješniji od ''Gaučosa'' te su obranili naslov prvaka Južne Amerike. Nakon 120 minuta bez pogodaka o pobjedniku su još jednom morali odlučivati jedanaesterci. Prvi [[jedanaesterac]] Argentine je pucao Messi, no njegov je udarac, završio u tribinama. Nakon poraza u završici, Messi je se oprostio od reprezentacije. &quot;Donio sam odluku, reprezentacija je za mene završena priča. Učinio sam sve što sam mogao, a boli što nikad nisam postao prvak. Vjerujem da sam ovu odluku donio u svoje ime i u ime mnogih koji su to priželjkivali. Trudio sam se, pokušavao, ali jednostavno nije išlo&quot;, rekao je Messi.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |naslov=Tragičar Messi s Argentinom izgubio treće uzastopno finale pa šokirao: 'Reprezentacija ja za mene gotova priča' |izdavač=vijesti.rtl.hr |dan=27. lipnja 2016. |preuzeto=27. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628212452/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Messi je u braku s Antonellom Roccuzzo, koja je isto tako podrijetlom iz [[Rosario (Argentina)|Rosarija]]. Vjenčali su se 2017. S njom ima tri sina – Thiaga koji je rođen [[2. studenog]] [[2012.]], Matea rođen u [[2015.]] i Cira koji je rođen u [[2018.]] godini.&lt;ref&gt;[https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 The first photo of the Messi family all together after Ciro's birth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190105201327/https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 |date=5. siječnja 2019. }}, sport-english.com, pristupljeno 5. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

Nalazi se na omotu videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2009]]'', a uključen je i u promotivne kampanje za igru.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |title=Konami names Messi as face of PES 2009 |publisher=Gamezine.co.uk |date=1. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529044550/http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |archive-date=29. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pesunites.com/eng/index.htm |title=PES Unites - Messi |publisher=PESunites.com |accessdate=9. lipnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603173802/http://www.pesunites.com/eng/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Messi je, zajedno s [[Fernando Torres|Fernandom Torresom]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |title=Torres signs for PES 2010. |publisher=Videogamer.com |date=23. lipnja 2009. |last=Orry |first=James |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622083701/https://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |archive-date=22. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt; zaštitno lice videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2010]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |title=Motions and Emotions in Barcelona |publisher=Konami |date=8. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094627/http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |archive-date=26. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |title=E3 2009: PES 2010: Messi fronts exclusive E3 trailer |publisher=Konami |date=2. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094702/http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |archive-date=26. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |title=MOTD magazine crew meet Messi in Barcelona |publisher=PESFan (Match of the Day Magazine) |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127192339/http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |archive-date=27. siječnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Messija sponzorira njemačka kompanija za proizvodnju sportske opreme [[Adidas]], a pojavljuje se i u njihovim televizijskim reklamama.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/media/video/2009/may/27/zidane-messi-adidas-ad |title=Watch Zinedine Zidane and Lionel Messi in Adidas ad |publisher=Guardian |date=27. svibnja 2009. |accessdate=16. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt;

==Klupska statistika==
* Stanje 26. listopada 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Argentina - L. Messi - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |accessdate=2019-02-26}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;3&quot;|[[La Liga|Liga]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[Copa del Rey|Kup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[Supercopa de España|Superkup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Superkup]]
!colspan=&quot;3&quot;|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svj. kl. pr.]]
!colspan=&quot;3&quot;|Ukupno
|-
!Nas. 
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
!Nas.
!Gol.
!Asi.
|-
|2004. – 05.
| rowspan=&quot;15&quot; |[[FC Barcelona|Barcelona]]
| rowspan=&quot;15&quot; |[[La Liga]]
|7||1||0||1||0||0||1||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||9||1||0
|-
|2005. – 06.
|17||6||3||2||1||0||6||1||1||0||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||25||8||4
|-
|2006. – 07.
|26||14||2||2||2||1||5||1||0||2||0||0||1||0||0||0||0||0||36||17||3
|-
|2007. – 08.
|28||10||12||3||0||0||9||6||1||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||40||16||13
|-
|2008. – 09.
|31||23||11||8||6||2||12||9||5||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||51||38||18
|-
|2009. – 10.
|35||34||10||3||1||0||11||8||0||1||2||0||1||0||1||2||2||0||53||47||11
|-
|2010. – 11.
|33||31||18||7||7||3||13||12||3||2||3||0||colspan=3|—||colspan=3|—||55||53||24
|-
|2011. – 12.
|37||50||16||7||3||4||11||14||5||2||3||2||1||1||1||2||2||1||60||73||29
|-
|2012. – 13.
|32||46||12||5||4||1||11||8||3||2||2||0||colspan=3|—||colspan=3|—||50||60||16
|-
|2013. – 14.
|31
|28
|'''?'''
|6
|5
|'''?'''
|7
|8
|'''?'''
|2
|0
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|52
|41
|'''?'''
|-
|2014. – 15.
|38
|43
|'''?'''
|6
|5
|'''?'''
|13
|10
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|1
|2
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|58
|60
|'''?'''
|-
|2015. – 16.
|33
|26
|'''?'''
|5
|5
|'''?'''
|7
|6
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
|1
|1
|'''?'''
|48
|38
|'''?'''
|-
|2016. – 17.
|34
|37
|'''?'''
|7
|5
|'''?'''
|9
|11
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|52
|54
|'''?'''
|-
|2017. – 18.
|36
|34
|'''?'''
|6
|4
|'''?'''
|10
|6
|'''?'''
|2
|1
|'''?'''
| colspan=&quot;3&quot; |—
| colspan=&quot;3&quot; |—
|54
|45
|'''?'''
|-
|2018. – 19.
|23
|25
|'''?'''
|3
|2
|'''?'''
|5
|6
|'''?'''
|1
|0
|'''?'''
|
|
|
| colspan=&quot;3&quot; |—
|32
|33
|'''?'''
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
!441!!408!!?!!71!!50!!?!!130!!107!!?!!18!!13!!?!!4!!3!!?!!5!!5!!?!!675!!584!!?
|}

== Zanimljivosti == 
* Svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protiv Hrvatske [[1. ožujka]] [[Šport u 2006.|2006]] na stadionu [[St. Jakob-Park]] u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Basel]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |title=Last-gasp Croatia shock Argentina |date=1. ožujka 2006. |publisher=[[CNN]] |accessdate=28. prosinca 2020. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171013013105/http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |archivedate=13. listopada 2017. |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; 

* Svoj prvi gol u Ligi prvaka zabio je hrvatskom vrataru [[Mario Galinović|Mariju Galinoviću]] kojem je Messi zabio 2006.&quot; u utakmici protiv [[Panathiaikos]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&amp;id=2241940 |title=Na popisu golmana koji su dobili pivo jer im je Messi zabijao golove je i jedan Hrvat |publisher=Index.hr |work=www.index.hr |date=27. prosinca 2020. |accessdate=28. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;

==Nagrade i priznanja==

====Klub====
* [[La Liga]] '''(10):''' 2004./05., 2005./06., [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], [[La Liga 2009./10.|2009./10.]], [[La Liga 2010./11.|2010./11.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]]
* [[Kup kralja]] '''(7):''' 2008./09., 2011./12., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2020./21.
* [[UEFA Liga prvaka]] '''(4):''' [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]], [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]], 2014./15.
* [[Španjolski superkup]] '''(8):''' 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2016., 2018.
* [[UEFA Superkup]] '''(3):''' 2009., 2011., 2016.
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]]

====Reprezentacija====
* FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005.
* Copa America 2007., 2015., 2016. - Srebrna medalja
* [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijska zlatna medalja]]: [[Nogomet na OI 2008. – muškarci|2008.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]] - Srebrna medalja
* Superclásico de las Américas: 2017.
* FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005.
* Prvenstvo Južne Amerike u nogometu za mlade - Kolumbija 2005. - brončana medalja

====Individualne====
* Europski nogometaš godine do 21 godine: 2007.
* Najbolji strijelac FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005.
* Najbolji igrač FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005.
* [[Copa América|Najbolji mladi igrač Copa Américe]]: 2007.
* Igrač godine u Argentini: 2005., 2007.
* FIFPro specijalna nagrada za mladog igrača godine: 2006./07., 2007./08.
* FIFPro nagrada za svjetskog mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08.
* Nagrada World Soccera za mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08.
* Premio Don Balón (Najbolji strani igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09.
* Trofej EFE (Najbolji ibero-američki igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09.
* FIFPro World XI: 2006./07., 2007./08.
* UEFA momčad godine: 2007./08., 2008./09.
* FIFA momčad godine: 2008.
* [[UEFA Liga prvaka|Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka]]: 2008./09., 2009./10.
* Trofej Alfredo Di Stéfano: 2008./09., 2009./10., 2010./11.,2014./15., 2016./17., 2017./18., 2018./19.
* UEFA klupski napadač godine: 2008./09.
* UEFA klupski nogometaš godine: 2008./09.
* [[Zlatna lopta France Footballa]]: 2009., 2010., 2011, 2012., 2015., 2019., 2021. 2023.
* [[World Soccer|Nagrada World Soccera za nogometaša godine]]: 2009.
* Najbolji igrač [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskog klupskog prvenstva 2009.]]
* [[Trofej Pichichi]] (6): 2009./10., 2011./12., 2012./13., 2016./17., 2017./18., 2018./19.
* [[Europska Zlatna kopačka]]: 2010., 2012., 2013., 2017., 2018., 2019.
* FIFA Igrač Godine: 2009.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2010.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2011.
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2012.
*[[Adidas Zlatna lopta]] za najboljeg igrača [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskog prvenstva 2014.]]
* [[FIFA Zlatna lopta]]: 2015.
* [[FIFA The Best]]: 2019.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html Biografija Lionela Messija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903171616/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html |date=3. rujna 2011. }} na službenoj stranici FC Barcelone
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html Statistika Lionela Messija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629095408/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html |date=29. lipnja 2015. }} na FIFA.com
*(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190603085950/https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi |date=3. lipnja 2019. }}

{{Navigacije
|naslov=Lionel Messi – sastavi i nagrade
|popis1=
{{Navigacije
|naslov=Nagrade
|naslov-style=background:gold;
|popis1=
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{FIFA-in igrač godine}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{BBC-jev međunarodni sportaš godine}}
}}
{{Sastav Argentina 2006 SP}}
{{Sastav Argentina 2010 SP}}
{{Sastav Argentina 2014 SP}}
{{Sastav Argentina 2018 SP}}
{{Sastav Argentina 2022 SP}}
{{Sastav Argentina 2026 SP}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Messi, Lionel}}
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>ou91zd4z583mlzjfcrjtoutbamczixu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolae Ceaușescu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44635</id>
    <revision>
      <id>7624120</id>
      <parentid>7517412</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31651" sha1="6miwwe91go6ucj83i13w2ozswc33616" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Nicolae Ceaușescu
|datum rođenja= [[26. siječnja]] [[1918.]]
|mjesto rođenja= [[Scornicești]], [[Rumunjska]]
|datum smrti= [[25. prosinca]] [[1989.]]
|mjesto smrti= [[Târgoviște]], [[Rumunjska]]
|slikastandarda  = Flag of Chairman of Councils of State and of Ministers of Romania.svg
|malaslika       = Nicolae Ceaușescu Signature 2.svg
|opis male slike = Potpis
|slika= Nicolae Ceaușescu.jpg
|opis slike=
|veličina=
|potpredsjednik= 
|potpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= [[Komunistička partija Rumunjske]]
|potpis=
|supruga= [[Elena Ceaușescu]]
|položaj= glavni tajnik [[KPR]]
|čin2= 1. [[predsjednik Rumunjske]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Socijalistička Republika Rumunjska]]&lt;/small&gt;
|čin3= predsjednik Državnog vijeća Rumunjske
|zanimanje= 
|fusnote=
|nasljednik= ''ured ukinut''
|prethodnik= [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]]
|nasljednik2= [[Ion Iliescu]]
|prethodnik2= ''ured osnovan''
|prethodnik3= [[Chivu Stoica]]
|nasljednik3= ''ured ukinut''
|mandat_start= [[22. ožujka]] [[1965.]]
|mandat_kraj= [[22. prosinca]] [[1989.]]
|mandat_start2= [[28. ožujka]] [[1974.]]
|mandat_kraj2= [[22. prosinca]] [[1989.]]
|mandat_start3= [[9. prosinca]] [[1967.]]
|mandat_kraj3= [[22. prosinca]] [[1989.]]
|vjera= 
}}
'''Nicolae Ceaușescu''' ([[Scornicești]], [[26. siječnja]] [[1918.]] – [[Târgoviște]], [[25. prosinca]] [[1989.]]), [[Rumunjska|rumunjski]] državnik i [[Komunizam|komunistički]] vođa zemlje od [[1965.]] do njegovog uklanjanja i pogubljenja [[1989.]] godine.

== Rani život i početak karijere ==
Rođen je u selu [[Scornicești]], [[Rumunjska]] [[26. siječnja]] [[1918.]] godine. S 11 godina odlazi u [[Bukurešt]], gdje radi kao obućarski naučnik.

Godine [[1932.]] pridružio se tada ilegalnoj [[KPR|Komunističkoj partiji Rumunjske]], i kao njen aktivist nekoliko puta je uhićivan tijekom [[1933.]] i [[1934.]] godine. Zahvaljujući tome, u njegovu policijskom dosjeu stajalo je da je ''&quot;opasan komunistički agitator&quot;'' i ''&quot;aktivan distributor komunističke i antifašističke propagande&quot;''. Tada se povukao u ilegalu, no [[1936.]] godine je uhićen i poslan na dvogodišnju robiju u [[zatvor Doftana]].
[[Datoteka:Elena Ceausescu portrait.jpg|thumb|180px|lijevo|[[Elena Ceaușescu|Elena Petrescu]], Ceaușescuova supruga.]]
Po izlasku iz zatvora, [[1939.]] godine upoznao je [[Elena Ceaușescu|Elenu Petrescu]], s kojom će se i oženiti [[1946.]] godine - ona je igrala veoma važnu ulogu u političkom životu Rumunjske tijekom narednih desetljeća. Nicolae je ponovo uhićen [[1940.]] godine. Godine 1943. na robiji upoznaje [[Gheorghe Gheorghiu-Dej|Gheorghea Gheorghiu-Deja]] i postaje njegov sljedbenik. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je Rumunjska počela padati pod utjecaj [[SSSR]]-a, Ceaușescu je bio na položaju Tajnika Saveza komunističke omladine ([[1944.]] – [[1945.]]).

Kada su komunisti potpuno preuzeli vlast u Rumunjskoj [[1947.]] godine, Ceaușescu je bio ministar poljoprivrede, a zatim zamjenik ministra oružanih snaga. Godine [[1952.]] Gheorghiu-Dej ga je uveo u [[Centralni komitet]], godine [[1954.]] ulazi u [[Politbiro]], a nedugo potom postaje drugim čovjekom u partijskoj hijerarhiji.

== Vođa Rumunjske ==
{{dvostruka slika|desno|Flag of Romania (1965-1989).svg|230|Coat of arms of the Socialist Republic of Romania.svg|140|Zastava i grb SR Rumunjske.}}
Tri dana nakon smrti Gheorghiu-Deja u ožujku [[1965.]] godine, Ceaușescu je postao [[Generalni sekretar]] Rumunjske radničke partije. Jedan od njegovih prvih poteza bio je da partiju preimenuje u [[Komunistička partija Rumunjske]], a da službeni naziv države, umjesto [[Narodna Republika Rumunjska]], bude - [[Socijalistička Republika Rumunjska]]. Godine [[1967.]] još više učvršćuje svoju vlast, postavši predsjednik Državnog komiteta.

Ceaușescu je u početku bio popularan vođa, prvenstveno zbog vođenja neovisne vanjske politike zemlje, usprkos dominaciji politike SSSR-a u Rumunjskoj. Godine [[1960.]] okončao je aktivno sudjelovanje Rumunjske u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] (iako je zemlja formalno i dalje bila članica); odbio je da na strani Pakta sudjeluje u napadu na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] u [[Praško proljeće|proljeće]] [[1968.]] godine, pa je čak i otvoreno osudio tu akciju. Iako je SSSR bio vrlo tolerantan prema Ceaușescuovoj neposlušnosti, zbog ovakve politike Rumunjska je imala status ''&quot;crne ovce&quot;'' u Istočnom bloku.

U ožujku [[1974.]] godine Ceaușescu je svojim titulama dodao i onu &quot;predsjednika Rumunjske&quot; (do tada funkcija predsjednika države nije postojala, već je predsjednik Državnog komiteta imao poziciju šefa države). U vanjskim poslovima i dalje je vodio neovisnu politiku – na primjer, [[1984.]] godine Rumunjska je bila jedna od samo tri komunističke zemlje koje su sudjelovale na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Los Angeles]]u, [[SAD]] (druge dvije zemlje bile su [[SFR Jugoslavija]] i [[NR Kina]]). Isto tako, Rumunjska je prva iz Istočnog bloka uspostavila službene odnose s Europskom zajednicom (ugovori o preferencijalima iz [[1974.]] godine i o industrijskim proizvodima iz [[1980.]] godine). Ceaușescu je, međutim, odbijao provesti šire reforme. Njegova politika držala se [[Staljin]]ovog kursa koji je utemeljio Gheorghiu-Deja. Protivljenje sovjetskoj kontroli uglavnom se ogledalo u odbijanju da se počne s [[destaljinizacija|destaljinizacijom sistema]]. [[Tajna policija]] [[Securitate]] čvrsto je držala pod kontrolom javnu riječ i medije i nije dozvoljavala nikakvo oporbeno djelovanje.

Godine [[1971.]] Ceaușescu je posjetio [[Kina|NR Kinu]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Tada se veoma zainteresirao za ideju potpune nacionalne transformacije po uzoru na programe Radničke partije Koreje i kineske [[Kineska kulturna revolucija|Kulturne revolucije]]. Ubrzo je počeo uvoditi sjevernokorejski sistem tamošnjeg predsjednika [[Kim Il-sung]]a, a njegova filozofija prevođena je na rumunjski jezik i naširoko distribuirana po zemlji.

Godine [[1972.]] Ceaușescu je započeo program sistematizacije. Promoviran kao način da se izgradi ''&quot;višestrano razvijeno socijalističko društvo&quot;'', program rušenja, raseljavanja i ponovne gradnje započet je najprije na selu, a kulminirao je pokušajem da se potpuno preoblikuje i sam glavni grad. Više od petine centralnog dijela Bukurešta, uključujući i crkve i povijesne zgrade, porušeno je tijekom 80-tih godina, kako bi Ceaușescu izgradio grad po svojoj zamisli. [[Palača naroda]] (''&quot;Casa Poporului&quot;''), sada zgrada Parlamenta, druga je po veličini zgrada na svijetu (poslije američkog [[Pentagon]]a). Kao dio svojih programa &quot;urbanizacije&quot; i &quot;industrijalizacije&quot;, Ceaușescu je planirao rušenje mnogih sela i raseljavanje seljaka po gradovima. Vjerojatno su u sprječavanju ovakvih nauma veliku ulogu odigrali projekti nevladinih organizacija ''&quot;Bratska sela&quot;'', kojima su uspostavljane veze između europskih i rumunjskih ruralnih zajednica.

== Dekret iz 1966. ==
Godine [[1966.]] Ceaușescu je zabranio kontracepciju i namjerne pobačaje, a uvedene su i druge mjere radi povećanja prirodnog priraštaja, kao što je poseban porez u iznosu 10-20% prihoda koji su plaćali pojedinci bez djece stariji od 25 godina, oba spola, bez obzira jesu li u braku ili ne. Pobačaj je bio dozvoljen jedino u slučajevima kada je žena starija od 42 godine, ili je već majka četvoro (kasnije petoro) djece. Majke s najmanje petoro djece dobivale su značajne beneficije, dok su one s najmanje desetoro djece proglašavane &quot;heroj-majkama&quot;, dobivale su zlatnu medalju, automobil na poklon, besplatan prijevoz željeznicom, i sl.; međutim, samo je nekoliko žena ovo zaista i ostvarilo - u praksi, prosječna rumunjska obitelj ima 2-3 djece.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |title=Demografska politika komunističke Rumunjske, studija američke Kongresne biblioteke |access-date=22. svibnja 2008. |archive-date=19. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619132708/http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Štoviše, zbog podvrgavanja ilegalnim pobačajima, mnogo žena je umrlo ili je trajno obogaljeno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed |title=Arhivirana kopija |access-date=22. svibnja 2008. |archive-date=5. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305113452/http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Istovremeno, zbog rastućeg broja razvoda, vlasti su maksimalno zakomplicirale proceduru rastave - brak se mogao poništiti samo u izuzetnim slučajevima. Do kraja 1960-ih godina povećan broj stanovnika pratilo je rastuće siromaštvo i sve veći broj beskućnika i djece siročadi u urbanim oblastima. Ovo je, u kombinaciji s nekontroliranim napuštanjem djece, doprinijelo epidemiji [[AIDS]]-a krajem 1980-ih godina. Stvari je još više pogoršalo uporno odbijanje režima da prizna postojanje bolesti i omogući provođenje [[HIV]] testova.

== Pacepin bijeg ==
[[Datoteka:Nicolae Ceaușescu &amp; Kim Il-sung, North Korea 1971.jpg|300px|mini|Nicolae Ceaușescu i sjevernokorejski vođa [[Kim Il-Sung]] [[1971.]] godine.]]
Godine [[1978.]] visoki dužnosnik Rumunjske tajne policije Securitate, [[Ion Mihai Pacepa]] pobjegao je u [[SAD]]. General po činu, bio je najviši časnik koji je ikad pobjegao iz sovjetskog bloka tijekom [[hladni rat|hladnog rata]].&lt;ref&gt;Ion Mihai Pacepa, 
[http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp No Peter the Great: Vladimir Putin is in the Andropov mold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040922034710/http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp |date=22. rujna 2004. }}&lt;/ref&gt; Svojom izdajom zadao je težak udarac režimu, što je nagnalo Ceaușescua da reorganizira [[Securitate]]. Pacepina knjiga ''Crveni horizonti: Bilješke glavnog komunističkog špijuna'' ({{ISBN|0895265702}}), objavljena [[1986.]] godine, otkriva pojedinosti Ceaușescuove vladavine, kao što su suradnja s arapskim teroristima, opsežna špijunaža američke industrije i dobro razrađene mjere za dobivanje političke podrške Zapada. Nakon Pacepinog odlaska zemlja je postala još izoliranija, a ekonomski rast je zaustavljen. U Ceaușescuovu obavještajnu agenciju masovno infiltriraju agenti stranih službi, a on počinje gubiti kontrolu nad zemljom. Pokušao je nekoliko reorganizacija ne bi li se riješio Pacepinih starih suradnika, ali bez uspjeha.

Kasnije, povodom Pacepine molbe za povratak imovine i položaja, predsjednik [[Ion Iliescu]] službeno je objavio da je Pacepa ''&quot;jedan zbunjen čovjek&quot;'' koji je imovinu stekao nelegalno, zloporabom svog moćnog položaja. Rumunjski Vrhovni sud, pak, poništio mu je smrtnu kaznu, vratio mu čin i naredio povratak imovine.

==Kult ličnosti i diktatura==
Ceaușescu je stvorio sveprisutan [[kult ličnosti]] - sebi je dodijelio titule ''&quot;Vođe&quot;'' ([[Conducător]]) i ''&quot;Karpatskog genija&quot;'' (''Geniul din Carpați''). Za njega je napravljeno i posebno žezlo, po ugledu na rumunjske kraljeve.

Kako bi spriječio nove izdaje nakon Pacepinog bijega, Ceaușescu je na važne pozicije u vlasti ubacio i svoju suprugu Elenu i druge članove obitelji.

== Ceaușescu kao državnik ==
[[Datoteka:Gerald Ford, Nicolae Ceaușescu and Richard Nixon, 1973.jpg|mini|350px|lijevo|[[Gerald Ford]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] i Nicolae Ceaușescu u rumunjskom veleposlanstvu [[1973.]] godine.]]
Rumunjska je pod Ceaușescuom bila četvrti izvoznik oružja u Europi. Međutim, brojni Ceaușescuovi potezi ukazivali su na to da je priželjkivao [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Zbog ostvarenja tog cilja, činio je značajne napore da se nametne kao posrednik između [[PLO|Palestinske oslobodilačke organizacije]] ([[PLO]]) i [[Izrael]]a. Organizirao je i uspjeli referendum za smanjenje Rumunjske vojske za 5%; održavao je velike skupove za mir, pa čak napisao i pjesmu na tu temu.

Pokušavao je također biti zaštitnik siromašnih afričkih zemalja. Bio je blizak prijatelj i suradnik [[Mobutu Sese Seko|Mobuta Sese Seka]], diktatora i predsjednika Zaira. Više od međudržavne, to je bila međupartijska suradnja [[Narodni revolucionarni pokret|Narodnog revolucionarnog pokreta (MPR)]] i Komunističke partije Rumunjske. Mnogi vjeruju da je Ceaușescuovo pogubljenje utjecalo na Mobuta da [[1990.]] godine počne s &quot;demokratizacijom&quot; Zaira.&lt;ref&gt;[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+zr0173) Odnosi u komunističkom svijetu], Library of Congress Call Number DT644 .Z3425 1994. ([http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/zrtoc.html#zr0173 TOC])&lt;/ref&gt;

[[Francuska]] je Ceaușescua odlikovala Medaljom časti.

== Vanjski dug ==
[[Datoteka:Leonid Brezhnev and Nicolae Ceauşescu (seated) 1970s.gif|okvir|Nicolae Ceaușescu i sovjetski vođa [[Leonid Iljič Brežnjev]] na sastanku tijekom [[1970-ih]] godina]]
Usprkos sve jačem totalitarizmu, Ceaușescuova politička samostalnost od [[SSSR]]-a i njegova osuda invazije na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] 1968. godine privukli su pažnju zapadnih sila koje su ga smatrale antisovjetskim vođom, pa su ga financirale nadajući se da će time izazvati raskol u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]]. Ti zajmovi, međutim, nisu bili baš najpovoljniji - više od 13 milijardi [[dolar]]a kredita za financiranje programa ekonomskog razvoja, potpuno je financijski iscrplo zemlju. Pokušavajući popraviti stanje, Ceaușescu je odlučio da u potpunosti eliminira vanjski dug. Raspisao je referendum za promjenu Ustava, čime bi ubuduće bilo zabranjeno bilo kakvo vanjsko zaduživanje. Na referendumu je dobio skoro stopostotnu podršku stanovništva.

Radi otplate dugova, 1980-ih godina Ceaușescu je naredio izvoz najvećeg dijela poljoprivredne i industrijske proizvodnje. To je rezultiralo nestašicama koje su stanovništvo dovele u situaciju da se bori za opstanak, jer su uvedene racionizacije hrane i redovne restrikcije grijanja, plina i struje. U periodu od [[1980.]] do [[1989.]] godine došlo je do konstantnog pada životnog standarda. Karakteristične su bile stalne nestašice hrane i robe široke potrošnje. Službeno objašnjenje bilo je da zemlja otplaćuje svoje dugove, a narod je prihvatio patnju u nadi da će to kratko potrajati, a radi općeg boljitka. Za sve to vrijeme, državna televizija često je prikazivala Ceaușescua kako ulazi u dobro opskrbljivanje prodavaonice.

Dug je u potpunosti otplaćen u ljeto [[1989.]] godine, nekoliko mjeseci prije svrgavanja Ceaușescua s vlasti.

== Propusti u vladavini ==
[[Datoteka:Nicolae Ceaușescu &amp; Jimmy Carter, 1978.jpg|mini|lijevo|250px|Nicolae Ceaușescu i američki predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine]]
Ceaușescuova staljinistička kontrola nad svim aspektima vjerskog, obrazovnog, privrednog, društvenog i građanskog života&lt;ref&gt;Tănase, str. 24-25&lt;/ref&gt; sve više je otežavala situaciju u zemlji. Godine [[1987.]] dogodio se neuspješan pokušaj štrajka u [[Brașov (grad)|Brașovu]] - vojska je zauzela tvorničke pogone i ugušila radničke demonstracije.

Tijekom [[1989.]] godine Ceaușescu je bio još izoliraniji od ostalog komunističkog svijeta - u kolovozu [[1989.]] godine zalagao se za održavanje sastanka na kome bi se raspravljalo o problemima istočnoeuropskog komunizma i ''&quot;branio socijalizam&quot;'' u ovim zemljama, ali njegov prijedlog su odbacile članice Varšavskog pakta i Kina. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i smjenu svog južnog kolege, bugarskog vođe [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u studenom [[1989.]] Ceaușescu nije vidio kao nagovještaj opasnosti po svoj položaj posljednjeg komunističkog vođe u Istočnoj Europi.

== Rast tenzija ==
Tijekom [[1989.]] godine Ceaușescu je pokazivao znakove potpunog odbijanja sagledavanja realnosti. Dok je zemlja prolazila kroz izuzetno težak period, a narod provodio sate u dugim redovima za kruh ispred praznih prodavaonica, on je na državnoj televiziji prikazivan u trgovinama prepunim hrane kako veliča ''&quot;visok životni standard&quot;'' koji je omogućio svom narodu. U drugoj polovini [[1989.]] godine u TV dnevnicima izlistavani su [[kolhoz]]i s tobožnjim rekordnim prinosima, što je bilo suprotno od nestašica koje su tada osjećali obični građani.

Neki su mu, misleći da je Ceaușescu neobavješten o tome što se događa u zemlji, pokušali dostaviti peticije i žalbe prilikom njegovih brojnih posjeta raznim krajevima zemlje. Međutim, kad god bi dobio pismo, odmah bi ga prosljeđivao ljudima iz osiguranja. Vjerojatno će zauvijek ostati nepoznato da li je ikad pročitao neko od tih pisama. Narod je snažno obeshrabrivan da mu se direktno obraća; u protivnom, moglo je doći do vrlo loših konsekvenci po prekršiteljce od strane tajne policije.

== Revolucija ==
[[Datoteka:Propaganda lui Ceaușescu.jpg|mini|200px|Rumunjska [[1986.]] godine. U pozadini se vidi poster koji slavi 65 obljetnicu osnivanja KPR i režim Nicolaea Ceaușescua.]]
Ceaușescuov režim srušen je nakon serije krvavih događaja u [[Temišvar]]u i [[Bukurešt]]u tijekom prosinca [[1989.]] godine.

U studenom [[1989.]] godine, na 14. kongresu KPR (Komunističke partije Rumunjske), tada 71-godišnji Ceaușescu reizabran je za predsjednika KPR-a na još pet godina.

Demonstracije u Temišvaru bile su izazvane vladinim pokušajem da progna [[László Tőkés|Lászla Tőkésa]], mađarskog svećenika, zbog navodnog širenja nacionalne mržnje. Članovi mađarske vjerske zajednice, u znak podrške Tőkésu, okupili su se oko njegovog stana, a spontano su im se pridružili i rumunjski studenti. Ove demonstracije ubrzo su prerasle u opći prosvjed protiv Ceaușescuovog režima. Dana [[17. prosinca]] [[1989.]] godine vojska, policija i Securitate otvorile su vatru na demonstrante.

Narednog dana Ceaușescu odlazi u službeni posjet [[Iran]]u, a supruzi Eleni i suradnicima prepušta zadatak da uguše demonstracije u Temišvaru. Po njegovom povratku iz Irana, [[20. prosinca]], situacija postaje još zategnutija. U svom obraćanju naciji iz TV studija u zgradi Centralnog komiteta, Ceaușescu je događaje u Temišvaru opisao kao ''&quot;miješanje stranih sila u unutrašnje stvari Rumunjske&quot;'' i ''&quot;vanjsku agresiju na rumunjski suverenitet&quot;''. Pošto nacionalni mediji nisu izvještavali o događajima u Temišvaru, ostatak zemlje je za demonstracije čuo preko stranih radio stanica (Glasa Amerike i Radija slobodna Europa), a vijesti su se širile i od usta do usta.

Za naredni dan, [[21. prosinca]], spremao se veliki skup koji su državni mediji predstavili kao ''&quot;spontani pokret podrške Ceaușescuu&quot;''. Ovo masovno okupljanje na današnjem Trgu revolucije ispred zgrade CK KPR, pretvorilo se u kaos. Zbunjeni Ceaușescu dok mu okupljeni građani zvižde, ostat će jedna od karakterističnih slika pada komunizma u Istočnoj Europi. Zapanjeni bračni par Ceaușescu (Nicolaeu se pridružila i supruga Elena), u nemogućnosti da kontrolira masu, pobjegao je u zgradu CK, gdje su ostali do narednog dana. Uslijedio je masovan prosvjed stanovnika Bukurešta koji su se okupili na Studentskom trgu i sukobili s vojskom i policijom na barikadama. Nenaoružane prosvjednike, međutim, ubrzo je svladala do zuba naoružana vojska koja je do ponoći očistila ulice i pohitila na stotine ljudi.

Prekinut TV prijenos &quot;skupa podrške&quot; i Ceaușescuova senilna reakcija na događaje od prethodnog dana, učinili su da se do jutra [[22. prosinca]] protesti prošire na sve veće gradove u zemlji. Ceaușescu je preuzeo vodstvo nad vojskom poslije sumnjive smrti dotadašnjeg ministra obrane [[Vasilea Milea]]e. Još se jednom pokušao obratiti masi okupljenoj ispred CK, ali su ga u tome spriječili demonstranti koji su provalili vrata zgrade, ovog puta neosigurana vojskom i policijom. Bračni par Ceaușescu s vrha zgrade pobjegao je helikopterom, što će se pokazati kao pogrešna odluka (s obzirom na to da su kroz podzemne tunele mogli pobjeći mnogo sigurnije).

== Prevrat ==
I dalje su kontroverzna tumačenja događaja iz prosinca [[1989.]] godine. Mnogi upućeni, uključujući i Filipa Teodorescua, u to vrijeme visokog časnika Securitate, navode da je grupa generala-zavjerenika iz Securitate tada iskoristila priliku da izvrši [[državni udar]]. Drugi, pak, iznose konkretnije tvrdnje o prirodi zavjere. Tako pukovnik Burlan zastupa stav da je državni udar pripreman još od [[1982.]] godine i da je prvobitno planirano da bude izveden tijekom novogodišnje proslave, ali da je razvoj događaja diktirao promjenu plana i prilagođavanje novoj situaciji. Ostaje u domeni špekulacija je li postojala još neka zavjera da se izvrši državni udar, i ako je, tko je sve bio umiješan. Postoje dvije moguće varijante: da su ova događanja jednostavno bila kombinacija prvobitne revolucionarne energije i konfuzije koja je nastala ili da su pojedinci iz vojske jednostavno iskoristili priliku koja im se ukazala tijekom masovnih protesta da prigrabe vlast za sebe.

Prema Burlanu, organizatori su bili generali Stănculescu i Nagoe, Ceaușescuovi bliski savjetnici za sigurnost; Burlan tvrdi da su ga oni uvjerili da održi prvi skup na trgu ispred zgrade CK, gdje su bile postavljene daljinski kontrolirane automatske puške. Tijekom Ceaușescuovog govora, automati su namješteni da pucaju nasumično iznad glava okupljene mase, a agitatori su preko ozvučenja počeli s izvikivanjem antivladinih parola. Uplašen ovakvim razvojem događaja, okupljeni narod je najprije pokušao bježati; međutim, objašnjenja preko razglasa da će ih Ceaușescuove snage pobiti i da je revolucija počela, praktično su natjerala masu da se pridruži &quot;revoluciji&quot;. Skup se pretvorio u protestne demonstracije. Činjenica je da je bilo pucnjave i &quot;ohrabrivanja&quot; preko ozvučenja; ostale, pak, informacije o ovim događajima još uvijek su kontroverzne.

Dana [[22. prosinca]] vojska je bila bez zapovjedništva - službeni vrhovni zapovjednik, Ceaușescu, pobjegao je po savjetu (vjerojatno zavjerenika) Stănculescua, a ministar obrane [[Vasile Milea]] bio je mrtav. (Revolucionarni vođe tvrdili su da je ubijen po nalogu Ceaușescua. U službeno objašnjenje, da je izvršio samoubojstvo, malo tko vjeruje). Obezglavljena vojska odlučuje izbjeći sukobe i pridružiti demonstrantima.

== Ceaușescuov kraj ==
Dana [[22. prosinca]] [[1989.]] godine Ceaușescu je sa suprugom Elenom helikopterom pobjegao iz Bukurešta, najprije u njegovu rezidenciju u [[Snagov]]u, a odatle u [[Târgoviște]], gdje ih je uhvatila lokalna policija. Nakon nekoliko sati čekanja (vjerojatno dok policajac na osnovu vijesti s radija nije zaključio koja opcija ima više šansi za pobjedu), predani su vojsci. Dana [[25. prosinca]] vojni prijeki sud osudio ih je na smrt po raznim optužbama, od nelegalnog bogaćenja do genocida. Streljani su u Târgoviștu. Prije nego što su ubijeni, Ceaușescu je otpjevao dio ''&quot;[[Internacionala|Internacionalne]]&quot;'' i rekao da će povijest pokazati da je on bio u pravu. Njegova supruga vikala je prisutnima da idu dovraga.&lt;ref&gt;[http://danielsimpson.blogspot.com/2001_12_01_danielsimpson_archive.html Daniel Simpson, &quot;Ghosts of Christmas past still haunt Romanians&quot;]&lt;/ref&gt;

Egzekuciju nad Ceaușescuovima izvršio je zapovjednik Ionel Boeru.

Suđenje i izvršenje kazne su snimljeni video kamerom. Snimka je munjevitom brzinom obišla svijet, a rumunjska televizija ga je prikazala nekoliko dana kasnije.

Grob Ceaușescuovih, službeno, ne postoji. Na grobnici gdje su pokopani stoje imena dva generala s datumom smrti koji odgovara datumu smrti bračnog para Ceaușescu. Država je odbila sve zahtjeve obitelji i sljedbenika da se posmrtni ostaci prenesu u neki mauzolej ili crkvu i da im se grob obilježi.

== Ostale informacije ==
[[Datoteka:TimbruNicolaeCeausescu.png|mini|200px|Poštanska marka koja slavi Ceaușescua.]]
Ceaușescuovi imaju jednog posvojenog sina, Valentina Ceaușescua (njega su usvojili da bi dali primjer sunarodnjacima kako se treba brinuti za siročad, kojih je u Rumunjskoj bilo jako puno), kćerku Zoiu ([[1950.]] – [[2006.]]) i sina Nicua ([[1951.]] – [[1996.]]). Kada su mu umrli roditelji, Ceaușescu je naredio izgradnju crkve na čijim su zidovima bili oslikani njihovi portreti .

Ceaușescuova službena plaća bila je 18.000 leua (oko tri tisuće dolara). Od ove sume, svakog mjeseca je odvajano po pet tisuća leua i deponirano na račun njegove djece. Osim ovoga, primao je brojne i vrijedne poklone (npr. zlatna kvaka) od zemalja i organizacija kojima je išao u posjete; jedna od točaka optužnice protiv njega upravo se odnosila na zloupotrebe s tim u vezi.

Ceaușescuovo osiguranje bilo je relativno malo u usporedbi s brojem ljudi koji su danas angažirani za osiguranje visokih rumunjskih službenika - samo 40 ljudi osiguravalo je njegove rezidencije i cijelu obitelj. Šef osiguranja bio je pukovnik [[Dumitru Burlan]], koji tvrdi da su njegovi ljudi imali samo dva pištolja, što je nedovoljno za bilo kakvu ozbiljniju obranu. Razlog za to je, po njegovim riječima, Ceaușescuova samouvjerenost da ga sunarodnjaci vole i da mu zaštita zapravo nije ni potrebna. Ovo u mnogome objašnjava zašto su tako lako Ceaușescuovi uhvaćeni nakon bijega.

Samo u slučaju Ceaușescua dogodilo se da je dansko odlikovanje Medalja Slona opozvano nakon što je dodijeljeno. Naime, [[23. prosinca]] [[1989.]] godine, Njeno veličanstvo kraljica [[Margareta II.]] naredila je da se orden kojim je Ceaușescu odlikovan vrati [[Danska|Danskoj]], a da se njegovo ime briše iz državnog protokola.

I engleska kraljica [[Elizabeta II.]] brisala je Ceaușescuovo ime iz protokola odlikovanja i zatražila vraćanje odlikovanja koje mu je svojevremeno dodijelila.&lt;ref&gt;[http://www.royal.gov.uk/output/Page4872.asp]&lt;/ref&gt;

Od njegove smrti, mišljenje Rumunja o Ceaușescuu se popravilo. U popularnoj TV emisiji ''Mari Români'' provedena je anketa po kojoj je Ceaușescu jedanaesti najveći [[Rumunji|Rumunj]] svih vremena.

Hvaljenje i veličanje Ceaușescua u medijima zabranjeno je zakonom.

== Odabrana objavljena djela ==
*''Izvještaj o zajedničkoj svečanoj sjednici CK KP Rumunjske, Nacionalnog vijeća Socijalističkog fronta jedinstva i Velike narodne skupštine: Obilježavanje 60-godišnjice stvaranja unitarne Rumunjske nacionalne države'', 1978.
*''Najveći problemi našeg vremena: iskorjenjavanje nerazvijenosti, povezivanje država, izgradnja novog međunarodnog ekonomskog poretka'', 1980.
*''Rješenje nacionalnog pitanja u Rumunjskoj (sociopolitička misao predsjednika Rumunjske)'', 1980.
*''Ceaușescu: graditelj moderne Rumunjske i internacionalni državnik'', 1983.
*''Nacija i kohabitirajuće nacionalnosti suvremene epohe (filozofske misli rumunjskog predsjednika)'', 1983.
*''Istoria poporului Român în concepția președintelui'', 1988.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*''Mic Dicționar Enciclopedic'' (&quot;Mali enciklopedijski rječnik&quot;), 1978. 
* Edward Behr, ''Kiss the Hand you Cannot Bite'', {{ISBN|0679401288}}
* Dumitru Burlan, ''Dupa 14 ani - Sosia lui Ceaușescu se destăinuie'' (&quot;After 14 Years - The Double of Ceaușescu confesses&quot;). Editura Ergorom. July 31, 2003 (in Romanian).
* Juliana Geran Pilon, ''The Bloody Flag. Post-Communist Nationalism in Eastern Europe. Spotlight on Romania'', {{ISBN|1-56000-062-7}}; {{ISBN|1-56000-620-X}} 
* Marian Oprea, &quot;Au trecut 15 ani -- Conspirația Securității&quot; (&quot;After 15 years -- the conspiracy of Securitate&quot;), in [http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html ''Lumea Magazin'' Nr 10, 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050209133319/http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html |date=9. veljače 2005. }}: (in Romanian; link leads to table of contents, verifying that the article exists, but the article itself is not online).
* Viorel Patrichi, &quot;[http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html Eu am fost sosia lui Nicolae Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204211613/http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html |date=4. prosinca 2004. }}&quot; (&quot;I was Ceaușescu's double&quot;), ''[[Lumea Magazin]]'' Nr 12, 2001 (in Romanian)
* Stevens W. Sowards, [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ ''Twenty-Five Lectures on Modern Balkan History (The Balkans in the Age of Nationalism)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212093801/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm |date=12. veljače 2005. }}, 1996, in particular [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm Lecture 24: The failure of Balkan Communism and the causes of the Revolutions of 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212093801/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm |date=12. veljače 2005. }}
* Victor Stănculescu, [http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=14985 &quot;Nu vă fie milă, au 2 miliarde de lei în cont&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041013005234/http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=14985 |date=13. listopada 2004. }} (&quot;Do not have mercy, they hold 2 billion lei [33 million dollars] in their account[s]&quot;), in ''Jurnalul Național'', Nov 22, 2004
* John Sweeney, ''The Life and Evil Times of Nicolae Ceaușescu'', {{ISBN|0091746728}}
* [[Stelian Tănase]], &quot;Societatea civilă românească și violența&quot; (&quot;Romanian Civil Society and Violence&quot;), in ''Agora'', issue 3/IV, July-September 1991
* Filip Teodorescu, et.al., [http://en.wikisource.org/wiki/Stenograma_sedintei_de_audiere_din_14_decembrie_1994 Extracts from the minutes of a Romanian senate hearing, 14 December 1994], featuring the remarks of Filip Teodorescu.

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.ceausescu.org/ Ceaușescu Nicolae - Rumunjska u komunizmu]
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_media/ultima-video.html Ceausescuov posljednji javni govor]
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-eng.htm Ceaușescuovo suđenje] 
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-ro.htm Ceaușescuovo suđenje] {{ro}}
*[http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html Demografska politika SR Rumunjske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619132708/http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html |date=19. lipnja 2008. }}
* [http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm Političari i revolucija 1989.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041210042547/http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm |date=10. prosinca 2004. }}
* Gheorghe Brătescu, [http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm ''Clipa'' 638: Un complot ratat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220141224/http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm |date=20. veljače 2009. }} (&quot;Neuspjela shema&quot;). {{ro}}
*[https://web.archive.org/web/20110709124917/http://cidc.library.cornell.edu/DOF/romania/romania.htm Smrt oca: Nicolae Ceaușescu] 
*[http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html &quot;Killer File&quot; - Nicolae Andruța Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030919012700/http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html |date=19. rujna 2003. }}

{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Ceaușescu, Nicolae}}
[[Kategorija:Rumunjski predsjednici]]
[[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Târgoviște]]</text>
      <sha1>6miwwe91go6ucj83i13w2ozswc33616</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stećak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46277</id>
    <revision>
      <id>7623870</id>
      <parentid>7480060</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:43:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>izdvojen članak „Srednjovjekovna groblja sa stećcima”</comment>
      <origin>7623870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17416" sha1="hni1w8ep2epplgs47iu3p3wtavk0vzz" xml:space="preserve">[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|300px|&lt;center&gt;Nekropola stećaka [[Radimlja]] pored [[Stolac (BiH)|Stoca]], 13. – 15. st.]]
'''Stećak''' ([[sinonimi]]: '''bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća''', poznati i kao ''mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje'') je vrsta [[kamen]]og srednjovjekovnog nadgrobnog [[spomenik]]a. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Bilizi su nastali u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ima ih i u jugoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjeverozapadnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Podrijetlo ==
[[Datoteka:Stećak ploča.JPG|mini|Stećak u obliku ploče, [[Crljivica]], [[Cista Velika]]]]
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|[[Stećak iz Zgošće]] ([[Kakanj]]) iz 15. st., [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]]]
Postoje različite i još uvijek neuvjerljive teorije o njihovoj kulturno-umjetničkoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti. Prema uobičajenoj tezi, koju posebno zastupa Bešlagić, stećci su izvorni bosanskohercegovački kulturno-umjetnički srednjovjekovni fenomen.&lt;ref&gt;Damir Zorić, ''[http://hrcak.srce.hr/57458 Prinos problematike stećaka. U povodu knjige Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo 1982]'', Radovi 17 (1)Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1984., str. 207.–211.&lt;/ref&gt;

Od sredine 19. stoljeća, posebno teze [[Arthur Evans|Arthura Evansa]] iz 1875., mnogi znanstvenici, uključujući [[Aleksandar Solovjev|Aleksandera Solovjova]], Kostu Hörmanna i Ćiru Truhelku, isprva su tvrdili da su povezani s podrijetlom [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]], tj. [[bogumili]]ma ili drugim dualističkim skupinama.&lt;ref name=Milošević 1991./&gt; No, od sredine 20. stoljeća mnogi znanstvenici smatraju kako oni odražavaju regionalni kulturni fenomen, a ne pripadnost određenoj kršćanskoj vjeri. Naime, ponekad natpisi/motivi sa stećaka otkrivaju konfesionalnu pripadnost nekropole/pokojnika jednoj od tri crkvene organizacije u srednjovjekovnoj Bosni i Zahumlju.&lt;ref&gt;Branka Purgarić-Kužić, ''[https://hrcak.srce.hr/50241 Dosadašnja istraživanja o stećcima]'', Radovi 28 (1), Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995., str. 242.–253.&lt;/ref&gt;

U suvremenoj događajnici stećci su tretirani kao siva zona, mjesto neodređenosti, jer su bile duge rasprave jesu li to spomenici kršćanskih heretika, bogumila, ili su to poganske, plemenske nekropole na tlu pokrštenih naroda. Među prvim teorijama odbačenih od struke jest teza o [[bogumili]]ma. Razlog je taj što stećaka nema u svim područjima u kojima su djelovali bogumili (u Bugarskoj, Makedoniji ili kod francuskih katara). Osim toga, bogumilstvo se ugasilo prije 15. stoljeća., dok ovakvi spomenici traju do 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot; /&gt; Dakle, ne ulazeći u problematiku crkvene organizacije u srednjovjekovnoj [[Vrhbosna|Vrhbosni]] i [[Humska zemlja|Humu]] te pojavu različitih hereza na jadranskoj obali i njenom dubokom zaleđu, niti je u Bosni, Humu (Hercegovini) i Dalmaciji bilo bogumila niti su oni bogumilski. 

Teza o bogumilstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu proizvod je povijesne znanosti 19. stoljeća ([[Božidar Petranović]], [[Franjo Rački]] i dr.) koja se nastavlja i tijekom 20. stoljeća ([[Aleksandar Solovjev]], [[Dominik Mandić]] ...). Služeći se takvim tezama pojedini autori ([[Arthur Evans]], Aleksandar Solovjev, [[Miroslav Krleža]]) pokušali su stećke, računajući na njihovu zemljopisnu jedinstvenost, objasniti tobožnjim bogumilima koji su utočište nalazili po prostranoj i planinskoj unutrašnjosti Balkana.&lt;ref&gt;[[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/ivan-alduk--stecci-nisu-bogumilski/15803 ''Ivan Alduk: Stećci nisu bogumilski! ''] Dalmatinski portal. 1. listopada 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 

Bilo je pokušaja da se kod nacionalno isključivih povjesničara (kod svih naroda gdje su se pojavili) narav spomenika prisvoji samo za svoju nacionalnu zajednicu, no riječ je o pojavi koja se proteže preko više krajeva. Pod njima su pokapani mrtvi i kod katolika i kod pravoslavaca i kod vjernika Crkve bosanske. Štoviše, i muslimani su prihvatili ovaj način pokapanja mrtvih u 15. stoljeću, dolaskom u regiju. Bilizi su bili usprkos svemu slabije istraženi i dosta su složenija pojava, koja na se vezuje ranije tradicije (ranosrednjovjekovne, starovjekovne, možda čak i prapovijesne) s konkretnim prostorom i vremenom srednjeg vijeka. Često se spominje oko 70.000 sačuvanih spomenika sveukupno, no čini se da je broj dosta veći.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot;&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/nadgrobni-spomenici-koji-su-nas-ujedinili-ni-hereticki-ni-vlaski-vec-jednostavno-krscanski/4534907/ ''Nadgrobni spomenici koji su nas ujedinili: Ni heretički ni vlaški već jednostavno - kršćanski  ''] Jutarnji list. 16. srpnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
Smatra se da je njihova izrada i dopremanje na groblja bilo jako skupocjeno.&lt;ref&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/art/kako-su-pokapani-nasi-preci-stecci-su-kostali-kao-iznadprosjecna-placa-tezili-od-pet-do-deset-tona/9563465/ '' KAKO SU POKAPANI NAŠI PRECI: Stećci su koštali kao iznadprosječna plaća, težili od pet do deset tona''] Jutarnji list. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Grd3.jpg|mini|Natpis na stećku župana Grdeše iz 12. stoljeća, koji se smatra najstarijim pronađenim]]
Stećci su se pojavili u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]], doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je najstariji poznati stećak onaj Grdeše, [[Trebinje|trebinjskog]] [[župan]]a iz 12. stoljeća, a najstariji poznati stećak s natpisom onaj Marije, supruge svećenika Dabiživa, s upisanim brojem i pretpostavljenom godinom — 1231., iz Vidoštaka kod Stoca.&lt;ref name=Trako&gt;Redžo Trako,  ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100713 Stećci: Božanska igra brojki i slova]'', Socijalna Ekologija (na hrvatskom), Hrvatsko sociološko društvo, Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011., str. 71.–84.&lt;/ref&gt; 
Grob izvjesnog Vlatka Vukovića, često zamjenjivanog s velikim bosanskim knezom, nalazi se u blizini sela [[Boljuni]] kod Stoca u Bosni i Hercegovini, s kraja 14. stoljeća. Natpis na grobu napisan je [[Bosanica|bosanskom ćirilicom]] na [[ikavica|ikavici]].&lt;ref&gt;Marinka Šimić, ''[http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Jezik Boljunskih Natpisa]'' (PDF), Staroslavenski institut&lt;/ref&gt;
Dva sljemena stećka koja su pripadala Jerku Kustražiću i njegovoj supruzi Vladni iz sredine 15. stoljeća su u [[Cista Provo|Cisti]] kod [[Imotski|Imotskog]], a stećak na sljemenu Vukoja Bogdanića (sina Radmila) koji je poginuo u bitci sredinom 15. stoljeća, djelo je klesara Jurine u [[Lovreć]]u, Hrvatska.&lt;ref name=Milošević&gt;Ante Milošević, ''[https://www.academia.edu/18880512 Stećci i Vlasi: Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i jugozapadnoj Bosni]'', Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split, 1991.&lt;/ref&gt;

Prvi put stećci se spominju u [[putopis]]u Slovenca Benedikta Kuprešića [[1530.]] godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja spomenika, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-[[nišan]]a, po [[Osmanlije|osmanskoj]] okupaciji [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] (1463. i 1488.).&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: [[Ćiro Truhelka]], [[Marko Vego]], [[Alojz Benac]], [[Šefik Bešlagić]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Nada Miletić]] i [[Krešimir Kužić]].

==Odlike==
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] (Blidinje)]]
Oblikom se dijele na ''položene'' (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku [[sarkofag]]a), koji su u većini, i ''uspravne'' ([[stup]]ovi, [[stela|stele]] i [[krst]]ače).&lt;ref&gt;[[Dimitrije Sergejevski]], ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine'',  Ludmer, Zemaljski muzej, [[Sarajevo]], 1952.&lt;/ref&gt; 

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe [[Reljef (umjetnost)|ucrtani reljef]]. Motivi su vjerski ([[križ]], [[ljiljan]], [[polumjesec]], [[prsten]] i sl.) ili svjetovni ([[ples]], [[lov]], [[viteški turnir]]i i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na [[Hrvatska ćirilica|hrvatskoj ćirilici]] koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod njih, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima ([[Crkva Bosanska]], [[Katolička Crkva]], [[Pravoslavna Crkva]]). 

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U 3162 zabilježenih nekropola u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] do 1979. godine registrirano je 69.356 spomenika tog tipa, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.&lt;ref&gt;Šefik Bešlagić, ''[http://www.scribd.com/doc/34223606/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost# Stećci - Kultura i umjetnost]'', IRO „Veselin Masleša”, [[Sarajevo]], 1979.&lt;/ref&gt; Od ukupnog broja, na području općine [[Nevesinje]] zabilježeno je 3884, [[Konjic]] 3018 stećka, [[Livno]] 2494, [[Trebinje]] 2406, [[Rogatica]] 2628, [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2319, itd.&lt;ref&gt;[http://www.mostovi.freeservers.com/novi_broj/stecci.htm Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima]&lt;/ref&gt; 

Najpoznatija je [[nekropola]] [[Radimlja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], a ostale znamenite su [[Grčka glavica]] kod [[Konjic]]a, [[Dugo polje]] na [[Blidinjsko jezero|Blidinju]] ([[Jablanica]]), [[Boljuni]] [[Stećci u donjoj Hercegovini|kod Stoca]], [[Ravanjska vrata]] na [[Kupres]]u, [[Velika i Mala Crljivica]] ([[Cista Velika]], [[Hrvatska]]), [[Novakovići]] u [[Nacionalni park Durmitor|Nacionalom parku Durmitor]] ([[Crna Gora]]), te [[Mramorje]] u mjestu [[Perućac]] ([[Bajina Bašta]],[[Srbija]]).

Najslavniji pojedinačni stećak je [[Zgošćanski stećak]], nađen u okolici [[Kakanj|Kaknja]], koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]], a čiji se sedreni odljev nalazi u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU-a]] u [[Zagreb]]u. 

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili [[Grubač]] i [[Semorad]] iz okolice Stoca.

==UNESCO-ova svjetska baština==
{{glavni|Srednjovjekovna groblja sa stećcima}}
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] 
|slika = Stećci, Umoljani.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}} {{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 15. srpnja 2016. godine, na zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika”, [[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ste&amp;#x107;ci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|Nekropola Borak u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Nekropola Medjugorje Glumina (4).JPG|Nekropola Međugorje, [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]] (Bosna i Hercegovina)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
Stećak-ŠB JPG.jpg|Stećak poznat kao „Vitko” iz Mokrog, [[Široki Brijeg]]
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini#Jezik u predosmanskome razdoblju|Jezik u predosmanskome razdoblju]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Literatura==

* [[Šefik Bešlagić]], ''Stećci - kataloško-topografski pregled'', 1971.
* [[Pavao Anđelić]], ''Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne'', Svjetlost, Sarajevo, 1982.
* [[Dubravko Lovrenović]], ''[https://www.academia.edu/1511637/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Ste%C4%87ci_Bosansko_i_humsko_mramorje_srednjeg_vijeka_Rabic_Sarajevo_2009_312_str_Enes_Dedi%C4%87_ Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka]'', Rabic, Sarajevo, 2009.
* Edita Vučić, ''[https://www.academia.edu/59982755/Srednjovjekovni_kulturni_krajolik_interpretacija_prostornoga_rasporeda_nekropola_ste%C4%87aka Srednjovjekovni kulturni krajolik – interpretacija prostornoga rasporeda nekropola stećaka]'', Sveučilište u Mostaru, 2019.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka]
* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]
* [http://www.most.ba/06364/083.htm Članak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stećcima]
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ Stećci - jedinstvena i zadivljujuća baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104085923/http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ |date=4. studenoga 2012. }}
* [http://makdizdar.ba/?p=433/ Crteži motiva sa stećaka]
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini I''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170418221339/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i |date=18. travnja 2017. }}
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104214329/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii |date=4. studenoga 2016. }}
* [https://www.researchgate.net/publication/335691820_Stazama_stecaka_Katalog_projekta_HERCUL ''Stazama stećaka, Katalog projekta HER.CUL''] Researchgate.net 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stećci| ]]</text>
      <sha1>hni1w8ep2epplgs47iu3p3wtavk0vzz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623871</id>
      <parentid>7623870</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:43:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7623871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17180" sha1="8oma7k2niju2sb135sude1yxxcliu4p" xml:space="preserve">[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|300px|&lt;center&gt;Nekropola stećaka [[Radimlja]] pored [[Stolac (BiH)|Stoca]], 13. – 15. st.]]
'''Stećak''' ([[sinonimi]]: '''bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća''', poznati i kao ''mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje'') je vrsta [[kamen]]og srednjovjekovnog nadgrobnog [[spomenik]]a. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Bilizi su nastali u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ima ih i u jugoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjeverozapadnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Podrijetlo ==
[[Datoteka:Stećak ploča.JPG|mini|Stećak u obliku ploče, [[Crljivica]], [[Cista Velika]]]]
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|[[Stećak iz Zgošće]] ([[Kakanj]]) iz 15. st., [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]]]
Postoje različite i još uvijek neuvjerljive teorije o njihovoj kulturno-umjetničkoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti. Prema uobičajenoj tezi, koju posebno zastupa Bešlagić, stećci su izvorni bosanskohercegovački kulturno-umjetnički srednjovjekovni fenomen.&lt;ref&gt;Damir Zorić, ''[http://hrcak.srce.hr/57458 Prinos problematike stećaka. U povodu knjige Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo 1982]'', Radovi 17 (1)Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1984., str. 207.–211.&lt;/ref&gt;

Od sredine 19. stoljeća, posebno teze [[Arthur Evans|Arthura Evansa]] iz 1875., mnogi znanstvenici, uključujući [[Aleksandar Solovjev|Aleksandera Solovjova]], Kostu Hörmanna i Ćiru Truhelku, isprva su tvrdili da su povezani s podrijetlom [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]], tj. [[bogumili]]ma ili drugim dualističkim skupinama.&lt;ref name=Milošević 1991./&gt; No, od sredine 20. stoljeća mnogi znanstvenici smatraju kako oni odražavaju regionalni kulturni fenomen, a ne pripadnost određenoj kršćanskoj vjeri. Naime, ponekad natpisi/motivi sa stećaka otkrivaju konfesionalnu pripadnost nekropole/pokojnika jednoj od tri crkvene organizacije u srednjovjekovnoj Bosni i Zahumlju.&lt;ref&gt;Branka Purgarić-Kužić, ''[https://hrcak.srce.hr/50241 Dosadašnja istraživanja o stećcima]'', Radovi 28 (1), Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995., str. 242.–253.&lt;/ref&gt;

U suvremenoj događajnici stećci su tretirani kao siva zona, mjesto neodređenosti, jer su bile duge rasprave jesu li to spomenici kršćanskih heretika, bogumila, ili su to poganske, plemenske nekropole na tlu pokrštenih naroda. Među prvim teorijama odbačenih od struke jest teza o [[bogumili]]ma. Razlog je taj što stećaka nema u svim područjima u kojima su djelovali bogumili (u Bugarskoj, Makedoniji ili kod francuskih katara). Osim toga, bogumilstvo se ugasilo prije 15. stoljeća., dok ovakvi spomenici traju do 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot; /&gt; Dakle, ne ulazeći u problematiku crkvene organizacije u srednjovjekovnoj [[Vrhbosna|Vrhbosni]] i [[Humska zemlja|Humu]] te pojavu različitih hereza na jadranskoj obali i njenom dubokom zaleđu, niti je u Bosni, Humu (Hercegovini) i Dalmaciji bilo bogumila niti su oni bogumilski. 

Teza o bogumilstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu proizvod je povijesne znanosti 19. stoljeća ([[Božidar Petranović]], [[Franjo Rački]] i dr.) koja se nastavlja i tijekom 20. stoljeća ([[Aleksandar Solovjev]], [[Dominik Mandić]] ...). Služeći se takvim tezama pojedini autori ([[Arthur Evans]], Aleksandar Solovjev, [[Miroslav Krleža]]) pokušali su stećke, računajući na njihovu zemljopisnu jedinstvenost, objasniti tobožnjim bogumilima koji su utočište nalazili po prostranoj i planinskoj unutrašnjosti Balkana.&lt;ref&gt;[[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/ivan-alduk--stecci-nisu-bogumilski/15803 ''Ivan Alduk: Stećci nisu bogumilski! ''] Dalmatinski portal. 1. listopada 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 

Bilo je pokušaja da se kod nacionalno isključivih povjesničara (kod svih naroda gdje su se pojavili) narav spomenika prisvoji samo za svoju nacionalnu zajednicu, no riječ je o pojavi koja se proteže preko više krajeva. Pod njima su pokapani mrtvi i kod katolika i kod pravoslavaca i kod vjernika Crkve bosanske. Štoviše, i muslimani su prihvatili ovaj način pokapanja mrtvih u 15. stoljeću, dolaskom u regiju. Bilizi su bili usprkos svemu slabije istraženi i dosta su složenija pojava, koja na se vezuje ranije tradicije (ranosrednjovjekovne, starovjekovne, možda čak i prapovijesne) s konkretnim prostorom i vremenom srednjeg vijeka. Često se spominje oko 70.000 sačuvanih spomenika sveukupno, no čini se da je broj dosta veći.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot;&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/nadgrobni-spomenici-koji-su-nas-ujedinili-ni-hereticki-ni-vlaski-vec-jednostavno-krscanski/4534907/ ''Nadgrobni spomenici koji su nas ujedinili: Ni heretički ni vlaški već jednostavno - kršćanski  ''] Jutarnji list. 16. srpnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
Smatra se da je njihova izrada i dopremanje na groblja bilo jako skupocjeno.&lt;ref&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/art/kako-su-pokapani-nasi-preci-stecci-su-kostali-kao-iznadprosjecna-placa-tezili-od-pet-do-deset-tona/9563465/ '' KAKO SU POKAPANI NAŠI PRECI: Stećci su koštali kao iznadprosječna plaća, težili od pet do deset tona''] Jutarnji list. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Grd3.jpg|mini|Natpis na stećku župana Grdeše iz 12. stoljeća, koji se smatra najstarijim pronađenim]]
Stećci su se pojavili u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]], doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je najstariji poznati stećak onaj Grdeše, [[Trebinje|trebinjskog]] [[župan]]a iz 12. stoljeća, a najstariji poznati stećak s natpisom onaj Marije, supruge svećenika Dabiživa, s upisanim brojem i pretpostavljenom godinom — 1231., iz Vidoštaka kod Stoca.&lt;ref name=Trako&gt;Redžo Trako,  ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100713 Stećci: Božanska igra brojki i slova]'', Socijalna Ekologija (na hrvatskom), Hrvatsko sociološko društvo, Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011., str. 71.–84.&lt;/ref&gt; 
Grob izvjesnog Vlatka Vukovića, često zamjenjivanog s velikim bosanskim knezom, nalazi se u blizini sela [[Boljuni]] kod Stoca u Bosni i Hercegovini, s kraja 14. stoljeća. Natpis na grobu napisan je [[Bosanica|bosanskom ćirilicom]] na [[ikavica|ikavici]].&lt;ref&gt;Marinka Šimić, ''[http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Jezik Boljunskih Natpisa]'' (PDF), Staroslavenski institut&lt;/ref&gt;
Dva sljemena stećka koja su pripadala Jerku Kustražiću i njegovoj supruzi Vladni iz sredine 15. stoljeća su u [[Cista Provo|Cisti]] kod [[Imotski|Imotskog]], a stećak na sljemenu Vukoja Bogdanića (sina Radmila) koji je poginuo u bitci sredinom 15. stoljeća, djelo je klesara Jurine u [[Lovreć]]u, Hrvatska.&lt;ref name=Milošević&gt;Ante Milošević, ''[https://www.academia.edu/18880512 Stećci i Vlasi: Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i jugozapadnoj Bosni]'', Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split, 1991.&lt;/ref&gt;

Prvi put stećci se spominju u [[putopis]]u Slovenca Benedikta Kuprešića [[1530.]] godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja spomenika, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-[[nišan]]a, po [[Osmanlije|osmanskoj]] okupaciji [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] (1463. i 1488.).&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: [[Ćiro Truhelka]], [[Marko Vego]], [[Alojz Benac]], [[Šefik Bešlagić]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Nada Miletić]] i [[Krešimir Kužić]].

==Odlike==
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] (Blidinje)]]
Oblikom se dijele na ''položene'' (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku [[sarkofag]]a), koji su u većini, i ''uspravne'' ([[stup]]ovi, [[stela|stele]] i [[krst]]ače).&lt;ref&gt;[[Dimitrije Sergejevski]], ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine'',  Ludmer, Zemaljski muzej, [[Sarajevo]], 1952.&lt;/ref&gt; 

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe [[Reljef (umjetnost)|ucrtani reljef]]. Motivi su vjerski ([[križ]], [[ljiljan]], [[polumjesec]], [[prsten]] i sl.) ili svjetovni ([[ples]], [[lov]], [[viteški turnir]]i i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na [[Hrvatska ćirilica|hrvatskoj ćirilici]] koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod njih, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima ([[Crkva Bosanska]], [[Katolička Crkva]], [[Pravoslavna Crkva]]). 

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U 3162 zabilježenih nekropola u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] do 1979. godine registrirano je 69.356 spomenika tog tipa, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.&lt;ref&gt;Šefik Bešlagić, ''[http://www.scribd.com/doc/34223606/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost# Stećci - Kultura i umjetnost]'', IRO „Veselin Masleša”, [[Sarajevo]], 1979.&lt;/ref&gt; Od ukupnog broja, na području općine [[Nevesinje]] zabilježeno je 3884, [[Konjic]] 3018 stećka, [[Livno]] 2494, [[Trebinje]] 2406, [[Rogatica]] 2628, [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2319, itd.&lt;ref&gt;[http://www.mostovi.freeservers.com/novi_broj/stecci.htm Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima]&lt;/ref&gt; 

Najpoznatija je [[nekropola]] [[Radimlja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], a ostale znamenite su [[Grčka glavica]] kod [[Konjic]]a, [[Dugo polje]] na [[Blidinjsko jezero|Blidinju]] ([[Jablanica]]), [[Boljuni]] [[Stećci u donjoj Hercegovini|kod Stoca]], [[Ravanjska vrata]] na [[Kupres]]u, [[Velika i Mala Crljivica]] ([[Cista Velika]], [[Hrvatska]]), [[Novakovići]] u [[Nacionalni park Durmitor|Nacionalom parku Durmitor]] ([[Crna Gora]]), te [[Mramorje]] u mjestu [[Perućac]] ([[Bajina Bašta]],[[Srbija]]).

Najslavniji pojedinačni stećak je [[Zgošćanski stećak]], nađen u okolici [[Kakanj|Kaknja]], koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]], a čiji se sedreni odljev nalazi u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU-a]] u [[Zagreb]]u. 

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili [[Grubač]] i [[Semorad]] iz okolice Stoca.

==UNESCO-ova svjetska baština==
{{glavni|Srednjovjekovna groblja sa stećcima}}
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] 
|slika = Stećci, Umoljani.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}} {{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 15. srpnja 2016. godine, na zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika”, [[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ste&amp;#x107;ci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|Nekropola Borak u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Nekropola Medjugorje Glumina (4).JPG|Nekropola Međugorje, [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]] (Bosna i Hercegovina)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
Stećak-ŠB JPG.jpg|Stećak poznat kao „Vitko” iz Mokrog, [[Široki Brijeg]]
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini#Jezik u predosmanskome razdoblju|Jezik u predosmanskome razdoblju]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Literatura==

* [[Šefik Bešlagić]], ''Stećci - kataloško-topografski pregled'', 1971.
* [[Pavao Anđelić]], ''Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne'', Svjetlost, Sarajevo, 1982.
* [[Dubravko Lovrenović]], ''[https://www.academia.edu/1511637/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Ste%C4%87ci_Bosansko_i_humsko_mramorje_srednjeg_vijeka_Rabic_Sarajevo_2009_312_str_Enes_Dedi%C4%87_ Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka]'', Rabic, Sarajevo, 2009.
* Edita Vučić, ''[https://www.academia.edu/59982755/Srednjovjekovni_kulturni_krajolik_interpretacija_prostornoga_rasporeda_nekropola_ste%C4%87aka Srednjovjekovni kulturni krajolik – interpretacija prostornoga rasporeda nekropola stećaka]'', Sveučilište u Mostaru, 2019.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka]
* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]
* [http://www.most.ba/06364/083.htm Članak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stećcima]
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ Stećci - jedinstvena i zadivljujuća baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104085923/http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ |date=4. studenoga 2012. }}
* [http://makdizdar.ba/?p=433/ Crteži motiva sa stećaka]
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini I''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170418221339/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i |date=18. travnja 2017. }}
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104214329/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii |date=4. studenoga 2016. }}
* [https://www.researchgate.net/publication/335691820_Stazama_stecaka_Katalog_projekta_HERCUL ''Stazama stećaka, Katalog projekta HER.CUL''] Researchgate.net 

[[Kategorija:Stećci| ]]</text>
      <sha1>8oma7k2niju2sb135sude1yxxcliu4p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623924</id>
      <parentid>7623871</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Podrijetlo */</comment>
      <origin>7623924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17174" sha1="cti4j636yawnjdx3gbmqgxp0jcmm7yv" xml:space="preserve">[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|300px|&lt;center&gt;Nekropola stećaka [[Radimlja]] pored [[Stolac (BiH)|Stoca]], 13. – 15. st.]]
'''Stećak''' ([[sinonimi]]: '''bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća''', poznati i kao ''mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje'') je vrsta [[kamen]]og srednjovjekovnog nadgrobnog [[spomenik]]a. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Bilizi su nastali u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ima ih i u jugoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjeverozapadnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Podrijetlo ==
[[Datoteka:Stećak ploča.JPG|mini|Stećak u obliku ploče, [[Crljivica]], [[Cista Velika]]]]
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|[[Stećak iz Zgošće]] ([[Kakanj]]) iz 15. st., [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]]]
Postoje različite i još uvijek neuvjerljive teorije o njihovoj kulturno-umjetničkoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti. Prema uobičajenoj tezi, koju posebno zastupa Bešlagić, stećci su izvorni bosanskohercegovački kulturno-umjetnički srednjovjekovni fenomen.&lt;ref&gt;Damir Zorić, ''[http://hrcak.srce.hr/57458 Prinos problematike stećaka. U povodu knjige Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo 1982]'', Radovi 17 (1)Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1984., str. 207.–211.&lt;/ref&gt;

Od sredine 19. stoljeća, posebno teze [[Arthur Evans|Arthura Evansa]] iz 1875., mnogi znanstvenici, uključujući [[Aleksandar Solovjev|Aleksandera Solovjova]], Kostu Hörmanna i Ćiru Truhelku, isprva su tvrdili da su povezani s podrijetlom [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]], tj. [[bogumili]]ma ili drugim dualističkim skupinama.&lt;ref name=Milošević/&gt; No, od sredine 20. stoljeća mnogi znanstvenici smatraju kako oni odražavaju regionalni kulturni fenomen, a ne pripadnost određenoj kršćanskoj vjeri. Naime, ponekad natpisi/motivi sa stećaka otkrivaju konfesionalnu pripadnost nekropole/pokojnika jednoj od tri crkvene organizacije u srednjovjekovnoj Bosni i Zahumlju.&lt;ref&gt;Branka Purgarić-Kužić, ''[https://hrcak.srce.hr/50241 Dosadašnja istraživanja o stećcima]'', Radovi 28 (1), Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995., str. 242.–253.&lt;/ref&gt;

U suvremenoj događajnici stećci su tretirani kao siva zona, mjesto neodređenosti, jer su bile duge rasprave jesu li to spomenici kršćanskih heretika, bogumila, ili su to poganske, plemenske nekropole na tlu pokrštenih naroda. Među prvim teorijama odbačenih od struke jest teza o [[bogumili]]ma. Razlog je taj što stećaka nema u svim područjima u kojima su djelovali bogumili (u Bugarskoj, Makedoniji ili kod francuskih katara). Osim toga, bogumilstvo se ugasilo prije 15. stoljeća., dok ovakvi spomenici traju do 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot; /&gt; Dakle, ne ulazeći u problematiku crkvene organizacije u srednjovjekovnoj [[Vrhbosna|Vrhbosni]] i [[Humska zemlja|Humu]] te pojavu različitih hereza na jadranskoj obali i njenom dubokom zaleđu, niti je u Bosni, Humu (Hercegovini) i Dalmaciji bilo bogumila niti su oni bogumilski. 

Teza o bogumilstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu proizvod je povijesne znanosti 19. stoljeća ([[Božidar Petranović]], [[Franjo Rački]] i dr.) koja se nastavlja i tijekom 20. stoljeća ([[Aleksandar Solovjev]], [[Dominik Mandić]] ...). Služeći se takvim tezama pojedini autori ([[Arthur Evans]], Aleksandar Solovjev, [[Miroslav Krleža]]) pokušali su stećke, računajući na njihovu zemljopisnu jedinstvenost, objasniti tobožnjim bogumilima koji su utočište nalazili po prostranoj i planinskoj unutrašnjosti Balkana.&lt;ref&gt;[[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/ivan-alduk--stecci-nisu-bogumilski/15803 ''Ivan Alduk: Stećci nisu bogumilski! ''] Dalmatinski portal. 1. listopada 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 

Bilo je pokušaja da se kod nacionalno isključivih povjesničara (kod svih naroda gdje su se pojavili) narav spomenika prisvoji samo za svoju nacionalnu zajednicu, no riječ je o pojavi koja se proteže preko više krajeva. Pod njima su pokapani mrtvi i kod katolika i kod pravoslavaca i kod vjernika Crkve bosanske. Štoviše, i muslimani su prihvatili ovaj način pokapanja mrtvih u 15. stoljeću, dolaskom u regiju. Bilizi su bili usprkos svemu slabije istraženi i dosta su složenija pojava, koja na se vezuje ranije tradicije (ranosrednjovjekovne, starovjekovne, možda čak i prapovijesne) s konkretnim prostorom i vremenom srednjeg vijeka. Često se spominje oko 70.000 sačuvanih spomenika sveukupno, no čini se da je broj dosta veći.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot;&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/nadgrobni-spomenici-koji-su-nas-ujedinili-ni-hereticki-ni-vlaski-vec-jednostavno-krscanski/4534907/ ''Nadgrobni spomenici koji su nas ujedinili: Ni heretički ni vlaški već jednostavno - kršćanski  ''] Jutarnji list. 16. srpnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
Smatra se da je njihova izrada i dopremanje na groblja bilo jako skupocjeno.&lt;ref&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/art/kako-su-pokapani-nasi-preci-stecci-su-kostali-kao-iznadprosjecna-placa-tezili-od-pet-do-deset-tona/9563465/ '' KAKO SU POKAPANI NAŠI PRECI: Stećci su koštali kao iznadprosječna plaća, težili od pet do deset tona''] Jutarnji list. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Grd3.jpg|mini|Natpis na stećku župana Grdeše iz 12. stoljeća, koji se smatra najstarijim pronađenim]]
Stećci su se pojavili u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]], doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je najstariji poznati stećak onaj Grdeše, [[Trebinje|trebinjskog]] [[župan]]a iz 12. stoljeća, a najstariji poznati stećak s natpisom onaj Marije, supruge svećenika Dabiživa, s upisanim brojem i pretpostavljenom godinom — 1231., iz Vidoštaka kod Stoca.&lt;ref name=Trako&gt;Redžo Trako,  ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100713 Stećci: Božanska igra brojki i slova]'', Socijalna Ekologija (na hrvatskom), Hrvatsko sociološko društvo, Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011., str. 71.–84.&lt;/ref&gt; 
Grob izvjesnog Vlatka Vukovića, često zamjenjivanog s velikim bosanskim knezom, nalazi se u blizini sela [[Boljuni]] kod Stoca u Bosni i Hercegovini, s kraja 14. stoljeća. Natpis na grobu napisan je [[Bosanica|bosanskom ćirilicom]] na [[ikavica|ikavici]].&lt;ref&gt;Marinka Šimić, ''[http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Jezik Boljunskih Natpisa]'' (PDF), Staroslavenski institut&lt;/ref&gt;
Dva sljemena stećka koja su pripadala Jerku Kustražiću i njegovoj supruzi Vladni iz sredine 15. stoljeća su u [[Cista Provo|Cisti]] kod [[Imotski|Imotskog]], a stećak na sljemenu Vukoja Bogdanića (sina Radmila) koji je poginuo u bitci sredinom 15. stoljeća, djelo je klesara Jurine u [[Lovreć]]u, Hrvatska.&lt;ref name=Milošević&gt;Ante Milošević, ''[https://www.academia.edu/18880512 Stećci i Vlasi: Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i jugozapadnoj Bosni]'', Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split, 1991.&lt;/ref&gt;

Prvi put stećci se spominju u [[putopis]]u Slovenca Benedikta Kuprešića [[1530.]] godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja spomenika, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-[[nišan]]a, po [[Osmanlije|osmanskoj]] okupaciji [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] (1463. i 1488.).&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: [[Ćiro Truhelka]], [[Marko Vego]], [[Alojz Benac]], [[Šefik Bešlagić]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Nada Miletić]] i [[Krešimir Kužić]].

==Odlike==
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] (Blidinje)]]
Oblikom se dijele na ''položene'' (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku [[sarkofag]]a), koji su u većini, i ''uspravne'' ([[stup]]ovi, [[stela|stele]] i [[krst]]ače).&lt;ref&gt;[[Dimitrije Sergejevski]], ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine'',  Ludmer, Zemaljski muzej, [[Sarajevo]], 1952.&lt;/ref&gt; 

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe [[Reljef (umjetnost)|ucrtani reljef]]. Motivi su vjerski ([[križ]], [[ljiljan]], [[polumjesec]], [[prsten]] i sl.) ili svjetovni ([[ples]], [[lov]], [[viteški turnir]]i i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na [[Hrvatska ćirilica|hrvatskoj ćirilici]] koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod njih, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima ([[Crkva Bosanska]], [[Katolička Crkva]], [[Pravoslavna Crkva]]). 

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U 3162 zabilježenih nekropola u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] do 1979. godine registrirano je 69.356 spomenika tog tipa, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.&lt;ref&gt;Šefik Bešlagić, ''[http://www.scribd.com/doc/34223606/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost# Stećci - Kultura i umjetnost]'', IRO „Veselin Masleša”, [[Sarajevo]], 1979.&lt;/ref&gt; Od ukupnog broja, na području općine [[Nevesinje]] zabilježeno je 3884, [[Konjic]] 3018 stećka, [[Livno]] 2494, [[Trebinje]] 2406, [[Rogatica]] 2628, [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2319, itd.&lt;ref&gt;[http://www.mostovi.freeservers.com/novi_broj/stecci.htm Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima]&lt;/ref&gt; 

Najpoznatija je [[nekropola]] [[Radimlja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], a ostale znamenite su [[Grčka glavica]] kod [[Konjic]]a, [[Dugo polje]] na [[Blidinjsko jezero|Blidinju]] ([[Jablanica]]), [[Boljuni]] [[Stećci u donjoj Hercegovini|kod Stoca]], [[Ravanjska vrata]] na [[Kupres]]u, [[Velika i Mala Crljivica]] ([[Cista Velika]], [[Hrvatska]]), [[Novakovići]] u [[Nacionalni park Durmitor|Nacionalom parku Durmitor]] ([[Crna Gora]]), te [[Mramorje]] u mjestu [[Perućac]] ([[Bajina Bašta]],[[Srbija]]).

Najslavniji pojedinačni stećak je [[Zgošćanski stećak]], nađen u okolici [[Kakanj|Kaknja]], koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]], a čiji se sedreni odljev nalazi u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU-a]] u [[Zagreb]]u. 

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili [[Grubač]] i [[Semorad]] iz okolice Stoca.

==UNESCO-ova svjetska baština==
{{glavni|Srednjovjekovna groblja sa stećcima}}
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] 
|slika = Stećci, Umoljani.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}} {{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 15. srpnja 2016. godine, na zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika”, [[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ste&amp;#x107;ci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|Nekropola Borak u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Nekropola Medjugorje Glumina (4).JPG|Nekropola Međugorje, [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]] (Bosna i Hercegovina)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
Stećak-ŠB JPG.jpg|Stećak poznat kao „Vitko” iz Mokrog, [[Široki Brijeg]]
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini#Jezik u predosmanskome razdoblju|Jezik u predosmanskome razdoblju]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Literatura==

* [[Šefik Bešlagić]], ''Stećci - kataloško-topografski pregled'', 1971.
* [[Pavao Anđelić]], ''Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne'', Svjetlost, Sarajevo, 1982.
* [[Dubravko Lovrenović]], ''[https://www.academia.edu/1511637/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Ste%C4%87ci_Bosansko_i_humsko_mramorje_srednjeg_vijeka_Rabic_Sarajevo_2009_312_str_Enes_Dedi%C4%87_ Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka]'', Rabic, Sarajevo, 2009.
* Edita Vučić, ''[https://www.academia.edu/59982755/Srednjovjekovni_kulturni_krajolik_interpretacija_prostornoga_rasporeda_nekropola_ste%C4%87aka Srednjovjekovni kulturni krajolik – interpretacija prostornoga rasporeda nekropola stećaka]'', Sveučilište u Mostaru, 2019.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka]
* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]
* [http://www.most.ba/06364/083.htm Članak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stećcima]
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ Stećci - jedinstvena i zadivljujuća baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104085923/http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ |date=4. studenoga 2012. }}
* [http://makdizdar.ba/?p=433/ Crteži motiva sa stećaka]
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini I''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170418221339/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i |date=18. travnja 2017. }}
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104214329/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii |date=4. studenoga 2016. }}
* [https://www.researchgate.net/publication/335691820_Stazama_stecaka_Katalog_projekta_HERCUL ''Stazama stećaka, Katalog projekta HER.CUL''] Researchgate.net 

[[Kategorija:Stećci| ]]</text>
      <sha1>cti4j636yawnjdx3gbmqgxp0jcmm7yv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624012</id>
      <parentid>7623924</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7624012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17297" sha1="bdvl3usp4lbeeyztv7xwo8crlv4i2vt" xml:space="preserve">[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|300px|&lt;center&gt;Nekropola stećaka [[Radimlja]] pored [[Stolac (BiH)|Stoca]], 13. – 15. st.]]
'''Stećak''' ([[sinonimi]]: '''bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća''', poznati i kao ''mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje'') je vrsta [[kamen]]og srednjovjekovnog nadgrobnog [[spomenik]]a. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Bilizi su nastali u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ima ih i u jugoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjeverozapadnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Podrijetlo ==
[[Datoteka:Stećak ploča.JPG|mini|Stećak u obliku ploče, [[Crljivica]], [[Cista Velika]]]]
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|[[Stećak iz Zgošće]] ([[Kakanj]]) iz 15. st., [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]]]
Postoje različite i još uvijek neuvjerljive teorije o njihovoj kulturno-umjetničkoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti. Prema uobičajenoj tezi, koju posebno zastupa Bešlagić, stećci su izvorni bosanskohercegovački kulturno-umjetnički srednjovjekovni fenomen.&lt;ref&gt;Damir Zorić, ''[http://hrcak.srce.hr/57458 Prinos problematike stećaka. U povodu knjige Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo 1982]'', Radovi 17 (1)Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1984., str. 207.–211.&lt;/ref&gt;

Od sredine 19. stoljeća, posebno teze [[Arthur Evans|Arthura Evansa]] iz 1875., mnogi znanstvenici, uključujući [[Aleksandar Solovjev|Aleksandera Solovjova]], Kostu Hörmanna i Ćiru Truhelku, isprva su tvrdili da su povezani s podrijetlom [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]], tj. [[bogumili]]ma ili drugim dualističkim skupinama.&lt;ref name=Milošević/&gt; No, od sredine 20. stoljeća mnogi znanstvenici smatraju kako oni odražavaju regionalni kulturni fenomen, a ne pripadnost određenoj kršćanskoj vjeri. Naime, ponekad natpisi/motivi sa stećaka otkrivaju konfesionalnu pripadnost nekropole/pokojnika jednoj od tri crkvene organizacije u srednjovjekovnoj Bosni i Zahumlju.&lt;ref&gt;Branka Purgarić-Kužić, ''[https://hrcak.srce.hr/50241 Dosadašnja istraživanja o stećcima]'', Radovi 28 (1), Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995., str. 242.–253.&lt;/ref&gt;

U suvremenoj događajnici stećci su tretirani kao siva zona, mjesto neodređenosti, jer su bile duge rasprave jesu li to spomenici kršćanskih heretika, bogumila, ili su to poganske, plemenske nekropole na tlu pokrštenih naroda. Među prvim teorijama odbačenih od struke jest teza o [[bogumili]]ma. Razlog je taj što stećaka nema u svim područjima u kojima su djelovali bogumili (u Bugarskoj, Makedoniji ili kod francuskih katara). Osim toga, bogumilstvo se ugasilo prije 15. stoljeća., dok ovakvi spomenici traju do 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot; /&gt; Dakle, ne ulazeći u problematiku crkvene organizacije u srednjovjekovnoj [[Vrhbosna|Vrhbosni]] i [[Humska zemlja|Humu]] te pojavu različitih hereza na jadranskoj obali i njenom dubokom zaleđu, niti je u Bosni, Humu (Hercegovini) i Dalmaciji bilo bogumila niti su oni bogumilski. 

Teza o bogumilstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu proizvod je povijesne znanosti 19. stoljeća ([[Božidar Petranović]], [[Franjo Rački]] i dr.) koja se nastavlja i tijekom 20. stoljeća ([[Aleksandar Solovjev]], [[Dominik Mandić]] ...). Služeći se takvim tezama pojedini autori ([[Arthur Evans]], Aleksandar Solovjev, [[Miroslav Krleža]]) pokušali su stećke, računajući na njihovu zemljopisnu jedinstvenost, objasniti tobožnjim bogumilima koji su utočište nalazili po prostranoj i planinskoj unutrašnjosti Balkana.&lt;ref&gt;[[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/ivan-alduk--stecci-nisu-bogumilski/15803 ''Ivan Alduk: Stećci nisu bogumilski! ''] Dalmatinski portal. 1. listopada 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 

Bilo je pokušaja da se kod nacionalno isključivih povjesničara (kod svih naroda gdje su se pojavili) narav spomenika prisvoji samo za svoju nacionalnu zajednicu, no riječ je o pojavi koja se proteže preko više krajeva. Pod njima su pokapani mrtvi i kod katolika i kod pravoslavaca i kod vjernika Crkve bosanske. Štoviše, i muslimani su prihvatili ovaj način pokapanja mrtvih u 15. stoljeću, dolaskom u regiju. Bilizi su bili usprkos svemu slabije istraženi i dosta su složenija pojava, koja na se vezuje ranije tradicije (ranosrednjovjekovne, starovjekovne, možda čak i prapovijesne) s konkretnim prostorom i vremenom srednjeg vijeka. Često se spominje oko 70.000 sačuvanih spomenika sveukupno, no čini se da je broj dosta veći.&lt;ref name=&quot;kršćanski&quot;&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/nadgrobni-spomenici-koji-su-nas-ujedinili-ni-hereticki-ni-vlaski-vec-jednostavno-krscanski/4534907/ ''Nadgrobni spomenici koji su nas ujedinili: Ni heretički ni vlaški već jednostavno - kršćanski  ''] Jutarnji list. 16. srpnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
Smatra se da je njihova izrada i dopremanje na groblja bilo jako skupocjeno.&lt;ref&gt;Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/art/kako-su-pokapani-nasi-preci-stecci-su-kostali-kao-iznadprosjecna-placa-tezili-od-pet-do-deset-tona/9563465/ '' KAKO SU POKAPANI NAŠI PRECI: Stećci su koštali kao iznadprosječna plaća, težili od pet do deset tona''] Jutarnji list. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Grd3.jpg|mini|Natpis na stećku župana Grdeše iz 12. stoljeća, koji se smatra najstarijim pronađenim]]
Stećci su se pojavili u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]], doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je najstariji poznati stećak onaj Grdeše, [[Trebinje|trebinjskog]] [[župan]]a iz 12. stoljeća, a najstariji poznati stećak s natpisom onaj Marije, supruge svećenika Dabiživa, s upisanim brojem i pretpostavljenom godinom — 1231., iz Vidoštaka kod Stoca.&lt;ref name=Trako&gt;Redžo Trako,  ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100713 Stećci: Božanska igra brojki i slova]'', Socijalna Ekologija (na hrvatskom), Hrvatsko sociološko društvo, Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011., str. 71.–84.&lt;/ref&gt; 
Grob izvjesnog Vlatka Vukovića, često zamjenjivanog s velikim bosanskim knezom, nalazi se u blizini sela [[Boljuni]] kod Stoca u Bosni i Hercegovini, s kraja 14. stoljeća. Natpis na grobu napisan je [[Bosanica|bosanskom ćirilicom]] na [[ikavica|ikavici]].&lt;ref&gt;Marinka Šimić, ''[http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Jezik Boljunskih Natpisa]'' (PDF), Staroslavenski institut&lt;/ref&gt;
Dva sljemena stećka koja su pripadala Jerku Kustražiću i njegovoj supruzi Vladni iz sredine 15. stoljeća su u [[Cista Provo|Cisti]] kod [[Imotski|Imotskog]], a stećak na sljemenu Vukoja Bogdanića (sina Radmila) koji je poginuo u bitci sredinom 15. stoljeća, djelo je klesara Jurine u [[Lovreć]]u, Hrvatska.&lt;ref name=Milošević&gt;Ante Milošević, ''[https://www.academia.edu/18880512 Stećci i Vlasi: Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i jugozapadnoj Bosni]'', Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split, 1991.&lt;/ref&gt;

Prvi put stećci se spominju u [[putopis]]u Slovenca Benedikta Kuprešića [[1530.]] godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja spomenika, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-[[nišan]]a, po [[Osmanlije|osmanskoj]] okupaciji [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] (1463. i 1488.).&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: [[Ćiro Truhelka]], [[Marko Vego]], [[Alojz Benac]], [[Šefik Bešlagić]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Nada Miletić]] i [[Krešimir Kužić]].

==Odlike==
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] (Blidinje)]]
Oblikom se dijele na ''položene'' (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku [[sarkofag]]a), koji su u većini, i ''uspravne'' ([[stup]]ovi, [[stela|stele]] i [[krst]]ače).&lt;ref&gt;[[Dimitrije Sergejevski]], ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine'',  Ludmer, Zemaljski muzej, [[Sarajevo]], 1952.&lt;/ref&gt; 

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe [[Reljef (umjetnost)|ucrtani reljef]]. Motivi su vjerski ([[križ]], [[ljiljan]], [[polumjesec]], [[prsten]] i sl.) ili svjetovni ([[ples]], [[lov]], [[viteški turnir]]i i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na [[Hrvatska ćirilica|hrvatskoj ćirilici]] koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod njih, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima ([[Crkva Bosanska]], [[Katolička Crkva]], [[Pravoslavna Crkva]]). 

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka.&lt;ref name=&quot;UNECO&quot;/&gt;

U 3162 zabilježenih nekropola u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] do 1979. godine registrirano je 69.356 spomenika tog tipa, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.&lt;ref&gt;Šefik Bešlagić, ''[http://www.scribd.com/doc/34223606/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost# Stećci - Kultura i umjetnost]'', IRO „Veselin Masleša”, [[Sarajevo]], 1979.&lt;/ref&gt; Od ukupnog broja, na području općine [[Nevesinje]] zabilježeno je 3884, [[Konjic]] 3018 stećka, [[Livno]] 2494, [[Trebinje]] 2406, [[Rogatica]] 2628, [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2319, itd.&lt;ref&gt;[http://www.mostovi.freeservers.com/novi_broj/stecci.htm Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima]&lt;/ref&gt; 

Najpoznatija je [[nekropola]] [[Radimlja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], a ostale znamenite su [[Grčka glavica]] kod [[Konjic]]a, [[Dugo polje]] na [[Blidinjsko jezero|Blidinju]] ([[Jablanica]]), [[Boljuni]] [[Stećci u donjoj Hercegovini|kod Stoca]], [[Ravanjska vrata]] na [[Kupres]]u, [[Velika i Mala Crljivica]] ([[Cista Velika]], [[Hrvatska]]), [[Novakovići]] u [[Nacionalni park Durmitor|Nacionalom parku Durmitor]] ([[Crna Gora]]), te [[Mramorje]] u mjestu [[Perućac]] ([[Bajina Bašta]],[[Srbija]]).

Najslavniji pojedinačni stećak je [[Zgošćanski stećak]], nađen u okolici [[Kakanj|Kaknja]], koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]], a čiji se sedreni odljev nalazi u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU-a]] u [[Zagreb]]u. 

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili [[Grubač]] i [[Semorad]] iz okolice Stoca.

==UNESCO-ova svjetska baština==
{{glavni|Srednjovjekovna groblja sa stećcima}}
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] 
|slika = Stećci, Umoljani.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}} {{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 15. srpnja 2016. godine, na zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika”, [[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ste&amp;#x107;ci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|Nekropola Borak u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Nekropola Medjugorje Glumina (4).JPG|Nekropola Međugorje, [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]] (Bosna i Hercegovina)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
Stećak-ŠB JPG.jpg|Stećak poznat kao „Vitko” iz Mokrog, [[Široki Brijeg]]
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini#Jezik u predosmanskome razdoblju|Jezik u predosmanskome razdoblju]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Literatura==

* [[Šefik Bešlagić]], ''Stećci - kataloško-topografski pregled'', 1971.
* [[Pavao Anđelić]], ''Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne'', Svjetlost, Sarajevo, 1982.
* [[Dubravko Lovrenović]], ''[https://www.academia.edu/1511637/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Ste%C4%87ci_Bosansko_i_humsko_mramorje_srednjeg_vijeka_Rabic_Sarajevo_2009_312_str_Enes_Dedi%C4%87_ Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka]'', Rabic, Sarajevo, 2009.
* Edita Vučić, ''[https://www.academia.edu/59982755/Srednjovjekovni_kulturni_krajolik_interpretacija_prostornoga_rasporeda_nekropola_ste%C4%87aka Srednjovjekovni kulturni krajolik – interpretacija prostornoga rasporeda nekropola stećaka]'', Sveučilište u Mostaru, 2019.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka]
* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]
* [http://www.most.ba/06364/083.htm Članak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stećcima]
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ Stećci - jedinstvena i zadivljujuća baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104085923/http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ |date=4. studenoga 2012. }}
* [http://makdizdar.ba/?p=433/ Crteži motiva sa stećaka]
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini I''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170418221339/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i |date=18. travnja 2017. }}
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104214329/http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii |date=4. studenoga 2016. }}
* [https://www.researchgate.net/publication/335691820_Stazama_stecaka_Katalog_projekta_HERCUL ''Stazama stećaka, Katalog projekta HER.CUL''] Researchgate.net 

[[Kategorija:Stećci| ]]</text>
      <sha1>bdvl3usp4lbeeyztv7xwo8crlv4i2vt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mira Furlan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46933</id>
    <revision>
      <id>7624171</id>
      <parentid>7431954</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7624171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12959" sha1="hvogp990bm0o9u18wqzigkf4nvqbnxr" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Mira Furlan
|slika           = Mira_Furlan_by_Gage_Skidmore.jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = Mira Furlan, 2013.
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. rujna]] [[1955.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
|smrt            = [[20. siječnja]] [[2021.]]
|mjesto smrti    = [[Los Angeles]]
|zanimanje       = glumica, pjevačica
|godine rada     = [[1985.]] – [[2017.]] 
|web             = [http://www.mirafurlan.com Službena stranica]
|supruga         = 
|suprug          = Goran Gajić
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Mira Furlan''' ([[Zagreb]], [[7. rujna]] [[1955.]] – [[Los Angeles]], [[20. siječnja]] [[2021.]])&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Mira Furlan, Actress on ‘Lost’ and ‘Babylon 5,’ Dies at 65 |url=https://www.nytimes.com/2021/01/22/arts/television/mira-furlan-dead.html |work=The New York Times |date=2021-01-22 |accessdate=2021-01-23 |id=0362-4331 |language=en-US |last=Johnny Diaz}}&lt;/ref&gt; bila je [[SFRJ|jugoslavenska]], [[Hrvati u SAD-u|hrvatska]] i [[SAD|američka]] [[film]]ska, [[kazalište|kazališna]] i [[TV|televizijska]] [[glumac|glumica]] i [[Politika|politička aktivistica]]. Glumila je u američkim televizijskim serijama ''[[Babylon 5]]'' i ''[[Izgubljeni]]''.

==Životopis==
Majka joj je bila Hrvatica [[Židovi u Hrvatskoj|židovske vjeroispovijesti]],&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Voices of Yugoslav Jewry, The case of Mira Furlan |url=http://books.google.hr/books?id=b1-fPeon4S4C&amp;pg=PA403&amp;lpg=PA403&amp;dq=mira+furlan+jewish&amp;source=bl&amp;ots=pJdYWl8YjH&amp;sig=eG46wSoGBNf2mLwRm-8FVcmUpCw&amp;hl=hr&amp;ei=JKsUTY68L5Gu8QOptKCDBw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=9&amp;ved=0CFwQ6AEwCA#v=onepage&amp;q=mira%20furlan%20jewish&amp;f=false |prezime=Gordiejew |ime=Paul Benjamin |preuzeto=2010-12-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hillel&quot;&gt;{{eng oznaka}} {{Citiranje www |naslov=&quot;Lost&quot; Actress Finds New Life in Hollywood |url=http://www.hillel.org/about/news/2006/apr/20060410_lost.htm |izdavač=Hillel: The Foundation for Jewish Campus Life |dan=10 |mjesec=04 |godina=2006 |preuzeto=2010-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070110131810/http://www.hillel.org/about/news/2006/apr/20060410_lost.htm |archivedate=10. siječnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;celebrity&quot;&gt;{{eng oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Celebrity Jews |url=http://www.jweekly.com/article/full/28570/celebrity-jews/ |izdavač=Jweekly |dan=24 |mjesec=02 |godina=2006 |preuzeto=2013-05-13}}&lt;/ref&gt; dok joj je otac bio hrvatskoga s majčine i [[Slovenija|slovensko]]-[[Furlani|furlanskoga]] porijekla s očeve strane.&lt;ref&gt;Mira Furlan, Voli me više od svega na svijetu, Fraktura, Zagreb, 2021., str. 29&lt;/ref&gt; Baka s majčine strana bila je [[Srbi|Srpkinja]], a djed bosanski [[Židovi|Židov]].&lt;ref&gt;Mira Furlan, Voli me više od svega na svijetu, Fraktura, Zagreb, 2021., str. 31&lt;/ref&gt; Furlan se, pak, u mladosti izjašnjavala kao [[Jugoslaveni|Jugoslavenka]].&lt;ref&gt;Mira Furlan, Voli me više od svega na svijetu, Fraktura, Zagreb, 2021., str. 140&lt;/ref&gt; Isprva je bila glumica [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]], a [[1980-ih]] postala je poznata kao filmska glumica. Istaknula se ulogama u filmovima ''[[Kiklop (film)|Kiklop]]'' ([[1982.]]) [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]], ''[[U raljama života (1984)|U raljama života]]'' ([[1984.]]) i ''[[Za sreću je potrebno troje (1986)|Za sreću je potrebno troje]]'' ([[1986.]]) [[Rajko Grlić|Rajka Grlića]] te ''[[Lepota poroka (1986)|Lepoti poroka]]'' ([[1986.]]) [[Živko Nikolić|Živka Nikolića]]. Od početka [[1990-ih]] živjela je u [[SAD]]-u gdje je glumila u TV-serijama ''[[Babylon 5]]'' i ''[[Izgubljeni]]''.

Njezin suprug, srpski redatelj [[Goran Gajić]], također je radio na seriji ''Babylon 5''.&lt;ref name=&quot;hillel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;celebrity&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://m.imdb.com/name/nm0001245/bio Biography for Mira Furlan] [[IMDb]] pristupljeno 22. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;

Furlan je bila aktivna u jugoslavenskom [[feminizam|feminističkom]] pokretu 1980-ih.&lt;ref name=&quot;Lilith20160912&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=The Unregretted Decisions of Actor Mira Furlan |url=https://www.lilith.org/blog/2016/09/the-unregretted-decisions-of-actor-mira-furlan/ |website=Lilith |date=2016-09-12 |access-date=9. studenoga 2018. |last=Baric |first=Stephanie}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1980-ih putovala je između Zagreba i Beograda, gdje je živio njezin suprug, kako bi glumila u kazališnim predstavama u oba grada.&lt;ref name=&quot;Harris19921018&quot;&gt;{{Citiranje novina |title=Actress's only battle is for her art |url=https://www.newspapers.com/image/106951129 |newspaper=[[The Indianapolis Star]] |date=1992-10-18 |access-date=19. ožujka 2020. |last=Harris |first=Betsy |pages=A-1–A-2 |volume=90 |issue=135 |via=Newspapers.com}}&lt;/ref&gt; Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. godine Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu otpustilo ju je zbog odbijanja napuštanja [[beograd]]skog kazališta.&lt;ref name=&quot;Harris19921018&quot; /&gt; Nakon kampanje javnog blaćenja s vrlo sličnim nepotpisanim člancima u nekoliko hrvatskih novina i tjednika&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Ožegović|first=Nina|date=2020|title=Model negativne medijske kampanje u devedesetima|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/367101|journal=Historijski zbornik|language=hr|volume=73|issue=2|pages=393–413|issn=0351-2193}}&lt;/ref&gt; napuštaju je kolege i prijatelji, a dobiva i anonimne prijetnje.&lt;ref name=&quot;Harris19921018&quot; /&gt; U studenom 1991. godine, s onim što su mogli ponijeti Furlan i Gajić napuštaju Hrvatsku i Srbiju i sele se u [[New York City, New York|New York]].&lt;ref name=&quot;Harris19921018&quot; /&gt; Nezakonito joj je oduzet stan u Zagrebu [[1992.]] koji je vraćen tek nakon nakon 16 godina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://pescanik.net/intervju-mira-furlan/ |title=Mira Furlan – Intervju |date=2012-10-04 |work=Peščanik |language=en-US |accessdate=2021-01-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2248597 |title=Mira Furlan je nakon linča u Hrvatskoj zauvijek otišla, oduzeti su joj stan i posao |work=www.index.hr |language=hr |accessdate=2021-01-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/komemoracija-za-miru-furlan-odrzana-u-rijeci-pretrpjela-je-grozne-posljedice-1464938 |title=Komemoracija za Miru Furlan održana u Rijeci: 'Pretrpjela je grozne posljedice' |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2021-01-29}}&lt;/ref&gt;

Preminula je u [[Los Angeles]]u&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mira Furlan: Babylon 5 and Lost actress dies at 65 |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-55763658 |date=2021-01-22 |access-date=22. siječnja 2021. |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; [[20. siječnja]] [[2021.]] godine u 66. godini života od posljedica zaraze [[Virus Zapadnog Nila|virusom Zapadnog Nila]] nakon uboda komarca.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/preminula-proslavljena-glumica-mira-furlan-1462882 Preminula proslavljena glumica Mira Furlan] [[Večernji list]] objavljeno 22. siječnja 2021. pristupljeno 22. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://variety.com/2021/tv/news/mira-furlan-dead-babylon-5-lost-1234890117/ |title=Mira Furlan, ‘Babylon 5’ and ‘Lost’ Actress, Dies at 65 |date=2021-01-21 |work=variety.com |language=engleski |publisher=Variety |accessdate=2021-01-22}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
* Jedina knjiga koju je ponijela sa sobom &quot;u svoj novi život u Americi&quot; bila je ''Gramatika španjolskog jezika'' Vojmira Vinje koji joj je bio profesor na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].&lt;ref&gt;Mira Furlan, Voli me više od svega na svijetu, Fraktura, Zagreb, 2021., str. 179&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
[[Datoteka:Mira Furlan IMG 1807 (6423799559).jpg|mini|Mira Furlan (2011.)]]

=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Velo misto]]&quot; kao Kate ([[1980.]] – [[1981.]])
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; kao Zdenka ([[1982.]])
* &quot;[[Čelična komora Zürich]]&quot; kao Nina Lončar ([[1983.]])
* &quot;[[Kiklop (TV serija)|Kiklop]]&quot; kao Enka ([[1983.]])
* &quot;[[To nije moj život, to je samo privremeno]]&quot; ([[1985.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao Mira ([[1982.]] – [[1986.]])
* &quot;[[Priče iz fabrike]]&quot; ([[1986.]])
* &quot;[[Putovanje u Vučjak]]&quot; kao Eva Horvatek ([[1986.]] – [[1987.]])
* &quot;[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]&quot; kao Petrija ([[1987.]] – [[1988.]])
* &quot;[[Drugarica ministarka]]&quot; kao Zdenka ([[1989.]])
* &quot;[[Tuđinac (TV serija)|Tuđinac]]&quot; ([[1990.]])
* &quot;[[Sarajevske priče]]&quot; kao Milena Gazivoda ([[1991.]])
* &quot;[[Bolji život]]&quot; kao Finka Pašalić ([[1990.]] – [[1991.]])
* &quot;[[Spiderman: Animirana serija]]&quot; kao Silver Sable ([[1997.]])
* &quot;[[Babylon 5]]&quot; kao Delenn ([[1994.]] – [[1998.]])
* &quot;[[Sheena, kraljica džungle]]&quot; kao Yoka Laneesh ([[2001.]])
* &quot;[[Izgubljeni]]&quot; kao Danielle Rousseau ([[2004.]] – [[2008.]]; [[2010.]])
* &quot;[[Noćni vrebač]]&quot; kao Marlene Shields ([[2006.]])
* &quot;[[Vratiće se rode]]&quot; kao Jagoda ([[2008.]])
* &quot;[[NCIS]]&quot; kao Dina Rici ([[2009.]])
* &quot;[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]&quot; kao Violeta ([[2010.]])
* &quot;[[Zakon i red: Los Angeles]]&quot; kao Maria Olsen ([[2010.]])
* &quot;[[Just Add Magic]]&quot; kao putnica ([[2015.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Prijeđi rijeku ako možeš (1977)|Prijeđi rijeku ako možeš]]&quot; kao Julija ([[1977.]])
* &quot;[[Istarska rapsodija (1978)|Istarska rapsodija]]&quot; ([[1978.]])
* &quot;[[Novinar (1979)|Novinar]]&quot; kao Vera ([[1979.]])
* &quot;[[Ljubica (1979)|Ljubica]]&quot; ([[1979.]])
* &quot;[[Rano sazrijevanje Marka Kovača (1981.)|Rano sazrijevanje Marka Kovača]]&quot; kao Nada Kovač ([[1981.]])
* &quot;[[Kiklop (1982)|Kiklop]]&quot; kao Enka ([[1982.]])
* &quot;[[Dječak i zec (1983)|Dječak i zec]]&quot; ([[1983.]])
* &quot;[[Prestrojavanje (1983)|Prestrojavanje]]&quot; ([[1983.]])
* &quot;[[Dundo Maroje]]&quot; kao Petrunjela ([[1983.]]) – TV-kazališna predstava
* &quot;[[Pismo-glava (1983)|Pismo-glava]]&quot; kao Finka ([[1983.]])
* &quot;[[U raljama života (1984)|U raljama života]]&quot; kao Marijana ([[1984.]])
* &quot;[[Zadarski memento]]&quot; kao Karmela ([[1984.]])
* &quot;[[Horvatov izbor (1985)|Horvatov izbor]]&quot; kao Eva ([[1985.]])
* &quot;[[Ćao inspektore (1985)|Ćao inspektore]]&quot; kao Ruža ([[1985.]])
* &quot;[[Otac na službenom putu]]&quot; kao Ankica Vidmar ([[1985.]])
* &quot;[[Obisk (1985)|Obisk]]&quot; ([[1985.]])
* &quot;[[Za sreću je potrebno troje (1985)|Za sreću je potrebno troje]]&quot; kao Zdenka Robić ([[1985.]])
* &quot;[[Od zlata jabuka (1986)|Od zlata jabuka]]&quot; kao Mirjana ([[1986.]])
* &quot;[[Ljepota poroka (1986)|Ljepota poroka]]&quot; kao Jaglika ([[1986.]])
* &quot;[[Spadijer-jedan život (1986)|Spadijer-jedan život]]&quot; kao Zdravka ([[1986.]])
* &quot;[[Dom Bergmanovih (1987)|Dom Bergmanovih]]&quot; kao Laura ([[1987.]])
* &quot;[[Osuđeni (1987)|Osuđeni]]&quot; kao Mira ([[1987.]])
* &quot;[[Ljubavi Blanke Kolak (1987)|Ljubavi Blanke Kolak]]&quot; kao Blanka ([[1987.]])
* &quot;[[Za sada bez dobrog naslova (1988)|Za sada bez dobrog naslova]]&quot; ([[1988.]])
* &quot;[[Špijun na štiklama (1988)|Špijun na štiklama]]&quot; kao Vesna Logan ([[1988.]])
* &quot;[[Put na jug (1988)|Put na jug]]&quot; kao Bessi ([[1988.]])
* &quot;[[Braća po materi (1988)|Braća po materi]]&quot; kao Vranka ([[1988.]])
* &quot;[[Sjever i jug (1988)|Sjever i jug]]&quot; kao Beti ([[1988.]])
* &quot;[[Poltron (1989)|Poltron]]&quot; kao Milena Krtalić ([[1989.]])
* &quot;[[Bunker Palace Hotel]]&quot; ([[1989.]])
* &quot;[[Stela (1990)|Stela]]&quot; kao Lucija ([[1990.]])
* &quot;[[Gluvi barut (1990)|Gluvi barut]]&quot; kao Janja ([[1990.]])
* &quot;[[Video jela, zelen bor (1991)|Video jela, zelen bor]]&quot; kao Jovanka ([[1991.]])
* &quot;[[Babylon 5: Okupljanje]]&quot; kao Delenn ([[1993.]])
* &quot;[[Moja Antonia]]&quot; kao gospođa Shimerda ([[1995.]])
* &quot;[[Crni zmajevi]]&quot; kao pripovjedačica ([[1996.]])
* &quot;[[Babylon 5: U početku]]&quot; kao Delenn ([[1998.]])
* &quot;[[Babylon 5: Treći prostor]]&quot; kao Delenn ([[1998.]])
* &quot;[[Diši duboko (2004)|Diši duboko]]&quot; kao Lila ([[2004.]])
* &quot;[[Izvinjenje]]&quot; kao Jacqueline Slateman ([[2007.]])
* &quot;[[Turneja (2008)|Turneja]]&quot; kao Sonja ([[2008.]])
* &quot;[[Cirkus Columbia (2010)|Cirkus Columbia]]&quot; kao Lucija ([[2010.]])
* &quot;[[Ostavljeni (2010)|Ostavljeni]]&quot; kao Cica ([[2010.]])
* &quot;[[Preživjela ja(2010)|Preživjela ja]]&quot; kao Jacqueline Slateman ([[2010.]])
* &quot;[[Burning at Both Ends (2017)|Burning at Both Ends]]&quot; kao Agnes ([[2017.]])

=== Videoigre ===
* &quot;[[Payday 2]]&quot; kao The Butcher (Mesar) ([[2015.]])

== Djela ==
* ''Voli me više od svega na svijetu'' ([[engleski|eng]]. ''Love Me More than Anything in the World''), 2021.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mirafurlan.com/ Službene stranice Mire Furlan]
*{{imdb ime|id=0001245|ime=Mira Furlan}}

{{GLAVNIRASPORED:Furlan, Mira}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Židovi u SAD-u]]</text>
      <sha1>hvogp990bm0o9u18wqzigkf4nvqbnxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kwame Nkrumah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50208</id>
    <revision>
      <id>7624004</id>
      <parentid>7229670</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:55:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57223-75</username>
        <id>376595</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */ uklanjanje nebitnog detalja na kraju</comment>
      <origin>7624004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3351" sha1="1muwfi5isg59p54gk1m0ev9xjyvq84o" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime=Kwame Nkrumah
|datum rođenja=[[21. rujna]] [[1909.]]
|mjesto rođenja=[[Nkroful]], [[Gana]]
|datum smrti=[[27. travnja]] [[1972.]]
|mjesto smrti=[[Bukurešt]], [[Rumunjska]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Kwame Nkrumah (JFKWHP-AR6409-A).jpg
|veličina=150 px
|opis slike= 
|potpredsjednik=
|potpremijer=
|zamjenik=
|stranka=[[CPP]]
|potpis=
|supruga=[[Fathia Rizk]]
|položaj=1. [[predsjednik Gane]]
|čin2=1. [[premijer Gane]]
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik=[[Joseph Arthur Ankrah]]
|prethodnik=[[Elizabeta II.]]&lt;br&gt;''(Gana bila dio Britanskog Carstva)''
|nasljednik2=''ukinuta pozicija''
|prethodnik2=[[Elizabeta II.]]&lt;br&gt;''(Gana bila dio Britanskog Carstva)''
|mandat_start=[[1. srpnja]] [[1960.]]
|mandat_kraj=[[24. veljače]] [[1966.]]
|mandat_start2=[[6. ožujka]] [[1957.]]
|mandat_kraj2=[[1. srpnja]] [[1960.]]
|vjera=
}}
'''Kwame Nkrumah''' ([[Nkroful]], [[Zlatna obala]], [[21. rujna]] [[1909.]] – [[Bukurešt]], [[27. travnja]] [[1972.]]), jedan od najvećih pan-afrikanista 20. stoljeća.

==Životopis==
Rodio se kao '''Francis Nwia Kofi-Ngonloma'''. Školovao se u Accri, kasnije i u sjemeništu, a bio je i u [[SAD]]-u. Tijekom studija i poslije upoznao se s raznim ljudima koji su imali utjecaj na njega. Među njima su [[Marcus Garvey]], [[W.E.B. du Bois]] (jedan od osnivača [[NAACP]]-a) i [[George Padmore]].
Želio je dobro svojoj domovini, a to se moglo postići samo kroz tri cilja. (Prvo-morao je naučiti vladati, drugo-ujediniti narod i teritorije u jednu državu, te postići nezavisnost te iste države.) U svemu tome je uspio.
Prvotni pristaše bili su mu [[sindikati]], žene, i farmeri [[kakao]]a.

Dana [[6. ožujka]] [[1957.]] [[Gana]] je proglasila [[neovisnost]]. On je pobijedio na izborima, te je slavljen kao &quot;Osagyeho&quot; što znači &quot;pobjednik&quot;. Došavši na vlast, Kwame je počeo provoditi marksističku ekonomsku politiku, (stvorio je [[plansko gospodarstvo]]) no distancirao se od afričkog socijalizma, kojeg su provodili njegovi suvremenici. Sagradio je infrastrukturu, a posebice branu od koje Gana dobiva veliki dio svoje energije.

Zajedno s kenijskim predsjednikom [[Jomo Kenyatta|Jomom Kenyattom]], pridružio se [[Organizacija Afričkog Jedinstva|Organizaciji afričkog jedinstva]]. Njih dvojica su ujedno i osnovali tu organizaciju.Tom cilju su pomogli i [[Julius Nyerere]] i etiopski [[car]] [[Haile Selassie]].

Godine [[1964.]] [[Gana]] je proglašena jednostranačkom državom, a Kwame doživotnim predsjednikom. Godine [[1966.]] srušen je s vlasti [[vojni udar|vojnim udarom]] kojeg je podupirala [[CIA]].

Pobjegao je u [[Gvineja|Gvineju]], gdje je živio u izbjeglištvu kao gost [[Sekou Toure]]a. Sekou ga je proglasio počasnim su-predsjednikom Gvineje. Umro je u 62. godini u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], gdje se liječio od raka kože. Sa ženom Fathiom imao je četvero djece. Godine [[2000.]] slušatelji [[BBC]]-ovog programa World Service proglasili su Kwamea najvećim Afrikancem tisućljeća. On je pokrenuo ideju o Sjedinjenim Državama Afrike.

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}

{{Predsjednici Gane}}
{{PredsjedniciAU}}
{{Osobe hladnoga rata}}
{{GLAVNIRASPORED:Nkrumah, Kwame}}
[[Kategorija:Ganski predsjednici]]
[[Kategorija:Predsjednici vlada]]
[[Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Ganski slobodni zidari]]</text>
      <sha1>1muwfi5isg59p54gk1m0ev9xjyvq84o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljuberci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50818</id>
    <revision>
      <id>7624208</id>
      <parentid>7416915</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:24:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BFD-69</username>
        <id>210243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ažurirao</comment>
      <origin>7624208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2269" sha1="djkifgwu8p30ds7oz1hx7w42dr50ygb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Lyubertsy (2026).png|thumb|Zastava grada]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Lyubertsy (2026).svg|thumb|Grb grada]]
[[Datoteka:View of Lyubertsy (1).jpg|thumb|Ljuberci]]
'''Ljuberci''' (ruski: '''Люберцы''') su grad u [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. Zemljopisni položaj im je 55°40′19&quot; sjeverne zemljopisne širine i 37° 53′ 22&quot; istočne zemljopisne dužine, 20 km jugoistočno od [[Moskva|Moskve]].

Površine je od 12&amp;nbsp;[[square kilometer|km²]].

== Povijest ==

Naselje Ljuberci osnovano je [[1623.]] (negdje navode 1621.), a kao grad je priznato [[1925.]] godine.

Grad je izvorno bio poljodjelski obličeno područje, ali rast ruske metropole, skupa sa željezničkim povezivanjem naselja, od malog je mjesta učinilo [[satelitski grad]] ruske metropole Moskve, pa tako se u njemu danas nalaze velike stambene četvrti te tvornički i drugi industrijski pogoni.

== Slavni Ljuberčani ==
*[[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru
*[[Nikolaj Rastorgujev]], vođa benda &quot;[[Ljube]]&quot;
*[[Aleksandr Menšikov]], pomoćnik cara [[Petar I Romanov|Petra Velikog]]

== Turizam ==
Ljuberci postaju omiljeni gradić. U njemu su dva jezera s pješčanim plažama i rekreacijskom zonom. Omiljeno je odmaralište za Moskovljane.

== Promet ==

Veliko je željezničko čvorište.

== Gospodarstvo ==
Ljuberci su veliko industrijsko središte. Imaju više od 25 industrijskih poduzeća. Glavne grane su: [[strojogradnja]], kovinoprerada, proizvodnja građevinskog materijala, drvoprerada i prehrambena industrija.

== Stanovništvo ==
Broj stanovnika:
*95.000 (1959.)
*156.691 (popis 2002.)
*157.733 (procjena 2004).

== Vanjske poveznice ==

* [http://lyubertsy.ru] Gradski internet portal&lt;!-- portalo _г_. Luberci --&gt;
* [http://www.lubernet.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209201926/http://www.lubernet.ru/ |date=9. veljače 2006. }} Drugi gradski portal_Города_ Luberci --&gt;
* [http://city.lubertsi.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024081039/http://city.lubertsi.net/ |date=24. listopada 2012. }} Wiki-portal 
* [http://www.lubersy.ru] Još portala
* [http://pyramid1.narod.ru] Povijest grada Ljuberaca

[[Kategorija:Moskovska oblast]]
[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]</text>
      <sha1>djkifgwu8p30ds7oz1hx7w42dr50ygb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624244</id>
      <parentid>7624208</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2268" sha1="pw1wghjrxllkftsp4yqch171crxjd49" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Lyubertsy (2026).png|thumb|Zastava grada]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Lyubertsy (2026).svg|thumb|Grb grada]]
[[Datoteka:View of Lyubertsy (1).jpg|thumb|Ljuberci]]
'''Ljuberci''' ([[ruski]]: Люберцы) su grad u [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. Zemljopisni položaj im je 55°40′19&quot; sjeverne zemljopisne širine i 37° 53′ 22&quot; istočne zemljopisne dužine, 20 km jugoistočno od [[Moskva|Moskve]].

Površine je od 12&amp;nbsp;[[square kilometer|km²]].

== Povijest ==

Naselje Ljuberci osnovano je [[1623.]] (negdje navode 1621.), a kao grad je priznato [[1925.]] godine.

Grad je izvorno bio poljodjelski obličeno područje, ali rast ruske metropole, skupa sa željezničkim povezivanjem naselja, od malog je mjesta učinilo [[satelitski grad]] ruske metropole Moskve, pa tako se u njemu danas nalaze velike stambene četvrti te tvornički i drugi industrijski pogoni.

== Slavni Ljuberčani ==
*[[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru
*[[Nikolaj Rastorgujev]], vođa benda &quot;[[Ljube]]&quot;
*[[Aleksandr Menšikov]], pomoćnik cara [[Petar I. Romanov|Petra Velikog]]

== Turizam ==
Ljuberci postaju omiljeni gradić. U njemu su dva jezera s pješčanim plažama i rekreacijskom zonom. Omiljeno je odmaralište za Moskovljane.

== Promet ==

Veliko je željezničko čvorište.

== Gospodarstvo ==
Ljuberci su veliko industrijsko središte. Imaju više od 25 industrijskih poduzeća. Glavne grane su: [[strojogradnja]], kovinoprerada, proizvodnja građevinskog materijala, drvoprerada i prehrambena industrija.

== Stanovništvo ==
Broj stanovnika:
*95.000 (1959.)
*156.691 (popis 2002.)
*157.733 (procjena 2004).

== Vanjske poveznice ==

* [http://lyubertsy.ru] Gradski internet portal&lt;!-- portalo _г_. Luberci --&gt;
* [http://www.lubernet.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209201926/http://www.lubernet.ru/ |date=9. veljače 2006. }} Drugi gradski portal_Города_ Luberci --&gt;
* [http://city.lubertsi.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024081039/http://city.lubertsi.net/ |date=24. listopada 2012. }} Wiki-portal 
* [http://www.lubersy.ru] Još portala
* [http://pyramid1.narod.ru] Povijest grada Ljuberaca

[[Kategorija:Moskovska oblast]]
[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]</text>
      <sha1>pw1wghjrxllkftsp4yqch171crxjd49</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624245</id>
      <parentid>7624244</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:13:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Slavni Ljuberčani */</comment>
      <origin>7624245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2264" sha1="966ni9ehcidyb0t3y0v6x1lhvcmxx6z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Lyubertsy (2026).png|thumb|Zastava grada]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Lyubertsy (2026).svg|thumb|Grb grada]]
[[Datoteka:View of Lyubertsy (1).jpg|thumb|Ljuberci]]
'''Ljuberci''' ([[ruski]]: Люберцы) su grad u [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. Zemljopisni položaj im je 55°40′19&quot; sjeverne zemljopisne širine i 37° 53′ 22&quot; istočne zemljopisne dužine, 20 km jugoistočno od [[Moskva|Moskve]].

Površine je od 12&amp;nbsp;[[square kilometer|km²]].

== Povijest ==

Naselje Ljuberci osnovano je [[1623.]] (negdje navode 1621.), a kao grad je priznato [[1925.]] godine.

Grad je izvorno bio poljodjelski obličeno područje, ali rast ruske metropole, skupa sa željezničkim povezivanjem naselja, od malog je mjesta učinilo [[satelitski grad]] ruske metropole Moskve, pa tako se u njemu danas nalaze velike stambene četvrti te tvornički i drugi industrijski pogoni.

== Slavni Ljuberčani ==
*[[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru
*[[Nikolaj Rastorgujev]], vođa benda &quot;[[Ljube]]&quot;
*[[Aleksandr Menšikov]], pomoćnik cara [[Petar Veliki|Petra Velikog]]

== Turizam ==
Ljuberci postaju omiljeni gradić. U njemu su dva jezera s pješčanim plažama i rekreacijskom zonom. Omiljeno je odmaralište za Moskovljane.

== Promet ==

Veliko je željezničko čvorište.

== Gospodarstvo ==
Ljuberci su veliko industrijsko središte. Imaju više od 25 industrijskih poduzeća. Glavne grane su: [[strojogradnja]], kovinoprerada, proizvodnja građevinskog materijala, drvoprerada i prehrambena industrija.

== Stanovništvo ==
Broj stanovnika:
*95.000 (1959.)
*156.691 (popis 2002.)
*157.733 (procjena 2004).

== Vanjske poveznice ==

* [http://lyubertsy.ru] Gradski internet portal&lt;!-- portalo _г_. Luberci --&gt;
* [http://www.lubernet.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209201926/http://www.lubernet.ru/ |date=9. veljače 2006. }} Drugi gradski portal_Города_ Luberci --&gt;
* [http://city.lubertsi.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024081039/http://city.lubertsi.net/ |date=24. listopada 2012. }} Wiki-portal 
* [http://www.lubersy.ru] Još portala
* [http://pyramid1.narod.ru] Povijest grada Ljuberaca

[[Kategorija:Moskovska oblast]]
[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]</text>
      <sha1>966ni9ehcidyb0t3y0v6x1lhvcmxx6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seksualna orijentacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56710</id>
    <revision>
      <id>7623836</id>
      <parentid>6793528</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:13:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Budsalone</username>
        <id>120869</id>
      </contributor>
      <comment>Jezično i sadržajno uređivanje, dopunjeni izvori.</comment>
      <origin>7623836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10525" sha1="4ws6vvegsbjv8yahwz66cuq2tj3h9oh" xml:space="preserve">'''Seksualna orijentacija''' razmjerno je trajan obrazac [[Romansa (ljubav)|romantične]] i/ili [[Seksualna privlačnost|seksualne privlačnosti]] prema drugim osobama s obzirom na njihov [[spol]] ili [[Rod (sociologija)|rod]]. Najčešće se opisuje nazivima [[heteroseksualnost]], [[homoseksualnost]] i [[biseksualnost]].&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot;&gt;American Psychological Association (29. listopada 2008.). [https://www.apa.org/topics/lgbtq/orientation ''Understanding sexual orientation and homosexuality''], pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt; U uporabi su i nazivi [[panseksualnost]] i ''[[queer]]'', dok se [[aseksualnost]] odnosi na izostanak seksualne privlačnosti prema drugim osobama.&lt;ref name=&quot;APA2021SeksualneManjine&quot;&gt;American Psychological Association (2021.). [https://www.apa.org/about/policy/psychological-sexual-minority-persons.pdf ''Guidelines for Psychological Practice with Sexual Minority Persons''], osobito Dodatak A: Terminologija, str. 56–57.&lt;/ref&gt;

Seksualna orijentacija razlikuje se od [[Rodni identitet|rodnog identiteta]], a privlačnost, seksualno ponašanje i način na koji osoba opisuje vlastitu orijentaciju ne moraju se potpuno podudarati.&lt;ref name=&quot;NASEMMjerenje2022&quot;&gt;National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine (2022.). [https://www.nationalacademies.org/read/26424/chapter/9 ''Measuring Sex, Gender Identity, and Sexual Orientation''], poglavlje 5: „Measuring Sexual Orientation and Identifying Sexual Minority Populations“, str. 73–102. Washington, DC: The National Academies Press. DOI: [https://doi.org/10.17226/26424 10.17226/26424].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APATrans2024&quot;&gt;American Psychological Association (8. srpnja 2024.). [https://www.apa.org/topics/lgbtq/transgender-people-gender-identity-gender-expression ''Answers to your questions about transgender people, gender identity, and gender expression''], pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Privlačnost, identitet i seksualno ponašanje ==

U istraživanjima seksualne orijentacije razlikuju se tri povezane dimenzije: privlačnost, ponašanje i identitet. Privlačnost se odnosi na to prema kome osoba osjeća romantičnu ili seksualnu privlačnost, ponašanje na njezina seksualna iskustva, a identitet na način na koji razumije i opisuje vlastitu orijentaciju. Te dimenzije ne moraju se uvijek podudarati, pa se na temelju spola partnera ne može pouzdano zaključiti kako osoba određuje vlastiti identitet.&lt;ref name=&quot;NASEMMjerenje2022&quot; /&gt; Za prepoznavanje vlastite seksualne orijentacije nije nužno prethodno seksualno iskustvo.&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot; /&gt;

Seksualna orijentacija i rodni identitet različiti su pojmovi. [[Transrodnost|Transrodne]] osobe, kao i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe, mogu biti heteroseksualne, homoseksualne, biseksualne, aseksualne ili se služiti drugim nazivima. Transrodne osobe svoju orijentaciju obično opisuju u odnosu na vlastiti rodni identitet.&lt;ref name=&quot;APATrans2024&quot; /&gt;

== Nazivi seksualnih orijentacija ==

Među nazivima kojima se opisuje seksualna orijentacija nalaze se:

* '''[[Heteroseksualnost]]''' – romantična i/ili seksualna privlačnost prema osobama drugoga spola ili roda.&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot; /&gt;
* '''[[Homoseksualnost]]''' – romantična i/ili seksualna privlačnost prema osobama istoga spola ili roda.&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot; /&gt;
* '''[[Biseksualnost]]''' – romantična i/ili seksualna privlačnost prema osobama istoga i drugoga spola ili roda.&lt;ref name=&quot;APABiseksualnost&quot;&gt;American Psychological Association (2017.). [https://www.apa.org/pi/lgbt/resources/bisexual.html ''Understanding Bisexuality''], pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;
* '''[[Panseksualnost]]''' – romantična i/ili seksualna privlačnost koju ne određuje rod druge osobe.&lt;ref name=&quot;APA2021SeksualneManjine&quot; /&gt;
* '''[[Aseksualnost]]''' – izostanak seksualne privlačnosti prema drugim osobama.&lt;ref name=&quot;APA2021SeksualneManjine&quot; /&gt;

Biseksualnost ne podrazumijeva jednaku privlačnost prema svim rodovima niti isključuje privlačnost prema [[Nebinarni rod|nebinarnim osobama]]. Pojmovi ''biseksualnost'' i ''panseksualnost'' mogu se djelomično preklapati, a pojedinci ih upotrebljavaju na različite načine.&lt;ref name=&quot;APAPojmovi2022&quot;&gt;American Psychological Association (23. svibnja 2022.). [https://www.apa.org/ed/precollege/psychology-teacher-network/introductory-psychology/diversity-terms ''A Guide to Sexual Orientation and Gender Diversity Terms''], pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Romantična i seksualna privlačnost također se mogu razlikovati. Aseksualne osobe mogu osjećati romantičnu privlačnost i ostvarivati partnerske veze. Aseksualnost zato nije isto što i izostanak romantične privlačnosti, niti se može zaključiti samo iz nečije seksualne neaktivnosti.&lt;ref name=&quot;PPSeksualnaOrijentacija&quot;&gt;Planned Parenthood. [https://www.plannedparenthood.org/learn/sexual-orientation/sexual-orientation ''What is sexual orientation?''], pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Razvoj i seksualna fluidnost ==

Razvoj seksualne orijentacije nije objašnjen jednim uzrokom. Istraživanja upućuju na ulogu genetičkih čimbenika i čimbenika prenatalnog razvoja, dok točni razvojni mehanizmi nisu u potpunosti razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Bailey2016&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1529100616637616}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi svoju seksualnu orijentaciju ne doživljava kao svjestan izbor.&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot; /&gt;

[[Seksualna fluidnost]] odnosi se na promjene u privlačnosti, seksualnom identitetu ili orijentaciji tijekom vremena. Promjena naziva kojim osoba opisuje svoj identitet ne mora značiti da se promijenio i obrazac njezine privlačnosti.&lt;ref name=&quot;APA2021SeksualneManjine&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NASEMMjerenje2022&quot; /&gt; Spontane promjene ne treba poistovjećivati s učinkom postupaka kojima se nastoji promijeniti nečija seksualna orijentacija.&lt;ref name=&quot;APAPromjena2021&quot;&gt;American Psychological Association (veljača 2021.). [https://www.apa.org/about/policy/resolution-sexual-orientation-change-efforts.pdf ''APA Resolution on Sexual Orientation Change Efforts''].&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija i mjerenje ==

Seksualna orijentacija u istraživanjima može se opisivati kategorijama ili mjerama koje obuhvaćaju različite stupnjeve i obrasce privlačnosti. Rezultati ovise i o tome mjeri li se privlačnost, ponašanje ili identitet, pa te dimenzije treba jasno razlikovati.&lt;ref name=&quot;NASEMMjerenje2022&quot; /&gt;

'''[[Kinseyjeva ljestvica]]''', prvi put objavljena 1948., ima sedam stupnjeva, od 0 do 6: 0 označava isključivo heteroseksualnu, a 6 isključivo homoseksualnu privlačnost ili ponašanje. Izvorna istraživanja uključivala su i oznaku X za osobe koje nisu navodile socioseksualne kontakte ni reakcije. Procjene su se temeljile na intervjuima o seksualnoj povijesti, aktivnostima i interesima, a ne samo na seksualnoj praksi. Ljestvica ne obuhvaća sve seksualne identitete. Među drugim pristupima mjerenju nalaze se Kleinova mreža seksualne orijentacije i Stormsova ljestvica.&lt;ref name=&quot;KinseyLjestvica&quot;&gt;Kinsey Institute. [https://www.kinseyinstitute.org/research/publications/kinsey-scale.html ''The Kinsey Scale'']. Indiana University, pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Povijesni i društveni kontekst ==

Nazivi i kategorije kojima se opisuju seksualnost i seksualni identitet imaju vlastitu povijest. [[Michel Foucault]] u prvom svesku ''Povijesti seksualnosti'', izvorno objavljenom 1976., razlikovao je raniju pravnu i religijsku kategoriju sodomije, usmjerenu na zabranjene činove, od medicinske i psihijatrijske kategorije homoseksualnosti koja se oblikovala u 19. stoljeću. U njegovoj se analizi ta promjena odnosi na način razvrstavanja i opisivanja osoba prema njihovoj seksualnosti.&lt;ref name=&quot;Foucault1978&quot;&gt;Foucault, Michel (1978.). ''The History of Sexuality. Volume I: An Introduction''. S francuskoga preveo Robert Hurley. New York: Pantheon Books, str. 43. Francuski izvornik ''Histoire de la sexualité I: La volonté de savoir'' objavljen je 1976.&lt;/ref&gt;

== Seksualna orijentacija i mentalno zdravlje ==

Homoseksualna i biseksualna orijentacija nisu duševni poremećaji.&lt;ref name=&quot;APAOrijentacija&quot; /&gt; Američko psihijatrijsko društvo 1973. uklonilo je homoseksualnost kao takvu iz svojega dijagnostičkog priručnika DSM.&lt;ref name=&quot;Drescher2015&quot;&gt;Drescher, Jack (2015.). [https://doi.org/10.3390/bs5040565 ''Out of DSM: Depathologizing Homosexuality'']. Behavioral Sciences, 5 (4): 565–575. DOI: 10.3390/bs5040565. PMID: 26690228.&lt;/ref&gt; Svjetska zdravstvena skupština 1990. odobrila je desetu reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti, u kojoj se seksualna orijentacija sama po sebi ne smatra poremećajem.&lt;ref name=&quot;UNAIDS1990&quot;&gt;UNAIDS (16. svibnja 2008.). [https://www.unaids.org/en/resources/presscentre/featurestories/2008/may/20080516homophobiainternationalday ''International Day against Homophobia''].&lt;/ref&gt;

Istraživanja bilježe veću učestalost pojedinih problema mentalnog zdravlja među lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama nego među heteroseksualnim osobama. Jedan od okvira za razumijevanje tih razlika jest model [[Manjinski stres|manjinskog stresa]], koji razmatra posljedice stigmatizacije, predrasuda, diskriminacije i očekivanja odbacivanja.&lt;ref name=&quot;Meyer2003&quot;&gt;Meyer, Ilan H. (2003.). [https://doi.org/10.1037/0033-2909.129.5.674 ''Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: Conceptual issues and research evidence'']. Psychological Bulletin, 129 (5): 674–697. DOI: 10.1037/0033-2909.129.5.674. PMID: 12956539.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA2021SeksualneManjine&quot; /&gt;

Postupci kojima se nastoji promijeniti seksualna orijentacija, često nazivani [[Konverzivna terapija|konverzivnom terapijom]], nemaju pouzdano utvrđenu učinkovitost i povezani su s rizikom od psihološke štete. Američko psihološko društvo protivi se takvim postupcima te preporučuje pristupe koji pružaju podršku, poštuju osobu i ne nameću unaprijed određenu seksualnu orijentaciju ili identitet.&lt;ref name=&quot;APAPromjena2021&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{LGBT|selected=identiteti}}
[[Kategorija:Seksualnost]]</text>
      <sha1>4ws6vvegsbjv8yahwz66cuq2tj3h9oh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ABA liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62498</id>
    <revision>
      <id>7623884</id>
      <parentid>7618585</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56986-71</username>
        <id>376574</id>
      </contributor>
      <origin>7623884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45841" sha1="t1wnpt0jqm4099eg5o9oh9lzjmh3crm" xml:space="preserve">{{Infookvir košarkaška liga
| ime                 = ABA Liga
| slika               = 
| države              = {{Z+X|AUT}} &lt;br&gt; {{Z+X|BIH}} &lt;br&gt; {{Z+X|CG}} &lt;br&gt; {{Z+X|HRV}} &lt;br&gt; {{Z+X|RUM}} &lt;br&gt; {{Z+X|SLO}} &lt;br&gt; {{Z+X|SRB}} &lt;br&gt; {{Z+X|UAE}}
| osnovana            = [[2001.]]
| predsjednik         = Đorđije Pavićević
| broj_klubova        = 18 
| prvaci_sezone       = 
| prvaci              = 
| najuspješniji_klub  = {{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
| rang_lige           = 1.
| viša_liga           = 
| niža_liga           = [[Druga ABA liga|2. ABA Liga]]&lt;ref name=&quot;2aba&quot;&gt;[http://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=07&amp;dd=24&amp;nav_id=1286111 B92.net: Startuje ABA liga 2 – Dinamik, Borac, Bosna...], objavljeno 24. srpnja 2017. godine, pristupljeno 2. kolovoza 2017. godine&lt;/ref&gt;
| službena_stranica   = [http://www.aba-liga.com/ aba-liga.com] 
| sezona              = 
}}

'''ABA liga''' je regionalna [[košarka]]ška liga u kojoj se takmiče klubovi iz ''Bosne i Hercegovine'', ''Crne Gore'', ''Hrvatske'', ''Srbije'', ''Slovenije'' i ''Sjeverne Makedonije''.

== Povijest ==
Raspadom [[SFRJ]] u [[1991.]] godini također se raspala i košarkaška liga SFRJ. Košarkaške lige u sada samostalnim državama [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Srbija|Srbiji]] nisu dosegle kakvoću koja je postojala u ligi bivše SFRJ.

Godine [[2001.]] predstavnici [[KK Bosna|KK Bosne]], [[KK Budućnost]]i, [[KK Cibona|KK Cibone]] i [[KK Olimpija|KK Olimpije]] osnivaju Jadransku ligu u koju se uključuju i drugi predstavnici iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Sljedeće sezone u ligi se natjecala [[KK Crvena zvezda]], prvi klub iz [[Srbija|Srbije]], kao i [[izrael]]ski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]. Maccabi je napustio ligu iduće sezone, a u ligu su stupili ostali klubovi iz tadašnje [[SCG]]. U sezoni 2003./04. liga je proširena na 14 klubova,  2004./05. na 16 klubova, da bi se u iduće sezone vratila na 14 klubova.

U srpnju 2017. godine postignuta je odluka o osnivanju [[Druga ABA liga|2. ABA lige]], koja kreće od sezone 2017./18.,&lt;ref name=&quot;2aba&quot; /&gt; te [[Superkup ABA lige|Superkupa ABA lige]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.aba-liga.com/news.php?id=38503 aba-liga.com, ''The ABA League Second Division will start from the 2017/18 season''], objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 30. rujna 2017.&lt;/ref&gt; Dana [[22. travnja]] [[Šport u 2020.|2020.]] donešena je odluka kako će se u sezoni [[ABA liga 2020./21.|2020./21.]] proširiti s 12 na 14 klubova, a u elitni razred ulaze prvoplasirani i drugoplasirani iz ABA 2 lige, [[KK Borac Čačak|Borac]] iz [[Čačak|Čačka]] i [[KK Split|Split]]. Tako u ligi ostaju posljednjeplasirani [[KK Zadar]] i [[KK Cibona]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportklub.hr/Kosarka/ABA-League/a110911-Odluka-Split-postaje-novi-clan-ABA-lige-Zadar-ostaje.html |title=Odluka: Split postaje novi član ABA lige, Zadar ostaje |publisher=[[Sport Klub]] |work=sportklub.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ABA liga se širi, novi članovi KK Borac (Čačak) i KK Split |url=https://sportsport.ba/kosarka/aba-liga-se-siri-novi-clanovi-kk-borac-cacak-i-kk-split/358988 |publisher=SportSport |work=sportport.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020. |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://centralna.ba/aba-liga-se-siri-kk-split-je-novi-clan/ |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=Centralna |work=centralna.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&amp;id=2177544 |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I |Index.hr]] |work=www.index.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zadar će ipak ostati u ABA ligi, a Split se vraća nakon 7 godina&amp;nbsp; |url=https://m.24sata.hr/sport/zadar-ce-ipak-ostati-u-aba-ligi-a-split-se-vraca-nakon-7-godina-689032 |publisher=[[24sata]]&amp;nbsp; |work=www.24sata.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Imena ===
* Goodyear liga (od 2001. do 2006.)
* NLB liga (od 2006. do 2011.)
* ABA liga (od 2011.)

== Sustav natjecanja ==
Prvi dio natjecanja se najčešće odvijao po dvokružnom liga-sustavu. Drugi dio natjecanja razlikovao se kroz sezone, prve tri sezone igrao se final-four (4 momčadi u završnici), potom se dvije sezone igrao final-eight (osam najuspješnijih ekipa iz prvog dijela natjecanja išlo je u završnicu), u sezoni 2006./07. igralo se je doigravanje dviju najboljih momčadi, da bi se od sezone 2007./08. vratio sustav završne četvorice.

Sezona 2014./15. uvela je novi sustav. Prve 4 ekipe na kraju regularnog dijela sezone bi igrale doigravanje po principu: prvi protiv četvrtog, drugi protiv trećeg. Tako je igran i final-four. Prve bi se dvije utakmice igrale na terenu višerangirane momčadi; potom dvije na terenu protivnika. Eventualna 5., odlučujuća utakmica bi se igrala na terenu višerangirane momčadi.

Ligu su osnovali klubovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Nastupali su i klubovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Češka|Češke]], [[Izrael|Izraela]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

== Sudionici ==

=== Sudionici 2019./20. ===
* {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea]]'' – [[Aleksandrovac (Laktaši, BiH)|Aleksandrovac]] / [[Laktaši]] {{fusg|IGO}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]'' – [[Podgorica]] {{fusg|BUD}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Mornar Bar|Mornar]]'' – [[Bar (grad)|Bar]]
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}}{{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Koper Primorska|Koper Primorska]]'' – [[Kopar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Krka|Krka]]'' – [[Novo Mesto]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda mts]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}}{{fusg|CRZV}}  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički FMP|FMP]]'' – [[Beograd]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Bemax Beograd|Mega Bemax]]'' – [[Beograd]] / [[Srijemska Mitrovica]] {{fusg||3}}{{fusg|MEGA}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]'' – [[Beograd]] {{fusg|PAR}}

=== Bivše momčadi (2001. – 2019.) ===
&lt;small&gt; klubovi napisani po tradicionalnim nazivima &lt;/small&gt;
{| 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BIH}} ''[[KK Borac Banja Luka|Borac]]'' – [[Banja Luka]] {{fusg|BORBL}} 
* {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna]]'' – [[Sarajevo]]  {{fusg|BOS}} 
* {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda]]'' – [[Tuzla]] {{fusg|SLOB}} 
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki]]'' – [[Široki Brijeg]] {{fusg|ŠIRB}} 
* {{Z|BUG}} ''[[BK Levski Sofija|Levski]]'' – [[Sofija]]
* {{Z|CG}} ''[[KK Lovćen Cetinje|Lovćen]]'' –  [[Cetinje]] {{fusg|LOV}}  
* {{Z|CG}} ''[[KK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]]'' – [[Nikšić]]
* {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Basketball]]'' –  Nymburk {{fusg|ČEZ}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner]]'' – [[Rijeka]] {{fusg|KVA}} 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – [[Split]] {{fusg|SPL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – [[Šibenik]] {{fusg|ŠIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|2}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}} 
* {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]'' – [[Tel Aviv]] {{fusg|MAC}} 
* {{Z|MAĐ}} ''[[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]]'' – [[Szolnok]] 
* {{Z|MAK}} ''[[KK Karpoš Sokoli|Karpoš Sokoli]]'' – [[Skoplje]]
* {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT]]'' – [[Skoplje]] {{fusg|MZT}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Helios Domžale|Helios]]'' – [[Domžale]] 
| width=&quot;40%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – [[Laško]] {{fusg|LAŠ}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}} {{fusg|OLI}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|SLOV}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Tajfun]]'' – [[Šentjur]] {{fusg|ŠEN}} 
* {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}} {{fusg|FMPŽ}} {{fusg|CRZV}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]'' – [[Kragujevac]]
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas]]'' – [[Novi Sad]]  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Metalac Valjevo|Metalac]]'' – [[Valjevo]] {{fusg|MET}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – [[Vršac]] {{fusg|VRŠ}}  
|}
&lt;small&gt;   
{{fusd|1}} 2011. godine došlo je do udruženja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|&quot;Crvene zvezde&quot;]]'' i ''[[FMP Železnik Beograd|&quot;FMP Železnika&quot;]]''.''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FMP and Crvena zvezda united in one club |url=http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |accessdate=28. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110907181955/http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |archivedate=7. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
{{fusd|2}} 2019. godine došlo do udruženja ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevite&quot;]]'' i ''[[KK Olimpija Ljubljana|&quot;Olimpije&quot;]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|3}} ''[[KK Mega Leks|&quot;Mega&quot;]]'' ima sjedište u [[Beograd]]u, ali utakmice ABA lige igra u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] te ranije u [[Smederevo|Smederevu]]. Od 2019. igraju ponovno u Beogradu  
&lt;/small&gt;

== Regularna sezona ==
Poredak najbolja tri kluba nakon završetka ligaškog dijela.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!prvi !!drugi !!treći
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Goodyear liga
|-
|[[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]] 
||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona VIP]]
|-
|[[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] ||{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Zadar|KK Zadar]] 
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|Reflex]] 
|{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|KK Cibona Zagreb]] ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]] 
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]]  ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|[[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|NLB liga
|-
|[[NLB liga 2006./07.|2006./07.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|-
|[[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2008./09.|2008./09.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2009./10.|2009./10.]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2010./11.|2010./11.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]] ||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|ABA liga
|-
|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]] ||{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|-
|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]] ||{{Z|BIH}} [[KK Igokea Bosanski Aleksandrovac|Igokea]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]
|-
|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]
|-
|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]  
|-
|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] 
|-
|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|-
|[[ABA liga 2019./20.|2019./20.]] || colspan=&quot;3&quot;|otkazano zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
|-
|[[ABA liga 2020./21.|2020./21.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Barsko Zlato]]
|-
|[[ABA liga 2021./22.|2021./22.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan|Partizan NIS]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvi !!drugi !!treći 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||7 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||4 ||3 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||2 ||2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||1 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||1 ||1 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||1 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||1 ||1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||1 ||0 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||1 ||0 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||1 ||0 ||0
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||0 ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||0 ||0 ||1 
|-
|}

== Završnica ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!Sezona !!Sustav !!Domaćin !!Dvorana !!Pobjednik !!Finalist !!Ishod
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]]
|{{Z|SLO}} '''[[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Krka Novo Mesto|Krka Telekom]]
|align=&quot;center&quot;| 73:59
|-
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]] 
|{{Z|HRV}}  '''[[KK Zadar|Zadar]]''' ||{{Z|IZR}}  [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]
|align=&quot;center&quot;| 91:88
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Košarkaški centar Dražen Petrović|Dražen Petrović]]&lt;ref&gt;[http://www.adriaticbasket.com/finalfour2004/arena_info.shtml Basketball hall »Dražen Petrović«] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|Reflex]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|Cibona VIP]] 
|align=&quot;center&quot;| 71:70
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]]
|završni turnir (8) ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Hala Pionir]]&lt;ref&gt;[http://f8.adriaticbasket.com/200405/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=10&amp;limitstart=30 The venue: Sport's Hall Pionir]&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]] 
|align=&quot;center&quot;| 89:76
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] 
|završni turnir (8) ||{{Z|BIH}} [[Sarajevo]]  ||[[Dvorana Mirza Delibašić|Mirza Delibašić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |title=The Sport’s Hall is soon-to-be ready for the F8 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070604114044/http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |archive-date=4. lipnja 2007. |access-date=7. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;| 73:72
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2006./07.|2006./07.]]
| doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]] 
|align=&quot;center&quot;| 85:83 / 94:82
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]]  ||Tivoli&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |title=SPORT'S HALL TIVOLI |access-date=7. travnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805054622/http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|align=&quot;center&quot;| 69:51
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2008./09.|2008./09.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena]]
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 63:49
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2009./10.|2009./10.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Arena Zagreb]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 75:74
|-
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2010./11.|2010./11.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]] ||Arena Stožice
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|align=&quot;center&quot;| 77:74
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|IZR}} [[Tel Aviv]] ||Yad Eliyahu Arena
|{{Z|IZR}} '''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |87:77
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|BIH}} [[Laktaši]] ||[[Športska dvorana Laktaši]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|align=&quot;center&quot; |71:63
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena|Kombank arena]]
||{{Z|HRV}} '''[[KK Cibona|Cibona]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |72:59
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |68:59 / 69:65 / 62:72 / 89:79
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Srijemska Mitrovica]] || [[Dvorana Pionir|Aco Nikolić]] &lt;br&gt; SD Pinki
||{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Mega Leks|Mega Leks]]
|align=&quot;center&quot; |95:88 / 93:74 / 61:49
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |81:66 / 84:73 / 77:61
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|CG}} '''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|align=&quot;center&quot;|80:76 / 59:69 / 78:77 / 77:73 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|91:72 / 107:69 / 72:80 / 80:84 / 97:54 
|-
|2020./21.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|82:8 / 85:79 / 71:75 / 80:81 / 67:60 
|-
|2021./22.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Beogradska arena|Beogradska arena]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan|KK Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;|90:76 / 85:81 / 67:70 / 84:112 / 80:77 
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvak !!doprvak 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Crvena zvezda ||'''6 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Partizan NIS Beograd ||'''6'''||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||'''2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||'''1 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||'''1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||0 ||1 
|-
|}

== Plasmani klubova u dosadašnjim izdanjima lige ==

=== Ligaški dio ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]  ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''18 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||10. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||8. ||10. ||5. ||7. ||11. ||7. ||12. || 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''13  
|bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||7. ||7. ||colspan=&quot;4&quot;| ||11. || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||9. ||7. ||9. ||12. ||14. || ||10. ||x 
|12.
|14.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''19 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12. ||7. ||11. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||11. ||8. ||7. ||11. ||7. ||x 
|9.
|8.
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''6 
|bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||6. ||9. ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| ||14. ||colspan=&quot;8&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||{{fusg|SLOB}} ||'''1 
|5. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]] ||{{fusg|ŠIRB}} ||'''12 
|6. ||9. ||12. ||13. ||11. ||11. ||12. || ||10. ||9. ||5. ||10. ||14. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''18 
|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||5. ||8. ||14. || ||13. ||13. ||8. ||6. ||12. ||6. ||11. ||x 
|10.
|12.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Split|Split]] ||{{fusg|SPL}} ||'''8 
|8. ||10. ||9. ||15. || ||14. ||10. ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| ||14. ||colspan=&quot;7&quot;| 
|13.
|13.
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''17 
|9. || ||5. ||14. || ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||6. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||5 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||x  
|2.
|3.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]] ||{{fusg|KVA}} ||'''1 
|10. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||{{fusg|SLOV}} ||'''6 
|11. || ||10. ||10. ||9. ||13. ||14. ||colspan=&quot;12&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''7 
|12. ||12. || ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||10. || ||7. ||13. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''18 
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||13. ||10. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||x 
|1.
|1.
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2 
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zagreb|Zagreb]] ||{{fusg|ZAG}} ||'''10 
| ||6. ||11. ||12. ||13. ||12. ||11. ||13. ||6. ||5. ||9. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} Borac Banja Luka ||{{fusg|BORBL}} ||'''2 
| ||11. ||13. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''7 
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||8. ||12. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Lovćen Cetinje ||{{fusg|LOV}} ||'''1 
|colspan=&quot;2&quot;| ||14. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''8 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||6. ||12. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''16 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||x 
|7.
|2.
|-
|{{Z|HRV}} [[GKK Šibenik|Šibenik]] ||{{fusg|ŠIB}} ||'''1 
|colspan=&quot;3&quot;| ||11. ||colspan=&quot;15&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Helios Domžale|Helios Domžale]] || ||'''7 
|colspan=&quot;3&quot;| ||16. ||12. ||8. ||13. ||12. ||14. || ||13. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!
!
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''3 
|colspan=&quot;4&quot;| ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. || ||9. ||14. ||colspan=&quot;11&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''10 
|colspan=&quot;8&quot;| ||7. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||  
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''5 
|colspan=&quot;8&quot;| ||11. ||10. ||8. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|ČEŠ}} [[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]] ||{{fusg|ČEZ}} ||'''1 
|colspan=&quot;9&quot;| ||8. ||colspan=&quot;9&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''9 
|colspan=&quot;9&quot;| ||11.  || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||6. ||12. ||9. ||5. ||10. ||8. ||x 
|4.
|5.
|-
|{{Z|MAK}} [[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]] ||{{fusg|MZT}} ||'''6 
|colspan=&quot;11&quot;| ||7. ||8. ||13. ||10. ||13. ||12. ||colspan=&quot;2&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|MAĐ}} [[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]] || ||'''3 
|colspan=&quot;11&quot;| ||12. ||12. ||7. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''7 
|colspan=&quot;12&quot;| ||9. ||10. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||6. ||9. ||5. ||x 
|6.
|10.
|-
|{{Z|SRB}} Metalac Valjevo ||{{fusg|MET}} ||'''2 
|colspan=&quot;13&quot;| ||6. ||11. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BUG}} Levski Sofija || ||'''1  
|colspan=&quot;13&quot;| ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Sutjeska Nikšić || ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||13. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Šentjur|Šentjur]] ||{{fusg|ŠEN}} ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||14. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''3 
|colspan=&quot;15&quot;| ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||x 
|3.
|9.
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički FMP|FMP Beograd]] || ||'''4  
|colspan=&quot;15&quot;| ||9. ||8. ||6. ||x  
|8.
|6.
|-
|{{Z|MAK}} Karpoš Sokoli Skoplje || ||'''1 
|colspan=&quot;15&quot;| ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|CEDOL}}  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|5.
|4.
|-
|{{Z|SLO}} Koper Primorska (Kopar) ||  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|14.
|
|}

=== Doigravanje  ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 
!19/20
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''2 
|bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;8&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''9 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;5&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''1  
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;17&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''4  
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P || ||4F ||4F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2  
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;7&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''13  
| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P 
|x
|P
|P
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''5  
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''6 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;9&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''13  
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F  
|x
|
|F
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''2 
|colspan=&quot;3&quot;| ||4F ||4F ||colspan=&quot;13&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''1  
|colspan=&quot;4&quot;| ||4F ||colspan=&quot;13&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''8  
|colspan=&quot;6&quot;| ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P  ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  
|x
|F
|2F
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|colspan=&quot;10&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F 
|x
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|2F
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''1  
|colspan=&quot;14&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''1  
|colspan=&quot;16&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || 
|x
|2F
|
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; &quot;align=&quot;center&quot;|'''Napomene za doigravanje'''
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P''' ||Prvak lige
|-
|bgcolor=&quot;silver&quot;|'''F''' ||Finalist
|-
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''2F''' ||Polufinalist
|-
|'''4F''' ||Četvrtfinalist
|}

=== Napomene za nazive klubova ===
&lt;small&gt;
{| 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|BORBL}} {{Z|BIH}} ''Borac Banja Luka'' – igrali pod nazivima – ''Borac Nektar, Banjalučka pivara'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BOS}} {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna Sarajevo]]'' – igrali pod nazivima ''Bosna Asa, Bosna ASA BH TELECOM'' &lt;br&gt; 
{{fusd|IGO}} {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]]'' – klub iz [[Bosanski Aleksandrovac|Aleksandrovca]], utakmice igra u [[Laktaši]]ma &lt;br&gt; 
{{fusd|SLOB}} {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]'' – igrali pod nazivom ''Sloboda Dita'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠIRB}} {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]]'' – igrali pod nazivima ''FEAL Široki, Široki Hercegtisak, Široki ERONET, Široki Prima pivo, Široki HT Eronet, Široki TT Kabeli, Široki WWin, Široki Primorka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BUD}} {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]'' igrali pod nazivima ''Budućnost m:tel, Budućnost VOLI'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LOV}} {{Z|CG}} ''Lovćen Cetinje'' – igrali pod nazivom ''Lovćen CG komercijalna banka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ČEZ}} {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]]'' – igrali pod nazivom ''ČEZ Basketball'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CIB}} {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Cibona VIP''  
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|KVA}} {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]]'' – igrali pod nazivom ''Triglav Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|SPL}} {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – igrali pod nazivom ''Split Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt;  
{{fusd|ŠIB}} {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – igrali pod nazivom ''Šibenka Dalmare'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ZAG}} {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Zagreb Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MAC}} {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]]'' – igrali pod nazivom ''Maccabi Electra'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MZT}} {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]]'' – igrali pod nazivom ''MZT Skopje Aerodrom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CEDOL}} {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]]'' – nastali 2019. godine spajanjem ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LAŠ}} {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – igrali pod nazivima ''Pivovarna Laško, Zlatorog'' &lt;br&gt; 
{{fusd|OLI}} {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''  – igrali pod nazivima ''Union Olimpija, Petrol Olimpija''. 2019. godine došlo do spajanja ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|SLOV}} {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]'' – igrali pod nazivom ''Geoplin Slovan'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠEN}} {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Šentjur]]'' – igrali pod nazivom ''Tajfun'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CRZV}} {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Crvena zvezda DIVA, Crvena zvezda Telekom, Crvena zvezda mts''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|FMPŽ}} {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Reflex, FMP''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|MEGA}} {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]]'' – klub iz [[Beograd]]a, ali igrali domaće utakmice u [[Smederevo|Smederevu]] i [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Igrali pod nazivima ''Mega Vizura, Mega Leks, Mega Bemax'' &lt;br&gt;  
{{fusd|MET}} {{Z|SRB}} ''Metalac Valjevo'' – igrali pod nazivom ''Metalac Farmakom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|PAR}} {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Partizan Pivara MB, Partizan Igokea, Partizan mt:s, Partizan NIS'' &lt;br&gt; 
{{fusd|VRŠ}} {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – igrali pod nazivima ''Hemofarm, Hemofarm STADA'' 
|}
&lt;/small&gt;
== Ukupna statistika==
''Zaključno sa sezonom 2021./22.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|#
|Momčad
|Utakmice
| colspan=&quot;3&quot; |Sveukupno
|Prosjek
|-
|1
|Maccabi Electra
|50
| colspan=&quot;3&quot; |4962
|99.24
|-
|2
|Cedevita Olimpija
|76
| colspan=&quot;3&quot; |6852
|90.16
|-
|3
|Crvena zvezda mts
|566
| colspan=&quot;3&quot; |49751
|87.9
|-
|4
|Partizan NIS
|499
| colspan=&quot;3&quot; |42278
|84.73
|-
|5
|Vršac
|226
| colspan=&quot;3&quot; |19095
|84.49
|-
|6
|Mega MIS
|224
| colspan=&quot;3&quot; |18754
|83.72
|-
|7
|Cedevita
|279
| colspan=&quot;3&quot; |23170
|83.05
|-
|8
|FMP Meridian
|343
| colspan=&quot;3&quot; |28433
|82.9
|-
|9
|Mornar-Barsko zlato
|146
| colspan=&quot;3&quot; |12067
|82.65
|-
|10
|SC Derby
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2122
|81.62
|-
|11
|Budućnost VOLI
|518
| colspan=&quot;3&quot; |41831
|80.75
|-
|12
|Cibona
|543
| colspan=&quot;3&quot; |43395
|79.92
|-
|13
|CEZ Nymburk
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2069
|79.58
|-
|14
|Koper Primorska
|21
| colspan=&quot;3&quot; |1666
|79.33
|-
|15
|Radnički
|131
| colspan=&quot;3&quot; |10365
|79.12
|-
|16
|Zadar
|509
| colspan=&quot;3&quot; |39977
|78.54
|-
|17
|Igokea m:tel
|277
| colspan=&quot;3&quot; |21745
|78.5
|-
|18
|Petrol Olimpija
|468
| colspan=&quot;3&quot; |36248
|77.45
|-
|19
|Vojvodina Srbijagas
|79
| colspan=&quot;3&quot; |6104
|77.27
|-
|20
|Zagreb CO
|260
| colspan=&quot;3&quot; |19937
|76.68
|-
|21
|Borac Mozzart
|50
| colspan=&quot;3&quot; |3769
|75.38
|-
|22
|Karpoš Sokoli
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1875
|72.12
|-
|23
|MZT Skopje Aerodrom
|152
| colspan=&quot;3&quot; |10937
|71.95
|-
|24
|Szolnoki Olaj
|77
| colspan=&quot;3&quot; |5492
|71.32
|-
|25
|Široki
|308
| colspan=&quot;3&quot; |21783
|70.72
|-
|26
|Šibenka Dalmare
|30
| colspan=&quot;3&quot; |2120
|70.67
|-
|27
|Banjalučka pivara
|48
| colspan=&quot;3&quot; |3341
|69.6
|-
|28
|Helios Suns
|186
| colspan=&quot;3&quot; |12921
|69.47
|-
|29
|Krka
|374
| colspan=&quot;3&quot; |25744
|68.83
|-
|30
|Split
|254
| colspan=&quot;3&quot; |17111
|67.37
|-
|31
|Metalac Farmakom
|52
| colspan=&quot;3&quot; |3482
|66.96
|-
|32
|Zlatorog Laško
|153
| colspan=&quot;3&quot; |10192
|66.61
|-
|33
|Tajfun
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1716
|66
|-
|34
|Lovćen 1947
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1712
|65.85
|-
|35
|Bosna Royal
|180
| colspan=&quot;3&quot; |11705
|65.03
|-
|36
|Sutjeska
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1664
|64
|-
|37
|Geoplin Slovan
|156
| colspan=&quot;3&quot; |9929
|63.65
|-
|38
|Levski Sofija
|25
| colspan=&quot;3&quot; |1479
|59.16
|-
|39
|Triglav osiguranje
|22
| colspan=&quot;3&quot; |1057
|48.05
|-
|40
|Sloboda Dita
|22
| colspan=&quot;3&quot; |956
|43.45
|}
Izvor: https://www.aba-liga.com/teams-statistics/

== Zanimljivosti ==

Dušan Kecman postao je medijska zvijezda u Srbiji [[25. travnja]] [[2010.]] godine, kada je u završnoj utakmici [[NLB liga|NLB lige]], odigranoj u [[Arena Zagreb|zagrebačkoj Areni]], protiv domaće [[KK Cibona|Cibone]] s više od pola igrališta, šest desetinki prije isteka produžetka postigao pogodak za tri poena, čime je Partizan četvrti put uzastopno osvojio ovo natjecanje.&lt;ref name=&quot;press&quot;&gt;{{cite web |author=(D. I. – A. J. – M. B.) |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |title=Dušan Kecman: Znao sam da lopta ide u koš! – www.pressonline.rs |language=sr |publisher=Pressonline.rs |date=26. travnja 2010. |accessdate=28. rujna 2013. |archive-date=27. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120627081131/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
  
U prethodnom napadu košarkaš Cibone [[Bojan Bogdanović]] također je postigao tricu u posljednjoj sekundi utakmice, nakon čega su svi igrači i stručni stožer Cibone počeli slaviti ušavši u igralište. Nekoliko trenutaka potom Kecman, koji se nije istaknuo u dotadašnjem tijeku utakmice, primio je loptu s nešto više od pola igrališta i uputio ju prema košu. Lopta se odbila od table i ušla u koš.,&lt;ref&gt;{{cite web|author=Meld je aan of registreer je om een reactie te plaatsen! |url=http://www.youtube.com/watch?v=ymJZznFl3vs&amp;feature=player_embedded |title=Snimka pogotka na stranici: www.youtube.com |publisher=Youtube.com |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; ostavivši u nevjerici oko 16 200 gledatelja koji su sa svojim miljenicima već slavili pobjedu. Sljedećeg dana Cibona je službeno uložila žalbu disciplinskom povjerenstvu NLB lige, smatrajući kako napad Partizana nije mogao otpočeti dok su strane osobe na igralištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=25&amp;nav_id=426875 |title=Žalba košarkaškog kluba Cibona, www.b92.net/sport |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Žalba je, međutim, odbačena kao neregularna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nlb_liga.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=27&amp;nav_id=427240 |title=Odbačena žalba Cibone: www.b92.net/sport/kosarka |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Sam Kecman je skromno proslavio svoj uspjeh, ali je postao zvijezda dobivši i nadimke poput ''Kecman 0-0-6''.&lt;ref name=&quot;press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Piše: utorak, 27. travnja 2010. 11:41 |url=http://www.index.hr/sport/clanak/agent-kecman-dusan-kecman-006-znao-sam-da-je-pravac-suta-dobar/488272.aspx |title=Agent Kecman, Dušan Kecman, 006: Znao sam da je pravac šuta dobar: www.index.hr/sport |publisher=Index.hr |date = 27. travnja 2010. |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Najveća športska televizijska kuća u SAD-u, ESPN, odabrala je u lipnju [[2011.]] 10 najnevjerojatnijih športskih završnica u povijesti koje su zabilježile televizijske kamere. Devet od deset događaja odigralo se u Americi, a jedini koji nije upravo je ova Kecmanova trica koja je zauzela visoko treće mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/kecmanova-trica-ciboni-u-10-najluih-sportskih-zavrsnica-224938 www.24sata.hr], &quot;Kecmanova trica Ciboni u 10 najluđih sportskih završnica&quot;, objavljeno 19. lipnja 2011., pristupljeno 28. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

Četiri godine kasnije, 25. travnja [[2014.]], u poluzavršnici je Cedevita u Beogradu pobijedila Partizan 81:79 tricom Nolana Smitha sa zvukom sirene.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/live-od-20-sati-cedevita-preko-partizan-lovi-hrvatsko-finale-363978 www.24sata.hr], &quot;Nolan Smith sa zvukom sirene zabio tricu za hrvatski finale!&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt; Igrao se koš za koš, a Partizan je imao &quot;pola&quot; koša prednosti i napad do gotovo samog kraja. Promašili su, Nolan Smith povukao je kontru i s osam metara sa zvukom sirene pogodio. Činilo se da će ući iz prve, međutim, lopta se počela predomišljati, ali je ipak prošla kroz mrežicu. Time je osigurana hrvatska završnica u Beogradu, jer je prethodno Cibona izbacila Crvenu zvezdu. Cibona i Cedevita izborili su nastup u Euroligi, a iz iste izbacili srbijanske klubove. Partizan zbog poraza od Cedevite nakon 12 godina ne će nastupati u Euroligi. Smith je izjavio kako je osjećao da je upućeni udarac dobar i da će nakon par promašenih ovaj ući.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/repesa-cestitam-igracima-a-sad-idemo-osvojiti-taj-naslov-364001?from=preview www.24sata.hr], &quot;Junak Smith: Znao sam da će lopta ući čim sam bacio loptu&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Druga ABA liga]] 
* [[Superkup ABA lige]]
* [[Alpe Adria Cup]]
* [[Balkanska liga]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.aba-liga.com/ Službene stranice ABA lige] 
* [http://www.abaliga.com/ Službene stranice ABA lige (stare)]

==Izvori i napomene ==
{{izvori|30em}}

{{bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{ABA liga}}
{{Košarkaške lige}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

[[Kategorija:ABA liga| ]]</text>
      <sha1>t1wnpt0jqm4099eg5o9oh9lzjmh3crm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623885</id>
      <parentid>7623884</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:49:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56986-71</username>
        <id>376574</id>
      </contributor>
      <origin>7623885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45853" sha1="n2ovw9wvx3qq9yurekfghujxzpaowmu" xml:space="preserve">{{Infookvir košarkaška liga
| ime                 = ABA Liga
| slika               = 
| države              = {{Z+X|AUT}} &lt;br&gt; {{Z+X|BIH}} &lt;br&gt; {{Z+X|CG}} &lt;br&gt; {{Z+X|HRV}} &lt;br&gt; {{Z+X|RUM}} &lt;br&gt; {{Z+X|SLO}} &lt;br&gt; {{Z+X|SRB}} &lt;br&gt; {{Z+X|UAE}}
| osnovana            = [[2001.]]
| predsjednik         = Đorđije Pavićević
| broj_klubova        = 18 
| prvaci_sezone       = 
| prvaci              = 
| najuspješniji_klub  = {{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
| rang_lige           = 1.
| viša_liga           = 
| niža_liga           = [[Druga ABA liga|2. ABA Liga]]&lt;ref name=&quot;2aba&quot;&gt;[http://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=07&amp;dd=24&amp;nav_id=1286111 B92.net: Startuje ABA liga 2 – Dinamik, Borac, Bosna...], objavljeno 24. srpnja 2017. godine, pristupljeno 2. kolovoza 2017. godine&lt;/ref&gt;
| službena_stranica   = [http://www.aba-liga.com/ aba-liga.com] 
| sezona              = 
}}

'''ABA liga''' je regionalna [[košarka]]ška liga u kojoj se takmiče klubovi iz '''Bosne i Hercegovine''', '''Crne Gore''', '''Hrvatske''', '''Srbije''', '''Slovenije''' i '''Sjeverne Makedonije'''.

== Povijest ==
Raspadom [[SFRJ]] u [[1991.]] godini također se raspala i košarkaška liga SFRJ. Košarkaške lige u sada samostalnim državama [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Srbija|Srbiji]] nisu dosegle kakvoću koja je postojala u ligi bivše SFRJ.

Godine [[2001.]] predstavnici [[KK Bosna|KK Bosne]], [[KK Budućnost]]i, [[KK Cibona|KK Cibone]] i [[KK Olimpija|KK Olimpije]] osnivaju Jadransku ligu u koju se uključuju i drugi predstavnici iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Sljedeće sezone u ligi se natjecala [[KK Crvena zvezda]], prvi klub iz [[Srbija|Srbije]], kao i [[izrael]]ski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]. Maccabi je napustio ligu iduće sezone, a u ligu su stupili ostali klubovi iz tadašnje [[SCG]]. U sezoni 2003./04. liga je proširena na 14 klubova,  2004./05. na 16 klubova, da bi se u iduće sezone vratila na 14 klubova.

U srpnju 2017. godine postignuta je odluka o osnivanju [[Druga ABA liga|2. ABA lige]], koja kreće od sezone 2017./18.,&lt;ref name=&quot;2aba&quot; /&gt; te [[Superkup ABA lige|Superkupa ABA lige]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.aba-liga.com/news.php?id=38503 aba-liga.com, ''The ABA League Second Division will start from the 2017/18 season''], objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 30. rujna 2017.&lt;/ref&gt; Dana [[22. travnja]] [[Šport u 2020.|2020.]] donešena je odluka kako će se u sezoni [[ABA liga 2020./21.|2020./21.]] proširiti s 12 na 14 klubova, a u elitni razred ulaze prvoplasirani i drugoplasirani iz ABA 2 lige, [[KK Borac Čačak|Borac]] iz [[Čačak|Čačka]] i [[KK Split|Split]]. Tako u ligi ostaju posljednjeplasirani [[KK Zadar]] i [[KK Cibona]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportklub.hr/Kosarka/ABA-League/a110911-Odluka-Split-postaje-novi-clan-ABA-lige-Zadar-ostaje.html |title=Odluka: Split postaje novi član ABA lige, Zadar ostaje |publisher=[[Sport Klub]] |work=sportklub.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ABA liga se širi, novi članovi KK Borac (Čačak) i KK Split |url=https://sportsport.ba/kosarka/aba-liga-se-siri-novi-clanovi-kk-borac-cacak-i-kk-split/358988 |publisher=SportSport |work=sportport.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020. |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://centralna.ba/aba-liga-se-siri-kk-split-je-novi-clan/ |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=Centralna |work=centralna.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&amp;id=2177544 |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I |Index.hr]] |work=www.index.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zadar će ipak ostati u ABA ligi, a Split se vraća nakon 7 godina&amp;nbsp; |url=https://m.24sata.hr/sport/zadar-ce-ipak-ostati-u-aba-ligi-a-split-se-vraca-nakon-7-godina-689032 |publisher=[[24sata]]&amp;nbsp; |work=www.24sata.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Imena ===
* Goodyear liga (od 2001. do 2006.)
* NLB liga (od 2006. do 2011.)
* ABA liga (od 2011.)

== Sustav natjecanja ==
Prvi dio natjecanja se najčešće odvijao po dvokružnom liga-sustavu. Drugi dio natjecanja razlikovao se kroz sezone, prve tri sezone igrao se final-four (4 momčadi u završnici), potom se dvije sezone igrao final-eight (osam najuspješnijih ekipa iz prvog dijela natjecanja išlo je u završnicu), u sezoni 2006./07. igralo se je doigravanje dviju najboljih momčadi, da bi se od sezone 2007./08. vratio sustav završne četvorice.

Sezona 2014./15. uvela je novi sustav. Prve 4 ekipe na kraju regularnog dijela sezone bi igrale doigravanje po principu: prvi protiv četvrtog, drugi protiv trećeg. Tako je igran i final-four. Prve bi se dvije utakmice igrale na terenu višerangirane momčadi; potom dvije na terenu protivnika. Eventualna 5., odlučujuća utakmica bi se igrala na terenu višerangirane momčadi.

Ligu su osnovali klubovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Nastupali su i klubovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Češka|Češke]], [[Izrael|Izraela]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

== Sudionici ==

=== Sudionici 2019./20. ===
* {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea]]'' – [[Aleksandrovac (Laktaši, BiH)|Aleksandrovac]] / [[Laktaši]] {{fusg|IGO}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]'' – [[Podgorica]] {{fusg|BUD}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Mornar Bar|Mornar]]'' – [[Bar (grad)|Bar]]
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}}{{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Koper Primorska|Koper Primorska]]'' – [[Kopar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Krka|Krka]]'' – [[Novo Mesto]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda mts]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}}{{fusg|CRZV}}  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički FMP|FMP]]'' – [[Beograd]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Bemax Beograd|Mega Bemax]]'' – [[Beograd]] / [[Srijemska Mitrovica]] {{fusg||3}}{{fusg|MEGA}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]'' – [[Beograd]] {{fusg|PAR}}

=== Bivše momčadi (2001. – 2019.) ===
&lt;small&gt; klubovi napisani po tradicionalnim nazivima &lt;/small&gt;
{| 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BIH}} ''[[KK Borac Banja Luka|Borac]]'' – [[Banja Luka]] {{fusg|BORBL}} 
* {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna]]'' – [[Sarajevo]]  {{fusg|BOS}} 
* {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda]]'' – [[Tuzla]] {{fusg|SLOB}} 
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki]]'' – [[Široki Brijeg]] {{fusg|ŠIRB}} 
* {{Z|BUG}} ''[[BK Levski Sofija|Levski]]'' – [[Sofija]]
* {{Z|CG}} ''[[KK Lovćen Cetinje|Lovćen]]'' –  [[Cetinje]] {{fusg|LOV}}  
* {{Z|CG}} ''[[KK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]]'' – [[Nikšić]]
* {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Basketball]]'' –  Nymburk {{fusg|ČEZ}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner]]'' – [[Rijeka]] {{fusg|KVA}} 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – [[Split]] {{fusg|SPL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – [[Šibenik]] {{fusg|ŠIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|2}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}} 
* {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]'' – [[Tel Aviv]] {{fusg|MAC}} 
* {{Z|MAĐ}} ''[[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]]'' – [[Szolnok]] 
* {{Z|MAK}} ''[[KK Karpoš Sokoli|Karpoš Sokoli]]'' – [[Skoplje]]
* {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT]]'' – [[Skoplje]] {{fusg|MZT}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Helios Domžale|Helios]]'' – [[Domžale]] 
| width=&quot;40%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – [[Laško]] {{fusg|LAŠ}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}} {{fusg|OLI}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|SLOV}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Tajfun]]'' – [[Šentjur]] {{fusg|ŠEN}} 
* {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}} {{fusg|FMPŽ}} {{fusg|CRZV}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]'' – [[Kragujevac]]
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas]]'' – [[Novi Sad]]  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Metalac Valjevo|Metalac]]'' – [[Valjevo]] {{fusg|MET}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – [[Vršac]] {{fusg|VRŠ}}  
|}
&lt;small&gt;   
{{fusd|1}} 2011. godine došlo je do udruženja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|&quot;Crvene zvezde&quot;]]'' i ''[[FMP Železnik Beograd|&quot;FMP Železnika&quot;]]''.''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FMP and Crvena zvezda united in one club |url=http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |accessdate=28. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110907181955/http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |archivedate=7. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
{{fusd|2}} 2019. godine došlo do udruženja ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevite&quot;]]'' i ''[[KK Olimpija Ljubljana|&quot;Olimpije&quot;]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|3}} ''[[KK Mega Leks|&quot;Mega&quot;]]'' ima sjedište u [[Beograd]]u, ali utakmice ABA lige igra u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] te ranije u [[Smederevo|Smederevu]]. Od 2019. igraju ponovno u Beogradu  
&lt;/small&gt;

== Regularna sezona ==
Poredak najbolja tri kluba nakon završetka ligaškog dijela.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!prvi !!drugi !!treći
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Goodyear liga
|-
|[[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]] 
||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona VIP]]
|-
|[[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] ||{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Zadar|KK Zadar]] 
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|Reflex]] 
|{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|KK Cibona Zagreb]] ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]] 
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]]  ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|[[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|NLB liga
|-
|[[NLB liga 2006./07.|2006./07.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|-
|[[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2008./09.|2008./09.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2009./10.|2009./10.]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2010./11.|2010./11.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]] ||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|ABA liga
|-
|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]] ||{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|-
|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]] ||{{Z|BIH}} [[KK Igokea Bosanski Aleksandrovac|Igokea]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]
|-
|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]
|-
|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]  
|-
|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] 
|-
|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|-
|[[ABA liga 2019./20.|2019./20.]] || colspan=&quot;3&quot;|otkazano zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
|-
|[[ABA liga 2020./21.|2020./21.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Barsko Zlato]]
|-
|[[ABA liga 2021./22.|2021./22.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan|Partizan NIS]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvi !!drugi !!treći 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||7 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||4 ||3 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||2 ||2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||1 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||1 ||1 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||1 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||1 ||1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||1 ||0 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||1 ||0 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||1 ||0 ||0
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||0 ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||0 ||0 ||1 
|-
|}

== Završnica ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!Sezona !!Sustav !!Domaćin !!Dvorana !!Pobjednik !!Finalist !!Ishod
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]]
|{{Z|SLO}} '''[[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Krka Novo Mesto|Krka Telekom]]
|align=&quot;center&quot;| 73:59
|-
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]] 
|{{Z|HRV}}  '''[[KK Zadar|Zadar]]''' ||{{Z|IZR}}  [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]
|align=&quot;center&quot;| 91:88
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Košarkaški centar Dražen Petrović|Dražen Petrović]]&lt;ref&gt;[http://www.adriaticbasket.com/finalfour2004/arena_info.shtml Basketball hall »Dražen Petrović«] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|Reflex]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|Cibona VIP]] 
|align=&quot;center&quot;| 71:70
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]]
|završni turnir (8) ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Hala Pionir]]&lt;ref&gt;[http://f8.adriaticbasket.com/200405/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=10&amp;limitstart=30 The venue: Sport's Hall Pionir]&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]] 
|align=&quot;center&quot;| 89:76
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] 
|završni turnir (8) ||{{Z|BIH}} [[Sarajevo]]  ||[[Dvorana Mirza Delibašić|Mirza Delibašić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |title=The Sport’s Hall is soon-to-be ready for the F8 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070604114044/http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |archive-date=4. lipnja 2007. |access-date=7. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;| 73:72
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2006./07.|2006./07.]]
| doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]] 
|align=&quot;center&quot;| 85:83 / 94:82
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]]  ||Tivoli&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |title=SPORT'S HALL TIVOLI |access-date=7. travnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805054622/http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|align=&quot;center&quot;| 69:51
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2008./09.|2008./09.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena]]
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 63:49
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2009./10.|2009./10.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Arena Zagreb]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 75:74
|-
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2010./11.|2010./11.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]] ||Arena Stožice
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|align=&quot;center&quot;| 77:74
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|IZR}} [[Tel Aviv]] ||Yad Eliyahu Arena
|{{Z|IZR}} '''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |87:77
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|BIH}} [[Laktaši]] ||[[Športska dvorana Laktaši]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|align=&quot;center&quot; |71:63
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena|Kombank arena]]
||{{Z|HRV}} '''[[KK Cibona|Cibona]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |72:59
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |68:59 / 69:65 / 62:72 / 89:79
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Srijemska Mitrovica]] || [[Dvorana Pionir|Aco Nikolić]] &lt;br&gt; SD Pinki
||{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Mega Leks|Mega Leks]]
|align=&quot;center&quot; |95:88 / 93:74 / 61:49
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |81:66 / 84:73 / 77:61
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|CG}} '''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|align=&quot;center&quot;|80:76 / 59:69 / 78:77 / 77:73 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|91:72 / 107:69 / 72:80 / 80:84 / 97:54 
|-
|2020./21.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|82:8 / 85:79 / 71:75 / 80:81 / 67:60 
|-
|2021./22.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Beogradska arena|Beogradska arena]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan|KK Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;|90:76 / 85:81 / 67:70 / 84:112 / 80:77 
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvak !!doprvak 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Crvena zvezda ||'''6 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Partizan NIS Beograd ||'''6'''||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||'''2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||'''1 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||'''1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||0 ||1 
|-
|}

== Plasmani klubova u dosadašnjim izdanjima lige ==

=== Ligaški dio ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]  ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''18 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||10. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||8. ||10. ||5. ||7. ||11. ||7. ||12. || 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''13  
|bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||7. ||7. ||colspan=&quot;4&quot;| ||11. || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||9. ||7. ||9. ||12. ||14. || ||10. ||x 
|12.
|14.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''19 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12. ||7. ||11. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||11. ||8. ||7. ||11. ||7. ||x 
|9.
|8.
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''6 
|bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||6. ||9. ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| ||14. ||colspan=&quot;8&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||{{fusg|SLOB}} ||'''1 
|5. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]] ||{{fusg|ŠIRB}} ||'''12 
|6. ||9. ||12. ||13. ||11. ||11. ||12. || ||10. ||9. ||5. ||10. ||14. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''18 
|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||5. ||8. ||14. || ||13. ||13. ||8. ||6. ||12. ||6. ||11. ||x 
|10.
|12.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Split|Split]] ||{{fusg|SPL}} ||'''8 
|8. ||10. ||9. ||15. || ||14. ||10. ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| ||14. ||colspan=&quot;7&quot;| 
|13.
|13.
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''17 
|9. || ||5. ||14. || ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||6. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||5 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||x  
|2.
|3.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]] ||{{fusg|KVA}} ||'''1 
|10. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||{{fusg|SLOV}} ||'''6 
|11. || ||10. ||10. ||9. ||13. ||14. ||colspan=&quot;12&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''7 
|12. ||12. || ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||10. || ||7. ||13. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''18 
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||13. ||10. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||x 
|1.
|1.
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2 
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zagreb|Zagreb]] ||{{fusg|ZAG}} ||'''10 
| ||6. ||11. ||12. ||13. ||12. ||11. ||13. ||6. ||5. ||9. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} Borac Banja Luka ||{{fusg|BORBL}} ||'''2 
| ||11. ||13. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''7 
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||8. ||12. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Lovćen Cetinje ||{{fusg|LOV}} ||'''1 
|colspan=&quot;2&quot;| ||14. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''8 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||6. ||12. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''16 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||x 
|7.
|2.
|-
|{{Z|HRV}} [[GKK Šibenik|Šibenik]] ||{{fusg|ŠIB}} ||'''1 
|colspan=&quot;3&quot;| ||11. ||colspan=&quot;15&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Helios Domžale|Helios Domžale]] || ||'''7 
|colspan=&quot;3&quot;| ||16. ||12. ||8. ||13. ||12. ||14. || ||13. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!
!
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''3 
|colspan=&quot;4&quot;| ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. || ||9. ||14. ||colspan=&quot;11&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''10 
|colspan=&quot;8&quot;| ||7. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||  
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''5 
|colspan=&quot;8&quot;| ||11. ||10. ||8. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|ČEŠ}} [[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]] ||{{fusg|ČEZ}} ||'''1 
|colspan=&quot;9&quot;| ||8. ||colspan=&quot;9&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''9 
|colspan=&quot;9&quot;| ||11.  || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||6. ||12. ||9. ||5. ||10. ||8. ||x 
|4.
|5.
|-
|{{Z|MAK}} [[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]] ||{{fusg|MZT}} ||'''6 
|colspan=&quot;11&quot;| ||7. ||8. ||13. ||10. ||13. ||12. ||colspan=&quot;2&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|MAĐ}} [[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]] || ||'''3 
|colspan=&quot;11&quot;| ||12. ||12. ||7. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''7 
|colspan=&quot;12&quot;| ||9. ||10. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||6. ||9. ||5. ||x 
|6.
|10.
|-
|{{Z|SRB}} Metalac Valjevo ||{{fusg|MET}} ||'''2 
|colspan=&quot;13&quot;| ||6. ||11. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BUG}} Levski Sofija || ||'''1  
|colspan=&quot;13&quot;| ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Sutjeska Nikšić || ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||13. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Šentjur|Šentjur]] ||{{fusg|ŠEN}} ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||14. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''3 
|colspan=&quot;15&quot;| ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||x 
|3.
|9.
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički FMP|FMP Beograd]] || ||'''4  
|colspan=&quot;15&quot;| ||9. ||8. ||6. ||x  
|8.
|6.
|-
|{{Z|MAK}} Karpoš Sokoli Skoplje || ||'''1 
|colspan=&quot;15&quot;| ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|CEDOL}}  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|5.
|4.
|-
|{{Z|SLO}} Koper Primorska (Kopar) ||  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|14.
|
|}

=== Doigravanje  ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 
!19/20
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''2 
|bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;8&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''9 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;5&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''1  
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;17&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''4  
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P || ||4F ||4F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2  
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;7&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''13  
| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P 
|x
|P
|P
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''5  
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''6 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;9&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''13  
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F  
|x
|
|F
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''2 
|colspan=&quot;3&quot;| ||4F ||4F ||colspan=&quot;13&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''1  
|colspan=&quot;4&quot;| ||4F ||colspan=&quot;13&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''8  
|colspan=&quot;6&quot;| ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P  ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  
|x
|F
|2F
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|colspan=&quot;10&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F 
|x
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|2F
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''1  
|colspan=&quot;14&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''1  
|colspan=&quot;16&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || 
|x
|2F
|
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; &quot;align=&quot;center&quot;|'''Napomene za doigravanje'''
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P''' ||Prvak lige
|-
|bgcolor=&quot;silver&quot;|'''F''' ||Finalist
|-
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''2F''' ||Polufinalist
|-
|'''4F''' ||Četvrtfinalist
|}

=== Napomene za nazive klubova ===
&lt;small&gt;
{| 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|BORBL}} {{Z|BIH}} ''Borac Banja Luka'' – igrali pod nazivima – ''Borac Nektar, Banjalučka pivara'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BOS}} {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna Sarajevo]]'' – igrali pod nazivima ''Bosna Asa, Bosna ASA BH TELECOM'' &lt;br&gt; 
{{fusd|IGO}} {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]]'' – klub iz [[Bosanski Aleksandrovac|Aleksandrovca]], utakmice igra u [[Laktaši]]ma &lt;br&gt; 
{{fusd|SLOB}} {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]'' – igrali pod nazivom ''Sloboda Dita'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠIRB}} {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]]'' – igrali pod nazivima ''FEAL Široki, Široki Hercegtisak, Široki ERONET, Široki Prima pivo, Široki HT Eronet, Široki TT Kabeli, Široki WWin, Široki Primorka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BUD}} {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]'' igrali pod nazivima ''Budućnost m:tel, Budućnost VOLI'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LOV}} {{Z|CG}} ''Lovćen Cetinje'' – igrali pod nazivom ''Lovćen CG komercijalna banka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ČEZ}} {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]]'' – igrali pod nazivom ''ČEZ Basketball'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CIB}} {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Cibona VIP''  
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|KVA}} {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]]'' – igrali pod nazivom ''Triglav Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|SPL}} {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – igrali pod nazivom ''Split Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt;  
{{fusd|ŠIB}} {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – igrali pod nazivom ''Šibenka Dalmare'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ZAG}} {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Zagreb Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MAC}} {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]]'' – igrali pod nazivom ''Maccabi Electra'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MZT}} {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]]'' – igrali pod nazivom ''MZT Skopje Aerodrom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CEDOL}} {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]]'' – nastali 2019. godine spajanjem ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LAŠ}} {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – igrali pod nazivima ''Pivovarna Laško, Zlatorog'' &lt;br&gt; 
{{fusd|OLI}} {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''  – igrali pod nazivima ''Union Olimpija, Petrol Olimpija''. 2019. godine došlo do spajanja ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|SLOV}} {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]'' – igrali pod nazivom ''Geoplin Slovan'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠEN}} {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Šentjur]]'' – igrali pod nazivom ''Tajfun'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CRZV}} {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Crvena zvezda DIVA, Crvena zvezda Telekom, Crvena zvezda mts''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|FMPŽ}} {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Reflex, FMP''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|MEGA}} {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]]'' – klub iz [[Beograd]]a, ali igrali domaće utakmice u [[Smederevo|Smederevu]] i [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Igrali pod nazivima ''Mega Vizura, Mega Leks, Mega Bemax'' &lt;br&gt;  
{{fusd|MET}} {{Z|SRB}} ''Metalac Valjevo'' – igrali pod nazivom ''Metalac Farmakom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|PAR}} {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Partizan Pivara MB, Partizan Igokea, Partizan mt:s, Partizan NIS'' &lt;br&gt; 
{{fusd|VRŠ}} {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – igrali pod nazivima ''Hemofarm, Hemofarm STADA'' 
|}
&lt;/small&gt;
== Ukupna statistika==
''Zaključno sa sezonom 2021./22.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|#
|Momčad
|Utakmice
| colspan=&quot;3&quot; |Sveukupno
|Prosjek
|-
|1
|Maccabi Electra
|50
| colspan=&quot;3&quot; |4962
|99.24
|-
|2
|Cedevita Olimpija
|76
| colspan=&quot;3&quot; |6852
|90.16
|-
|3
|Crvena zvezda mts
|566
| colspan=&quot;3&quot; |49751
|87.9
|-
|4
|Partizan NIS
|499
| colspan=&quot;3&quot; |42278
|84.73
|-
|5
|Vršac
|226
| colspan=&quot;3&quot; |19095
|84.49
|-
|6
|Mega MIS
|224
| colspan=&quot;3&quot; |18754
|83.72
|-
|7
|Cedevita
|279
| colspan=&quot;3&quot; |23170
|83.05
|-
|8
|FMP Meridian
|343
| colspan=&quot;3&quot; |28433
|82.9
|-
|9
|Mornar-Barsko zlato
|146
| colspan=&quot;3&quot; |12067
|82.65
|-
|10
|SC Derby
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2122
|81.62
|-
|11
|Budućnost VOLI
|518
| colspan=&quot;3&quot; |41831
|80.75
|-
|12
|Cibona
|543
| colspan=&quot;3&quot; |43395
|79.92
|-
|13
|CEZ Nymburk
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2069
|79.58
|-
|14
|Koper Primorska
|21
| colspan=&quot;3&quot; |1666
|79.33
|-
|15
|Radnički
|131
| colspan=&quot;3&quot; |10365
|79.12
|-
|16
|Zadar
|509
| colspan=&quot;3&quot; |39977
|78.54
|-
|17
|Igokea m:tel
|277
| colspan=&quot;3&quot; |21745
|78.5
|-
|18
|Petrol Olimpija
|468
| colspan=&quot;3&quot; |36248
|77.45
|-
|19
|Vojvodina Srbijagas
|79
| colspan=&quot;3&quot; |6104
|77.27
|-
|20
|Zagreb CO
|260
| colspan=&quot;3&quot; |19937
|76.68
|-
|21
|Borac Mozzart
|50
| colspan=&quot;3&quot; |3769
|75.38
|-
|22
|Karpoš Sokoli
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1875
|72.12
|-
|23
|MZT Skopje Aerodrom
|152
| colspan=&quot;3&quot; |10937
|71.95
|-
|24
|Szolnoki Olaj
|77
| colspan=&quot;3&quot; |5492
|71.32
|-
|25
|Široki
|308
| colspan=&quot;3&quot; |21783
|70.72
|-
|26
|Šibenka Dalmare
|30
| colspan=&quot;3&quot; |2120
|70.67
|-
|27
|Banjalučka pivara
|48
| colspan=&quot;3&quot; |3341
|69.6
|-
|28
|Helios Suns
|186
| colspan=&quot;3&quot; |12921
|69.47
|-
|29
|Krka
|374
| colspan=&quot;3&quot; |25744
|68.83
|-
|30
|Split
|254
| colspan=&quot;3&quot; |17111
|67.37
|-
|31
|Metalac Farmakom
|52
| colspan=&quot;3&quot; |3482
|66.96
|-
|32
|Zlatorog Laško
|153
| colspan=&quot;3&quot; |10192
|66.61
|-
|33
|Tajfun
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1716
|66
|-
|34
|Lovćen 1947
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1712
|65.85
|-
|35
|Bosna Royal
|180
| colspan=&quot;3&quot; |11705
|65.03
|-
|36
|Sutjeska
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1664
|64
|-
|37
|Geoplin Slovan
|156
| colspan=&quot;3&quot; |9929
|63.65
|-
|38
|Levski Sofija
|25
| colspan=&quot;3&quot; |1479
|59.16
|-
|39
|Triglav osiguranje
|22
| colspan=&quot;3&quot; |1057
|48.05
|-
|40
|Sloboda Dita
|22
| colspan=&quot;3&quot; |956
|43.45
|}
Izvor: https://www.aba-liga.com/teams-statistics/

== Zanimljivosti ==

Dušan Kecman postao je medijska zvijezda u Srbiji [[25. travnja]] [[2010.]] godine, kada je u završnoj utakmici [[NLB liga|NLB lige]], odigranoj u [[Arena Zagreb|zagrebačkoj Areni]], protiv domaće [[KK Cibona|Cibone]] s više od pola igrališta, šest desetinki prije isteka produžetka postigao pogodak za tri poena, čime je Partizan četvrti put uzastopno osvojio ovo natjecanje.&lt;ref name=&quot;press&quot;&gt;{{cite web |author=(D. I. – A. J. – M. B.) |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |title=Dušan Kecman: Znao sam da lopta ide u koš! – www.pressonline.rs |language=sr |publisher=Pressonline.rs |date=26. travnja 2010. |accessdate=28. rujna 2013. |archive-date=27. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120627081131/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
  
U prethodnom napadu košarkaš Cibone [[Bojan Bogdanović]] također je postigao tricu u posljednjoj sekundi utakmice, nakon čega su svi igrači i stručni stožer Cibone počeli slaviti ušavši u igralište. Nekoliko trenutaka potom Kecman, koji se nije istaknuo u dotadašnjem tijeku utakmice, primio je loptu s nešto više od pola igrališta i uputio ju prema košu. Lopta se odbila od table i ušla u koš.,&lt;ref&gt;{{cite web|author=Meld je aan of registreer je om een reactie te plaatsen! |url=http://www.youtube.com/watch?v=ymJZznFl3vs&amp;feature=player_embedded |title=Snimka pogotka na stranici: www.youtube.com |publisher=Youtube.com |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; ostavivši u nevjerici oko 16 200 gledatelja koji su sa svojim miljenicima već slavili pobjedu. Sljedećeg dana Cibona je službeno uložila žalbu disciplinskom povjerenstvu NLB lige, smatrajući kako napad Partizana nije mogao otpočeti dok su strane osobe na igralištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=25&amp;nav_id=426875 |title=Žalba košarkaškog kluba Cibona, www.b92.net/sport |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Žalba je, međutim, odbačena kao neregularna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nlb_liga.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=27&amp;nav_id=427240 |title=Odbačena žalba Cibone: www.b92.net/sport/kosarka |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Sam Kecman je skromno proslavio svoj uspjeh, ali je postao zvijezda dobivši i nadimke poput ''Kecman 0-0-6''.&lt;ref name=&quot;press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Piše: utorak, 27. travnja 2010. 11:41 |url=http://www.index.hr/sport/clanak/agent-kecman-dusan-kecman-006-znao-sam-da-je-pravac-suta-dobar/488272.aspx |title=Agent Kecman, Dušan Kecman, 006: Znao sam da je pravac šuta dobar: www.index.hr/sport |publisher=Index.hr |date = 27. travnja 2010. |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Najveća športska televizijska kuća u SAD-u, ESPN, odabrala je u lipnju [[2011.]] 10 najnevjerojatnijih športskih završnica u povijesti koje su zabilježile televizijske kamere. Devet od deset događaja odigralo se u Americi, a jedini koji nije upravo je ova Kecmanova trica koja je zauzela visoko treće mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/kecmanova-trica-ciboni-u-10-najluih-sportskih-zavrsnica-224938 www.24sata.hr], &quot;Kecmanova trica Ciboni u 10 najluđih sportskih završnica&quot;, objavljeno 19. lipnja 2011., pristupljeno 28. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

Četiri godine kasnije, 25. travnja [[2014.]], u poluzavršnici je Cedevita u Beogradu pobijedila Partizan 81:79 tricom Nolana Smitha sa zvukom sirene.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/live-od-20-sati-cedevita-preko-partizan-lovi-hrvatsko-finale-363978 www.24sata.hr], &quot;Nolan Smith sa zvukom sirene zabio tricu za hrvatski finale!&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt; Igrao se koš za koš, a Partizan je imao &quot;pola&quot; koša prednosti i napad do gotovo samog kraja. Promašili su, Nolan Smith povukao je kontru i s osam metara sa zvukom sirene pogodio. Činilo se da će ući iz prve, međutim, lopta se počela predomišljati, ali je ipak prošla kroz mrežicu. Time je osigurana hrvatska završnica u Beogradu, jer je prethodno Cibona izbacila Crvenu zvezdu. Cibona i Cedevita izborili su nastup u Euroligi, a iz iste izbacili srbijanske klubove. Partizan zbog poraza od Cedevite nakon 12 godina ne će nastupati u Euroligi. Smith je izjavio kako je osjećao da je upućeni udarac dobar i da će nakon par promašenih ovaj ući.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/repesa-cestitam-igracima-a-sad-idemo-osvojiti-taj-naslov-364001?from=preview www.24sata.hr], &quot;Junak Smith: Znao sam da će lopta ući čim sam bacio loptu&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Druga ABA liga]] 
* [[Superkup ABA lige]]
* [[Alpe Adria Cup]]
* [[Balkanska liga]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.aba-liga.com/ Službene stranice ABA lige] 
* [http://www.abaliga.com/ Službene stranice ABA lige (stare)]

==Izvori i napomene ==
{{izvori|30em}}

{{bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{ABA liga}}
{{Košarkaške lige}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

[[Kategorija:ABA liga| ]]</text>
      <sha1>n2ovw9wvx3qq9yurekfghujxzpaowmu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624071</id>
      <parentid>7623885</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:03:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-56986-71|~2026-56986-71]] ([[User talk:~2026-56986-71|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7618585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45813" sha1="64rephw5t31eenp3jh788822ehtu88b" xml:space="preserve">{{Infookvir košarkaška liga
| ime                 = ABA Liga
| slika               = 
| države              = {{Z+X|AUT}} &lt;br&gt; {{Z+X|BIH}} &lt;br&gt; {{Z+X|CG}} &lt;br&gt; {{Z+X|HRV}} &lt;br&gt; {{Z+X|RUM}} &lt;br&gt; {{Z+X|SLO}} &lt;br&gt; {{Z+X|SRB}} &lt;br&gt; {{Z+X|UAE}}
| osnovana            = [[2001.]]
| predsjednik         = Đorđije Pavićević
| broj_klubova        = 18 
| prvaci_sezone       = 
| prvaci              = 
| najuspješniji_klub  = {{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
| rang_lige           = 1.
| viša_liga           = 
| niža_liga           = [[Druga ABA liga|2. ABA Liga]]&lt;ref name=&quot;2aba&quot;&gt;[http://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2017&amp;mm=07&amp;dd=24&amp;nav_id=1286111 B92.net: Startuje ABA liga 2 – Dinamik, Borac, Bosna...], objavljeno 24. srpnja 2017. godine, pristupljeno 2. kolovoza 2017. godine&lt;/ref&gt;
| službena_stranica   = [http://www.aba-liga.com/ aba-liga.com] 
| sezona              = 
}}

'''ABA liga''' je regionalna [[košarka]]ška liga koja se igra pretežno na području [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]].

== Povijest ==
Raspadom [[SFRJ]] u [[1991.]] godini također se raspala i košarkaška liga SFRJ. Košarkaške lige u sada samostalnim državama [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Srbija|Srbiji]] nisu dosegle kakvoću koja je postojala u ligi bivše SFRJ.

Godine [[2001.]] predstavnici [[KK Bosna|KK Bosne]], [[KK Budućnost]]i, [[KK Cibona|KK Cibone]] i [[KK Olimpija|KK Olimpije]] osnivaju Jadransku ligu u koju se uključuju i drugi predstavnici iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Sljedeće sezone u ligi se natjecala [[KK Crvena zvezda]], prvi klub iz [[Srbija|Srbije]], kao i [[izrael]]ski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]. Maccabi je napustio ligu iduće sezone, a u ligu su stupili ostali klubovi iz tadašnje [[SCG]]. U sezoni 2003./04. liga je proširena na 14 klubova,  2004./05. na 16 klubova, da bi se u iduće sezone vratila na 14 klubova.

U srpnju 2017. godine postignuta je odluka o osnivanju [[Druga ABA liga|2. ABA lige]], koja kreće od sezone 2017./18.,&lt;ref name=&quot;2aba&quot; /&gt; te [[Superkup ABA lige|Superkupa ABA lige]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.aba-liga.com/news.php?id=38503 aba-liga.com, ''The ABA League Second Division will start from the 2017/18 season''], objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 30. rujna 2017.&lt;/ref&gt; Dana [[22. travnja]] [[Šport u 2020.|2020.]] donešena je odluka kako će se u sezoni [[ABA liga 2020./21.|2020./21.]] proširiti s 12 na 14 klubova, a u elitni razred ulaze prvoplasirani i drugoplasirani iz ABA 2 lige, [[KK Borac Čačak|Borac]] iz [[Čačak|Čačka]] i [[KK Split|Split]]. Tako u ligi ostaju posljednjeplasirani [[KK Zadar]] i [[KK Cibona]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportklub.hr/Kosarka/ABA-League/a110911-Odluka-Split-postaje-novi-clan-ABA-lige-Zadar-ostaje.html |title=Odluka: Split postaje novi član ABA lige, Zadar ostaje |publisher=[[Sport Klub]] |work=sportklub.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=ABA liga se širi, novi članovi KK Borac (Čačak) i KK Split |url=https://sportsport.ba/kosarka/aba-liga-se-siri-novi-clanovi-kk-borac-cacak-i-kk-split/358988 |publisher=SportSport |work=sportport.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020. |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://centralna.ba/aba-liga-se-siri-kk-split-je-novi-clan/ |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=Centralna |work=centralna.ba |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&amp;id=2177544 |title=ABA liga se širi, KK Split je novi član |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I |Index.hr]] |work=www.index.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zadar će ipak ostati u ABA ligi, a Split se vraća nakon 7 godina&amp;nbsp; |url=https://m.24sata.hr/sport/zadar-ce-ipak-ostati-u-aba-ligi-a-split-se-vraca-nakon-7-godina-689032 |publisher=[[24sata]]&amp;nbsp; |work=www.24sata.hr |date=23. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Imena ===
* Goodyear liga (od 2001. do 2006.)
* NLB liga (od 2006. do 2011.)
* ABA liga (od 2011.)

== Sustav natjecanja ==
Prvi dio natjecanja se najčešće odvijao po dvokružnom liga-sustavu. Drugi dio natjecanja razlikovao se kroz sezone, prve tri sezone igrao se final-four (4 momčadi u završnici), potom se dvije sezone igrao final-eight (osam najuspješnijih ekipa iz prvog dijela natjecanja išlo je u završnicu), u sezoni 2006./07. igralo se je doigravanje dviju najboljih momčadi, da bi se od sezone 2007./08. vratio sustav završne četvorice.

Sezona 2014./15. uvela je novi sustav. Prve 4 ekipe na kraju regularnog dijela sezone bi igrale doigravanje po principu: prvi protiv četvrtog, drugi protiv trećeg. Tako je igran i final-four. Prve bi se dvije utakmice igrale na terenu višerangirane momčadi; potom dvije na terenu protivnika. Eventualna 5., odlučujuća utakmica bi se igrala na terenu višerangirane momčadi.

Ligu su osnovali klubovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Nastupali su i klubovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Češka|Češke]], [[Izrael|Izraela]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

== Sudionici ==

=== Sudionici 2019./20. ===
* {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea]]'' – [[Aleksandrovac (Laktaši, BiH)|Aleksandrovac]] / [[Laktaši]] {{fusg|IGO}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]'' – [[Podgorica]] {{fusg|BUD}} 
* {{Z|CG}} ''[[KK Mornar Bar|Mornar]]'' – [[Bar (grad)|Bar]]
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|CIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}}{{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Koper Primorska|Koper Primorska]]'' – [[Kopar]]
* {{Z|SLO}} ''[[KK Krka|Krka]]'' – [[Novo Mesto]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda mts]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}}{{fusg|CRZV}}  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički FMP|FMP]]'' – [[Beograd]] 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Bemax Beograd|Mega Bemax]]'' – [[Beograd]] / [[Srijemska Mitrovica]] {{fusg||3}}{{fusg|MEGA}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]'' – [[Beograd]] {{fusg|PAR}}

=== Bivše momčadi (2001. – 2019.) ===
&lt;small&gt; klubovi napisani po tradicionalnim nazivima &lt;/small&gt;
{| 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BIH}} ''[[KK Borac Banja Luka|Borac]]'' – [[Banja Luka]] {{fusg|BORBL}} 
* {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna]]'' – [[Sarajevo]]  {{fusg|BOS}} 
* {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda]]'' – [[Tuzla]] {{fusg|SLOB}} 
* {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki]]'' – [[Široki Brijeg]] {{fusg|ŠIRB}} 
* {{Z|BUG}} ''[[BK Levski Sofija|Levski]]'' – [[Sofija]]
* {{Z|CG}} ''[[KK Lovćen Cetinje|Lovćen]]'' –  [[Cetinje]] {{fusg|LOV}}  
* {{Z|CG}} ''[[KK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]]'' – [[Nikšić]]
* {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Basketball]]'' –  Nymburk {{fusg|ČEZ}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner]]'' – [[Rijeka]] {{fusg|KVA}} 
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – [[Split]] {{fusg|SPL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – [[Šibenik]] {{fusg|ŠIB}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|2}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – [[Zagreb]] {{fusg|ZAG}} 
* {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]'' – [[Tel Aviv]] {{fusg|MAC}} 
* {{Z|MAĐ}} ''[[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]]'' – [[Szolnok]] 
* {{Z|MAK}} ''[[KK Karpoš Sokoli|Karpoš Sokoli]]'' – [[Skoplje]]
* {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT]]'' – [[Skoplje]] {{fusg|MZT}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Helios Domžale|Helios]]'' – [[Domžale]] 
| width=&quot;40%&quot; valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – [[Laško]] {{fusg|LAŠ}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|2}} {{fusg|OLI}} {{fusg|CEDOL}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan]]'' – [[Ljubljana]] {{fusg|SLOV}} 
* {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Tajfun]]'' – [[Šentjur]] {{fusg|ŠEN}} 
* {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]]'' – [[Beograd]] {{fusg|1}} {{fusg|FMPŽ}} {{fusg|CRZV}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]'' – [[Kragujevac]]
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas]]'' – [[Novi Sad]]  
* {{Z|SRB}} ''[[KK Metalac Valjevo|Metalac]]'' – [[Valjevo]] {{fusg|MET}} 
* {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – [[Vršac]] {{fusg|VRŠ}}  
|}
&lt;small&gt;   
{{fusd|1}} 2011. godine došlo je do udruženja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|&quot;Crvene zvezde&quot;]]'' i ''[[FMP Železnik Beograd|&quot;FMP Železnika&quot;]]''.''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FMP and Crvena zvezda united in one club |url=http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |accessdate=28. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110907181955/http://www.adriaticbasket.info/w2/news.php?id=4393 |archivedate=7. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;
{{fusd|2}} 2019. godine došlo do udruženja ''[[KK Cedevita Zagreb|&quot;Cedevite&quot;]]'' i ''[[KK Olimpija Ljubljana|&quot;Olimpije&quot;]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|3}} ''[[KK Mega Leks|&quot;Mega&quot;]]'' ima sjedište u [[Beograd]]u, ali utakmice ABA lige igra u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] te ranije u [[Smederevo|Smederevu]]. Od 2019. igraju ponovno u Beogradu  
&lt;/small&gt;

== Regularna sezona ==
Poredak najbolja tri kluba nakon završetka ligaškog dijela.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!prvi !!drugi !!treći
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Goodyear liga
|-
|[[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]] 
||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona VIP]]
|-
|[[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] ||{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Zadar|KK Zadar]] 
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]] ||{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|Reflex]] 
|{{Z|HRV}}{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|KK Cibona Zagreb]] ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|-
|[[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]] 
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]]  ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|[[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|NLB liga
|-
|[[NLB liga 2006./07.|2006./07.]] ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|-
|[[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2008./09.|2008./09.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2009./10.|2009./10.]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|-
|[[NLB liga 2010./11.|2010./11.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]] ||{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka]]
|-
!colspan=&quot;4&quot;|ABA liga
|-
|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]] ||{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]
|-
|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]] ||{{Z|BIH}} [[KK Igokea Bosanski Aleksandrovac|Igokea]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]
|-
|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]
|-
|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|-
|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan NIS]]  
|-
|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] 
|-
|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]] ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|-
|[[ABA liga 2019./20.|2019./20.]] || colspan=&quot;3&quot;|otkazano zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
|-
|[[ABA liga 2020./21.|2020./21.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Barsko Zlato]]
|-
|[[ABA liga 2021./22.|2021./22.]]
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan|Partizan NIS]]
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]]
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvi !!drugi !!treći 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||7 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||4 ||3 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||2 ||2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||1 ||3 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||1 ||1 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||1 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||1 ||1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||1 ||0 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||1 ||0 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||1 ||0 ||0
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||0 ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||0 ||0 ||1 
|-
|}

== Završnica ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!Sezona !!Sustav !!Domaćin !!Dvorana !!Pobjednik !!Finalist !!Ishod
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2001./02.|2001./02.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]]
|{{Z|SLO}} '''[[KK Olimpija Ljubljana|Union Olimpija]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Krka Novo Mesto|Krka Telekom]]
|align=&quot;center&quot;| 73:59
|-
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2002./03.|2002./03.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}}  [[Ljubljana]] ||[[Dvorana Tivoli|Tivoli]] 
|{{Z|HRV}}  '''[[KK Zadar|Zadar]]''' ||{{Z|IZR}}  [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi]]
|align=&quot;center&quot;| 91:88
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2003./04.|2003./04.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Košarkaški centar Dražen Petrović|Dražen Petrović]]&lt;ref&gt;[http://www.adriaticbasket.com/finalfour2004/arena_info.shtml Basketball hall »Dražen Petrović«] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|Reflex]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona Zagreb|Cibona VIP]] 
|align=&quot;center&quot;| 71:70
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2004./05.|2004./05.]]
|završni turnir (8) ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Hala Pionir]]&lt;ref&gt;[http://f8.adriaticbasket.com/200405/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=10&amp;limitstart=30 The venue: Sport's Hall Pionir]&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Pivara MB]] 
|align=&quot;center&quot;| 89:76
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[Goodyear liga 2005./06.|2005./06.]] 
|završni turnir (8) ||{{Z|BIH}} [[Sarajevo]]  ||[[Dvorana Mirza Delibašić|Mirza Delibašić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |title=The Sport’s Hall is soon-to-be ready for the F8 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070604114044/http://f8.adriaticbasket.com/news.php?id=2080 |archive-date=4. lipnja 2007. |access-date=7. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} '''[[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]]''' ||{{Z|SCG}}{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;| 73:72
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2006./07.|2006./07.]]
| doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Beograd]] 
|align=&quot;center&quot;| 85:83 / 94:82
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2007./08.|2007./08.]] 
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]]  ||Tivoli&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |title=SPORT'S HALL TIVOLI |access-date=7. travnja 2009. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805054622/http://adriaticbasket.com/f42008/halltivoli.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan Igokea]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarm STADA]]
|align=&quot;center&quot;| 69:51
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2008./09.|2008./09.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena]]
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 63:49
|- 
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2009./10.|2009./10.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Arena Zagreb]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona]]
|align=&quot;center&quot;| 75:74
|-
|align=&quot;center&quot;| [[NLB liga 2010./11.|2010./11.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SLO}} [[Ljubljana]] ||Arena Stožice
||{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija|Union Olimpija]]
|align=&quot;center&quot;| 77:74
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2011./12.|2011./12.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|IZR}} [[Tel Aviv]] ||Yad Eliyahu Arena
|{{Z|IZR}} '''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Electra]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |87:77
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2012./13.|2012./13.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|BIH}} [[Laktaši]] ||[[Športska dvorana Laktaši]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Partizan Beograd|Partizan mt:s]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]
|align=&quot;center&quot; |71:63
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2013./14.|2013./14.]]
|završni turnir (4) ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Beogradska arena|Kombank arena]]
||{{Z|HRV}} '''[[KK Cibona|Cibona]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |72:59
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2014./15.|2014./15.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |68:59 / 69:65 / 62:72 / 89:79
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2015./16.|2015./16.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Srijemska Mitrovica]] || [[Dvorana Pionir|Aco Nikolić]] &lt;br&gt; SD Pinki
||{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Telekom]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Mega Leks|Mega Leks]]
|align=&quot;center&quot; |95:88 / 93:74 / 61:49
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2016./17.|2016./17.]]
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ||[[Dvorana Pionir|Pionir]] &lt;br&gt; [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova II]]
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]]
|align=&quot;center&quot; |81:66 / 84:73 / 77:61
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2017./18.|2017./18.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|CG}} '''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] ||{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]] 
|align=&quot;center&quot;|80:76 / 59:69 / 78:77 / 77:73 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[ABA liga 2018./19.|2018./19.]] 
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|91:72 / 107:69 / 72:80 / 80:84 / 97:54 
|-
|2020./21.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|CG}} [[Podgorica]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Sportski centar Morača|Morača]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost VOLI]] 
|align=&quot;center&quot;|82:8 / 85:79 / 71:75 / 80:81 / 67:60 
|-
|2021./22.
|doigravanje ||{{Z|SRB}} [[Beograd]] &lt;br&gt; {{Z|SRB}} [[Beograd]] ||[[Dvorana Aleksandar Nikolić|Aleksandar Nikolić]] &lt;br&gt; [[Beogradska arena|Beogradska arena]] 
|{{Z|SRB}} '''[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda mts]]''' ||{{Z|SRB}} [[KK Partizan|KK Partizan]] 
|align=&quot;center&quot;|90:76 / 85:81 / 67:70 / 84:112 / 80:77 
|-
|}

=== Uspješnost klubova ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!klub !!prvak !!doprvak 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Crvena zvezda ||'''6 ||2 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} Partizan NIS Beograd ||'''6'''||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd|FMP Železnik]] ||'''2 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||'''1 ||3 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||'''1 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] ||'''1 ||0 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||0 ||4 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] ||0 ||1 
|-
|align=&quot;left&quot;|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||0 ||1 
|-
|}

== Plasmani klubova u dosadašnjim izdanjima lige ==

=== Ligaški dio ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]  ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''18 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||10. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||9. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||8. ||10. ||5. ||7. ||11. ||7. ||12. || 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''13  
|bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||7. ||7. ||colspan=&quot;4&quot;| ||11. || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||9. ||7. ||9. ||12. ||14. || ||10. ||x 
|12.
|14.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''19 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12. ||7. ||11. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||11. ||8. ||7. ||11. ||7. ||x 
|9.
|8.
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''6 
|bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||6. ||9. ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| ||14. ||colspan=&quot;8&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||{{fusg|SLOB}} ||'''1 
|5. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]] ||{{fusg|ŠIRB}} ||'''12 
|6. ||9. ||12. ||13. ||11. ||11. ||12. || ||10. ||9. ||5. ||10. ||14. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''18 
|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||5. ||8. ||14. || ||13. ||13. ||8. ||6. ||12. ||6. ||11. ||x 
|10.
|12.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Split|Split]] ||{{fusg|SPL}} ||'''8 
|8. ||10. ||9. ||15. || ||14. ||10. ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| ||14. ||colspan=&quot;7&quot;| 
|13.
|13.
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''17 
|9. || ||5. ||14. || ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. ||6. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||5 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||x  
|2.
|3.
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]] ||{{fusg|KVA}} ||'''1 
|10. ||colspan=&quot;18&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||{{fusg|SLOV}} ||'''6 
|11. || ||10. ||10. ||9. ||13. ||14. ||colspan=&quot;12&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''7 
|12. ||12. || ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||10. || ||7. ||13. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''18 
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||13. ||10. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||x 
|1.
|1.
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2 
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zagreb|Zagreb]] ||{{fusg|ZAG}} ||'''10 
| ||6. ||11. ||12. ||13. ||12. ||11. ||13. ||6. ||5. ||9. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BIH}} Borac Banja Luka ||{{fusg|BORBL}} ||'''2 
| ||11. ||13. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''7 
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|7. ||8. ||12. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Lovćen Cetinje ||{{fusg|LOV}} ||'''1 
|colspan=&quot;2&quot;| ||14. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''8 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||6. ||12. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''16 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||5. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||x 
|7.
|2.
|-
|{{Z|HRV}} [[GKK Šibenik|Šibenik]] ||{{fusg|ŠIB}} ||'''1 
|colspan=&quot;3&quot;| ||11. ||colspan=&quot;15&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Helios Domžale|Helios Domžale]] || ||'''7 
|colspan=&quot;3&quot;| ||16. ||12. ||8. ||13. ||12. ||14. || ||13. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|
|
|-
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 !!19/20 
!
!
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''3 
|colspan=&quot;4&quot;| ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|6. || ||9. ||14. ||colspan=&quot;11&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''10 
|colspan=&quot;8&quot;| ||7. ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||  
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''5 
|colspan=&quot;8&quot;| ||11. ||10. ||8. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||11. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|ČEŠ}} [[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]] ||{{fusg|ČEZ}} ||'''1 
|colspan=&quot;9&quot;| ||8. ||colspan=&quot;9&quot;|
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''9 
|colspan=&quot;9&quot;| ||11.  || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||6. ||12. ||9. ||5. ||10. ||8. ||x 
|4.
|5.
|-
|{{Z|MAK}} [[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]] ||{{fusg|MZT}} ||'''6 
|colspan=&quot;11&quot;| ||7. ||8. ||13. ||10. ||13. ||12. ||colspan=&quot;2&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|MAĐ}} [[Szolnoki Olaj KK|Szolnoki Olaj]] || ||'''3 
|colspan=&quot;11&quot;| ||12. ||12. ||7. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''7 
|colspan=&quot;12&quot;| ||9. ||10. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||6. ||9. ||5. ||x 
|6.
|10.
|-
|{{Z|SRB}} Metalac Valjevo ||{{fusg|MET}} ||'''2 
|colspan=&quot;13&quot;| ||6. ||11. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|BUG}} Levski Sofija || ||'''1  
|colspan=&quot;13&quot;| ||14. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Sutjeska Nikšić || ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||13. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Šentjur|Šentjur]] ||{{fusg|ŠEN}} ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||14. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''3 
|colspan=&quot;15&quot;| ||8. ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|4. ||9. ||x 
|3.
|9.
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički FMP|FMP Beograd]] || ||'''4  
|colspan=&quot;15&quot;| ||9. ||8. ||6. ||x  
|8.
|6.
|-
|{{Z|MAK}} Karpoš Sokoli Skoplje || ||'''1 
|colspan=&quot;15&quot;| ||10. ||colspan=&quot;3&quot;| 
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|CEDOL}}  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|5.
|4.
|-
|{{Z|SLO}} Koper Primorska (Kopar) ||  ||'''1 
|colspan=&quot;18&quot;| ||x 
|14.
|
|}

=== Doigravanje  ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
!Klub !!Nazivi !!sezona !!2001/02 !!02/03 !!03/04 !!04/05 !!05/06 !!06/07 !!07/08 !!08/09 !!09/10 !!10/11 !!11/12 !!12/13 !!13/14 !!14/15 !!15/16 !!16/17 !!17/18 !!18/19 
!19/20
!20/21
!21/22
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||{{fusg|OLI}}{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Krka|Krka Novo Mesto]] || ||'''2 
|bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;8&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cibona|Cibona Zagreb]] ||{{fusg|CIB}} ||'''9 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||4F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;5&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SLO}} [[KK Laško|Laško]] ||{{fusg|LAŠ}} ||'''1  
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;17&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Zadar|Zadar]] || ||'''4  
| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P || ||4F ||4F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]] ||{{fusg|MAC}} ||'''2  
| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;8&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||colspan=&quot;7&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]] ||{{fusg|CRZV}} ||'''13  
| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|4F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P 
|x
|P
|P
|-
|{{Z|SRB}} [[FMP Železnik Beograd]] ||{{fusg|FMPŽ}}{{fusg|CRZV}} ||'''5  
|colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||4F ||colspan=&quot;11&quot;| 
|x
|
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vršac|Vršac]] ||{{fusg|VRŠ}} ||'''6 
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;9&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] ||{{fusg|PAR}} ||'''13  
|colspan=&quot;3&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F  
|x
|
|F
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] ||{{fusg|BOS}} ||'''2 
|colspan=&quot;3&quot;| ||4F ||4F ||colspan=&quot;13&quot;|  
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Srbijagas Novi Sad]] || ||'''1  
|colspan=&quot;4&quot;| ||4F ||colspan=&quot;13&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} [[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||{{fusg|BUD}} ||'''8  
|colspan=&quot;6&quot;| ||4F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;2&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P  ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F  
|x
|F
|2F
|-
|{{Z|HRV}} [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita Zagreb]] ||{{fusg|CEDOL}} ||'''7  
|colspan=&quot;10&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F 
|x
|
|
|-
|{{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac / Laktaši)]] ||{{fusg|IGO}} ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] || ||'''1  
|colspan=&quot;11&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F ||colspan=&quot;6&quot;| 
|x
|2F
|4F
|-
|{{Z|SRB}} [[KK Mega Bemax Beograd|Mega (Beograd / Srijemska Mitrovica)]] ||{{fusg|MEGA}} ||'''1  
|colspan=&quot;14&quot;| ||bgcolor=&quot;silver&quot;|F ||colspan=&quot;3&quot;| 
|x
|
|
|-
|{{Z|CG}} Mornar Bar || ||'''1  
|colspan=&quot;16&quot;| ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|2F || 
|x
|2F
|
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; &quot;align=&quot;center&quot;|'''Napomene za doigravanje'''
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''P''' ||Prvak lige
|-
|bgcolor=&quot;silver&quot;|'''F''' ||Finalist
|-
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''2F''' ||Polufinalist
|-
|'''4F''' ||Četvrtfinalist
|}

=== Napomene za nazive klubova ===
&lt;small&gt;
{| 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|BORBL}} {{Z|BIH}} ''Borac Banja Luka'' – igrali pod nazivima – ''Borac Nektar, Banjalučka pivara'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BOS}} {{Z|BIH}} ''[[KK Bosna|Bosna Sarajevo]]'' – igrali pod nazivima ''Bosna Asa, Bosna ASA BH TELECOM'' &lt;br&gt; 
{{fusd|IGO}} {{Z|BIH}} ''[[KK Igokea Aleksandrovac|Igokea (Aleksandrovac – Laktaši)]]'' – klub iz [[Bosanski Aleksandrovac|Aleksandrovca]], utakmice igra u [[Laktaši]]ma &lt;br&gt; 
{{fusd|SLOB}} {{Z|BIH}} ''[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]'' – igrali pod nazivom ''Sloboda Dita'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠIRB}} {{Z|BIH}} ''[[HKK Široki|Široki (Široki Brijeg)]]'' – igrali pod nazivima ''FEAL Široki, Široki Hercegtisak, Široki ERONET, Široki Prima pivo, Široki HT Eronet, Široki TT Kabeli, Široki WWin, Široki Primorka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|BUD}} {{Z|CG}} ''[[KK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]'' igrali pod nazivima ''Budućnost m:tel, Budućnost VOLI'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LOV}} {{Z|CG}} ''Lovćen Cetinje'' – igrali pod nazivom ''Lovćen CG komercijalna banka'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ČEZ}} {{Z|ČEŠ}} ''[[ČEZ Basketball Nymburk|ČEZ Nymburk]]'' – igrali pod nazivom ''ČEZ Basketball'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CIB}} {{Z|HRV}} ''[[KK Cibona|Cibona Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Cibona VIP''  
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|KVA}} {{Z|HRV}} ''[[KK Kvarner Novi Resort|Kvarner Rijeka]]'' – igrali pod nazivom ''Triglav Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|SPL}} {{Z|HRV}} ''[[KK Split|Split]]'' – igrali pod nazivom ''Split Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt;  
{{fusd|ŠIB}} {{Z|HRV}} ''[[GKK Šibenik|Šibenik]]'' – igrali pod nazivom ''Šibenka Dalmare'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ZAG}} {{Z|HRV}} ''[[KK Zagreb|Zagreb]]'' – igrali pod nazivom ''Zagreb Croatia Osiguranje'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MAC}} {{Z|IZR}} ''[[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel-Aviv]]'' – igrali pod nazivom ''Maccabi Electra'' &lt;br&gt; 
{{fusd|MZT}} {{Z|MAK}} ''[[KK MZT Skoplje|MZT Skopje]]'' – igrali pod nazivom ''MZT Skopje Aerodrom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CEDOL}} {{Z|SLO}} ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija Ljubljana]]'' – nastali 2019. godine spajanjem ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' &lt;br&gt; 
{{fusd|LAŠ}} {{Z|SLO}} ''[[KK Laško|Laško]]'' – igrali pod nazivima ''Pivovarna Laško, Zlatorog'' &lt;br&gt; 
{{fusd|OLI}} {{Z|SLO}} ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''  – igrali pod nazivima ''Union Olimpija, Petrol Olimpija''. 2019. godine došlo do spajanja ''[[KK Olimpija Ljubljana|Olimpije]]'' i ''[[KK Cedevita Zagreb|Cedevite]]'' u ''[[KK Cedevita Olimpija|Cedevitu Olimpiju]]'' 
| width=&quot;34%&quot; valign=&quot;top&quot;| 
{{fusd|SLOV}} {{Z|SLO}} ''[[KD Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]'' – igrali pod nazivom ''Geoplin Slovan'' &lt;br&gt; 
{{fusd|ŠEN}} {{Z|SLO}} ''[[KK Šentjur|Šentjur]]'' – igrali pod nazivom ''Tajfun'' &lt;br&gt; 
{{fusd|CRZV}} {{Z|SRB}} ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Crvena zvezda DIVA, Crvena zvezda Telekom, Crvena zvezda mts''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|FMPŽ}} {{Z|SRB}} ''[[FMP Železnik Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Reflex, FMP''. 2011. godine došlo do spajanja ''[[KK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]''  i ''[[FMP Železnik Beograd|FMP Železnika]]'', koji je preuzeo ''FMP-ovo'' mjesto &lt;br&gt; 
{{fusd|MEGA}} {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Vizura|Mega (Srijemska Mitrovica / Smederevo / Beograd)]]'' – klub iz [[Beograd]]a, ali igrali domaće utakmice u [[Smederevo|Smederevu]] i [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Igrali pod nazivima ''Mega Vizura, Mega Leks, Mega Bemax'' &lt;br&gt;  
{{fusd|MET}} {{Z|SRB}} ''Metalac Valjevo'' – igrali pod nazivom ''Metalac Farmakom'' &lt;br&gt; 
{{fusd|PAR}} {{Z|SRB}} ''[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]]'' – igrali pod nazivima ''Partizan Pivara MB, Partizan Igokea, Partizan mt:s, Partizan NIS'' &lt;br&gt; 
{{fusd|VRŠ}} {{Z|SRB}} ''[[KK Vršac|Vršac]]'' – igrali pod nazivima ''Hemofarm, Hemofarm STADA'' 
|}
&lt;/small&gt;
== Ukupna statistika==
''Zaključno sa sezonom 2021./22.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|#
|Momčad
|Utakmice
| colspan=&quot;3&quot; |Sveukupno
|Prosjek
|-
|1
|Maccabi Electra
|50
| colspan=&quot;3&quot; |4962
|99.24
|-
|2
|Cedevita Olimpija
|76
| colspan=&quot;3&quot; |6852
|90.16
|-
|3
|Crvena zvezda mts
|566
| colspan=&quot;3&quot; |49751
|87.9
|-
|4
|Partizan NIS
|499
| colspan=&quot;3&quot; |42278
|84.73
|-
|5
|Vršac
|226
| colspan=&quot;3&quot; |19095
|84.49
|-
|6
|Mega MIS
|224
| colspan=&quot;3&quot; |18754
|83.72
|-
|7
|Cedevita
|279
| colspan=&quot;3&quot; |23170
|83.05
|-
|8
|FMP Meridian
|343
| colspan=&quot;3&quot; |28433
|82.9
|-
|9
|Mornar-Barsko zlato
|146
| colspan=&quot;3&quot; |12067
|82.65
|-
|10
|SC Derby
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2122
|81.62
|-
|11
|Budućnost VOLI
|518
| colspan=&quot;3&quot; |41831
|80.75
|-
|12
|Cibona
|543
| colspan=&quot;3&quot; |43395
|79.92
|-
|13
|CEZ Nymburk
|26
| colspan=&quot;3&quot; |2069
|79.58
|-
|14
|Koper Primorska
|21
| colspan=&quot;3&quot; |1666
|79.33
|-
|15
|Radnički
|131
| colspan=&quot;3&quot; |10365
|79.12
|-
|16
|Zadar
|509
| colspan=&quot;3&quot; |39977
|78.54
|-
|17
|Igokea m:tel
|277
| colspan=&quot;3&quot; |21745
|78.5
|-
|18
|Petrol Olimpija
|468
| colspan=&quot;3&quot; |36248
|77.45
|-
|19
|Vojvodina Srbijagas
|79
| colspan=&quot;3&quot; |6104
|77.27
|-
|20
|Zagreb CO
|260
| colspan=&quot;3&quot; |19937
|76.68
|-
|21
|Borac Mozzart
|50
| colspan=&quot;3&quot; |3769
|75.38
|-
|22
|Karpoš Sokoli
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1875
|72.12
|-
|23
|MZT Skopje Aerodrom
|152
| colspan=&quot;3&quot; |10937
|71.95
|-
|24
|Szolnoki Olaj
|77
| colspan=&quot;3&quot; |5492
|71.32
|-
|25
|Široki
|308
| colspan=&quot;3&quot; |21783
|70.72
|-
|26
|Šibenka Dalmare
|30
| colspan=&quot;3&quot; |2120
|70.67
|-
|27
|Banjalučka pivara
|48
| colspan=&quot;3&quot; |3341
|69.6
|-
|28
|Helios Suns
|186
| colspan=&quot;3&quot; |12921
|69.47
|-
|29
|Krka
|374
| colspan=&quot;3&quot; |25744
|68.83
|-
|30
|Split
|254
| colspan=&quot;3&quot; |17111
|67.37
|-
|31
|Metalac Farmakom
|52
| colspan=&quot;3&quot; |3482
|66.96
|-
|32
|Zlatorog Laško
|153
| colspan=&quot;3&quot; |10192
|66.61
|-
|33
|Tajfun
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1716
|66
|-
|34
|Lovćen 1947
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1712
|65.85
|-
|35
|Bosna Royal
|180
| colspan=&quot;3&quot; |11705
|65.03
|-
|36
|Sutjeska
|26
| colspan=&quot;3&quot; |1664
|64
|-
|37
|Geoplin Slovan
|156
| colspan=&quot;3&quot; |9929
|63.65
|-
|38
|Levski Sofija
|25
| colspan=&quot;3&quot; |1479
|59.16
|-
|39
|Triglav osiguranje
|22
| colspan=&quot;3&quot; |1057
|48.05
|-
|40
|Sloboda Dita
|22
| colspan=&quot;3&quot; |956
|43.45
|}
Izvor: https://www.aba-liga.com/teams-statistics/

== Zanimljivosti ==

Dušan Kecman postao je medijska zvijezda u Srbiji [[25. travnja]] [[2010.]] godine, kada je u završnoj utakmici [[NLB liga|NLB lige]], odigranoj u [[Arena Zagreb|zagrebačkoj Areni]], protiv domaće [[KK Cibona|Cibone]] s više od pola igrališta, šest desetinki prije isteka produžetka postigao pogodak za tri poena, čime je Partizan četvrti put uzastopno osvojio ovo natjecanje.&lt;ref name=&quot;press&quot;&gt;{{cite web |author=(D. I. – A. J. – M. B.) |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |title=Dušan Kecman: Znao sam da lopta ide u koš! – www.pressonline.rs |language=sr |publisher=Pressonline.rs |date=26. travnja 2010. |accessdate=28. rujna 2013. |archive-date=27. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120627081131/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/114454/Du%C5%A1an+Kecman:+Znao+sam+da+lopta+ide+u+ko%C5%A1!.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
  
U prethodnom napadu košarkaš Cibone [[Bojan Bogdanović]] također je postigao tricu u posljednjoj sekundi utakmice, nakon čega su svi igrači i stručni stožer Cibone počeli slaviti ušavši u igralište. Nekoliko trenutaka potom Kecman, koji se nije istaknuo u dotadašnjem tijeku utakmice, primio je loptu s nešto više od pola igrališta i uputio ju prema košu. Lopta se odbila od table i ušla u koš.,&lt;ref&gt;{{cite web|author=Meld je aan of registreer je om een reactie te plaatsen! |url=http://www.youtube.com/watch?v=ymJZznFl3vs&amp;feature=player_embedded |title=Snimka pogotka na stranici: www.youtube.com |publisher=Youtube.com |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; ostavivši u nevjerici oko 16 200 gledatelja koji su sa svojim miljenicima već slavili pobjedu. Sljedećeg dana Cibona je službeno uložila žalbu disciplinskom povjerenstvu NLB lige, smatrajući kako napad Partizana nije mogao otpočeti dok su strane osobe na igralištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=25&amp;nav_id=426875 |title=Žalba košarkaškog kluba Cibona, www.b92.net/sport |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Žalba je, međutim, odbačena kao neregularna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nlb_liga.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=27&amp;nav_id=427240 |title=Odbačena žalba Cibone: www.b92.net/sport/kosarka |publisher=B92.net |date= |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Sam Kecman je skromno proslavio svoj uspjeh, ali je postao zvijezda dobivši i nadimke poput ''Kecman 0-0-6''.&lt;ref name=&quot;press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Piše: utorak, 27. travnja 2010. 11:41 |url=http://www.index.hr/sport/clanak/agent-kecman-dusan-kecman-006-znao-sam-da-je-pravac-suta-dobar/488272.aspx |title=Agent Kecman, Dušan Kecman, 006: Znao sam da je pravac šuta dobar: www.index.hr/sport |publisher=Index.hr |date = 27. travnja 2010. |accessdate = 28. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Najveća športska televizijska kuća u SAD-u, ESPN, odabrala je u lipnju [[2011.]] 10 najnevjerojatnijih športskih završnica u povijesti koje su zabilježile televizijske kamere. Devet od deset događaja odigralo se u Americi, a jedini koji nije upravo je ova Kecmanova trica koja je zauzela visoko treće mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/kecmanova-trica-ciboni-u-10-najluih-sportskih-zavrsnica-224938 www.24sata.hr], &quot;Kecmanova trica Ciboni u 10 najluđih sportskih završnica&quot;, objavljeno 19. lipnja 2011., pristupljeno 28. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

Četiri godine kasnije, 25. travnja [[2014.]], u poluzavršnici je Cedevita u Beogradu pobijedila Partizan 81:79 tricom Nolana Smitha sa zvukom sirene.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/live-od-20-sati-cedevita-preko-partizan-lovi-hrvatsko-finale-363978 www.24sata.hr], &quot;Nolan Smith sa zvukom sirene zabio tricu za hrvatski finale!&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt; Igrao se koš za koš, a Partizan je imao &quot;pola&quot; koša prednosti i napad do gotovo samog kraja. Promašili su, Nolan Smith povukao je kontru i s osam metara sa zvukom sirene pogodio. Činilo se da će ući iz prve, međutim, lopta se počela predomišljati, ali je ipak prošla kroz mrežicu. Time je osigurana hrvatska završnica u Beogradu, jer je prethodno Cibona izbacila Crvenu zvezdu. Cibona i Cedevita izborili su nastup u Euroligi, a iz iste izbacili srbijanske klubove. Partizan zbog poraza od Cedevite nakon 12 godina ne će nastupati u Euroligi. Smith je izjavio kako je osjećao da je upućeni udarac dobar i da će nakon par promašenih ovaj ući.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/kosarka/repesa-cestitam-igracima-a-sad-idemo-osvojiti-taj-naslov-364001?from=preview www.24sata.hr], &quot;Junak Smith: Znao sam da će lopta ući čim sam bacio loptu&quot;, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 26. travnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Druga ABA liga]] 
* [[Superkup ABA lige]]
* [[Alpe Adria Cup]]
* [[Balkanska liga]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.aba-liga.com/ Službene stranice ABA lige] 
* [http://www.abaliga.com/ Službene stranice ABA lige (stare)]

==Izvori i napomene ==
{{izvori|30em}}

{{bb start}}
{{Basketball box inner start}}
{{ABA liga}}
{{Košarkaške lige}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

[[Kategorija:ABA liga| ]]</text>
      <sha1>64rephw5t31eenp3jh788822ehtu88b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zračna luka „Ruđer Bošković”</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63259</id>
    <revision>
      <id>7624253</id>
      <parentid>7618312</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Dzutiku|Dzutiku]] ([[User talk:Dzutiku|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Quinlan83|Quinlan83]]</comment>
      <origin>7402614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15299" sha1="lcel1k0d24rdknh6uzt6z1t4mkaw52n" xml:space="preserve">{{Infookvir aerodrom
| ime             = Zračna luka Ruđer Bošković
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Croatia dbv 3.JPG
| opis            = 
| IATA            = DBV
| ICAO            = LDDU
| vrsta           = civilni
| vlasnik         = Republika Hrvatska 55%, Dubrovačko-neretvanska županija 20%, Grad Dubrovnik 10%, Općina Konavle 15%
| operater        = Zračna luka Dubrovnik
| grad            = Dubrovnik, Hrvatska
| lokacija        = [[Čilipi]]
| izgrađen        = [[1960.]] – [[1962.]]&lt;ref name=&quot;airport_dubrovnik&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/povijest |title=Povijest zračne luke Dubrovnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20190509201952/https://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/povijest |archive-date=9. svibnja 2019. |access-date=9. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
| uporaba         = [[15. svibnja]] [[1962.]]&lt;ref name=&quot;airport_dubrovnik&quot;/&gt;
| visina-f        = 527
| visina-m        = 161
| koordinate      = {{Coord|42|33|41|N|018|16|06|E|region:HR-19_type:airport|display=title,inline}}
| website         = [http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-staza     = 
| staza1-broj     = 12/30
| staza1-dužina-f = 10.827
| staza1-dužina-m = 3.362
| staza1-površina = asfalt
| staza2-broj     =
| staza2-dužina-f = 
| staza2-dužina-m = 
| staza2-površina = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-f     = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-f     = 
| h2-ldužina-m    = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 2016.
| stat1-naziv     = Broj putnika
| stat1-podatak   = 1993243
| stat2-naziv     = Broj operacija
| stat2-podatak   = 
| fusnota         =&lt;ref&gt;[http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/en/component/content/article?id=62:otvorenje-vip-salona&amp;catid=1:latest&quot;du_stat&quot; Statistika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Zračna luka Ruđer Bošković''' jedna je od devet [[zračna luka|zračnih luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Čilipi]]ma, 22 kilometra od Dubrovnika.

== Povijest ==
Prvotno je izgrađena [[1936.]] u naselju [[Gruda]] u [[Konavle|Konavlima]]. Promet je zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jedno vrijeme bio zaustavljen, a [[1960.]] zračna je luka premještena na današnje mjesto, pored mjesta [[Čilipi]]. Tijekom [[Opsada Dubrovnika|srpske agresije na Hrvatsku]] zračna je luka u potpunosti razorena, a imovina (oprema i signalizacija) opljačkana i odvezena u [[Crna Gora|Crnu Goru]] te postavljena u zračne luke [[Tivat]] i [[Podgorica]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.du-hr.net/news/Crna_Gora_Obestetit_Ce_Cilipe/ |title=Crna Gora obeštetit će Čilipe |archive-url=https://web.archive.org/web/20140823083842/http://www.du-hr.net/news/Crna_Gora_Obestetit_Ce_Cilipe/ |archive-date=23. kolovoza 2014. |access-date=4. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; Šteta na zračnoj luci bila je procijenjena na 180 milijuna kuna.&lt;ref&gt;[http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/ portaloko.hr, Pogledajte kako je izgledala Zračna luka u Čilipima nakon otvaranja daleke 1962. godine!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509201951/http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/ |date=9. svibnja 2019. }}, objavljeno 25. travnja 2014., pristupljeno 9. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 

Nakon [[Operacija Konavle|oslobođenja dubrovačkog područja]] u listopadu 1992. zračna je luka osposobljena za promet, te je unatoč razorenoj i opljačkanoj pristanišnoj zgradi otvorena [[10. prosinca]] [[1992.]] slijetanjem zrakoplova pristiglog iz [[Zagreb]]a. Uslijedila je obnova pristanišne zgrade koja je završena [[19. travnja]] [[1995.]] kada je obnovljenu zračnu luku svečano otvorio ministar prometa, pomorstva i veza Ivan Mudrinić, uz nazočnost drugih hrvatskih i stranih uglednika, uključujući i predstavnike diplomatskog kora. Otvaranje je zasjenio napad srpskih terorista iz okupirane istočne Hercegovine, koji je oko 11.15 prekinuo govor premijera [[Nikica Valentić|Nikice Valentića]]. Haubička granata od 122 milimetra pala je na pistu, na udaljenosti oko 150 metara od mjesta gdje je u tijeku bila svečanost. U napadu nitko nije stradao, ali su geleri oštetili [[Vlada Republike Hrvatske|Vladin]] zrakoplov. Vođa istočnohercegovačkih Srba, [[Božidar Vučurević]], komentirajući napad izjavio je za beogradske novine [[Vreme]], među ostalim, „da nikad neće biti mirnog života u Dubrovniku”.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=duGJr9Xwk3I TV kalendar, HRT, 19. travnja 2015.], www.youtube.com, preuzeto 20. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

Obnova je trajala do [[2006.]] godine. 

Prvi izravni let (Boeing 767-300ER) iz [[SAD|SAD-a]] [[8. lipnja]] [[2019.]] stigao je iz [[Philadelphia|Philadelphije]] u Dubrovnik nakon 28 godina. To je prvi izravni let koji povezuje Dubrovnik sa SAD-om. Naime, još [[1991.]] godine Dubrovnik i SAD je povezivala zračna linija na kojoj je operirao u međuvremenu propali Pan American. Zrakoplovi koji lete prema Dubrovniku su u vlasništvu [[American Airlines]]a i lete prema Dubrovniku iz Philadphijske zračne luke koja je najveće čvorište te aviotvrtke na istočnoj obali SAD-a. Letovi iz oba smjera će ići do rujna [[2019.]] čak tri do četiri puta tjedno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/povijesni-trenutak-za-dubrovnik-u-luku-cilipi-sletio-prvi-direktni-let-iz-sad-a-nakon-28-godina |title='''''Povijesni trenutak za Dubrovbik:''' U luku Čilipi sletio prvi direktni let iz SAD-a nakon 28 godina'' |work=dalmacijadanas.hr |date=8. lipnja 2019. |accessdate=15. kolovoza 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.telegram.hr/zivot/jutros-je-u-dubrovnik-sletio-avion-iz-philadelphije-posljednji-direktni-let-iz-amerike-imali-smo-1991/ |title=Danas je u Dubrovnik sletio avion iz Philadelphije; posljednji direktni let iz Amerike imali smo 1991. |publisher=[[Telegram]] |first=Josipa Lenić |date=8. lipnja 2019. |accessdate=15. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Kompanije i destinacije'''''
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;180&quot;|Kompanija
!width=&quot;650&quot;|Destinacija
|-
|[[Aeroflot]]
|[[Moskva]] - [[Zračna luka Šeremetjevo|Šeremetjevo]]&lt;ref&gt;[http://www.aeroflot.ru/cms/new/11005 Новости | Аэрофлот — Аэрофлот начинает регулярные полеты в Дубровник] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151027000938/http://www.aeroflot.ru/cms/new/11005 |date=27. listopada 2015. }} {{Rus icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Aer Lingus]]
|[[Dublin]]
|-
|[[Austrian Airlines]]
|[[Beč]]
|-
|[[Bmibaby]]
|[[Nottingham]]
|-
|[[British Airways]]
|[[London]]
|-
|[[Clickair]]
|[[Barcelona]]
|-
|[[Croatia Airlines]]
|[[Amsterdam]], [[Beograd]], [[Beč]], [[Düsseldorf]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[London]],[[Osijek]], [[Paris]], [[Pula]], [[Rim]], [[Split]], [[Tel Aviv]], [[Zagreb]], [[Zurich]]
|-
|[[Danube Wings]]
|[[Bratislava]] - [[Zračna luka M. R. Štefánika|M. R. Štefánika]]&lt;ref&gt;[http://www.flylowcostairlines.org/low-cost-airlines/cheap-flights-dubrovnik+bratislava.html Dubrovnik to Bratislava - low cost airlines] {{Eng icon}}&lt;/ref&gt; [sezonski]
|-
|[[Darwin Airline]]
|[[Ženeva]], [[Lugano]], [[Zurich]]
|-
|[[Dubrovnik Airline]]
|[[Belfast]]
|-
|[[Flybe]]
|[[Exeter]]
|-
|[[Flyglobespan]]
|[[Edinburgh]], [[Aberdeen]]
|-
|[[Germanwings]]
|[[Köln]]
|-
|[[Iberia]]
|[[Madrid]]
|-
|[[Jet 2]]
|[[Edinburgh]], [[Belfast]], [[Leeds]]
|-
|[[Jetairfly]]
|[[Bruxelles]]
|-
|[[Lufthansa]]
|[[München]]
|-
|[[Norwegian Air Shuttle]]
|[[Bergen]], [[Oslo]], [[Stavanger]], [[Stockholm]], [[Trondheim]]
|-
|[[S7 Airlines]]
|[[Moskva]] - [[Zračna luka Domodedovo|Domodedovo]] [sezonski]&lt;ref&gt;[http://www.ch-aviation.ch/airlinepage.php?code1=SBI CH-Aviation - Airline News, Fleet Lists &amp; More] weekly seasonal A319-100 service starting on June 7 {{Eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Thomson Airways]]
|[[Manchester]]
|-
|[[TUIfly]]
|[[Hannover]], [[München]], [[Stuttgart]]
|-
|}
[[Datoteka:Pista Čilipi.JPG|mini|250px|Uzletno sletna staza dubrovačke zračne luke]]
[[Datoteka:Zracna luka Dubrovnik.jpg|mini|250px|Platforma dubrovačke zračne luke]]
[[Datoteka:Dubrovnik Airport inside.jpg|mini|250px|Unutrašnjost]]
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Najavljene komapnije i destinacije'''''&lt;ref&gt;Dubrovački tjednik &quot;Glas grada&quot; br. 237 od 2. listopada 2009. - ''Novosti iz zračne luke Dubrovnik''&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;180&quot;|Kompanija
!width=&quot;550&quot;|Destinacija
|-
|[[Aegean airlines]]
|[[Atena (grad)|Atena]]
|-
|[[Alitalia]]
|[[Rim]]
|-
|[[Astraeus Airlines]]
|[[London]]
|-
|[[Lufthansa]]
|[[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]
|-
|[[Martinair Holland]]
|[[Amsterdam]]
|-
|[[Turkish Airlines]]
|[[Istanbul]]
|-
|[[Ryanair]]
|najavljeni pregovori
|-
|}

== Promet ==
Dubrovačka zračna luka je nakon [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračne luke „Franjo Tuđman”]] i [[Zračna luka Split|Zračne luke Split]], treća najprometnija zračna luka u Hrvatskoj,&lt;ref name=&quot;du_stat&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=22&amp;Itemid=48&amp;lang=hr |title=Statistika - Zračna luka Dubrovnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20110609224538/http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=22&amp;Itemid=48&amp;lang=hr |archive-date=9. lipnja 2011. |access-date=22. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.split-airport.hr/hr/statistika.html |title=Statistika - Zračna luka Split |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527051646/http://www.split-airport.hr/hr/statistika.html |archive-date=27. svibnja 2010. |access-date=22. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; a najuspješnija prema broju putnika po jednom zaposleniku (3.200 putnika na jednog zaposlenika).&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/124875.aspx Poslovni dnevnik 2]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Rekordni promet zabilježen je [[1987.]] godine kad je kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 1.460.354 putnika i 2.490 tona tereta.
U [[srpanj|srpnju]] [[2014.]], kroz dubrovačku zračnu luku po prvi put u povijesti prošlo je preko 300 tisuća putnika, a u [[kolovoz]]u [[2014.]] je ostvaren novi rekordni mjesečni promet od 317.184 putnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/2011-09-07-21-14-07 |title=Statistika zračna luka Dubrovnik |archive-url=https://web.archive.org/web/20130820191456/http://airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/2011-09-07-21-14-07 |archive-date=20. kolovoza 2013. |access-date=1. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt;

Zračna luka Dubrovnik je 2013. godine s 1.522.629 putnika ostvarila novi rekordan promet u povijesti ove zračne luke.
{{Aerodrom-Statistika|iata=DBV}}
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Promet zračne luke Dubrovnik'''''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.airport-dubrovnik.hr/images/stories/stat/STATISTIKA.pdf |title=Statistika |archive-url=https://web.archive.org/web/20130531154501/http://www.airport-dubrovnik.hr/images/stories/stat/STATISTIKA.pdf |archive-date=31. svibnja 2013. |access-date=25. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;100&quot;|Godina
!width=&quot;150&quot;|Putnici
!width=&quot;150&quot;|Teret (tona)
|-
|[[1987.]]
|1 460 354
|2 490
|-
|[[2000.]]
|395 458
|680
|-
|[[2001.]]
|461 322
|646
|-
|[[2002.]]
|507 459
|657
|-
|[[2003.]]
|716 592
|592
|-
|[[2004.]]
|880 967
|822
|-
|[[2005.]]
|1 008 240
|677
|-
|[[2006.]]
|1 120 453
|741
|-
|[[2007.]]
|1 143 168
|846
|-
|[[2008.]]
|1 191 474
|997
|-
|[[2009.]]
|1 122 355
|516
|-
|[[2010.]]
|1 270 062
|406
|-
|[[2011.]]
|1 349 501
|420
|-
|[[2012.]]
|1 480 470
|357
|-
|[[2013.]]
|1 522 629
|376
|-
|[[2014.]]
|1 584 471
|291
|-
|[[2015.]]
|1 693 934
|256
|-
|[[2016.]]
|1 993 243
|224
|- 
|[[2017.]]
|2 323 065
|204
|- 
|[[2018.]]
|2 539 412
|176
|}

{{Panoramska slika|Panorama apt.jpg|2848px|&lt;center&gt;'''''Panorama zračne luke Dubrovnik&lt;/center&gt;}}

== Izgradnja ==
Terminal u Zračnoj luci Dubrovnik je drugi najveći u Hrvatskoj nakon onog u [[Zagreb]]u. Uz terminal je planirana gradnja gospodarske zone i [[hotel]]a s [[kategorizacija hotela|četiri zvjezdice]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.vjesnik.com/Pdf/2008%5C08%5C12%5C06A6.PDF |title=Vjesnik (PDF) |access-date=15. rujna 2009. |archive-date=7. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221207203721/http://www.vjesnik.com/Pdf/2008%5C08%5C12%5C06A6.PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U svibnju 2010. godine u dubrovačkoj je zračnoj luci otvoren novi putnički terminal na kojeg su ugrađeni aviomostovi, čime je ova zračna luka postala jedina hrvatska zračna luka koja putnicima omogućuje suhi prijelaz iz zgrade do zrakoplova.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19278/otvara-se-zgrada-b-putnickog-terminala-zracne-luke-dubrovnik |title=Dubrovački vjesnik - Otvara se zgrada terminala B |archive-url=https://web.archive.org/web/20100514173346/http://dubrovacki.hr/clanak/19278/otvara-se-zgrada-b-putnickog-terminala-zracne-luke-dubrovnik |archive-date=14. svibnja 2010. |access-date=11. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Izgradnja zračne luke Dubrovnik 2005. – 2011.'''''
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;200&quot;|
!width=&quot;200&quot;|2005.
!width=&quot;200&quot;|2011.
|-
|Ukupna površina zgrade
|11.744 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|36.576 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|Katovi
|Prizemlje, 1. kat
|Prizemlje, 1. kat, 2. kat, galerija
|-
|Godišnji kapacitet putnika
|1 milijun
|preko 2 milijuna
|-
|Kapacitet putnika po satu
|2.000
|5.000
|-
|Broj check-in šaltera
|16
|33+2
|-
|Broj agencijskih šaltera
|18
|34
|-
|Prodavaonice
|400 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|1.098 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|Restorani/Catering
|800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|1.142 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|Izlazi
|8
|7 + 4 avio mosta
|-
|Sala za dolaske
|600 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|1.659 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|VIP salon
|91 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|110 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|Business salon
|20 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|1.025 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|}

== Zanimljivosti ==
* Ispod poletno-sletne staze dubrovačke zračne luke nalazi se privlačna i od [[srpanj|srpnja]] [[2009.]] za javnost ponovo otvorena [[Đurovića špilja]], jedinstvena krška [[špilja]]. Prema nekim procjenama stara je oko 5000 godina.&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2007%5C06%5C13%5C28A28.PDF Vjesnik (PDF)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

* Dubrovačka zračna luka je, nakon [[Zračna luka Brač|Zračne luke Brač]] (541 m), druga hrvatska zračna luka po nadmorskoj visini (161 m).

== Vidi još ==
*[[Dodatak:Popis zračnih luka u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.airport-dubrovnik.hr Zračna luka Dubrovnik]
* {{HTE|zracna-luka-dubrovnik|Zračna luka Dubrovnik}}

{{Zračne luke u Hrvatskoj}}
{{Dubrovnik-grad}}

[[Kategorija:Zračne luke u Hrvatskoj|Dubrovnik]]
[[Kategorija:Građevine u Dubrovniku]]
[[Kategorija:Konavle]]</text>
      <sha1>lcel1k0d24rdknh6uzt6z1t4mkaw52n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paris Saint-Germain FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65907</id>
    <revision>
      <id>7623852</id>
      <parentid>7575324</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35590" sha1="iy4ak03kp3n0go0am77y0yuim2dav7i" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = Paris Saint-Germain
| puno ime           = Paris Saint-Germain Football Club
| slika              = Paris_Saint-Germain_F.C._(1).svg
| nadimak            = ''PSG'', ''Paris SG'', ''Les Rouge-et-Bleu'', ''Les Parisiens''
| godina osnivanja   = [[12. kolovoza]] [[1970.]]
| igralište          = [[Park prinčeva]], [[Pariz]] 
| kapacitet stadiona = 47.929
| trener             = {{Z|ŠPA}} [[Luis Enrique]]
| liga               = [[Ligue 1]]
| sezona             = 2025./26.
| plasman            = 1.
| igrači             = 
| pattern_la1 = _psg2627h
| pattern_b1 = _psg2627h
| pattern_ra1 = _psg2627h
| pattern_sh1 = _psg2627h
| pattern_so1 = _psg2627hl
| leftarm1 = 0000CC
| body1 = 0000CC
| rightarm1 = 0000CC
| shorts1 = 0000CC
| socks1 = 0000CC
| pattern_la2 = _psg2425a
| pattern_b2 = _psg2425a
| pattern_ra2 = _psg2425a
| pattern_sh2 = _psg2425a
| pattern_so2 = 
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = _psg2526t
| pattern_b3 = _psg2526t
| pattern_ra3 = _psg2526t
| pattern_sh3 = _psg2526t
| pattern_so3 = _psg2526t
| leftarm3 = FF0000
| body3 = FF0000
| rightarm3 = FF0000
| shorts3 = FF0000
| socks3 = FF0000
}}
[[Datoteka:Paris Saint-Germain (1992-1996).gif|mini|PSG-ov stari grb]]
'''Paris Saint-Germain''' (također znan i pod kraticama '''Paris SG''' ili samo '''PSG''') je [[Francuska|francuski]] profesionalni [[nogomet]]ni klub, smješten u glavnom gradu [[Pariz]]u. Klub je osnovan [[12. kolovoza]] [[1970.]] godine, zahvaljujući spajanju dvaju dotadašnjih klubova: ''Paris FC'' i ''Stade Saint-Germain''. PSG u prvoj francuskoj nogometnoj ligi (poznatijoj kao [[Ligue 1]]) igra od [[1974.]] godine čime drži rekord u najvećem broju sezona provedenih u tom elitnom nogometnom natjecanju za redom, a također se smatra i najuspješnijim francuskim klubom postavši četrnaest puta prvak Francuske, šesnaest puta osvajač [[Coupe de France|kupa]], devet puta osvajač [[francuski liga-kup|liga-kupa]] i četrnaest puta osvajač [[Trophée des Champions|superkupa]]. Osvojio je [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] u sezonama [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] i [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]] Također je proglašen najboljim svjetskim klubom [[1994.]] godine po IFFHS-u, a [[1998.]] godine zauzeo je prvo mjesto na [[UEFA|UEFA-inoj]] ljestvici najboljih klubova čime je postao prvi (i do danas jedini) francuski nogometni klub kojem je to uspjelo.&lt;ref&gt;{{cite news |title=IFFHS Club World Ranking 1994 |url=http://www.iffhs.de/?eedbca388d8569d817285fdcdc3bfcdc0aec70a21c |work=IFFHS |accessdate=12. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=UEFA Team Ranking 1998 |url=http://www.xs4all.nl/~kassiesa/bert/uefa/data/method1/trank1998.html |work=XS4ALL |accessdate=12. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;

[[Park prinčeva]], kapaciteta 48.713 mjesta, stadion je na kojem igra Paris Saint-Germain još od 1974. godine.&lt;ref name=&quot;parc&quot;&gt;{{cite news |title=Le Parc des Princes |url=http://www.leparcdesprinces.fr/Home.html |work=Le Parc des Princes |access-date=2. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101021025820/http://www.leparcdesprinces.fr/Home.html |archive-date=21. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Trening centar se zove ''Camp des Loges'' koji također postoji od 1974. godine.&lt;ref name=&quot;camp&quot;&gt;{{cite news |title=Camp des Loges |url=http://www.psg.fr/fr/Formation/400001/Presentation-formation |work=PSG.fr |access-date=2. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100308020629/http://www.psg.fr/fr/Formation/400001/Presentation-formation |archive-date=8. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; PSG je također domaćin Pariškog turnira koji se održava na ''Parku prinčeva'' od [[1975.]] godine. Službeni grb kluba sadržava crvenu siluetu [[Eiffelov toranj|Eiffelovog tornja]] s bijelom kraljevskom kolijevkom [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] koja se nalazi između stupova tornja, a sve na plavoj pozadini s bijelim rubovima.&lt;ref name=&quot;psghe&quot;&gt;{{cite news |title=Historique des Écussons |url=http://psg70.free.fr/accueil.htm |work=PSG70 |accessdate=7. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Takav izgled grba inspirirao je [[Daniel Hechter|Daniela Hechtera]] da dizajnira dres koji je postao snažan simbol kluba. Dres je plave boje sa središnjom centralnom vertikalnom trakom s bijelim rubovima.&lt;ref name=&quot;psghm&quot;&gt;{{cite news |title=Historique des Maillots |url=http://psg70.free.fr/accueil.htm |work=PSG70 |accessdate=29. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; Glavni moto kluba je ''Paris Est Magique'', a njegova službena himna je ''Allez Paris Saint-Germain'' autora ''Les Parisiens''.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Allez Paris Saint-Germain |url=http://www.youtube.com/watch?v=KC9_GxkejlQ |work=[[YouTube]] |date=3. lipnja 2008. |accessdate=19. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Ženski dio kluba postoji od [[1971.]] godine.&lt;ref name=&quot;psgladies&quot;&gt;''Paris Football Club'', N°8 de juin 1972, p.9. Le PV de l'assemblée générale du 16 mai 1972 précise que 33 féminines sont licenciées au club et une équipe sénior féminine est inscrite en championnat de Paris. Le club comptait quelques licenciées féminines avant la saison 1971–1972 comme l'indique le PV de l'assemblée générale du 4 juin 1971, publié dans ''Paris St-Germain'', N°1 de septembre 1971, p.13, mais il n'y avait pas d'équipe féminine.&lt;/ref&gt; Klub je jedno vrijeme čak financirao profesionalnu rugby ligu klubova [[1995.]] godine koja je ukinuta samo dvije godine poslije.&lt;ref name=&quot;psg-rl&quot;&gt;Philip Dine, ''French rugby football: a cultural history'', Berg Publishers, 2001, pp.179&lt;/ref&gt;

Paris Saint-Germain jedan je od najpopularnijih nogometnih klubova u Francuskoj; oko 11 % populacije navija za klub što ga čini drugim najpopularnijim klubom u Francuskoj, poslije Marseillea.&lt;ref name=&quot;lepoint.fr&quot;&gt;{{cite news |title=L'OM, équipe de football préférée des Français |url=http://www.lepoint.fr/actualites-societe/2009-08-07/sondage-ifop-l-om-equipe-de-football-preferee-des-francais/920/0/367474 |work=Le Point |date=7. kolovoza 2009. |access-date=2. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091213055403/http://www.lepoint.fr/actualites-societe/2009-08-07/sondage-ifop-l-om-equipe-de-football-preferee-des-francais/920/0/367474 |archive-date=13. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; PSG je treći najbogatiji klub u Francuskoj, iza [[Olympique Lyonnais|Lyona]] i Marseillea.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Business of Soccer |url=http://www.forbes.com/2010/04/21/soccer-value-teams-business-sports-soccer-10-intro.html |work=[[Forbes]] |date=21. travnja 2010. |accessdate=23. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Najveće nogometno suparništvo klub ima upravo s Marseilleom s kojim svake sezone igra tzv. ''Le Classique''.&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;&gt;{{cite news |title=France's passion play |url=http://www.fifa.com/classicfootball/stories/classicderby/news/newsid=1037223.html#frances+passion+play |work=[[FIFA]] |accessdate=25. listopada 2009. |archive-date=11. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311194748/http://www.fifa.com/classicfootball/stories/classicderby/news/newsid=1037223.html#frances+passion+play |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009./10. prosječan broj gledatelja na domaćim utakmicama PSG-a je bio 33.266 – četvrta najveća posjeta u Ligue 1.&lt;ref name=&quot;tonykempster.co.uk&quot;&gt;{{cite news |title=Attendances 2009/2010 |url=http://www.ligue1.com/ligue1/affluences/club |work=[[Ligue 1]] |accessdate=17. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Klub je bio jedan od osnivača G-14, a također je i član njegovog nasljednika [[Europsko udruženje klubova|Europskog udruženja klubova]]. [[31. svibnja]] [[2011.]] godine Paris Saint-Germain je službeno objavio da je ''Qatar Investment Authority'' kupio 70 % kluba, završivši tako višemjesečne spekulacije o tome tko će biti njegov novi vlasnik.&lt;ref name=&quot;qatar&quot;&gt;{{cite news |title=Qatari group takes control of PSG |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/924844/qatari-group-takes-control-of-psg?cc=3888 |work=ESPNsoccernet |date=31. svibnja 2011. |access-date=2. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120309044738/http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/924844/qatari-group-takes-control-of-psg?cc=3888 |archive-date=9. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt; ''Colony Capital'' i ''Butler Capital Partners'', koji su kupili klub od [[Canal+|Canala+]] [[2006.]] godine, ostali su manjinski vlasnici.&lt;ref name=&quot;qia&quot;&gt;{{cite news |title=PSG: 'We want the new Messi' |url=http://www.ligue1.com/ligue1/article/psg-we-want-the-new-messi.htm |work=[[Ligue 1]] |date=1. srpnja 2011. |accessdate=1. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Osnovan [[12. kolovoza]] [[1970.]] godine nakon spajanja dotadašnja dva kluba, ''Stade Saint-Germain'' i ''Paris FC'', nogometni klub Paris Saint-Germain oduvijek je predstavljao i [[Pariz]] i obližnji ''Saint-Germain-en-Laye''. I budući je toliko ljudi željelo vidjeti veliki klub koji nosi boje njihovog grada, početni tim je u početku radio zapanjujućim tempom. U samo četiri godine, klub je došao u sam vrh [[Francuska|francuskog]] [[nogomet]]a, a do kraja 70-tih godina 20. stoljeća &quot;crveno-plavi&quot; su bili spremni za ulazak u povijesne knjige. [[1982.]] i [[1983.]] godine PSG je osvojio naslov prvaka [[Coupe de France|francuskog kupa]], prije nego što su [[1986.]] godine po prvi put postali prvaci [[Ligue 1|francuske Ligue 1]] – ostvarenje koje je otvorilo vrata [[Europa|Europe]] i nekih povijesnih susreta, prvenstveno s [[Juventus]]om.&lt;ref name=&quot;psgfp&quot;&gt;{{cite news |title=PSG firmly in the pantheon |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=33191/index.html |work=[[FIFA]] |date=17. listopada 2008. |accessdate=19. siječnja 2010. |archive-date=10. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090810115704/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=33191/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Međutim, koliko god te utakmice bile značajne, 90-te godine 20. stoljeća bile su još plodnije, kada je Paris Saint-Germain ušao u zlatno razdoblje nakon što je klub u [[svibanj|svibnju]] [[1991.]] godine kupio televizijski gigant [[Canal+]]. Uz tako ozbiljan kapitalni ulog, klub je postavio još više ciljeve. U razdoblju između [[1992.]] i [[1998.]] godine dosegnuli su dva finala [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] – pobijedivši u onom [[1996.]] godine – polufinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i dva puta polufinale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. U domaćim natjecanjima rezultati su bili još bolji, budući je klub osvojio još jedan naslov prvaka Ligue 1, tri francuska kupa, dva [[francuski liga-kup|liga-kupa]] i dva prvaka [[Trophée des Champions|superkupa]].&lt;ref name=&quot;psgfp&quot;/&gt;

Na žalost mnogih navijača kluba, Paris Saint-Germain do danas nije uspio ponoviti navedene rezultate. Osvojena su još tri trofeja, ali kriza je uvijek bila prisutna tu negdje. Njihova forma konstantno je padala, pa su u sezonama 2004./05. i 2005./06. završili na tek devetom mjestu. Sezona 2006./07. bila je još gora, budući u njoj nisu uspjeli doći do finala niti jednog domaćeg kupa, a ligu su završili na 15. mjestu – tek tri mjesta iznad zone ispadanja u [[Ligue 2|drugu ligu]]. Nakon prodaje kluba od strane Canala+ ''Colony Capitalu'', ''Butler Capital Parnersima'' i ''Morgan Stanleyju'', PSG je nastavio s lošim rezultatima u ligi pa su u sezoni 2007./08. završili na 16. mjestu, samo tri boda iznad zone ispadanja. Ipak, PSG je uspio osvojiti liga-kup i doći do finala francuskog kupa gdje je izgubio od prvaka Ligue 1 [[Olympique Lyonnais|Lyona]]. U sezoni 2008./09. PSG se polako počeo oporavljati i borio se za naslov prvaka gotovo cijele sezone, iako je na kraju završio na 6. mjestu bez mogućnosti odlaska na europska natjecanja sljedeće sezone. ''Colony Capital'' otkupio je sve dionice ''Morgan Stanleyja'' i na taj način postao 95 %-tni vlasnik kluba. Sezona 2009./10. postala je prva u povijesti u kojoj su oba kluba – i ženski i muški – uspjeli osvojiti nacionalne kupove. PSG je osvojio francuski kup, dok su djevojke osvojile ženski kup.&lt;ref name=&quot;psgfp&quot;/&gt;

Sreća kluba napokon se okrenula kada ga je u [[ljeto]] [[2011.]] godine kupio ''Qatar Investment Authority'' s jednim ciljem: osvojiti [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Paris Saint-Germain je u sljedećih nekoliko mjeseci doveo brojne igrače, a sezonu 2011./12. u Ligue 1 završili su na drugom mjestu postavivši rekord za najveći broj osvojenih bodova (79) drugoplasiranog kluba u domaćem prvenstvu. U sezoni 2019./20. PSG je dosegnuo najveći uspjeh postavši viceprvak Europe.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/bayern-psg-10-bayern-je-prvak-europe/2207160.aspx BAYERN - PSG 1:0 Bayern je prvak Europe], preuzeto 24. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
Stadion Georges Lefèvre bio je od [[1904.]] do [[1970.]] godine glavni stadion na kojem je igrao klub ''Stade Saint-Germain'' sve do spajanja sa susjednim klubom ''Paris FC''. Stadion je promijenio ime u Georges Lefèvre [[1945.]] godine po igraču ''Stade Saint-Germaina'' koji je poginuo na fronti [[1940.]] godine. Nakon osnivanja Paris Saint-Germaina [[1974.]], ''Camp des Loges'' postao je trening centar za klub. [[4. studenog]] [[1975.]] godine PSG-ov trening centar je službeno otvoren, a [[Pedro Alonso]] postao je njegov prvi direktor.&lt;ref name=&quot;camp&quot;/&gt; [[15. ožujka]] [[2006.]] godine Paris Saint-Germain je objavio da će se nakratko preseliti iz svog trening centra koji će se za to vrijeme obnavljati.&lt;ref&gt;Le Parisien, N°19445 du 15 mars 2006, p.19&lt;/ref&gt; Renovacije su započele u [[siječanj|siječnju]] [[2008.]] godine, a dovršene su [[4. listopada]] iste godine. Kompletna renovacija koštala je 5 milijuna [[Euro|Eura]]. Inauguriran je [[4. studenog]] 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |title=New training complex presentation |url=http://www.psg.fr/en/Article/003001/Article/43248/Presentation-du-nouveau-centre-d-entrainement |work=PSG.fr |date=3. studenoga 2008. |access-date=4. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225092657/http://www.psg.fr/en/Article/003001/Article/43248/Presentation-du-nouveau-centre-d-entrainement |archive-date=25. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; ''Camp des Loges'' je trening centar za seniorski tip, ali i za rezervni tip te pripadnike nogometne akademije (muške i ženske) kao i za kompletan ženski dio kluba.

Tijekom sezone 1970./71., PSG je igrao neke utakmice na stadionu Jean-Bouin, ali je posjeta bila puno manja nego na stadionu Georges Lefèvre. PSG je svoje domaće utakmice započeo igrati na [[Stade de France]] od sezone 1971./72. [[10. studenog]] [[1973.]] godine PSG je svoju prvu utakmicu odigrao na [[Park prinčeva|Parku prinčeva]] protiv kluba ''Red Star Saint-Ouen''. Međutim, tek je od 1974. godine postao jedini klub koji se koristi tim stadionom. Nekoliko su utakmica morali odigrati i na stadionima [[Olympique Yves-du-Manoir]]&lt;ref&gt;''[[France Football]]'', N°1506 du 11 février 1975, p. 8-9 : PSG-Lyon du 9 février 1975.&lt;/ref&gt; i Stade de France&lt;ref&gt;''[[France Football]]'', N°1674 du 9 mai 1978, p. 18 : PSG-Nancy du 2 mai 1978.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[France Football]]'', N°1686 du 1 août 1978, p. 5 et 16 : PSG-Metz du 25 juillet 1978 et ''[[France Football]]'', N°1715 du 20 mai 1979, p. 14 : PSG-Angers du 18 février 1979.&lt;/ref&gt; zbog preuređenja Parka prinčeva.

[[1992.]] godine televizijski kanal [[Canal+]], vlasnik PSG-a u to vrijeme, preuzeo je kontrolu na SESE-om, kompanijom koja je držala koncesije na Parku prinčeva od [[lipanj|lipnja]] [[1988.]] godine. Klub je plaćao svoju rentu direktno Canalu+. [[28. lipnja]] [[1999.]] godine grad [[Pariz]] je produžio koncesiju za Park prinčeva na dodatnih 15 godina.&lt;ref name=&quot;parc&quot;/&gt; [[18. veljače]] [[2002.]] godine Paris Saint-Germain u potpunosti je prisvojio stadion, a uredi kluba preseljeni su u novu zgradu.&lt;ref&gt;''[[Le Parisien]]'' du 17 février 2002, p. 20-21&lt;/ref&gt; [[11. travnja]] [[2006.]] godine Canal+ je prodao PSG konzorcijumu ''Colony Capital'', ''Butler Capital Partners'' i ''Morganu Stanleyju''. Odmah nakon toga grad Pariz je produžio koncesije sve do [[2014.]] godine. Najveća posjeta stadiona u prosjeku izračunata je za sezonu 1999./00. s 43,185 gledatelja po utakmici. Rekord u broju gledatelja i dalje drži utakmica odigrana [[2. ožujka]] [[1983.]] godine između PSG-a i ''SV Waterschei Thora'' u četvrtfinalu [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] na kojoj je izbrojano 49.575 gledatelja.&lt;ref name=&quot;stades-spectateurs.com&quot;&gt;{{cite news |title=Historique des affluences de spectateurs de Paris-SG |url=http://www.stades-spectateurs.com/historique-affluences-spectateurs.php?club=Paris-SG |work=Stades et Affluences de spectateurs |accessdate=22. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; Prosječna posjeta domaćih utakmica u sezoni 2009./10. bila je 33.266 što klub smješta na četvrto mjesto najposjećenijih utakmica u [[Ligue 1]].&lt;ref name=&quot;tonykempster.co.uk&quot;/&gt;

== Navijači ==
[[Datoteka:SLB 3-1 PSG 030.JPG|mini|250px|Navijači PSG-a za vrijeme utakmice PSG – [[S.L. Benfica|Benfica]], u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], sezona 2006./07.]]
Navijači kluba poznati su kao parižani (''parisiens''). U [[Francuska|Francuskoj]] otprilike 11 % populacije navija za Paris Saint-Germain, čime dijeli drugo mjesto na ljestvici najomiljenijih nogometnih klubova u Francuskoj s [[Olympique Lyonnais|Lyonom]] (ispred njih je samo [[Olympique de Marseille|Marseille]] koji ima 20 % navijača Francuske).&lt;ref name=&quot;lepoint.fr&quot;/&gt; U svijetu je PSG drugi najpopularniji francuski klub, odmah iza Marseilla, a slijedi ga Lyon.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Top European Football Clubs Have Global Fan Base |url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2007/05/European_Football_Clubs |work=comScore |date=15. svibnja 2007. |accessdate=30. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; bivši Francuski predsjednik [[Nicolas Sarkozy]] je jedan od navijača PSG-a.&lt;ref&gt;Benjamin Dante, ''Football et politique, les jeux dangereux'', Paris, Solar, 2001, p.35 : « &quot;Au Paris Saint-Germain, j'ai connu toutes les époques. Celle d'Hechter, de Borelli. De Denisot, un grand président et un ami. Je garde en mémoire des gens comme Luis Fernandez, David Ginola, un joueur que j'adore, et George Weah, même si pour lui, il fallait au moins 30 degrés et pas trop de vent pour qu'il soit au top.&quot; Nicolas Sarkozy »&lt;/ref&gt; Paris Saint-Germain je poznat po tome da privlači krajnje desničarske bijele navijače, ali i pripadnike multi-etničke populacije. Tribina ''Kop of Boulogne'' je posebno mjesto na [[Park prinčeva|Parku prinčeva]] gdje se nalaze ''Boulogne Boysi'', jedna od najpoznatijih navijačkih skupina kluba. Radi se o jednoj od najpoznatijih tribina u francuskom [[nogomet]]u zbog česte povezanosti s navijačkim nasiljem i krajnje desničarskim političkim grupama. Skupina je postala poznata ne samo kao sinonim za navijački vandalizam, već i zbog rasizma i fašizma još od 80-tih godina 20. stoljeća, a povezuju ih i s brojnim incidentima koji su se dogodili u prošlosti.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Naissance d'un Kop |url=http://kobrules.free.fr/histoire.htm |work=Kop of Boulogne |accessdate=7. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; ''Boulogne Boysi'' su se često tukli s pripadnicima drugih navijačkih skupina PSG-a mnogo godina.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Young Parisians |url=http://www.wsc.co.uk/content/view/635/29/ |work=When Saturday Comes |date=Siječanj 2007. |access-date=4. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029022850/http://www.wsc.co.uk/content/view/635/29/ |archive-date=29. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; Od [[2008.]] godine, u jeku nasilja na Parku prinčeva, francuske vlasti ukinule su čak sedam navijačkih skupina PSG-a: ''Tribune d'Auteuil, ''Supras Auteuil 1991'', ''Paris 1970 la Grinta'', ''Les Authentiks'', ''Boulogne Boys'' (jedna od najstarijih i najpoznatijih huliganskih navijačkih skupina u Francuskoj), ''Commando Loubard'' i ''Milice Paris''.&lt;ref&gt;{{cite news |title=French Firms Disbanded, Members Laugh |url=http://unprofessionalfoul.com/2010/04/30/french-firms-disbanded-members-laugh/ |work=Unprofessional Foul |date=30. travnja 2010. |access-date=4. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100924033026/http://unprofessionalfoul.com/2010/04/30/french-firms-disbanded-members-laugh |archive-date=24. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Le Classique ==
[[Datoteka:OM-PSG CF finale-1.jpg|mini|250px|Atmosfera na stadionu za vrijeme finala [[Coupe de France|francuskog kupa]] između [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i PSG-a [[2006.]] godine]]
''Le Classique''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Second time lucky as Marseille face PSG in Ligue 1's Le Classique |url=http://www.101greatgoals.com/second-time-lucky-as-marseille-face-psg-in-ligue-1s-le-classique/41027/ |work=101 Great Goals |date=19. studenoga 2009. |accessdate=23. travnja 2010. |archive-date=4. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204121525/http://www.101greatgoals.com/second-time-lucky-as-marseille-face-psg-in-ligue-1s-le-classique/41027/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (poznata i pod nazivom ''Derby de France''&lt;ref name=&quot;goal&quot;&gt;{{cite news |title=Ligue 1 Preview: Paris Saint-Germain – Olympique de Marseille |url=http://goal.com/en/news/90/france/2010/02/26/1808160/ligue-1-preview-paris-saint-germain-olympique-de-marseille |work=Goal.com |date=26. veljače 2010. |accessdate=28. veljače 2010. |archive-date=1. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301105459/http://www.goal.com/en/news/90/france/2010/02/26/1808160/ligue-1-preview-paris-saint-germain-olympique-de-marseille |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) je [[nogomet|nogometna utakmica]] koju igraju Paris Saint-Germain i [[Olympique de Marseille]]. Termin ''Le Classique'' prezuet je iz [[La Liga|španjolske nogometne lige]] gdje [[Real Madrid]] i [[FC Barcelona|Barcelona]] igraju poznati [[El Clásico]]. Radi se o derbiju koji je postao vrlo značajan krajem 80-tih i početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. [[Canal+]], vlasnik PSG-a, i [[Bernard Tapie]], vlasnik Marseillea, započeli su promovirati zajedničke utakmice i rivalstvo dvaju klubova kako bi privukli što veći dio nacije da dođu na utakmice. Tenzije između navijača Marseillea i PSG-a su legendarne, budući oba kluba igraju na fantastičnim stadionima – [[Park prinčeva|Parku prinčeva]] (PSG) i [[Vélodrome]] (Marseille) – koji za vrijeme derbija doslovno &quot;isijavaju&quot; obožavateljima oba kluba. Uz sve to, različite navijačke skupine oba kluba mrze jedni druge i skloni su incidentima. Zbog toga se prije svake njihove utakmice pojačava osigranje na stadionima kako bi se spriječili eventualni sukobi, ali nasilne epizode i dalje se vrlo često događaju.&lt;ref&gt;{{cite news |title=OM-PSG D-2: The match that divides a nation |url=http://www.ligue1.com/ligue1/article/om-psg-d-2-the-match-that-divides-a-nation.htm |work=[[Ligue 1]] |date=23. listopada 2009. |accessdate=25. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;

Kao i sva druga rivalstva, antipatije navijača Paris Saint-Germaina i Marseillea izlaze van granica stadiona budući se radi o dva najveća grada u [[Francuska|Francuskoj]] te o dva najuspješnija i najutjecajnija nogometna kluba. Oba kluba su također (do danas) jedini francuski klubovi koji su osvojili neko europsko nogometno natjecanje. PSG i Marseille bili su najdominantniji klubovi u Ligue 1 sve do pojave [[Olympique Lyonnais|Lyona]], početkom 21. stoljeća.&lt;ref name=&quot;fifa.com&quot;/&gt;

== Klupski uspjesi ==
=== Domaći uspjesi ===
;[[Ligue 1]]: 
* Prvak (14): [[Division 1 1985./86.|1985./86.]], [[Division 1 1993./94.|1993./94.]], [[Ligue 1 2012./13.|2012./13.]], [[Ligue 1 2013./14.|2013./14.]], [[Ligue 1 2014./15.|2014./15.]], [[Ligue 1 2015./16.|2015./16.]], [[Ligue 1 2017./18.|2017./18.]], [[Ligue 1 2018./19.|2018./19.]], [[Ligue 1 2019./20.|2019./20.]], [[Ligue 1 2021./22.|2021./22.]], [[Ligue 1 2022./23.|2022./23.]], [[Ligue 1 2023./24.|2023./24.]], [[Ligue 1 2024./25.|2024./25.]], [[Ligue 1 2025./26.|2025./26.]]

;[[Ligue 2]]:
* Prvak (1): [[Ligue 2 1970./71.|1970./71.]]

;[[Coupe de France]]: 
* Osvajač (16): 1982., 1983., 1993., 1995., 1998., 2004., 2006., 2010., 2015., 2016., 2017., 2018., 2020., 2021., 2024., 2025.

;[[Coupe de la Ligue]]:
* Osvajač (9): 1995., 1998., 2008., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2020.

;[[Trophée des Champions]]:
* Osvajač (14): 1995., 1998., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2022., 2023., 2024., 2025.

=== Europski uspjesi ===
[[UEFA Liga prvaka]]:
* Osvajač (2): [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2025.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|finale]])
* Finalist (1): [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|finale]])

[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]:
* Osvajač (1): [[UEFA kup pobjednika kupova 1995./96.|1995./96.]] ([[Finale Kupa pobjednika kupova 1996.|finale]])
* Finalist (1): [[UEFA kup pobjednika kupova 1996./97.|1996./97.]] ([[Finale Kupa pobjednika kupova 1997.|finale]])

[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]:
* Osvajač (1): [[UEFA Intertoto kup 2001.|2001.]]

[[UEFA Superkup]]:
* Osvajač (2): [[UEFA Superkup 2025.|2025.]], [[UEFA Superkup 2026.|2026.]]
* Finalist (1): [[UEFA Superkup 1996.|1996.]]

=== Svjetski uspjesi ===
[[FIFA Interkontinentalni kup]]:
* Osvajač (1): [[FIFA Interkontinentalni kup 2025.|2025.]]

[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]:
* Finalist (1): [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2025.|2025.]]

== Poznati igrači ==
Kapetan [[Francuska nogometna reprezentacija|francuske nogometne reprezentacije]], [[Jean Djorkaeff]] pridružio se Paris Saint-Germainu [[1970.]] godine i tako postao prvi profesionalni nogometaš i prvi kapetan kluba. Trenutni kapetan kluba je [[Mamadou Sakho]] koji je zamijenio [[Claude Makelele|Claudea Makéléléa]] koji je otišao u mirovinu nakon sezone 2010./11. Službena [[internet]] stranica kluba PSG.fr izabrala je [[portugal]]ca [[Pauleta|Pauletu]] kao najboljeg igrača u klupskoj povijesti.&lt;ref&gt;{{cite news |title=L'équipe des 40 ans (4/4) |url=http://www.psg.fr/fr/40-ans/900108/40ans-Article/49353/L-equipe-des-40-ans-4-4 |work=PSG.fr |access-date=4. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170118030448/http://www.psg.fr/fr/40-ans/900108/40ans-Article/49353/L-equipe-des-40-ans-4-4 |archive-date=18. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; On je ujedno i najbolji strijelac kluba bio sa 110 postignutih pogodaka, ali [[Zlatan Ibrahimović]] je oborio njegov rekord u [[2015.]] godini. Pauleta je u pet godina zabio 109 pogodaka u 211 utakmica, a Šveđaninu je trebalo 137 utakmica da obori rekord.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/paris-saint-germain/story/2648473/zlatan-ibrahimovic-becomes-psg-all-time-leading-goal-scorer |naslov=Zlatan Ibrahimovic nets two penalties to become PSG's all-time top scorer |rad=espnfc.com |dan=4. listopada 2015. |preuzeto=27. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt; Paris Saint-Germain duguje svoj uspjeh i nezaboravnom [[Safet Sušić|Safetu Sušiću]]. [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavenski reprezentativac]] je postigao 85 pogodaka i ostvario rekordnu 61 asistenciju. Francuski magazin ''France Football'' izabrao je upravo Sušića za najboljeg igrača u klupskoj povijesti.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Susic, joueur de l'Histoire du PSG |url=http://www.francefootball.fr/FF/breves2010/20100202_114950_susic-joueur-de-l-histoire-du-psg.html |work=France Football |date=2. veljače 2010. |accessdate=4. lipnja 2010. |archive-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100205193826/http://www.francefootball.fr/FF/breves2010/20100202_114950_susic-joueur-de-l-histoire-du-psg.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Jean-Marc Pilorget]] postao je igrač s najviše nastupa za klub (435). [[George Weah]] je najbolji strijelac kluba u povijesti kad su u pitanju europska natjecanja (16 zgoditaka). &quot;Gospodin George&quot; također je prvi (i za sada jedini) igrač PSG-a koji je osvojio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] i bio proglašen najboljim nogometašem godine od strane FIFA-e. [[Javier Pastore]] i [[Ronaldinho]] su najskuplje transakcije u povijesti kluba do danas. Pastore je plaćen rekordnih 42 milijuna [[Euro|Eura]] što nije samo rekord PSG-a, već i kompletne [[Ligue 1]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=PSG smash record for Pastore |url=http://www.ligue1.com/ligue1/article/psg-smash-record-for-pastore.htm |work=[[Ligue 1]] |date=6. kolovoza 2011. |accessdate=15. kolovoza 2011. |archive-date=11. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120911043559/http://www.ligue1.com/ligue1/article/psg-smash-record-for-pastore.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ronaldinho, s druge strane, je najbolje prodani igrač – PSG ga je prodao [[Barcelona FC|Barceloni]] za rekordnih 32 milijuna eura.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ronaldinho joins Barcelona |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/3079815.stm |work=BBC Sport |date=20. srpnja 2003. |accessdate=30. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; Najuspješniji igrači kluba su [[Alain Roche]] i [[Paul Le Guen]] s devet osvojenih trofeja s klubom.

=== Popis poznatih igrača ===
{|
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;20%&quot;| 
;ALBANIJA
*{{Z|ALB}} [[Lorik Cana]]
*{{Z|ALB}} [[Edwin Murati]]

;ALŽIR
*{{Z|ALŽ}} [[Ali Benarbia]]
*{{Z|ALŽ}} [[Mohamed Benhamou]]
*{{Z|ALŽ}} [[Mustapha Dahleb]]

;ARGENTINA
*{{Z|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]
*{{Z|ARG}} [[Gabriel Heinze]]
*{{Z|ARG}} [[Juan Pablo Sorín]]
*{{Z|ARG}} [[Osvaldo Ardiles]]
*{{Z|ARG}} [[Carlos Bianchi]]
*{{Z|ARG}} [[Gabriel Calderón]]
*{{Z|ARG}} [[Marcelo Gallardo]]

;AUSTRIJA
*{{Z|AUT}} [[Richard Niederbacher]]

;BOSNA I HERCEGOVINA
*{{Z|BIH}} [[Safet Sušić]]
*{{Z|BIH}} [[Vedad Ibišević]]
*{{Z|BIH}} [[Vahid Halilhodžić]]

;BRAZIL
*{{Z|BRA}} [[Abel Braga]]
*{{Z|BRA}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
*{{Z|BRA}} [[Raí]]
*{{Z|BRA}} [[Ronaldinho]]
*{{Z|BRA}} [[Valdo Filho|Valdo]]
*{{Z|BRA}} [[Ricardo Gomes]]
*{{Z|BRA}} [[Vampeta]]
*{{Z|BRA}} [[Christian Correa Dionisio|Christian]]
*{{Z|BRA}} [[Neymar]]

;CRNA GORA
*{{Z|CG}} [[Branko Bošković]]

;ČAD
*{{Z|ČAD}} [[Nabatingue Toko]]

|valign=&quot;top&quot; width=&quot;20%&quot;|
;ČEŠKA
*{{Z|ČEŠ}} [[David Rozehnal]]

;ENGLESKA
*{{Z|ENG}} [[Ray Wilkins]]
*{{Z|ENG}} [[David Beckham]]

;FRANCUSKA
*{{Z|FRA}} [[Nicolas Anelka]]
*{{Z|FRA}} [[Jocelyn Angloma]]
*{{Z|FRA}} [[Dominique Baratelli]]
*{{Z|FRA}} [[Dominique Bathenay]]
*{{Z|FRA}} [[Joël Bats]]
*{{Z|FRA}} [[Daniel Bravo]]
*{{Z|FRA}} [[Benoît Cauet]]
*{{Z|FRA}} [[José Cobos]]
*{{Z|FRA}} [[Patrick Colleter]]
*{{Z|FRA}} [[Frédéric Déhu]]
*{{Z|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]
*{{Z|FRA}} [[Sylvain Distin]] 
*{{Z|FRA}} [[Jean-Pierre Dogliani]]
*{{Z|FRA}} [[Raymond Domenech]]
*{{Z|FRA}} [[Jean Djorkaeff]]
*{{Z|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]
*{{Z|FRA}} [[Didier Domi]]
*{{Z|FRA}} [[Luis Fernández]]
*{{Z|FRA}} [[Laurent Fournier]]
*{{Z|FRA}} [[David Ginola]]
*{{Z|FRA}} [[Vincent Guérin]]
*{{Z|FRA}} [[Jean-Noël Huck]]
*{{Z|FRA}} [[Gérard Janvion]]
*{{Z|FRA}} [[Philippe Jeannol]]
*{{Z|FRA}} [[Antoine Kombouaré]]
*{{Z|FRA}} [[Bernard Lama]]
*{{Z|FRA}} [[Jean-Michel Larqué]]
*{{Z|FRA}} [[Paul Le Guen]]
*{{Z|FRA}} [[Jean-Claude Lemoult]]
*{{Z|FRA}} [[Lionel Letizi]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;20%&quot;|

*{{Z|FRA}} [[Francis Llacer]]
*{{Z|FRA}} [[Patrice Loko]]
*{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
*{{Z|FRA}} [[Bruno N'Gotty]]
*{{Z|FRA}} [[David N'Gog]]
*{{Z|FRA}} [[Jose-Karl Pierre-Fanfan]]
*{{Z|FRA}} [[Jean-Marc Pilorget]]
*{{Z|FRA}} [[Laurent Robert]]
*{{Z|FRA}} [[Alain Roche]]
*{{Z|FRA}} [[Dominique Rocheteau]]
*{{Z|FRA}} [[Jean-Luc Sassus]]
*{{Z|FRA}} [[Amara Simba]]
*{{Z|FRA}} [[Daniel Xuereb]]

;GVINEJA
*{{Z|GVI}} [[Kaba Diawara]]

;HRVATSKA
*{{Z|HRV}} [[Ivica Šurjak]]
*{{Z|HRV}} [[Zlatko Vujović]]

;ITALIJA
*{{Z|ITA}} [[Marco Simone]]

;IZRAEL
*{{Z|IZR}} [[Mordechai Spiegler]]

;KAMERUN
*{{Z|KAM}} [[Modeste M'Bami]]
*{{Z|KAM}} [[Patrick Mboma]]

;KOLUMBIJA
*{{Z|KOL}} [[Mario Yepes]]

;LIBERIJA
*{{Z|LBR}} [[George Weah]]

;MAROKO
*{{Z|MAR}} [[Talal El Karkouri]]

;NIGERIJA
*{{Z|NIG}} [[Jay Jay Okocha]]
*{{Z|NIG}} [[Bartholomew Ogbeche]]
*{{Z|NIG}} [[Godwin Okpara]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;20%&quot;| 
;NJEMAČKA
*{{Z|NJE}} [[Christian Wörns]]

;PANAMA
*{{Z|PAN}} [[Julio Dely Valdes]]

;PORTUGAL
*{{Z|POR}} [[Humberto Coelho]]
*{{Z|POR}} [[Hugo Leal]]
*{{Z|POR}} [[Hélder Cristóvão|Hélder]]
*{{Z|POR}} [[Daniel Kenedy]]
*{{Z|POR}} [[Pauleta]]

;REPUBLIKA KONGO
*{{Z|KON}} [[François M'Pelé]]

;RUSIJA
*{{Z|RUS}} [[Sergei Semak]]
*{{Z|RUS}} [[Igor Yanovski]]

;SENEGAL
*{{Z|SEN}} [[Saar Boubacar]]
*{{Z|SEN}} [[Aliou Cissé]]

;SRBIJA
*{{Z|SRB}} [[Danijel Ljuboja (nogometaš)|Danijel Ljuboja]]
*{{Z|SRB}} [[Marko Pantelić]]

;ŠPANJOLSKA
*{{Z|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
*{{Z|ŠPA}} [[Enrique de Lucas]]

;ŠVEDSKA
*{{Z|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]

;TUNIS
*{{Z|TUN}} [[Selim Benachour]]

;URUGVAJ
*{{Z|URU}} [[Cristian Rodriguez]]
|}

== Dosadašnji treneri ==
[[Datoteka:Antoine Kombouaré (valenciennes).jpg|mini|150px|[[Antoine Kombouaré]]– trener od 2009. do 2011. u PSG-u]]
Paris Saint-Germain do danas je vodilo 37 trenera od čega je njih 28 bilo u punom radnom odnosu od [[Pierre Phelipon|Pierrea Phelipona]], prvog trenera PSG-a [[1970.]] godine. Najuspješniji trener je [[Luis Fernández]] koji je osvojio pet trofeja s klubom: [[Coupe de France|francuski kup]], [[francuski liga-kup|liga-kup]], [[Trophée des Champions|superkup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Intertoto kup]]. On je također najduži trener što se vođenja utakmica tiče (vodio je njih 244). Što se, pak, vremenskog razdoblja tiče, najduži treneri su Luis Fernández i [[Georges Peyroche]] koji su na klupi sjedili punih 5 godina.

=== Popis dosadašnjih trenera ===
{{stupci|3|
*{{Z|FRA}} [[Pierre Phelipon]] (1970. – 1972.)
*{{Z|FRA}} [[Robert Vicot]] (1972. – 1975.)
*{{Z|FRA}} [[Just Fontaine]] (1973. – 1976.)
*{{Z|SRB}} {{Z|FRA}} [[Velibor Vasović]] (1976. – 1977., 1978. – 1979.)
*{{Z|FRA}} [[Jean-Michel Larqué]] (1977. – 1978.)
*{{Z|FRA}} [[Pierre Alonzo (nogometaš)|Pierre Alonzo]] (1976. – 1977., 1978. – 1980.)
*{{Z|FRA}} [[Georges Peyroche]] (1979. – 1983., 1984. – 1985.)
*{{Z|FRA}} [[Lucien Leduc]] (1983. – 1984.)
*{{Z|FRA}} [[Christian Coste]] (1984. – 1985.)
*{{Z|FRA}} [[Gérard Houllier]] (1985. – 1988.)
*{{Z|FRA}} [[Erick Mombaerts]] (1988.)
*{{Z|HRV}} [[Tomislav Ivić]] (1988. – 1990.)
*{{Z|FRA}} [[Henri Michel]] (1990. – 1991.)
*{{Z|POR}} [[Artur Jorge Braga Melo Teixeira|Artur Jorge]] (1991. – 1994., 1998. – 1999.)
*{{Z|FRA}} [[Luis Fernández]] (1994. – 1996., 2000. – 2003.)
*{{Z|BRA}} [[Ricardo Gomes]] (1996. – 1998.)
*{{Z|FRA}} [[Alain Giresse]] (1998.)
*{{Z|FRA}} [[Philippe Bergeroo]] (1999. – 2000.)
*{{Z|BIH}} [[Vahid Halilhodžić]] (2003. – 2005.)
*{{Z|FRA}} [[Laurent Fournier]] (2005. – 2006.)
*{{Z|FRA}} [[Guy Lacombe]] (2006. – 2007.)
*{{Z|FRA}} [[Paul Le Guen]] (2007. – 2009.)
*{{Z|FRA}} [[Antoine Kombouaré]] (2009. – 2011.)
*{{Z|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] (2011. – 2013.)
*{{Z|FRA}} [[Laurent Blanc]] (2013. – 2016.)
*{{Z|ŠPA}} [[Unai Emery]] (2016. – 2018.)
*{{Z|NJE}} [[Thomas Tuchel]] (2018. – 2020.)
*{{Z|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] (2021. – 2022.)
*{{Z|FRA}} [[Christophe Galtier]] (2022. – 2023.)
*{{Z|ŠPA}} [[Luis Enrique]] (2023. – ''danas'')
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.psg.fr/ Službene stranice PSGa]

{{Sastav - Paris Saint-Germain}}
{{Ligue 1}}

[[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Parizu]]
[[Kategorija:Paris Saint-Germain FC| ]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]]</text>
      <sha1>iy4ak03kp3n0go0am77y0yuim2dav7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Vidović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67121</id>
    <revision>
      <id>7623847</id>
      <parentid>7571989</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:51:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14200" sha1="e9ae9rqgg6cm5qlpzx5iw7pfw4d3l94" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}

{{Infookvir životopis
| ime            = Mirko Vidović
| slika          = Mirko_vidovic_vietnam_memorial_washington.jpg
| veličina       = 200px
| opis_slike     = Mirko Vidović, pokraj Memorijala vijetnamskim veteranima u [[Washington]]u, [[1980-ih]].
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[31. prosinca]] [[1940.]]
| mjesto_rođenja = [[Bila (Livno, BiH)|Bila]] kraj [[Livno|Livna]], [[BiH]]
| smrt           = [[13. listopada]] [[2016.]]
| mjesto_smrti = [[Valence]], [[Francuska]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = hrvatski književnik, komunistički uznik
| zanimanje      = književnik
}}

'''Mirko Vidović''' ([[Bila (Livno, BiH)|Bila]] kraj [[Livno|Livna]], [[31. prosinca]] [[1940.]] {{--}} [[Valence]], [[Francuska]], [[13. listopada]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[kipar]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. 

== Životopis ==
=== Rani život i obrazovanje ===
Pučku školu pohađao je u rodnom selu Bila&lt;!-- Bilima, množina od &quot;bilo&quot;, kao Senjsko bilo --&gt; kod Livna ([[1947.]] – [[1951.]]), a nižu gimnaziju pohađao je od [[1952.]] do [[1955.]] godine u [[Odžak]]u i u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]]. Tada se prvi put pojavilo i njegovo ime kao suradnika u prvom broju [[Sarajevo|sarajevskih]] ''Malih novina''.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;&gt;[http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/preminuo-mirko-vidovic Preminuo Mirko Vidović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020111003/http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/preminuo-mirko-vidovic |date=20. listopada 2016. }}, dhk.hr, 18. listopada 2016., pristupljeno 5. ožujka 2017.&lt;/ref&gt; Po završetku Male mature, upisao se je u Gimnaziju &quot;S.S. Kranjčević&quot; u Livnu. Kao učenik drugog razreda gimnazije sudjelovao je, [[1957.]] godine,&lt;ref name=&quot;Ćorić&quot;&gt;[http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti fra Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca: Mirko Vidović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, pristupljenoe 5. ožujka 2017.&lt;/ref&gt; u anonimnom natječaju sarajevskog dnevnika ''Oslobođenje'' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i dobio prvu nagradu.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt; Od tada je počeo život Mirka Vidovića kao književnog stvaratelja. Prve pjesme objavio je u livanjskom listu ''Naša komuna'', te potom surađuje u ''Narodnom listu'', ''Zadarskoj reviji'', ''Poletu'', ''Kolu'', u [[split]]skom ''Vidiku'', u ''Riječkoj reviji'' i inima.&lt;ref name=&quot;Ćorić&quot;/&gt;  

Zbog praktičnog opsluživanja svoje vjere, Vidović je imao velikih problema s ondašnjim Omladinskim komitetom SKBiH: zbog javnog izraza žaljenja za smrću pape [[Pio XII.|Pija XII.]] osuđen je na deset dana zatvora.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt; Nastavničko vijeće tada ga je htjelo izbaciti iz Gimnazije, no osobnim jamstvom ravnatelja škole, Arslana Zijadića ipak je uspio završiti Gimnaziju u Livnu.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt; Za maturalni sastav dobio je opet prvu nagradu BiH - Antologiju djela pisaca BiH koju je osobno potpisao A. Vuco.

Nakon završetka Gimnazije u Livnu, zbog nemogućnosti upisivanja arhitekture u [[Zagreb]]u i zbog materijalnih problema inače, upisao se, [[1960.]] godine,&lt;ref name=&quot;Ćorić&quot;/&gt; na Filozofski fakultet u [[Zadar|Zadru]]. Diplomirao je hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, te francuski,&lt;ref name=&quot;Ćorić&quot;/&gt; s odličnim u prosincu [[1964.]] godine.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt;

=== Progon i emigracija ===
Nakon završenog Filozofskog fakulteta, vjenčan s Francuskinjom Lucienne (rođ. Ravit), privremeno je zaposlen kao urednik Kulturne kronike u zadarskom ''[[Narodni list|Narodnom listu]]'' u očekivanju službenog imenovanja asistentom u tamošnjem [[JAZU|Institutu JAZU]] kao znanstvenim istraživačem na području povijesti pismenosti na Jadranskoj obali. U njegovom domu u Zadru počeo je s radom [[Pokret nezavisnih intelektualaca]] koji je okupio oko načela mišljenja po savjesti, a ne po ideološkim načelima i taj ustvari jedini takav pokret u ondašnjem komunističkom svijetu, doživio je zabranu, izbacivanje s posla njegovih pripadnika, neki su morali emigrirati, a nekoliko njih je osuđeno i išlo na robiju. No, zbog vođenja ankete o populacijskoj problematici u Zadru, pao je u nemilost i morao je hitno napustiti zemlju sa ženom i djetetom i otići u [[Francuska|Francusku]], kako bi izbjegao proces zbog navodnog odavanja državnih tajni u korist [[Vatikan]]a.

Po dolasku u Francusku, upisao je ponovno književnost i ruski jezik na Sveučilištu u [[Lyon]]u i opet postigao diplomu (do stupnja [[magistarski rad|magisterij]]a). Nakon toga upisao je i Čistu filozofiju, no nije taj fakultet uspio završiti, jer je s francuskom putovnicom morao hitno ići u posjet teško bolesnoj majci u Livno. Po povratku iz Livna, izdao ga je u Zadru nekadašnji kolega s Fakulteta i bio je uhićen. Suđeno mu je u Zadru [[3. rujna]] [[1971.]] godine zbog knjige pjesama ''Hram nade'' i osuđen je na četiri godine strogog zatvora. Kad je dospio u KPD Stara Gradiška, [[UDBA|udbaški]] inspektori su pod međunarodnim pritiskom ponudili Vidoviću svjedočenje protiv dva intelektualca koji su nakon pada [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zatvoreni i da nakon tog svjedočenja bude oslobođen. Vidović je odbio. Njemu samomu su ponovno sudili u Zagrebu i [[31. ožujka]] [[1973.]] godine osuđen je na još tri i pol godine robije zbog toga što je prigodom boravka u Francuskoj objavljivao svoje radove u izdanjima ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'', pod motivacijom da je bio povezan s &quot;neprijateljskom emigracijom&quot;.&lt;ref name=&quot;dhk&quot;/&gt; 

Nakon teške tri godine zatočeništva u logoru [[Stara Gradiška]], prebačen je u [[Srijemska Mitrovica|Srijemsku Mitrovicu]], gdje je zadržan još više od dvije godine na izdržavanju kazne. Nakon osobnog zauzeća ondašnjeg francuskog predsjednika pušten je, [[1976.]] godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Vidović, Mirko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64540 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. ožujka 2017.}}&lt;/ref&gt; nakon izdržanih pet godina i dva mjeseca robije, na uvjetnu slobodu i administrativno protjeran iz [[SFRJ|Jugoslavije]].

Ponovno u inozemstvu kao francuski državljanin objavio je, 1977. godine, uspomene s robije pod naslovom ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama''. Knjiga je doživjela dva izdanja na hrvatskom, te prijevode u cjelini na francuski i talijanski, a djelomično na engleski i španjolski. Pozvan je službeno kao svjedok istine u komunističkim zatvorima i u centralu [[Amnesty International]]a u [[London]]u i u središnjicu [[Međunarodna liga za ljudska prava|Međunarodne lige za ljudska prava]]. Na robiji je napisao i knjigu pjesama ''Bijeli vitez'' i uspio ju poslati na slobodu tajnim kanalom. U inozemstvu je ta knjiga objavljena na hrvatskom i francuskom jeziku (u [[Švicarska|Švicarskoj]]). U inozemstvu je još objavio i svoje knjige ''Ribnjak Bethesda'', ''Boomerang'' i ''Što je to HNV''.&lt;ref&gt;[http://www.narodni-list.hr/narodnicm/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=520&amp;Itemid=30 Mirko Vidović]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Sudjelovao je na u 'Međunarodnom meetingu poezije' u [[Pariz]]u [[1979.]] godine.

Koncem [[1979.]] godine na poziv poznatih kolega sa zapadnih sveučilišta kandidirao se na izborima za [[Sabor Hrvatskog narodnog vijeća]] i izabran je pri vrhu liste tridesetorice sabornika. Na zasjedanju III. Sabora HNV-a u Londonu, u [[siječanj|siječnju]] [[1980.]] bio je imenovan Predsjednikom Sabora HNV-a. Kao Predsjednik Sabora HNV-a sudjelovao je u radu Madridske konferencije i, krajem [[studeni|studenoga]] [[1980.]] godine, bio jednim od glavnih utemeljitelja Međunarodnog helsinškog udruženja. Zatim je sudjelovao i u radu Ottawske konferencije u travnju [[1985.]] godine. Bio je priman u velikim državnim institucijama [[SAD|SAD-a]], [[Francuska|Francuske]], [[EU|Europske zajednice]] itd. Izabran je za Glavnog konceptora u procesu primjene 'Završnog dokumenta helsinške konferencije' i u tom duhu vodio je poslove pravednog procesa samoodređenja naroda na prostorima bivše Jugoslavije.

Mirko Vidović se uz književnost bavio i [[kiparstvo]]m i autorom je više od sedamdeset [[skulptura]].&lt;ref name=&quot;Ćorić&quot;/&gt;

Umro je u francuskome gradu Valenceu, 13. listopada 2016. godine.

== Djela ==
Njegova Bibliografija se sastoji od 1280 objavljenih naslova, od toga 110 na stranim jezicima i na raznim stranama svijeta. U Domovini je objavio i dvije zbirke pripovjedaka iz srednjovjekovne Bosne - ''Drijenove svirale'', [[1993.]] godine te ''Šta je, je - šta nije, nije!'' - zbirku anegdota iz vremena kolektivizacije livanjskih sela nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. U Rukopisu ostavio je 42 knjige iz raznih područja, a od toga 10 kazališnih drama i 12 svezaka iz Filozofije virtualnosti i stvarnosti (epistemološka analiza našeg vremena na svim segmentima lepeze znanja i znanosti.

Nepotpun popis:
* ''Pjesme'', Studentski literarni klub, Zadar, 1964. (suautori Vladimir Pavić i Stojan Vučićević)&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Vidovi%C4%87%2c+Mirko%2c+knji%C5%BEevnik+1940-&amp;xm0=1&amp;selectedId=339001915 Pjesme / Vladimir Pavić, Vidmir, Vučićević Stojan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305201200/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Vidovi%C4%87%2c+Mirko%2c+knji%C5%BEevnik+1940-&amp;xm0=1&amp;selectedId=339001915 |date=5. ožujka 2017. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.&lt;/ref&gt; (Mirko Vidović u toj zbirci potpisan je [[anagram]]om ''Vidmir'')&lt;ref&gt;[[Luko Paljetak]], [http://www.matica.hr/vijenac/412/Stanovnik%20Plavog%20salona/ Uz 20. godišnjicu smrti Stojana Vučićevića (1989–2009). Stanovnik Plavog salona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170308221021/http://www.matica.hr/vijenac/412/Stanovnik%20Plavog%20salona/ |date=8. ožujka 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac)]]'', br. 412, 17. prosinca 2009., pristupljeno 8. ožujka 2017.&lt;/ref&gt; 
* ''Kameni grad'', (pjesme), Zadar, 1964.
* ''Hram nade'', (pjesme), München-Barcelona, 1970. 
* ''Ribnjak Bethesda'', (novele), Rim, 1971. 
* ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi o Titovim tamnicama'', Knjižnica Hrvatske revije, München-Barcelona, 1977. (2. izd. 1978.; franc. izd. ''La face cachée de la lune, ou, Cinq ans dans les prisons de Tito'', Nouvelles Editions latines, Pariz, 1983.; tal. izd. ''Prigioniero di Tito: la sconvolgente testimonianza di un poeta cattolico croato-francese sulla realtà nascosta del comunismo jugoslavo'', L. Reverdito, Trento, 1989.) 
* ''Bijeli vitez'', (pjesme), San Mateo, 1979. (franc izd. ''Chevalier Blanc: (chants de captivite): poems'', Les Editions du Rondeau, Lausanne, 1988.)
* ''KRV'', (drama), Chicago, 1983.
* ''Boomerang: putopis po Australiji'', Sydney, 1984.
* ''Što je Hrvatsko narodno vijeće'', Knjižnica MO HNV-a &quot;Kralj Tomislav&quot;, Sydney, 1984. 
* ''Hrvatski iranski korijeni'', sv. 1, &quot;Grgur Ninski&quot;, [Zagreb?], 1991.&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=-1&amp;selectedId=910827050 Hrvatski iranski korijeni / Mirko Vidović] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.&lt;/ref&gt; 
** dio 2: ''Pad i uspon Ilirije'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2005.
** dio 3: ''Panonija'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2003.
** dio 4: ''Ban Kulin i krstjanska Bosna'', HKD Napredak, Sarajevo [etc.], 2001.
* ''Drijenove svirale'', Matica hrvatska Ogranak Livno, Livno, 1993.
* ''Kulin ban i Bosna'', Zlatko Tomičić, Zagreb, 1993. 
* ''Gatha od Spitama Zarathuštre'', Matica hrvatska, Ogranak Livno [etc.], Livno [etc.], 2003.  
* ''ANTEJ - roman o Zadru'', Matica hrvatska, Ogranak Zadar, Zadar, 2010.
* ''Sakrivena strana mjeseca: zapisi u Titovim tamnicama'', knj. 1-2, Hrvatska domoljubna knjižnica, knj. 5, Ognjište, Zagreb, 2010.
* ''Postojbina Dinaraca i njihovo raseljavanje: prilozi za proučavanje podrijetla Hrvata'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2011.
* ''Povijest jadransko-podunavskih zemalja do stoljeća sedmog'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2012.
* ''Kako je nastao Pokret nezavisnih intelektualaca u Zadru: testament disidentske generacije'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2013.
* ''Novi Ahasver: istina o Hrvatskoj i usputne bilješke'', Škorpion, Zagreb, 2014.
* ''Miljokazi povijesti Dinaraca: anamneza povijesne amnezije: rasprave i prilozi'', Škorpion-Napredak-Matica hrvatska, Ogranak Bjelovar, Zagreb-Sarajevo-Bjelovar, 2016.

== Nagrade i priznanja ==
* [[1957.]]: na natječaju sarajevskih dnevnih novina ''Oslobođenje'' za priču iz [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] dobio je prvu nagradu.
* Svojim upornim radom dobio je niz međunarodnih priznanja: Zlatnu medalju grada [[Los Angeles]]a, Jubilarnu medalju [[Kijev]]a, uvršten je među 'velike suvremene pripovjedače' u glasilu '[[Short Story International]]', koji izdaje Institut za međunarodnu kulturnu razmjenu u [[New York]]u, ušao je u američki Leksikon suvremenih europskih pisaca itd. 
* Godine [[1986.]] pozvan je u članstvo prestižne Međunarodne akademije čije se sjedište nalazi u Italiji. Promaknut je [[2002.]] godine u čast ''Viteza Akademije''.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://mirko-vidovic.name.hr Službeni blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150215093244/http://mirko-vidovic.name.hr/ |date=15. veljače 2015. }}

{{GLAVNIRASPORED:Vidović, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Životopisi, Livno]]</text>
      <sha1>e9ae9rqgg6cm5qlpzx5iw7pfw4d3l94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Gaugamele</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69811</id>
    <revision>
      <id>7624025</id>
      <parentid>7578101</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <origin>7624025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9053" sha1="j2mprmlr6i4lid5trxtj28rndlqrprt" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv=Bitka kod Gaugamele
|dio=''' vojnih pohoda [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]'''
|slika=[[Datoteka:Meister der Alexanderschlacht 003.jpg|300px|Darije III. - mozaik u [[Pompeji]]ma]] Darije III. - mozaik u [[Pompeji]]ma
|datum= [[1. listopada]], [[331. pr. Kr.]]
|mjesto= Ravnica Gaugamela, pokraj gradića Arabela ([[Irak]])
|povod= Invazija Aleksandra Makedonskog na Perziju
|ishod= Odlučna pobjeda Makedonije
|sukobljeni1= [[Makedonija (kraljevina)|Makedonija ]]
|sukobljeni2= [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]
|zapovjednik1= [[Aleksandar Makedonski]]
|zapovjednik2= [[Darije III.]]
|jačina1=47.000&lt;ref name=&quot;Moerbeek&quot;&gt;Moerbeek (1997) procijenjuje 31.000 falangista i 9.000 lakih pješaka.&lt;/ref&gt;
|jačina2=52.000&lt;ref name=&quot;Delbrück&quot;&gt;Povijest umijeća ratovanja (History of the Art of War), [[Hans Delbrück]] (1990)&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 120,000&lt;ref name=&quot;Harbottle&quot;&gt;Thomas Harbottle, Dictionary of battles&lt;/ref&gt;
|posljedice1= '''Gubici''': &lt;br&gt; 4.000 mrtvih
|posljedice2= '''Gubici''': &lt;br&gt; Vrlo veliki (do 40.000)
|bilješke=
}}

'''[[Bitka]] kod Gaugamele''' bila je jedna od velikih bitaka [[Stari vijek|starog vijeka]] i najvažnija bitka [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u njegovom osvajanju [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Bitka se zbila [[1. listopada]] [[331. pr. Kr.]] na ravnici Gaugamela pokraj gradića Arabele, zbog čega je bitka poznata i pod nazivom ''Bitka kod Arabele''. 

== Aleksandrov pohod do Gaugamele ==
[[Aleksandar Veliki|Aleksandra III. Makedonskog]] su [[331. pr. Kr.]] nakon pohoda na [[Drevni Egipat|Egipat]], proroci proglasili [[faraon]]om i sinom [[Amon-Ra|Amona-Ra]] u [[Siwa (oaza)|oazi Siwa]], te je ponovo napao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Aleksandar je Perzijance prije nego što je krenuo na Egipat porazio već dva puta; [[satrap]]sku vojsku [[Bitka kod Granika|kod Granika]] i [[Darije III.|Kodomanovu]] glavnu vojsku [[Bitka kod Isa|kod Isa]].

== Odnos snaga ==

Nakon poraza [[Bitka kod Isa|kod Isa]], [[Darije III.]] se još jednom odlučio obračunati s Aleksandrom, pa je naredio okupljanje vojnika iz svojih [[satrapija]]. Ipak, vojska koju je uspio okupiti bila je slabo obučena i organizirana, izuzevši elitnih 8000 [[Stara Grčka|grčkih]] plaćenika [[Hopliti|hoplita]] i 10.000 [[Perzijski besmrtnici|perzijskih besmrtnika]], Darijeve osobne garde.

Snage jedne i druge strane nisu bile iste. Aleksandar je pod svojim zapovjedništvom imao 40.000 pješaka i 7.000 konjanika,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/arrian_battle_of_gaugamela.php |title=Bitka kod Gaugamele (IranChamber.com) |access-date=4. veljače 2008. |archive-date=20. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080820031615/http://iranchamber.com/history/achaemenids/arrian_battle_of_gaugamela.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dobro obučenih vojnika koji su se već godinama borili zajedno i imali su odličnu organizaciju. S druge je strane bio Darije III. s 50-100 tisuća vojnika. I dok su Perzijanci u svojoj vojsci kao najjače i dotada nepobjedivo oružje imali bojna kola koja su sa strane na kotačima imala velike šiljke nalik na [[Kosa (alat)|kose]], a uz to uporabljali i ubojite naprave [[Trošiljak|trošiljke]], Aleksandar je imao revolucionarne jedinice pješaštva -  [[falanga (bojni poredak)|falangu]]. Falangu je uveo Aleksandrov otac [[Filip II. Makedonski]], a sastojala se od 256 kopljanika s kopljima duljine do šest metara ([[sarisa]]) i okruglim štitovima koji su ih na bojnom polju činili gotovo nepobjedivima. Makedonska elitna [[konjica]] koju je predvodio sam Aleksandar bila je također među najboljima u antičko doba.

Dok su Aleksandrovi zapovjednici sa strepnjom očekivali bitku, Aleksandar je imao jedan cilj, ubiti ili zarobiti [[Darije III.|Kodomana]] i tako obezglaviti njegovu vojsku. Poučen iskustvima [[Bitka kod Granika|bitke kod Granika]] i [[Bitka kod Isa|Isa]] kada je Aleksandar napao odmah, [[Darije III.]] je očekivao kako će ih Makedonci napasti noću no Aleksandar je odlučio napasti ujutro sljedećih dana ostavivši perzijsku vojsku cijelu noć pod oružjem.

== Bitka ==
[[Datoteka:Battle of Gaugamela, 331 BC - Opening movements.png|desno|mini|300px|Početni položaji i otvarajući potezi dviju vojska]]

Ujutro je Aleksandar prinio žrtvu bogovima, a tad je rasporedio svoje trupe i pokrenuo svoju inovativnu strategiju. Svoje je bočne trupe postavio pod kutom, a ne u ravnini s perzijskom vojskom što je zbunilo Perzijance i osnažilo njihovo mišljenje da mogu okružiti Makedonce. Aleksandrova taktika u prijašnjim bitkama bila je da izravno [[Falanga (bojni poredak)|falangom]] i [[pješaštvo]]m napadne protivnika, a s konjicom ga okruži i po principu čekića i nakovnja zdrobi između svojih snaga. To nije bilo moguće kod Gaugamele zbog brojnosti Perzijanaca pa je Aleksandar razradio novu strategiju koja je promijenila način ratovanja.

Svom najstarijem i najpouzdanijem zapovjedniku [[Parmenion]]u dao je pod zapovjedništvo lijevi bok pješaštva. Središnjicu njegovih trupa činila je falanga, a konjicu na desnom boku uzeo je pod svoje zapovjedništvo. [[Perzijanci]] su snažnim snagama napali pješaštvo, a Aleksandar je svoju konjicu poveo u desno i počeo jahati u smjeru koji se Perzijancima činio kao da vodi izvan bojnog polja. Darije je naredio [[Bes (satrap)|Besu]] koji je bio zapovjednik njegove konjice da krene za Aleksandrom te su dvije konjice počele jahati usporedno. Iza Aleksandrove konjice kretali su se laki pješaci s kopljima i praćkama koji su bili ključ Aleksandrove strategije.

[[Datoteka:Battle gaugamela decisive.png|desno|mini|300px|Aleksandrov odlučni napad]]

Darije je naredio većini svojih trupa na čelu s bojnim kolima napad na makedonsko pješaštvo i falangu. Makedonci su otkrili način da unište bojna kola tako da svoje trupe prestroje u oblik slova „U“, a vojnici u središnjem dijelu dočekaju konje s podignutim kopljima tako da će konji ujahati u svojevrsnu „mišolovku“. Vojnici na stranama s pruženim kopljima uništit će kola i njihove vozače. Kako je Darije slao sve više trupa u bitku tako se njegova borbena linija počela stanjivati, sve dok nije nastala praznina među njegovim trupama. Kada je Aleksandar ugledao rupu u perzijskim redovima, okrenuo je svoju konjicu za 180 stupnjeva i pohitao prema pukotini. Lako [[pješaštvo]] koje ga je pratilo nasrnulo je na perzijsku [[konjica|konjicu]], omogućivši Aleksandru da se neometano vrati u središte bitke.

Falange su s konjicom probile rastrojenu perzijsku liniju i našli se pred Darijem. Darije se s djelom trupa dao u bijeg pred Aleksandrom, no on je odlučio pomoći Parmenionovom lijevom krilu koje je pucalo pod napadom Perzijanaca. Spasio je svoju vojsku i porazio Perzijance. Izvori govore da je poginulo do 40.000 perzijskih vojnika, a da su Makedonci izgubili samo 4.000 vojnika.

== Posljedice ==
Nakon bitke kod Gaugamele Aleksandar III. Makedonski postao je [[Aleksandar Veliki]] i bio spreman preuzeti [[Ahemenidsko Carstvo|perzijsku]] krunu. Nekoliko dana kasnije ušao je u [[Babilon]], no tamo se nije dugo zadržao, jer je krenuo u potjeru za Darijem. Darije III. je bio izdan i ubijen od vlastitih zapovjednika - na što je Aleksandar dao ubiti njegove ubojice, a njega pokopati s najvećim počastima. Nakon toga, Aleksandar je nastavio napredovati prema istoku sve do rijeke [[Ind]].

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Aleksandar Makedonski]]
* [[Darije III.]]
* [[Bitka kod Granika]]
* [[Bitka kod Isa]]
* [[Bitka kod Perzijskih vrata]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20121027212856/http://www.theartofbattle.com/battle-of-gaugamela-331-bc.htm Bitka kod Gaugamele - animinirana karta bitke (Jonathan Webb)]
* [http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html Aleksandar kod Gaugamele (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080929104134/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html |date=29. rujna 2008. }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=RFrg6Jo4gXw&amp;feature=PlayList&amp;p=68CB508ACE736674&amp;index=6 Video: animirana rekonstrukcija bitke kod Gaugamele (History Channel)]
* [http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/bchp-alexander/astronomical_diary-330_01.html Gaugamela - babilonski izvori (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922134208/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/bchp-alexander/astronomical_diary-330_01.html |date=22. rujna 2008. }}
* [https://web.archive.org/web/20071016165147/http://www.pothos.org/content/index.php?page=major-battles#gaugamela ''Sve o Aleksandru Makedonskom - glavne bitke'' (Pothos.org)]
* [https://www.historynet.com/weaponry-the-caltrop.htm Kod Gaugamele je perzijska vojska uporabila trošiljke] ''(engleski)''

[[Kategorija:Bitke Stare Grčke|Gaugamela]]
[[Kategorija:Bitke Ahemenidskog Perzijskog Carstva|Gaugamela]]
[[Kategorija:Vojna povijest 4. stoljeća pr. Kr.|Gaugamela]]</text>
      <sha1>j2mprmlr6i4lid5trxtj28rndlqrprt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milorad Dodik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71364</id>
    <revision>
      <id>7623820</id>
      <parentid>7613603</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24132" sha1="gyds86lxwp2vynnm3kpoldeoetbou3f" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Milorad Dodik &lt;br&gt;&lt;small&gt;Милорад Додик &lt;/small&gt;
|slika               = Milorad Dodik 2026 (cropped).jpg
|veličina            = 200px
|opis slike          = Milorad Dodik 2026. godine
|malaslika           = Milorad Dodik signature.svg
|opis male slike     = Potpis
|datum rođenja       = [[12. ožujka]] [[1959.]]
|mjesto rođenja      = [[Laktaši]], [[Bosna i Hercegovina]]
|datum smrti         = 
|položaj             = 10. [[predsjednik Republike Srpske|predsjednik Republike Srpske]]
|mandat_start        = 15. studenoga 2022.
|mandat_kraj         = 18. listopada 2025.
|potpredsjednik      = 
|potpremijer         = 
|zamjenik            = 
|premijer            = 
|prethodnik          = [[Željka Cvijanović]]
|nasljednik          = Ana Trišić-Babić (v. d.)
|čin2                = 7. [[Srpski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine|srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
|mandat_start2       = 20. studenoga 2018.
|mandat_kraj2        = 15. studenoga 2022.
|potpredsjednik2     = 
|potpremijer2        = 
|zamjenik2           = 
|premijer2           = 
|predsjednik2        = 
|prethodnik2         = [[Mladen Ivanić]]
|nasljednik2         = [[Željka Cvijanović]]
|čin3                = 8. [[predsjednik Republike Srpske|predsjednik Republike Srpske]]
|mandat_start3       = 15. studenoga 2010.
|mandat_kraj3        = 19. studenoga 2018.
|potpredsjednik3     = 
|potpremijer3        = 
|zamjenik3           = 
|premijer3           = 
|predsjednik         = 
|prethodnik3         = [[Rajko Kuzmanović]]
|nasljednik3         = [[Željka Cvijanović]]
|čin4                = 10. predsjednik Vlade Republike Srpske
|mandat_start4       = 31. siječnja 1998.
|mandat_kraj4        = 15. studenoga 2010.
|potpredsjednik4     = 
|potpremijer4        = 
|zamjenik4           = 
|premijer4           = 
|predsjednik4        = 
|prethodnik4         = [[Gojko Kličković]]
|nasljednik4         = [[Anton Kasipović]]
|čin5                = 
|mandat_start5       = 
|mandat_kraj5        = 
|potpredsjednik5     = 
|potpremijer5        = 
|zamjenik5           = 
|premijer5           = 
|predsjednik5        = 
|nasljednik5         = 
|prethodnik5         = 
|stranka             = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|supruga             = 
|zanimanje           = politolog
|fusnote             = 
}}
'''Milorad Dodik''' ([[Srpski jezik|srp]]. Милорад Додик; [[Laktaši]], [[12. ožujka]] [[1959.]]), [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski bosanskohercegovački]] političar. Bivši je predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

Milorad Dodik za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovao je kao oporbeni političar vladajućem [[SDS]]-u [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Nakon rata međunarodna zajednica vidi u njemu umjerenoga političara koji će pomoći pri implementaciji [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], te dolazi i biva očuvan na vlasti uz pomoć [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] [[Carlos Westendorp|Carlosa Westendorpa]].

Međutim, Dodik je zadržao stav o Bosni i Hercegovini kao visoko [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federaliziranoj]] državi s tendencijom [[Konfederacija|konfederalizma]], gdje entiteti trebaju imati široke nadležnosti i biti što neovisniji o centralnoj vlasti. Zbog toga je došao u sukob s visokim predstavnicima (posebno Paddyjem Ashdownom i kasnije Valentinom Inzkom) i bošnjačkim unitarističkim političkim snagama, u prvom redu [[Haris Silajdžić|Harisom Silajdžićem]] i njegovom [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Strankom za BiH]], te [[Zlatko Lagumdžija|Zlatkom Lagumdžijom]] i njegovim [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-om BiH]].

Uz tvrdnje da je [[genocid u Srebrenici]] &quot;izmišljeni mit&quot;,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bosnian Serb leader Milorad Dodik calls Srebrenica massacre of 8,000 people 'a myth'|url=https://news.sky.com/story/bosnian-serb-leader-milorad-dodik-calls-srebrenica-massacre-of-8-000-people-a-myth-11692695|access-date=2024-04-22|website=Sky News|language=en}}&lt;/ref&gt; Dodik je negirao da se genocid uopće dogodio i kontinuirano veliča osuđene ratne zločince poput [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Sarajevo|first=Hina, N1|date=2024-01-08|title=Dodik glorifies convicted war criminals, accuses USA of waging hybrid war against Republika Srpska|url=https://n1info.ba/english/news/dodik-glorifies-convicted-war-criminals-accuses-usa-of-waging-hybrid-war-against-republika-srpska/|access-date=2024-04-22|website=N1|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

Dodik je od [[1986.]] do [[1990.]] godine bio predsjednik Skupštine općine Laktaši. Godine [[1990.]] na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za srpskog zastupnika Skupštine [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], kao kandidat [[Savez reformskih snaga|Saveza reformskih snaga]]. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] bio je mobiliziran u [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]], a rat je proveo kao zapovjednik vojne policije na aerodromu u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u činu poručnika.

Sve jači SDS sa sobom je povukao i neke zastupnike Saveza reformski snaga u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Ostatak onih koji nisu prišli SDS-u nastavili su djelovati kao neovisni zastupnici pod vodstvom Milorada Dodika.&lt;ref&gt;Thomas, 1999., str. 119.&lt;/ref&gt; U to je vrijeme osnovao ''Klub nezavisnih poslanika'' u Skupštini, koji se suprotstavio politici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] koja je imala apsolutnu vlast u ratnoj skupštini [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Iz Kluba je [[1996.]] godine, poslije [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]], proizašla Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Milorad Dodik je postao njen prvi predsjednik. Stranka se kasnije ujedinila s drugom socijaldemokratskom strankom kako bi se formirao Savez nezavisnih socijaldemokrata, kojem je Dodik i danas predsjednik.

== Prvi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske ==

Nakon rata, u Republici Srpskoj počela je borba za političko vodstvo između [[Radovan Karadžić|Karadžića]] i političara koji su bili kooperativniji sa zapadnim državama.&lt;ref name=&quot;SKP217&quot;&gt;Pavlowitch, 2002., str. 217.&lt;/ref&gt; U Republici Srpskoj zavladala je politička podjela između zapadnog i istočnog dijela Srpske; a također je bilo potegnuto pitanje glavnog grada oko [[Banja Luka|Banje Luke]] na zapadu i [[Pale|Pala]] na istoku. Plavšić je bila voditeljica zapadnog, a [[Momčilo Krajišnik]] (SDS) istočnog dijela. [[Slobodan Milošević]] zahtijevao je privrženje [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]], dok ga je Plavšić optuživala za izdaju. Kako već dulje vrijeme nije bilo vijesti od Karadžića koji je otišao u skrivanje, Milošević je političkog saveznika našao u Krajišniku, dok je Dodik podržao Plavšić. Njih su također podržavali i Amerikanci.&lt;ref&gt;Djukic, Dubinsky, 2001., str. 117.&lt;/ref&gt; Plavšić je oformila [[Srpski narodni savez]] i pokrenula suradnju s manjim socijalističkim strankama, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističkom partijom]] i [[Savez nezavisnih socijalemokrata|Savezom nezavisnih socijalemokrata]] (SNSD) Milorada Dodika.&lt;ref&gt;Stojarová, Emerson, 2013., str. 88.&lt;/ref&gt; Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 1997., SDS je izgubio većinu u Narodnoj skupštini, a Dodikov SNSD dobio je dva zastupnika.&lt;ref&gt;[http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/printpdf/585 O Narodnoj skupštini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150618203623/http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/printpdf/585 |date=18. lipnja 2015. }}. Narodna skupština Republike Srpske, 28. siječnja 2015. Pristupljeno 18. lipnja 2015.&lt;/ref&gt; Ipak, Plavšić je imenovala Dodika mandatarom, a on je uspio oformiti vladu u siječnju 1998., uz podršku zapadnih država, visokog predstavnika i bošnjačkih zastupnika.&lt;ref name=&quot;SKP217&quot;/&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima]] održanim u jesen 1998. godine, za predsjednika je izabran [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|radikal]] [[Nikola Poplašen]], kao kandidat SDS-a i SRS-a. Za mandatara za sastavljanje nove vlade Poplašen je imenovao SDS-ovog [[Dragan Kalinić|Dragana Kalinića]], koji ipak nije uspio skupiti većinu u Skupštini. Nakon toga, Poplašen je, nakon sastanka s [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] imenovao novog mandatara, [[Brane Miljuš|Branu Miljuša]], koji je bio član Dodikove stranke. Međutim, Miljuš nije uživao podršku SNSD-a, pa je izbačen iz stranke. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] smatrao je Dodika umjerenim političarem, te je podržavao njegovo ponovno imenovanje za mandatara, međutim, Poplašen je podržavao Miljuša, kojega je podržavao i Milošević.&lt;ref&gt;Nenad Lj. Stefanović: [http://www.vreme.com/arhiva_html/429/5.html Novi mandatar u RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131115172305/http://www.vreme.com/arhiva_html/429/5.html |date=15. studenoga 2013. }} (na srpskom). Vreme, 9. siječnja 1999. Pristupljeno 13. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U međuvremenu ni Miljuš nije skupio dovoljno podrške u Skupštini za sastav nove vlade, koja je odbila njegovo imenovanje u siječnju 1999. godine.&lt;ref&gt;Bideleux, Jeffries., 2007., str. 375.&lt;/ref&gt;

{{quote box|width=33%|Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalificirao Poplašena, već se Poplašen sam diskvalificirao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao.|Dodik o smjeni Nikole Poplašena&lt;ref name=&quot;Kontakt&quot;&gt;[http://kontaktradio.com/2014/03/sjecanje-na-diktaturu-visokog-predstavnika-15-godina-od-smjene-nikole-poplasena/ Sjećanje na diktaturu visokog predstavnika: 15 godina od smjene Nikole Poplašena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714133430/http://kontaktradio.com/2014/03/sjecanje-na-diktaturu-visokog-predstavnika-15-godina-od-smjene-nikole-poplasena/ |date=14. srpnja 2014. }} (na srpskom). Kontakt radio, 5. ožujka 2014. Pristupljeno 13. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;}}

Poplašen je, rabeći svoje ustavne ovlasti, pokušao smijeniti Dodika s dužnosti predsjednika Vlade u ožujku 1999. godine. Međutim, Westendorp je reagirao prijeteći Poplašenu da će biti suspendiran sa svoje dužnosti, što je i učinio 5. ožujka 1999. godine. Ovu Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio &quot;nedemokratskom i nedejtonskom&quot;, no Dodik ju je podržao tvrdeći da je Poplašen svojim ponašanjem ugrozio instituciju predsjednika Republike i da ju je Westendorp svojom reakcijom zaštitio. U to vrijeme provodila se i arbitraža nad [[Brčko|Brčkim]], koji je na dan Poplašenove smjene proglašen [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distriktom BiH]]. Dodik je prethodno obećao da će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika vlade ako Brčko ne pripadne Republici Srpskoj, što je i učinio isti dan. Međutim, Westendorp ga je zamolio da razmisli o svom potezu, pa je Dodik, dva dana poslije, najavio mogućnost povlačenja svoje odluke. Isti dan, Skupština je na izvanrednoj sjednici glasovala protiv Westendorpove odluke o smjeni Poplašena, a protiv nje su bili i Dodikovi koalicijski partneri iz [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije]] i [[Srpska narodna stranka Republike Srpske|Srpske narodne stranke]] Biljane Plavšić. No, Westendorp je ignorirao odluku Skupštine i svoju odluku proglasio konačnom.&lt;ref name=&quot;Kontakt&quot;/&gt;

== Drugi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske ==

Pregovori o policijskoj reformi vođeni tijekom 2005. godine doveli su do podjela unutar vladajućeg [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] između tvrdolinijaša i umjerenjaka pod vodstvom predsjednika [[Dragan Čavić|Dragana Čavića]]. Čavić, koji je podržavao policijsku reformu, izgubio je podršku dijela stranke, a reforme su odbacili i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]] uz podršku predsjednika Vlade [[Pero Bukejlović|Pere Bukejlovića]] u listopadu 2005. godine. Republika Srpska tako se našla pod prijetnjom izolacije od međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;Sebastián-Aparicio, 2014., str. 94.&lt;/ref&gt;

No, na pregovorima između SDS-a i SNSD-a s predstavnicima EU-a i OHR-a, na kojima nisu sudjelovali tvrdolinijaši, dogovoren je nastavak policijskih reformi, što je Čavića dovelo u još zatgnutiji odnos s tvrdolinijašima u SDS-u. No, kada je u studenome [[Partija demokratskog progresa]] povukla podršku Bukejlovićevoj vladi, SDS je ipak uspio izolirati Bukejlovića i tvrdolinijaše, stvarajući savez s Dodikom i SNSD-om. Dodika je 4. veljače 2006. godine imenovao mandatarom za sastav vlade, a uz podršku bošnjačkih stranaka [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za BiH]] i [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] te PDP-a, Dodik je imenovan novim predsjednikom vlade 28. veljače 2006. godine.&lt;ref&gt;Sebastián-Aparicio, 2014., str. 95.&lt;/ref&gt;

== Vanjski odnosi ==

Dodik je izgradio vrlo dobre odnose s [[Izrael]]om. U svibnju 2013. godine na sastanku s izaslanstvom izraelskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da podržava &quot;trajnu i dugoročnu bobu Izraela za nezavisnost&quot;. Na istom sastanku najavljeno je otvaranje židovskog kulturnog središta u Banjoj Luci.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-rs-podrzava-borbu-izraela-za-nezavisnost/130512065 Dodik: RS podržava borbu Izraela za nezavisnost]. Klix, 12. svibnja 2013. Pristupljeno 1. listopada 2014. {{bos oznaka}}&lt;/ref&gt; Središte je konačno otvoren u rujnu 2014. godine.&lt;ref&gt;Milorad Milojević: [http://www.slobodnaevropa.org/content/banjaluka-dobila-jevrejski-kulturni-centar/26563194.html Banjaluka dobila Jevrejski kulturni centar]. Radio Slobodna Evropa, 2. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt;

U vrijeme [[Operacija Čvrsta stijena|sukoba]] u [[Pojas Gaze|Gazi]] između Izraela i [[Hamas]]ovih islamističkih militanata u srpnju 2014. godine, Dodik je uputio pismo izraelskom predsjedniku [[Šimon Peres|Šimonu Peresu]] i predsjedniku vlade [[Benjamin Netanjahu|Benjaminu Netanjahuu]]. U pismu je naveo da su &quot;terorističke prijetnje i akcije militantnih islamističkih grupa su prijetnja cjelokupnoj svjetskoj zajednici, pa bi i ona morala stati u jedan front protiv takvih prijetnji.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/480172/Dodik-Podrska-Izraelu Dodik: Podrška Izraelu]. Blic, 12. srpnja 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt;

Dodik je blizak prijatelj izraelskog ministra vanjskih poslova, [[Avigdor Lieberman|Avigdora Liebermana]]. Upoznali su se preko izraelskog poduzetnika [[Arie Livne|Arija Livnea]]. Tri dana prije no što je Netanjahu najavio iznenađujuću koaliciju [[Likud]]a i [[Izrael naš dom|Izraela našeg doma]] na parlamentarnim izborima 2012., Dodik je dao podršku koaliciji na službenoj stranici Republike Srpske. Lieberman je više puta u službenom svojstvu posjetio Banju Luku. Iako je Republika Srpska službeno entitet Bosne i Hercegovine, Lieberman je uložio velike napore u izgradnju odnosa između nje i Izraela.&lt;ref&gt;Barak Ravid: [http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/.premium-1.616434 Lieberman's hidden Vienna trip: Further details revealed, reasons for secrecy still unclear]. Haaretz, 18. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U srpnju 2019. godine Dodik je kao srpski član predsjedništva BiH uložio veto na osporavanje gradnje Pelješkog mosta Hrvatskoj, koji je pokrenut iz političkog Sarajeva.&lt;ref&gt;https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/urnebes-u-banja-luci-prosao-veto-za-peljeski-most-srbi-dodiku-porucili-da-je-pricuvni-hrvatski-clan-predsjednistva-bih-foto-20190718&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==

Dodik je u svibnju 1995. godine na skupštini RS-a, nakon što je Milana Martić raketirao Zagreb, a prigodom čega je poginulo i povrijeđeno desetke Zagrepčana, izjavio kako se „slaže da Zagreb treba tući, ali ne smijemo to reći“.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://dnevni-list.ba/web1/sda-dodik-je-sebe-odavno-diskvalificirao-da-bilo-sto-zahtijeva-ili-postavlja-pitanja/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402130710/http://dnevni-list.ba/web1/sda-dodik-je-sebe-odavno-diskvalificirao-da-bilo-sto-zahtijeva-ili-postavlja-pitanja/ |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=5. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt; Kritizirao je urednika TVRS prilikom objave te vijesti srpskoj javnosti. Dodik također negira genocid nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, koja se proturiječi izjavi međunarodnog suda u Haagu.&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-bi-u-fbih-mogao-odgovarati-za-negiranje-genocida-u-srebrenici/140710114&lt;/ref&gt;

Maurice Braud, predsjednik etičkog odbora Socijalističke Internacionale (SI), u svom obraćanju vijeću SI prilikom isklučivanja Dodika iz SI-a 2011. godine je naglasio da je proces monitoringa SNSD-a, i pored brojnih upozorenja svjetskih socijaldemokrata, pokazao izostanak bilo kakvog napretka u njegovom djelovanju, retorici, nacionalizamu i ekstremizamu tako osobno tako u djelovanju stranke kojoj pripada.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://razglasaj.ba/snsd-izbacen-iz-socijalisticke-internacionale/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402132230/http://razglasaj.ba/snsd-izbacen-iz-socijalisticke-internacionale/ |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=5. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt; Dodik je također je javno podržavao i simpatizirao skupine koje promiču ideologiju &quot;četničkog ravnogorskog pokreta&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.avaz.ba/clanak/138848/cetnicko-postrojavanje-u-bileci-ravnogorski-park-osvestao-vladika-grigorije |title=Arhivirana kopija |access-date=5. ožujka 2015. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402095609/http://www.avaz.ba/clanak/138848/cetnicko-postrojavanje-u-bileci-ravnogorski-park-osvestao-vladika-grigorije |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.republikainfo.com/index.php/vijesti/2487-dodik-slavio-bez-covica-banja-lukom-marsirali-clanovi-ravnogorskog-cetnickog-pokreta |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101656/http://www.republikainfo.com/index.php/vijesti/2487-dodik-slavio-bez-covica-banja-lukom-marsirali-clanovi-ravnogorskog-cetnickog-pokreta |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=5. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Javni nastupi ==

U svojim javnim nastupima Milorad Dodik nerijetko izlazi iz okvira političkog šablona u izražavanju. Tako je gostujući u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva|Nedjeljom u 2]]&quot; isprovociran, tjelesno zaprijetio BiH tv-novinaru [[Bakir Hadžiomerović|Bakiru Hadžiomeroviću]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.mediainfo.ba/index.php/200712191091/VIDEO-KLIPOVI/Incident-Milorad-Dodik-Bakir-Hadziomerovic-u-emisiji-Nedjeljom-u-2-na-HRT-u.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20071220163512/http://www.mediainfo.ba/index.php/200712191091/VIDEO-KLIPOVI/Incident-Milorad-Dodik-Bakir-Hadziomerovic-u-emisiji-Nedjeljom-u-2-na-HRT-u.html |archive-date=20. prosinca 2007. |access-date=19. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.caffe.com.hr/index.php?showtopic=2115&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4955&lt;/ref&gt;
''&quot;Imam problema s retorikom&quot;'', kazao je Dodik za govornicom Narodne skupštine [[Republika Srpska|Republike Srpske]] tijekom rasprave u utorak, [[18. veljače]] [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://mojportal.hr/portal/svijet/milorad_dodik_priznao_da_ima_problema_s_komunikacijom_novinar_senad_pecanin_urednik_tjednika_dani_bakir_hadziomeragic_dobio_fizicke_prijetnje |title=Arhivirana kopija |access-date=10. studenoga 2010. |archive-date=23. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090423085622/http://mojportal.hr/portal/svijet/milorad_dodik_priznao_da_ima_problema_s_komunikacijom_novinar_senad_pecanin_urednik_tjednika_dani_bakir_hadziomeragic_dobio_fizicke_prijetnje |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U više je navrata optužio [[Hrvatska|Hrvatsku]] za [[etničko čišćenje]] [[Srbi|Srba]] u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]].&lt;ref&gt;http://www1.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=67490{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/hrvatska-je-nastala-na-najvecem-etnickom-ciscenju_152788&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://ns1.vjesnik.com/html/2008/06/18/Clanak.asp?r=unu&amp;c=8{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=3510&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=76&amp;cHash=2d9275da1c |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090522035453/http://www.hrt.hr/index.php?id=48 |archive-date=22. svibnja 2009. |access-date=19. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Dodik je [[Sarajevo]] usporedio s [[Teheran]]om.&lt;ref&gt;http://www.svevijesti.ba/content/view/25248/225/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=490&amp;Itemid=68 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305041745/http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=490&amp;Itemid=68 |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=4. studenoga 2009.}}&lt;/ref&gt; Upitan za razlog rekao je da ''&quot;ni u Teheranu nema toliko [[džamija]]&quot;''.&lt;ref&gt;http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&amp;broj_id=565&amp;tekst_rb=1&lt;/ref&gt; U intervjuu za [[Nova TV|Novu TV]] u prosincu 2010. godine potvrdio je tu svoju tezu dodavši kako ''&quot;danas u Sarajevu ima više [[Kinezi|Kineza]] nego Srba i Hrvata&quot;''.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&amp;catid=89:bh-lonac&amp;Itemid=401&lt;/ref&gt;
Izjavio je kako za bosanskohercegovačku nogometnu reprezentaciju navija jedino kad igra protiv Turske,&lt;ref&gt;http://www.nacional.hr/clanak/46471/milorad-dodik-navija-za-hrvatsku{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=17258&amp;Itemid=2 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.bhdani.com/print.asp?kat=fok&amp;broj_id=435&amp;tekst_rb=3{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; a u prosincu 2010. godine da ni to nije sigurno.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

{{citat3|lijevo|Kad bih išao u Sarajevo uvijek bih imao osjećaj da idem natrag, a kad bih išao u Beč preko Zagreba, imao sam osjećaj da idem naprijed.|Milorad Dodik|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.predsjednikrs.net Milorad Dodik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606175111/http://www.predsjednikrs.net/ |date=6. lipnja 2019. }}

{{GLAVNIRASPORED:Dodik, Milorad}}
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srpski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]]
[[Kategorija:Predsjednici Vlade Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]

{{Redoslijed|
prethodnik = &lt;br&gt;[[Mladen Ivanić]] |
gl_članak_funkcija = [[Srpski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[2018.]] – [[2022.]]  |
nasljednik =&lt;br&gt;[[Željka Cvijanović]] 
}}
{{Redoslijed|
prethodnik = &lt;br&gt;[[Željka Cvijanović]] |
gl_članak_funkcija = Predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[2022.]] – danas |
nasljednik = –
}}
{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}</text>
      <sha1>gyds86lxwp2vynnm3kpoldeoetbou3f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogomet na Azijskim igrama 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72912</id>
    <revision>
      <id>7624158</id>
      <parentid>7331664</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6829" sha1="33sgbs5b1r6lzh3iopgac43b8euf542" xml:space="preserve">[[Nogomet]]na natjecanja na 15. [[Azijske igre|azijskim igrama]] su se odvijala u dva dijela: prvi je bio [[liga]]ški, u dva kruga, a zatim se igralo po [[kup]]-sustavu.

== Mjesta i vrijeme odigravanja ==
Susreti su se igrali u [[katar]]skom gradu [[Doha|Dohi]] od [[18. studenog]] od [[15. prosinca]] [[2006.]] Susret kojim se otvorilo nogometni turnir se odigrao 14 dana prije ceremonije kojom se otvorilo igre.

Susreti su se igrali na ovim stadionima:
*[[Al-Wakrah Stadium|stadion Al-Wakra]], [[Al-Wakra]]
*[[Al-Ahly Stadium|stadion Al-Ahly]], [[Doha]]
*[[Umm-Affai Stadium|stadion Umm-Affai]], [[Al-Rayyan]]
*[[Al-Gharrafa Stadium|stadion Al-Gharrafa]], [[Doha]]
*[[Qatar SC Stadium|stadion SC Qatara]], [[Doha]]
*[[Jassim Bin Hamad Stadium|stadion Jassim Bin Hamad (Al-Sadd)]], [[Doha]]
*[[Grand Hamad Stadium|stadion Grand Hamad (Al-Arabi)]], [[Doha]]

== Sudionici ==
Na ovom turniru je sudjelovalo 30 sastava u muškoj konkurenciji i 8 u ženskoj.

== Natjecateljski sustav ==
Gornja dobna granica za muške sastave je bila 23 godine, kao i za Olimpijske igre, a bilo je dopušteno imati troje igrača iznad te dobi u sastavu.

===Povlačenje i suspenzija ===
[[Turkmenistanska nogometna reprezentacija|Turkmenistan]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080612075100/http://www.iht.com/articles/ap/2006/11/16/sports/AS_SPT_SOC_Asian_Games_Turkmenistan_Withdraws.php Turkmenistan soccer team withdraws from Asian Games]&lt;/ref&gt; i [[jemenska nogometna reprezentacija|Jemen]] su se povukli s natjecanja prije svojih prvih utakmica. Organizatori su zbog ovoga najavili novi natjecateljski sustav. Umjesto prvotno predviđene šeme po kojoj bi samo pobjednik u skupini išao u 2. krug, po novoj šemi je i drugi iz skupine išao dalje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://english.eastday.com/eastday/englishedition/sports/userobject1ai2465838.html |title=Yemen pulls out of Asiad soccer tournament |access-date=9. ožujka 2010. |archive-date=10. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071210171056/http://english.eastday.com/eastday/englishedition/sports/userobject1ai2465838.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je i [[indijska nogometna reprezentacija|Indija]] najavila povlačenje, no ipak su sudjelovali na turniru na načelu &quot;nikakvog troška državi&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hindustantimes.com/news/181_1850634,00070003.htm |title=It's official, footballers will have a ball |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930014510/http://www.hindustantimes.com/news/181_1850634%2C00070003.htm |archive-date=30. rujna 2007. |access-date=9. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; [[Iranska nogometna reprezentacija &quot;ispod 23&quot;]] je izbačena s natjecanja prije njihovog prvog susreta zbog suspenzije koju im je odredila [[FIFA]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/en/media/index/0,1369,126229,00.html |title=FIFA suspends Iran Football Federation |publisher=[[FIFA]] |accessdate=2006-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070102093639/http://www.fifa.com/en/media/index/0,1369,126229,00.html |archivedate=2. siječnja 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.gulf-times.com/site/topics/article.asp?cu_no=2&amp;item_no=119240&amp;version=1&amp;template_id=49&amp;parent_id=29 Iran out of football after FIFA ban]&lt;/ref&gt;

No, FIFA je ukinula suspenziju Irancima 26. listopada 2006. tako da su se na vrijeme vratili na turnir da bi odigrali utakmice u skupini &quot;D&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://the-afc.com/english/media/default.asp?mnsection=media&amp;section=newsDetails&amp;newsID=7543 |title=FIFA President announces temporary lifting of Iran ban |publisher=the-AFC.com |accessdate=2006-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070623134749/http://www.the-afc.com/english/media/default.asp?mnsection=media |archivedate=23. lipnja 2007.}}&lt;/ref&gt; a Irak je bio vraćen u skupinu &quot;E&quot;. Dva preostala drugoplasirana iz prvog kruga, Kirgistan i Sirija su morala ponovno izvući skupinu u koju će ići. Tadžikistan je ispao iz natjecanja.&lt;ref&gt;[http://www.teluguportal.net/modules/news/article.php?storyid=22986 Sports : Suspended Iran reinstated for Asian Games football] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/11/27/fifa.iran.reut/ Iran receive Asian Games lifeline]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== 1. krug ==


== 2. krug ==

=== Skupina 1 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr RP Bod 
 1. Uzbekistan   3   3  0  0   6:2  +4  9 
 2. Katar        3   2  0  1   7:2  +5  6
 3. UAE          3   0  1  2   3:7  -4  1
 4. Jordan       3   0  1  2   2:7  -5  1

=== Skupina 2 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr  RP Bod 
 1. J.Koreja     3   3  0  0   6: 0  +6  9 
 2. Bahrein      3   2  0  1   7: 3  +4  6
 3. Vijetnam     3   1  0  2   6: 5  -1  3
 4. Bangladeš    3   0  0  3   2:13 -11  0

=== Skupina 3 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr RP Bod 
 1. Tajland      3   3  0  0   4:0  +4  9  
 2. Kuvajt       3   2  0  1   5:1  +4  6
 3. Kirgistan    3   0  1  2   3:5  -2  3
 4. Palestina    3   0  1  2   0:6  -6  0

=== Skupina 4 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr RP Bod 
 1. Iran         3   3  0  0   7:2  +5  9  
 2. Hong Kong    3   1  1  1   3:3  +0  4
 3. Indija       3   1  1  1   3:4  -1  4
 4. Maldivi      3   0  0  3   2:6  -4  0

=== Skupina 5 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr RP Bod 
 1. Kina         3   3  0  0   6:2  +4  9  
 2. Irak         3   2  0  1   6:1  +5  6
 3. Oman         3   1  0  2   4:5  -1  3
 4. Malezija     3   0  0  3   2:10 -8  0

=== Skupina 6 ===

 Por.  Država   Ut  Pb  N Pz  Ps:Pr RP Bod 
 1. NDR Koreja   3   2  1  0   3:1  +2  7  
 2. Japan        3   2  0  1   5:4  +1  6
 3. Sirija       3   1  1  1   2:1  +1  4
 4. Pakistan     3   0  0  3   2:6  -4  0

== Četvrtzavršnica ==
&lt;u&gt;9. prosinca 2006.&lt;/u&gt;&lt;br&gt;
[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] - [[Kinesko nogometno predstavništvo|Kina]] 2:2 (1:0, 1:1), 8:7 na jedanaesterce

[[Uzbečko nogometno predstavništvo|Uzbekistan]] - [[Iračko nogometno predstavništvo|Irak]] 1:2 (1:1, 1:1) 

[[Tajlandsko nogometno predstavništvo|Tajland]] - [[Katarsko nogometno predstavništvo|Katar]] 0:3 (0:1)

[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] - [[Sjevernokorejsko nogometno predstavništvo|Sjeverna Koreja]] 3:0 (2:0)

== Poluzavršnica ==
&lt;u&gt;12. prosinca 2006.&lt;/u&gt;&lt;br&gt;
Irak - J.Koreja 1:0 (1:0)&lt;br&gt;
Katar - Iran 2:0 (1:0)


== Susreti za odličja ==

*za 3. mjesto:

J.Koreja - Iran 1:0 (0:0; 0:0)

*završnica, za 1. mjesto:

Katar - Irak 2:0 (1:0)

== Izvori i referencije ==
{{izvori}}

{{nogomet na Azijskim igrama}}

[[Kategorija:Azijske igre]]
[[Kategorija:Azijska nogometna natjecanja državnih reprezentacija]]
[[Kategorija:Nogomet u Kataru]]
[[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Kataru]]
[[Kategorija:Nogomet u Dohi]]
[[Kategorija:Športska natjecanja u Dohi]]</text>
      <sha1>33sgbs5b1r6lzh3iopgac43b8euf542</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73680</id>
    <revision>
      <id>7623883</id>
      <parentid>7574356</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:41:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57046-57</username>
        <id>376577</id>
      </contributor>
      <origin>7623883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11519" sha1="hu5wabocp02iwrdvqcguzgefp839ilj" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Srpska demokratska stranka
|izvorno ime                = Српска демократска странка
|logo                       = Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg
|veličina                   = 200px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Branko Blanuša]]
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime             = 
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Radovan Karadžić]]&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/radovan_karadzic_biografija/2010803.html Biografija Radovana Karadžića] {{sr}}&lt;/ref&gt;
|slogan                     = 
|osnovana                   = [[29. lipnja]] [[1990.]]&lt;ref name=&quot;Program&quot;&gt;[http://www.sdsrs.com/dokumenti/Program_SDS.pdf Program Srpske demokratske stranke] {{sr}}&lt;/ref&gt;
|raspuštena                 = 
|prethodnica                = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Trg Ilidžanske brigade b. b.,{{-}}Istočna Ilidža,{{-}}[[Istočno Sarajevo]],{{-}}[[Bosna i Hercegovina]]&lt;ref name=&quot;Statut&quot;&gt;[http://www.sdsrs.com/sajt/dokumenti/Statut_SDS.pdf Statut] {{sr}}&lt;/ref&gt;
|država                     = [[Bosna i Hercegovina]]
|glasilo                    = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|mladež                     = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = [[demokršćanstvo]],&lt;ref name=&quot;Program&quot;/&gt;{{-}}[[konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;Statut&quot;/&gt;{{-}}[[srpski nacionalizam]]
|religija                   = 
|položaj                    = [[desnica]]
|međunarodna skupina        = 
|nacionalna skupina         = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|ZD PS BiH]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|42|#004878}}
|tijelo2                    = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|DN PS BiH]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|15|#004878}}
|tijelo3                    = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|83|#004878}}
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{Obojani okvir|#004878}}
|službena stranica          = http://www.sdsrs.com/
|napomena                   = 
}}

'''Srpska demokratska stranka''' ('''SDS'''; [[srpski jezik|srp.]] Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba Bosne i Hercegovine]] koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.
SDS je bila vodeća srpska stranka tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Organizirala je naoružavanje [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Srba]], a mnogi su njezini dužnosnici okrivljeni i osuđeni za ratne zločine protiv nesrpskoga stanovništva tijekom [[domovinski rat|rata]] u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

== Povijest ==

Prva [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] osnovana je u Hrvatskoj nakon proglašenja neovisnosti. Uskoro je osnovana i njezina sestrinska stranka u Bosni i Hercegovini 29. lipnja 1990. godine. Bila je posljednja nacionalna stranka formirana na području tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Program&quot;/&gt; Među prvim članovima bili su [[Radovan Karadžić]] (predsjednik), [[Momčilo Krajišnik]] i [[Biljana Plavšić]].
U proljeće iste godine ta stranka već proglašava dijelove Bosne i Hercegovine ''srpskim autonomnim regijama''. [[1992|Godinu poslije]] poziva Srbe na bojkot referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine radi preglasavanja u Skupštini BiH, no ne uspjeva spriječiti samostalnost te države.
Dana 9. [[siječanj|siječnja]] 1992. godine SDS je proglasio paradržavnu tvorevinu takozvanu [[Republika Srpska|Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu]] na teritoriju Bosne i Hercegovine, koja je potpisom [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] postala entitet Bosne i Hercegovine. Srpska Republika Bosne i Hercegovine je već 1992. preimenovana u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], što je naziv toga eniteta i danas.

SDS, uz ostale nacionalne stranke bosanskohercegovačkih naroda, je po mišljenju mnogih povjesničara glavni krivac za [[rat u Bosni i Hercegovini|rat, ubojstva i progon Bosni i Hercegovini, te genocid u Srebrenici]]. Glavni &quot;arhitekt&quot; Daytonskog mirovnog sporazuma [[Richard Holbrooke]] tražio je zabranu te stranke, jer su većina njezinih tadašnjih lidera bili okrivljeni za ratne zločine. No, tome se među ostalim, usprotivila i [[Stranka demokratske akcije]].

Skupština SDS-a je 24. prosinca 2001. donijela odluku prema kojoj prestaje članstvo u stranci svima protiv kojih je podignuta haaška optužnica, uključujući osnivače i prvake stranke Karadžića, Krajišnika i ostale.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/50185/Biografija-haskog-begunca-Radovana-Karadzica Biografija haškog begunca Radovana Karadžića]&lt;/ref&gt; Tadašnji predsjednik stranke [[Dragan Čavić]] je godine [[2004.]] priznao [[Genocid u Srebrenici|srebrenički zločin]].

Proces policijske reforme 2005. doveo je do podjela unutar stranke. Na jednoj strani našli su se umjerenjaci pod vodstvom predsjednika Čavića, te tvrdolinijaši s područja istočnog dijela bh. entiteta Republika Srpska. Članovi Glavnog odbora stranke s područja istočnog dijela bh. entiteta Republika Srpska protivili su se policijskoj reformi, posebno stvaranju policijskih distrikta na međuentitetskoj granici i prenošenju nadležnosti policije na zajedničku razinu. Proces reforme podržavala je Europska unija, kao i visoki predstavnik. Kada je, u nazočnosti predstavika EU i OHR-a, Čavić pristao na provođenje reformi u svibnju 2005., naišao je na veliku podjelu u stranci. Pregovori o reformama ipak su nastavljeni u srpnju.&lt;ref name=&quot;SSA94&quot;&gt;Sebastián-Aparicio, 2014., str. 94.&lt;/ref&gt;

Vrhunac podjele u SDS-u dogodio se u listopadu 2005., kada je [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]] odbacila reforme, uz podršku predsjednika Vlade [[Pero Bukejlović]], iz istočnog dijela bh. entiteta Republika Srpska. Ova podjela izazvala je jednu od većih političkih kriza u bh. entitetu Republika Srpska, a međunarodna zajednica prijetila je izolacijom entiteta. Međutim, nakon pregovora SDS-a i [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD-a]] zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, Čavić je prihvatio reforme, dok su tvrdolinijaši bili udaljeni s pregovora. Odnosi Čavića i tvrdolinijaša tako su postali još zategnutiji.&lt;ref name=&quot;SSA94&quot;/&gt;

Čavić je ipak uspio izolirati Bukejlovića i spriječiti tvrdolinijaše da nadjačaju umjerenjake. Prilika za nastavak ustavnih reformi posebno se ukazala kada je [[Partija demokratskog progresa]] prestala podržavati Bukejlovićevu vladu u studenome, što je istodobno otvorilo vrata koaliciji Čavića i [[Milorad Dodik|Dodikovog]] SNSD-a. Štoviše, Čavićevo imenovanje Dodika predsjednikom Vlade, uz podršku bošnjačkih stranaka i PDP-a, igralo je bitnu ulogu u padu tvrdolinijaša u SDS-u.&lt;ref&gt;Sebastián-Aparicio, 2014., str. 95.&lt;/ref&gt;

Ugledajući se na [[HDZ]] i njezina predsjednika [[Ivo Sanader|Sanadera]] Čavić je pokušao reformirati stranku, teživši da ona postane moderna stranka desnoga centra, tako što je iz stranačke vrhuške uklonio mnoge kompromitirajuće ratne članove. Nakon katastrofalnoga izbornog poraza [[2006.]], to je propalo tako što je smijenjen, a na čelo je stranke došao relativno radikalni [[Mladen Bosić]].

Stranka se registrirala u Osnovnom sudu u Sokocu 2. svibnja 2006. godine.

U srpnju 2011. na dužnost u SDS-u vraćeni su bivši članovi Glavnog odbora SDS-a Mirko Šarović, Milenko Stanić, Đoko Arsenović, Milovan Bjelica, Dragomir Vasić i Aco Savić. Njima je prethodno visoki predstavnik za BiH, [[Valentin Inzko]], zabranio djelovanje zbog sumnje da pripadaju skupini koja podržava haaške optuženike.&lt;ref&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/149675/Bivsi-funkcioneri-opet-u-vrhu-SDSa Bivši funkcioneri opet u vrhu SDS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222235200/http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/149675/Bivsi-funkcioneri-opet-u-vrhu-SDSa |date=22. veljače 2012. }} {{sr}}&lt;/ref&gt;

Na općinskim izborima održanim u listopadu 2012. godine, SDS je ostvarila uspješan rezultat pobijedivši u 40 od 60 općina bh. entiteta Republika Srpska,&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;&gt;[http://www.vecernji.ba/vijesti/ne-zelim-biti-novi-milorad-dodik-clanak-462349 Ne želim biti novi Milorad Dodik]&lt;/ref&gt; dok je na prijašnjim izborima pobijedila u 17 općina.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/vijesti/bosic-sds-napravio-veliki-pomak-pobjedu-oko-40-opcina-clanak-461608 Bosić: &quot;SDS napravio veliki pomak i pobjedu u oko 40 općina]&lt;/ref&gt; Predsjednik SDS-a Mladen Bosić je nakon izbora izjavio da je RS riješila nacionalno pitanje i da se okreće rješavanju gospodarsko-socijalnih pitanja.&lt;ref name=&quot;Vecernji&quot;/&gt;

Zajedno s čelnicima [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ-a 1990]], [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i [[Stranka demokratske akcije|SDA]], Mladen Bosić potpisao je Deklaraciju o europskim vrijednostima u [[Sarajevo|Sarajevu]] 4. travnja 2014.&lt;ref&gt;[http://www.noveinicijative.org/predstavnici-sda-hdz-hdz-1990-pdp-i-sds-potpisali-deklaraciju-o-evropskim-vrijednostima/ Predstavnici SDA, HDZ, HDZ 1990, PDP i SDS potpisali Deklaraciju o evropskim vrijednostima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016184157/http://www.noveinicijative.org/predstavnici-sda-hdz-hdz-1990-pdp-i-sds-potpisali-deklaraciju-o-evropskim-vrijednostima/ |date=16. listopada 2014. }} (na bošnjačkom). Centar za nove inicijative, 4. travnja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.&lt;/ref&gt; Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u [[Europska pučka stranka|Europskoj pučkoj stranci]] i koje dijele europske vrijednosti: identitet i različitost, socijalno-tržišno gospodarstvo, pravnu državu i vladavinu prava te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu djelovanja stranaka.&lt;ref&gt;[http://www.noveinicijative.org/wp-content/uploads/Tekst-Deklaracije-mo%C5%BEete-pro%C4%8Ditati-ovdje.pdf Zajednička izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407080903/http://www.noveinicijative.org/wp-content/uploads/Tekst-Deklaracije-mo%C5%BEete-pro%C4%8Ditati-ovdje.pdf |date=7. travnja 2014. }} (na bošnjačkom). Sarajevo, 4. travja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

=== Bilješke ===

{{izvori|30em}}

=== Knjige ===

* Sofía Sebastián-Aparicio: ''Post-War Statebuilding and Constitutional Reform: Beyond Dayton in Bosnia''. Palgrave Macmillan, 2014. {{ISBN|1137336889}}

[[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpske nacionalističke stranke]]</text>
      <sha1>hu5wabocp02iwrdvqcguzgefp839ilj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milutin Milanković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74221</id>
    <revision>
      <id>7623825</id>
      <parentid>7617399</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25508" sha1="c0tmc24ggbonrdb8r6nwng9v5eru6nh" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime            = Milutin Milanković
| slika = Milutin Milanković.jpg
| slika_širina = 220px
| naslov         = Milutin Milanković kao student u Beču krajem 19. stoljeća
| datum_rođenja  = [[28. svibnja]] [[1879.]]
| mjesto_rođenja = [[Dalj]]&lt;ref name=&quot;HE-Milanković&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/milankovic-milutin
 |title=Milanković, Milutin
 |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje
 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Virovitička&quot;&gt;{{Citiranje knjige
 |title=Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća
 |volume=5: Virovitička županija
 |editor1=Mirko Valentić
 |editor2=Ivana Horbec
 |publisher=Hrvatski institut za povijest
 |location=Zagreb
 |year=2002
}}&lt;/ref&gt;
| datum_smrti    = [[12. prosinca]] [[1958.]]
| mjesto_smrti   = [[Beograd]]&lt;ref name=&quot;HE-Milanković&quot;/&gt;
| prebivalište   =
| državljanstvo  =
| narodnost      = [[Srbi|srpska]]&lt;ref name=&quot;HE-Milanković&quot;/&gt;
| etnicitet      =
| polje          = [[geofizika]], [[astronomija]], [[matematika]], [[građevinarstvo]]
| radna_institucija = Adolf Baron Pittel, ''Betonbau-Unternehmung'', [[Beč]], [[Nadvojvodstvo Austrija ispod Ennsa]], [[Austro-Ugarska Monarhija]] (1905. – 1909.)&lt;br /&gt;[[Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Filozofski fakultet]], [[Sveučilište u Beogradu]], [[Beograd]] (1909. – 1955.; pri dolasku [[Kraljevina Srbija]])&lt;ref name=&quot;SANU-Milankovic&quot;/&gt;
| alma_mater = Carska i kraljevska Visoka tehnička škola u Beču (njem. ''k. k. Technische Hochschule in Wien''; danas [[Tehničko sveučilište u Beču|TU Wien]]), [[Beč]], [[Donja Austrija|Nadvojvodstvo Austrija ispod Ennsa]], [[Austro-Ugarska Monarhija]]&lt;ref name=&quot;TUW-Milankovic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TUW-History&quot;/&gt;
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po      = [[Milankovićevi ciklusi]]&lt;br /&gt;Teorija [[ledeno doba|ledenih doba]]&lt;br /&gt;Krivulje [[insolacija|insolacije]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade        =
| fusnote        =
}}

'''Milutin Milanković''' ([[Dalj]] [[28. svibnja]] [[1879.]] – [[Beograd]], [[12. prosinca]] [[1958.]]) bio je [[Srbi|srpski]] [[geofizika|geofizičar]], [[astronom]], [[matematičar]] i [[Građevinarstvo|građevinski inženjer]], doktor tehničkih znanosti.&lt;ref name=&quot;HE-Milanković&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TUW-Milankovic&quot;/&gt;

Najpoznatiji je po matematičkoj teoriji dugoročnih klimatskih promjena povezanih s periodičnim promjenama [[Zemljina putanja|Zemljine putanje]] i orijentacije njezine osi, danas poznatima kao [[Milankovićevi ciklusi]]. Njome je dao astronomsko objašnjenje dugoročnih promjena [[insolacija|insolacije]] i njihove povezanosti s izmjenama glacijalnih i interglacijalnih razdoblja.&lt;ref name=&quot;HE-Milanković&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NASA-Milankovitch&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://science.nasa.gov/science-research/earth-science/milankovitch-orbital-cycles-and-their-role-in-earths-climate/
 |title=Milankovitch (Orbital) Cycles and Their Role in Earth's Climate
 |publisher=NASA Science
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

=== Djetinjstvo i školovanje ===
Milutin Milanković rođen je [[28. svibnja]] [[1879.]] u [[Dalj]]u, u tadašnjoj [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/milankovic-milutin
 |title=Milanković, Milutin
 |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje
 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|mini|desno|280px|Rodna kuća Milutina Milankovića u [[Dalj]]u, danas dio Kulturnog i znanstvenog centra „Milutin Milanković”.]]

Osnovno obrazovanje stekao je kod kuće u rodnom Dalju. Godine [[1889.]] upisao je Kraljevsku veliku realku u Osijeku. Realka je [[1890.]] uselila u novoizgrađenu školsku zgradu u osječkoj [[Tvrđa|Tvrđi]], u kojoj danas djeluje [[III. gimnazija Osijek]]. Tijekom njegova školovanja, 1895. godine, škola je preustrojena u Kraljevsku realnu gimnaziju.&lt;ref name=&quot;RealkaOsijek&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |title=Prirodopisna zbirka Kraljevske realne gimnazije u Osijeku |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/140905 |work=Osječki zbornik |accessdate=20. rujna 2026.}}&lt;/ref&gt; Milanković je školovanje u Osijeku završio [[1896.]] godine. Na njegovo zanimanje za matematiku osobito je utjecao profesor [[Vladimir Varićak]], poslije istaknuti hrvatski matematičar i član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]].&lt;ref name=&quot;KrenHanzek&quot;&gt;{{Citiranje časopisa
 |author=Kren, T.; Hanžek, B.
 |title=Milutin Milanković
 |journal=Prirodoslovlje
 |volume=9
 |issue=1–2
 |pages=25–60
 |year=2009
 |url=https://www.matica.hr/media/uploads/prirodoslovlje/Prirodoslovlje_2009_web.pdf
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Milutin Milanković.jpg|mini|lijevo|200px|Milutin Milanković kao student u Beču krajem 19. stoljeća.]]

Nakon završetka školovanja u Osijeku otišao je u [[Beč]], gdje je na tadašnjoj Carskoj i kraljevskoj Visokoj tehničkoj školi (njem. ''k. k. Technische Hochschule in Wien'', danas [[Tehničko sveučilište u Beču|TU Wien]]) studirao [[građevinarstvo]]. Diplomirao je [[1902.]], a [[1904.]] stekao je doktorat tehničkih znanosti. Njegova doktorska disertacija ''Beitrag zur Theorie der Druckkurven'' („Prilog teoriji tlačnih linija”) bavila se problemima mehanike konstrukcija.&lt;ref name=&quot;TUW-Milankovic&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.tuwien.at/tu-wien/aktuelles/news/news/hall-of-fame-bedeutende-tu-persoenlichkeiten-milutin-milankovic/
 |title=Hall of Fame – Bedeutende TU-Persönlichkeiten: Milutin Milankovic
 |publisher=Technische Universität Wien
 |accessdate=20. rujna 2026.
 |language=njemački
}}&lt;/ref&gt;

Prema Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti, time je postao prvi doktor tehničkih znanosti u povijesti Srbije.&lt;ref name=&quot;SANU-Milankovic&quot;/&gt;

=== Građevinarski rad ===
Nakon doktorata Milanković je započeo profesionalnu karijeru kao [[građevinski inženjer]] u Beču. Početkom [[1905.]] zaposlio se u poduzeću Adolfa Barona Pittela (''Betonbau-Unternehmung''). U razdoblju do odlaska u Beograd 1909. radio je na projektiranju i izvedbi armiranobetonskih konstrukcija te se afirmirao kao projektant u tada još razmjerno novom području [[armirani beton|armiranoga betona]].&lt;ref name=&quot;MATF-Milankovic&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://legati.matf.bg.ac.rs/milankovic/paper.wafl?paper=biografija_andjelic
 |title=Milutin Milanković – Biografija
 |publisher=Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu
 |accessdate=20. rujna 2026.
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260617230416/http://legati.matf.bg.ac.rs/milankovic/paper.wafl?paper=biografija_andjelic
 |archive-date=17. lipnja 2026.
 |url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Tijekom inženjerske karijere razvio je i patentirao više tehničkih rješenja povezanih s armiranobetonskim konstrukcijama. Njegov građevinarski rad obuhvaćao je konstrukcije mostova, vijadukata, akvadukata i drugih armiranobetonskih građevina.&lt;ref name=&quot;Patenti&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.zis.gov.rs/wp-content/uploads/lista-patenata-milutina-milankovica.pdf
 |title=Patenti Milutina Milankovića
 |publisher=Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

Veza s njegovom bečkom alma mater sačuvana je i u samoj zgradi današnjega TU Wien: Milanković je kao inženjer sudjelovao u projektiranju armiranobetonskih konstrukcija na objektima povezanima s tadašnjom Visokom tehničkom školom.&lt;ref name=&quot;TUW-Milankovic&quot;/&gt;

Premda je nakon odlaska iz Beča glavninu znanstvenoga rada usmjerio prema primijenjenoj matematici, astronomiji i geofizici, nastavio se baviti i problemima građevinarstva i mehanike konstrukcija.

=== Sveučilišna karijera i početak klimatskih istraživanja ===
Godine [[1909.]] Milanković je napustio profesionalni rad u Beču i prihvatio mjesto izvanrednog profesora primijenjene matematike na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Predavao je racionalnu i nebesku mehaniku te teorijsku fiziku.&lt;ref name=&quot;SANU-Milankovic&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.sanu.ac.rs/clan/milankovic-milutin/
 |title=Milutin Milanković
 |publisher=Srpska akademija nauka i umetnosti
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt; Taj je prijelaz označio postupno usmjeravanje njegova rada prema matematičkom opisivanju astronomskih i klimatskih pojava.

Od [[1912.]] intenzivnije se bavio matematičkim opisom Sunčeva zračenja i temperaturnih prilika na planetima. Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] [[1914.]], kao državljanin Kraljevine Srbije zatečen na području Austro-Ugarske, bio je interniran u [[Nežider]]u (danas [[Neusiedl am See]]). Potom mu je omogućen boravak u [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje je nastavio znanstveni rad koristeći se knjižnicom [[Mađarska akademija znanosti|Mađarske akademije znanosti]].

Rezultate dotadašnjih istraživanja objedinio je u monografiji ''Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire'' („Matematička teorija toplinskih pojava uzrokovanih Sunčevim zračenjem”), objavljenoj [[1920.]] u Parizu. U djelu je matematički razmatrao raspodjelu Sunčeva zračenja, toplinske prilike na planetarnim površinama i utjecaj astronomskih parametara na klimu.&lt;ref name=&quot;BnF-Milankovic&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb30946479k.public
 |title=Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire
 |publisher=Bibliothèque nationale de France
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

=== Astronomska teorija klime ===
Središnji dio Milankovićeva znanstvenog rada postalo je istraživanje dugoročnih promjena [[insolacija|insolacije]] povezanih s promjenama parametara Zemljine putanje i osi rotacije. U razvoju i prihvaćanju njegovih ideja važnu su ulogu imali klimatolog [[Wladimir Köppen]] i geofizičar [[Alfred Wegener]]. Milanković je računao promjene insolacije za različite zemljopisne širine i geološka razdoblja te ih povezivao s razvojem i povlačenjem velikih kontinentalnih ledenih pokrova.&lt;ref name=&quot;KrenHanzek&quot;/&gt;

Višedesetljetna istraživanja objedinio je u djelu ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'' („Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba”), koje je Srpska kraljevska akademija objavila [[1941.]] godine. U njemu je povezao [[nebeska mehanika|nebesku mehaniku]], matematički proračun insolacije i problem ledenih doba u jedinstvenu teorijsku cjelinu.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Njegova astronomska teorija klime poslije je postala poznata kao teorija [[Milankovićevi ciklusi|Milankovićevih ciklusa]].

=== Reforma kalendara ===
Milanković se bavio i reformom [[julijanski kalendar|julijanskoga kalendara]]. Za Svepravoslavni kongres održan u [[Carigrad]]u [[1923.]] izradio je prijedlog reformiranoga kalendara, poznat kao [[revidirani julijanski kalendar]]. Njime je uvedeno drukčije pravilo određivanja prijestupnih godina radi smanjenja odstupanja kalendarske od tropske godine. Prijedlog je prihvaćen na kongresu, ali nije poslije jednako primijenjen u svim pravoslavnim crkvama.

=== Povijest i popularizacija znanosti ===
Uz matematičku klimatologiju, astronomiju, mehaniku i građevinarstvo, Milanković se bavio poviješću znanosti i popularizacijom znanstvenih spoznaja. Napisao je više sveučilišnih udžbenika, povijesno-znanstvenih i popularnoznanstvenih djela. Među poznatijima je ''Kroz vasionu i vekove'', u kojem je razvoj astronomskih spoznaja prikazao u književno-popularnoznanstvenom obliku, kao i ''Kroz carstvo nauka''. Objavio je i autobiografsko djelo ''Uspomene, doživljaji i saznanja''.&lt;ref name=&quot;SANU-Milankovic&quot;/&gt;

Njegovo zanimanje za konstrukcijsku mehaniku zadržalo se i u kasnijim godinama života te se u pojedinim radovima ponovno vraćao teorijskim problemima građevinske statike.

=== Akademska priznanja i posljednje godine ===

[[Datoteka:Milutin Milanković u SANU.JPG|mini|desno|220px|Bista Milutina Milankovića u Matematičkom institutu SANU.]]

Milanković je [[1920.]] izabran za dopisnog, a [[1924.]] za redovitog člana Srpske kraljevske akademije. Od [[1948.]] do smrti bio je potpredsjednik Srpske akademije nauka.&lt;ref name=&quot;SANU-Milankovic&quot;/&gt; Godine [[1925.]] izabran je za dopisnog člana [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Sa Sveučilišta u Beogradu umirovljen je [[1955.]] Umro je [[12. prosinca]] [[1958.]] u [[Beograd]]u i prvotno je pokopan na Novom groblju. Prema njegovoj želji, posmrtni su mu ostatci [[13. svibnja]] [[1966.]] preneseni u obiteljsku grobnicu na pravoslavnom groblju u rodnom [[Dalj]]u, gdje danas počiva zajedno s članovima svoje obitelji.&lt;ref name=&quot;MATF-Milankovic&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HRT-Dalj&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/kultura/milankovicevi-ciklusi-u-dalju-7761470
 |title=Milankovićevi ciklusi u Dalju
 |publisher=Hrvatska radiotelevizija
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

Njegova rodna kuća u Dalju danas je sjedište [[Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković|Kulturnog i znanstvenog centra „Milutin Milanković”]].&lt;ref name=&quot;KZCMM&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://kzcmm.hr/kzc-o-nama/
 |title=KZC – O nama
 |publisher=Kulturni i naučni centar „Milutin Milanković”
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

== Znanstveni doprinos ==

=== Milankovićevi ciklusi ===
Milanković je matematički razradio utjecaj dugoročnih promjena [[Zemljina putanja|Zemljine putanje]] i orijentacije njezine osi na raspodjelu [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]] ([[insolacija|insolacije]]) na Zemlji te njihov utjecaj na dugoročne klimatske promjene i izmjenu glacijalnih i interglacijalnih razdoblja. Te periodične promjene, danas poznate kao [[Milankovićevi ciklusi]], obuhvaćaju promjene [[ekscentricitet]]a Zemljine putanje, [[nagib osi|nagiba Zemljine osi]] (obliquiteta) i [[Zemljina precesija|precesije]].&lt;ref name=&quot;NASA-Milankovitch&quot;/&gt;

[[Datoteka:Три Миланковићева циклуса.png|mini|središte|600px|Tri glavne sastavnice [[Milankovićevi ciklusi|Milankovićevih ciklusa]]: promjene ekscentriciteta Zemljine putanje, nagiba Zemljine osi (obliquiteta) i precesije.]]

Ekscentricitet Zemljine putanje mijenja se ponajprije u ciklusu od približno 100.000 godina, uz dulje komponente od nekoliko stotina tisuća godina. Nagib Zemljine osi mijenja se između približno 22,1° i 24,5° u ciklusu od oko 41.000 godina, dok aksijalna precesija traje približno 25.772 godine; zajedno s precesijom Zemljine putanje daje klimatski važan precesijski ciklus prosječnog trajanja od približno 23.000 godina.&lt;ref name=&quot;NASA-Milankovitch&quot;/&gt;

Zajedničko djelovanje tih orbitalnih promjena mijenja sezonsku i geografsku raspodjelu insolacije, osobito na višim zemljopisnim širinama. Promjene ljetne insolacije na visokim sjevernim zemljopisnim širinama osobito su važne za rast i povlačenje velikih kontinentalnih ledenih pokrova.&lt;ref name=&quot;NASA-Milankovitch&quot;/&gt;

=== Kanon osunčavanja Zemlje ===
Središnji rezultat Milankovićevih istraživanja bio je matematički proračun promjena insolacije Zemlje tijekom dugih vremenskih razdoblja. Povezujući nebesku mehaniku s problemima klimatologije, nastojao je izračunati kako promjene Zemljine putanje i orijentacije osi utječu na količinu i raspodjelu Sunčeva zračenja na različitim zemljopisnim širinama.

Rezultate višedesetljetnog rada objedinio je u djelu ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'' („Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba”), koje je Srpska kraljevska akademija objavila u Beogradu [[1941.]] godine.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

=== Empirijska provjera i suvremeno značenje ===
Važan doprinos empirijskoj provjeri Milankovićeve astronomske teorije klime dala su paleoklimatska istraživanja dubokomorskih sedimenata. [[James Hays]], [[John Imbrie]] i [[Nicholas Shackleton]] objavili su [[1976.]] u časopisu ''[[Science]]'' rezultate analize klimatskog zapisa za prethodnih približno 450.000 godina. U zapisu su utvrdili izražene periodičnosti od približno 23.000, 42.000 i 100.000 godina, povezive s precesijom, promjenama nagiba Zemljine osi i ekscentricitetom Zemljine putanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa
 |last1=Hays
 |first1=J. D.
 |last2=Imbrie
 |first2=J.
 |last3=Shackleton
 |first3=N. J.
 |title=Variations in the Earth's Orbit: Pacemaker of the Ice Ages
 |url=https://archive.org/details/sim_science_1976-12-10_194_4270/page/1121
 |journal=Science
 |volume=194
 |issue=4270
 |pages=1121–1132
 |year=1976
 |doi=10.1126/science.194.4270.1121
 |pmid=17790893
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Vostok-ice-core-petit.png|mini|desno|350px|Paleoklimatski zapis iz ledene jezgre [[Vostok, Antarktika|Vostok]] na [[Antarktika|Antarktici]] za približno posljednjih 400.000 godina, s promjenama temperature, koncentracije [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i količine prašine.]]

Kasnija istraživanja dodatno su razmatrala način na koji klimatski sustav odgovara na orbitalno forsiranje. J. A. Rial je [[1999.]] analizom dubokomorskih zapisa izotopa kisika pokazao da se obilježja približno 100.000-godišnjih glacijalnih ciklusa mogu tumačiti nelinearnim odgovorom klimatskog sustava na promjene povezane s ekscentricitetom Zemljine putanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa
 |last=Rial
 |first=J. A.
 |title=Pacemaking the Ice Ages by Frequency Modulation of Earth's Orbital Eccentricity
 |url=https://archive.org/details/sim_science_1999-07-23_285_5427/page/564
 |journal=Science
 |volume=285
 |issue=5427
 |pages=564–568
 |year=1999
 |doi=10.1126/science.285.5427.564
 |pmid=10417382
}}&lt;/ref&gt;

Orbitalno forsiranje danas je važan dio znanstvenog objašnjenja dugoročnih glacijalno-interglacijalnih promjena tijekom [[kvartar]]a. Klimatski odziv pritom uključuje složene povratne sprege između ledenih pokrova, oceana, atmosfere i [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]].&lt;ref name=&quot;NASA-Milankovitch&quot;/&gt; Milankovićevi ciklusi djeluju na vremenskim ljestvicama od desetaka do stotina tisuća godina te ne predstavljaju objašnjenje suvremenoga brzog globalnog zatopljenja.&lt;ref name=&quot;NASA-Warming&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://science.nasa.gov/science-research/earth-science/why-milankovitch-orbital-cycles-cant-explain-earths-current-warming/
 |title=Why Milankovitch (Orbital) Cycles Can't Explain Earth's Current Warming
 |publisher=NASA Science
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

== Glavna djela ==

Milankovićev opus obuhvaća znanstvene monografije i rasprave iz građevinarstva, matematike, astronomije, geofizike i klimatologije, sveučilišne udžbenike te djela iz povijesti i popularizacije znanosti i autobiografsku prozu.&lt;ref name=&quot;BibliografijaMM&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.mi.sanu.ac.rs/novi_sajt/biography/milankovic.pdf
 |title=Bibliografija radova Milutina Milankovića
 |publisher=Matematički institut SANU
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

=== Znanstvena i stručna djela ===
* ''Beitrag zur Theorie der Betoneisenträger'', Beč, 1905.
* ''Eisenbetondecke mit Isoliereinlagen'', Beč, 1908.
* ''Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire'', Pariz, 1920.
* ''Reforma julijanskog kalendara'', Beograd, 1923.
* ''Mathematische Klimalehre und Astronomische Theorie der Klimaschwankungen'', Berlin, 1930.
* ''Nebeska mehanika'', Beograd, 1935.
* ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'', Beograd, 1941.
* ''Osnovi nebeske mehanike'', Beograd, 1947.
* ''Astronomska teorija klimatskih promena i njena primena u geofizici'', Beograd, 1948.
* ''Astronomische Theorie der Klimaschwankungen, ihr Werdegang und Widerhall'', Beograd, 1957.

=== Povijest i popularizacija znanosti ===
* ''Kroz vasionu i vekove'', Novi Sad, 1928.
* ''Isak Njutn i Njutnova Principija'', sa Slavkom Bokšanom, Beograd, 1946.
* ''Mika Alas'', s Jelenkom Mihailovićem, Beograd, 1946.
* ''Osnivači prirodnih nauka'', Beograd, 1947.
* ''Istorija astronomske nauke od njenih prvih početaka do 1727'', Beograd, 1948.
* ''Kroz carstvo nauka'', Beograd, 1950.
* ''Dvadeset dva veka hemije'', Kragujevac, 1953.
* ''Nauka i tehnika tokom vekova'', Sarajevo, 1955.
* ''Tehnika u toku davnih vekova'', Beograd, 1955.

=== Autobiografska djela ===
* ''Uspomene, doživljaji i saznanja iz godina 1909. do 1944.'', Beograd, 1952.
* ''Uspomene, doživljaji i saznanja posle 1944. godine'', Beograd, 1957.

=== Prijevodi i kasnija izdanja ===
* ''Canon of Insolation and the Ice-Age Problem'', Jeruzalem, 1969. – engleski prijevod ''Kanona osunčavanja Zemlje''.
* ''Uspomene, doživljaji i saznanja'', Nolit, Beograd, 1988.
* ''Spisi iz istorije nauke'', Beograd, 1997.

== Znanstvena ostavština i imenovanja ==

Milankovićev znanstveni rad ostavio je trajan trag u astronomiji, geofizici i paleoklimatologiji. Njegovo je ime dodijeljeno astronomskim objektima i planetarnim tvorevinama, a po njemu je nazvana i međunarodna znanstvena medalja za istraživanja dugoročnih klimatskih promjena.

=== Astronomski objekti i planetarne tvorevine ===

* '''Milanković''' – veliki [[udarni krater]] na [[Mjesec]]u, promjera 94,21 km. Nalazi se na sjevernom dijelu Mjesečeve dalje strane, sa središtem na približno 76,53° sjeverne širine i 171,35° istočne dužine. [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) naziv je službeno odobrila 1970. godine.&lt;ref name=&quot;IAU-Moon&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3892
 |title=Milanković
 |work=Gazetteer of Planetary Nomenclature
 |publisher=International Astronomical Union / United States Geological Survey
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

* '''Milanković''' – [[udarni krater]] na [[Mars (planet)|Marsu]], promjera 118,40 km, sa središtem na približno 54,38° sjeverne širine i 213,30° istočne dužine. Naziv je službeno odobrila Međunarodna astronomska unija 1973. godine.&lt;ref name=&quot;IAU-Mars&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3893
 |title=Milanković
 |work=Gazetteer of Planetary Nomenclature
 |publisher=International Astronomical Union / United States Geological Survey
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

* '''[[1605 Milankovitch]]''' – asteroid glavnog asteroidnog pojasa. Otkrio ga je astronom [[Petar Đurković]] 13. travnja 1936. godine u Kraljevskom opservatoriju u Uccleu u Belgiji.

=== Medalja Milutina Milankovića ===

U čast Milankovićevih znanstvenih postignuća ustanovljena je '''Medalja Milutina Milankovića''' (engl. ''Milutin Milanković Medal''), koja se dodjeljuje za istaknuta istraživanja dugoročnih klimatskih promjena i klimatskog modeliranja. Medalju je 1993. godine ustanovila [[Europsko geofizičko društvo|Europska geofizička udruga]] (EGS), a nakon osnivanja [[Europska geoznanstvena unija|Europske geoznanstvene unije]] (EGU) dodjeljuje je EGU-ov odjel za klimu.&lt;ref name=&quot;EGU-Milankovic&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.egu.eu/awards-medals/milutin-milankovic/
 |title=Milutin Milanković Medal
 |publisher=European Geosciences Union
 |accessdate=20. rujna 2026.
 |language=engleski
}}&lt;/ref&gt;

== Počasti ==

Milankovićev lik nalazi se na novčanici od 2000 [[srpski dinar|srpskih dinara]], koju je [[Narodna banka Srbije]] pustila u optjecaj 30. prosinca 2011. godine. Na licu novčanice, uz Milankovićev portret, prikazan je Milanković za radnim stolom te grafički prikaz njegovih proračuna pomicanja snježne granice tijekom dijela [[kvartar]]a. Na naličju se nalaze njegov lik, stilizirani prikaz Sunčeva diska i prikaz njegova rada o putanji sjevernoga nebeskog pola.&lt;ref name=&quot;NBS-2000&quot;&gt;{{Citiranje weba
 |url=https://www.nbs.rs/sr/novac-i-placanja/novcanice/
 |title=Novčanice
 |publisher=Narodna banka Srbije
 |accessdate=20. rujna 2026.
}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:2000RSD front.jpg|Lice novčanice od 2000 srpskih dinara s Milankovićevim portretom.
Datoteka:2000RSD revers.jpg|Naličje novčanice od 2000 srpskih dinara.
&lt;/gallery&gt;

U rodnom [[Dalj]]u djeluje Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković”, smješten u njegovoj rodnoj kući. Centar je posvećen očuvanju i predstavljanju Milankovićeve znanstvene i kulturne ostavštine.&lt;ref name=&quot;KZCMM&quot;/&gt;

[[Datoteka:Milutin Milanković Center Dalj.jpg|mini|desno|300px|Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković” u [[Dalj]]u.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.enciklopedija.hr/clanak/milankovic-milutin Milutin Milanković] – Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
* [https://www.tuwien.at/tu-wien/aktuelles/news/news/hall-of-fame-bedeutende-tu-persoenlichkeiten-milutin-milankovic/ Milutin Milankovic] – Technische Universität Wien
* [https://www.sanu.ac.rs/clan/milankovic-milutin/ Milutin Milanković] – Srpska akademija nauka i umetnosti
* [https://kzcmm.hr/milutin-milankovic/ Milutin Milanković] – Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković”, Dalj

{{GLAVNIRASPORED:Milanković, Milutin}}
[[Kategorija:Srbijanski znanstvenici]]
[[Kategorija:Meteorolozi]]
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Astronomi]]
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalj]]</text>
      <sha1>c0tmc24ggbonrdb8r6nwng9v5eru6nh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Svjetska baština u Hrvatskoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>74234</id>
    <revision>
      <id>7623992</id>
      <parentid>7572531</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:39:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1783" sha1="objyyo8zsfecohpn3i6g0vkxoo1vkmw" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Svjetska baština u Hrvatskoj
| naslov = [[Slika:WV-Unesco-icon-small.svg|20px]] [[Svjetska baština]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO (cropped).svg|50px]]
| slika  = [[Slika:Flag of Croatia.svg|40px|border|Hrvatska zastava]]
| grupa1 = [[Kulturna baština]] (8)
| popis1 = [[Eufrazijeva bazilika|Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč]] (1997.) • [[Dubrovnik]] (1979.) • [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova u Šibeniku]] (2000.) • [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar''&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; (2017.) • [[Split]] s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]] (1979.) • [[Starogradsko polje|Starogradsko polje na Hvaru]] (2008.) • [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]]&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt; (2016.) • [[Trogir]] (1997.)
| grupa2 = [[Spomenik prirode|Prirodna baština]] (2)
| popis2 =  [[Bukove prašume]] u Karpatima i drugim područjima Europe&lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt; (2017.) • [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]] (1979.) 
| grupa3 = 
| popis3 = [[Slika:UNESCO-ICH-blue.svg|20px]]  '''[[Predložak:Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj|Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj]] (23)'''
| ispod = {{hlist|
&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština [[Italija|Italije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i Hrvatske |
&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske |
&lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [http://whc.unesco.org/en/list/1133/] |
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski predlošci]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>objyyo8zsfecohpn3i6g0vkxoo1vkmw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Neralić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75744</id>
    <revision>
      <id>7623799</id>
      <parentid>7612672</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:50:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4225" sha1="5wq9017v9tzpavv88g84stelpan7oya" xml:space="preserve">[[Datoteka:Milan Neralic Bronze medal winner in the Master's sabre at 1900 Summer Olympics.jpg|mini|Milan Neralić]]
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Mačevanje]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje bronca | [[OI_1900.|Pariz 1900.]] | [[Mačevanje na OI 1900.|Sablja]]}}
{{Medalje dno}}

'''Milan Neralić''' ([[Slunj]], [[26. veljače]] [[1875.]] – [[Beč]], [[17. veljače]] [[1918.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[mačevanje|mačevalac]], prvi hrvatski olimpijac i prvi Hrvat osvajač medalje na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].&lt;ref name=&quot;sportnet&quot;&gt;[http://www.hrsport.net/kolumne/444344/juris/sportski-velikani-i-medalje-koje-hrvatska-sportska-povijest-ne-smije-zaboravljati/ Bernard Jurišić: Sportski velikani i medalje koje hrvatska sportska povijest ne smije zaboravljati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120801151543/http://www.hrsport.net/kolumne/444344/juris/sportski-velikani-i-medalje-koje-hrvatska-sportska-povijest-ne-smije-zaboravljati/ |date=1. kolovoza 2012. }}, Sportnet, 31. srpnja 2012., preuzeto 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;

==Životopis==
Milan Neralić rodio se u Slunju 1875. godine. Bio je svestrani [[šport]]aš: odličan [[Plivanje|plivač]], izvrstan vježbač na ručama, preči i karikama, dizao je utege a [[planinarenje]] mu je bilo velika strast. Natjecao se koncem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] za [[Austrija|Austriju]] (jer je Hrvatska bila dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]). Bio je jedan od najboljih mačevalaca u Austro-Ugarskoj, također bio je i učitelj mačevanja te je odgojio nekoliko trofejnih austrijskih i [[Njemačka|njemačkih]] majstora mačevanja.&lt;ref name=&quot;sportnet&quot;/&gt; Od [[1908.]] do [[1914.]] godine podučavao je mačevanje u [[Berlin]]u a od [[1914.]] do [[1917.]] mačevanje i [[skijanje]] u [[Wiener Neustadt]]u.&lt;ref&gt;''Sportski leksikon A-Ž'', [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|JLZ &quot;Miroslav Krleža]]&quot;, Zagreb, 1984., str. 287.&lt;/ref&gt; 

Prvi je u [[povijest]]i primijenio &quot;leteći ispad&quot;, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka.&lt;ref&gt;[http://www.macevanje.hr/povijest.htm Mačevalački klub Zagreb: Mačevanje, povijest: Milan Neralić - prvi hrvatski olimpijac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120630162506/http://www.macevanje.hr/povijest.htm |date=30. lipnja 2012. }}, preuzeto 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;  

Sudjelovao je na [[mačevanje na OI 1900.|OI 1900.]] u Parizu, osvojivši brončano odličje u [[sablja|sablji]]. U poluzavršnici, izgubio je od [[Italija|talijanskog]] mačevaoca [[Italo Santelli|Itala Santellija]]. 

Napisao je knjigu o mačevanju na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]], ''Anleitung zum Degenfechten'' (Uvod u mačevanje), (vl. naklada, Charlottenburg, 1914.).

==Spomen==
* Ljubitelji mačevanja iz &quot;Oldtimer&quot; kluba iz Slunja postavili su spomen-ploču i vijenac na njegovu rodnu kuću.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/sport/hrvatski-macevalac-koji-se-kraj-slunja-hrvao-s-medvjedima-276083 Toni Horvat: Hrvatski mačevalac koji se kraj Slunja hrvao s medvjedima...], [[24 sata]], 31. srpnja 2012., preuzeto 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; 
* Od [[2012.]] godine&lt;ref&gt;[http://www.slunj.net/crkva/news_item.asp?NewsID=2968 Slunj.net: Subota - 4. kolovoza 2012.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; u spomen na Milana Neralića u Slunju se u sklopu športskih aktivnosti manifestacije ''Dani Grada Slunja'' održava ''[[Cross trčanje|Cross]] Milana Neralića''.&lt;ref&gt;[http://www.slunj.hr/vijesti/news_item.asp?NewsID=937 Slunj.hr: Dani Grada Slunja 2012 - 2. kolovoza 2012.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;
==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP-broj43-povijest%20hr%20sporta.pdf Ana Popovčić: Na Neralićevom tragu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120613055855/http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP-broj43-povijest%20hr%20sporta.pdf |date=13. lipnja 2012. }}, [[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], Povijest hrvatskog športa, godina 44., broj 161., lipanj 2012., str. 10. – 11.

{{Mrva-biog-sport}}

{{GLAVNIRASPORED:Neralić, Milan}}

[[Kategorija:Hrvatski mačevaoci]]
[[Kategorija:Životopisi, Slunj]]</text>
      <sha1>5wq9017v9tzpavv88g84stelpan7oya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mezosfera (dio atmosfere)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76946</id>
    <revision>
      <id>7623737</id>
      <parentid>6223512</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4669" sha1="isz1j1opltextq03gz7v583bnltmxlb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Atmosphere with Ionosphere.svg|mini|desno|300px|U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu]]
[[Datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|350px|Veoma svijetli meteor]]
'''Mezosfera''' je sloj [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] koji se nalazi iznad [[stratosfera|stratosfere]] i ispod [[termosfera|termosfere]]. Temperatura u mezosferi pada s visinom, tako da gornja granica ili [[mezopauza]], je najhladniji dio na Zemlji, gdje se temperature spuštaju ispod – 100 ºC. [[Nadmorska visina|Visina]] i debljina sloja nisu precizno definirane, zbog učestalih i opsežnih promjena u relativno kratkom vremenskom periodu. Ali najčešće se uzima da je donja granica mezosfere na 50 km, a gornja na skoro 100 km visine, osim u umjeronom pojasu i polovima, gdje je visina do 85 km.&lt;ref&gt;[http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/Atmosphere/Older/Mesosphere.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701030705/http://www.ace.mmu.ac.uk/eae/atmosphere/older/mesosphere.html |date=1. srpnja 2010. }} &quot;Mesosphere&quot;, 2009., publisher=Atmosphere, Climate &amp; Environment Information ProgGFKDamme (UK Department for Environment, Food and Rural Affairs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the &quot;Gold Book&quot;) (1997)., [http://goldbook.iupac.org/M03855.html]&lt;/ref&gt; 

==Dinamičke karakteristike==
Glavne dinamičke karakteristike u mezosferi su snažni zonalni (istok – zapad) [[Vjetar|vjetrovi]], atmosferske mijene (plime i oseke), atmosferski gravitacioni valovi i planetarni valovi. Većina tih mijena i valova potječe iz [[troposfera|troposfere]] i donje stratosfere, te se šire prema gore. U mezosferi, veličina gravitacionih valova može biti jako velika, tako da valovi postaju nestabilni i rasipaju se. To rasipanje stvara [[moment sile]] koje dalje pogoni strujanja u atmosferi. 

U mezosferi se ponekad stvara “noćni sjaj”, pojava koja liči na oblake, s nazubljenim krajevima, a nastaje zbog stvaranja [[kristal]]a [[led]]a [[voda|vode]]. Najčešće se vidi između 50º i 70º sjevernih i južnih [[Zemljopisna širina|geografskih širina]]. 

U mezosferi se nalazi i sloj [[ionosfera|ionosfere]], koji se naziva D sloj. D sloj se nalazi otprilike 60 do 90 km iznad Zemljine površine. Ovdje [[ionizacija]] nastaje zbog [[vodik]]ove radijacije na valnoj duljini 121,5 nm (dio [[Lymanova serija|Lymanove serije]]), koja ionizira [[Dušikovi oksidi|dušikov oksid]] (NO). Dodatno, kada je [[Sunčeva svjetlost|sunčeva radijacija]] izuzetni jaka, X-zrake (valna duljina manja od 1 nm) ioniziraju molekule [[dušik]]a i [[kisik]]a (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). U toku noći, [[Kozmičke zrake|kozmičke zrake]] stvaraju zaostalu dodatnu količinu ionizacije. Rekombinacijom u visokom D sloju, ionizacija je slaba, ali je gubitak valne energije velik zbog čestog sudaranja [[elektron]]a (oko 10 sudara svake ms). Kao rezultat, [[radio valovi]] visoke [[frekvencija|frekvencije]] (HF = 3 – 30 M[[Herc|Hz]]), se ne odbijaju od D sloja, već gube [[energija|energiju]]. To je glavni razlog upijanja HF radio valova, posebno ispod 10 MHz, koje je malo u toku noći i najveće u podne. D sloj se znatno gubi poslije zalaska [[Sunce|Sunca]], a mali dio preostaje zbog galaktičkih kozmičkih zraka.

U mezosferi se stvara i oko 5 km debljine natrijev sloj, negdje između 80 do 100 km iznad Zemljine površine. Stvara se od slobodnih, neioniziranih atoma [[natrij]]a i ponekad se može vidjeti slabi sjaj iz tog sloja. 

Mezosfera se nalazi iznad maksimalnih visina gdje lete [[zrakoplov]]i i ispod minimalnih visina za orbitalne [[svemirske letjelice]]. Ponekad se šalju u taj sloj istraživačke [[raketa|rakete]], koje nose instrumente za mjerenja i naučne pokuse. Zato je mezosfera jedna od najslabije istraženih dijelova atmosfere. Tek nedavno su otkriveni [[Crveni vilenjak|crveni vilenjaci]] i [[plavi mlaz]]evi, pojave koje se vežu uz nastajanje [[munja]].&lt;ref&gt; [http://www.atoptics.co.uk/highsky/hmeso.htm] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Description with links to other atmospheric topics&quot;&lt;/ref&gt;

==Meteori==
Milijuni [[meteor]]a ulazi u atmosferu, u prosjeku 40 [[tona]] na dan.&lt;ref&gt; Leinert C., Gruen E. (1990). &quot;Interplanetary Dust&quot;. Physics and Chemistry in Space (R. Schwenn and E. Marsch eds.). Springer-Verlag. pp. 204-275&lt;/ref&gt; Većina ih se topi i nestaje u mezosferi, kao rezultat sudara s [[plin]]skim česticama u mezosferi. Zbog toga je u mezosferi nešto veća koncentracija [[željezo|željeza]] i drugih [[Kovine|metala]], koji kasnije padaju na [[Zemlja|Zemlju]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{zemljina atmosfera}}

{{Mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Atmosfera]]</text>
      <sha1>isz1j1opltextq03gz7v583bnltmxlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Who</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77268</id>
    <revision>
      <id>7623859</id>
      <parentid>7480227</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */ n.k.</comment>
      <origin>7623859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9460" sha1="lcwwga6tfsqpfaezzkk7b8w74u7lhun" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{stil}}

{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = The Who
| Img                  = Who_-_1975.jpg
| Img_capt             = The Who 1975. godine.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Engleska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[rock]], [[hard rock]], [[power pop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[1983.]] • [[1989.]] • [[1996.]] - danas
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.thewho.com www.thewho.com]
| Sadašnji članovi     = [[Roger Daltrey]]&lt;br/&gt;[[Pete Townshend]]
| Bivši članovi        = [[John Entwistle]]&lt;br/&gt;[[Keith Moon]]&lt;br/&gt;[[Kenney Jones]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''The Who''' je [[rock]] sastav osnovan [[1964.]] godine u [[London]]u. Osnovali su ga [[Roger Daltrey]], [[Pete Townshend]], [[John Entwistle]] i kasnije pridruženi &quot;manijakalni&quot; [[Bubnjevi|bubnjar]] [[Keith Moon]]. Bili su jedni od predvodnika [[rock]]a prožetog [[ritam i blues]]om, [[soul]]om i [[pop]]om. Postali su poznati po svojim nastupima uživo koji su često uključivali razbijanje i uništavanje instrumenata i opreme. 

Utemeljitelji su novog medija — rock opere, ali prije svega su izniman hard-blues-rock sastav. No, [[1978.]] godine iznenadno umire njihov bubnjar [[Keith Moon]] u dobi od 32 godine, nakon čega je grupa snimila još dva studijska albuma s novim bubnjarem Kenney Jonesom (ex- [[The Faces]]) prije nego što se rasformirala 1983. g.
Ponovo se okupljaju za [[Live Aid]] 1985., za jubilarnu turneju 25. godišnjice osnutka 1989., i za ''Quadrophenia'' turneju 1996. Preostala trojica iz originalne postave namjeravala su početkom 2000. snimiti album s novim materijalima, ali u tome ih je omela smrt basista Johna Entwistlea 2002. u dobi od 57 godina. Townshend i Daltrey i dalje su nastavili nastupati pod izvornim imenom The Who.

Sastav je 1990. uveden u ''Kuću slavnih'', [[Rock and Roll Hall of Fame]]. Magazin ''[[Rolling Stone]]'' navodi da The Who, uz [[The Beatles]] i [[The Rolling Stones]], kompletira &quot;sveto trojstvo britanskog rocka&quot;. 
[[Slika:Daltrey_and_Townshend.jpg|minijatura|desno|250px|The Who — [[1976.]] godine.]]

== Povijest ==

Prvi sastav koji bi se mogao nazvati “majkom” The Whoa osnovali su [[Pete Townshend]] i John Entwistle, a zvao se [[The Confederates]]. Townshend je svirao [[banjo]], a Entwistle [[francuski rog]], što je i nastavio u svojoj karijeri s The Whoom. Roger Daltrey na ulici je sreo Entwistla te ga pitao da mu se pridruži u njegovom novom sastavu, a nakon što je pristao, zamolio je Townshenda da u Whou bude gitarist. U ranim je danima The Who bio poznat pod imenom [[The Detours]] [[country]] glazbom. Roger Daltrey je u početku svirao glavnu [[gitara|gitaru]], Pete Townshend ritam gitaru, John Entwistle bas, [[Doug Sandom]] bubnjeve. Nakon što je Colin Dawson napustio sastav, Daltrey je imao predvodničke vokale, a Townshend postao solo gitarist. Godine 1964. bubnjar Doug Sandom napustio je sastav, pa je Keith Moon postao The Whoov bubnjar. Detours mijenja ime u &quot;The Who&quot; 1964. (jedno kratko vrijeme njihov ih je menadžer Kit Lambert preimenovao u ''The High Numbers'', da se više svide publici, ali nakon par nastupa vraćeno je ime The Who), a iste godine Keith Moon im se pridružuje, nakon što je poslije jednog njihovog nastupa s drugim bubnjarem došao na pozornicu i počeo manijakalno svirati bubnjeve. Godine 1966. na albumu ''A quick one'' (u Americi ''Happy Jack'') trebalo je popuniti deset minuta, pa je menadžer Kit Lambert došao na ideju da Pete Townshend napiše &quot;mini operu&quot; ili jednu pjesmu u trajanju od 10 minuta koja se sastoji od više kraćih. Peteu se ta ideja isprva nije svidjela, ali je na kraju pristao. Ta ga je &quot;mini opera&quot; inspirirala da napiše ''Tommy'', rock operu o dječaku koji je slijep, gluh i nijem, no to ga nije moglo spriječiti da postane svjetska senzacija u igranju flipera (dio o fliperu je Pete dodao da bi se svidio jednom novinaru u engleskim novinama koji je bio opsjednut fliperom). ''Tommy'' je bio ogroman uspjeh za bend te ih je učinio bogatima i poznatima, neko vrijeme bi na koncertima izvodili cijeli album. Nakon ''Tommya'', Pete Townshend je htio napisati još jednu rock operu koja je trebala biti veća i bolja od ''Tommya'' — ''Lifehouse''.

Radnja rock opere ''Lifehouse'' zbiva se u svijetu nekoliko stotina godina kasnije, kada je onečišćenje toliko grozno da ljudi žive u odijelima &quot;Lifesuits&quot; koja ih štite od svega te ih spajaju s mrežom &quot;Grid&quot; koja im pruža zabavu, jelo i piće i plinove za spavanje, tako da nikada ne moraju izaći iz kuće. Glavni lik je Bobby, mladi glazbenik koji popravlja kazalište ''Lifehouse'' te svira u njemu. On želi pronaći &quot;Notu&quot;, glazbeno djelo koje predstavlja svakoga kao čovjeka, njegov put u životu i sjedinjuje ih sve. Svoje sviranje prenosi preko radija te ga s vremenom sve više ljudi dolazi slušati. Na vrhuncu radnje, gomila ljudi je u kazalištu dok Bobby svira, a onda upadnu vlasti i žele ga zaustaviti. Bobby tada počne svirati &quot;Notu&quot; i tako stvori nekakav štit koji odbija vlasti. Kada sve završi, vlasti shvate da su svi nestali.

''Lifehouse'' na kraju nije uspio, a Townshend je doživio živčani slom. Materijal koji su snimili za ''Lifehouse'' iskorišten je za ''Who's Next'', po mnogima njihov najbolji rad. Godine 1973. Pete je napisao još jednu rock operu &quot;Quadrophenia&quot; o jednom dječaku Jimmyju u šezdesetima u Engleskoj. Keith Moon je u to vrijeme postao žestoki alkoholičar, te je postajao lošiji kako je vrijeme prolazilo. Za njihov posljednji album (s Keithom Moonom) ''Who are you'', na nekim pjesmama morali su dovesti drugog bubnjara jer Keith jednostavno nije imao snage svirati.

Dana 7. rujna 1978. Keith Moon umire od predoziranja tabletama za spavanje. Ostatak The Who odlučio je nastaviti sa sviranjem, te su našli novog bubnjara Kennyja Jonesa.

The Who se smatra jednom od najutjecajnijih i najuspješnijih grupa šezdesetih godina prošloga stoljeća. VH1 ih je uvrstio na osmo mjesto svoje ljestvice 100 najvećih umjetnika hard rocka. Magazin Rolling Stone uvrstio ih je na 29. mjesto svoje liste 100 najvećih umjetnika svih vremena, a VH1 na svojoj ljestvici istih na 13. mjesto.

== Diskografija ==
*''[[My Generation]] (u Americi pod nazivom &quot;The who plays My Generation&quot;'' 1965.)
*''[[A Quick One]] (u Americi pod nazivom &quot;Happy Jack&quot;)'' (1966.)
*''[[The Who Sell Out]]'' (1967.)
*''[[Tommy (album)|Tommy]]'' (1969.)
*''[[Live at Leeds]]'' (1970.)
*''[[Who's Next]]'' (1971.)
*''[[Quadrophenia]]'' (1973.)
*Odds and Sods (1974.)
*''[[The Who by Numbers]]'' (1975.)
*''[[Who Are You]]'' (1978.)
*''[[Face Dances]]'' (1981.)
*''[[It's Hard]]'' (1982.)
*''[[Endless Wire (album sastava The Who)|Endless Wire]]'' (2006.)
*''[[Who]]'' (2019.)

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.thewho.com/ The Who.com ] službena stranica sastava
* [http://www.thewaver.net/bio/article_2007_09_20_3435.html thewaver.net kompletna biografija sastava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121120180929/http://www.thewaver.net/bio/article_2007_09_20_3435.html |date=20. studenoga 2012. }}
* [http://www.thewho.net/ The Who reference]
* [http://www.rollingstone.com/artists/thewho/biography The Who] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923021457/http://www.rollingstone.com/artists/thewho/biography |date=23. rujna 2008. }} na ''Rolling Stone''
* [http://www.wholocations.co.uk/ The Who Lokacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161222221528/http://www.wholocations.co.uk/ |date=22. prosinca 2016. }}

{{commonscat|The Who}}
{{GLAVNIRASPORED:Who, The}}
[[Kategorija:The Who| ]]
[[Kategorija:Britanski rock-sastavi]]
[[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Britanska invazija]]

== Zanimljivosti ==
{{wikipedizirati}}
{{nedostaju izvori}}
&lt;!--
Kad je grupa svirala na festivalu &quot;Isle of Wight&quot; 1970.,nakon što su svi otišli s festivala sve je bilo preupuno smeća.To je inspiriralo Petea Townshenda za stihove&quot;teenage wasteland&quot;iz pjesme&quot;Baba O' Riley&quot;.

Roger Daltrey je jedno kratko vrijeme u 1965. godini bio izbačen iz benda jer je njihovu drogu bacio u wc-školjku i nokautirao bubnjara Keith Moona.

Pete Townshend je počeo s razbijanjem gitara i pojačala na pozornici slučajno,kada je jednom tokom nastupa zbog niskog stropa razbio gitaru i dokrajčio je iz frustracije.

Kada je grupa tek stvorena,te se raspravljalo o imenu,Peteu Townshendu se sviđalo ime &quot;The Hair&quot;,ili &quot;The Group&quot;.Ime The Who je smislio njegov prijatelj s kojim je živio u to vrijeme.

Dio teksta iz pjesme &quot;Who are you&quot;:
&quot;I woke up in a Soho doorway,a policeman knew my name.He said you can go sleep at home tonight if you can get up and walk away&quot; je inspiriran je stvarnim događajem,kada se jednom Pete Townshend napio i zaspao u predvorju hotela.

Basist grupe John Entwistle je također planirao napisati rock operu.Dovršio ju je napola,ali nakon toga je odustao jer je priča previše sličila filmu &quot;Solyent Green&quot;.

Roger Daltrey je jednom prilikom skoro ubio Petea Townshenda.On se napio, izvrijeđao ga i gađao gitarom teškom 10 kg.Roger je na to pukao i udario ga je nokautiravši ga jednim udarcem.Pete je pao na tlo i udario glavom.Na kraju nije bilo trajnih ili ozbiljnih posljedica.
--&gt;</text>
      <sha1>lcwwga6tfsqpfaezzkk7b8w74u7lhun</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623863</id>
      <parentid>7623859</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9525" sha1="4x5q0zkrvud7ii1w6wh40kvaosx15yn" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{stil}}

{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = The Who
| Img                  = Who_-_1975.jpg
| Img_capt             = The Who 1975. godine.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Engleska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[rock]], [[hard rock]], [[power pop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[1983.]] • [[1989.]] • [[1996.]] - danas
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.thewho.com www.thewho.com]
| Sadašnji članovi     = [[Roger Daltrey]]&lt;br/&gt;[[Pete Townshend]]
| Bivši članovi        = [[John Entwistle]]&lt;br/&gt;[[Keith Moon]]&lt;br/&gt;[[Kenney Jones]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''The Who''' je [[rock]] sastav osnovan [[1964.]] godine u [[London]]u. Osnovali su ga [[Roger Daltrey]], [[Pete Townshend]], [[John Entwistle]] i kasnije pridruženi &quot;manijakalni&quot; [[Bubnjevi|bubnjar]] [[Keith Moon]]. Bili su jedni od predvodnika [[rock]]a prožetog [[ritam i blues]]om, [[soul]]om i [[pop]]om. Postali su poznati po svojim nastupima uživo koji su često uključivali razbijanje i uništavanje instrumenata i opreme. 

Utemeljitelji su novog medija — rock opere, ali prije svega su izniman hard-blues-rock sastav. No, [[1978.]] godine iznenadno umire njihov bubnjar [[Keith Moon]] u dobi od 32 godine, nakon čega je grupa snimila još dva studijska albuma s novim bubnjarem Kenney Jonesom (ex- [[The Faces]]) prije nego što se rasformirala 1983. g.
Ponovo se okupljaju za [[Live Aid]] 1985., za jubilarnu turneju 25. godišnjice osnutka 1989., i za ''Quadrophenia'' turneju 1996. Preostala trojica iz originalne postave namjeravala su početkom 2000. snimiti album s novim materijalima, ali u tome ih je omela smrt basista Johna Entwistlea 2002. u dobi od 57 godina. Townshend i Daltrey i dalje su nastavili nastupati pod izvornim imenom The Who.

Sastav je 1990. uveden u ''Kuću slavnih'', [[Rock and Roll Hall of Fame]]. Magazin ''[[Rolling Stone]]'' navodi da The Who, uz [[The Beatles]] i [[The Rolling Stones]], kompletira &quot;sveto trojstvo britanskog rocka&quot;. 
[[Slika:Daltrey_and_Townshend.jpg|minijatura|desno|250px|The Who — [[1976.]] godine.]]

== Povijest ==

Prvi sastav koji bi se mogao nazvati “majkom” The Whoa osnovali su [[Pete Townshend]] i John Entwistle, a zvao se [[The Confederates]]. Townshend je svirao [[banjo]], a Entwistle [[francuski rog]], što je i nastavio u svojoj karijeri s The Whoom. Roger Daltrey na ulici je sreo Entwistla te ga pitao da mu se pridruži u njegovom novom sastavu, a nakon što je pristao, zamolio je Townshenda da u Whou bude gitarist. U ranim je danima The Who bio poznat pod imenom [[The Detours]] [[country]] glazbom. Roger Daltrey je u početku svirao glavnu [[gitara|gitaru]], Pete Townshend ritam gitaru, John Entwistle bas, [[Doug Sandom]] bubnjeve. Nakon što je Colin Dawson napustio sastav, Daltrey je imao predvodničke vokale, a Townshend postao solo gitarist. Godine 1964. bubnjar Doug Sandom napustio je sastav, pa je Keith Moon postao The Whoov bubnjar. Detours mijenja ime u &quot;The Who&quot; 1964. (jedno kratko vrijeme njihov ih je menadžer Kit Lambert preimenovao u ''The High Numbers'', da se više svide publici, ali nakon par nastupa vraćeno je ime The Who), a iste godine Keith Moon im se pridružuje, nakon što je poslije jednog njihovog nastupa s drugim bubnjarem došao na pozornicu i počeo manijakalno svirati bubnjeve. Godine 1966. na albumu ''A quick one'' (u Americi ''Happy Jack'') trebalo je popuniti deset minuta, pa je menadžer Kit Lambert došao na ideju da Pete Townshend napiše &quot;mini operu&quot; ili jednu pjesmu u trajanju od 10 minuta koja se sastoji od više kraćih. Peteu se ta ideja isprva nije svidjela, ali je na kraju pristao. Ta ga je &quot;mini opera&quot; inspirirala da napiše ''Tommy'', rock operu o dječaku koji je slijep, gluh i nijem, no to ga nije moglo spriječiti da postane svjetska senzacija u igranju flipera (dio o fliperu je Pete dodao da bi se svidio jednom novinaru u engleskim novinama koji je bio opsjednut fliperom). ''Tommy'' je bio ogroman uspjeh za bend te ih je učinio bogatima i poznatima, neko vrijeme bi na koncertima izvodili cijeli album. Nakon ''Tommya'', Pete Townshend je htio napisati još jednu rock operu koja je trebala biti veća i bolja od ''Tommya'' — ''Lifehouse''.

Radnja rock opere ''Lifehouse'' zbiva se u svijetu nekoliko stotina godina kasnije, kada je onečišćenje toliko grozno da ljudi žive u odijelima &quot;Lifesuits&quot; koja ih štite od svega te ih spajaju s mrežom &quot;Grid&quot; koja im pruža zabavu, jelo i piće i plinove za spavanje, tako da nikada ne moraju izaći iz kuće. Glavni lik je Bobby, mladi glazbenik koji popravlja kazalište ''Lifehouse'' te svira u njemu. On želi pronaći &quot;Notu&quot;, glazbeno djelo koje predstavlja svakoga kao čovjeka, njegov put u životu i sjedinjuje ih sve. Svoje sviranje prenosi preko radija te ga s vremenom sve više ljudi dolazi slušati. Na vrhuncu radnje, gomila ljudi je u kazalištu dok Bobby svira, a onda upadnu vlasti i žele ga zaustaviti. Bobby tada počne svirati &quot;Notu&quot; i tako stvori nekakav štit koji odbija vlasti. Kada sve završi, vlasti shvate da su svi nestali.

''Lifehouse'' na kraju nije uspio, a Townshend je doživio živčani slom. Materijal koji su snimili za ''Lifehouse'' iskorišten je za ''Who's Next'', po mnogima njihov najbolji rad. Godine 1973. Pete je napisao još jednu rock operu &quot;Quadrophenia&quot; o jednom dječaku Jimmyju u šezdesetima u Engleskoj. Keith Moon je u to vrijeme postao žestoki alkoholičar, te je postajao lošiji kako je vrijeme prolazilo. Za njihov posljednji album (s Keithom Moonom) ''Who are you'', na nekim pjesmama morali su dovesti drugog bubnjara jer Keith jednostavno nije imao snage svirati.

Dana 7. rujna 1978. Keith Moon umire od predoziranja tabletama za spavanje. Ostatak The Who odlučio je nastaviti sa sviranjem, te su našli novog bubnjara Kennyja Jonesa.

The Who se smatra jednom od najutjecajnijih i najuspješnijih grupa šezdesetih godina prošloga stoljeća. VH1 ih je uvrstio na osmo mjesto svoje ljestvice 100 najvećih umjetnika hard rocka. Magazin Rolling Stone uvrstio ih je na 29. mjesto svoje liste 100 najvećih umjetnika svih vremena, a VH1 na svojoj ljestvici istih na 13. mjesto.

== Diskografija ==
*''[[My Generation]] (u Americi pod nazivom &quot;The who plays My Generation&quot;'' 1965.)
*''[[A Quick One]] (u Americi pod nazivom &quot;Happy Jack&quot;)'' (1966.)
*''[[The Who Sell Out]]'' (1967.)
*''[[Tommy (album)|Tommy]]'' (1969.)
*''[[Live at Leeds]]'' (1970.)
*''[[Who's Next]]'' (1971.)
*''[[Quadrophenia]]'' (1973.)
*Odds and Sods (1974.)
*''[[The Who by Numbers]]'' (1975.)
*''[[Who Are You]]'' (1978.)
*''[[Face Dances]]'' (1981.)
*''[[It's Hard]]'' (1982.)
*''[[Endless Wire (album sastava The Who)|Endless Wire]]'' (2006.)
*''[[Who]]'' (2019.)

== Zanimljivosti ==
{{wikipedizirati}}
{{nedostaju izvori}}
&lt;!--
Kad je grupa svirala na festivalu &quot;Isle of Wight&quot; 1970.,nakon što su svi otišli s festivala sve je bilo preupuno smeća.To je inspiriralo Petea Townshenda za stihove&quot;teenage wasteland&quot;iz pjesme&quot;Baba O' Riley&quot;.

Roger Daltrey je jedno kratko vrijeme u 1965. godini bio izbačen iz benda jer je njihovu drogu bacio u wc-školjku i nokautirao bubnjara Keith Moona.

Pete Townshend je počeo s razbijanjem gitara i pojačala na pozornici slučajno,kada je jednom tokom nastupa zbog niskog stropa razbio gitaru i dokrajčio je iz frustracije.

Kada je grupa tek stvorena,te se raspravljalo o imenu,Peteu Townshendu se sviđalo ime &quot;The Hair&quot;,ili &quot;The Group&quot;.Ime The Who je smislio njegov prijatelj s kojim je živio u to vrijeme.

Dio teksta iz pjesme &quot;Who are you&quot;:
&quot;I woke up in a Soho doorway,a policeman knew my name.He said you can go sleep at home tonight if you can get up and walk away&quot; je inspiriran je stvarnim događajem,kada se jednom Pete Townshend napio i zaspao u predvorju hotela.

Basist grupe John Entwistle je također planirao napisati rock operu.Dovršio ju je napola,ali nakon toga je odustao jer je priča previše sličila filmu &quot;Solyent Green&quot;.

Roger Daltrey je jednom prilikom skoro ubio Petea Townshenda.On se napio, izvrijeđao ga i gađao gitarom teškom 10 kg.Roger je na to pukao i udario ga je nokautiravši ga jednim udarcem.Pete je pao na tlo i udario glavom.Na kraju nije bilo trajnih ili ozbiljnih posljedica.
--&gt;

== Povezani članci == 

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.thewho.com/ The Who.com ] službena stranica sastava
* [http://www.thewaver.net/bio/article_2007_09_20_3435.html thewaver.net kompletna biografija sastava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121120180929/http://www.thewaver.net/bio/article_2007_09_20_3435.html |date=20. studenoga 2012. }}
* [http://www.thewho.net/ The Who reference]

== Literatura i izvori == 
* [http://www.rollingstone.com/artists/thewho/biography The Who] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923021457/http://www.rollingstone.com/artists/thewho/biography |date=23. rujna 2008. }} na ''Rolling Stone''
* [http://www.wholocations.co.uk/ The Who Lokacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161222221528/http://www.wholocations.co.uk/ |date=22. prosinca 2016. }}
{{izvori}} 

{{commonscat|The Who}}
{{GLAVNIRASPORED:Who, The}}
[[Kategorija:The Who| ]]
[[Kategorija:Britanski rock-sastavi]]
[[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Britanska invazija]]</text>
      <sha1>4x5q0zkrvud7ii1w6wh40kvaosx15yn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anadolu Efes S.K.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79624</id>
    <revision>
      <id>7623848</id>
      <parentid>7163897</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:53:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)|Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6296" sha1="jaj7asvt52i6tstv3mm1ekkrvysv1u6" xml:space="preserve">{{košarkaški klub 
|ime         = Anadolu Efes
|puno ime    = Anadolu Rfrs Spor Kulübü
|slika       = 
|nadimak     = 
|boje kluba  = {{colorbox|navy}} {{colorbox|white}}
|osnovan     = 1976.-
|dvorana     = [[Abdi İpekçi Arena]]
|kapacitet   = 12.500
|predsjednik = {{Z|TUR}} [[Tuncay Özilhan]]
|trener      = {{Z|HRV}} [[Tomislav Mijatović]]
|liga        = [[Türkiye Basketbol Ligi|TBL]]&lt;br /&gt;[[Euroliga]]
|sezona      = 
|plasman     = 
|igrači      = 
|uzorak_m1=_basketball
|majica1=FFFFFF|hlačice1=FFFFFF|čarape1=0000FF|
|uzorak_m2=_basketball
|majica2=000099|hlačice2=000099|čarape2=0000FF|
| web stranica =[http://www.efesbasket.org/ www.efesbasket.org]
}}
'''Anadolu Spor Kulübü''' ([[Hrvatski jezik|hr]]: ''Sportski klub Anadolu Efes''), prije '''Efes Pilsen''' je turski košarkaški klub iz [[Istanbul]]a. Sponzor im je tvrtka [[Efes Beverage Group]]. Jedan je od najuspješnijih turskih košarkaških klubova s 13 naslova prvaka. Domaće utakmice igraju u dvorani [[Abdi İpekçi Arena|Abdi İpekçi]]. Za ovaj klub su u prošlosti igrali poznati košarkaši: [[Hedo Türkoğlu]], [[Mehmet Okur]], [[Mirsad Türkcan]], [[Anthony Mason]], [[İbrahim Kutluay]] i [[Marcus Brown]].

== Povijest ==
Klub je osnovan [[1976.]] nakon ugašenja tadašnjeg drugoligaša ''Kadıköyspora'' pod nazivom ''Efes Pilsen''. Dvije godine kasnije Efes neporažen kroz cijelo prvenstvo postaje prvak druge lige i ostvaruje plasman u [[Türkiye Basketbol Ligi|prvi razred turskog prvenstva]]. Prvi naslov prvaka je Efes osvojio [[1979.]] godine i odmah se prometnuo u jednog od najjačih turskih klubova. 
Efes Pilsen je prvi turskih košarkaški klub koji je osvojio neki europski naslov ([[kup Radivoja Koraća]] 1996.). Efes je uz to bio finalist [[Kup Raymonda Saporte|Europskog kupa]] 1993., bio treći na Final Fouru [[Euroliga|Eurolige]] 2000., te ponovo bio treći na Final Fouru [[Suproliga|Suprolige]] 2001. godine. U sezoni 2008./09. Efes je osvojio svoj peti naslov turskog prvaka u posljednjih osam sezona (2002., 2003., 2004., 2005. i 2009.). 2011. klub mijenja naziv u ''Anadolu Efes'' zbog zabrane turske agencije za regulaciju tržišta duhana i alkohola koja je zabranila reklamiranje alkoholnih i duhanskih prizvoda kroz nazive športskih klubova.

== Trofeji ==
*'''[[Kup Radivoja Koraća]] ''' 
** pobjednik: 1995./96.

* '''[[ULEB Euroliga|Euroliga]] 
** prvak: 2020.–'21., 2021.–'22.
** finalist: 2018./19. 

*'''[[Kup Raymonda Saporte|Europski kup]] ''' 
** finalist: 1992./93.

*'''[[Türkiye Basketbol Ligi|TBL liga]] ''' 
** prvak: 1978./79., 1982./83., 1983./84., 1991./92., 1992./93., 1993./94., 1995./96., 1996./97., 2001./02., 2002./03., 2003./04., 2004./05., 2008./09., 2018./19. 
** doprvak: 1979./80., 1985./86., 1997./98., 1998./99., 1999./2000., 2005./06., 2006./07., 2009./10., 2011./12., 2014./15., 2015./16. 

*'''Turski košarkaški kup ''' 
** pobjednik: 1994., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2006., 2007., 2009., 2015., 2018. 
** finalist: 2004., 2014., 2017. 

*'''Predsjednički kup ''' 
** pobjednik: 1986., 1992., 1993., 1996., 1998., 2000., 2006., 2009., 2010., 2015., 2018. 
** finalist: 1994., 1997., 1999., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2007., 2012., 2016. 

* '''TB2L - Turska druga liga'''
** prvak: 1977./78.

== Poznati igrači ==
{|
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|
*{{Z|TUR}} [[Hidayet Türkoğlu]] 
*{{Z|TUR}} [[Mehmet Okur]]
*{{Z|TUR}} [[Mirsad Türkcan]] 
*{{Z|TUR}} [[İbrahim Kutluay]]
*{{Z|TUR}} [[Hüseyin Beşok]]
*{{Z|TUR}} [[Ufuk Sarıca]]
*{{Z|TUR}} [[Serkan Erdoğan]]
*{{Z|TUR}} [[Tamer Oyguç]]
*{{Z|TUR}} [[Murat Evliyaoğlu]]
*{{Z|TUR}} [[Alper Yılmaz]]
*{{Z|TUR}} [[Kerem Tunçeri]]
||
*{{Z|TUR}} [[Ömer Onan]]
*{{Z|TUR}} [[Asım Pars]] 
*{{Z|TUR}} [[Kaya Peker]]  
*{{Z|TUR}} [[Nedim Dal]] 
*{{Z|TUR}} [[Ermal Kurtoğlu]] 
*{{Z|TUR}} [[Levent Topsakal]]
*{{Z|TUR}} [[Cenk Renda]]
*{{Z|TUR}} [[Cüneyt Erden]]
*{{Z|TUR}} [[Arda Vekiloğlu]]
*{{Z|TUR}} [[Ender Arslan]]
*{{Z|TUR}} [[Doğuş Balbay]]
*{{Z|TUR}} [[Erdal Bibo]]
*{{Z|SAD}} [[Jordan Farmar]]
*{{Z|SAD}} [[Conrad McRae]] 
*{{Z|SAD}} [[Larry Richard]]
||
*{{Z|SAD}} [[Marcus Brown]]
*{{Z|SAD}} [[Trajan Langdon]]
*{{Z|SAD}} [[Willie Solomon]]
*{{Z|SAD}} [[Drew Nicholas]]
*{{Z|SAD}} [[Scott Roth]]
*{{Z|SAD}} [[Anthony Mason]]
*{{Z|SAD}} [[Marcus Haislip]]
*{{Z|SAD}} [[Chris Corchiani]]
*{{Z|SAD}} [[Brian Howard]]
*{{Z|SAD}} [[Henry Domercant]]  
*{{Z|SAD}} {{Z|TUR}} [[Erwin Dudley|Ersin Dağlı]]
*{{Z|SAD}} [[Derrick Alston]]
||
*{{Z|SAD}} [[Rickie Winslow]]
*{{Z|SAD}} [[Kenny Green]]
*{{Z|SAD}} [[Marc Jackson]]
*{{Z|SAD}} [[Horace Jenkins]]
*{{Z|SAD}} [[Kenny Gregory]]
*{{Z|SAD}} [[Mark Pope]]
*{{Z|SAD}} [[Scoonie Penn]]
*{{Z|SAD}} [[Laron Profit|LaRon Profit]]
*{{Z|SAD}} [[Lawrence Roberts]]
*{{Z|SAD}} {{Z|TUR}} [[Preston Shumpert|Mert Shumpert]]
*{{Z|SAD}} [[Joe Ira Clark]]
*{{Z|MAK}} [[Petar Naumoski]]
*{{Z|LAT}} [[Kaspars Kambala]]
*{{Z|HRV}} [[Stanko Barać]]
*{{Z|HRV}} [[Mario Kasun]]
*{{Z|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
||
*{{Z|HRV}} [[Marko Popović]]
*{{Z|HRV}} [[Nikola Prkačin]]
*{{Z|HRV}} [[Nikola Vujčić]]

*{{Z|SRB}} [[Zoran Savić]]
*{{Z|SRB}} [[Igor Rakočević]]
*{{Z|SRB}} [[Dušan Kecman]]
*{{Z|RUS}} [[Vasilij Karasev]]
*{{Z|LIT}} [[Saulius Štombergas]]
*{{Z|CG}} [[Predrag Drobnjak (košarkaš)|Predrag Drobnjak]]
*{{Z|CG}} [[Goran Nikolić]]
*{{Z|CG}} [[Vlado Šćepanović]]
*{{Z|SLO}} [[Jurica Golemac]]
*{{Z|SLO}} [[Aleksandar &quot;Saša&quot; Vujačić|Sasha Vujačić]]
|}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.efesbasket.org Službena stranica kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131107012151/http://www.efesbasket.org/ |date=7. studenoga 2013. }} {{tr icon}}
*[http://en.efesbasket.org Službena stranica kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131112004541/http://en.efesbasket.org/ |date=12. studenoga 2013. }} {{eng oznaka}}
*[http://www.efesliler.org Navijačka stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810052939/http://efesliler.org/ |date=10. kolovoza 2018. }} 

{{bb start}}
{{Basketball box inner start}} 
{{Euroliga 2008./09.}}
{{Basketball box inner end}}
{{bb kraj}}

{{Mrva-košarka-klub}}

[[Kategorija:Turski košarkaški klubovi]]
[[Kategorija:Košarka u Istanbulu]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)|Efes]]</text>
      <sha1>jaj7asvt52i6tstv3mm1ekkrvysv1u6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mješovite borilačke vještine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82255</id>
    <revision>
      <id>7623875</id>
      <parentid>7611146</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12285" sha1="hq4r6763mhkhqt49khbunywwh6psa84" xml:space="preserve">[[Datoteka:Slam from armbar.jpg|mini|250px|right]]
'''Mješovite borilačke vještine''' ([[Engleski jezik|engl.:]] '''mixed martial arts'''; '''MMA'''), poznatiji i kao ultimate-fight, slobodna borba, Vale Tudo ([[portugalski jezik|portugalska]] riječ, znači sve vrijedi) i free-fight je borilački sport u kojem se za pobjedu nad protivnikom koristi kombinacija velike većine borilačkih disciplina.

==Povijest==
{{mrva-sport}}
Umirovljeni MMA borac Jorge Masvidal osnovao je 2023. ''Gamebred Bareknuckle MMA'', prvu profesionalna organizacija za goloruki MMA u SAD-u.&lt;ref&gt;https://www.miamiherald.com/sports/fighting/article274873916.html&lt;/ref&gt;

===U Hrvatskoj===
[[Hrvatski MMA savez]] (HMMAS) osnovan je 3. studenoga 2006. pod nazivom Hrvatski savez slobodne borbe (HSSB).&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.vecernji.hr/borilacki-sport/hrvatski-savez-slobodne-borbe-se-ogradio-od-mma-lige-i-takozvane-reprezentacije-914012&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://fightsite.hr/rubrike/vijesti-iz-regije/hrvatski-savez-slobodne-borbe-promijenio-naziv-u-hrvatski-mma-savez/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. srpnja 2016. |archive-date=16. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916033738/http://fightsite.hr/rubrike/vijesti-iz-regije/hrvatski-savez-slobodne-borbe-promijenio-naziv-u-hrvatski-mma-savez/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 5. siječnja 2013. godine na skupštini [[Hrvatski grappling savez|Hrvatskog Grappling Saveza]] (HGS) donesena je odluka o spajanju HGS-a sa Hrvatskim Savezom Slobodne Borbe u '''Hrvatski MMA &amp; Grappling Savez''', koji je djelovao kroz 2 odbora: MMA odbor i Grappling odbor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.profightstore.hr/novosti/ujedinjenje-hrvatskog-grappling-saveza-i-hrvatskog-saveza-slobodne-borbe/11881.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=16. svibnja 2017. |archive-date=11. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011001458/http://www.profightstore.hr/novosti/ujedinjenje-hrvatskog-grappling-saveza-i-hrvatskog-saveza-slobodne-borbe/11881.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prvo natjecanje savez je organizirao 17. prosinca 2006. godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;http://www.dalmacijanews.hr/clanak/0vdm-na-visokoj-se-odrzava-mma-prvenstvo-za-kadete-juniore-i-seniore#/clanak/0vdm-na-visokoj-se-odrzava-mma-prvenstvo-za-kadete-juniore-i-seniore&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.croring.com/news/bernard-ban-hrvatski-mma-savez-ne-priznaju-ni-oni-koji-se-aktivno-bave-mma-om-a-kamoli-hoo/12119.aspx&lt;/ref&gt; Na 9. državnom prvenstvu održanom u ožujku 2016., po prvi puta u svijetu na nekom amaterskom MMA natjecanju vršila se antidopinška kontrola.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

'''Hrvatska MMA unija''' osnovana je 12. prosinca 2020.&lt;ref&gt;https://fightsite.hr/fightsite/regija/sto-je-hrvatska-mma-unija-i-koji-su-njeni-glavni-ciljevi-cro-cop-ce-biti-nas-pocasni-predsjednik-10512061&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/mma/osnovana-hrvatska-mma-unija-mirko-filipovic-pocasni-predsjednik---631950.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://fightsite.hr/fightsite/regija/video-sluzbeno-osnovana-hrvatska-mma-unija-forgac-i-cro-cop-najavili-planove-10513627&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://fightroom.hr/kruna-rada-hrvatske-mma-unije-reprezentacija-nastupa-na-nadolazecem-immaf-u-u-beogradu/&lt;/ref&gt; Djelovala je '''Hrvatska MMA liga''' (prve sezone Only Men Stuff liga). HMMAS je organizirao seriju međunarodnih turnira Croatia MMA Challenge.&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/odrzan-drugi-turnir-iz-serije-croatia-mma-challenge-2018-1233361&lt;/ref&gt;

Postojalo je nekoliko hrvatskih profesionalnih organizacija:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! colspan=2|Organizacija
! rowspan=2|&lt;small&gt;Broj&lt;br&gt;priredbi&lt;/small&gt;
! rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;|1. priredba
! rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;|Zadnja priredba&lt;br&gt;&lt;small&gt;(organizacija ugašena)&lt;/small&gt;
! rowspan=2 class=&quot;unsortable&quot;|Bilješke
|-
! Naziv !! Kratica
&lt;!-- 
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| ||
| ||data-sort-value=&quot;,&quot;| ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|
 --&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Fight Nation Championship]] ||FNC
|30+ ||data-sort-value=&quot;2019,10&quot;|listopad 2019. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.jutarnji.hr/sportske/fightsite/regija/velika-stvar-za-regionalni-mma-fnc-je-otkupio-brzorastucu-mma-organizaciju-ceka-nas-veci-broj-evenata-15553487&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://fightsite.hr/fightsite/regija/najavljena-prva-priredba-fight-nation-championshipa-nove-hrvatske-borilacke-promocije-9196040&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://fightsite.hr/fightsite/regija/nova-hrvatska-borilacka-promocija-objavila-zajednicki-popis-do-sada-potvrdenih-boraca-9291449&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.fnc.hr/hr/novosti/odrzana-prva-priredba-fight-nation-championshipa-prepuna-dvorana-uzbudljivi-mecevi&lt;/ref&gt; ''FNC organizira i amaterske turnire;&lt;ref&gt;https://smoothcomp.com/en/event/10168 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Armagedon turniri&lt;ref&gt;https://www.24sata.hr/sport/spektakl-u-zagrebu-50-tisuca-eur-i-prvaku-ugovor-s-ksw-om-694492&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.fnc.hr/hr/novosti/fnc-ov-novi-turnir-armagedon-borci-u-lovu-na-ugovor-s-ksw-om/&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|Fight Night Champion ||FNC
| ||data-sort-value=&quot;,&quot;| ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.dalmacijanews.hr/clanak/qa5i-splicani-se-pripremaju-za-macedonia-fight-night-champion-3/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.dalmacijanews.hr/clanak/a4in-u-bombonjeri-na-visokoj-odrzan-sixt-fight-night-2/&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Fight Night Champion League]] ||FNCL
|4&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/dominantni-nastupi-boraca-iz-gladiator-cikatic-teama-i-pitt-bula-1095107&lt;/ref&gt; ||data-sort-value=&quot;2015,3&quot;|ožujak 2015. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/braca-perak-i-teo-radnic-borit-ce-se-na-spektaklu-za-dan-drzavosti-1092709&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Final Fight Championship]] ||FFC
|40+ ||data-sort-value=&quot;2013,4&quot;|{{nowrap|travanj 2013. (MMA)}}&lt;br&gt;listopad 2003. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|
&lt;ref&gt;https://www.tapology.com/fightcenter/events/20771-final-fight-championship-3&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.tapology.com/fightcenter/events/68096-final-fight-championship-2&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.tapology.com/fightcenter/events/69774-final-fight-championship-2&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.tapology.com/fightcenter/events/69136-final-fight-championship-1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/nakon-dvije-godine-ffc-se-vraca-u-zagreb-krajem-listopada-spektakl-u-ciboni/845173.aspx&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|[[Golden Fight]] ||GF
|10+ ||data-sort-value=&quot;2022,9&quot;|rujan 2022. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.antenazadar.hr/clanak/2024/03/borilacki-spektakl-u-iducu-subotu-zadarski-borci-reljic-i-razov-nastupaju-u-zagrebu/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://fightsite.hr/fightsite/regija/odrzana-je-prva-golden-fight-priredba-publika-u-sibeniku-gledala-je-13-uzbudljivih-meceva-15251341&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.jutarnji.hr/sportske/fightsite/ostalo/golden-fight-kapa-dolje-hrvatska-borilacka-organizacija-odusevila-je-sinocnjim-eventom-15700240&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/golden-fight-u-cibonu-dovodi-vrhunske-borce-koji-ce-napraviti-spektakl-svjetskih-razmjera-1757213&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|Milenium Fighting Challenge ||MFC
|4 ||data-sort-value=&quot;2009,11&quot;|studeni 2009. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.sherdog.com/organizations/Milenium-Fighting-Challenge-2538&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://m.facebook.com/profile.php?id=100069292534379&amp;__n=K&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.profightstore.hr/portal/slobodna%20borba/milenium-fighting-challenge/3979&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|Munja Fighting Championship ||MFC, Munja FC
|1 ||data-sort-value=&quot;2017,1&quot;|siječanj 2017. ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/zvijer-protiv-cro-copa-osjetio-sam-najjacu-bol-u-zivotu-1143738&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-borbe-kasnile-dva-sata-a-borci-padali-za-cetiri-sekunde/945655.aspx&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://likaclub.eu/tko-ce-nastupiti-borilackom-spektaklu-kutiji-sibica/&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|Nokaut Promotions ||
| ||data-sort-value=&quot;,&quot;| ||data-sort-value=&quot;,&quot;|
|organizirali turnire pod nazivom ''Ultimate Nokaut''&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/ostali-sportovi/ultimate-nokaut-3-u-rijeci-10-prosinca/278767/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sportnet.hr/vijesti/ostali-sportovi-borilacki/ultimate-fight-spektakli-u-zagrebu-i-rijeci/278832/&lt;/ref&gt;
|}

&quot;Obračun u Ringu&quot; bio je turnir Venum Victory World Series.&lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/sport/obracun-u-ringu-saznajte-citav-popis-borbi-u-splitskom-spaladiumu-1006554&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.profightstore.hr/portal/slobodna-borba/obracun-u-ringu-saznajte-vise-o-venum-turniru-na-kojem-se-bore-tomic-i-catipovic/19832&lt;/ref&gt; MFC - Fight House, koji je producirala promotorska kuća Milenium Fighting Challenge, je prvi borilački [[reality show]] u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/od-jeseni-balkanska-verzija-borilackog-reality-showa-gladijatori-u-lovu-na-30-tisuca-eura/505126.aspx&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.profightstore.hr/portal/slobodna%20borba/krece-fight-house-uskoro-prijave-u-sijecnju-starta-show/6244&lt;/ref&gt;

NAAFS Fight Nite 1 je bio prvi event NAAFS-a u Hrvatskoj održan 2015.&lt;ref&gt;https://split.com.hr/novosti/sport/promocija-stipe-miocica-dolazi-na-gripe/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://split.com.hr/novosti/sport/naafs-fight-nite-1-split-na-gripama-6-prosinca/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/sport/naafs-fight-nite-1-u-splitu-pet-bh-boraca-ucestvuje-na-takmicenju/151201108&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
UFC Fight Night 86 je bio prvi event UFC-a u Hrvatskoj održan 2016.&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/od-prvoaprilske-sale-do-realnosti-kako-je-ufc-dosao-u-hrvatsku/867034.aspx&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.24sata.hr/sport/hrvatska-je-spremna-povijesni-ufc-ov-spektakl-u-zagrebu-468827&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
KSW 51 je bio prvi event KSW-a u Hrvatskoj održan 2019.&lt;ref&gt;https://riportal.net.hr/sport/borilacki-spektakl-ksw-51-u-areni-zagreb-na-rtl2-i-rtlplay/132977/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/vise-od-10-tisuca-gledatelja-na-spektaklu-u-areni-evo-gdje-mozete-gledati-borbe/2130739.aspx&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
BRAVE CF 108 je bio prvi event BRAVE CF-a u Hrvatskoj održan 2026.&lt;ref&gt;https://www.istra.hr/index.php/hr/destinacije/pula/dogadjanja/28400&lt;/ref&gt;

== Najpoznatije organizacije ==
*[[PRIDE Fighting Championships]]
*[[Ultimate Fighting Championship]]
*MFC M1
*Ares FC
*Bellator MMA
*Bodog Fight
*BRAVE Combat Federation
*Bushido
*Cage Rage Championships
*Cage Warriors
*DEEP
*DREAM
*Elite Xtreme Combat
*Extreme Challenge
*ICON
*International Fight League
*King of the Cage
*KSW (Konfrontacja Sztuk Walki)
*NAAFS (North American Allied Fight Series)
*ONE Championship
*Pancrase
*Professional Fighters League (PFL)
*Rizin
*Shooto
*Sportfight
*World Extreme Cagefighting
*World Extreme Fighting
*Xtreme Kage Kombat

== Borba ==
Svaka borba i runda počinju na nogama, te se u takvoj borbi najčešće koriste tehnike [[boks]]a, [[kickboxing|kikboksa]] te [[tajlandski boks|tajlandskog boksa]]. Želi li borac prijeći u borbu u parteru, najčešće koristi tehnike [[hrvanje|hrvanja]], [[sambo|samba]] i [[judo|juda]]. Iste tehnike borci koriste i u klinču, kada postoji neudaračka mogućnost dovršenja borbe, odnosno završetak borbe zahvatom. Kada borba prijeđe u parter, najviše se koriste tehnike [[brazilski jiu jitsu|brazilskog jiu jitsua]]. Mogući završetci borbe su prekidom ili bodovno. Prekid borbe uzrokuju: [[nokaut]], tehnički nokaut i protivnikova predaja. Prekid može proglasiti i sudac, ocijeni li da prijeti ozbiljna opasnost. Borba može završiti u statusu &quot;nije održana&quot; (''no contest''), najčešće nehotični udarac u genitalije i ozljeda glave.

==Vidi==
*[[Hrvatski MMA savez]]
*[[Final Fight Championship]]
*[[Fight Nation Championship]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.croring.com CROring Portal Dnevno najnovije informacije iz svijeta Ultimate fighta]
* [https://fightsite.hr/fightsite/ fightsite.hr]
* [http://www.ufc.com UFC]
* [http://www.pridefc.com/ PRIDE FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611100931/http://www.pridefc.com/ |date=11. lipnja 2007. }}
* [http://www.sherdog.com Sherdog, MMA baza podataka] - ''MMA statistika, ranking boraca, organizacije, vijesti...''
* [https://www.tapology.com/ Tapology, MMA baza podataka]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mješovite borilačke vještine]]</text>
      <sha1>hq4r6763mhkhqt49khbunywwh6psa84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83272</id>
    <revision>
      <id>7623748</id>
      <parentid>7475812</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:51:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bonzg</username>
        <id>221344</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34827" sha1="1o4jhuejwcppypq4c1fq1jaqiw5ctkq" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza &lt;br&gt; 1. savezna liga
| sezona                    = 1982./83.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prvaci                    = [[FK Partizan|Partizan]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[OFK Beograd]]&lt;br&gt;[[Galenika Zemun]]
| broj klubova              = 18
| kontinentalni kup1        = [[Kup prvaka 1983./84.|Kup prvaka]]
| kvalifikanti kup1         = [[FK Partizan|Partizan]]
| kontinentalni kup2        = [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|Kup PK]]
| kvalifikanti kup2         = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| kontinentalni kup3        = [[Kup UEFA 1983./84.|Kup UEFA]]
| kvalifikanti kup3         = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br&gt;[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]&lt;br&gt;[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 306
| golova                    = 826
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Sulejman Halilović]] (18)
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 2647564
| prethodna sezona          = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]]
| sljedeća sezona           = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]]
}}

'''Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1982./83.''' bilo je pedeset i četvrto po redu najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, trideset i sedmo poslijeratno, koje je započelo 14. kolovoza 1982. i završilo 26. lipnja 1983.&lt;br /&gt;
Prvak je postao [[FK Partizan]], koji je osvojio svoj deveti naslov.&lt;br /&gt;
Najbolji strijelac bio je [[Sulejman Halilović]] iz [[Dinamo Vinkovci|vinkovačkog Dinama]] s 18 golova.

Ukupan broj gledatelja bio je 2.647.564.&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2013/12/Season-1982-83-complete-original-source-uploaded.pdf Statistika]&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu.  Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova).

Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) gol-razlika, 3) veći broj postignutih golova, 4) baraž

==Formiranje lige==
U obzir ulazi 16 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus pobjednici dviju skupina Druge savezne lige 1981./82.

* Iz [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige]] natjecali su se ''Dinamo Zagreb, Crvena zvezda, Hajduk Split, Sarajevo, Željezničar, Partizan, Velež Mostar, Budućnost, Olimpija Ljubljana, Vojvodina, Radnički Niš, Rijeka, Sloboda Tuzla, Vardar Skoplje, OFK Beograd'' i ''Osijek''
* Iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Druge savezne lige]]: ''Dinamo Vinkovci'' (pobjednik zapadne skupine) i ''Galenika Zemun'' (pobjednik istočne skupine)

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:85%; width:100%&quot;
|-  bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot;
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]
!colspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]]
|- valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot;
!align=&quot;center&quot; |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]]
!align=&quot;center&quot; |[[Središnja Srbija]]
!align=&quot;center&quot; |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]]
|- valign=&quot;top&quot;
| 
* [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija (LJ)]]
| 
* [[Dinamo Vinkovci|Dinamo (V)]]
* [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Z)]]
* [[HNK Hajduk Split|Hajduk (S)]] 
* [[NK Osijek|Osijek]]
* [[NK Rijeka|Rijeka]]
| 
* [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda (T)]]
* [[FK Velež Mostar|Velež (M)]]
* [[FK Željezničar|Željezničar (S)]]
| 
* [[FK Vojvodina|Vojvodina (NS)]]
| 
* [[Galenika Zemun|Galenika (Z)]]
* [[OFK Beograd]]
* [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda (B)]]
* [[FK Partizan|Partizan (B)]]
* [[FK Radnički Niš|Radnički (N)]]
| 
* ''&lt;small&gt;nitko&lt;/small&gt;''
| 
* [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost (T)]]
| 
* [[FK Vardar Skoplje|Vardar (S)]]
|-
|}

{{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places=
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.916667 |long=15.983333 |label=&lt;small&gt;Dinamo Zagreb&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.619444 |long=16.431667 |label=&lt;small&gt;Hajduk&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.920556 |long=20.462222 |label=&lt;small&gt;Crvena zvezda&lt;br /&gt;Partizan&lt;br /&gt;OFK&lt;/small&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.926111 |long=18.351667 |label=&lt;small&gt;Sarajevo&lt;br /&gt;Željezničar&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.449444 |long=17.8125 |label=&lt;small&gt;Velež&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.355 |long=19.844722 |label=&lt;small&gt;Vojvodina&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.169658 |long=14.499624 |label=&lt;small&gt;Olimpija&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.4246 |long=21.9030 |label=&lt;small&gt;Niš&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.638056 |long=18.676111 |label=&lt;small&gt;Sloboda&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.4270631033335 |long=14.442176041020014 |label=&lt;small&gt;Rijeka&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.538 |long=19.258166 |label=&lt;small&gt;Budućnost&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.088666 |long=21.4 |label=&lt;small&gt;Vardar&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.544937 |long=18.695705 |label=&lt;small&gt;Osijek&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.85     |long=20.4      |label=&lt;small&gt;Galenika&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.283742 |long=18.797382|label=&lt;small&gt;Din. Vinkovci&lt;/small&gt;|position=left}}
|caption=Približna lokacija klubova 1. savezne lige u sezoni 1982./83. }}

* ''[[OFK Beograd]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost]]'', [[Titograd]]
* ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]]
* ''[[Dinamo Vinkovci|NK Dinamo Vinkovci]]'', [[Vinkovci]]
* ''[[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]]'', [[Zagreb]]
* ''[[Galenika Zemun|FK Galenika]]'', [[Zemun]]
* ''[[HNK Hajduk Split|NK Hajduk]]'', [[Split]]
* ''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|NK Olimpija]]'', [[Ljubljana]]
* ''[[NK Osijek]]'', [[Osijek]]
* ''[[FK Partizan]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Radnički Niš]]'', [[Niš]]
* ''[[NK Rijeka]]'', [[Rijeka]]
* ''[[FK Sarajevo]]'', [[Sarajevo]]
* ''[[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]]'', [[Tuzla]]
* ''[[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]]'', [[Skoplje]]
* ''[[FK Velež Mostar|FK Velež]]'', [[Mostar]]
* ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]]
* ''[[FK Željezničar]]'', [[Sarajevo]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#cdc673;&quot;
|1. || [[FK Partizan|Partizan]] ||34||17||11||6||58||37|| +21||45
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;
|2. || [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||34||14||15||5||51||33|| +18||43
|- style=&quot;background:#FFFF00;&quot;
|3. || [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||34||14||15||5||56||40|| +16||43
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;
|4. || [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] ||34||15||10||9||45||39|| +6||40
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;
|5. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||34||13||11||10||55||50|| +5||37
|-
|6. || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||34||12||11||11||44||33|| +11||35
|-
|7. || [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||34||11||13||10||33||31|| +2||35
|-
|8. || [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] ||34||13||9||12||43||47|| +4||35
|-
|9. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||34||12||10||12||38||60|| –22||34
|-
|10. || [[FK Željezničar|Željezničar]] ||34||11||11||12||41||40|| +1||33
|-
|11. || [[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||34||10||12||12||45||44|| +1||32
|-
|12. || [[Dinamo Vinkovci]] ||34||12||7||15||56||59|| –3||31
|-
|13. || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] ||34||11||9||14||54||57|| –3||31
|-
|14. || [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] ||34||11||9||14||39||52|| –13||31
|-
|15. || [[NK Rijeka|Rijeka]] ||34||10||10||14||51||52|| –1||30
|-
|16. || [[NK Osijek|Osijek]] ||34||11||7||16||48||51|| –3||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|17. || [[OFK Beograd]] ||34||9||10||15||38||45|| –7||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|18. || [[Galenika Zemun]] ||34||4||12||18||31||56|| –25||20
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt; [https://web.archive.org/web/20180831123842/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/122-1982-1983#konacnatabela exyufudbal.in.rs - tabela]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|style=&quot;background:#cdc673;&quot;|
| Partizan je prvak Jugoslavije i plasirao se na [[Kup prvaka 1983./84.]]
|-
|style=&quot;background:#87CEEB;&quot;|
| Hajduk Split, Radnički Niš i Crvena zvezda plasirali su se na [[Kup UEFA 1983./84.]]
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|
| Dinamo Zagreb osvaja [[Kup maršala Tita 1982./83.|Kup Jugoslavije]] i plasirao se na [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.]]
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| OFK Beograd i Galenika Zemun ispali su u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Drugu saveznu ligu]]
|-
|}

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot; | 1982./83.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180831123842/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/122-1982-1983 exyufudbal.in.rs - rezultati]&lt;/ref&gt;
! PAR
! HAJ
! D.Z
! R.N
! C.Z
! SLO
! OLI
! VAR
! VOJ
! ŽEL
! SAR
! D.V
! VEL
! BUD
! RIJ
! OSI
! OFK
! GAL
|-
| 1. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Partizan
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:0 || 2:2 || 3:1 || 3:2 || 1:0 || 2:0 || 4:0 || 5:0 || 2:1 || 0:1 || 3:1 || 1:1 || 0:0 || 2:0 || 3:1 || 2:1 || 2:0 
|-
| 2. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Hajduk Split || 1:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:2 || 4:1 || 0:0 || 3:1 || 2:0 || 1:3 || 3:0 || 2:0 || 1:1 || 4:2 || 1:1 || 4:1 || 1:0 || 2:1 || 1:1 || 1:1 
|-
| 3. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Dinamo Zagreb || 3:4 || 1:1
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:1 || 2:1 || 2:2 || 1:1 || 3:0 || 4:0 || 1:0 || 2:2 || 4:2 || 3:1 || 4:2 || 1:1 || 1:0 || 3:1 || 2:0 
|-
| 4. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Radnički Niš || 0:0 || 1:1 || 1:1
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:0 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 4:0 || 3:2 || 2:1 || 1:0 || 3:2 || 2:0 || 2:1 || 1:0 || 1:1 || 2:0
|-
| 5. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Crvena zvezda || 1:1 || 1:2 || 1:1 || 3:1
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:0 || 1:1 || 2:1 || 3:2 || 2:2 || 1:4 || 2:2 || 6:4 || 1:0 || 2:1 || 1:0 || 4:1 || 1:2 
|-
| 6. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Sloboda Tuzla || 1:2 || 1:0 || 2:0 || 2:1 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:1 || 0:0 || 5:0 || 3:0 || 2:1 || 4:1 || 3:0 || 2:1 || 1:1 || 0:0 || 2:1 || 0:0
|-
| 7. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Olimpija Ljubljana || 0:0 || 1:1 || 0:1 || 1:0 || 1:2 || 1:1
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 3:1 || 0:0 || 0:0 || 1:0 || 1:0 || 3:1 || 4:2 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 2:0
|-
| 8. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Vardar Skoplje || 5:0 || 2:1 || 2:1 || 2:1 || 1:1 || 1:0 || 0:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 0:0 || 3:0 || 1:1 || 4:3 || 1:2 || 0:0 || 1:0 || 2:1 || 3:0 || 1:0
|-
| 9. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Vojvodina || 1:1 || 1:2 || 0:0 || 0:1 || 1:1 || 2:1 || 0:0 || 3:2
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 2:0 || 4:2 || 0:0 || 3:2 || 3:1
|-
| 10. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Željezničar || 1:1 || 2:2 || 0:0 || 3:1 || 0:3 || 2:0 || 1:1 || 3:0 || 6:2 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:0 || 2:0 || 1:0 || 1:1 || 3:0 || 3:2 || 0:0 || 0:0
|-
| 11. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Sarajevo || 3:1 || 1:3 || 1:1 || 1:2 || 1:1 || 1:1 || 2:0 || 2:1 || 0:0 || 0:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 4:1 || 4:2 || 2:0 || 2:1 || 1:1 || 1:1 || 2:0
|-
| 12. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Dinamo Vinkovci || 1:1 || 1:1 || 1:1 || 4:1 || 2:3 || 2:1 || 2:0 || 4:1 || 4:1 || 2:1 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 2:0 || 2:0 || 3:1 || 3:0 || 1:0 || 2:2
|-
| 13. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Velež Mostar || 1:1 || 0:0 || 3:0 || 1:1 || 2:2 || 1:0 || 2:0 || 2:2 || 1:2 || 3:1 || 1:1 || 1:1 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 3:1 || 3:1 || 0:2 || 3:0 || 3:1
|-
| 14. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Budućnost || 3:2 || 1:0 || 2:0 || 1:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 2:0 || 2:2 || 2:1 || 3:3 || 2:0 || 4:1 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 1:5 || 1:1 || 1:0 || 1:1
|-
| 15. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Rijeka || 2:2 || 1:1 || 1:1 || 1:1 || 1:0 || 1:1 || 2:1 || 1:2 || 0:0 || 0:1 || 3:0 || 6:3 || 2:1 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 5:2 || 2:0 || 3:2
|-
| 16. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Osijek || 1:0 || 1:2 || 2:2 || 1:1 || 2:3 || 2:2 || 1:3 || 3:0 || 5:0 || 1:0 || 1:0 || 4:2 || 3:2 || 3:0 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 2:3 || 1:0
|-
| 17. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| OFK Beograd || 1:2 || 0:0 || 1:2 || 0:1 || 1:0 || 2:0 || 0:0 || 1:1 || 3:2 || 0:0 || 2:0 || 2:0 || 0:1 || 1:0 || 2:2 || 5:1 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 3:0
|-
| 18. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Galenika Zemun || 1:3 || 1:1 || 0:2 || 0:0 || 2:2 || 0:2 || 2:3 || 0:0 || 0:1 || 1:2 || 3:1 || 0:0 || 3:5 || 1:1 || 3:1 || 2:1 || 2:2 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|
|}


{{Col-begin}}
{{Col-3}}
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;1. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;14. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Partizan &amp;ndash; Osijek 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Galenika 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;15. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Radnički &amp;ndash; Sloboda 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Vojvodina 0:0&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Vardar 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Rijeka 1:5 (0:2)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Sarajevo 1:4 (0:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Velež 1:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;2. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;21. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sloboda &amp;ndash; Velež 3:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;22. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sarajevo &amp;ndash; Partizan 3:1 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Crvena zvezda 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Budućnost 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Dinamo (Z) 0:0&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Olimpija 2:3 (1:1)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Željezničar 0:0&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Dinamo (V) 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;25. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Osijek &amp;ndash; Hajduk 1:2 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;3. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;25. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Vardar 2:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;28. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Olimpija &amp;ndash; OFK Beograd 2:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;29. 8. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Sloboda 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Radnički 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Galenika 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Vojvodina 2:2 (2:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Rijeka 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Sarajevo 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Osijek 0:2 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;4. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;1. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sloboda &amp;ndash; Osijek 0:0&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Hajduk 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Partizan 5:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Crvena zvezda 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Budućnost 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Olimpija 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Željezničar 2:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;2. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sarajevo &amp;ndash; Velež 4:2 (2:2)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;5. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;4. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Željezničar &amp;ndash; Sloboda 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Galenika 1:2 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;5. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Olimpija &amp;ndash; Dinamo (V) 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Radnički 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Vojvodina 5:0 (2:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Vardar 1:3 (0:1)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Rijeka 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Sarajevo 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;6. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Sarajevo 2:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Crvena zvezda 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;12. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rijeka &amp;ndash; Osijek 5:2 (2:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Velež 1:2 (1:1)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Hajduk 1:2 (1:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Partizan 1:3 (0:2)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Budućnost 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Olimpija 1:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;7. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;18. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; OFK Beograd 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Vojvodina 1:2 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;19. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Olimpija &amp;ndash; Sloboda 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Željezničar 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Dinamo (V) 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Radnički 3:1 (1:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Galenika 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Vardar 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Rijeka 2:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;8. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;24. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar &amp;ndash; Sarajevo 1:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;25. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Hajduk 0:0&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Dinamo (Z) 0:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;26. 9. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Rijeka 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Osijek 0:0&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Velež 3:5 (1:2)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Partizan 0:0&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Crvena zvezda 2:3 (0:3)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Budućnost 1:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;9. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Dinamo (V) 3:1 (1:1)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Olimpija 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Sloboda 2:2 (2:2)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Željezničar 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Radnički 4:1 (4:1)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; OFK Beograd 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Galenika 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Vojvodina 0:0&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Vardar 1:2 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;10. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Vardar 0:0&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Sarajevo 3:1 (0:1)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Osijek 5:1 (2:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Velež 3:2 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Hajduk 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Partizan 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Crvena zvezda 1:2 (0:2)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Budućnost 4:2 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina &amp;ndash; Rijeka 4:2 (4:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;11. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;16. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Željezničar 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Vojvodina 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;17. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo &amp;ndash; OFK Beograd 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Sloboda 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Olimpija 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Dinamo (V) 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Radnički 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Galenika 3:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;12. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;23. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički &amp;ndash; Sarajevo 2:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;24. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Rijeka 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Vardar 0:0&lt;br/&gt;Sloboda &amp;ndash; Vojvodina 5:0 (4:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Osijek 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Velež 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Hajduk 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Partizan 3:4 (0:1)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Crvena zvezda 2:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;13. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;30. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Sloboda 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Dinamo (V) 4:1 (3:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Željezničar 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;31. 10. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Budućnost 0:0&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Olimpija 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Radnički 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; OFK Beograd 3:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Galenika 3:1 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;14. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Budućnost &amp;ndash; Hajduk 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Vojvodina 3:2 (2:1)&lt;br/&gt;Sloboda &amp;ndash; Galenika 0:0&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Vardar 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Rijeka 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Sarajevo 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Velež 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Partizan 1:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;15. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;20. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo &amp;ndash; Olimpija 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Željezničar 0:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;21. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hajduk &amp;ndash; Crvena zvezda 0:0&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Sloboda 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Budućnost 3:1 (3:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:2 (2:2)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Dinamo (V) 4:3 (3:1)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Radnički 0:1 (0:1)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; OFK Beograd 2:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;16. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;27. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Velež 6:4 (5:1)&lt;br/&gt;Sloboda &amp;ndash; OFK Beograd 2:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički &amp;ndash; Galenika 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Vojvodina 4:1 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Vardar 3:0 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Rijeka 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Osijek 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Hajduk 2:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;29. 11. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Sarajevo 2:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;17. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. 12. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osijek &amp;ndash; Crvena zvezda 2:3 (0:2)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Budućnost 2:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. 12. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hajduk &amp;ndash; Sloboda 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Partizan 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Olimpija 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Željezničar 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Dinamo (V) 0:0&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Radnički 0:1 (0:1)&lt;/p&gt;
{{col-3}}
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;18. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina &amp;ndash; Olimpija 0:0&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Dinamo (V) 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Radnički 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Željezničar 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:1 (2:1)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Budućnost 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Crvena zvezda 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Partizan 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Hajduk 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;19. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;12. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Sarajevo 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Radnički 4:1 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;13. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;Velež &amp;ndash; Sloboda 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Osijek 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Rijeka 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Vardar 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Vojvodina 4:0 (3:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Galenika 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; OFK Beograd 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;20. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;19. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Olimpija 0:0&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Željezničar 3:2 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;20. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Dinamo (V) 4:1 (3:1)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Dinamo (Z) 0:2 (0:1)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Budućnost 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Crvena zvezda 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Partizan 2:2 (1:1)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Hajduk 1:3 (0:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Velež 3:2 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;21. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;26. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Vardar 4:0 (2:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Sarajevo 1:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;27. 3. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Olimpija &amp;ndash; Radnički 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Sloboda 2:2 (1:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Rijeka 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Vojvodina 3:2 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Galenika 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; OFK Beograd 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Dinamo (V) 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;22. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar &amp;ndash; Hajduk 2:1 (0:1)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Budućnost 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Velež 2:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Željezničar 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Olimpija 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Crvena zvezda 2:2 (0:2)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Partizan 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Osijek 1:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;23. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;9. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Galenika 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Radnički 1:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo &amp;ndash; Sloboda 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Rijeka 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Vardar 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Vojvodina 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; OFK Beograd 4:1 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Željezničar 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;24. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;13. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Olimpija 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Dinamo (Z) 0:0&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Budućnost 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Crvena zvezda 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Partizan 1:2 (1:2)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Velež 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Osijek 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Sarajevo 3:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Galenika &amp;ndash; Hajduk 1:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;25. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;16. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Dinamo (V) 2:2 (1:1)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Sloboda 1:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;17. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo &amp;ndash; Vardar 2:1 (2:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Vojvodina 5:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Galenika 3:1 (3:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; OFK Beograd 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Radnički 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Željezničar 2:1 (2:1)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Olimpija 1:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;26. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;30. 4. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički &amp;ndash; Hajduk 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Osijek 2:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Budućnost 4:2 (2:1)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Crvena zvezda 0:3 (0:1)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Partizan 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Sarajevo 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Rijeka 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Velež 0:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;27. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Željezničar 2:1 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;8. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar &amp;ndash; Sloboda 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Vojvodina 0:0&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Galenika 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; OFK Beograd 2:3 (0:1)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Radnički 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Olimpija 1:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;28. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Olimpija &amp;ndash; Partizan 0:0&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Sarajevo 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;15. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Budućnost 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Crvena zvezda 2:1 (2:1)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Hajduk 2:2 (1:2)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Velež 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Osijek 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Rijeka 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Vardar 3:2 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;29. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;21. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan &amp;ndash; Dinamo (Z) 2:2 (0:2)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Radnički 1:2 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;22. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina &amp;ndash; Sloboda 2:1 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Galenika 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; OFK Beograd 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Željezničar 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Olimpija 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Budućnost 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;30. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;27. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Galenika &amp;ndash; Vojvodina 0:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Crvena zvezda 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;29. 5. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Budućnost &amp;ndash; Partizan 3:2 (0:1)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Hajduk 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Velež 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Osijek 3:2 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Sarajevo 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Rijeka 2:1 (0:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Vardar 1:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;31. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina &amp;ndash; OFK Beograd 3:2 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar &amp;ndash; Radnički 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Dinamo (V) 6:3 (5:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Dinamo (Z) 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Budućnost 4:1 (2:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Crvena zvezda 3:2 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo &amp;ndash; Željezničar 0:0&lt;br/&gt;Galenika &amp;ndash; Sloboda 0:2 (0:1)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Olimpija 1:3 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;32. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Galenika 3:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Partizan 1:2 (0:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;12. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Hajduk 1:2 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Velež 4:1 (1:1)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Sarajevo 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar &amp;ndash; Rijeka 3:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Vardar 4:1 (1:0)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; Vojvodina 4:0 (3:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;33. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;17. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Galenika &amp;ndash; Radnički 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;18. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar &amp;ndash; Željezničar 3:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;19. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd &amp;ndash; Sloboda 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina &amp;ndash; Dinamo (V) 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka &amp;ndash; Olimpija 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo &amp;ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek &amp;ndash; Budućnost 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež &amp;ndash; Crvena zvezda 2:2 (0:0)&lt;br/&gt;Hajduk &amp;ndash; Partizan 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;34. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;25. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Željezničar &amp;ndash; Vojvodina 6:2 (3:1)&lt;br/&gt;Crvena zvezda &amp;ndash; Osijek 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;26. 6. 1983.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda &amp;ndash; Hajduk 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Partizan &amp;ndash; Velež 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost &amp;ndash; Sarajevo 3:3 (1:2)&lt;br/&gt;Dinamo (Z) &amp;ndash; Rijeka 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija &amp;ndash; Vardar 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo (V) &amp;ndash; Galenika 2:2 (2:2)&lt;br/&gt;Radnički &amp;ndash; OFK Beograd 1:1 (0:0)&lt;/p&gt;
{{Col-end}}

== Prvaci ==
'''[[FK Partizan]]'''&lt;br&gt;trener: [[Miloš Milutinović]]

Igrači (odigrao utakmica/postigao pogodaka):&lt;br&gt;[[Ljubomir Radanović]] (34/3)&lt;br&gt;[[Aleksandar Trifunović]] (32/9)&lt;br&gt;[[Momčilo Vukotić]] (32/5)&lt;br&gt;[[Slobodan Rojević]] (32/1)&lt;br&gt;[[Dragan Mance]] (30/15)&lt;br&gt;[[Miodrag Ješić]] (27/1)&lt;br&gt;[[Miodrag Radović]] (25/1)&lt;br&gt;[[Zvonko Živković]] (23/9)&lt;br&gt;[[Zoran Dimitrijević]] (23/2)&lt;br&gt;[[Nenad Stojković]] (23/1)&lt;br&gt;[[Admir Smajić]] (22/0)&lt;br&gt;[[Nikica Klinčarski]] (21/2)&lt;br&gt;[[Zvonko Varga]] (20/3)&lt;br&gt;[[Rade Zalad]] (20/0) (vratar)&lt;br&gt;[[Xhevad Prekazi]] (19/4)&lt;br&gt;[[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] (16/0) (vratar)&lt;br&gt;[[Sead Sarajlić]] (11/0)&lt;br&gt;[[Zvonko Popović]] (10/1)&lt;br&gt;[[Miloš Đelmaš]] (6/0)&lt;br&gt;[[Novica Kostić]] (2/0)&lt;br&gt;[[Stevica Kuzmanovski]] (2/0)&lt;br&gt;[[Slobodan Pavković]] (2/0)&lt;br&gt;[[Sead Mašić]] (2/0)&lt;br&gt;[[Radomir Radulović]] (1/0)&lt;br&gt;[[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] (1/0)&lt;br /&gt;''Izvori:''&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=280 sportsport.ba]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.worldfootball.net/teams/partizan/1983/2/ worldfootball.net]&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Ljestvica strijelaca  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pl.
! style=&quot;width:170px;&quot;| Ime
! Klub
! Pogodaka
|-
|align=center|1.
| [[Sulejman Halilović]]
| [[Dinamo Vinkovci]]
|align=center|18
|-
|align=center|2.
| [[Dragan Mance]]
| [[FK Partizan|Partizan]]
|align=center|15
|-
|align=center|3.
| [[Vladimir Skočajić]]
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
|align=center|14
|-
|rowspan=2 align=center|4.
| [[Zlatko Kranjčar]]
| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|rowspan=2 align=center|13
|-
| [[Dušan Savić]]
| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|align=center|6.
| [[Dušan Mitošević]]
| [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]
|align=center|12
|-
|rowspan=5 align=center|7.
| [[Dušan Bajević]]
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
|rowspan=5 align=center|11
|-
| [[Ivan Cvjetković]]
| [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|-
| [[Damir Desnica]]
| [[HNK Rijeka|Rijeka]]
|-
| [[Mersad Kovačević]]
| [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|-
| [[Dušan Pešić]]
| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
|}

== Poveznice ==
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druga savezna liga 1982./83.]] 
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|Treći rang prvenstva Jugoslavije 1982./83.]]
* [[Kup maršala Tita 1982./83.]]

== Izvori ==
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers]
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.historical-lineups.com/ www.historical-lineups.com]
**[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/05/Teams-5.pdf Klubovi]
**[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2013/12/Season-1982-83-complete-original-source-uploaded.pdf Statistika]
*[https://eu-football.info/_tournaments.php?id=222 Eu-football.info]

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}
{{YU nogomet 1982./83.}}

[[Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije|1982./83.]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.| 1]]</text>
      <sha1>1o4jhuejwcppypq4c1fq1jaqiw5ctkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83273</id>
    <revision>
      <id>7623754</id>
      <parentid>7474759</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bonzg</username>
        <id>221344</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sezona */</comment>
      <origin>7623754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36938" sha1="0lnyrytlvxg7vv9xwfrqyxu7fwch8xt" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza &lt;br&gt; 1. savezna liga
| sezona                    = 1981./82.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prvaci                    = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| promovirani               = 
| degradirani               = [[FK Teteks Tetovo|Teteks Tetovo]]&lt;br&gt;[[NK Zagreb|Zagreb]]
| broj klubova              = 18
| kontinentalni kup1        = [[Kup prvaka 1982./83.|Kup prvaka]]
| kvalifikanti kup1         = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| kontinentalni kup2        = [[Europski kup pobjednika kupova 1982./83.|Kup PK]]
| kvalifikanti kup2         = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| kontinentalni kup3        = [[Kup UEFA 1982./83.|Kup UEFA]]
| kvalifikanti kup3         = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 306
| golova                    = 802
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Snješko Cerin]] (19)
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 2459202
| prethodna sezona          = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]]
| sljedeća sezona           = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]]
}}

'''Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1981./82.''' bilo je pedeset i treće po redu najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, trideset i šesto poslijeratno, koje je započelo 26. srpnja 1981. i završilo 2. svibnja 1982.&lt;br /&gt;
Prvak je postao hrvatski klub, [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]], koji je osvojio svoj četvrti naslov.&lt;br /&gt;
Najbolji strijelac bio je [[Snješko Cerin]] iz [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] s 19 golova.

Ukupan broj gledatelja bio je 2.459.202.&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/04/GODISNJAK-1981-82.pdf Godišnjak]&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu.  Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova).

Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) gol-razlika, 3) veći broj postignutih golova, 4) baraž

==Formiranje lige==
U obzir ulazi 16 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus pobjednici dviju skupina Druge savezne lige 1980./81.

* Iz [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|Prve savezne lige]] natjecali su se ''Crvena zvezda, Hajduk Split, Radnički Niš, Sloboda Tuzla, Dinamo Zagreb, Budućnost, Rijeka, Partizan, Velež Mostar, Vojvodina, Vardar Skoplje, Olimpija Ljubljana, Sarajevo, Željezničar, OFK Beograd'' i ''Zagreb''
* Iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|Druge savezne lige]]: ''Osijek'' (pobjednik zapadne skupine) i ''Teteks Tetovo'' (pobjednik istočne skupine)

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:85%; width:100%&quot;
|-  bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot;
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]
!colspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]]
!rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]]
|- valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot;
!align=&quot;center&quot; |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]]
!align=&quot;center&quot; |[[Središnja Srbija]]
!align=&quot;center&quot; |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]]
|- valign=&quot;top&quot;
| 
* [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija (LJ)]]
| 
* [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Z)]]
* [[HNK Hajduk Split|Hajduk (S)]] 
* [[NK Osijek|Osijek]]
* [[NK Rijeka|Rijeka]]
* [[NK Zagreb|Zagreb]]
| 
* [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda (T)]]
* [[FK Velež Mostar|Velež (M)]]
* [[FK Željezničar|Željezničar (S)]]
| 
* [[FK Vojvodina|Vojvodina (NS)]]
| 
* [[OFK Beograd]]
* [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda (B)]]
* [[FK Partizan|Partizan (B)]]
* [[FK Radnički Niš|Radnički (N)]]
| 
* ''&lt;small&gt;nitko&lt;/small&gt;''
| 
* [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost (T)]]
| 
* [[FK Teteks Tetovo|Teteks (T)]]
* [[FK Vardar Skoplje|Vardar (S)]]
|-
|}

{{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places=
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.916667 |long=15.983333 |label=&lt;small&gt;Dinamo&lt;br /&gt;Zagreb&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.619444 |long=16.431667 |label=&lt;small&gt;Hajduk&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.920556 |long=20.462222 |label=&lt;small&gt;Crvena zvezda&lt;br /&gt;Partizan&lt;br /&gt;OFK&lt;/small&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.926111 |long=18.351667 |label=&lt;small&gt;Sarajevo&lt;br /&gt;Željezničar&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.449444 |long=17.8125 |label=&lt;small&gt;Velež&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.355 |long=19.844722 |label=&lt;small&gt;Vojvodina&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.169658 |long=14.499624 |label=&lt;small&gt;Olimpija&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.4246 |long=21.9030 |label=&lt;small&gt;Niš&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.638056 |long=18.676111 |label=&lt;small&gt;Sloboda&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.4270631033335 |long=14.442176041020014 |label=&lt;small&gt;Rijeka&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.538 |long=19.258166 |label=&lt;small&gt;Budućnost&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.088666 |long=21.4 |label=&lt;small&gt;Vardar&lt;/small&gt;}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.544937 |long=18.695705 |label=&lt;small&gt;Osijek&lt;/small&gt;|position=left}}
{{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42 |long=20.966667 |label=&lt;small&gt;Teteks&lt;/small&gt;|position=left}}
|caption=Približna lokacija klubova 1. savezne lige u sezoni 1981./82. }}

* ''[[OFK Beograd]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost]]'', [[Titograd]]
* ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]]
* ''[[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]]'', [[Zagreb]]
* ''[[HNK Hajduk Split|NK Hajduk]]'', [[Split]]
* ''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|NK Olimpija]]'', [[Ljubljana]]
* ''[[NK Osijek]]'', [[Osijek]]
* ''[[FK Partizan]]'', [[Beograd]]
* ''[[FK Radnički Niš]]'', [[Niš]]
* ''[[NK Rijeka]]'', [[Rijeka]]
* ''[[FK Sarajevo]]'', [[Sarajevo]]
* ''[[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]]'', [[Tuzla]]
* ''[[FK Teteks Tetovo|FK Teteks]]'', [[Tetovo]]
* ''[[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]]'', [[Skoplje]]
* ''[[FK Velež Mostar|FK Velež]]'', [[Mostar]]
* ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]]
* ''[[NK Zagreb]]'', [[Zagreb]]
* ''[[FK Željezničar]]'', [[Sarajevo]]

== Sezona ==
U prvoj polovici prvog kola na vrhu su se izmjenjivale skupine sastavljene od brojnih momčadi: isprva su najkonstantniji bili [[FK Vojvodina|Vojvodina]] (u vodstvu do četvrtog kola) i [[NK Osijek|Osijek]] (od trećeg do šestog), a potom je preuzeo [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]] (koja je vratila svoj udio nakon remija u prva četiri susreta), a prednjačio je [[FK Partizan|Partizan]], koji je nakon uspjeha u izravnom okršaju sa [[FK Željezničar|Željezničar]]om 20. rujna postao prva momčad koja je samostalno preuzela vodstvo na ljestvici. Od jedanaestog kola ove dvije momčadi počele su se izmjenjivati ​​na vrhu ljestvice, ali nakon što ih je oko tri tjedna u Partizanu zamijenila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], u posljednjem kolu prije zimske stanke uspjeli su preuzeti usamljenu komandu na poretku, preselivši se na +2 zagrebačkog Dinama je +4 iz skupine od tri momčadi u kojoj je i [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]].

U nastavku turnira Crvena zvezda je zadržala vodstvo na ljestvici, unatoč domaćem porazu od Željezničara; izgubivši izravni okršaj na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] 28. veljače, momčad će ostaviti zeleno svjetlo zagrebačkom Dinamu. Zahvaljujući nizu od trinaest uzastopnih korisnih rezultata (stegnutih kroz 11 pobjeda i 2 remija), Hrvati su krenuli i tri utakmice od kraja stigli sa šest bodova prednosti ispred Zvezde. Unatoč jasnom porazu od [[FK Radnički Niš|niškog Radničkog]], istodobni poraz Crvene zvezde od Osijeka omogućio je Hrvatima da osiguraju svoj drugi naslov državnog prvaka s dvije utakmice do kraja. Ujedno su definirane i presude [[Kup UEFA|UEFA zone]], u kojoj su se kvalificirali [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] i Crvena zvezda: naknadna pobjeda potonjeg u [[Kup maršala Tita 1981./82.|nacionalnom kupu]] i posljedična kvalifikacija za [[Europski kup pobjednika kupova 1982./83.|Kup pobjednika kupova]] omogućit će [[FK Sarajevo|Sarajevu]] da se kvalificira. Također, pretposljednjeg dana odlučen je i rezultat zone ispadanja, čime su u drugu ligu ispali [[FK Teteks Tetovo|Teteks]] i [[NK Zagreb]], koji su se gotovo cijelo prvenstvo izmjenjivali na posljednjem mjestu.

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#cdc673;&quot;
|1. || [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
||34||20||9||5||67||32||+35||49
|- style=&quot;background:#FFFF00;&quot;
|2. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
||34||17||10||7||68||40||+28||44
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;
|3. || [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
||34||17||10||7||53||31||+22||44
|- style=&quot;background:#87CEEB;&quot;
|4. || [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
||34||16||7||11||57||54||+3||39
|-
|5. || [[FK Željezničar|Željezničar]]
||34||16||6||12||52||37||+15||38
|-
|6. || [[FK Partizan|Partizan]]
||34||14||9||11||40||31||+11||37
|-
|7. || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
||34||13||10||11||49||40||+9||36
|-
|8. || [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]]
||34||13||8||13||47||44||+3||34
|-
|9. || [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]
||34||9||15||10||39||38||+1||33
|-
|10. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]]
||34||12||8||14||48||48||0||32
|-
|11. || [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]
||34||12||8||14||37||44||–7||32
|-
|12. || [[NK Rijeka|Rijeka]]
||34||11||10||13||39||54||–15||32
|-
|13. || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
||34||9||13||12||36||44||–8||31
|-
|14. || [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]]
||34||12||6||16||43||51||–8||30
|-
|15. || [[OFK Beograd]]
||34||9||12||13||33||41||–8||30
|-
|16. || [[NK Osijek|Osijek]]
||34||9||11||14||36||37||–1||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|17. || [[FK Teteks Tetovo|Teteks Tetovo]]
||34||8||7||19||31||68||–37||23
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|18. || [[NK Zagreb|Zagreb]]
||34||7||5||22||27||68||–41||19
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt; [https://web.archive.org/web/20180831112528/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/123-1981-1982#konacnatabela exyufudbal.in.rs - tabela]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|style=&quot;background:#cdc673;&quot;|
| Dinamo Zagreb je prvak Jugoslavije i plasirao se na [[Kup prvaka 1982./83.]]
|-
|style=&quot;background:#87CEEB;&quot;|
| Hajduk Split i Sarajevo plasirali su se na [[Kup UEFA 1982./83.]]
|-
|style=&quot;background:#FFFF00;&quot;|
| Crvena zvezda osvaja [[Kup maršala Tita 1981./82.|Kup Jugoslavije]] i plasirala se na [[Europski kup pobjednika kupova 1982./83.]]
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Teteks Tetovo i Zagreb ispali su u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Drugu saveznu ligu]]
|-
|}

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot; | 1981./82.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180831112528/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/123-1981-1982 exyufudbal.in.rs - rezultati]&lt;/ref&gt;
! DIN
! C.Z
! HAJ
! SAR
! ŽEL
! PAR
! VEL
! BUD
! OLI
! VOJ
! R.N
! RIJ
! SLO
! VAR
! OFK
! OSI
! TET
! ZAG
|-
| 1. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Dinamo Zagreb
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 3:0 || 0:0 || 3:2 || 2:0 || 1:0 || 4:2 || 1:0 || 2:2 || 3:0 || 2:0 || 2:0 || 4:0 || 3:2 || 0:0 || 1:0 || 4:0 || 7:0
|-
| 2. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Crvena zvezda || 2:2
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:1 || 5:1 || 1:2 || 1:0 || 0:0 || 1:1 || 2:2 || 2:3 || 3:0 || 4:1 || 2:2 || 4:0 || 4:1 || 2:1 || 3:2 || 3:2 
|-
| 3. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Hajduk Split || 1:2 || 1:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:4 || 2:0 || 3:0 || 0:3&lt;ref&gt;Slučaj &quot;Mirko Petrov&quot;, rezultat je bio 2:1 za Hajduk&lt;/ref&gt; || 2:1 || 3:1 || 0:0 || 1:1 || 2:0 || 2:1 || 2:0 || 1:4 || 4:1 || 7:0 || 4:0 
|-
| 4. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Sarajevo || 2:3 || 2:1 || 1:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:1 || 0:0 || 4:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 3:2 || 6:1 || 1:4 || 3:1 || 1:1 || 0:0 || 4:1 || 0:0 
|-
| 5. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Željezničar || 3:1 || 0:0 || 1:2 || 4:1
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 0:1 || 2:0 || 3:1 || 1:1 || 2:1 || 4:0 || 1:2 || 1:1 || 4:2 || 2:0 || 1:0 || 6:0 || 2:0
|-
| 6. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Partizan || 0:0 || 1:4 || 2:3 || 0:0 || 1:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 4:1 || 0:0 || 0:0 || 2:0 || 1:0 || 1:0 || 7:2 || 1:0 || 1:0 || 1:0 || 4:0 || 2:0
|-
| 7. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Velež Mostar || 1:0 || 2:4 || 1:1 || 4:0 || 1:1 || 0:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:0 || 3:0 || 1:0 || 2:1 || 4:1 || 0:0 || 0:0 || 2:0 || 4:1 || 2:0 || 5:1
|-
| 8. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Budućnost || 1:0 || 1:1 || 0:0 || 1:0 || 0:1 || 1:3 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 4:2 || 3:1 || 2:0 || 2:2 || 2:0 || 2:0 || 4:2 || 3:2 || 4:2 || 4:0
|-
| 9. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Olimpija Ljubljana || 2:2 || 0:3 || 1:1 || 4:1 || 3:0 || 3:1 || 1:1 || 2:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 2:1 || 2:2 || 3:0 || 0:0 || 1:1 || 1:0 || 0:0 || 3:0 || 2:0
|-
| 10. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Vojvodina || 3:1 || 0:2 || 0:0 || 4:1 || 2:0 || 4:3 || 0:3 || 2:0 || 2:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 4:0 || 1:1 || 4:1 || 4:3 || 1:0 || 1:1 || 1:1 || 4:1
|-
| 11. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Radnički Niš || 3:0 || 2:0 || 0:0 || 2:4 || 2:0 || 1:0 || 1:1 || 5:1 || 1:0 || 1:1 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|  || 1:0 || 1:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 0:0 || 1:0
|-
| 12. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Rijeka || 2:2 || 0:0 || 1:1 || 2:1 || 3:1 || 1:0 || 3:2 || 0:0 || 0:0 || 1:1 || 5:4 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 0:1 || 1:0 || 2:0 || 3:1 || 2:2 || 2:0
|-
| 13. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Sloboda Tuzla || 1:1 || 2:2 || 0:1 || 0:1 || 0:4 || 3:1 || 1:1 || 3:0 || 0:0 || 3:0 || 0:0 || 2:0
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 1:1 || 2:0 || 1:0 || 2:0 || 1:1
|-
| 14. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Vardar Skoplje || 0:3 || 1:2 || 0:1 || 3:2 || 3:0 || 1:1 || 1:0 || 2:1 || 2:0 || 2:1 || 2:0 || 2:0 || 1:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 1:1 || 1:2 || 3:1 || 3:0
|-
| 15. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| OFK Beograd || 0:0 || 2:2 || 2:2 || 1:1 || 0:0 || 1:0 || 3:1 || 1:3 || 0:0 || 3:1 || 0:0 || 0:1 || 1:0 || 0:2 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 3:2 || 1:0 || 4:2
|-
| 16. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Osijek || 1:2 || 2:0 || 1:1 || 1:1 || 0:0 || 1:1 || 0:0 || 0:0 || 0:0 || 1:0 || 2:1 || 4:0 || 2:0 || 5:0 || 0:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 2:1 || 2:1
|-
| 17. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Teteks Tetovo || 1:4 || 0:3 || 1:0 || 2:3 || 1:2 || 0:0 || 2:0 || 2:1 || 3:1 || 1:1 || 2:0 || 2:1 || 1:1 || 0:0 || 0:1 || 1:0 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;| || 1:0
|-
| 18. ||style=&quot;text-align:left;&quot;| Zagreb || 1:2 || 0:3 || 0:3 || 0:1 || 1:2 || 0:1 || 2:0 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 0:2 || 1:1 || 2:0 || 3:2 || 1:1 || 2:1 || 2:1 
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|
|}


{{Col-begin}}
{{Col-3}}
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;1. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;26. 7. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Vojvodina – Radnički 4:0 (3:0)&lt;br/&gt;Partizan – Zagreb 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Sarajevo 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek – Teteks 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Sloboda 0:0&lt;br/&gt;Vardar – Hajduk 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Crvena zvezda 0:0&lt;br/&gt;Dinamo – OFK Beograd 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;29. 7. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Velež – Budućnost 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;2. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;1. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;OFK Beograd – Velež 3:1 (1:1)&lt;br/&gt;Zagreb – Rijeka 1:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;2. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Crvena zvezda – Dinamo 2:2 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Željezničar 2:1 (0:1)&lt;br/&gt;Sloboda – Vardar 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Teteks – Olimpija 3:1 (2:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Osijek 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina – Partizan 4:3 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;5. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Radnički – Budućnost 5:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;3. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;8. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Velež – Crvena zvezda 2:4 (1:3)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;9. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Rijeka – Vojvodina 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Osijek – Zagreb 2:1 (2:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Sarajevo 4:1 (3:0)&lt;br/&gt;Vardar – Teteks 3:1 (1:1)&lt;br/&gt;Željezničar – Sloboda 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Hajduk 0:0&lt;br/&gt;Budućnost – OFK Beograd 4:2 (3:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;12. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Partizan – Radnički 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;4. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;14. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Zagreb – Olimpija 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;16. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Hajduk – Velež 0:3 ''(par-forfe, slučaj &quot;[[Mirko Petrov]]&quot;, rezultat je bio 2:1 za Hajduk)''&lt;ref&gt;[https://www.forum.hr/showthread.php?t=384189&amp;page=78 3. ožujka 1982. raspravljalo se o utakmici Hajduk-Velež 2:1, odigranoj 16. kolovoza 1981. i žalbi Veleža koji je tražio 3:0 za zelenim stolom jer je za Hajduk igrao Mirko Petrov, prinova Hajduka iz novog prvoligaša, makedonskog Teteksa. U tom prvenstu Petrov nije igrao za Teteks, ali su se veležovci žalili jer nešto kao nije bilo uredno oko registarcije.]&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;Radnički – OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Budućnost 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Sloboda – Dinamo 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Teteks – Željezničar 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Vardar 3:1 (1:1)&lt;br/&gt;Vojvodina – Osijek 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Partizan – Rijeka 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;5. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;22. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Osijek – Partizan 1:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;23. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Rijeka – Radnički 5:4 (2:1)&lt;br/&gt;Olimpija – Vojvodina 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Vardar – Zagreb 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Sarajevo 4:1 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Teteks 4:0 (3:0)&lt;br/&gt;Velež – Sloboda 0:0&lt;br/&gt;Budućnost – Hajduk 0:0&lt;br/&gt;OFK Beograd – Crvena zvezda 2:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;6. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;29. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Rijeka – Osijek 3:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;30. 8. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Radnički – Crvena zvezda 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk – OFK Beograd 1:4 (1:2)&lt;br/&gt;Sloboda – Budućnost 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Teteks – Velež 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Sarajevo – Dinamo 2:3 (0:2)&lt;br/&gt;Zagreb – Željezničar 1:2 (0:0)&lt;br/&gt;Vojvodina – Vardar 4:3 (3:1)&lt;br/&gt;Partizan – Olimpija 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;7. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;12. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Osijek – Radnički 2:1 (0:1)&lt;br/&gt;Olimpija – Rijeka 3:0 (0:0)&lt;br/&gt;Velež – Sarajevo 4:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Hajduk 2:1 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;13. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Vardar – Partizan 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Željezničar – Vojvodina 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Dinamo – Zagreb 7:0 (3:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Teteks 4:2 (1:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Sloboda 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;8. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;17. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sarajevo – Budućnost 2:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;19. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sloboda – Crvena zvezda 2:2 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;20. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Radnički – Hajduk 0:0&lt;br/&gt;Teteks – OFK Beograd 0:1 (0:1)&lt;br/&gt;Zagreb – Velež 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina – Dinamo 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Partizan – Željezničar 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Vardar 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Osijek – Olimpija 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;9. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;23. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Olimpija – Radnički 2:2 (1:2)&lt;br/&gt;Vardar – Osijek 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Željezničar – Rijeka 1:2 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Partizan 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež – Vojvodina 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Zagreb 4:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Teteks 3:2 (2:1)&lt;br/&gt;Hajduk – Sloboda 2:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;24. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;OFK Beograd – Sarajevo 1:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;10. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;26. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Radnički – Sloboda 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Teteks – Hajduk 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo – Crvena zvezda 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Partizan – Velež 4:1 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;27. 9. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Zagreb – OFK Beograd 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Rijeka – Dinamo 2:2 (0:1)&lt;br/&gt;Osijek – Željezničar 0:0&lt;br/&gt;Olimpija – Vardar 1:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;18. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Vojvodina – Budućnost 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;11. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;3. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Budućnost – Partizan 1:3 (1:2)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Zagreb 3:2 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;4. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar – Radnički 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Olimpija 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Osijek 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež – Rijeka 4:1 (4:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Vojvodina 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Sarajevo 1:4 (1:1)&lt;br/&gt;Sloboda – Teteks 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;12. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo – Sloboda 1:4 (1:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Teteks 0:0&lt;br/&gt;Zagreb – Hajduk 0:3 (0:1)&lt;br/&gt;Vojvodina – Crvena zvezda 0:2 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan – OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Budućnost 0:0&lt;br/&gt;Osijek – Velež 0:0&lt;br/&gt;Olimpija – Dinamo 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Vardar – Željezničar 3:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;13. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;24. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Rijeka 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Radnički 4:0 (3:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;25. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dinamo – Vardar 3:2 (3:0)&lt;br/&gt;Velež – Olimpija 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Osijek 3:2 (2:2)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Partizan 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Vojvodina 0:0&lt;br/&gt;Sloboda – Zagreb 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Teteks – Sarajevo 2:3 (0:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;14. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Sarajevo 2:4 (0:1)&lt;br/&gt;Zagreb – Teteks 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina – Sloboda 4:1 (3:0)&lt;br/&gt;Partizan – Hajduk 2:3 (1:2)&lt;br/&gt;Rijeka – Crvena zvezda 0:0&lt;br/&gt;Osijek – OFK Beograd 0:0&lt;br/&gt;Olimpija – Budućnost 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Dinamo 3:1 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;29. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar – Velež 1:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;15. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;31. 10. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dinamo – Radnički 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Osijek 2:1 (2:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Rijeka 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. 11. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Velež – Željezničar 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Vardar 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Olimpija 0:0&lt;br/&gt;Sloboda – Partizan 3:1 (0:0)&lt;br/&gt;Teteks – Vojvodina 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo – Zagreb 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;16. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. 11. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina – Sarajevo 4:1 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;8. 11. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rijeka – Sloboda 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Radnički – Zagreb 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan – Teteks 4:0 (3:0)&lt;br/&gt;Osijek – Hajduk 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Olimpija – Crvena zvezda 0:3 (0:1)&lt;br/&gt;Vardar – OFK Beograd 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Budućnost 3:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Velež 4:2 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;17. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 11. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Budućnost – Dinamo 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;15. 11. 1981.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Velež – Radnički 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Željezničar 0:0&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Vardar 4:0 (2:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Olimpija 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Sloboda – Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Teteks – Rijeka 2:1 (2:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Partizan 0:0&lt;br/&gt;Zagreb – Vojvodina 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
{{col-3}}
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;18. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;13. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Dinamo 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Vojvodina 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Partizan 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Sarajevo – Rijeka 6:1 (5:0)&lt;br/&gt;Teteks – Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Sloboda – Olimpija 0:0&lt;br/&gt;Hajduk – Vardar 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Željezničar 1:2 (1:1)&lt;br/&gt;Budućnost – Velež 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;19. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;20. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Željezničar – Hajduk 1:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;21. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Budućnost – Radnički 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Velež – OFK Beograd 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Crvena zvezda 3:0 (3:0)&lt;br/&gt;Vardar – Sloboda 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Teteks 3:0 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek – Sarajevo 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Zagreb 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan – Vojvodina 2:0 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;20. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;27. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Partizan 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Velež 0:0&lt;br/&gt;Sarajevo – Olimpija 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 2. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina – Rijeka 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Osijek 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Teteks – Vardar 0:0&lt;br/&gt;Sloboda – Željezničar 0:4 (0:1)&lt;br/&gt;Hajduk – Dinamo 1:2 (0:2)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Budućnost 1:3 (0:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;21. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osijek – Vojvodina 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Radnički 0:0&lt;br/&gt;Budućnost – Crvena zvezda 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Velež – Hajduk 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Sloboda 4:0 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Teteks 6:0 (2:0)&lt;br/&gt;Vardar – Sarajevo 3:2 (2:2)&lt;br/&gt;Olimpija – Zagreb 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Partizan 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;22. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Rijeka 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vojvodina – Olimpija 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Vardar 3:2 (1:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Željezničar 2:1 (0:1)&lt;br/&gt;Sloboda – Velež 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Hajduk – Budućnost 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – OFK Beograd 4:1 (3:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Partizan – Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Teteks – Dinamo 1:4 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;23. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;13. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda – Radnički 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Partizan 3:1 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Hajduk 2:2 (1:2)&lt;br/&gt;Budućnost – Sloboda 2:0 (2:0)&lt;br/&gt;Velež – Teteks 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Sarajevo 3:2 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Zagreb 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar – Vojvodina 2:1 (1:1)&lt;br/&gt;Osijek – Rijeka 4:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;24. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;20. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vojvodina – Željezničar 2:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;21. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Osijek 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Olimpija 0:0&lt;br/&gt;Partizan – Vardar 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Dinamo 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Velež 4:1 (2:1)&lt;br/&gt;Teteks – Budućnost 2:1 (0:1)&lt;br/&gt;Sloboda – OFK Beograd 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Crvena zvezda 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;25. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;24. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hajduk – Radnički 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Sloboda 2:2 (1:0)&lt;br/&gt;Velež – Zagreb 5:1 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Vojvodina 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Partizan 0:1 (0:1)&lt;br/&gt;Vardar – Rijeka 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Osijek 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;25. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Teteks 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Sarajevo 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;26. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;27. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Teteks – Crvena zvezda 0:3 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Olimpija 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek – Vardar 5:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Željezničar 3:1 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan – Dinamo 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina – Velež 0:3 (0:1)&lt;br/&gt;Zagreb – Budućnost 1:1 (1:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – OFK Beograd 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Sloboda – Hajduk 0:1 (0:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;27. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;31. 3. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sloboda – Radnički 0:0&lt;br/&gt;Hajduk – Teteks 7:0 (2:0)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Sarajevo 5:1 (5:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Vojvodina 3:1 (2:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Rijeka 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Osijek 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Vardar – Olimpija 2:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Zagreb 4:2 (0:1)&lt;br/&gt;Velež – Partizan 0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;28. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Vardar 2:1 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Velež 3:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Olimpija – Željezničar 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;Osijek – Dinamo 1:2 (0:2)&lt;br/&gt;Partizan – Budućnost 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina – OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Crvena zvezda 0:3 (0:1)&lt;br/&gt;Sarajevo – Hajduk 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Teteks – Sloboda 1:1 (0:1&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;29. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crvena zvezda – Vojvodina 2:3 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Vardar 4:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Teteks – Radnički 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Sloboda – Sarajevo 0:1 (0:1)&lt;br/&gt;Hajduk – Zagreb 4:0 (4:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Partizan 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Budućnost – Rijeka 2:2 (2:1)&lt;br/&gt;Velež – Osijek 4:1 (1:0)&lt;br/&gt;Dinamo – Olimpija 2:2 (1:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;30. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;14. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Željezničar 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Olimpija – Velež 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Osijek – Budućnost 0:0&lt;br/&gt;Rijeka – OFK Beograd 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Partizan – Crvena zvezda 1:4 (1:1)&lt;br/&gt;Vojvodina – Hajduk 0:0&lt;br/&gt;Zagreb – Sloboda 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Sarajevo – Teteks 4:1 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;15. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vardar – Dinamo 0:3 (0:2)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;31. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;17. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo – Radnički 3:2 (2:2)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Rijeka 4:1 (1:1)&lt;br/&gt;Sloboda – Vojvodina 3:0 (2:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;18. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Teteks – Zagreb 1:0 (0:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Partizan 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;OFK Beograd – Osijek 3:2 (1:1)&lt;br/&gt;Budućnost – Olimpija 4:2 (2:1)&lt;br/&gt;Velež – Vardar 0:0&lt;br/&gt;Dinamo – Željezničar 2:0 (0:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;32. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;24. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Olimpija – OFK Beograd 1:0 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;25. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radnički – Dinamo 3:0 (2:0)&lt;br/&gt;Željezničar – Velež 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar – Budućnost 2:1 (0:0)&lt;br/&gt;Osijek – Crvena zvezda 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Rijeka – Hajduk 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Partizan – Sloboda 7:2 (4:1)&lt;br/&gt;Vojvodina – Teteks 1:1 (0:0)&lt;br/&gt;Zagreb – Sarajevo 0:1 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;33. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;28. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sarajevo – Vojvodina 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Teteks – Partizan 0:0&lt;br/&gt;Sloboda – Rijeka 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Hajduk – Osijek 4:1 (2:1)&lt;br/&gt;Crvena zvezda – Olimpija 2:2 (0:1)&lt;br/&gt;Budućnost – Željezničar 0:1 (0:0)&lt;br/&gt;Velež – Dinamo 1:0 (1:0&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;29. 4. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;OFK Beograd – Vardar 0:2 (0:1)&lt;br/&gt;Zagreb – Radnički 0:2 (0:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;text-decoration: underline;&quot;&gt;34. kolo&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. 5. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rijeka – Teteks 2:2 (1:0)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. 5. 1982.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;Radnički – Velež 1:1 (0:1)&lt;br/&gt;Dinamo – Budućnost 1:0 (1:0)&lt;br/&gt;Željezničar – OFK Beograd 2:0 (0:0)&lt;br/&gt;Vardar – Crvena zvezda 1:2 (0:1)&lt;br/&gt;Olimpija – Hajduk 1:1 (1:0)&lt;br/&gt;Osijek – Sloboda 2:0 (1:0)&lt;br/&gt;Partizan – Sarajevo 0:0&lt;br/&gt;Vojvodina – Zagreb 4:1 (2:1)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
{{Col-end}}

== Prvaci ==
'''[[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]]'''&lt;br&gt;trener: [[Miroslav Blažević]]

Igrači (odigrao utakmica/postigao pogodaka):&lt;br&gt;[[Marko Mlinarić]] (33/2)&lt;br&gt;[[Marijan Vlak]] (32/0) (vratar)&lt;br&gt;[[Snješko Cerin]] (31/19)&lt;br&gt;[[Petar Bručić]] (31/2)&lt;br&gt;[[Dragan Bošnjak]] (30/2)&lt;br&gt;[[Džemal Mustedanagić]] (29/0)&lt;br&gt;[[Velimir Zajec]] (28/1)&lt;br&gt;[[Zvjezdan Cvetković]] (26/3)&lt;br&gt;[[Milivoj Bračun]] (26/0)&lt;br&gt;[[Stjepan Deverić]] (25/11)&lt;br&gt;[[Zoran Panić]] (23/8)&lt;br&gt;[[Zlatko Kranjčar]] (17/12)&lt;br&gt;[[Ismet Hadžić]] (16/0)&lt;br&gt;[[Emil Dragičević]] (15/1)&lt;br&gt;[[Zlatan Arnautović (nogometaš)|Zlatan Arnautović]] (9/4)&lt;br&gt;[[Borislav Cvetković]] (9/1)&lt;br&gt;[[Željko Hohnjec]] (9/1)&lt;br&gt;[[Marin Kurtela]] (6/0)&lt;br&gt;[[Drago Dumbović]] (6/0)&lt;br&gt;[[Milan Ćalasan]] (4/0)&lt;br&gt;[[Zvonko Marić]] (3/0) (vratar)&lt;br&gt;[[Branko Devčić]] (3/0)&lt;br&gt;[[Mladen Munjaković]] (3/0)&lt;br&gt;[[Radimir Bobinac]] (2/0)&lt;br&gt;[[Davor Braun]] (2/0)&lt;br&gt;[[Čedo Jovićević]] (1/0)&lt;br&gt;[[Edi Krncevic|Edward Krnčević]] (1/0)&lt;br /&gt;''Izvori:''&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=280 sportsport.ba]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.worldfootball.net/teams/dinamo-zagreb/1982/2/ worldfootball.net]&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Ljestvica strijelaca  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Pl.
! style=&quot;width:170px;&quot;| Ime
! Klub
! Pogodaka
|-
|align=center|1.
| [[Snješko Cerin]]
| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|align=center|19
|-
|align=center|2.
| [[Edin Bahtić]]
| [[FK Željezničar|Željezničar]]
|align=center|17
|-
|rowspan=2 align=center|3.
| [[Vasil Ringov]]
| [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]]
|rowspan=2 align=center|16
|-
| [[Dušan Savić]]
| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|align=center|5.
| [[Zlatko Vujović]]
| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
|align=center|14
|-
|rowspan=3 align=center|6.
| [[Vili Ameršek]]
| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]
|rowspan=3 align=center|12
|-
| [[Zlatko Kranjčar]]
| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|-
| [[Predrag Pašić]]
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|-
|rowspan=2 align=center|9.
| [[Dušan Bajević]]
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
|rowspan=2 align=center|11
|-
| [[Safet Sušić]]
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Druga savezna liga 1981./82.]] 
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.|Treći rang prvenstva Jugoslavije 1981./82.]]
* [[Kup maršala Tita 1981./82.]]

== Izvori ==
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers]
*(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20260311095014/https://1982.gnkdinamo.hr/  Dinamo Zagreb 1982.]
*[https://www.historical-lineups.com/ www.historical-lineups.com]
**[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/04/GODISNJAK-1981-82.pdf Godišnjak]
**[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/04/Teams-7.pdf Klubovi]
**[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2013/12/Season-1981-82.pdf Statistika]
*[https://eu-football.info/_tournaments.php?id=222 Eu-football.info]

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}
{{YU nogomet 1981./82.}}

[[Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije|1981./82.]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1981./82.| 1]]</text>
      <sha1>0lnyrytlvxg7vv9xwfrqyxu7fwch8xt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modruško-riječka županija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87030</id>
    <revision>
      <id>7623890</id>
      <parentid>6981556</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6649" sha1="nu2hl1uyuzzjpbkjeb6kcqwg3b2rc86" xml:space="preserve">{{Povijesna županija
|ime=Modruško-riječka županija
|ime_genitiv=Modruško-riječke
|grb=Modrus-Fiume coatofarms.jpg
|karta=KoH-CS-Modrus-Fiume.svg
|sjedište=[[Ogulin]]
|broj stanovnika=231 654 ([[1910.]])
|površina=4879 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|stara karta=Modrus-Fiume County Map.jpg
}}
'''Modruško-riječka županija''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Modrus-Fiume vármegye'') naziv je za [[županija|županiju]] [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] u sastavu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] u vrijeme [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Sjedište županije bio je [[Ogulin]], a u njenom središtu nalazilo se strateški važno utvrđeno naselje [[Modruš]], sjedište [[Frankopani|knezova Frankopana]]. Sama [[Rijeka]] nije pripadala ovoj županiji, nego je posebnim dodatkom [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskoj nagodbi]], nazvanim [[Riječka krpica]], potpala pod izravnu [[Mađarska|mađarsku]] upravu.

== Zemljopis ==
Modruško-riječka županija graničila je s [[Austrija|austrijskim]] zemljama [[Istra|Istrom]] i [[Kranjska|Kranjskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] pod zajedničkom austro-ugarskom upravom, te hrvatsko-slavonskim županijama [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačkom]] i [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavskom]]. Županija je imala i dio obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Oko [[1910.]] pokrivala je 4879 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Povijest ==
Budući da u izvornom tekstu [[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] nije bilo spomena o pripajanju Rijeke Ugarskoj, ova je županija morala nakon [[1868.]] obuhvaćati i taj grad. U izvorni dokument ubačena je „Riječka krpica“ i to u obliku doljepljenog dodatka naziva „član 66.“ Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dozvolu da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i Ugarskog i [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]. Zastupnici Mađarske i Rijeke prisilili su Hrvatski sabor da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku u srpnju je [[1870.]] potvrdio je i car [[Franjo Josip I.]] 

Modruško-riječka županija osnovana je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a nakon povratka [[Vojna krajina|Vojne krajine]] matici zemlji [[15. srpnja]] [[1881.]] mogla se proširiti na ove granice. Temeljem zakonske odredbe od 5. veljače 1886. „Ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih“, na teritoriju bivših županija i ukinute Vojne krajine, ustanovljeno je osam županija u svojstvu civilnih uprava, među njima i Modruško-riječka županija.&lt;ref name=&quot;ARHINET&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1404 ARHINET - Modruško-riječka županija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Nakon odluke Hrvatskog sabora iz [[1918.]] o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske. Županijska uprava prestala je djelovati Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN br. 92 od 28. travnja 1922.), koja će biti provedena tek 1924. godine. Sljednik županije bila je [[Primorsko-krajiška oblast]] u Karlovcu.

== Uprava ==

Stvarna nadležnost [[županija|županije]] bila je podijeljena između županijske oblasti, velikog [[župan]]a, županijske skupštine i upravnog odbora. Županijska oblast bila je zadužena za poslove javne uprave županije ako nisu pripadali vladi, županijskoj skupštini, upravnom odboru i kotarskim oblastima. Na čelu se nalazio podžupan, imenovan od bana na prijedlog velikog župana kojemu je podređen. Najvažniji poslovi odnosili su se na održavanje javnog mira i poretka u skladu sa zakonima, rješavanje sporova kotareva i općina u drugoj molbi te u pitanjima gradnji, sabiranju milodara, eksproprijaciji, ženidbenim dozvolama i izdavanju putovnica, dozvola za plovidbu rijekama.&lt;ref name=&quot;ARHINET&quot; /&gt; 

Veliki župan bio je predstavnik izvršne vlasti i vladin povjerenik imenovan od kralja na prijedlog [[ban]]a. Imao je nadzornu ulogu nad samoupravom, političkom i kotarskom upravom. Održavao je županijske skupštine, imao nadzor nad činovnicima i upraviteljima. Županijska skupština stjecala je članstvo izborom ili putem imenika oporezovanih građana (o kojima je odlučivao verifikacijski odbor). Članovi su birani svake 3 godine na 6 godina. Članovi Upravnog odbora mogli su biti birani od skupštine i po funkciji (prema tome kako je to uređeno zakonom od 5. veljače 1886. i preinakom 28. prosinca 1886.).&lt;ref name=&quot;ARHINET&quot; /&gt;

Djelokrug skupštine: donošenje statuta, rasprava o predmetima od javnog interesa te obraćanje Saboru peticijama, rješavanje teritorijalnih sporova općina i sporova niže uprave, uprava županijskom imovinom, izbor verifikacionog i upravnog odbora, nadzor nad općinskom, kotarskom i županijskom upravom. Od 1902. rješavala je i pitanja vezana uz komasaciju. U djelokrug Upravnog odbora spadali su poslovi autonomne javne uprave, porezni i disciplinski poslovi. Podređeni su mu bili upravni i općinski organi.&lt;ref name=&quot;ARHINET&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[1910.]] ova je županije imala 231 654 stanovnika koji su govorili sljedećim jezicima:

*[[Hrvatski jezik]]: 152 210
*[[Srpski jezik]]: 74 894
*ostali

== Upravna podjela ==
Modruško-riječka županija obuhvaćala je sljedeća područja:&lt;ref name=&quot;ARHINET&quot; /&gt;
# [[Ogulin]]sko-[[slunj]]sko okružje, izuzev općina [[Švarča]], [[Šašice|Šašice]] i Kalje kotara [[Rakovac]], te općine [[Brinje]], [[Jezerane]], [[Krivi Put]] kotara [[Brinje]], 
# Podžupaniju [[Rijeka|riječku]], 
# Podžupaniju [[Delnice|delničku]], 
# općine [[Bosiljevo]] i [[Severin]] Podžupanije karlovačke i općinu [[Vrginmost]], koja stvarno nikada nije pripadala Modruško-riječkoj već [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačkoj županiji]]. 

=== Kotari ===

Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Modruško-riječka županija bila je podijeljena na sljedeće [[kotar|kotare]]:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=2|Kotarevi
|-
! Kotar!! Središte
|-
|Čabar||[[Čabar]]
|-
|Crikvenica||[[Crikvenica]]
|-  
|Delnice||[[Delnice]]
|-
|Ogulin||[[Ogulin]]
|-    
|[[Sušak]]||[[Bakar (grad)|Bakar]]
|-    
|Slunj||[[Slunj]]
|-
|Vojnić||[[Vojnić]]
|-
|Vrbovsko||[[Vrbovsko]]
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatsko-slavonske županije}}

[[Kategorija:Županije u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]
[[Kategorija:Ogulin]]
[[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Kraljevine Jugoslavije]]</text>
      <sha1>nu2hl1uyuzzjpbkjeb6kcqwg3b2rc86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miho Bošković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89011</id>
    <revision>
      <id>7623771</id>
      <parentid>7539121</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:22:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mihoboskovic3</username>
        <id>376539</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3026" sha1="jc7rjkl3nvr5nmyr6fqvtyvapffc4ml" xml:space="preserve">{{Infookvir vaterpolist
| ime                     = Miho Bošković
| slika                   = Miho Bošković 2010.jpg
| slika širina            = 
| slika opis              = 
| država                  = {{ZD+X|HRV}}
| puno ime                = 
| nadimak                 = 
| datum rođenja           = [[11. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto rođenja          = [[Dubrovnik]]
| datum smrti             = 
| mjesto smrti            =
| nacionalnost            = 
| zanimanje               = 
| klub1                   = 
| reprezentacija1         = 
| pozicija1               = 
| broj                    = 
| visina                  = 
| težina                  = 
| trenutačni klub         = 
| broj u klubu            = 
| pozicija                = 
| ugovor                  = 
| mlade godine            = 
| juniorski klubovi       = 
| godina                  = 
| profesionalni klubovi   = 
| nastupi (golovi)        = 
| bivši klubovi           = 
| godine u reprezentaciji = 
| reprezentacija          = 
| godine treniranja       = 
| klubovi                 = 
| nastupi u reprezentaciji (golovi) = 

| medalje                 = 
{{medalje vrh2}}
{{medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] |}}
{{medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolsko SP 2007.|Melbourne 2007.]] |}} 
{{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}}
{{medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010.|Zagreb 2010.]] |}}
{{medalje SK}}
{{Medalje srebro | [[Svjetski kup u vaterpolu 2010.|Oradea 2010.]] |}}
{{medalje SL}} 
{{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] |}}
{{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2010.|Niš 2010.]] |}} 
{{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2011.|Firenca 2011.]] |}}
{{Medalje zlato |[[svjetska liga u vaterpolu 2012.|Almati 2012.]] |}}
{{medalje dno}}
}}
'''Miho Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[11. siječnja]] [[1983.]])

Suprug Petre Bošković (rođ. Čučuk), otac petero djece: Iris, Nika, Rite, Tanje i Marie.

[[Hrvatska|Bivši hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]], sadašnji profesor glazbene teorije, voditelj katoličke karizmatske zajednice Effatha. 

Najbolji europski vaterpolist 2007. i 2012. godine. Član najbolje sedmorke tri uzastopna svjetska prvenstva (2007.,2009. i 2011.). Najbolji strijelac u povijesti hrvatske vaterpolo reprezentacije. 

Danas aktivan kao glazbeni pedagog i aktivni član karizmatskog pokreta u Katoličkoj Crkvi (Charis).

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Sastav Hrvatska 2007 SP vaterpolo}}
{{Hrvatski vaterpolist godine}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Miho}}
[[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]]
[[Kategorija:Vaterpolisti Juga]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]]</text>
      <sha1>jc7rjkl3nvr5nmyr6fqvtyvapffc4ml</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624267</id>
      <parentid>7623771</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Mihoboskovic3|Mihoboskovic3]] ([[User talk:Mihoboskovic3|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]]</comment>
      <origin>7539121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4352" sha1="4828kf5fvkhuyw78upyssf7mqk9poi3" xml:space="preserve">{{Infookvir vaterpolist
| ime                     = Miho Bošković
| slika                   = Miho Bošković 2010.jpg
| slika širina            = 
| slika opis              = 
| država                  = {{ZD+X|HRV}}
| puno ime                = 
| nadimak                 = 
| datum rođenja           = [[11. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto rođenja          = [[Dubrovnik]]
| datum smrti             = 
| mjesto smrti            =
| nacionalnost            = 
| zanimanje               = 
| klub1                   = 
| reprezentacija1         = 
| pozicija1               = 
| broj                    = 
| visina                  = 
| težina                  = 
| trenutačni klub         = 
| broj u klubu            = 
| pozicija                = 
| ugovor                  = 
| mlade godine            = 
| juniorski klubovi       = 
| godina                  = 
| profesionalni klubovi   = 
| nastupi (golovi)        = 
| bivši klubovi           = 
| godine u reprezentaciji = 
| reprezentacija          = 
| godine treniranja       = 
| klubovi                 = 
| nastupi u reprezentaciji (golovi) = 

| medalje                 = 
{{medalje vrh2}}
{{medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] |}}
{{medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolsko SP 2007.|Melbourne 2007.]] |}} 
{{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}}
{{medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010.|Zagreb 2010.]] |}}
{{medalje SK}}
{{Medalje srebro | [[Svjetski kup u vaterpolu 2010.|Oradea 2010.]] |}}
{{medalje SL}} 
{{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] |}}
{{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2010.|Niš 2010.]] |}} 
{{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2011.|Firenca 2011.]] |}}
{{Medalje zlato |[[svjetska liga u vaterpolu 2012.|Almati 2012.]] |}}
{{medalje dno}}
}}
'''Miho Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[11. siječnja]] [[1983.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]]. U sezoni 2015./16. nosio je kapicu riječkog [[vaterpolski klub Primorje|Primorja]].&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/291355/miho-boskovic-iz-juga-u-primorje sport.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150713022934/http://sport.hrt.hr/291355/miho-boskovic-iz-juga-u-primorje |date=13. srpnja 2015. }}, &quot;Miho Bošković iz Juga u Primorje&quot;, objavljeno 7. srpnja 2015., pristupljeno 11. srpnja 2015.&lt;/ref&gt;

Prethodnih sezona igrao je za Jug u kojem je ponikao, osim u razdoblju od [[2010.]] do [[2012.]] kad je bio napadač mađarskog Vasasa. Nastupio je za [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|hrvatsku vaterpolsku reprezentaciju]] 63 puta. Debitirao je na [[Vaterpolsko SP 2005.|Svjetskom prvenstvu u Montrealu]] [[2005.]] S Jugom osvojio je [[Euroliga 2005./06. (vaterpolo)|naslov prvaka Europe]] [[2006.]], [[Europski superkup (vaterpolo)|Europski superkup]], nekoliko naslova [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu|državnog prvaka]] i [[Kup Hrvatske u vaterpolu|nacionalnih kupova]]. Osvojio je zlatnu medalju na [[Vaterpolsko SP 2007.|Svjetskom prvenstvu u Melbourneu]] [[2007.]] Odigrao je briljantno u polufinalu SP. Najbolji je [[Europa|europski]] vaterpolist u izboru Europske plivačke organizacije (LEN) za [[2007.]] i 2012. godinu. Nakon diplomiranja na [[Umjetnička akademija u Splitu|Umjetničkoj akademiji u Splitu]] radi kao nastavnik glazbene umjetnosti u [[Gimnazija Dubrovnik|Gimnaziji Dubrovnik]].&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/posebna-prica-o-maestru-hrvatskog-sporta-slavni-hrvatski-vaterpolist-odbio-velikane-zavrsio-karijeru-i-postao-profesor-glazbe/4674965/ Sportske novosti, POSEBNA PRIČA O MAESTRU HRVATSKOG SPORTA Slavni hrvatski vaterpolist odbio velikane, završio karijeru i postao profesor glazbe!], objavljeno 7. rujna 2016., pristupljeno 12. rujna 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Sastav Hrvatska 2007 SP vaterpolo}}
{{Hrvatski vaterpolist godine}}
{{GLAVNIRASPORED:Bošković, Miho}}
[[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]]
[[Kategorija:Vaterpolisti Juga]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]]</text>
      <sha1>4828kf5fvkhuyw78upyssf7mqk9poi3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Kundera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89490</id>
    <revision>
      <id>7623798</id>
      <parentid>7606663</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:46:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6984" sha1="4ovs5bcbjyrdev4ylvpu705n7xe8r95" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Milan Kundera
| boja           = 
| slika          = Milan_Kundera_redux.jpg
| veličina       = 
| opis slike     = Milan Kundera 1980.
| puno ime       = 
| pseudonim      = 

| rođenje        = [[1. travnja]] [[1929.]]
| mjesto rođenja = [[Brno]]
| smrt           = [[11. srpnja]] [[2023.]]
| mjesto smrti   = [[Pariz]]

| zanimanje      = književnik
| nacionalnost   = [[Čeh]]
| period pisanja = 
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Milan Kundera''' ([[Brno]], [[1. travnja]] [[1929.]] – [[Pariz]], [[11. srpnja]] [[2023.]]) bio je [[Češka|češko]]-[[Francuska|francuski]] [[književnik]].

== Životopis ==

Milan Kundera se rodio u obitelji srednjeg sloja. Njegov otac, Ludvík Kundera ([[1891.]] – [[1971.]]), svojedobno učenik skladatelja [[Leoš Janáček|Leoša Janáčeka]] bio je češki muzikolog i pijanist, a bio je i na čelu Janáčekove Muzičke akademije u Brnu ([[1948.]] – [[1961.]]). Milan je naučio svirati [[glasovir]] od oca i kasnije je otišao na studij [[muzikologija|muzikologije]] i [[Kompozicija (glazba)|kompozicije]]. Muzikološki utjecaji i referencije brojni su u njegovom književnom opusu.

Kundera je, također, u [[Prag]]u studirao [[književnost]] i [[estetika|estetiku]], no nakon dva semestra prešao je na prašku [[film]]sku akademiju, gdje je slušao predavanja iz [[režija|režije]] i [[Scenarij|scenaristike]]. Nakon što je godine [[1952.]] diplomirao, ondje je počeo predavati [[svjetska književnost|svjetsku književnost]].

Kundera je pripadao generaciji mladih [[Česi|Čeha]] koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom Republikom]]. Na njihovu su [[ideologija|ideologiju]] znatno utjecala iskustva [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i njemačke okupacije; tako, godine [[1948.]], Kundera se - još mladić - pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine [[1950.]] on i još jedan češki pisac, [[Jan Trefulka]], bili su isključeni iz partije zbog «antipartijske djelatnosti». Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu [[roman]]a ''Šala'' ([[1967.]]).

Kundera je ponovo primljen u Komunističku partiju godine [[1956.]], da bi naposljetku po drugi put iz nje bio isključen godine [[1970.]] Zajedno s drugim češkim umjetnicima i književnicima, poput [[Václav Havel|Václava Havela]], i Kundera se angažirao u [[Praško proljeće|Praškom proljeću]] [[1968.]], kratkom razdoblju reformističkog optimizma koje je ugušila [[Praško proljeće#Okupacija|sovjetska invazija Čehoslovačke]] u kolovozu iste godine.

Kundera je i nadalje ostao angažiran u reformi češkog [[komunizam|komunizma]] i oštro je javno, u tisku, polemizirao s Havelom, govoreći da bi svatko trebao ostati staložen, jer «nikoga još ne zatvaraju zbog mišljenja», a «značaj Praške jeseni mogao bi u konačnici biti veći od značaja Praškog proljeća». No na kraju je Kundera napustio svoje refromističke snove i odselio se u [[Francuska|Francusku]] godine [[1975.]] Francuski je [[državljanstvo|građanin]] od [[1981.]]

== Djela ==
Kundera je počeo objavljivati [[1953.]] godine. Pisao je i na [[Češki jezik|češkom]] i na [[Francuski jezik|francuskom]] jeziku. Zadnje je romane napisao na francuskom. Godine [[1984.]] objavljena su u Sarajevu, u kolekciji koju je uredio Mile Pešorda, Sabrana djela Milana Kundere u sedam svezaka, koja su doživjela još tri izdanja. &lt;!--   IZVOR ZA TVRDNJU? Zabranio je da mu se djela ekraniziraju i prevode na [[češki]]. --&gt;

== Popis djela prevedenih na hrvatski ==

=== Romani i pripovijetke ===
* ''Šala'' (''Žert'') (1967.)
* ''Smiješne ljubavi'' (''Směšné lásky'') (1968.)
* ''Život je drugdje'' (''Život je jinde'') (1969.)
* ''Oproštajni valcer'' (''Valčík na rozloučenou'') (1976.)
* ''Knjiga smijeha i zaborava'' (''Kniha smíchu a zapomnění'') (1979.)
* ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' (''Nesnesitelná lehkost bytí'') (1984.)
* ''Besmrtnost'' (''Nesmrtelnost'') (1990.)
* ''Polaganost'' (''La Lenteur'') (1993.)
* ''Identitet'' (''L'Identité'') (1998.)
* ''Neznanje'' (''L'Ignorance'') (2000.)

=== Eseji ===
* ''Umjetnost romana'' (''L'art du Roman'') (1985.)
* ''Iznevjerene oporuke'' (''Les testaments trahis'') (1992.)
* ''Zavjesa'' (''Le Rideau'') (2005.)

=== Drama ===
* ''Jacques i njegov gospodar'' (''Jakub a jeho pán'') (1975.)

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* {{fr}} [http://www.gilles-jobin.org/incipit/index.php?opt=Kundera%20Milan Incipiti] nekih Kunderinih djela
* {{fr}} Zbirka [http://www.gilles-jobin.org/citations/?au=203 citata] iz Kunderinih djela
* {{eng oznaka}} [http://www.gilles-jobin.org/citations/?au=203 Intervju] Philipa Rotha s Kunderom (1980.)
* {{eng oznaka}} [http://www.kundera.de/english/Info-Point/Interview_Carlisle/interview_carlisle.html Intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200204011526/http://www.kundera.de/english/Info-Point/Interview_Carlisle/interview_carlisle.html |date=4. veljače 2020. }} Olge Carlisle s Kunderom (1985.)
* {{eng oznaka}} [http://www.centerforbookculture.org/interviews/interview_kundera.html Intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010126095600/http://www.centerforbookculture.org/interviews/interview_kundera.html |date=26. siječnja 2001. }} Lois Oppenheim s Kunderom (1989.)
* {{fr}} Ocjenski rad na temu [http://www.ethesis.net/kundera/kundera_inhoud.htm Kundere i kiča]
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20051023080318/http://www.arts.cornell.edu/english/mode/documents/babyak.doc Kundera i muzika]  (Tekla Babyak)
* {{eng oznaka}} [http://teksterogtaler.blogspot.com/2007/03/swimming-pools-in-milan-kunderas-novels.html Topos bazena] kod Kundere (2007.)
* {{eng oznaka}} Recenzija romana [https://web.archive.org/web/20131105080909/http://www2.webster.edu/~corbetre/personal/reading/kundera-unbearable.html ''Nepodnošljiva lakoća postojanja''] (Bob Corbett, 2001.)
* {{fr}} O romanu [http://yrol.free.fr/LITTERA/KUNDERA/identite.htm ''Identitet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121111091154/http://yrol.free.fr/LITTERA/KUNDERA/identite.htm |date=11. studenoga 2012. }} (autor članka Yannick Rolandeau, 2001.)
* {{fr}} Kritička [http://auteurs.contemporain.info/milan-kundera/ bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120725140623/http://auteurs.contemporain.info/milan-kundera/ |date=25. srpnja 2012. }} o Kunderi

{{GLAVNIRASPORED:Kundera, Milan}}
[[Kategorija: Češki književnici]]
[[Kategorija: Francuski književnici]]
[[Kategorija:Muzikolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Brno]]
[[Kategorija:Češki glazbenici]]
[[Kategorija:Pijanisti]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]</text>
      <sha1>4ovs5bcbjyrdev4ylvpu705n7xe8r95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91435</id>
    <revision>
      <id>7623886</id>
      <parentid>7598766</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:51:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8820" sha1="bqfu4j2jnllh8wt0ntxk7x1djhnuh0m" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Modena
|izvorno ime= 
|regija= Emilia-Romagna
|pokrajina = Modena
|slika grba =Coat of arms of Modena.svg
|karta = Map_of_comune_of_Modena_(province_of_Modena,_region_Emilia-Romagna,_Italy).svg
|kratica regije= EMR
|kratica pokrajine = MO
|širina-stupnjevi = 44
|širina-minute= 38
|širina-sekunde= 41
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 10
|dužina-minute= 55
|dužina-sekunde= 32
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 44.55
|mappaY = 10.98
|poštanski broj = 41121-41126
|pozivni broj = 059
|istat = 036023
|zaštitnik = [[Sveti Geminian]]
|stranica=[http://www.comune.modena.it www.comune.modena.it]
}}
'''Modena''' je glavni grad istoimene talijanske [[Pokrajina Modena|pokrajine Modene]] u regiji [[Emilia-Romagna]], sjeverna [[Italija]], s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka [[Secchia]] i [[Panaro]]. [[Industrija|Industrijsko]] je središte od čega se ističe automobilska industrija.
[[Datoteka:Museo lapidario estense 002.jpg|mini|150px|lijevo|Rimski spomenici u [[lapidarij]]u muzeja Estense u Modeni.]]

==Povijest==

[[Datoteka:Modena Duchy COA.jpg|mini|150px|lijevo|Grb Vojvodstva Modena]]
[[Datoteka:The Ducal Palace of Modena in the 18th century by an unknown artist.jpg|mini|lijevo|Duždeva palača u 18. st., negdašnje sjedište [[Vojvodstvo Modena|Vojvodstva Modena]]]]
Modena je drevno naselje [[Etruščani|Etruščana]] koje u 3. st. pr. Kr. naseljavaju [[Romani]] i daju joj [[latinski|latinsko]] ime '''Mutina''', da bi od [[183. pr. Kr.]] bila rimskom kolonijom. U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] stradava u provalama [[Barbari|barbara]], da bi u 9. stoljeću postala [[franačka]] [[grofovija]]. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] Modena je autonomna komuna i članica [[Lombardska liga|Lombardske lige]] gradova. God. [[1288.]] Modenom je zagospodarila velikaška obitelj [[d'Este]], koja je (od [[1452.]] kao [[vojvodstvo Modena]]) drži do [[1796.]] godine. Za [[Napoleon]]ovih osvajanja ulazi u sastav [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]], a [[1805.]] godine [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Nakon pada Napoleona, od [[1814.]] godine, Modenom vladaju [[Habsburgovci]]. God. [[1860.]] [[plebiscit]]om je priključena Kraljevini Italiji. U 20. stoljeću dolazi do snažnog razvoja industrije.
{{Clear|left}}
== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=15. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|52629
|1871.|56995
|1881.|57520
|1901.|63012
|1911.|71922
|1921.|81590
|1931.|89741
|1936.|96337
|1951.|111364
|1961.|139183
|1971.|171072
|1981.|180312
|1991.|176990
|2001.|175502
|2011.|179149
|2021.|184971
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = ''Torre Civica, Piazza Grande'' i [[Katedrala u Modeni]]
|slika = Modena01.jpg
|godina = [[1997.]] &lt;small&gt;(21. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 827
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Modena
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
[[Datoteka:Baroque ducal palace modena.jpg|mini|240px|''Duždeva palača'' danas]]
Veličanstvena ''[[katedrala u Modeni]]'' ([[12. stoljeće]]), djelo dvaju umjetnika, [[arhitekt]]a [[Lanfranco|Lanfranca]] i kipara [[Wiligelmus]]a, je vrhunski primjer [[Romanička arhitektura|rano-romaničke arhitekture]] i spoja sakralne i svjetovne gradnje. Sa svojim trgom (Piazza Grande) i visokim [[toranj|tornjem]] utjelovljuje vjeru svojih graditelja, ali i moć vladajuće obitelji Canossa koja ju je naručila. Ovim djelom suradnje dvaju umjetnika postignuta je nova veza [[arhitektura|arhitekture]] i [[kiparstvo|kiparstva]] koja će vladati u [[romanika|romaničkoj umjetnosti]]. Njezin [[gotika|gotički]] [[kampanil]] (samostalni [[zvonik]]) (1224. – 1319.) je prozvan ''Torre della Ghirlandina'' zbog brončanog vijenca koji okružuje [[vodeni sat]]. 

''Veliki trg'' (''Piazza Grande'') uokviruje ''Gradska vijećnica'' iz 17. i 18. stoljeća, izgrađena na mjestu nekoliko vijećnica koje vuku korijene još od [[1046.]] godine. Ona s katedralom čini jezgru zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine u Modeni.&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/827 UNESCO-ov opis svjetske baštine u Modeni]&lt;/ref&gt;

''Duždeva palača'' ili ''Palača d'Este'' na trgu sv. Augustina je, zajedno s obližnjom bolnicom, izgrađena kao hostel za siromašne i primjer je civilne gradnje u 18. stoljeću. Započeo ju je [[Franjo I. d'Este]] [[1634.]] godine, a završio [[Franjo V. d'Este]], bila je sjedište Dvora Este od 17. – 19. stoljeća. Palača je izgrađena na mjestu starijeg Dvorca Este na tada periferiji grada. Iako ju je službeno gradio [[Bartolomeo Avanzini]], pretpostavlja se da su na njen plan i konačan izgled ujecali tadašnji najveći arhitekti kao [[Pietro da Cortona]], [[Bernini]] i [[Francesco Borromini]]. Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja:
* ''Galerija Estense'' s djelima brojnih umjetnika ([[Tintoretto]], [[Paolo Veronese]], [[Guido Reni]], [[Correggio]], [[Cosmé Tura]] i braća [[Carracci]]) od kojih su najpoznatiji portreti [[Franjo I. d'Este|Franje I. d'Este]] u skulpturi ([[Gian Lorenzo Bernini]]) i jedno platno ([[Diego Velazquez]]);
* ''Knjižnica Estense'' je jedna od najvažnijih u Italiji;
* ''Muzej srednjeg vijeka i moderne umjentosti'';
* ''Pokrajnski muzej Ujedinjenja'' ([[Risorgimento]]);
* ''Muzej nadgrobnih spomenika obitelji Este'';
* ''Galerija Graziosi'';
* ''Arheološki i etnološki muzej''.
[[Datoteka:Modena Piazza Grande.jpg|mini|800px|center|Piazza Grande u Modeni s katedralom, tornjem i gradskom vijećnicom.]]

== Šport ==

Modena ima dugu sportsku tradiciju, većinom u [[motociklizam|motociklizmu]] kao rodno mjesto [[Enzo Ferrari|Enza Ferrarija]], osnivača motociklističkog tima i proizvođač automobila u susjednom [[Maranello|Maranellu]]. ''[[Ferrari 360]] Modena'' je dobio ime prema gradu. Modena je poznata u svijetu kao Glavni grad superautomobila jer se u blizini proizvode [[Maserati]], [[Lamborghini]], [[Pagani (tvrtka)|Pagani]], a donedavno i [[Bugatti]] i [[De Tomaso]]. [[Odbojka]] je također važna u Modeni; klub ''Panini Modena'' je osvojio 11 državnih prvenstava, 4 lige prvaga i pregršt drugih trofeja. 

Nogomentni klub ''Modena F. C.'' je osnovan [[1912.]] godine i trenutno je u talijanskoj ligi [[Serie B]], nakon što je proveo dvije godine u prvoj ligi ([[Serie A]]) od 2004. godine. Boje kluba su žuta i plava. Modena F.C. je jedina ekipa koja je osvojila ''anglo-talijanski kup'' (''Anglo-Italian Cup'') dva puta (1981. i 1982.).

Iz Modene je [[Panini Grupa]], najpoznatiji svjetski proizvođač nogometnih sličica.

== Poznate osobe ==
* [[Guarino Guarini]], barokni arhitekt
* [[Enzo Ferrari]], proizvođač automobila i sportski vozač
* [[Luciano Pavarotti]], operni pjevač, tenor.

==Prijateljski gradovi==
*[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px|]] [[Linz]], [[Austrija]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px|]] [[Londrina]], [[Brazil]]
*[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px|]] [[Novi Sad]], [[Srbija]]
*[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px|]] [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paul]], [[SAD]]

==Bilješke==
{{commonscat|Modena}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://sabin.ro/gallery/modena Fotografije Modene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090629034954/http://sabin.ro/gallery/modena |date=29. lipnja 2009. }} 
* [http://www.colombinieditore.it/pdf2/ModenaPatUmGB.pdf Katedrala u Modeni]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}}
{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Modena| ]]</text>
      <sha1>bqfu4j2jnllh8wt0ntxk7x1djhnuh0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Plećaš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101370</id>
    <revision>
      <id>7624133</id>
      <parentid>7539232</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5232" sha1="ddfrqbtbqoi97xn4op57kkk04qhp396" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Nikola Plećaš
|slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = 
|nadimak        = sveti Nikola
|datum_rođenja  = [[10. siječnja]] [[1948.]]
|mjesto_rođenja = [[Bruvno]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = 
|visina         = 188 cm
|težina         = 
|sveučilište    = 
|draft          = 
|karijera       = 1960-ih - 1970-ih
|liga           = 
|klub           = 
|broj           = 
|bivši_klubovi  = [[KK Oriolik]]&lt;br /&gt;[[KK Cibona|Lokomotiva]]
|nagrade        = 
|medalje        = 
{{Medalje sport | [[Košarka]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro | [[OI 1968.|1968. Mexico City]] | Jugoslavija}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|1970. Ljubljana]] | Jugoslavija}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Portoriko 1974.|1974. Portoriko]] | Jugoslavija}}
{{Medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1973.|1973. Španjolska ]] | Jugoslavija}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1975.|1975. Jugoslavija]] | Jugoslavija}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1969.|1969. Italija ]] | Jugoslavija}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1971.|1971. Zapadna Njemačka]] | Jugoslavija}}
}}

'''Nikola Plećaš''' ([[Bruvno]], [[10. siječnja]] [[1948.]]&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Plećaš, Nikola |url=https://enciklopedija.hr/clanak/48674 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=11. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] košarkaš i [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavenski]] košarkaški reprezentativac, srpske narodnosti.&lt;ref&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/192910/Kosarkaska-legenda-Presao-put-od-Svetog-Nikole-do-Ubij-Srbina Košarkaška legenda: Prešao put od &quot;Svetog Nikole&quot; do &quot;Ubij Srbina!&quot;] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 29. listopada 2015. godine&lt;/ref&gt;

Igrao je na položaju beka. Igrao je '60-ih i '70-ih i tada bio uvjerljivo najbolji igrač kluba. Bio je poznat po nadimku &quot;sveti Nikola&quot;. Jednim je od najboljih strijelaca &quot;Lokomotive&quot;, a time i nasljednika &quot;Cibone&quot;, svih vremena. Imao je karakterističan šut koji je bio vrlo precizan i da se vodila statistika po današnjim pravilima, mnogi koševi koje je postigao bili bi trice, no tada nije bilo tog pravila. Vrlo karakterističan je imao i ulaz u reket s lijeve strane kada bi se nakon dvokoraka u skoku odrazio (imao je vrlo dobar odraz) skoro okomito i od table zabijao koševe. Nije bila rijetkost da je po tadašnjim pravilima zabijao po 40 koševa na utakmici, što bi uz priznavanje današnjih trica bilo i više od 50 koševa. Bio je igrač koji je mogao odlučiti utakmicu sam. 

== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===

Počeo je igrati u zagrebačkoj Mladosti, a igrao je za riječki Kvarner (Rijeka) te zagrebački Monting. Najduže je nastupao za [[KK Cibona|Lokomotivu]] (Zagreb).&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; 

=== Reprezentativna karijera ===
Član je reprezentacije Jugoslavije koja je 1970. u [[Ljubljana|Ljubljani]] osvojila zlatnu medalju na Svjetskom košarkaškom prvenstvu pobijedivši u finalnoj skupini i [[SAD]] što je bila prvorazredna senzacija.

Kao član reprezentacije Jugoslavije osvojio je srebrnu medalju na [[OI 1968.|Olimpijskim igrama 1968. u Meksiku]]. Na Svjetskim prvenstvima osvojio je dvije medalje, zlato u Jugoslaviji 1970. i srebro u Portoriku 1974. Na Europskim prvenstvima bio je član reprezentacije četiri puta i osvojio je dvije medalje, dvije zlatne i dvije srebrne. Bio je u sastavu reprezentacije za [[OI 1976.|Olimpijske igre 1976. u Montrealu]], međutim nije otišao zbog jedne bizarne afere. Plećaš je snimio reklamu za [[Franck d.d.|Franck]] [[čaj]]eve što su neki protumačili kao kršenje [[olimpijska povelja|olimpijske povelje]] i načela amaterskog sporta. [[Scenarij]] za reklamu napravio je tadašnji selektor reprezentacije [[Mirko Novosel]], a režirao je [[Antun Vrdoljak]]. Umjesto njega u [[Kanada|Kanadu]] je otputovao Blagoje Georgijevski i na taj način Plećaševa reprezentativna karijera bila je završena. Još jedna zanimljivost je, da je [[Andro Knego]] koji je sudjelovao u [[reklama|reklami]] otputovao na Olimpijske igre.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ekapija.com/website/sr/page/142307/Nikola-Ple%C4%87a%C5%A1-ko%C5%A1arka%C5%A1ka-legenda-Zbog-%C4%8Daja-sam-izba%C4%8Den-iz-reprezentacije Nikola Plećaš, košarkaška legenda - Zbog čaja sam izbačen iz reprezentacije], pristupljeno 29. listopada 2015. godine
* [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/10464-nikola-plea-teko-je-biti-srbin-u-hrvatskoj.html Nikola Plećaš: Teško je biti Srbin u Hrvatskoj], pristupljeno 29. listopada 2015. godine

&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;{{Sastav Jugoslavija Košarka 1968 OI}}&lt;/div&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Plećaš, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši|Plecas]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u košarci]]
[[Kategorija:Košarkaši Cibone Zagreb]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]</text>
      <sha1>ddfrqbtbqoi97xn4op57kkk04qhp396</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101953</id>
    <revision>
      <id>7623894</id>
      <parentid>7096028</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <origin>7623894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1221" sha1="l0svv6yenvs2rknn4tiduq7kgf4wb7u" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Bijela (razdvojba)]]}}
{{Naselje u CG
|ime = Bijela / Бијела
|regija = 
|općina = [[Herceg-Novi]] 
|mikroregija =  [[Boka kotorska]] 
|najgrad = [[Herceg-Novi]] 
|površina =  
|nadvisina = 0
|z. širina = 42.453 
|z. dužina = 18.656
|brojstan = 3,748
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = +382 88
|autooznaka = HN
}}
'''Bijela''' ([[crnogorski]]: Бијела) je [[grad]]sko [[naselje]] - [[mjesna zajednica]] [[Crnogorsko primorje|na Crnogorskom primorju]] - [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] u [[općina|općini]] [[Herceg Novi]], [[Crna Gora]].

== Zemljopisni položaj ==

Nalazi se na 42° 27' 12&quot; sjeverne zemljopisne širine i 18° 39' 20&quot; istočne zemljopisne dužine. 

== Upravna organizacija ==

== Povijest ==

== Kultura ==
Barokna [[palača Zmajević-Burović-Zloković]].

==Gospodarstvo==
[[Turizam]] i [[brodogradilište]].

== Stanovništvo ==
Bijela ima 3.478 stanovnika. Relativnu većinu čine [[Srbi]] (1,774, 47.33%), a za njima su [[Crnogorci]] (1,332 ,38.2%).

== Šport ==
*[[Vaterpolo klub Bijela]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/bijela/ maplandia.com: Bijela]


[[Kategorija:Naselja u Boki kotorskoj]]</text>
      <sha1>l0svv6yenvs2rknn4tiduq7kgf4wb7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobošnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104719</id>
    <revision>
      <id>7623817</id>
      <parentid>7623321</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>VedadM</username>
        <id>376480</id>
      </contributor>
      <comment>dodana povijest dobosnice</comment>
      <origin>7623817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6251" sha1="a7u8y7upckocfnvu1f6pufvxehqlnzw" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime          = Dobošnica
|slika        = 
|slika_širina = 
|slika_opis   = 
|entitet      = fbih
|regija       = 
|županija     = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|općina       = [[Lukavac]]
|nadvisina    = 
|lat          = 44.59
|long         = 18.46
|position     = right
|brojstan     = 3.667
|domaćinstva  = 
|pošta        =75308 
|pozbroj      = 
}}
'''Dobošnica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Lukavac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Povijest ==
Dobošnica se prvi put spominje 1533. godine u drugom defteru [[Zvornički sandžak|Zvorničkog Sandžaka]] pod imenom Dubareštica. Dobošnica tada pripada nahiji [[Smoluća Donja|Smoluće]] i [[Zvornički sandžak|Sandžaku Zvornika.]] Dobošnica pada [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] malo kasnije, 1512. godine, povodom pada [[Srebrenička banovina|Srebreničke Banovine]]. Po [[Defter|defteru]] iz 1533. godine, Dobošnica ima 19 muslimanski, i 32 nemuslimanski kuća. 1640. godine u lokalitetu Harem je izgrađena džamija. Ta džamija je bila jedna od najstariji u prostoru i ona je srušena 1971. godine. U njenim temeljima pronađen je urezani krst, što je dokaz [[Crkva bosanska|krstjana]] i [[Crkva bosanska|crkve bosanske]]. Dobošnica se sastojala od 3 mahale: Čiftluk, Halilbašić, i Garac. Po [[Defter|defteru]] iz 1851. godine, Dobošnica je imala 108 kuća i 351 muških stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hadžimusić|first=Semir|date=2025-01-01|title=Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://www.academia.edu/143070495/Naselje_Dobo%C5%A1nica_u_drugoj_polovini_19_stolje%C4%87a|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|doi=10.55258//ISSN.2232-7665.2024.79}}&lt;/ref&gt;

Povodom dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]] 1878. godine, slijedila je bitka u Dobošnici. 1886. godine puštena je u saobraćaj pruga uskog kolosijeka Tuzla-Doboj. U Dobošnici 1895. godine bila je 1 džamija i 4 mekteba. U istom popisu u Dobošnici je živilo 1079 stanovnika. [[Prvi svjetski rat]] je zahvatio i ove krajeve. Kao zarobljenici u Rusiji pojedini Doboščani su bili svjedoci Oktobarske revolucije. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hadžimusić|first=Semir|date=2025-01-01|title=Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://www.academia.edu/143070495/Naselje_Dobo%C5%A1nica_u_drugoj_polovini_19_stolje%C4%87a|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|doi=10.55258//ISSN.2232-7665.2024.79}}&lt;/ref&gt;

Posle Prvog svjetskog rata uspostavljena je jedinstvena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|jugoslavenska država]]. Razvoj Dobošnice počeo je u ovo vrijeme. Stanovnici su se počeli premiještati sa brda kod stare džamije na lokaciju današnjeg Doboščanskog centra. 1939. godine otvorena je prva škola u Dobošnici, blizu stare džamije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2008-05-13|title=Historijat škole|url=https://skoladobosnica.wordpress.com/2008/05/13/historijat-skole/|access-date=2026-10-25|website=Osnovna škola &quot;Dobošnica&quot; u Dobošnici|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

[[Wehrmacht|Njemački vojnici]] su 15. aprila 1941. godine prošli kroz Dobošnicu. Dobošnica je izdržala samo 11 dana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Veliki broj stanovnika stupa u redove [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Partizana]]. Prvo oslobođivanje Dobošnice uslijedilo je 1. oktobra 1943. godine, ali su je Nijemci zauzeli ponovo par mjeseci kasnije. Konačno oslobođivanje uslijedilo je 13. septembra 1944. godine. 

Vrlo brzo poslije završetka rata nastupa ubrzani razvoj Dobošnice. 1948. godine izgrađen je Dom kulture. Izgrađena je kolska radionica za opravak vagona 1950. godine, gdje nalazi posao oko 300 radnika. U oktobru 1969. godine otvorena je nova osmogodišnja škola u Dobošnici koju je svečano otvorio naš književnik [[Meša Selimović]]. 1974. godine zemljotres je srušio mnoge kuće ali i stari Dom kulture. Za [[Međunarodni praznik rada|praznik rada]] 1984. godine otvoren je novi Dom kulture. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2008-05-13|title=Historijat škole|url=https://skoladobosnica.wordpress.com/2008/05/13/historijat-skole/|access-date=2026-10-25|website=Osnovna škola &quot;Dobošnica&quot; u Dobošnici|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

Razvoj Dobošnice zaustavljen je do sada najvećom katastrofom. 19. maja 1992. godine četničke snage sa Ozrena izvršile su agresiju na Dobošnicu. Doboščani su se nalazili na dvije fronte : Ozrensku i Smolućku. 29. augusta 1992. godine probijena je linija obrane. Selo je bilo popaljeno do temelje a mnogi građani ubijeni. Od oko 750 kuća koje su bile spaljene, obnovljene su skoro sve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-08-19|title=20 godina šutnje o zločinu u u Dobošnici|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/dvadeset-godina-sutanja-o-zlocinu-u-dobosnici/24680681.html|access-date=2026-10-25}}&lt;/ref&gt;

==Stanovništvo==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Dobošnica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|3438 (93,75 %) 
|3508 (94,75 %)
|2864 (98,14 %)
|-
|'''Srbi''' 
|32 (0,87 %) 
|49 (1,32 %)
|16 (0,54 %)
|-
|'''Hrvati'''
|9 (0,24 %)
|4 (0,10 %)
|2 (0,06 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|108 (2,94 %)
|130 (3,51 %)
|7 (0,23 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|80 (2,18 %)
|11 (0,29 %)
|29 (0,99 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3667'''
|'''3702'''
|'''2918'''
|}

==Izvori==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
* Knjiga: &quot;Dva prva popisa Zvorničkog Sandžaka 1519. i 1533. - Adem Handžić&quot;
* internet - izvor, &quot;Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća - Semir Hadžimusić

{{mrva-naselje BiH}}


{{Lukavac}}
[[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]]</text>
      <sha1>a7u8y7upckocfnvu1f6pufvxehqlnzw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623821</id>
      <parentid>7623817</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:31:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>VedadM</username>
        <id>376480</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6252" sha1="c3d2j062mrc2sywemnq3a55ek2ttpo2" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime          = Dobošnica
|slika        = 
|slika_širina = 
|slika_opis   = 
|entitet      = fbih
|regija       = 
|županija     = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|općina       = [[Lukavac]]
|nadvisina    = 
|lat          = 44.59
|long         = 18.46
|position     = right
|brojstan     = 3.667
|domaćinstva  = 
|pošta        =75308 
|pozbroj      = 
}}
'''Dobošnica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Lukavac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Povijest ==
Dobošnica se prvi put spominje 1533. godine u drugom defteru [[Zvornički sandžak|Zvorničkog Sandžaka]] pod imenom Dubareštica. Dobošnica tada pripada nahiji [[Smoluća Donja|Smoluće]] i [[Zvornički sandžak|Sandžaku Zvornika.]] Dobošnica pada [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] malo kasnije, 1512. godine, povodom pada [[Srebrenička banovina|Srebreničke Banovine]]. Po [[Defter|defteru]] iz 1533. godine, Dobošnica ima 19 muslimanski, i 32 nemuslimanski kuća. 1640. godine u lokalitetu Harem je izgrađena džamija. Ta džamija je bila jedna od najstariji u prostoru i ona je srušena 1971. godine. U njenim temeljima pronađen je urezani krst, što je dokaz [[Crkva bosanska|krstjana]] i [[Crkva bosanska|crkve bosanske]]. Dobošnica se sastojala od 3 mahale: Čiftluk, Halilbašić, i Garac. Po [[Defter|defteru]] iz 1851. godine, Dobošnica je imala 108 kuća i 351 muških stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hadžimusić|first=Semir|date=2025-01-01|title=Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://www.academia.edu/143070495/Naselje_Dobo%C5%A1nica_u_drugoj_polovini_19_stolje%C4%87a|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|doi=10.55258//ISSN.2232-7665.2024.79}}&lt;/ref&gt;

Povodom dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]] 1878. godine, slijedila je bitka u Dobošnici. 1886. godine puštena je u saobraćaj pruga uskog kolosijeka Tuzla-Doboj. U Dobošnici 1895. godine bila je 1 džamija i 4 mekteba. U istom popisu u Dobošnici je živilo 1079 stanovnika. [[Prvi svjetski rat]] je zahvatio i ove krajeve. Kao zarobljenici u Rusiji pojedini Doboščani su bili svjedoci Oktobarske revolucije. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hadžimusić|first=Semir|date=2025-01-01|title=Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://www.academia.edu/143070495/Naselje_Dobo%C5%A1nica_u_drugoj_polovini_19_stolje%C4%87a|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|doi=10.55258//ISSN.2232-7665.2024.79}}&lt;/ref&gt;

Posle Prvog svjetskog rata uspostavljena je jedinstvena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|jugoslavenska država]]. Razvoj Dobošnice počeo je u ovo vrijeme. Stanovnici su se počeli premiještati sa brda kod stare džamije na lokaciju današnjeg Doboščanskog centra. 1939. godine otvorena je prva škola u Dobošnici, blizu stare džamije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2008-05-13|title=Historijat škole|url=https://skoladobosnica.wordpress.com/2008/05/13/historijat-skole/|access-date=2026-10-25|website=Osnovna škola &quot;Dobošnica&quot; u Dobošnici|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

[[Wehrmacht|Njemački vojnici]] su 15. aprila 1941. godine prošli kroz Dobošnicu. Dobošnica je izdržala samo 11 dana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Veliki broj stanovnika stupa u redove [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Partizana]]. Prvo oslobođivanje Dobošnice uslijedilo je 1. oktobra 1943. godine, ali su je Nijemci zauzeli ponovo par mjeseci kasnije. Konačno oslobođivanje uslijedilo je 13. septembra 1944. godine. 

Vrlo brzo poslije završetka rata nastupa ubrzani razvoj Dobošnice. 1948. godine izgrađen je Dom kulture. Izgrađena je kolska radionica za opravak vagona 1950. godine, gdje nalazi posao oko 300 radnika. U oktobru 1969. godine otvorena je nova osmogodišnja škola u Dobošnici koju je svečano otvorio naš književnik [[Meša Selimović]]. 1974. godine zemljotres je srušio mnoge kuće ali i stari Dom kulture. Za [[Međunarodni praznik rada|praznik rada]] 1984. godine otvoren je novi Dom kulture. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2008-05-13|title=Historijat škole|url=https://skoladobosnica.wordpress.com/2008/05/13/historijat-skole/|access-date=2026-10-25|website=Osnovna škola &quot;Dobošnica&quot; u Dobošnici|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

Razvoj Dobošnice zaustavljen je do sada najvećom katastrofom. 19. maja 1992. godine četničke snage sa Ozrena izvršile su agresiju na Dobošnicu. Doboščani su se nalazili na dvije fronte : Ozrensku i Smolućku. 29. augusta 1992. godine probijena je linija odbrane. Selo je bilo popaljeno do temelja a mnogi građani ubijeni. Od oko 750 kuća koje su bile spaljene, obnovljene su skoro sve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-08-19|title=20 godina šutnje o zločinu u u Dobošnici|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/dvadeset-godina-sutanja-o-zlocinu-u-dobosnici/24680681.html|access-date=2026-10-25}}&lt;/ref&gt;

==Stanovništvo==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Dobošnica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|3438 (93,75 %) 
|3508 (94,75 %)
|2864 (98,14 %)
|-
|'''Srbi''' 
|32 (0,87 %) 
|49 (1,32 %)
|16 (0,54 %)
|-
|'''Hrvati'''
|9 (0,24 %)
|4 (0,10 %)
|2 (0,06 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|108 (2,94 %)
|130 (3,51 %)
|7 (0,23 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|80 (2,18 %)
|11 (0,29 %)
|29 (0,99 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3667'''
|'''3702'''
|'''2918'''
|}

==Izvori==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
* Knjiga: &quot;Dva prva popisa Zvorničkog Sandžaka 1519. i 1533. - Adem Handžić&quot;
* internet - izvor, &quot;Naselje Dobošnica u drugoj polovini 19. stoljeća - Semir Hadžimusić

{{mrva-naselje BiH}}


{{Lukavac}}
[[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]]</text>
      <sha1>c3d2j062mrc2sywemnq3a55ek2ttpo2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>N-torka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104797</id>
    <revision>
      <id>7623988</id>
      <parentid>6219564</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:27:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8992" sha1="t2hufu85mwrb7vlmqhprsezb9jrbepu" xml:space="preserve">U [[matematika|matematici]], '''n-torka''' (engl. ''tuple'') je [[konačan skup|konačan]] [[niz]] (također poznat kao &quot;uređena lista&quot;) od &lt;cite&gt;n&lt;/cite&gt; objekata, svaki od kojih je specificiranog tipa. Primjerice, &quot;četvorka&quot; s komponentama OSOBA, DAN, MJESEC i GODINA se može rabiti za bilježenje zapisa da je određena osoba rođena određenog dana određenog mjeseca određene godine. 

N-torke se rabe za opis matematičkih objekata koji se sastoje od specificiranih dijelova. Primjerice, [[usmjereni graf]] je definiran kao n-torka (''V'', ''E'') pri čemu je ''V'' skup vrhova (čvorova) i ''E'' podskup od ''V'' &amp;times; ''V'' koji označuje bridove. Tip prvog objekta jest &quot;skup vrhova&quot; dok je tip drugog &quot;skup bridova&quot;.

== Imena n-torki ==

Naziv &quot;torka&quot; se u hrvatskom jeziku ne rabi, već gotovo isključivo &quot;n-torka&quot; označujući duljinu od n elemenata. 2-torka se zove ''dvojka'' ili ''par'', 3-torka je ''trojka'' i tako dalje. ''N'' može biti bilo koji nenegativni cijeli broj. Primjerice, [[kompleksni broj]] može biti predstavljen dvojkom, i [[kvaternion]] može biti predstavljen četvorkom. 

== Formalne definicije ==

Glavna svojstva koja razlikuju n-torku od, na primjer, [[skup]]a, su:

# n-torka može sadržavati objekt više nego jednom, i
# objekti se mogu pojavljivati u određenom redoslijedu.

Valja uočiti da (1) razlikuje n-torku od [[uređeni skup|uređenog skupa]] i da (2) razlikuje n-torku od [[multiskup]]a. Ovo je često formalizirano dajući sljedeće pravilo za jednakost dvaju ''n''-torki:

: (''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …,''a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'') = (''b''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''b''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …, ''b&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'') &amp;harr; ''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; = ''b''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = ''b''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …, ''a''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; = ''b''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;.

Budući da je ''n''-torka indeksirana brojevima 1…''n'' (ili 0…''n''-1), može se shvatiti kao [[funkcija (matematika)|funkcija]] koja preslikava iz podskupa od [[prirodni broj|ℕ]]:

: (''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …,''a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'') ≡ ''f''&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;: ℕ&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt; → A: ''i'' ↦ ''a&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''.

Drugi je način formaliziranja n-torki preslikavanjem u primitivnije konstrukte [[teorija skupova|teorije skupova]] kao što je [[uređeni par]]. Primjerice, ''n-''torka (s ''n'' &gt; 2) se može definirati kao [[uređen par]] svojeg prvog elementa i (''n''&amp;minus;1)-torke koja sadrži sve ostale:

: (''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …, ''a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'') = (''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, (''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, …, ''a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;''))

Rabeći uobičajenu definiciju [[uređeni par|uređenog para]] teorijom skupova i predstavljajući praznu n-torku (0-torku) praznim skupom, slijedi sljedeća induktivna definicija:
# 0-torka (tj. prazna n-torka) je predstavljena sa {{unicode|&amp;empty;}}
# ako je ''x'' ''n-''torka tada &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;''a''&lt;nowiki&gt;}, {&lt;/nowiki&gt;''a'', ''x''&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; je (''n'' + 1)-torka.

Rabeći ovu definiciju, (1,2,2) bi bilo

: (1,(2,(2,{{unicode|∅}}))) = (1,(2, &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;2}, {2, {{unicode|∅}}}} )) = (1, {{2}, {2, {{2}, {2, {{unicode|&amp;empty;}}}}}} ) = {{1}, {1, {{2}, {2, {{2}, {2, {{unicode|&amp;empty;}}}}}}}}

Ovdje postoji važna sličnost s [[Lisp (programski jezik)|Lispom]] koji je izvorno koristio apstrakciju uređenog para kako bi induktivno stvorio strukture ''n-''torki i listi:
# istaknuti simbol NIL predstavlja praznu listu;
# ako je ''X'' lista i ''A'' proizvoljna vrijednost, tada par (''A'' ''X'') predstavlja listu s ''glavom'' (tj. prvim elementom) ''A'' i ''repom'' (tj. ostatkom liste bez glave) ''X''.

== Uporaba u računarstvu ==

U [[računarstvo|računarstvu]], ''n-torka'' ima tri različita značenja. Tipično u [[funkcijski programski jezik|funkcijskim]] i nekim drugim [[programski jezik|programskim jezicima]], n-torka je podatkovni objekt koji sadrži nekoliko drugih objekata, sličan matematičkoj n-torci. Takav objekt je također poznat kao [[kompozicija objekta|zapis]].&lt;ref&gt;[https://www.techopedia.com/definition/1251/tuple-database Techopedia Tuple (Database)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

===Programski jezik Eiffel===

[[Eiffel (programski jezik)|Programski jezik Eiffel]] ima ugrađenu podršku za n-torke. Tip

   TUPLE [X, Y, Z]

ima, kao svoje vrijednosti, n-torke od tri ili više elemenata, od kojih je prvi tipa X, drugi tipa Y i treći tipa Z.
Ovo također može biti napisano rabeći oznake (''tag''):

   TUPLE [oznaka1: X, oznaka2: Y, oznaka3: Z]

bez utjecaja na rezultirajući tip. Stvarna n-torka, koja odgovara ovom tipu, je zapisana rabeći uglate zagrade, primjerice

    [x1, y1, z1]

pri čemu je x1 tipa X itd. Ako je t takva n-torka, njenim se elementima može pristupiti rabeći oznake, npr. t.oznaka1 itd.; kao i postaviti na isti način, npr. t.oznaka2 := y2 što zamjenjuje drugi element, tipa Y, vrijednošću y2. Vrijednosti tipa TUPLE [X, Y, Z] može biti dodijeljena varijabla istog tipa ali također i ona tipa TUPLE [X, Y] ili TUPLE [X], ili samo TUPLE što pokriva sve n-torke. Ovo se može ostvariti zahvaljujući definiciji da TUPLE [X, Y], primjerice, pokriva nizove od ''barem'' (mjesto ''točno'') dva elementa, za prva dva od dana tipa. Tipovi n-torki se dobro uklapaju u objektno orijentirani kontekst, gdje štede pisanje u klasu u slučaju gdje je sve što je potrebno jest jednostavni niz vrijednosti s pridruženim mehanizmima dohvata i postavljanja za svako polje.

=== Programski jezik C++ ===

U programskom jeziku [[C++|C++ 11]] podržan je &lt;code&gt;tuple&lt;/code&gt;.&lt;ref&gt;[http://en.cppreference.com/w/cpp/utility/tuple CPP Reference std::tuple]&lt;/ref&gt;
&lt;!-- je li ova referenca potrebna? --&gt;

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;cpp&quot;&gt;
#include &lt;tuple&gt;
#include &lt;iostream&gt;
#include &lt;string&gt;
 
int main()
{
    // izradi novi 'tuple' s tri komponente (decimalni broj 3.8, znak A, niz znakova &quot;Lisa Simpson&quot;)
    auto student0 = std::make_tuple(3.8, 'A', &quot;Lisa Simpson&quot;);
    std::cout &lt;&lt; &quot;ID: 0, &quot;
              // ispisi 0. clan student0
              &lt;&lt; &quot;GPA: &quot; &lt;&lt; std::get&lt;0&gt;(student0) &lt;&lt; &quot;, &quot;
              // ispisi 1. clan student0
              &lt;&lt; &quot;grade: &quot; &lt;&lt; std::get&lt;1&gt;(student0) &lt;&lt; &quot;, &quot;
              // ispisi 2. clan student0
              &lt;&lt; &quot;name: &quot; &lt;&lt; std::get&lt;2&gt;(student0) &lt;&lt; '\n';
 
    double gpa1;
    char grade1;
    std::string name1;
    // izradi 'tuple' s tri komponente (decimalni broj 2.9, znak C, niz znakova &quot;Milhouse Van Houten&quot;)
    // zatim raspodijeli komponente po varijablama gpa1 (tipa decimalni broj), grade1 (tipa znak) te name1 (tipa niz znakova)
    std::tie(gpa1, grade1, name1) = std::make_tuple(2.9, 'C', &quot;Milhouse Van Houten&quot;);
    std::cout &lt;&lt; &quot;ID: 1, &quot;
              // ispisi vrijednost varijable gpa1
              &lt;&lt; &quot;GPA: &quot; &lt;&lt; gpa1 &lt;&lt; &quot;, &quot;
              // ispisi vrijednost varijable grade1
              &lt;&lt; &quot;grade: &quot; &lt;&lt; grade1 &lt;&lt; &quot;, &quot;
              // ispisi vrijednost varijable name1
              &lt;&lt; &quot;name: &quot; &lt;&lt; name1 &lt;&lt; '\n';
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
=== Modeliranje informacija ===

S inherentnim svojstvima para Ime/Vrijednost, skupa sa strukturiranom i uređenom naravi, naziv 'n-torka' se prirodno proširuje za porabu u modeliranju informacija i definiciji baza podataka.

Primjerice, XML n-torke predstavljaju strukture n-torki Ime/Vrijednost.
Slijedi primjer XML n-torke:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;xml&quot;&gt;   &lt;ime&gt;Vrijednost&lt;/ime&gt;&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Imena polja ===

U nekim jezicima, napose u [[teorija baza podatka|teoriji baza podataka]], n-torka je definirana kao konačna funkcija koja preslikava imena polja u određene vrijednosti. Svrha joj je ista kao u matematici, da indicira da se određeni entitet ili objekt sastoji od određenih dijelova i/ili ima određena svojstva, s tim da su ovdje ti dijelovi identificirani jedinstvenim imenom polja a ne pozicijom, što često vodi ka prijemčivijoj notaciji. Općenit naziv za ovakav konstrukt jest [[asocijativni niz]] - drugi programski jezici imaju druga imena za ovaj koncept.

Mali primjer n-torke bi bio:
: ( igrač : &quot;Ivan&quot;, bodovi : 25 )
što predstavlja funkciju koja preslikava ime polja &quot;igrač&quot; u string &quot;Ivan&quot; i ime polja &quot;bodovi&quot; u broj 25. Valja uočiti da je redoslijed dijelova n-torke nebitan, te da stoga može biti napisana kao:
: ( bodovi : 25, igrač : &quot;Ivan&quot; )
U relacijskom su modelu takve n-torke obično korištene za predstavljanje jednog iskaza - u ovom slučaju postoji jedan igrač imena &quot;Ivan&quot; i bodova &quot;25&quot;.

U programskim su jezicima n-torke korištene za oblikovanje podatkovnih struktura. Primjerice, sljedeće bi mogla biti struktura koja predstavlja čvor u [[vezana list|dvostruko vezanoj listi]]:
: ( vrijednost : 16, prethodni-čvor : 1174782, sljedeći-čvor : 1174791 )

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20050527093528/http://home.comcast.net/~igpl/NWR.html Prefiksi i riječi zasnovane na latinskim imenima brojeva (engl.)]

== Izvori == &lt;!-- ne znam je li vanjske poveznice prije izvora ??? --&gt;
{{izvori}}

[[Kategorija:Matematička notacija]]</text>
      <sha1>t2hufu85mwrb7vlmqhprsezb9jrbepu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105588</id>
    <revision>
      <id>7624067</id>
      <parentid>7243026</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <comment>Wikiveze, kategorije, izvori</comment>
      <origin>7624067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9744" sha1="fzhs06cbroetsa2kdjdbts308w818b4" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Sveučilište u Osijeku&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:UNIOS grb.svg|150px|Grb Sveučilišta]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;hr /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovano&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[1975.]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Tip:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;javno&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Fakulteti:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;18&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!Broj studenata:
|15 996 (2018./2019.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Broj studenata prema ustanovi izvođača Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci (2013/14 - 2018/19)|url=https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/2113-broj-studenata-prema-ustanovi-izvodaca-sveucilista-u-zagrebu-splitu-osijeku-i-rijeci-2013-14-2017-18|access-date=2022-02-09|website=www.azvo.hr|archive-date=16. lipnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230616185055/https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/2113-broj-studenata-prema-ustanovi-izvodaca-sveucilista-u-zagrebu-splitu-osijeku-i-rijeci-2013-14-2017-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Mjesto:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Osijek]], [[Hrvatska]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Web stranica&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[http://Www.unios.hr www.unios.hr]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|}{{tab-predl|sveučilište}}
 
'''Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku''' smješteno je u gradu [[Osijek]]u, središtu hrvatske istočne [[Slavonija|Slavonije]]. Ono je po starosti treće hrvatsko sveučilište i četvrto po veličini u zemlji. Osnovano je [[1975.]] godine i danas obuhvaća 16 zasebnih cjelina. Od 1990. godine u nazivu nosi i ime [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].

Dan ovoga sveučilišta obilježava se [[31. svibnja]].

== Povijest ==
U Osijeku je 1707. godine osnovana prva [[Visoko obrazovanje|visokoškolska ustanova]], i to bogoslovna visoka škola. 
Ona započinje svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao ''Studium Philosophicum Essekini'' (Osječki studij filozofije), trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište [[filozofija|filozofije]].

Ono je 1735. godine spojeno s Učilištem [[teologija|teologije]] u Osijeku, te je time pod okriljem [[franjevci|franjevaca]] osnovan Teološki fakultet pod nazivom ''Studium generale theologicum primae classis'' (Opći studij teologije prvog razreda).

Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine. Nakon što je [[26. ožujka]] [[1975.]] godine [[Hrvatski sabor]] donio ''Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku'', dva mjeseca kasnije - 31. svibnja 1975. godine - potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku. U njemu su sjedinjeni - [[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]], Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, [[Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu|Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba]] za studij [[strojarstvo|strojarstva]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], Pedagoška akademija u Osijeku, [[Muzička akademija u Zagrebu]] za Odjel glazbe u Osijeku, [[Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek|Gradska knjižnica]] i [[Povijesni arhiv u Osijeku]].

Od tada, Sveučilište u Osijeku je napredovalo.

Ekonomski fakultet osnovan je 1961. godine, a studij Prava u okviru rada Ekonomskoga fakulteta u Osijeku započinje 1973. godine. Pravni fakultet osamostaljuje se 1975. godine, 1976. godine osniva se [[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]], a 1977. i [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoški fakultet]]. 1979. godine osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij [[medicina|medicine]] u Osijeku, koji je 1998. prerastao u [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]] u Osijeku. Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih znanosti, 1990. Studij [[elektrotehnika|elektrotehnike]] prerastao je u [[Elektrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehnički fakultet]].

Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvih višestranačkih izbora 1990.]] uslijedio je proces preimenovanja Sveučilišta koji je bio povezan s prijavljivanjem projekta [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH]] &quot;Corpus Strossmayeranum&quot;. Voditelj projekta je bio ratni [[rektor]] Sveučilišta Stanislav Marijanović,&lt;ref name=&quot;Kuzmic&quot;&gt;{{Cite web|last=Kuzmič |first=Peter |authorlink=Peter Kuzmič |title=Otišao je najznačajniji hrvatski strossmayerolog |date=2019-07-21 |publisher=Autograf |location=Zagreb |url=https://autograf.hr/otisao-je-najznacajniji-hrvatski-strossmayerolog/ |ISSN=1849-143X |accessdate=2023-12-25|archive-date=2026-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20261026024406/https://autograf.hr/otisao-je-najznacajniji-hrvatski-strossmayerolog/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; a realiziran je u suradnji s dvoje 1990. godine zaposlenih istraživača – njegovim nasljednikom Milovanom Tatarinom&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/487_2.8.pdf |title=Rektorat – UNIOS: Milovan Tatarin – Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost |access-date=2024-01-08 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i jezikoslovkom [[Snježana Kordić|Snježanom Kordić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9177&amp;podaci=projekti&amp;sifprojekat=9545 |title=Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Snježana Kordić – Projekti |access-date=2024-01-08 |archive-date=2019-11-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191118220507/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9177&amp;podaci=projekti&amp;sifprojekat=9545 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; – koji su svi doprinosili održavanju velikog međunarodnog znanstvenog skupa o Strossmayeru krajem 1990. godine.&lt;ref name=&quot;Kuzmic&quot;/&gt; Referati su uknjiženi u zborniku sa skupa,&lt;ref&gt;{{KGZ|id= 63009016}}&lt;/ref&gt; a 1990. godine nakon što je održan skup Sveučilišna skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.unios.hr/wp-content/uploads/2023/01/NOVI-STATUT-01-2023-1.pdf |title=Članak 2. Statuta Sveučilišta |date=2023 |access-date=2023-06-09 |url-status=live|quote=Sveučilište u Osijeku nastavljajući tradiciju tri stoljeća visokog obrazovanja u Osijeku od 1707. godine, osnovano je 31. svibnja 1975. godine, a od 1990. godine nosi naziv Josipa Jurja Strossmayera, velikog Osječanina, biskupa, prosvjetitelja, političara, velikog dobrotvora, humaniste, vizionara i zasigurno jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20. stoljeće.}}&lt;/ref&gt;

Osječki senat, 2020. godine donosi jednoglasnu odluku o izdvajanju [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskoga fakulteta u Slavonskom Brodu]], Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti-dislocirani studij Slavonski Brod i studentskog centra Slavonski Brod koji postaju sastavom [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|brodskog sveučilišta]].

Od 2016. godine djeluje [[Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku|Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo]]. Šestogodišnji program zasnovan je na ljubljanskom uzoru, za razliku od riječke i zagrebačke Stomatologije. Fakultet i Dom zdravlja Osječko-baranjske županije planiraju osnovati slavonski centar dentalne medicine. Dio s ambulantama napravljen je do kraja srpnja 2020. u zgradi fakulteta, a drugi se dio planira u dvorišnom objektu. Sve je u prostoru bivše garaže za tenkove bivše vojarne.&lt;ref&gt;Marina Gantar/Regionalni dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/637492/fakultet-za-dentalnu-medicinu-i-zdravstvo-meu-novijim-sastavnicama-osjeckog-sveucilista ''Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo među novijim sastavnicama osječkog Sveučilišta ''] HRT. 24. srpnja 2020.. Pristupljeno 30. rujna 2020. &lt;/ref&gt;

== Sastavnice ==
Sveučilište u Osijeku danas obuhvaća sljedeće sastavnice:

* [[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]]
* [[Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku|Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija]]
* [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet]]
* [[Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku|Građevinski i arhitektonski fakultet]]
* [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]]
* Kineziološki fakultet
* [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]]
* Fakultet dentalne medicine i zdravstva
* [[Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]]
* Pravni fakultet
* [[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]]
* Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
* Fakultet primijenjene matematike i informatike
* Odjel za fiziku
* Odjel za biologiju
* Odjel za kemiju
* [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademija za umjetnost i kulturu]]

== Rektori ==
Rektori sveučilišta do danas su bili:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Vidaković|first=Saša|date=2015-07-03|title=O Sveučilištu ukratko: Rektorat|url=https://www.unios.hr/o-sveucilistu/o-sveucilistu-ukratko/|url-status=live|access-date=2025-06-23|website=Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* Petar Anić

* Dragutin Rilke

* Ivan Mecanović

* Aleksandar Šolc

* Stanislav Marijanović

* Josip Planinić

* [[Gordana Kralik]]

* Željko Turkalj

* [[Vlado Guberac]]

== Studenti ==
* [[Duhos]], zajednica studenata

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.unios.hr/ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek]

{{Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku}}
{{Hrvatska sveučilišta}}

[[Kategorija:Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku| ]]
[[Kategorija:Hrvatska sveučilišta]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>fzhs06cbroetsa2kdjdbts308w818b4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624104</id>
      <parentid>7624067</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <comment>Novi rektor + ref</comment>
      <origin>7624104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10637" sha1="ns6upgw4kb3apr404f4r53qiyuuab7p" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Sveučilište u Osijeku&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:UNIOS grb.svg|150px|Grb Sveučilišta]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;hr /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovano&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[1975.]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Tip:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;javno&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Fakulteti:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;18&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!Broj studenata:
|15 996 (2018./2019.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Broj studenata prema ustanovi izvođača Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci (2013/14 - 2018/19)|url=https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/2113-broj-studenata-prema-ustanovi-izvodaca-sveucilista-u-zagrebu-splitu-osijeku-i-rijeci-2013-14-2017-18|access-date=2022-02-09|website=www.azvo.hr|archive-date=16. lipnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230616185055/https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/2113-broj-studenata-prema-ustanovi-izvodaca-sveucilista-u-zagrebu-splitu-osijeku-i-rijeci-2013-14-2017-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Mjesto:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Osijek]], [[Hrvatska]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Web stranica&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[http://Www.unios.hr www.unios.hr]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|}{{tab-predl|sveučilište}}
 
'''Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku''' smješteno je u gradu [[Osijek]]u, središtu hrvatske istočne [[Slavonija|Slavonije]]. Ono je po starosti treće hrvatsko sveučilište i četvrto po veličini u zemlji. Osnovano je [[1975.]] godine i danas obuhvaća 16 zasebnih cjelina. Od 1990. godine u nazivu nosi i ime [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].

Dan ovoga sveučilišta obilježava se [[31. svibnja]].

== Povijest ==
U Osijeku je 1707. godine osnovana prva [[Visoko obrazovanje|visokoškolska ustanova]], i to bogoslovna visoka škola. 
Ona započinje svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao ''Studium Philosophicum Essekini'' (Osječki studij filozofije), trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište [[filozofija|filozofije]].

Ono je 1735. godine spojeno s Učilištem [[teologija|teologije]] u Osijeku, te je time pod okriljem [[franjevci|franjevaca]] osnovan Teološki fakultet pod nazivom ''Studium generale theologicum primae classis'' (Opći studij teologije prvog razreda).

Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine. Nakon što je [[26. ožujka]] [[1975.]] godine [[Hrvatski sabor]] donio ''Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku'', dva mjeseca kasnije - 31. svibnja 1975. godine - potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku. U njemu su sjedinjeni - [[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]], Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, [[Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu|Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba]] za studij [[strojarstvo|strojarstva]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], Pedagoška akademija u Osijeku, [[Muzička akademija u Zagrebu]] za Odjel glazbe u Osijeku, [[Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek|Gradska knjižnica]] i [[Povijesni arhiv u Osijeku]].

Od tada, Sveučilište u Osijeku je napredovalo.

Ekonomski fakultet osnovan je 1961. godine, a studij Prava u okviru rada Ekonomskoga fakulteta u Osijeku započinje 1973. godine. Pravni fakultet osamostaljuje se 1975. godine, 1976. godine osniva se [[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]], a 1977. i [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoški fakultet]]. 1979. godine osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij [[medicina|medicine]] u Osijeku, koji je 1998. prerastao u [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]] u Osijeku. Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih znanosti, 1990. Studij [[elektrotehnika|elektrotehnike]] prerastao je u [[Elektrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehnički fakultet]].

Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvih višestranačkih izbora 1990.]] uslijedio je proces preimenovanja Sveučilišta koji je bio povezan s prijavljivanjem projekta [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH]] &quot;Corpus Strossmayeranum&quot;. Voditelj projekta je bio ratni [[rektor]] Sveučilišta Stanislav Marijanović,&lt;ref name=&quot;Kuzmic&quot;&gt;{{Cite web|last=Kuzmič |first=Peter |authorlink=Peter Kuzmič |title=Otišao je najznačajniji hrvatski strossmayerolog |date=2019-07-21 |publisher=Autograf |location=Zagreb |url=https://autograf.hr/otisao-je-najznacajniji-hrvatski-strossmayerolog/ |ISSN=1849-143X |accessdate=2023-12-25|archive-date=2026-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20261026024406/https://autograf.hr/otisao-je-najznacajniji-hrvatski-strossmayerolog/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; a realiziran je u suradnji s dvoje 1990. godine zaposlenih istraživača – njegovim nasljednikom Milovanom Tatarinom&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/487_2.8.pdf |title=Rektorat – UNIOS: Milovan Tatarin – Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost |access-date=2024-01-08 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i znanstvenicom&lt;ref&gt;{{cite web|author=T.M. |date=2022-08-02 |title=Notable people: Vida, Mandžo, Šovagović... Znate li tko je najpoznatiji u vašem slavonskom mjestu? |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo-lifestyle/4265228/vida-mandzo-sovagovic-znate-li-tko-je-najpoznatiji-u-vasem-slavonskom-mjestu/ |publisher=SiB.hr |agency=[[RTL (Hrvatska)]]|location=Zagreb|archivedate=2022-08-03 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220803123005/https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo-lifestyle/4265228/vida-mandzo-sovagovic-znate-li-tko-je-najpoznatiji-u-vasem-slavonskom-mjestu/ |accessdate=2023-11-02}}&lt;/ref&gt; [[Snježana Kordić|Snježanom Kordić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9177&amp;podaci=projekti&amp;sifprojekat=9545 |title=Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Snježana Kordić – Projekti |access-date=2024-01-08 |archive-date=2019-11-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191118220507/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9177&amp;podaci=projekti&amp;sifprojekat=9545 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; – koji su svi doprinosili održavanju velikog međunarodnog znanstvenog skupa o Strossmayeru krajem 1990. godine.&lt;ref name=&quot;Kuzmic&quot;/&gt; Referati su uknjiženi u zborniku sa skupa,&lt;ref&gt;{{KGZ|id= 63009016}}&lt;/ref&gt; a 1990. godine nakon što je održan skup Sveučilišna skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.unios.hr/wp-content/uploads/2023/01/NOVI-STATUT-01-2023-1.pdf |title=Članak 2. Statuta Sveučilišta |date=2023 |access-date=2023-06-09 |url-status=live|quote=Sveučilište u Osijeku nastavljajući tradiciju tri stoljeća visokog obrazovanja u Osijeku od 1707. godine, osnovano je 31. svibnja 1975. godine, a od 1990. godine nosi naziv Josipa Jurja Strossmayera, velikog Osječanina, biskupa, prosvjetitelja, političara, velikog dobrotvora, humaniste, vizionara i zasigurno jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20. stoljeće.}}&lt;/ref&gt;

Osječki senat, 2020. godine donosi jednoglasnu odluku o izdvajanju [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskoga fakulteta u Slavonskom Brodu]], Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti-dislocirani studij Slavonski Brod i studentskog centra Slavonski Brod koji postaju sastavom [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|brodskog sveučilišta]].

Od 2016. godine djeluje [[Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku|Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo]]. Šestogodišnji program zasnovan je na ljubljanskom uzoru, za razliku od riječke i zagrebačke Stomatologije. Fakultet i Dom zdravlja Osječko-baranjske županije planiraju osnovati slavonski centar dentalne medicine. Dio s ambulantama napravljen je do kraja srpnja 2020. u zgradi fakulteta, a drugi se dio planira u dvorišnom objektu. Sve je u prostoru bivše garaže za tenkove bivše vojarne.&lt;ref&gt;Marina Gantar/Regionalni dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/637492/fakultet-za-dentalnu-medicinu-i-zdravstvo-meu-novijim-sastavnicama-osjeckog-sveucilista ''Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo među novijim sastavnicama osječkog Sveučilišta ''] HRT. 24. srpnja 2020.. Pristupljeno 30. rujna 2020. &lt;/ref&gt;

== Sastavnice ==
Sveučilište u Osijeku danas obuhvaća sljedeće sastavnice:

* [[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]]
* [[Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku|Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija]]
* [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet]]
* [[Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku|Građevinski i arhitektonski fakultet]]
* [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]]
* Kineziološki fakultet
* [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]]
* Fakultet dentalne medicine i zdravstva
* [[Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]]
* Pravni fakultet
* [[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]]
* Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
* Fakultet primijenjene matematike i informatike
* Odjel za fiziku
* Odjel za biologiju
* Odjel za kemiju
* [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademija za umjetnost i kulturu]]

== Rektori ==
Rektori sveučilišta do danas su bili:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Vidaković|first=Saša|date=2015-07-03|title=O Sveučilištu ukratko: Rektorat|url=https://www.unios.hr/o-sveucilistu/o-sveucilistu-ukratko/|url-status=live|access-date=2025-06-23|website=Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* Petar Anić

* Dragutin Rilke

* Ivan Mecanović

* Aleksandar Šolc

* Stanislav Marijanović

* Josip Planinić

* [[Gordana Kralik]]

* Željko Turkalj

* Vlado Guberac

* Drago Šubarić&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.unios.hr/izabran-novi-rektor-sveucilista-u-osijeku-za-mandatno-razdoblje-2025-2029/ |title=Izabran novi rektor Sveučilišta u Osijeku za mandatno razdoblje 2025.-2029. |date=2025-02-20 |access-date=2026-04-09 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Studenti ==
* [[Duhos]], zajednica studenata

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.unios.hr/ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek]

{{Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku}}
{{Hrvatska sveučilišta}}

[[Kategorija:Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku| ]]
[[Kategorija:Hrvatska sveučilišta]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>ns6upgw4kb3apr404f4r53qiyuuab7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manchester City F.C.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>113371</id>
    <revision>
      <id>7623850</id>
      <parentid>7578607</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:54:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7669" sha1="pgao6vjql4glacgdbyqgyah7vglpk4q" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = Manchester City
| slika              = Manchester City FC badge (1).svg
| puno ime           = Manchester City Football Club
| nadimak            = ''The Citizens (građani)''&lt;br&gt;''The Blues (plavi)''&lt;br&gt;''City (grad)''&lt;br&gt;Man City (Skraćeno)
| godina osnivanja   = [[1880.]] kao St. Mark's (West Gorton)
| igralište          = [[Etihad Stadium]], [[Manchester]]
| navijači           =
| kapacitet stadiona = 61.038&lt;ref&gt;{{cite web |title=Next season's stages 🏟️🤩
|url= https://x.com/premierleague/status/2066889039584600109|access-date=16 June 2026 |website=x.com |date=16 June 2026}}&lt;/ref&gt;
| direktor           = {{Z|UAE}} Khaldoon Al Mubarak
| trener             = {{Z|ITA}} [[Enzo Maresca]]
| liga               = [[FA Premier liga]]
| sezona             = [[FA Premier liga 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 2.
| trenutačna sezona  = 
| igrači             = 
| pattern_la1 = _mancity2627h
| pattern_b1 = _mancity2627h
| pattern_ra1 = _mancity2627h
| pattern_sh1 = _mancity2627h
| pattern_so1 = _mancity2627hl
| leftarm1 = 98C6EB
| body1 = 98C6EB
| rightarm1 = 98C6EB
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = 1C214F
| pattern_la2 = _mancity2526a
| pattern_b2 = _mancity2526a
| pattern_ra2 = _mancity2526a
| pattern_sh2 = _mancity2526a
| pattern_so2 = _mancity2526al
| leftarm2 = 101010
| body2 = 101010
| rightarm2 = 101010
| shorts2 = 101010
| socks2 = 101010
| pattern_la3 = _mancity2526t
| pattern_b3 = _mancity2526t
| pattern_ra3 = _mancity2526t
| pattern_sh3 = _mancity2526t
| pattern_so3 = _mancity2526tl
| leftarm3 = dce0eb
| body3 = dce0eb
| rightarm3 = dce0eb
| shorts3 = dce0eb
| socks3 = 9cff66
}}
'''Manchester City Football Club''' [[Engleska|engleski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Manchester]]a. Trenutačno igra u engleskoj [[FA Premier liga|FA Premier ligi]], prvom rangu [[Engleski nogometni sustav liga|engleskoga nogometa.]] Klub je osnovan [[1880.]] godine kao '''St. Marks (West Gorton)''', [[1887.]] postaje '''Ardwick Association Football Club''' prije nego što je 16. travnja [[1894.]] promijenio ime u Manchester City FC.

[[FA Premier liga|Državno prvenstvo]] osvajao je osam puta, [[FA kup]] osam puta te jednom [[Kup pobjednika kupova]], [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], [[UEFA Superkup]] i [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]. Najuspješnije razdoblje kluba bilo je kasnih [[1960-ih]] i ranih [[1970-ih]], kada su osvojili nekoliko prestižnih trofeja pod vodstvom [[Joe Mercer|Joea Mercera]], s igračima poput [[Colin Bell|Colina Bella]] i [[Francis Lee|Francisa Leeja]]. Tijekom [[1990-ih]] klub je dva puta u tri godine ispadao u niži rang natjecanja, te su čak igrali u engleskoj [[League One|trećoj ligi]]. Međutim, od tada su znatno napredovali, posebice ulaskom krupnog kapitala u klub te zadnjih godina City igra važnu ulogu u engleskom Premiershipu.

Od [[2007.]] godine predsjednik kluba bio je bivši [[tajland]]ski premijer [[Thaksin Shinawatra]], koji je kupio većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 milijuna [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće je godine klub kupila privatna tvrtka iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 210 milijuna funti. Trenutačni vlasnik kluba je [[Mansour bin Zayed Al Nahyan]]. 

Klub je poznat po svom stadionu ([[City of Manchester Stadium|Etihad Stadium]]) koji je izgrađen [[2002.]] godine. Prvi put su zaigrali na Etihadu u sezoni 2003./04.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.stadiumguide.com/cityofmanchester/ |title=City of Manchester Stadium Guide}}&lt;/ref&gt;

==Rivalstva==
Najveće Cityjevo rivalstvo je s njihovim sugrađanima [[Manchester United]]om. Oni igraju takozvani [[Manchesterski derbi]], no ipak više ljudi iz [[Manchester]]a navija za City nego za United. 

U zadnjih nekoliko godina City je razvio rivalstvo s [[Liverpool F.C.|Liverpool]]om zbog toga što se ova dva kluba često bore za naslov.

Manchester City također ima lokalna rivalstva s [[Bolton Wanderers]]ima, [[Oldham Athletic]]om i [[Stockport County]]jem.

== Klupski uspjesi ==
=== Domaći uspjesi ===
[[FA Premier liga|Englesko prvenstvo/FA Premier liga]]:
* Prvak (10): {{sezona wp|Football League|1936./37.}},  {{sezona wp|Football League|1967./68.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2011./12.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2013./14.|2013./14.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2017./18.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2018./19.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2020./21.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2021./22.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2022./23.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2023./24.}}
* Drugi (7): 1904., 1921., 1977., {{sezona wp|FA Premier liga|2012./13.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2014./15.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2019./20.}}, {{sezona wp|FA Premier liga|2025./26.}}

[[Football League Championship|Prva divizija]]:
* Prvak (7): 1899., 1903., 1910., 1928., 1947., 1966., 2002. (rekorderi sa 7 naslova)
* Drugi (4): 1896., 1951., 1989., 2000.

[[League One|Druga divizija]]:
* Pobjednici doigravanja 1999.

[[FA kup]]:
* Prvak (8): 1904., 1934., 1956., 1969., 2011., 2019., 2023., 2026.
* Finalist (7): 1926., 1933., 1955., 1981., 2013., 2024., 2025.

[[Carabao Cup|Liga-kup]]
* Osvajač (9): 1970., 1976., 2014., 2016., 2018., 2019., 2020., 2021., 2026.
* Finalist (1): 1974.

[[Charity Shield]]:
* Osvajač (7): 1937., 1968., 1972., 2012., 2018., 2019., 2024.
* Finalist (10): 1934., 1956., 1969., 1973., 2011., 2014., 2021., 2022., 2023., 2026.

Full Members kup:
* Finalist (1): 1986.

=== Međunarodni uspjesi ===
[[UEFA Liga prvaka]]:
* Osvajač (1): [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
* Doprvak (1): [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]

[[Kup pobjednika kupova]]:
* Osvajač  (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1969./1970.|1969./70.]]

[[UEFA Superkup]]:
*  Osvajač (1): [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]

[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]:
*  Osvajač (1): [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2023.|2023.]]

== Rekordi ==

*'''Najviša ligaška pobjeda''' – 11:3 protiv Lincoln Cityja (23. ožujka [[1895.]])
*'''Najviša pobjeda u FA kupu''' – 12:0 protiv Liverpool Stanleyja (4. listopada [[1890.]])
*'''Najviši poraz''' – 1:9 protiv Evertona (3. rujna [[1906.]])
*'''Najviši poraz u FA kupu''' – 0:6 protiv Preston North Enda (siječanj 1897.)
*'''Najviše gledatelja''' – 84.569 ''protiv Stoke Cityja (3. ožujka [[1934.]])
*'''Najviše ligaških nastupa''' – 561 + 3, [[Alan Oakes]] 1958. – 1976.
*'''Najviše nastupa''' – 668 + 4, [[Alan Oakes]] 1958. – 1976.
*'''Najbolji strijelac svih vremena''' – 178, [[Eric Brook]] 1928. – 1940.
*'''Najviše golova u jednoj sezoni''' – 52, [[Erling Haaland]] 2022./23.
*'''Najviše plaćen transfer''' – 100 milijuna funti [[Aston Villa|Aston Villi]] za [[Jack Grealish|Jacka Grealisha]], kolovoz 2021.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.skysports.com/football/news/11679/12372309/jack-grealish-manchester-city-sign-aston-villa-captain-for-100m |title=Jack Grealish ide u City}}&lt;/ref&gt;
*'''Najviša dobivena odšteta''' –  54,8 milijuna funti od [[FC Bayern München|Bayerna]] za [[Leroy Sané|Leroya Sanéa]], srpanj 2020.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.marca.com/en/football/international-football/2020/07/01/5efbc71ce2704ea2ae8b4568.html |title=Leroy Sane ide u Bayern}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.mcfc.co.uk/ Službena stranica] {{eng oznaka}}

{{Sastav - Manchester City F.C.}}
{{Momčadi FA Premier Lige}}
{{Pobjednici UEFA Lige Prvaka}}

[[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Manchesteru]]
[[Kategorija:Manchester City F.C.| ]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]]</text>
      <sha1>pgao6vjql4glacgdbyqgyah7vglpk4q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muratti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>118690</id>
    <revision>
      <id>7623954</id>
      <parentid>7222850</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:20:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2885" sha1="6y3iwp40ar14i6b6gpmd08y0029m7yd" xml:space="preserve">'''Muratti''' je godišnji muški [[nogomet]]ni susret, uveden 1905. &lt;br&gt;
Igraju ga međusobno izabrane vrste britanskih posjedâ s [[Kanalski otoci|Kanalskih otokâ]]: [[Guernsey]]a, [[Jersey]]a i [[Alderney]]a.

Nagrada je trofej imena &quot;Muratti Vase&quot; (Muratti vaza).&lt;br&gt;
Poznati engleski igrači [[Matthew Le Tissier]] i [[Graeme Le Saux]] su se borili za Muratti, igrajući za Guernsey i Jersey.&lt;br&gt; 
Otkad je natjecanje pokrenuto, susret za Muratti s igra na obama otocima naizmjence. Prekid je nastao samo u godinama od 1915. – 1919. i 1940. – 1946. zbog svjetskih ratova.&lt;br&gt;

Sudionice nastupaju u svojim nacionalnim bojama; Guernsey u zelenim i bijelim, Jersey u crvenim i bijelim te Alderney u plavim i bijelim.&lt;br&gt;

Cimandis je pokrovitelj od 2006. godine.

Danas Muratti ima i žensko i juniorsko natjecanje (Ladies' i Junior).

Jersey je pobijedio na natjecanju 48 puta, Guernsey 42 puta, a Alderney samo jednom (1920.).

2006. je Jersey osvojio Muratti pobjedom od 3:2. Treći pogodak za pobjedu je postigao Peter Vincenti ml. (sin trenutačnog jerseyjskog trenera).&lt;br&gt;
Jerseyjske redarstvene snage su poslije dale izvješća o nizu nasilnih izgreda koji su izbili između mjesnih takmaca, nakon susreta završnice 2006.

2007. se poluzavršnica igrala između Alderneyja i Guernseyja u subotu 17. ožujka. Ishod je bio 5:0 za Guernsey. Pobjednik je igrao protiv Jerseyja na stadionu [[Footes Lane Stadium|Footes Lane]] u nedjelju 6. svibnja. Rezultat završnice je bio 0:0, pa su se izvodili jedanaesterci, nakon kojih je pobijedio Jersey rezultatom 7:6.&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/jersey/content/articles/2007/05/06/football_muratti_2007_report_feature.shtml&lt;/ref&gt;

Iste godine se za ženski trofej igrao susret između Guernseyja i Jerseyja (Guernsey Ladies protiv Jersey Ladies), na stadionu Footes Lane u ponedjeljak 7. svibnja. Rezultat je bio 3:1 za Jersey, a svi pogodci su postignuti u produžetcima.&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/jersey/content/articles/2007/05/07/ladies_muratti_2007_result.shtml {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==
*[[alderneyjska nogometna reprezentacija]]
*[[guernseyjska nogometna reprezentacija]]
*[[jerseyjska nogometna reprezentacija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
* [http://www.murattivase.com/index.asp Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311064433/http://www.murattivase.com/index.asp |date=11. ožujka 2008. }}
* [http://www.rsssf.com/tablesm/muratti.html Rezultati Murattija od 1905.-2005.]
* [http://www.bbc.co.uk/jersey/content/articles/2006/05/01/muratti_2006_report_feature.shtml BBC] O Murattiju

[[Kategorija:Bailiwick Guernsey]]
[[Kategorija:Bailiwick Jersey]]
[[Kategorija:Britanska nogometna natjecanja]]
&lt;!--
[[Kategorija:Kanalski otoci]]
[[Kategorija:Šport na Guernseyju]]
[[Kategorija:Nogomet u Jerseyju]]
[[Kategorija:Alderney]]

--&gt;</text>
      <sha1>6y3iwp40ar14i6b6gpmd08y0029m7yd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Andrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>120730</id>
    <revision>
      <id>7624125</id>
      <parentid>7582765</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8988" sha1="7civ2xy8st9kzvftbi96ch87q1kbdpe" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Nikola Andrić
| slika             = Nikola Andric.gif
| slika_širina      = 220px
| naslov            = Fotografija i potpis Nikole Andrića.
| datum_rođenja     = [[5. prosinca]] [[1867.]]
| mjesto_rođenja    = [[Vukovar]]
| datum_smrti       = [[7. travnja]] [[1942.]]
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[filologija]]&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[slavistika]] i [[romanistika]])&lt;/small&gt;
| radna_institucija = [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]],&lt;br&gt; [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]]
| alma_mater        = Sveučilište u Beču
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = urednik ''[[Zabavna biblioteka|Zabavne biblioteke]]''
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
'''Nikola Andrić''' ([[Vukovar]], [[5. prosinca]] [[1867.]] – [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[filolog]], [[dramaturg]], [[novinar]], [[feljton]]ist, [[leksikograf]] i [[kazalište|kazališni]] djelatnik.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nikola Andrić – Parižanin s Vuke|url=http://virtualna.nsk.hr/nikola-andric/|access-date=2023-05-23|website=virtualna.nsk.hr|archive-date=26. veljače 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226101543/http://virtualna.nsk.hr/nikola-andric/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Nikola Andrić rodio se u Vukovaru 1867. godine. Rodio se u obitelji oca Mate, remenara i suca i majke Julijane Andrić (rođ. Mađarević). Pučku školu pohađao je u rodnome gradu (1874. – 1879.),&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=585 Andrić, Nikola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210117064254/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=585 |date=17. siječnja 2021. }}, [[Nedjeljko Mihanović]] (1983.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.&lt;/ref&gt; a gimnaziju u Osijeku (1879. – 1887.).&lt;ref name=&quot;Branič&quot;&gt;Nikola Andrić, ''Branič jezika hrvatskoga'', prijetisak 2. izd. iz 1911., Pergamena, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6576-00-7}}, str. 151.-152.&lt;/ref&gt; Studirao je [[slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u (1887. – 1889.) i [[romanistika|romanistiku]] u [[Pariz]]u (1889. – 1891.), a u doktora filologije promoviran je [[1897.]] godine, na osnovi rada iz [[1892.]] godine, ''Prijevodna beletristika u Srba od god. 1777-1847'',&lt;ref name=&quot;Branič&quot;/&gt; u Beču. Državni profesorski ispit iz [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] i [[Francuski jezik|francuskoga jezika]] položio je [[1894.]] godine. Bio je dramaturg (1894. – 1898. i 1901. – 1907.) i [[intendant]] [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] (1920.). Zajedno sa [[Stjepan Miletić|Stjepanom Miletićem]] [[1898.]] godine utemeljio je zagrebačku glumačku školu. Godine [[1907.]] jedan je od osnivača i prvi upravitelj [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta]]. U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] bio je pomoćnik ministra nastave [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] (1925. – 1926.).&lt;ref name=&quot;Branič&quot;/&gt; Od [[1909.]] do [[1913.]] godine bio je član redakcije ''Narodnih novina'' gdje je uređivao prosvjetnu rubriku i feljton te pisao tekstove o kazalištu i novim knjigama.&lt;ref name=&quot;exlibris&quot;&gt;[http://www.exlibris.hr/sta-biljeske.pdf ''Šta je šta...'', Bilješke o autorima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611205644/http://www.exlibris.hr/sta-biljeske.pdf |date=11. lipnja 2007. }}, exlibris.hr, pristupljeno 31. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;

U mirovinu je otišao [[1927.]] godine. Umro je u Zagrebu, 1942. godine, a pokopan je na [[Mirogoj]]u.&lt;ref&gt;[https://www.gradskagroblja.hr/?id=859&amp;pregled=1&amp;datum=Tue%20Apr%2014%202020%2021:17:33%20GMT+0200%20(Central%20European%20Summer%20Time) Gradska groblja Zagreb - Značajne osobe - abecedni popis: A], gradskagroblja.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Književno stvaralaštvo ==
U književnosti stekao je velike zasluge ne samo kao raznorodni pisac, nego i organizatorskim sposobnostima i pokretačkim, osobito nakladničkim zamislima. Pisao je feljtone, putopise i književno-povijesne rasprave, a njegov ''Branič jezika hrvatskoga'' iz [[1911.]] godine važan je doprinos hrvatskom [[Jezično čistunstvo|jezičnom čistunstvu]]. U djelu ''Branič jezika hrvatskoga'' okupljeni su Andrićevi članci koje je objavljivao u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' pod nazivom ''Filološke sitnice''.&lt;ref&gt;[http://virtualna.nsk.hr/nikola-andric/1911/02/14/branic-jezika-hrvatskoga/ Branič jezika hrvatskoga] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, virtualna.nsk.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.&lt;/ref&gt; Od [[1913.]] do [[1941.]] godine,&lt;ref name=&quot;exlibris&quot;/&gt; gotovo trideset je godina izdavao ''Zabavnu biblioteku'' koja je u 603 zelena sveska podarila čitalačkoj publici mnoštvo dotad u nas nepoznatih vrijednih djela. U ''[[Zabavna biblioteka|Zabavnoj biblioteci]]'' objavio je većinu od četrdesetak knjiga svojih prijevoda.

== Djela ==
* ''U vagonu'', Zemun 1894. (pod [[pseudonim]]om ''Miloje Fruškogorac'')&lt;ref name=&quot;exlibris&quot;/&gt; 
* ''Spomen-knjiga Hrvatskoga zemaljskog kazališta, Zagreb 1895.
* ''Izvori starih kajkavskih drama'', Zagreb, 1901. &lt;small&gt;([https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=169648 elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Značenje Marka Marulića'', Zagreb, 1901. &lt;small&gt;([https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&amp;id=576418 elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Iz ratničke književnosti hrvatske'', Zagreb, 1902. &lt;small&gt;([http://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:238:987784 elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Život i književni rad Pavla Solarića'', Zagreb, 1902. &lt;small&gt;([https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=169659 elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Pod apsolutizmom. Historija šestoga decenija hrvatske književnosti (1850-1860.)'', Zagreb, 1906.
* ''Ženske pjesme (Romance i balade)'', (Ur.) 1909.
* ''Branič jezika hrvatskoga'', Zagreb, 1911., (2. izd. Zagreb, 1911., prijetisak 2. izd. Pergamena, Zagreb, 1997.) &lt;small&gt;([https://www.scribd.com/document/86092151/Nikola-Andrić-Branič-jezika-hrvatskoga elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Izabrane narodne pjesme : ženske'' (priredio) Zagreb, 1913. &lt;small&gt;([http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=X00616&amp;nivo=%20&amp;upit=Nikola%20Andri%E6 elektronička inačica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220108114851/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=X00616&amp;nivo=%20&amp;upit=Nikola%20Andri%E6 |date=8. siječnja 2022. }})&lt;/small&gt;
* ''Ženske pjesme (Pričalice i lakrdije)'', (Ur.) 1914.
* ''Od Balkana do Montblanca. Putničke impresije.'', I-II., Zagreb, 1927.
* ''Ženske pjesme (Ljubavne pjesme)'', (Ur.) 1914.
* ''Šta je šta. Stvarni hrvatski rječnik u slikama. Priredili [[Iso Velikanović]] i Nikola Andrić'', Zagreb, 1938., (prijetisak, Zagreb, 2007.) &lt;small&gt;([https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&amp;id=573084 elektronička inačica])&lt;/small&gt;
* ''Junačke pjesme (Uskočke i hajdučke pjesme)'', (Ur.) 1939.
* ''Junačke pjesme (Historijske, krajiške i uskočke pjesme)'', (Ur.) 1940.
* ''Haremske pričalice i bunjevačke groktalice'', (Ur.) 1942.

== Priznanja ==
* [[1927.]]: Prvi počasni građanin Grada Vukovara.&lt;ref&gt;[https://gkvu.hr/virtualna-izlozba-nikola-andric-parizanin-s-vuke/ Gradska knjižnica Vukovar: Virtualna izložba Nikola Andrić – Parižanin s Vuke], gkvu.hr, pristupljeno 27. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B112435%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* Vesna Vujić, [http://www.ffos.unios.hr/download/Vesna%20Vujic,%20Jezik%20i%20jezikoslovlje%20Nikole%20Andrica,%2012.%20studenoga%202014..pdf ''Jezik i jezikoslovlje Nikole Andrića''], Doktorski rad, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2014.
* Katica Čorkalo Jemrić, [https://www.matica.hr/kolo/319/svestrani-nas-vukovarac-nikola-andric-20819/ ''Svestrani naš Vukovarac Nikola Andrić (Vukovar, 5. XII. 1867. – Zagreb, 7. IV. 1942.)''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', br. 4, 2011.
* Ivana Gis, ''100 godina Andrićeva Braniča jezika hrvatskoga'' // ''Hrvatistika: studentski jezikoslovni časopis'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6584 sv. 5., br. 5.], 2011., str. 245. – 247. {{Hrčak|id=121511}}


{{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}

{{GLAVNIRASPORED:Andrić, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]]</text>
      <sha1>7civ2xy8st9kzvftbi96ch87q1kbdpe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rene Bitorajac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126598</id>
    <revision>
      <id>7624015</id>
      <parentid>7619845</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uloga specificirana</comment>
      <origin>7624015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13284" sha1="7t2t610sfs9ls9qxat2odi6sskghpzq" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Rene Bitorajac
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = Renkas
|rođenje         = [[2. ožujka]] [[1972.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 30
|web             = 
|supruga         = Ana
|važnije uloge   = Nino u &quot;Ničijoj zemlji&quot; - dobitnik Oscara 2001., Krpa u &quot;Metastazama&quot; - Zlatna arena za glavnu mušku ulogu, Ljudožder Vegetarijanac - Dr. Babić - Zlatna arena za glavnu mušku ulogu 2012. &quot;Best actor&quot; na Fantastic film festivalu u [[Austin, Teksas|Austinu, Teksas]] u [[SAD]]-u, 2013 &quot;Best actor&quot; Paris film festival &quot;Mediteraneo&quot; and Bruxelles f.f. za Ljudoždera vegetarijanca. Robert Kumerle u &quot;[[Bitange i princeze|Bitangama i princezama]]&quot;&lt;br/&gt;Veljko Kunić u &quot;[[Naša mala klinika|Našoj maloj klinici]]&quot;
|važniji filmovi = Ničija zemlja, Metastaze, Kajmak i marmelada, Kako je počeo rat na mom otoku, Ljudožder vegetarijanac, ZG80, A bili smo vam dobri
|oscar           = Ničija zemlja
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = Ničija zemlja
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 3 Zlatne arene za glavnu ulogu
}}
'''Rene Bitorajac''' ([[Zagreb]], [[2. ožujka]] [[1972.]]) je hrvatski filmski, televizijski i kazališni [[glumac]], redatelj, scenarist i voditelj. Poznat je po ulogama u serijama &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; i &quot;[[Naša mala klinika]]&quot; te u filmovima &quot;[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996)|Kako je počeo rat na mom otoku]]&quot;, &quot;[[Ničija zemlja (2001)|Ničija zemlja]]&quot;, &quot;[[Metastaze (2009)|Metastaze]]&quot; za koji je nagrađen zlatnom Arenom u Puli [[2009.]] te &quot;Ljudožder vegetarijanac&quot; za koji je također nagrađen Zlatnom arenom u Puli [[2012.]] te nagradom za najboljeg glumca na Fantastic film festivalu u [[Austin, Teksas|Austinu, Teksas]] u [[SAD]]-u.

Osim glume bavi se voditeljskim poslom na emisijama poput [[Supertalent|Supertalenta]], dodjelama nagrada poput [[Večernjakova ruža|Večernjakove ruže]], kao i pisanjem. Snimio je velik broj reklama za tvrtku [[Ledo]] i [[Ožujsko pivo]].

== Životopis ==
{{Nedostaju izvori}}
Završio je [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiju dramske umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Završio osnovnu glazbenu školu - instrument truba. Od jezika, služi se engleskim. Aktivno je igrao [[nogomet]]. 12 godina je u dramskom studiju [[ZKM]]-a.

[[2006.]] je s partnericom Mirjanom Žutić nastupao u prvoj sezoni TV emisije &quot;[[Ples sa zvijezdama]]&quot; i stigao do finala. [[2009.]] godine dobiva [[voditelj]]sku ulogu novog zabavnog showa [[Nova TV|Nove TV]] &quot;[[Supertalent]]&quot;. [[2012.]] u ulozi je kapetana u odličnom game showu na HRT-u pod nazivom &quot;Volim Hrvatsku&quot;. Od [[2014.]] radi kao voditelj u zabavnom showu &quot;[[Tvoje lice zvuči poznato]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rene Bitorajac i Igor Mešin mijenjaju uloge|url=https://story.hr/Lifestyle/a63969/Rene-Bitorajac-i-Igor-Mesin-mijenjaju-uloge.html|access-date=2023-02-12|website=Story|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018. s partnerom Brankom Đurićem otvara prvo privatno hrvatsko kazalište s vlastitom zgradom i pozornicom pod nazivom Luda kuća u Zagrebu.

Napisao je i režirao predstave: Idemo uživo, Ništa ljubav samo sex i Samo preko njega mrtvog.
2020. režira predstavu Potpuni stranci po talijanskom svjetskom filskom hitu Perfetti sconosciuti čija prava otkupljuje Luda kuća.
Godine 2020. Snima seriju Područje bez signala u režiji D. Matanića.
Snima i svoj treći film u režiji B. Schmidta pod nazivom A bili smo vam dobri.

== Privatni život ==
Rene je u braku s odgojiteljicom Anom Bitorajac, s kojom se vjenčao 2006. godine. Zajedno imaju sina i kćer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=OMILJENI GLUMAC NAPUNIO 50: Renea Bitorajca znaju svi, no njegovu lijepu i samozatajnu suprugu Anu rijetko viđamo|url=https://story.hr/Celebrity/a203569/Ljubavna-prica-Renea-Bitorajca-i-Ane-Bitorajac.html|access-date=2023-02-12|website=Story|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Bitorajcu je pravomoćno je izrečena presuda od 10 mjeseci na rok kušnje od godinu dana zatvora jer je u travnju 2004. metalnom palicom slomio ruku Ivici Sutonu, radniku Zagreb parkinga na zagrebačkom Velesajmu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bitorajac potcijenio sud!: PRAVOMOĆNO Zbog teškog ozljeđivanja radnika parkinga glumac mora platiti i sudske troškove od 17.000 kuna!|url=https://www.vecernji.hr/bitorajac-potcijenio-sud-834213|access-date=2025-09-13|website=Večernji List|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bitorajac 2016. snimio satiričnu obradu pjesme »[[The Sound of Silence (Simon &amp; Garfunkel)|Sound of Silence]]« pod naslovom »Mi Hrvati«, desno-orijentirani portal [[Narod.hr]], u vlasništvu udruge [[U ime obitelji]], objavio je [[Huškanje|huškački]] članak u kojemu autor G. S. nastoji Bitorajca i njegovu obitelj povezati s projugoslavenskim i protuhrvatskim političkim strujama. Tvrdnje je na svojoj emisiji ''[[Bujica]]'' iznio i [[Velimir Bujanec]], kojega je članak citirao. Dan poslije, portal je objavio još jedan tekst koji »razotkriva« Bitorajca i okrivljuje ga za »lažnu manipulaciju« protiv hrvatskog naroda. Mjesec dana kasnije portal je objavio demantij, no Bitorajac je u međuvremenu protiv udruge podigao tužbu. Sud je utvrdio kako članci »obiluju neistinama, zlonamjernim konstrukcijama, uvredama i klevetama [Bitorajca] i njegove obitelji«, a Bitorajcu odredio odštetu u iznosu od 75 tisuća kuna uz naknadu sudskih troškova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U ime obitelji zbog klevete i huškanja Reneu Bitorajcu mora isplatiti 75.000 kuna odštete|url=https://www.crol.hr/index.php/vijesti/8718-u-ime-obitelji-zbog-klevete-i-huskanja-reneu-bitorajcu-mora-isplatiti-75-000-kuna-odstete|website=Crol.hr|access-date=2026-02-01|language=en-gb|last=CROL}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]&quot; kao Petar Galić ([[2022.|2022]].)
* &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; kao Miljenko (2026.)
* &quot;[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]&quot; kao Oleg ([[2021.]] – [[2022.]])
* &quot;[[Ne diraj mi mamu (televizijska serija)|Ne diraj mi mamu]]&quot; kao Budimir Ćorović ([[2018.]])
* &quot;[[Drug Crni u NOB-u]]&quot; kao Hrvoje Budak ([[2013.]])
* &quot;[[Zakon!]]&quot; kao kapetan Dragan ([[2009.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Robert Šolc &quot;Robocop&quot; #1 ([[2008.]])
* &quot;[[Naša mala klinika (srpska verzija)|Naša mala klinika]]&quot; kao dr. Veljko ([[2007.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Premijer (televizijska serija)|Premijer]]&quot; kao Hrvatski premijer ([[2007.]])
* &quot;[[Ples sa zvijezdama]]&quot; kao Rene Bitorajac ([[2006.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao Robert &quot;Robi&quot; Kumerle ([[2005.]] – [[2010.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mraćna noć]]&quot; kao Govornik ([[2005.]])
* &quot;[[Naša mala klinika]]&quot; kao doktor Veljko Kunić ([[2004.]] – [[2007.]])
* &quot;[[The Dirty Dozen]]&quot; kao Marko ([[1988.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;Svadba” (2025)
* &quot;[[A bili smo vam dobri (2021.)|A bili smo vam dobri]]&quot; ([[2021.]])
* &quot;[[General (2019.)|General]]&quot; ([[2019.]])
* &quot;[[ZG80 (2016.)|ZG80]]&quot; kao Krpa ([[2016.]])
* &quot;[[The Yummy Gummy Search for Santa]]&quot; kao Elf Boyfriend ([[2012.]])
* &quot;[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)|Ljudožder vegetarijanac]]&quot; kao Danko Babić ([[2012.]])
* &quot;[[Metastaze (2009)|Metastaze]]&quot; kao Krpa ([[2009.]])
* &quot;[[Drug Crni u Narodnooslobodilačkoj borbi]]&quot; kao hrvatski poglavnik ([[2009.]])
* &quot;[[Čitulja za Eskobara]]&quot; kao Mileta ([[2007.]])
* &quot;[[Duga mračna noć]]&quot; kao govornik ([[2004.]])
* &quot;[[Kajmak i marmelada]]&quot; ([[2003.]])
* &quot;[[Svjedoci (2003)|Svjedoci]]&quot; kao Albanac ([[2003.]])
* &quot;[[24 sata (2002)|24 sata]]&quot; ([[2002.]])
* &quot;[[Ničija zemlja (2001)|Ničija zemlja]]&quot; kao Nino ([[2001.]])
* &quot;[[Nebo, sateliti (2000)|Nebo, sateliti]]&quot; kao zapovjednik ([[2000.]])
* &quot;[[Garcia (1999)|Garcia]]&quot; ([[1999.]])
* &quot;[[Bogorodica (1999)|Bogorodica]]&quot; kao stolarski radnik ([[1999.]])
* &quot;[[Kad mrtvi zapjevaju (1998)|Kad mrtvi zapjevaju]]&quot; kao policajac ([[1998.]])
* &quot;[[Trgovci srećom]]&quot; kao Bobo Kumerle ([[1999.]])
* &quot;[[Blues za Saro]]&quot; ([[1998.]])
* &quot;[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998)|Tri muškarca Melite Žganjer]]&quot; kao asistent redatelja ([[1998.]])
* &quot;[[Rusko meso (1997)|Rusko meso]]&quot; kao inspektor ([[1997.]])
* &quot;[[Letač Joe i Marija smjela (1996)|Letač Joe i Marija smjela]]&quot; ([[1996.]])
* &quot;[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996)|Kako je počeo rat na mom otoku]]&quot; kao vojnik s Kosova ([[1996.]])
* &quot;[[Vidimo se (1995)|Vidimo se]]&quot; kao Kruno ([[1995.]])
* &quot;[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)|Putovanje tamnom polutkom]]&quot; ([[1995.]])
* &quot;[[Svaki put kad se rastajemo (1994)|Svaki put kad se rastajemo]]&quot; kao Joško ([[1994.]])
* &quot;[[Gavre Princip (1990)|Gavre Princip]]&quot; ([[1990.]])
* &quot;[[Anticasanova (1985)|Anticasanova]]&quot; ([[1985.]])
* &quot;[[Tajna starog tavana (1984)|Tajna starog tavana]]&quot; kao Adam ([[1984.]])
* &quot;[[Gosti iz galaksije (1981)|Gosti iz galaksije]]&quot; kao Targo ([[1981.]])

=== Voditeljske uloge ===
* &quot;[[Ma lažeš!]]&quot; kao voditelj ([[2021.]])
* &quot;[[Tvoje lice zvuči poznato]]&quot; kao voditelj ([[2014.]] – [[2018.]])
* &quot;[[Volim Hrvatsku]]&quot; kao kapetan ekipe, 15 epizoda ([[2012.]] – [[2013.]])
* &quot;[[Jadranske igre (2011)|Jadranske igre]]&quot; kao voditelj ([[2011.]] – [[2012.]])
* &quot;[[Supertalent]]&quot; kao voditelj ([[2009.]] – [[2011.]]; [[2016.]] – [[2018.]])
* &quot;[[Coca Cola Music Stars]]&quot; kao voditelj ([[2004.]])
* &quot;[[Fight of Nations: Put do pobjede]]&quot; kao pripovjedač ([[2024.]])

=== Kazališne uloge ===
{{wikipedizirati}}
{{nedostaju izvori}}
[[Luda kuća (kazalište)|Luda kuća]] (privatno kazalište)
*”Idemo uživo”,
*”Samo preko njega mrtvog”,
*”Potpuni stranci”,
[[Zagrebačko kazalište mladih|ZKM]] (Zagrebačko kazalište mladih)  
*&quot;Medeja 95&quot;, 
*&quot;Mafija&quot;, 
*&quot;Tango je tužna misao koja se pleše&quot;
Teatar ITD 
*&quot;Tit Andronic&quot;, 
*&quot;Milovanja&quot;
*&quot;Glorietta&quot;
[[Teatar Exit]]
*&quot;Izbacivači&quot; ([[1996.]])&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kazalište 21/22 2005.|url=http://www.hciti.hr/web/wp-content/uploads/kazaliste_21-22_cb.pdf|url-status=dead|access-date=13. ožujka 2022.|website=hciti.hr|format=PDF|archive-date=14. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220514011128/http://www.hciti.hr/web/wp-content/uploads/kazaliste_21-22_cb.pdf}}&lt;/ref&gt;
[[Kerempuh]] 
*&quot;Vježbanje demokracije&quot;, 
*&quot;Pir malograđana&quot;,
*&quot;Ministrov sin&quot;
*&quot;Histrijada&quot;
*&quot;Gospon lovac&quot;
*&quot;Ratni profiteri u hrvata&quot;
*&quot;Miss nebodera za miss svijeta&quot;
*&quot;Za kunu nade&quot;
*&quot;Požar vlasti&quot;, 
*&quot;Šta je smiješno bando lopovska&quot;, 
*&quot;Bure baruta&quot;, 
*&quot;Domovnica d.d.&quot;
*&quot;Kad se mi mrtvi pokoljemo&quot;, 
*&quot;Magic act show&quot;, 
*&quot;Bitange i princeze&quot;, 
*&quot;Spektakluk&quot;
[[HNK u Zagrebu|HNK]]  
*&quot;Hamlet&quot; 
[[Histrioni]]  
*&quot;Domagojada&quot;
[[Nezavisna produkcija]]
*&quot;Zagreb Cabaret&quot;  
[[HNK Split]]
*&quot;Splitski akvarel&quot;

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Malci 2: Kako je Gru postao Gru]]&quot; kao Gru [Steve Carell] ([[2022.]])
* &quot;[[Kako je Gru postao dobar]]&quot; kao Gru [Steve Carell] ([[2017.]])
* &quot;[[Angry Birds Film|Angry Birds Film 1]], 2&quot; kao Crveni ([[2016.]], [[2019.]])
* &quot;[[Malci]]&quot; kao Gru ''(mladi) [Steve Carell]'' ([[2015.]])
* &quot;[[Tvrd orah|Tvrd orah 1]], 2&quot; kao Lujo ([[2014.]], [[2017.]])
* &quot;[[Gru na supertajnom zadatku]]&quot; kao Gru [Steve Carell] ([[2013.]])
* &quot;[[Kako je Gru ukrao mjesec]]&quot; kao Gru [Steve Carell] ([[2010.]])
* &quot;[[Preko ograde]]&quot; kao Jura [Bruce Willis] ([[2006.]])
* &quot;[[Kad krave polude]]&quot; kao Svinja (2006.)
* &quot;[[Pobuna na farmi]]&quot; kao Boki ([[2004.]])
* &quot;[[Izbavitelji|Izbavitelji 1]]&quot; kao Sindrom ([[2004.]])
* &quot;[[O mačkama i psima]]&quot; kao Žak [Alec Baldwin] ([[2001.]])
* &quot;[[Super Cure]]&quot; kao Mojo Jojo

== Nagrade i priznanja ==
*Nagrada za najboljeg glumca na međunarodnom Mediteranskom filmskom festivalu u Bruxellesu za ulogu u filmu Ljudožder Vegetarijanac

*Nagrada za najboljeg glumca na Fantastic film feativalu u Austinu – Texas USA za ulogu u filmu Ljudožder Vegatrijanac
*Nagrada za najboljeg glumca na festivalu Festival du film Medterraneen u Parizu za ulogu u “Ljudožder vegetarijanac”

*Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu kao Krpa u filmu “Metastaze” B. Schmidta

*Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu kao Dr. Babić u filmu “Ljudožder Vegetarijanac” B. Schmidta
*Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu kao Dinko u filmu “A bili smo vam dobri” B. Schmidta

*Na 19. festivalu glumca u Županji Rene Bitorajac i Tarik Filipović dobili su za uloge u predstavi “Spektakluk” R. Bitorajca/T. Filipovića/Z. Lazića
*Godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor]] za ulogu u filmu “Ljudožder vegetarijanac

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0084484|ime=Rene Bitorajac}}
*[http://www.renebitorajac.com ReneBitorajac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122083551/http://www.renebitorajac.com/ |date=22. siječnja 2011. }}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}}
{{GLAVNIRASPORED:Bitorajac, Rene}}

[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Voditelji na HTV-u]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost]] 
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]</text>
      <sha1>7t2t610sfs9ls9qxat2odi6sskghpzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NGC 884</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127240</id>
    <revision>
      <id>7624028</id>
      <parentid>6503414</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2404" sha1="mjfpdoxqujsotx7nzg0c1iwgg4djpux" xml:space="preserve">{{ Objekt dubokog svemira |
| image = [[Datoteka:NGC869NGC884.jpg|320px]]
Ha i Xi, NGC 869 (desno) i NGC 884 (lijevo). Sjever je prema gore.
| name = [[New General Catalogue|NGC]] 884
| type = [[Otvoreni skup]]
| epoch = [[J2000]]
| ra = {{RA|02|22|00}}&lt;ref name=&quot;simbad&quot;&gt;{{cite web
  | title=SIMBAD Astronomical Database
  | work=Results for NGC 884
  | url=http://simbad.u-strasbg.fr/Simbad
  | accessdate=2006-12-22}}&lt;/ref&gt;
| dec = {{DEC|+57|08|00}}&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
| constellation = [[Perzej (zviježđe)|Perzej]]
| dist_ly = 7.6 k[[ly]]&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot;&gt;
N.V. Kharchenko, A.E. Piskunov, S. Röser, E. Schilbach, and R.-D. Scholz, 2005, &quot;Astrophysical Parameters of Galactic Open Clusters&quot;, ''Astronomy and Astrophysics'', Volume 438, Issue 3, August 2005, pp.1163-1173&lt;/ref&gt;
| dist_pc = 2.3 [[parsek|kpc]]&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt;
| appmag_v = 6.1&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
| size_v = 30&amp;prime;
| mass_kg = 
| mass_msol = -
| radius_ly = -
| v_hb = -
| age = 12.5 milijuna godina&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt;
| notes = -
| names = Collinder 25,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt; Melotte 14,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;&lt;br&gt;
Raab 10,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt; OCl 353,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;&lt;br&gt;
χ Per Cluster,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt; χ Persei&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
}}
'''NGC 884''' je [[otvoreni skup]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Perzej (zviježđe)|Perzej]]a, udaljen oko 7600 [[ly]].&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt; Starost skupa se procjenjuje na oko 12.5 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt; Skup je istočniji u [[Ha i Xi|Dvostrukom skupu]], kojeg čini zajedno sa skupom [[NGC 869]]. 

Oba skupa se fizički nalaze u [[Asocijacija Perzej OB1|asocijaciji Perzej OB1]], a međusobno su udaljeni “samo” nekoliko stotina svjetlosnih godina.

Skupove je prvi opisao [[Hiparh]], no s obzirom na to da se lako vide golim okom, zasigurno su poznati od pamtivijeka.

== Astronomska promatranja ==
Vidi [[Ha i Xi]].

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.seds.org/messier/xtra/ngc/n0884.html NGC 884 at SEDS]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927192824/http://www.siowl.com/index.html?NGC884 NGC 884 at Silicon Owl]
* {{eng oznaka}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Navigacija NGC|884}}

[[Kategorija:Otvoreni skupovi|NGC 0884]] 
[[Kategorija:NGC katalog|0884]]
[[Kategorija:Perzej (zviježđe)|NGC 0884]]</text>
      <sha1>mjfpdoxqujsotx7nzg0c1iwgg4djpux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NGC 869</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127241</id>
    <revision>
      <id>7624027</id>
      <parentid>6513799</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2403" sha1="m1r4kz8etnyvcezkenpw0nqt5v0bgno" xml:space="preserve">{{ Objekt dubokog svemira |
| image = [[Datoteka:NGC869NGC884.jpg|320px]]
Ha i Xi, NGC 869 (desno) i NGC 884 (lijevo). Sjever je prema gore.
| name = [[New General Catalogue|NGC]] 869
| type = [[Otvoreni skup]]
| epoch = [[J2000]]
| ra = {{RA|02|19|06}}&lt;ref name=&quot;simbad&quot;&gt;{{cite web
  | title=SIMBAD Astronomical Database
  | work=Results for NGC 869
  | url=http://simbad.u-strasbg.fr/Simbad
  | accessdate=2006-12-22}}&lt;/ref&gt;
| dec = {{DEC|+57|09|00}}&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
| constellation = [[Perzej (zviježđe)|Perzej]]
| dist_ly = 6.8 k[[ly]]&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot;&gt;
N.V. Kharchenko, A.E. Piskunov, S. Röser, E. Schilbach, and R.-D. Scholz, 2005, &quot;Astrophysical Parameters of Galactic Open Clusters&quot;, ''Astronomy and Astrophysics'', Volume 438, Issue 3, August 2005, pp.1163-1173&lt;/ref&gt;
| dist_pc = 2.1 [[parsek|kpc]]&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt;
| appmag_v = 5.3&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
| size_v = 30&amp;prime;{{Nedostaje izvor}}
| mass_kg = 
| mass_msol = -
| radius_ly = -
| v_hb = -
| age = 19 milijuna godina
| notes = -
| names = Collinder 24,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt; Melotte 13,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;&lt;br&gt;
h Per,&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt; h Persei&lt;ref name=&quot;simbad&quot; /&gt;
}}
'''NGC 869''' je [[otvoreni skup]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Perzej (zviježđe)|Perzej]]a, udaljen oko 6800 [[ly]].&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt; Starost skupa se procjenjuje na oko 19 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Kharchenko&quot; /&gt; Skup je zapadniji u [[Ha i Xi|Dvostrukom skupu]], kojeg čini zajedno sa skupom [[NGC 884]]. 

Oba skupa se fizički nalaze u [[Asocijacija Perzej OB1|asocijaciji Perzej OB1]], a međusobno su udaljeni “samo” nekoliko stotina svjetlosnih godina.

Skupove je prvi opisao [[Hiparh]], no s obzirom na to da se lako vide golim okom, zasigurno su poznati od pamtivijeka.

== Astronomska promatranja ==
Vidi [[Ha i Xi]].

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.seds.org/messier/xtra/ngc/n0869.html NGC 869 at SEDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903042037/http://www.seds.org/messier/xtra/ngc/n0869.html |date=3. rujna 2011. }}
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927192831/http://www.siowl.com/index.html?NGC869 NGC 869 at Silicon Owl]
* {{eng oznaka}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Otvoreni skupovi|NGC 0869]] 
[[Kategorija:NGC katalog|0869]]
[[Kategorija:Perzej (zviježđe)|NGC 0869]]

{{Navigacija NGC|869}}</text>
      <sha1>m1r4kz8etnyvcezkenpw0nqt5v0bgno</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moravice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128409</id>
    <revision>
      <id>7623915</id>
      <parentid>7359274</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7895" sha1="npw5l6s3jjln03ec0ttk7uvxp4m4xxi" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Moravice
|vrsta            = naselje
|slika            = Moravice.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|PGŽ}}
|općina           = [[Vrbovsko]]
|najbliži grad    = [[Rijeka]]
|površina         = 3,6
|visina           = 422
|z. širina        = 45.253
|z. dužina        = 15.004
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 509
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 51325 Moravice
|pozivni broj     = +385 (0)51
|autooznaka       = RI
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Moravice''' (do [[1919.]] '''Komorske Moravice''', zatim '''Srpske Moravice''' do [[1991.]] a u službenoj uporabi do [[1996.]]&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija on line&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Moravice |url=https://enciklopedija.hr/clanak/41880 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. Administrativno pripadaju gradu [[Vrbovsko]]me.

== Zemljopisni položaj ==
Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom: &lt;!-- naselja koja nisu nabrojana na [[Vrbovsko]] nemaju poveznicu --&gt;

Komlenići, [[Radoševići (Vrbovsko)|Radoševići]], [[Mlinari]], [[Tići]], [[Žakule]], [[Carevići]], Vukšići, [[Matići (Vrbovsko)|Matići]], [[Petrovići (Vrbovsko)|Petrovići]], [[Donji Vučkovići]] i [[Gornji Vučkovići]], [[Vučinići (Vrbovsko)|Vučinići]], [[Jakšići]], [[Dokmanovići]], [[Dragovići (Vrbovsko)|Dragovići]], [[Nikšići]], [[Vukelići (Vrbovsko)|Vukelići]], [[Bunjevci (Vrbovsko)|Bunjevci]], Mišljenovići, [[Tomići (Vrbovsko)|Tomići]], Plandište, [[Radigojna]], [[Topolovica (Vrbovsko)|Topolovica]] i [[Međedi]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz [[2001.]] godine imale su 797 stanovnika,&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup08-5096.html DSZ: Popis 2001.]&lt;/ref&gt; što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Moravice |p1857=477 |p1869=638 |p1880=131 |p1890=349 |p1900=515 |p1910=773 |p1921=832 |p1931=1241 |p1948=734 |p1953=974 |p1961=916 |p1971=956 |p1981=814 |p1991=841 |p2001=797 |p2011=664 |p2021=509 |napomena=Iskazivano pod imenom Komorske Moravice u 1857., 1869. i 1910., Komorske Moravice Kolodvor od 1880. do 1900. i Srpske Moravice od 1921. do 1991. Sadrži podatke za naselja Bunjevci, Dokmanovići, Dragovići i Jakšići u 1857., 1869., 1880. i Nikšići i Vukelići u 1869. U 2001. povećano za dio područja naselja Dokmanovići i Žakule u kojima je sadržan dio podataka za navedeno razdoblje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, zbog čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]].&lt;ref&gt;[[Ivan Mužić]], [http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf ''Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji''], Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., {{ISBN|978-953-6803-25-5}}, str. 47. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150922005533/http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf |date=22. rujna 2015.}}, pristupljeno 13. studenoga 2019. {{pdf}}&lt;/ref&gt; Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode [[Vlasi|Vlahe]], koji su na području [[Vojna krajina|Vojne granice]] bili toliko brojni da je [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II.]] [[1630.]] godine donio [[Vlaški statuti|Vlaške statute]] kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]].&lt;ref&gt;Neven Budak, [https://www.matica.hr/kolo/288/habsburzi-i-hrvati-19946/ ''Habsburzi i Hrvati''], ''Kolo'' 3, 2002.&lt;/ref&gt; U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija on line&quot;/&gt; Naselje se počelo snažnije razvijati zbog izgradnje željezničke pruge [[Zagreb]]–[[Rijeka]] preko [[Karlovac|Karlovca]] i [[Ogulin]]a. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.&lt;ref&gt;''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.&lt;/ref&gt;

Dana [[25. kolovoza]] [[1941.]] donesena je Naredba o promjeni imena imena mjesta i upravne općine Srpske Moravice u Hrvatske Moravice.{{sfn|Samardžija|2003|p=426}}

== Gospodarstvo ==
U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.

== Obrazovanje i kultura ==
*  Osnovna škola “[[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačić]], Vrbovsko&quot;, Područna škola [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], Moravice
*  Željeznička tehnička škola Moravice
*  Učenički dom (110 učenika)
*  KUD »Željezničar«
*  Folklorna skupina Moravice&lt;ref&gt;[http://ikurjega.wix.com/fosk-moravice Folklorna skupina Moravice] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

== Šport i rekreacija ==
* [[NK Željezničar Moravice]], [[nogomet]]ni klub
* Kuglački klub »Željezničar«
* Ženski kuglački klub »Željezničar«
* Školski športski klub ŽTŠ Moravice
* Planinarsko društvo »Željezničar«

== Poznate osobe ==
*  [[Pero Kvrgić]], hrv. glumac, rođen [[4. ožujka]] [[1927.]] u Moravicama
*  [[Đorđe Petrović]], hrv. akademski slikar, rođen [[5. kolovoza]] [[1933.]] u Moravicama
*  [[Vasilije Matić]], hrv. znanstevnik iz područja šumarstva, rođen u Moravicama
*  [[Đorđe Kangrga]], hrv. glazbenik, rođen [[16. ožujka]] [[1945.]], odrastao u Moravicama
*  [[Snježana Pejčić]], hrv. vrhunska športašica, rođena [[13. srpnja]] [[1982.]] u Rijeci
*  [[Slavko Kvaternik]], hrv. bivši austro-ugarski pukovnik, hrvatski političar, vojskovođa [[NDH]], [[Ustaše|ustaški]] krilnik, doglavnik, ministar [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskog domobranstva]], rođen [[25. kolovoza]] [[1878.]] u Moravicama
* Vladika [[Danilo Jakšić]], rođen u Moravicama 7. siječnja 1715.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/Episkop-Jaksic-L.htm |title=Danilo Jakšić |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927153515/http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/Episkop-Jaksic-L.htm |archive-date=27. rujna 2011. |access-date=13. siječnja 2014.}}&lt;/ref&gt;
*  [[Marija Fabek]], hrvatska domovinska i iseljenička književnica

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
* Hram Sv. Velikomučenika Georgija

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.moravice.com www.moravice.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805182942/http://moravice.com/ |date=5. kolovoza 2018. }}, stranice Foruma Mladih Moravice

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Samardžija |first=Marko |date=2003 |title=Promjene imena hrvatskih naseljenih mjesta od mjeseca travnja do kraja godine 1941. |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/36167 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |number=12/13 |pages=425–432}}
{{refend}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Vrbovsko}} 

[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrbovskog]]</text>
      <sha1>npw5l6s3jjln03ec0ttk7uvxp4m4xxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žuta Lokva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130875</id>
    <revision>
      <id>7623834</id>
      <parentid>7430567</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56763-60</username>
        <id>376562</id>
      </contributor>
      <comment>Ispravak gramatičke pogreške</comment>
      <origin>7623834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2718" sha1="e2d6nf9bkscds8qa02jofphklsi1w4u" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Žuta Lokva
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|LSŽ}}
|općina           = [[Brinje]]
|najbliži grad    = [[Otočac]], [[Gospić]]
|površina         = 4,1
|visina           = 504
|z. širina        = 44.9697
|z. dužina        = 15.0636
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 16
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 53260 Brinje
|pozivni broj     = +385 (0)53
|autooznaka       = GS
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Žuta Lokva''' je naselje  u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]].

== Zemljopis ==
Žuta Lokva je na sjeveru [[Lika|Like]], u zapadnojužnom dijelu općine [[Brinje]]. Mjesto graniči sa selima [[Melnice]], [[Rapain Klanac]], [[Prokike]] i [[Vrzići]].

==Stanovništvo==

Žuta Lokva kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa [[1991.]] godine.

* [[2001.]] – 37
* [[1991.]] – 50 (Hrvati – 23, Srbi – 22, Jugoslaveni – 1, ostali – 4)

===Izvor===

* CD rom: &quot;Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine&quot;, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Žuta Lokva |p1857=33 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=120 |p1900=165 |p1910=161 |p1921=154 |p1931=172 |p1948=134 |p1953=94 |p1961=72 |p1971=72 |p1981=60 |p1991=50 |p2001=37 |p2011=17 |p2021=16 |napomena=Do 1961. iskazivano kao naselje, kao i od 1991. kad je izdvojeno iz naselja Rapain Klanac. U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Prokike. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
Na području mjesta su [[24. kolovoza]] [[1991.]] godine za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Balvan revolucija|srpski pobunjenici]] počinili [[pokolj policajaca u Žutoj Lokvi|pokolj]] pripadnika [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|hrvatskog MUP-a]], koji su ondje na cesti iz Josipdola prema Senju i Otočcu bili u ophodnji. U istom pokolju su ubijena četvorica redarstvenika (Milan Vranić, Drago Toljan, Vinko Krznarić i Zdravko Vuković), a jedan je ranjen (Darko Murat).&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/zuta-lokva-komemoracija-za-cetvoricu-ubijenih-hrvatskih-redarstvenika-12303148 Žuta Lokva: Komemoracija za četvoricu ubijenih hrvatskih redarstvenika] HRT, objavljeno 24. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
*[[Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991.]]
 
== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Brinje}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]]</text>
      <sha1>e2d6nf9bkscds8qa02jofphklsi1w4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>132322</id>
    <revision>
      <id>7623857</id>
      <parentid>7485370</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:07:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7623857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6019" sha1="epmv3kegjrb7zrpckr4lj22s87wyn3t" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Desne
|vrsta            = naselje
|slika            = Desne.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|DNŽ}}
|općina           = [[Kula Norinska]]
|najbliži grad    = [[Metković]]
|površina         = 15,2
|visina           = 
|z. širina        = 43.059
|z. dužina        = 17.539
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 111
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 20344 Komin
|pozivni broj     = +385 (0)20
|autooznaka       = DU
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Desne''' su mjesto u općini [[Kula Norinska]], u dolini [[Neretva|Neretve]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u naselju je obitavalo 130 stanovnika,&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2194.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]&lt;/ref&gt; a prema popisu iz [[2011.]] godine 90 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_2194.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Desne |p1857=1056 |p1869=1257 |p1880=744 |p1890=831 |p1900=972 |p1910=1163 |p1921=726 |p1931=753 |p1948=627 |p1953=593 |p1961=499 |p1971=298 |p1981=222 |p1991=197 |p2001=130 |p2011=90 |p2021=111 |napomena=U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Krvavac, uključujući i podatke za bivša naselja Bagalovići i Vrh Desne te za naselja Kula Norinska i Podrujnica, a 1921. i 1931. dio podataka za naselje Krvavac (bivše naselje Vrh Desne) te podatke za naselja Momići i Matijevići u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1880. sadrži dio podataka za naselje Podrujnica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Sakralni objekti ==
=== Župna crkva svetog Jurja ===
[[Datoteka:Crkva sv Jurja Desne (1).jpg|140px|mini|lijevo|Crkva sv. Jurja]]
Sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća nakon oslobođenja od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. S obzirom na to da je bila premalena za potrebe vjernika, makarski je biskup [[Fabijan Blašković]] 1779. godine izdao naredbu da se podigne kapela (svetište) ''«široka i visoka koliko i crkva ista»''. Naredba se nije izvršila, a crkva je sve više propadala i postala opasna za okupljanje naroda. Godine 1837. bilo je zabranjeno obavljanje bogoštovlja dok se ne popravi. Crkva je 1845. popravljena i povećana na današnje dimenzije: duljina 16,50 te širina 8 metara. Zvonik na betonskim stupovima podignut je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Crkva je temeljito obnovljena 1990. nakon čega ju je posvetio nadbiskup [[Ante Jurić]], na blagdan [[sveti Liberan|sv. Liberana]], 23. srpnja 1991.&lt;ref name=&quot;SMN&quot;&gt;[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/445 Župa sv. Jurja m. - Desne] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 21. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Kapela svetog Nikole biskupa ===
[[Datoteka:Kapela sv Nikole Desne.jpg|140px|mini|lijevo|Kapela sv. Nikole]]
Kapela duga 6,70 i široka 5,30 metara sagrađena je nakon osamostaljenja župe 1921. godine kod tadašnje župne kuće, u predjelu sela zvanom Kod Kuća. S obzirom na to da je iz okolnih zaselaka narod odselio, sveta se misa govori na blagdan [[Sv. Nikola|sv. Nikole]] i prema potrebama vjernika.&lt;ref name=&quot;SMN&quot;/&gt;

=== Kapela svetog Roka na Rujnici ===
[[Datoteka:Sv Roko Rujnica 1.jpg|140px|mini|lijevo|Kapela sv. Roka]]
Prvi spomen na ovu kapelicu datira u 1761. godinu prigodom krštenja koje je obavljeno u njoj. Iste te godine na [[Rujnica (planina)|Rujnici]] se nastanio župnik. Kapela je 1910. ostala u napuštenom selu jer više nije bilo stanovnika. Danas se sveta misa u njoj slavi na blagdan [[Sv. Roko|sv. Roka]], treći dan [[Uskrs]]a i treći dan [[Duhovi (blagdan)|Duhova]]. Tada iseljeno stanovništvo posjeti svoju staru crkvu. Kapeli je obnovljen krov i time je spašena od daljnjeg propadanja. Duga je 9,15 i široka 4 metra.&lt;ref name=&quot;SMN&quot;/&gt;

=== Usputne kapelice ===
Na području župe postoje i dvije usputne kapelice, obje posvećene Gospi. Prva je u zaseoku Medaci a u njoj se nalaze kipovi Gospe i sv. Ante Padovanskoga. Druga se nalazi u zaseoku Bebići. Novije je gradnje a u njoj je Gospin kip.&lt;ref name=&quot;SMN&quot;/&gt;

== Znamenitosti ==
[[Desne (jezero)|Desansko jezero]] dio je djelomično potopljene krške depresije. Oko 350 m dugim i 3,5 m širokim kanalom povezano je s jezerom [[Modro oko (jezero)|Modro oko]], a zajedno su dio zaštićenog područja, kao posebni ornitološki rezervat.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html Uredba Vlade Republike Hrvatske o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti«], Narodne novine, 94/2020&lt;/ref&gt; Vode jezera odvodi rječica Desanka i ulijeva se u [[Crna rika|Crnu riku]] kod mjesta [[Banja (Ploče)|Banja]].

== Poznate osobe ==
*[[Ivo Margeta]], bivši gradonačelnik Metkovića
*[[Luka Bebić]], predsjednik Hrvatskog sabora
*[[Miljenko Grgić]] (Mike Grgich), hrvatsko-američki vinar

== Literatura i izvori==
{{izvori}}
* &quot;Don Radovan Jerkovic : Život i djelo&quot;, priredio Mile Vidovic. (Biblioteka povijesna baština / [[Matica Hrvatska]], Metković 2000.g.
* Domagoj Grgić, &quot;Neretvansko stanovništvo s posebnim osvrtom na stanovništvo sela Desana&quot;, Ploče, vlastita naklada-Krešimir Grgić, 2009.g.
* Josip Đugum i Mladen Mateljak, &quot;Toponimi sela Desana&quot;,Zagreb, naklada: Mladen Mateljak, 2008.g.
* Mladen Mateljak, Rječnik pojedinih idioma sela Desana i područja donje Neretve, Zagreb, vlastita naklada, 2002.g. (drugo dopunjeno izdanje).

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20101120225146/http://www.desne.net/ www.desne.net]

{{Mrva-zemlj}}
{{Naselja u sastavu Općine Kula Norinska}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kula Norinska]]</text>
      <sha1>epmv3kegjrb7zrpckr4lj22s87wyn3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noć muzeja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139152</id>
    <revision>
      <id>7624211</id>
      <parentid>7572755</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:37:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12029" sha1="qxeu6f47jhgj7uj3w7ftt480dx4dxjx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pozivnica1.jpg|mini|Program [[Prirodoslovni muzej Rijeka|Prirodoslovnog muzeja Rijeka]] za [[2008.]] godinu]]
[[Datoteka:Muzej za umjetnost i obrt Noc muzeja 1300109.jpg|mini|[[Muzej za umjetnost i obrt]] [[30. siječnja]] [[2009.]] godine]]
[[Datoteka:Izlozba fotografija u Muzeju grada Zagreba 300109.jpg|mini|Izložba fotografija povijesnoga donjeg rublja autorice Mare Milin u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] tijekom Noći muzeja]]
[[Datoteka:Noć muzeja 2018, Čakovec - plakat.jpg|mini|Plakat Noći muzeja za 2018. godinu]]
'''Noć muzeja''' (također '''Duga noć muzeja''') predstavlja kulturni događaj u organizaciji muzejskih kuća i drugih kulturnih institucija kojem je glavna značajka da su muzejski i drugi izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć te da je ulaz potencijalnim posjetiteljima slobodan ili uz minimalnu novčanu naknadu koja im omogućava posjetu ne samo jednog muzejskog ili izložbenog prostora već više njih.

Prva Noć muzeja održana je u [[Berlin]]u pod nazivom Lange Nacht der Museen 1997. godine. Zbog iznimnog interesa i načina na koji je ideja o samom događaj realizirana ubrzo se proširio na više institucija i različitih gradova diljem Europe pa i svijeta.
==Varijante==
* ''Lange Nacht der Museen'' u Berlinu i drugim gradovima [[Njemačka|Njemačke]], uključujući Koeln,&lt;ref&gt;[http://www.museumsnacht-koeln.de Lange Nacht for Cologne museums]&lt;/ref&gt; Frankfurt,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacht-der-museen.de/frankfurt/index.php |title=Nacht der Museen in Frankfurt am Main |archive-url=https://web.archive.org/web/20090428151503/http://www.nacht-der-museen.de/frankfurt/index.php |archive-date=28. travnja 2009. |access-date=4. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; Stuttgart,&lt;ref&gt;[http://www.lange-nacht.de/ Lange Nacht der Museen u Stuttgartu]&lt;/ref&gt; Düsseldorf,&lt;ref&gt;[http://www.nacht-der-museen.de/ Nacht der Museen in Düsseldorf]&lt;/ref&gt; Munichen,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.muenchner.de/museumsnacht/index.php4 |title=Lange Nacht der Museen in Munich |archive-url=https://web.archive.org/web/20160113175709/http://www.muenchner.de/museumsnacht/index.php4 |archive-date=13. siječnja 2016. |access-date=4. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; Hamburg,&lt;ref&gt;[http://www.langenachtdermuseen-hamburg.de/ Lange Nacht der Museen u Hamburg]&lt;/ref&gt; Kassel&lt;ref&gt;[http://www.museumsnacht.de/ Museum night u Kasselu]&lt;/ref&gt; i Heidelberg/Mannheim/Ludwigshafen&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://langenacht.meier-online.de/ |title=Lange Nacht der Museen in Heidelberg/Mannheim/Ludwigshafen |archive-url=https://web.archive.org/web/20120910134244/http://langenacht.meier-online.de/ |archive-date=10. rujna 2012. |access-date=4. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt;
* ''Nuit Blanche'' u [[Pariz]]u, i  ''La Nuit des Musées'' u [[Francuska|Francuskoj]]&lt;ref&gt;[http://www.nuitdesmusees.culture.fr/ La Nuit des Musées u Francuskoj]&lt;/ref&gt;
* ''Museums-n8'' događaj&lt;ref&gt;[http://n8.nl/ Museums-n8 u Amsterdamu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; u [[Amsterdam]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]]
* Koordinirane duge noći u [[Austrija|Austriji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.icom-oesterreich.at/langenacht.html |title=Lange Nacht der Museen u Austriji |archive-url=https://web.archive.org/web/20050904165612/http://www.icom-oesterreich.at/langenacht.html |archive-date=4. rujna 2005. |access-date=4. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; [[Italija|Italiji]] i [[Lihtenštajn]]u koje je organizirala TV kuće ORF&lt;ref&gt;[http://langenacht.orf.at/ Lange Nacht u cijeloj Austriji] s ORF-a&lt;/ref&gt;
* U [[Švicarska|Švicarskoj]] duge noći održane u [[Basel]]u, [[Bern]]u, [[Luzern]]u, [[St. Gallen]]u, i [[Zürich]]u.&lt;ref&gt;[http://www.langenacht.ch Lange Nacht der Museen u Zürichu]&lt;/ref&gt;
* ''Noc Muzeów'' u [[Poljska|Poljskoj]], prve su održane 2003. godine u [[Poznań]]u u Poznańskom Nacionalnom Muzeju.
* ''Múzeumok Éjszakája''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.muzeumokejszakaja.hu/index.php |title=Múzeumok Éjszakája u Budimpešti |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529074438/http://www.muzeumokejszakaja.hu/index.php |archive-date=29. svibnja 2010. |access-date=4. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; u [[Budimpešta|Budimpešti]], u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* ''Museums at Night'' u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]],&lt;ref&gt;[http://www.culture24.org.uk/museumsatnight Museums at Night u VB]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; 
* ''Noć muzeja'' u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],  održava se od 2005. u organizaciji [[Hrvatsko muzejsko društvo|Hrvatskog muzejskog društva]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/en/bestseller/clanak.php?id=117905 |title=Noć muzeja u Hrvatskoj |access-date=4. veljače 2013. |archive-date=30. lipnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120630125611/http://www.javno.com/en/bestseller/clanak.php?id=117905 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hrmud.hr/ Hrvatsko muzejsko društvo]&lt;/ref&gt;
* ''Pražská muzejní noc'' u [[Prag]]u, u [[Češka|Češkoj]]&lt;ref&gt;[http://praha.muzejninoc.cz/ Pražská muzejní noc u Pragu]&lt;/ref&gt;
* ''Ночь музеев'' u Rusiji,
* ''Noć muzeja'' u Srbiji se organizira od 2003. godine
* ''Noaptea muzeelor'' u Rumunjskoj,
* ''Muzeju nakts'' u [[Latviji]], od 2005.
* ''Muuseumiöö'' u [[Estoniji]], od 2009.
* ''Noc múzeí a galérií'' u [[Slovačkoj]]
* La Noche de los Museos u [[Buenos Aires]]u,&lt;ref&gt;[http://www.lanochedelosmuseos.gob.ar/ La Noche de los Museos de Buenos Aires]&lt;/ref&gt; u [[Argentina]]
* ''Gabii sa Kabilin'' u [[Cebu]], na [[Filipini]]ma, održava se od 2007. te je prvi takav događaj na širem području Azijsko Pacifičkog područja&lt;ref&gt;[http://rafi.org.ph/RAFI/index.php?p=1621 Gabii sa Kabilin]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Noć muzeja u Hrvatskoj==
'''Noć muzeja''' je akcija započeta [[2005.]] godine kao gradski projekt sa šest [[zagreb]]ačkih muzeja, a [[2006.]] postaje nacionalni kulturni događaj, iniciran od strane Sekcije kulturnog turizma, Hrvatskog muzejskog društva, a u suradnji sa Zajednicom kulturnog turizma [[Hrvatska gospodarska komora|HGK]] i svim zainteresiranim [[muzej]]ima. Akcija podrazumijeva novi otvoreniji pristup muzejskoj i [[Turizam|turističkoj]] publici, te uključuje posjet izložbenom dijelu muzeja, popratnu seriju događanja ([[Umjetnost|umjetničkih]], [[Moda|modnih]], [[Književnost|književnih]],  [[Glazba|glazbenih]]) u muzejima.&lt;ref&gt;http://hrmud.hr/noc-muzeja/&lt;/ref&gt;

=== Godine 2008. ===
Godine [[2008.]] manifestacija je održana [[25. siječnja]], a evidentirano je 111.000 posjetitelja u cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Noć muzeja je proglašena najboljim kreativnim i inovativnim programom u [[2008.]] godini.

=== Godine 2009. ===
Noć muzeja [[2009.]] godine, organizirana je u suradnji sa 73 hrvatska muzeja i galerija, a održana je [[30. siječnja]] od 18 do 1 sati. Muzeje i galerije u 31 gradu posjetilo je više od 140.000 posjetitelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrmud.hr/vijest/noc_muzeja_2009._-_140.000_posjeta!/129 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225181118/http://www.hrmud.hr/vijest/noc_muzeja_2009._-_140.000_posjeta!/129 |archive-date=25. veljače 2009. |access-date=4. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Godine 2010. ===
Noć muzeja [[2010.]] godine održana je 29. siječnja. Ponovno je zabilježen porast zanimanja: manifestaciju je pohodilo preko 178 000 posjetitelja. Sudjelovalo je 96 muzejskih, izložbenih, galerijskih i srodnih ustanova u 35 gradova i mjesta. Pojedinačno je najposjećeniji bio [[Muzej suvremene umjetnosti]] u [[Zagreb]]u s 33 000 posjeta.

=== Godine 2011. ===
U Noći muzeja 2011. godine zabilježeno je 310 tisuća posjetitelja.

=== Godine 2012. ===
Manifestacija se [[2012.]] održala 27. siječnja, a svečano ju je otvorila ministrica kulture [[Andrea Zlatar Violić]] ispred zagrebačkoga [[Muzej Mimara|Muzeja Mimara]] i time simbolički otvorila vrata više od 160 muzeja i ustanova u 74 grada i mjesta diljem Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=150273&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=23&amp;cHash=89a51799b4 www.hrt.hr Svečano otvorena sedma &quot;Noć muzeja&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Godine 2013. ===
Noć muzeja [[2013.]] godine održana je 25. siječnja, a manifestacija je svečano otvorena u obnovljenom [[vukovar]]skom [[dvorac Eltz|Dvorcu Eltz]]. Sudjelovalo je 200 institucija u 80 gradova i mjesta, s više od 300 000 posjetitelja.&lt;ref&gt;[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8430 Noć muzeja počela u obnovljenom vukovarskom Dvorcu Eltz], min-kulture.hr, pristupljeno 1. veljače 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/239784/Vise-od-300-000-posjetitelja-u-Noci-muzeja.html Više od 300.000 posjetitelja u Noći muzeja], tportal.hr, 28. siječnja 2013., pristupljeno 1. veljače 2014.&lt;/ref&gt;

=== Godine 2014. ===
Manifestacija se [[2014.]] godine održala 31. siječnja u više od 100 gradova i mjesta, a simbolično je započela otvaranjem izložbe ''Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom'' u [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]] u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;[http://nocmuzeja.hr/ Noć muzeja '14] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140207214017/http://nocmuzeja.hr/ |date=7. veljače 2014. }}, nocmuzeja.hr, pristupljeno 1. veljače 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/black/clanak/zapocela-noc-muzeja-vise-od-800-razlicitih-programa-u-stotinjak-hrvatskih-gradova/725041.aspx Započela &quot;Noć muzeja&quot;: Više od 800 različitih programa u stotinjak hrvatskih gradova], index.hr, pristupljeno 1. veljače 2014.&lt;/ref&gt;

=== Godine 2015. ===
Manifestacija se [[2015.]] godine održala 30. siječnja u više od 100 gradova i mjesta, u više od 200 muzeja (bila su i dva u [[BIH]]). Temu Noći muzeja 2015. ”Izumi i otkrića – [[Nikola Tesla]] univerzalni um”  podržali su muzeji, arhivi, knjižnice, znanstveno-istraživački centri, obrazovne i druge institucije. S obzirom na bogatstvo brojnih izuma i otkrića iz sfere znanosti i umjetnosti u fundusima kulturnih institucija bilo je mnogo kreativnih i atraktivnih prezentacije koje su privukle brojne posjetitelje.&lt;ref&gt;http://hrmud.hr/noc-muzeja-2015-2/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218035115/http://hrmud.hr/noc-muzeja-2015-2/ |date=18. veljače 2015. }} pristupljeno 18. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Muzej]]
* [[Popis muzeja u Hrvatskoj]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kolači šibenski MGŠ 260109.jpg|Slastice po starim receptima u [[Šibenik]]u pripremani za Noć muzeja, snimljeni u [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]]
Datoteka:Hrvatski povijesni muzej Zg 300109.jpg|[[Hrvatski povijesni muzej]] u [[Zagreb]]u 
Datoteka:Noć muzeja 2011, Čakovec - ulaz.JPG|Ulaz u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzej Međimurja]] u [[Čakovec|Čakovcu]] (2011.) 
Datoteka:Noć muzeja 2011, Čakovec - svečanost otvorenja.JPG|Svečano otvorenje Noći muzeja 2011. u [[Čakovec|Čakovcu]]
Datoteka:Noć muzeja 2023. (Čakovec) - zeleno osvjetljenje.JPG|Osvjetljenje obnovljene unutrašnjosti [[Stari grad Čakovec|Starog grada Zrinskih]] u Noći muzeja 2023.
&lt;/gallery&gt;

== Ostalo==
*U organizaciji ''Hrvatskog muzejskog društva'' od 1996. povodom ''Međunarodnog dana muzeja'' održava se muzejska edukativna akcija [U]okvir[i].&lt;ref&gt;https://mdc.hr/UserFiles/file/MDM/Uokviri-knjizica-web.pdf&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Night of Museums in Croatia
|commonscathr   = Noć muzeja u Hrvatskoj
}}

* [http://www.nocmuzeja.hr/ Službene stranice manifestacije Noć muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104093256/http://nocmuzeja.hr/ |date=4. siječnja 2014. }} {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
* [http://www.hrmud.hr/ Službene stranice Hrvatskog muzejskog društva] {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
* [http://vr.novena.hr/noc_muzeja Virtualna šetnja] u sklopu noći muzeja [[2009.]]

[[Kategorija:Manifestacije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Noćni život]]</text>
      <sha1>qxeu6f47jhgj7uj3w7ftt480dx4dxjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mugnano del Cardinale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144763</id>
    <revision>
      <id>7623945</id>
      <parentid>7598798</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2539" sha1="hqyroqsru1u44igjkl7pgnyp3yg4tac" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Mugnano del Cardinale
|izvorno ime= 
|regija= Kampanija
|pokrajina = Avellino
|slika grba =
|karta =
|kratica regije= CAM
|kratica pokrajine = AV
|širina-stupnjevi = 40
|širina-minute= 56
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 14
|dužina-minute= 38
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 31
|mappaY = 70
|poštanski broj = 83027
|pozivni broj = 081
|istat = 064065
|zaštitnik = 
|stranica= [http://www.comune.mugnanodelcardinale.av.it]
}}

'''Mugnano del Cardinale''' je [[Italija|talijanski]] grad u regiji [[Kampanija|Kampaniji]] i provinciji [[Avellino]]. 

Ima 4910 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 409 stanovnika po km². Grad je poznat je po bazilici [[Sveta Filomena|svete Filomene]]. Lokalni [[svećenik]], don Francesco de Lucia zaslužan je za prijenos relikvija sv. Filomene iz [[Rim]]a u Mugnano del Cardinale, [[10. kolovoza]] [[1805.]], nakon čega je grad postao važno hodočasničko središte. 

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|3472
|1871.|3258
|1881.|3152
|1901.|3061
|1911.|2928
|1921.|3073
|1931.|3180
|1936.|3463
|1951.|4195
|1961.|4773
|1971.|4607
|1981.|4894
|1991.|4823
|2001.|4910
|2011.|5312
|2021.|5145
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-grad-italija}}

[[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]]</text>
      <sha1>hqyroqsru1u44igjkl7pgnyp3yg4tac</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodno priznanje Kosova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145812</id>
    <revision>
      <id>7623760</id>
      <parentid>7582315</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103394" sha1="9io5qmapoi3annulzpiwxw3hbnxdrl1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag_of_Kosovo.svg|desno|mini|250px|Zastava [[Republika Kosovo|Republike Kosovo]]]]
'''[[Kosovo]]''' je neovisnost od Srbije proglasilo [[17. veljače]] [[2008.]] godine. Na izvanrednoj svečanoj sjednici kosovskog parlamenta, za Deklaraciju o neovisnosti izjasnilo se svih 109 prisutnih zastupnika.&lt;ref&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,3132348,00.html Kosovo proglasilo neovisnost]&lt;/ref&gt; Kosovo je još od [[1999.]] godine, nakon što je [[NATO|Sjevernoatlanski savez]] bombardirao [[SRJ|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] (SRJ) zbog [[rat na Kosovu|rata na Kosovu]], bilo pod upravom UN-a, ali se još uvijek smatralo kao dio SRJ,&lt;!-- Rezolucija 1244 govori samo o SRJ --&gt; tako da je ta deklaracija bila prvi korak k neovisnosti. Još u [[srpanj|srpnju]] [[2007.]] su [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] dale do znanja kako će priznati novonastalu državu: nakon sastanka kosovskoga izaslanstva s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice u [[Washington]]u, kosovski premijer [[Agim Ceku]] je izjavio kako su dobili američka jamstva da će nakon novih 120 dana pregovora s [[Beograd]]om, Kosovo dobiti neovisnost: ''&quot;Pokazali smo dobru volju da razgovaramo i s Beogradom kako bi izgradili normalne odnose, i kako bi svi pridonijeli miru, stabilnosti i sigurnosti&quot;'', kazao je kosovski premijer. Neovisnost Kosova je uvjet stabilnosti u regiji i u jugoistočnoj Europi, dodao je.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/articles/view/36430/2/ |title=SAD: Kosovo u Srbiji još 120 dana |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=21. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421223657/http://www.nacional.hr/articles/view/36430/2/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Vlada Srbije još je iste večeri donijela odluku o poništenju te deklaracije kao protupravnog čina privremenih institucija u [[Priština|Prištini]], a potom je sazvala izvanrednu sjednicu Skupštine Srbije. Sjednica je održana [[18. veljače]] i na njoj je 225 zastupnika glasovalo za potvrdu odluke Vlade o poništenju jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=124873 |title=Srbija poništila odluku o neovisnosti Kosova |access-date=30. ožujka 2008. |archive-date=21. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215406/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=124873 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nije bilo suzdržanih ni glasova protiv, dok zastupnici Liberalno-demokratske partije, Lige socijaldemokrata Vojvodine i Stranke vojvođanskih Mađara nisu glasovali.

Neovisnost Kosova je podijelila međunarodnu zajednicu: većina [[zapadni svijet|zapadnih demokracija]] podržala je taj čin, dok su [[Rusija]] i [[Kina]] oštro osudile takav postupak. Kineski veleposlanik [[Wang Guangwya]] je izrazio zabrinutost zbog kosovskog poteza rekavši kako on predstavlja &quot;izazov temeljima međunarodnog prava&quot;, te pozvao na nastavak pregovora Prištine i Beograda o statusu Kosova.

U svibnju [[2016.]] godine Kosovo je postalo punopravnim članom [[nogomet]]nih organizacija [[UEFA]] i [[FIFA]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], &quot;Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom&quot;, objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Reakcije u svijetu ==
[[File:CountriesRecognizingKosovo.svg|thumb|Priznanje Kosova kao neovisne države {{legenda|#808080|Kosovo}} {{legenda|#22B14C|Priznaju neovisnost Kosova}} {{legenda|#ccc|Ne priznaju neovisnost Kosova}}]]

Prve reakcije iz svijeta stigle su još istog dana, 17. veljače. [[Sean McCormack]] je za [[State Department]] izjavio da su [[SAD]] „primile k znanju“ ovu odluku kosovskog parlamenta, dok je Rusija oštro osudila ovu jednostranu odluku i hitno sazvala sastanak [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=50213 |title=Rusija traži hitnu sjednicu u Vijeća sigurnosti u UN-u |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=21. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421231834/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;tekst_id=50213 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sjednica Vijeća sigurnosti održana je [[18. veljače]] u 15 sati po lokalnom vremenu ([[New York]], SAD). Veleposlanik Rusije pri UN, [[Vitalij Čurkin]], rekao je da će Rusija inzistirati na poštovanju [[UN-ova rezolucija br. 1244|rezolucije UN-a br. 1244]], prema kojoj se jamči teritorijalni integritet Srbije. Nakon dvosatne rasprave, u kojoj je Rusija podržala zahtjev Srbije da Vijeće potvrdi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, sjednica je završena bez donošenja rezolucije zbog različitih stavova Kine i Rusije s jedne strane, i SAD-a, nekih zemalja [[EU]], ali i [[Hrvatska|Hrvatske]] koja je tada bila nestalna članica Vijeća sigurnosti, s druge strane.

Prva zemlja koja je priznala neovisnost Kosova bila je [[Kostarika]], koja je to napravila još 17. veljače, a potom i [[Afganistan]]. Sutradan, [[18. veljače]] [[2008.]], priznanje su objavile i SAD, [[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Albanija]] i [[Turska]]. Nakon izjave [[Condoleeza Rice|Condleeze Rice]], premijer Srbije [[Vojislav Koštunica]] najavio je povlačenje veleposlanika iz SAD. Mnogi su branili svoju odluku o priznanju tezom da je Srbija nakon nasilnog rata na Kosovu i masovnog kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]] izgubila pravo na vladanjem tom regijom.

[[EU|Europska unija]] također je održala sastanak ministara vanjskih poslova 18. veljače u [[Bruxelles]]u. Kao i UN, zbog nemogućnosti zauzimanja zajedničkog stava, EU je objavila da ostavlja odluku svakoj od svojih članica da samostalno odluči hoće li priznati neovisnost Kosova ili ne. Većina članica EU već je priznala ili je najavila priznanje Kosova. S druge strane, [[Španjolska]], [[Cipar]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Grčka]] isprva su odbile priznati jednostranu odluku kosovskoga parlamenta (kasnije će Grčka zauzeti neutralan stav i izraziti veliku zabrinutost za mir području jugoistočne Europe).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=175608 |title=Španjolska neće priznati Kosovo |archive-url=https://web.archive.org/web/20080422033315/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=175608 |archive-date=22. travnja 2008. |access-date=31. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;

Iako je više od stotinu od 193 države članica UN-a priznalo Kosovo, među njima i [[SAD]] i Britanija, mnoge su se usprotivile takvom postupku. Neke od najvećih država svijeta; Rusija, Kina, [[Indija]], [[Brazil]], [[Alžir]] i [[Iran]] kategorično su odbile takav čin i najavile da neće priznati Kosovo.

Među zemljama koje su objavile da neće priznati Kosovo bila je i [[Venezuela]]. Predsjednik [[Hugo Chavez]] kritizirao je neovisnost Kosova zato što je &quot;ostvarena pritiskom SAD-a&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/news/world/2008-03-24-chavez-china_N.htm Chavez: U.S. encouraging Tibet violence]&lt;/ref&gt;

== Reakcija Srbije ==
[[Datoteka:Kosovo Independence Celebration 1.jpg|desno|mini|250px|Slavlje Albanaca u Švicarskoj povodom neovisnosti Kosova]]
Predsjednik Srbije, [[Boris Tadić]], na izvanrednoj sjednici UN-a održanoj [[18. veljače]] [[2008.]] rekao je da je Deklaracija o neovisnosti Kosova protuzakonit čin kosovskog parlamenta i da predstavlja otvoreno kršenje UN-ove rezolucije br. 1244 iz [[1999.]] godine kojom se jamči suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/71031.aspx |title=Vijeće sigurnosti odbilo zahtjev Tadića za poništenje neovisnosti |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=21. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421222931/http://www.poslovni.hr/71031.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tadić je podsjetio da je &quot;''nakon 1999. godine 250.000 Srba i drugih nealbanaca protjerano s Kosova, a [[17. ožujka]] [[2004.]] spaljeno 35 crkava i samostana, 800 kuća i još 5.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo je svoje domove''&quot;, pitajući retorički je li neovisnost nagrada Albancima za to nasilje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.hrt.hr/content/view/41290/11/ |title=UN: Tadić traži poništenje |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=18. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080218150445/http://vijesti.hrt.hr/content/view/41290/11/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na inzistiranje nekih zemalja da je za situaciju na Kosovu kriv [[Slobodan Milošević]], Tadić je rekao da Milošević više nije nazočan u političkom životu Srbije, a da su Albanci i prije Miloševićevog dolaska na vlast tražili samostalnost.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.info/9572?cat_id=&amp;cal_tim=Mart:2004 Tadić: &quot;Nemojte kažnjavati Srbiju davanjem nezavisnosti Kosovu zbog tragičnih grešaka Slobodana Miloševića&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Srbijanski ministar vanjskih poslova, [[Vuk Jeremić]], u skladu s akcijskim planom usvojenim na sjednici Vlade Srbije, povukao je veleposlanike Srbije iz SAD, Francuske i Turske. U svim zemljama koje su priznale neovisnost Kosova, veleposlanicima je naloženo uručiti prosvjednu notu dotičnim vladama. Odlučeno je, međutim, da prekida diplomatskih odnosa neće biti. Ministar Jeremić također je pozvao Stalno vijeće [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS]]-a da osudi jednostranu odluku kosovskog parlamenta i da ne dozvoli priključenje Kosova ovoj organizaciji, kao ni UN-u. Tadić je na izvanrednoj sjednici UN-a pozvao glavnog tajnika UN-a dati naputak svom predstavniku na Kosovu za poništenje ove odluke kosovskog parlamenta i raspustiti Skupštinu Kosova zbog nepoštovanja Rezolucije UN-a br. 1244.

=== Skup &quot;Kosovo je Srbija&quot; ===
[[Datoteka:Kosovo demo 21 Feb 2008 Belgrade Image 2.jpg|lijevo|mini|200px|Prosvjed protiv neovisnosti Kosova u Beogradu [[2008.]]]]
Vlada Srbije i Savez studenata Beograda pozvali su sve građane Srbije na [[miting]] protiv jednostranog proglašenja neovisnosti koji je održan [[21. veljače]] u 17 sati u [[Beograd]]u. Prethodnog dana već su bili održani prosvjedi u drugim gradovima širom Srbije ([[Niš]], [[Kragujevac]], [[Bor (grad)|Bor]]). Tijekom poslijepodneva u središtu Beograda okupili su se građani iz cijele Srbije. Skup je počeo u 17 sati na trgu kod Doma Narodne Skupštine, a završio molitvom za Kosovo u beogradskom hramu [[sv. Save]] na Vračaru. Gotovo sve institucije, banke i brojne trgovine u užoj jezgri grada zatvorene su od 14 sati, a odlukom Ministarstva prosvjete četvrtak je neradni dan za sve osnovne i srednje škole u Srbiji.

Tijekom prijepodneva iz brojnih gradova krenuli su autobusi koje su za prijevoz građana organizirali lokalni odbori političkih stranaka, a Željeznice Srbije također su već ranije najavile besplatan prijevoz za one koji iz pravca Niša i Novog Sada žele doći u Beograd te su organizirani i izvanredni vlakovi. Prema podatcima koje je objavila Televizija '''B92''', iz unutrašnjosti Srbije prema Beogradu krenulo je petstotinjak autobusa s oko 23 tisuće ljudi. Prosvjednicima su se obratili i premijer Republike Srpske [[Milorad Dodik]], rektori prištinskog i beogradskog Sveučilišta [[Zdravko Pitošević]] i [[Branko Kovačević]], predstavnici srpskih stranaka u Crnoj Gori [[Andrija Mandić]] i [[Predrag Popović]], ali i športaši, tenisač [[Novak Đoković]] i košarkaš [[Dejan Bodiroga]], kao i redatelj [[Emir Kusturica]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/articles/view/42985/ |title=Srbijanska vlada organizira skup &quot;Kosovo je Srbija&quot; |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=27. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227234855/http://www.nacional.hr/articles/view/42985/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.hrt.hr/content/view/41462/11/ |title=Beograd: Prosvjed &quot;Kosovo je Srbija&quot; |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=26. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226073801/http://vijesti.hrt.hr/content/view/41462/11/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s mitingom pod imenom „Kosovo je Srbija“, dogodili su se i neredi čiji je rezultat jedan mrtav, 200 ozlijeđenih (od kojih 35 policajaca), 192 uhićenih, spaljene i demolirana veleposlanstva država koje su priznale Kosovo, ali i veleposlanstvo Republike Hrvatske koja tada još nije bila priznala neovisnost Kosova, a opljačkan je i demoliran veliki broj trgovina, banaka, objekata [[McDonalds]]a, razbijeni su izlozi i semafori. Ukupna šteta na imovini grada Beograda procjenjuje se na osam milijuna dinara.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-srbiji-zapoceo-bojkot-zemalja-koje-su-priznale-neovisnost-kosova-u-mitrovici-prosvjeduju-suci.html Gore ambasade, a Beograđanke pljačkaju trgovine]&lt;/ref&gt;

=== Reakcija vlade i medija ===
Nakon što su Sjedinjene Države u ponedjeljak priznale nezavisnost Kosova, s programa Radio televizije Srbije nestale su američke serije i filmovi koje su zamijenile ruske i srbijanske serije izvučene iz naftalina, piše '''Blic'''. Međutim, [[Aleksandar Tijanić]], direktor '''RTS'''-a, tvrdi da na nacionalnoj televiziji nema cenzure, kao i da su s programa, zbog velikog broja izvanrednih emisija posvećenih Kosovu, skinute sve serije i filmovi, ne samo američke proizvodnje. Prema njegovim riječima, u narednih nekoliko dana RTS će se vjerojatno vratiti na redovnom programu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bhraja.ca/Vijesti/BH-Region/Umjesto-ameri%C4%8Dkih-na-programu-ruski-filmovi-i-serije.html |title=Umjesto američkih na programu ruski filmovi i serije |archive-url=https://web.archive.org/web/20080511160450/http://www.bhraja.ca/Vijesti/BH-Region/Umjesto-ameri%C4%8Dkih-na-programu-ruski-filmovi-i-serije.html |archive-date=11. svibnja 2008. |access-date=30. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nacionalna-srpska-televizija-skinula-s-programa-sve-americko/375441.aspx Nacionalna srpska televizija skinula s programa sve američko]&lt;/ref&gt;

Dana [[29. veljače]] [[2008.]], Unatoč brojnim nemirima i incidentima na granici, srpski državni vrh dokazao je kako misli ozbiljno i najavio tužbu protiv SAD-a i svih država koje su priznale 'lažnu državu Kosovo'. Savjetnik premijera Koštunice je najavljujući tužbu zatražio od SAD-a poništenje svoje 'protupravne odluke': &quot;Ako SAD ponište svoju protupravnu odluku, Srbija će onda povući tužbu koja će biti podnesena protiv Amerike. Ako SAD ne ponište svoju protupravnu odluku, onda ćemo se suditi pred svim mogućim međunarodnim sudovima&quot; – zaključio je [[Branislav Ristivojević]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=128064 |title=Srpska tužba protiv Amerike: Hrabrost ili ludost? |access-date=30. ožujka 2008. |archive-date=3. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080303163735/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=128064 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Istodobno, vlada Srbije podnijela je [[18. veljače]] [[2008.]] kaznene prijave protiv [[Hashim Thaçi|Hashima Thaçija]], [[Fatmir Sejdiu|Fatmira Sejdiua]] i [[Jakup Krasniqi|Jakupa Krasniqia]] pod optužbom za veleizdaju zbog osnivanja lažne države na srbijanskomu državnom prostoru.&lt;ref&gt;{{jezikk|srp.}} [http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/glas-javnosti-19-02-2008/srbija-podnela-krivicne-prijave-protiv-tacija-sejdijua-i-krasnicija Srbija podnela krivične prijave protiv Tačija, Sejdijua i Krasnićija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405205342/http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/glas-javnosti-19-02-2008/srbija-podnela-krivicne-prijave-protiv-tacija-sejdijua-i-krasnicija |date=5. travnja 2008. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.24sata.info/10203 MUP Srbije: Krivične prijave protiv Tačija, Sejdiua i Krasnićija zbog proglašenja &quot;lažne države&quot; na tlu Srbije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.naslovi.net/18. veljače 2008./rts/krivicna-prijava-protiv-tacija-sejdijua-i-krasnicija/576991 Krivična prijava protiv Tačija, Sejdijua i Krasničija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Dana [[8. ožujka]] [[2008.]] Vojislav Koštunica podnio je ostavku vladi i raspisao izbore u Srbiji zbog podijeljenosti koalicije oko Kosova.&lt;ref&gt;[http://ap.google.com/article/ALeqM5gfr72vt3X8HCz0cLInrmZBZgxkZAD8V9CGKO0 PM Dissolves Serbia's Government]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Datoteka:Kosovo je Srbija evening demonstration.jpg|desno|mini|250px|Večernje demonstracije protiv neovisnosti Kosova u Beogradu]]
Mađarska koalicija u [[Vojvodina|Vojvodini]] [[28. ožujka]] [[2008.]] je predstavila svoju koncepciju autonomije u kojoj se zauzima za personalnu i teritorijalnu autonomiju po etničkom načelu, te političku autonomiju – koja predviđa razmjernu zastupljenost [[Mađari|Mađara]] u svim parlamentima, punu autonomiju Vojvodine, reorganizaciju lokalne samouprave i novu organizaciju državne uprave i pravosuđa. Dokument predviđa uspostavu etničke autonomije zasnovane na teritorijalnom načelu u općinama u kojima većinu predstavljaju Mađari, ali i naseljima u kojima su pogrešno povučene granice ili je u njima kolonizacijom namjerno promijenjen etnički sastav stanovništva, priopćili su čelnici Mađarske koalicije. Žigmanov ističe da je isticanje takvoga programa mađarskih stranaka u izborno vrijeme razumljivo i opravdano, to prije što manjinsko pitanje u Srbiji nije sukladno riješeno.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vojvodina-madzarska-manjina-trazi-teritorijalnu-autonomiju.html Vojvodina: Mađarska manjina traži teritorijalnu autonomiju]&lt;/ref&gt;

U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] premijer [[Milorad Dodik]] je zaprijetio otcjepljenjem od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ako Kosovo postane neovisno. Predsjednik nevladine organizacije Srpski narodni pokret (SNP) &quot;Izbor je naš&quot; [[Dane Čamković]] [[20. veljače]] [[2008.]] je otvorenim pismom pozvao premijera Dodika da organizira donošenje deklaracije o proglašenju neovisnosti Republike Srpske.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/banja-luka-poziv-dodiku-da-proglasi-neovisnost-rs.html Banja Luka: Poziv Dodiku da proglasi neovisnost RS]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/articles/view/42960/ |title=Poziv na proglašenje neovisnosti Republike Srpske |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=22. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080422235459/http://www.nacional.hr/articles/view/42960/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Poslije proglašenja nezavisnosti Kosova, pobunjene pokrajine [[Abhazija]] i [[Južna Osetija]], s većinskim ruskim stanovništvom, opetovale su svoje zahtjeve za međunarodno priznanje nezavisnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3033725/index.do |title=Predstavnici Abhazije, Južne Osetije i Prednjestrovlja traže priznanje |access-date=31. ožujka 2008. |archive-date=17. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080317233519/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3033725/index.do |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; no to se još nije dogodilo.

== Pravni okviri ==
[[Datoteka:Americka ambasada - 4.jpg|right|thumb|250px|Američko veleposlanstvo u [[Beograd]]u [[21. veljače]] [[2008.]], dan nakon burnih prosvjeda]]
Dana [[8. listopada]] [[2008.]] na Općoj skupštini UN-a je prihvaćena rezolucija o potrebi konzultiranja [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda]] o neovisnosti Kosova. Opća skupština UN-a u srijedu je, na prijedlog Srbije, prihvatila rezoluciju kojom se od [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda]] (ICJ) u [[Haag]]u traži savjetodavno mišljenje o tomu je li jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom. Za prijedlog rezolucije je glasovalo 77 zemalja, 6 je bilo protiv, a 74 su bile suzdržane.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić rekao je skupštini 192 članice UN-a kako će slanje zahtjeva za mišljenjem ICJ-a spriječiti da kosovska kriza posluži kao duboko problematičan presedan u bilo kojem dijelu svijeta gdje postoje secesionističke ambicije. Veleposlanici SAD, Velike Britanije i Francuske pri UN-u izrazili su protivljenje srbijanskoj rezoluciji, ističući kako ona ne pridonosi stabiliziranju regije, te najavili da će u glasovanju biti suzdržani.

Kosovski dnevnici na albanskome 9. kolovoza veliku pozornost posvetili su sjednici Opće Skupštine UN-a od srijede, na kojoj je prihvaćena srbijanska inicijativa kojom se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu traži savjetodavno mišljenje o tome je li jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova sukladno međunarodnom pravu. Predsjednik Kosova [[Fatmir Sejdiu]] izjavio je, u prvim reakcijama na prihvaćanje srbijanske rezolucije, kako kosovske institucije i svi oni koji ih stalno podupiru smatraju pitanje neovisnosti Kosova riješenim i nepovratnim.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=190651 Reakcije Kosova na srbijansku rezoluciju u UN-u] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=190359 UN prihvatio srpsku rezoluciju o Kosovu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Dana [[22. srpnja]] [[2010.]] [[Međunarodni sud]] u [[Haag]]u je donio savjetodavno mišljenje prema kojemu jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova ne krši [[međunarodno pravo]]. Od 14 sudaca 10 je glasovalo za odluku kojom se potvrđuje sukladnost odluke s općim međunarodnim pravom, Rezolucijom 1244 i privremenim Ustavnim okvirom za Kosovo, odnosno postojećim pravnim sustavom koji je na Kosovu uspostavljen [[1999.]] Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, koji je bio u Haagu na sjednici suda, izjavio je kako će odluka ICJ-a izazvati nestabilnost u brojnim područjima svijeta gdje postoje teritoriji koji žele proglasiti neovisnost te da ''„Srbija nikada neće priznati Kosovo“''. S druge strane, vijest je na Kosovu dočekana s oduševljenjem. Kosovski ministar vanjskih poslova Skender Hyseni je rekao kako Priština sada od Srbije očekuje da se prema Kosovu odnosi kao prema suverenoj državi. ''&quot;Očekujem od Srbije da nam se približi, da s nama razgovara o pitanjima od zajedničkog interesa, od zajedničke važnosti, ali takvi razgovori mogu biti vođeni samo kao razgovori između suverenih država&quot;'', izjavio je.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kosovo independence not illegal, says UN court |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-10730573 |publisher=BBC |date=2010-07-22 |accessdate=2010-07-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kosovo independence is legal, court finds |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/07/22/kosovo.independence.court/index.html#fbid=DMbe6uZ5hjg |publisher=CNN |date=2010-07-22 |accessdate=2010-07-23 |archive-date=23. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723070713/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/07/22/kosovo.independence.court/index.html#fbid=DMbe6uZ5hjg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Međunarodni sud pravde: Neovisnost Kosova je legalna! |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/medunarodni-sud-pravde-neovisnost-kosova-je-legalna-clanak-170596 |publisher=Večernji list |date=2010-07-22 |accessdate=2010-07-23}}&lt;/ref&gt;

== Srbijanski koraci k priznanju ==
Dana [[17. rujna]] [[2009.]] je [[Vojislav Koštunica]] skrenuo pozornost na dokument kojeg je potpisalo srbijansko državno tijelo. Radi se o Protokolu o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova i [[EULEX|EULEX-a]], policijsko-pravosudnog tijela [[EU]] na Kosovu. Prema Koštunici su srbijanske vlasti time priznale Kosovo, jer su priznale da postoji granica između Srbije i Kosova, a ''&quot;granica je ključni atribut državnosti&quot;''.&lt;ref name=&quot;Srbija priznala&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/kostunica-srbija-je-priznala-kosovo/450936.aspx Index.hr] Koštunica Srbija je priznala Kosovo, 17. rujna 2009.&lt;/ref&gt; Sporazum utvrđuje prekograničnu suradnju Srbije i Kosova, a Koštunica je naglasio da svaka država koja potpiše takvu vrstu sporazuma formalno priznaje da se njezin državno ozemlje proteže do granične crte odnosno da se preko te crte počinje protezati ozemlje neke druge države.&lt;ref name=&quot;Srbija priznala&quot;/&gt;

Godine 2011. Srbija je priznala [[osobna iskaznica|osobne iskaznice]] i [[registarska pločica vozila|registarske pločice vozila]] koje izdaju vlasti Republike Kosovo.

U rujnu 2011. Srbija je priznala carinske dokumente s pečatom kosovske carine.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Tahiri-Srbija-priznala-samostalnost-Kosova Tahiri: Srbija priznala samostalnost Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928002442/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Tahiri-Srbija-priznala-samostalnost-Kosova |date=28. rujna 2013. }}, Novi list, 5. rujna 2011.&lt;/ref&gt;

U prosincu 2012. [[Srbija]] i [[Kosovo]] su uveli &quot;časnike za vezu&quot; s funkcijom ambasadora.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hoxha |first=Kreshnik |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/kosovo-and-serbia-liaison-officers-ready-to-start |title=Kosovo, Serbia Liaison Officers to Start Work |publisher=Balkan Insight |accessdate=2013-04-19}}&lt;/ref&gt;

U prosincu 2012. započela je provedba zajedničkog upravljanja državnom granicom između Kosova i Srbije.&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/features/2012/12/20/feature-03 Kosovo i Srbija započinju s upravljanjem granicom], SETimes.com, 20.12.2012.&lt;/ref&gt;

U travnju 2013. Srbija je priznala vlastima Republike Kosovo legitimnu administrativnu vlast na kosovskom području,&lt;ref&gt;[https://www.foreignaffairs.com/articles/kosovo/2013-04-24/kosovo-and-serbia-make-deal Kosovo and Serbia Make a Deal], Foreign Affairs, 24. travnja 2013.&lt;/ref&gt; te je prihvatila obvezu da neće ometati Kosovo na putu europskih integracija i da neće poticati druge da to čine.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/378627/Dacic-Srbija-nece-blokirati-Kosovo-na-putu-ka-EU Dačić: Srbija neće blokirati Kosovo na putu ka EU], Blic online, 19. travnja 2013.&lt;/ref&gt;

U srpnju 2013. Srbija je prihvatila sporazum prema kojem je Kosovo dobilo poseban međunarodni pozivni telefonski broj od 1. siječnja 2015.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:445231-Kosovu-medjunarodni-pozivni-broj-383 Kosovu međunarodni pozivni broj 383], Večernje novosti, 22. srpnja 2013.&lt;/ref&gt;

U kolovozu 2013. Srbija je prihvatila sporazum o uspostavi trajnih graničnih prijelaza između Srbije i Kosova tijekom 2014.&lt;ref&gt;[http://www.balkaninsight.com/en/article/permanent-kosovo-serbia-border-crossings-due-in-2014-2 Permanent Kosovo-Serbia Border Crossings Due in 2014], balkaninsight.com&lt;/ref&gt;

== Države koje su priznale neovisnost Kosova ==

{{glavni|Popis diplomatskih predstavništava na Kosovu}}
Do 2022. godine neovisnost Kosova priznalo je 114 od 193 država svijeta&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=More Alike than Not: Kosovo and Taiwan|url=https://globaltaiwan.org/2022/06/more-alike-than-not-kosovo-and-taiwan/|url-status=live|access-date=2024-05-25|website=Global Taiwan Institute|language=en-US}}&lt;/ref&gt; (uključujući [[Republika Kina|Republiku Kinu / Tajvan]]), od toga četiri republike bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]: [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]] i [[Makedonija]].

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=100% align=center
! !! width=175px | [[Država]] !! Datum priznanja !! Status uzajamnih diplomatskih misija !! class=&quot;unsortable&quot;|Bilješke
|-
| 1. || [[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|22px]] [[Afganistan]]&lt;ref name=&quot;Afghanistan foreign affairs&quot;&gt;{{cite web |title=The Statement of Islamic Republic of Afghanistan on the Recognition of Independence of Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs Afghanistan |date=2008-02-18 |url=http://www.mfa.gov.af/detail.asp?Lang=e&amp;Cat=2&amp;ContID=562 |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=13. rujna 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6AdQuP2Rd?url=http://mfa.gov.af/en |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MSNBC Afghanistan&quot;&gt;{{cite news |title=Afghanistan recognises Kosovo's independence |publisher=MSNBC |url=http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/ |date=2008-02-18 |access-date=26. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080228040332/http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/ |archive-date=28. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC) 
|-
| 2. || [[Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|22px]] [[Kostarika]]&lt;ref name=&quot;costa rican foreign ministry&quot;&gt;{{cite web |title=Costa Rica se pronuncia por la independencia de Kósovo |publisher=Ministerio de Relaciones Exteriores y Culto |url=http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc |language=es|format=DOC |date=2008-02-17 |accessdate=2008-02-18 |archive-date=26. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226224510/http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] nestalna članica Vijeća sigurnosti pri UN-u
|-
| 3. || [[Datoteka:Flag of Albania.svg|22px]] [[Albanija]]&lt;ref name=&quot;balkan&quot;&gt;{{cite news |title=Albania: US, EU states first to recognise Kosovo |publisher=Balkan Insight |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7964/ |date=2008-02-17 |accessdate=2008-02-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;reuters albania&quot;&gt;{{cite news |title=Albania recognises independent Kosovo |url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1865943420080218 |publisher=[[Reuters]] |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || Albansko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.mfa.gov.al/na engleskom/lajm.asp?id=4962 The Republic of Albania establishes Diplomatic Relations with the Republic of Kosovo at Ambassadorial Level], na albanskom MFA.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Kosovsko veleposlanstvo u Tirani&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/8110/ |title=BalkanInsight |language=en|date=2008-03-05}}&lt;/ref&gt;
||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 4. || [[Datoteka:Flag of France.svg|22px]] [[Francuska]]&lt;ref name=&quot;balkaninsight france&quot;&gt;{{cite news |title=France Recognises Kosovo |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/8001/ |publisher=BalkanInsight.com |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yahoo france&quot;&gt;{{cite news |first=Douglas |last=Hamilton |url=http://uk.news.yahoo.com/rtrs/20080218/tts-uk-kosovo-serbia-ca02f96.html |publisher=[[Yahoo!]] |title=EU powers recognise Kosovo independence |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes u.s. france&quot;/&gt; || 18. veljače 2008.|| Francusko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.mfe.org/index.php/Annuaires/Ambassades-et-consulats-francais-a-l-etranger/(country)/KOSOVO/ Ambassades et consulats français à l'étranger] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928173553/http://www.mfe.org/index.php/Annuaires/Ambassades-et-consulats-francais-a-l-etranger/(country)/KOSOVO |date=28. rujna 2013. }}, Maison des Français de l'étranger&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Parizu || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]]. 
|-
| 5. || [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska]]&lt;ref name=&quot;turkish ministry of foreign affairs&quot;&gt;{{cite web |title=Statement of H.E. Mr. Ali Babacan, Minister of Foreign Affairs of the Republic of Turkey, Regarding the Recognition of Kosovo by Turkey |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Turkey |url=http://www.mfa.gov.tr/MFA/HomePageTopPart/SM_Kosovo_18February2008.htm |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || Tursko veleposlanstvo u Prištini ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC) &lt;br /&gt; [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Službeni kandidat za [[EU]]&lt;br/&gt;
|-
| 6. || [[Datoteka:Flag of the United States.svg|22px]] [[SAD]]&lt;ref name=&quot;us department of state&quot;&gt;{{cite web |title=U.S. Recognises Kosovo as Independent State |publisher=[[U.S. Department of State]] |url=http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm |archivedate=2008-02-19}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || Američko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://pristina.usmission.gov/ |title=US Office Pristina, Kosovo |language=en|date=2008-03-05 |access-date=26. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080326234210/http://pristina.usmission.gov/ |archivedate=26. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;|| [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] stalna članica Vijeća sigurnosti [[UN]]-a
|-
| 7. || [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Velika Britanija]]&lt;ref name=&quot;nytimes u.s. france&quot;&gt;{{cite news |first=Stephen |last=Castle |title=Kosovo is Recognised by U.S., France and Britain |url=http://www.nytimes.com/2008/02/19/world/europe/19kosovo.html?ref=world |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Country Profiles&amp;nbsp;Foreign &amp; Commonwealth Office |url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394365&amp;a=KCountryProfile&amp;aid=1019233722672 |accessdate=2008-02-24 |year=2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731064049/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394365&amp;a=KCountryProfile&amp;aid=1019233722672 |archivedate=2003-07-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Britain, France recognise Kosovo |publisher=[[Associated Press]] |url=http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01 |date=2008-02-18 |access-date=26. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226013609/http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01 |archive-date=26. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt; || 18. veljače 2008. || Britansko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1163672154378 |title=British Embassy in Pristina, Kosovo |publisher=Foreign and Commonwealth Office |accessdate=2008-03-05 |archive-date=20. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080720152927/http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1163672154378 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Londonu || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]]. 
|-
| 8. || [[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[Australija]]&lt;ref name=&quot;Australian minister for foreign affairs&quot;&gt;{{cite web |title=Australia Recognises the Republic of Kosovo |publisher=Australia Department of Foreign Affairs and Trade |url=http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html |date=2008-02-19 |accessdate=2008-02-19 |archive-date=20. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080220012853/http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[19. veljače]] 2008.|| Kosovsko veleposlanstvo u Canberri&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1590 Flamuri i Kosovës shpaloset në Canberra të Australisë]&lt;/ref&gt; ||
|-
| 9. || [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|22px]] [[Senegal]]&lt;ref name=&quot;Senegal recognises Kosovo's independence: ministry&quot;&gt;{{cite web |title=Senegal recognises Kosovo's independence: ministry |publisher=haaba.com |url=http://www.haaba.com/news/2008/02/19/7-93587/senegal-recognises-kosovos-independence-ministry.html |date=2008-02-19 |accessdate=2008-03-14 |archive-date=26. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926100048/http://www.haaba.com/news/2008/02/19/7-93587/senegal-recognises-kosovos-independence-ministry.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; || 19. veljače 2008. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 10. || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Latvija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/ |title=Announcement by Minister of Foreign Affairs of Republic of Latvia on recognition of Kosovo's independence |publisher=Ministry of Foreign Affairs of Republic of Latvia |date=2008-02-20 |accessdate=2008-02-20 |archive-date=30. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080330022253/http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[20. veljače]] 2008. || || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 11. || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] [[Njemačka]]&lt;ref name=&quot;na njemačkomy recognises Kosovo&quot;&gt;{{cite web |title=na njemačkomy recognises Kosovo |publisher=na njemačkom Federal Government |url=http://www.bundesregierung.de/Content/EN/Artikel/2008/02/20. veljače 2008.-deutschland-erkennt-kosovo-an__en.html |date=2008-02-20 |accessdate=2008-02-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; || 20. veljače 2008. || Njemačko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.novinite.com/view_news.php?id=90818 na njemačkom embassy in Kosovo]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Berlinu, konzulati u Frankfurtu na Majni i Stuttgartu || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 12. || [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|22px]] [[Estonija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vm.ee/eng/kat_138/9350.html |title=Estonia recognises Republic of Kosovo |date=2008-02-21 |publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs |accessdate=2008-02-20}}&lt;/ref&gt; ||[[21. veljače]] [[2008.]] || || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 13. || [[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] [[Italija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.governo.it/Governo/ConsiglioMinistri/dettaglio.asp?d=38401 |title=&quot;Consiglio dei Ministri n. 93 del 21 febbraio 2008&quot; |date=2008-02-21 |publisher=na talijanskom Council of Ministers |language=it|accessdate=2008-03-18 |archive-date=2. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080402053007/http://www.governo.it/Governo/ConsiglioMinistri/dettaglio.asp?d=38401 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lastampa.it/redazione/cmsSezioni/politica/200802articoli/30334girata.asp |title=&quot;Kosovo, Italia riconosce indipendenza&quot; |date=2008-02-21 |publisher=[[La Stampa]] |language=it |accessdate=2008-03-18 |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430002529/http://www.lastampa.it/redazione/cmsSezioni/politica/200802articoli/30334girata.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 21. veljače 2008. ||Talijansko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.viaggiaresicuri.mae.aci.it/index.php?id=4238 |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=22. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080422083541/http://www.viaggiaresicuri.mae.aci.it/index.php?id=4238 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] nestalna članica Vijeća sigurnosti [[UN]]-a&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 14. || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20px]] [[Danska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm |title=Denmark recognises Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark |date=2008-02-21 |language=en |accessdate=2008-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424064218/http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm |archivedate=24. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; ||21. veljače 2008. || || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 15. || [[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|22px]] [[Luksemburg]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2008/02-fevrier/20-asselborn-kosovo/index.html |title=Le Luxembourg reconnaît formellement le Kosovo |publisher=Le Gouvernement du Grande-Duché de Luxembourg |date=2008-02-21 |language=fr|accessdate=2008-02-21}}&lt;/ref&gt; ||21. veljače 2008. || || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 16. || [[Datoteka:Flag of Peru.svg|22px]] [[Peru]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument |title=Perú decide reconocer independencia de Kósovoe |publisher=Peruvian Ministry of External Relations |date=2008-02-22 |accessdate=2008-02-22 |archive-date=26. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226065905/http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ||[[22. veljače]] [[2008.]] || ||
|-
| 17. || [[Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg|22px]] [[Belgija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ad.nl/buitenland/article2082987.ece |title=België erkent Kosovo |language=nl|date=2008-02-25 |publisher=Algemeen Dagblad}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.focus-fen.net/?id=n134537 |title=Serbia withdraws its ambassadors from Belgium, Peru |publisher=Focus News Information Agency |date=2008-02-25 |accessdate=2008-02-25 |archive-date=21. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080521082641/http://www.focus-fen.net/?id=n134537 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||[[24. veljače]] 2008. || Belgijski ured za odnose u Prištini&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.diplomatie.be/nl/addresses/abroad/otherpostsdetail.asp?POSTE_ID=471 |title=MFA Belgium |language=en |date=2008-03-05}}&lt;/ref&gt;|| [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] nestalna članica Vijeća sigurnosti [[UN]]-a&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 18. || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kprm.gov.pl/na engleskom/s.php?id=1793 |title=Government has recognised the independence of Kosovo |publisher=The Chancellery of the Prime Minister of the Republic of Poland |date=2008-02-26 |accessdate=2008-03-13}}&lt;/ref&gt;||[[26. veljače]] 2008. || ||[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 19. || [[Datoteka:Flag of Switzerland within 2to3.svg|22px]] [[Švicarska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html |title=Bundesrat anerkennt Kosovo |publisher=Tages-Anzeiger |date=2008-02-27 |language=de |accessdate=2008-02-27 |archive-date=1. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080301221131/http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ||[[27. veljače]] [[2008.]] || Švicarsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.eda.admin.ch/eda/fr/home/reps/eur/vkos/afokos.html |title=MFA Switzerland |language=fr|date=2008-03-05}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Bernu ||
|-
| 20. ||[[Datoteka:Flag of Austria.svg|22px]] [[Austrija]]&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html |title=Plassnik: &quot;Letter on Kosovo’s recognition signed&quot; |date=2008-02-28 |accessdate=2008-02-29 |publisher=Austrian Foreign Ministry |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522100443/http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522100443/http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;|| [[28. veljače]] 2008. ||Austrijsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kosovalive.com/index.php?cid=2,2,52096 |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=10. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210020820/http://www.kosovalive.com/index.php?cid=2,2,52096 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Beču || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 21. || [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|22px]] [[Irska]]&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938 |title=Minister for Foreign Affairs Dermot Ahern TD Announces Ireland’s recognition of the Republic of Kosovo |date=2008-02-29 |accessdate=2008-02-29 |publisher=Department of Foreign Affairs |archive-date=23. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223072827/http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938 |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938 |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=5. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080305011519/http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[29. veljače]] 2008. || ||[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 22. || [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|22px]] [[Švedska]]&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.sweden.gov.se/sb/d/10358/a/99714 |title=Sweden recognises the Republic of Kosovo |publisher=Swedish Ministry for Foreign Affairs |date=2008-03-04 |accessdate=2008-03-04}}&lt;/ref&gt; ||[[4. ožujka]] 2008.|| Švedski ured za odnose u Prištini, podređen veleposlanstvu u [[Skoplje|Skoplju]]&lt;ref&gt;[http://www.swedenabroad.com/Page____72163.aspx Liaison Office of Sweden in Pristina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327091256/http://www.swedenabroad.com/Page____72163.aspx |date=27. ožujka 2009. }}, Ministry for Foreing Affairs.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Stockholmu || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 23. || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|22px]] [[Nizozemska]]&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html |title=The Netherlands recognises Kosovo |date=2008-03-04 |accessdate=2008-03-05 |publisher=na nizozemskom Ministry of Foreign Affairs}} {{Citiranje weba |url=http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2008. |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430070042/http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; || 4. ožujka 2008.|| Nizozemsko veleposlanstvo u Prištini&lt;br /&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Haagu || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 24. || [[Datoteka:Flag of Iceland.svg|22px]] [[Island]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134 |title=Íslensk stjórnvöld viðurkenna formlega sjálfstæði Kósóvó |date=2008-03-05 |accessdate=2008-03-05 |language=is|publisher=Iceland Foreign ministry |archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20080324000000/www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134 |archivedate=2008-03-24}}&lt;/ref&gt; || [[5. ožujka]] 2008. || ||  
|-
| 25. || [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px]] [[Slovenija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1264437 |title=Slovenia Recognizes Kosovo |date=2008-03-05 |accessdate=2008-03-05 |publisher=Slovenian Press Agency |archive-date=16. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090216171112/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&amp;id=1264437 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 5. ožujka 2008. || Slovensko veleposlanstvo u Prištini ||[[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]]. &lt;br&gt;(predsjedala Unijom tijekom proglašenja neovisnosti Kosova)
|-
| 26. || [[Datoteka:Flag of Finland.svg|22px]] [[Finska]]&lt;ref name=&quot;formin.fi20080307&quot;&gt;{{cite press release |title=Finland recognised the Republic of Kosovo (Press release 80/2008) |publisher=Ministry for Foreign Affairs of Finland |date=2008-03-07 |url=http://formin.finland.fi/Public/default.aspx?contentid=123797&amp;nodeid=15145&amp;contentlan=2&amp;culture=en-US |accessdate=2008-03-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;newsroomfinland20080307&quot;&gt;{{cite news |title=Finland recognises Kosovo |url=http://newsroom.finland.fi/stt/showarticle.asp?intNWSAID=18215&amp;group=Politics |work=NewsRoom Finland |publisher=Ministry for Foreign Affairs of Finland |location=Helsinki |date=2008-03-07 |accessdate=2008-03-07 |archive-date=24. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090324003251/http://newsroom.finland.fi/stt/showarticle.asp?intNWSAID=18215&amp;group=Politics |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;|| [[7. ožujka]] 2008. || Finsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://formin.finland.fi/public/default.aspx?nodeid=16504&amp;contentlan=2&amp;culture=en-US Embassy of Finland, Pristina (Kosovo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090121005510/http://formin.finland.fi/public/default.aspx?nodeid=16504&amp;contentlan=2&amp;culture=en-US |date=21. siječnja 2009. }}, Ministry for Foreign Affairs of Finland&lt;/ref&gt; || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 27. || [[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Japan]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mofa.go.jp/announce/announce/2008/3/0318.html |title=&quot;Statement by Foreign Minister Masahiko Koumura on the Recognition of the Republic of Kosovo&quot; |publisher=Ministry of Foreign Affairs of Japan |date=2008-03-18 |accessdate=2008-03-18}}&lt;/ref&gt; || [[18. ožujka]] 2008. || Japansko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2009&amp;mm=06&amp;dd=23&amp;nav_id=60034 Kosovo welcomes new Japanese ambassador] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625064155/http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2009&amp;mm=06&amp;dd=23&amp;nav_id=60034 |date=25. lipnja 2009. }}, B92.net&lt;/ref&gt; ||
|-
| 28. || [[Datoteka:Flag of Canada.svg|22px]] [[Kanada]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://w01.international.gc.ca/minpub/Publication.aspx?isRedirect=True&amp;publication_id=385954&amp;language=E&amp;docnumber=59 |title=&quot;Canada joins international recognition of Kosovo&quot; |publisher=Canadian Foreign Ministry |date=2008-03-18 |accessdate=2008-03-18 |archive-date=13. rujna 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6AdR2d9i2?url=http://www.international.gc.ca/media/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| 18. ožujka 2008. || || 
|-
| 29. ||[[Datoteka:Flag of Monaco.svg|20px]] [[Monako]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.president-ksgov.net/?id=5,67,67,67,a,714 |title=Principata e Monakos njohu Republikën e Kosovës |date=2008-03-19 |accessdate=2008-03-19 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/8741/ |title=Serbia Neighbours To Recognise Kosovo |date=2008-03-19 |accessdate=2008-03-19}}&lt;/ref&gt;|| [[19. ožujka]] 2008. || Interese Monaka zastupa francusko veleposlanstvo || 
|-
| 30. || [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Mađarska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm |title=&quot;Hungary recognizes Kosovo’s Independence&quot; |date=2008-03-19 |publisher=Ministry of Foreign Affairs of Hungary |accessdate=2008-03-19 |archive-date=23. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080323041624/http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| 19. ožujka 2008. || Mađarsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.mfa.gov.hu/kulkepviselet/Pristina/en/mainpage.htm Kosovo, Pristina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528213220/http://www.mfa.gov.hu/kulkepviselet/Pristina/en/mainpage.htm |date=28. svibnja 2008. }}, Ministry of Foreign Affairs of Hungary&lt;/ref&gt; || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 31. || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vlada.hr/en/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |title=&quot;Croatia recognises Kosovo&quot; |date=2008-03-19 |publisher=Government of the Republic of Croatia |accessdate=2008-03-19 |archive-date=24. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080324111856/http://www.vlada.hr/en/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| 19. ožujka 2008.  || Hrvatsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_125_3567.html Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Priština]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Zagrebu || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] U vrijeme priznavanja bila je kandidat za [[EU]]. Danas je članica [[EU]].
|-
| 32. || [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|22px]] [[Bugarska]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=91485 |title=Sofia Officially Recognizes Pristina Sovereignty |date=2008-03-20 |publisher=novinite.com |accessdate=2008-03-20}}&lt;/ref&gt;|| [[20. ožujka]] 2008.  || Bugarsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.balkaninsight.com/en/article/bulgaria-to-issue-visas-in-pristina Bulgaria to Issue Visas In Pristina], Balkan Insight&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;Kosovsko veleposlanstvo u Sofiji || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 33. || [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|22px]] [[Lihtenštajn]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.llv.li/amtsstellen/llv-pia-pressemitteilungen/pressemitteilungen-alt.htm?pmid=108807&amp;lpid=3789&amp;imainpos=15844 |title=Liechtenstein anerkennt den Kosovo |date=2008-03-28 |publisher=Liechtenstein government |accessdate=2008-03-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080403062343/http://www.llv.li/amtsstellen/llv-pia-pressemitteilungen/pressemitteilungen-alt.htm?pmid=108807&amp;lpid=3789&amp;imainpos=15844 |archivedate=3. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt;|| [[25. ožujka]] 2008.  ||Interese Lihtenštajna zastupa švicarsko veleposlanstvo&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.liechtenstein.li/en/eliechtenstein_main_sites/portal_fuerstentum_liechtenstein/fl-staat-staat/fl-staat-aussenpolitik/fl-staat-aussenpolitik-bilateral.htm |title=Bilateral relations |publisher=Portal of the Principality of Liechtenstein |accessdate=2008-03-28 |archive-date=2. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302091516/http://www.liechtenstein.li/en/eliechtenstein_main_sites/portal_fuerstentum_liechtenstein/fl-staat-staat/fl-staat-aussenpolitik/fl-staat-aussenpolitik-bilateral.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ||
|-
| 34. || [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|22px]] [[Južna Koreja]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mofat.go.kr/webmodule/htsboard/template/read/engboardread.jsp?typeID=12&amp;boardid=302&amp;seqno=306110&amp;c=TITLE&amp;t=&amp;pagenum=1&amp;tableName=TYPE_na engleskom&amp;pc=undefined&amp;dc=&amp;wc=&amp;lu=&amp;vu=&amp;iu=&amp;du= |title=Recognition of the Republic of Kosovo |date=2008-03-28 |publisher=Ministry of Foreign Affairs and Trade of the Republic of Korea |accessdate=2008-03-28 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| [[28. ožujka]] 2008.  || ||
|-
| 35. || [[Datoteka:Flag of Norway.svg|22px]] [[Norveška]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.regjeringen.no/en/dep/ud/press/News/2008/norway_kosovo.html?id=505130 |title=Norway recognises Kosovo as an independent state |date=2008-03-28 |accessdate=2008-03-28}}&lt;/ref&gt;|| 28. ožujka 2008.  || Norveško veleposlanstvo u Prištini ||
|-
| 36. || [[Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|22px]] [[Maršalovi otoci]]&lt;ref&gt;[http://www.newkosovareport.com/20080417889/Politics/Republic-of-the-Marshall-Islands-has-recognized-Kosovo.html &quot;BREAKING NEWS: Republic of the Marshall Islands has recognized Kosovo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080523225832/http://www.newkosovareport.com/20080417889/Politics/Republic-of-the-Marshall-Islands-has-recognized-Kosovo.html |date=23. svibnja 2008. }}, ''New Kosova Report'', 17. travnja 2008. Pristupljeno 17. travnja 2008.&lt;/ref&gt; || [[17. travnja]] 2008. || ||
|-
| 37. || [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|22px]] [[Burkina Faso]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newkosovareport.com/20080424902/Politics/Burkina-Faso-recognizes-Kosovo.html |title=Burkina Faso recognizes Kosovo |work=New Kosova Report |date=2008-04-24 |accessdate=2008-04-24}}&lt;/ref&gt; || [[24. travnja]] 2008. || || [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22px]] nestalna članica Vijeća sigurnosti [[UN]]-a &lt;br/ &gt;
[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 38. || [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|22px]] [[Litva]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www3.lrs.lt/pls/INTER/w5_show?p_r=4445&amp;p_d=76728&amp;p_k=1 |title=Seimas nutarė pripažinti Kosovo Respublikos nepriklausomybę (Seimas recognizes Republic of Kosovo's independence) |work=Parliament (Seimas) official proceedings |date=2008-05-06 |accessdate=2008-05-06 |language=lt}}&lt;/ref&gt; || [[6. svibnja]] 2008. || || [[Datoteka:Flag of the European Union.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 39. || [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|22px]] [[San Marino]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sanmarinortv.sm/politica/default.asp?id=32&amp;id_n=25819 |title=Congresso di Stato: San Marino riconosce il Kosovo |work=Radio Televisione della Repubblica di San Marino |publisher=San Marino RTV |location=[[San Marino]] |date=2008-05-06 |language=it|access-date=14. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526211346/http://www.sanmarinortv.sm/politica/default.asp?id=32&amp;id_n=25819 |archive-date=26. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; || [[11. svibnja]] 2008. || ||
|-
| 40. || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mzv.cz/wwwo/mzv/default.asp?id=58430&amp;ido=6569&amp;idj=2&amp;amb=1 |title=The Czech Republic has recognized independence of Kosovo |date=2008-05-21 |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Czech Republic |accessdate=2008-05-21}}&lt;/ref&gt; || [[21. svibnja]] 2008 || Češko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;{{cite news |title=Czech Republic opens its embassy to Pristina |url=http://www.kosovapress.com/ks/index.php?cid=2,2,49802 |publisher=Kosovapress |date=2008-07-16 |accessdate=2008-07-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mzv.cz/wwwo/mzv/default.asp?id=44885&amp;ido=7904&amp;idj=2&amp;amb=1 |title=Embassy of the Czech Republic in Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Czech Republic |accessdate=2008-09-10}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt; || [[Datoteka:Flag of the European Union.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 41. || [[Datoteka:Flag of Liberia.svg|22px]] [[Liberija]]&lt;ref&gt;[http://www.liberianobserver.com/news/fullstory.php/aid/11910/Liberia_Recognizes_Kosovo.html &quot;Liberia Recognizes Kosovo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218222207/http://www.liberianobserver.com/news/fullstory.php/aid/11910/Liberia_Recognizes_Kosovo.html |date=18. veljače 2009. }} ''liberianobserver.com'' 30. svibnja 2008. Pristupljeno 30. svibnja 2008.&lt;/ref&gt;  || [[30. svibnja]] 2008. || ||
|-
| 42. || [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|22px]] [[Kolumbija]]&lt;ref name=&quot;Colombia foreign affairs&quot;&gt;{{cite web |title=EL MINISTERIO DE RELACIONES EXTERIORES DE COLOMBIA DECLARA QUE RECONOCE A LA REPUBLICA DE KOSOVO |publisher=Ministry of Foreign Affairs, Colombia |location=[[Bogotá]], [[Colombia]] |url=http://www.cancilleria.gov.co/WebContentManager/Repositorys/site0/06AGO08KOSOVO.pdf |language=es|format=PDF |access-date=9. listopada 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080813010358/http://www.cancilleria.gov.co/WebContentManager/Repositorys/site0/06AGO08KOSOVO.pdf |archivedate=13. kolovoza 2008.}}&lt;/ref&gt; || [[8. srpnja]] 2008 || ||
|-
| 43. || [[Datoteka:Flag of Belize.svg|22px]] [[Belize]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Belize njeh pavarësinë e Kosovës |url=http://www.president-ksgov.net/?id=5,67,67,67,a,949 |publisher=President of the Republic of Kosovo |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-07 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Belize officially recognizes Kosovo independence |url=http://www.newkosovareport.com/200808071109/Politics/Belize-officially-recognizes-Kosovo-independence.html |publisher=New Kosova Report |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-08}}&lt;/ref&gt;  || [[7. srpnja]] 2008. || ||
|-
| 44. || [[Datoteka:Flag of Malta.svg|22px]] [[Malta]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Malta tirrikonoxxi lil Kosovo bħala Stat Indipendenti |url=http://www.doi.gov.mt/en/press_releases/2008/08/pr1181.asp |publisher=Department of Information - Government of Malta |date=2008-08-21 |accessdate=2008-08-22 |language=mt |archive-date=6. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606134934/http://www.doi.gov.mt/en/press_releases/2008/08/pr1181.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  || [[21. srpnja]] 2008. || || [[Datoteka:Flag of the European Union.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 45. || [[Datoteka:Flag of Samoa.svg|22px]] [[Samoa]]&lt;ref&gt;[http://www.newkosovareport.com/200809151219/Politics/Samoa-recognizes-indepedent-Kosovo.html &quot;Samoa recognizes independent Kosovo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081019230414/http://www.newkosovareport.com/200809151219/Politics/Samoa-recognizes-indepedent-Kosovo.html |date=19. listopada 2008. }} ''newkosovareport.com'' 15. rujna 2008.Pristupljeno 15. rujna 2008.&lt;/ref&gt;   || [[15. rujna]] 2008. || || 
|-
| 46. || [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|22px]] [[Portugal]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mne.gov.pt/mne/pt/noticias/200810072015.htm |publisher=Ministério dos Negócios Estrangeriros |title=Comunicado de Imprensa - Kosovo |language=pt|date=2008-10-07 |accessdate=2008-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081021235456/http://www.mne.gov.pt/mne/pt/noticias/200810072015.htm |archivedate=21. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ultimahora.publico.clix.pt/noticia.aspx?id=1345232&amp;idCanal=12 |work=Publico |publisher=Publico |location=[[Lisabon|Lisbon]] |title=Anunciou Luís Amado: Portugal reconhece hoje independência do Kosovo |language=pt |date=2008-10-07 |accessdate=2008-10-07 |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122140251/http://ultimahora.publico.clix.pt/noticia.aspx?id=1345232&amp;idCanal=12 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.newkosovareport.com/200810071285/Politics/Portugal-recognizes-independent-Kosovo.html &quot;Portugal recognises independent Kosovo&quot;] ''newkosovareport.com'' 7. studenoga 2008. Pristupljeno 7. listopada 2008.&lt;/ref&gt;   || [[7. listopada]] 2008. || || [[Datoteka:Flag of the European Union.svg|22px]] Članica [[EU]].
|-
| 47. || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/10/09/europe/EU-Montenegro-Kosovo-Serbia.php |title=Montenegro recognizes Kosovo's independence |publisher=International Herald Tribune |date=2008-10-09 |accessdate=2008-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081012062453/http://www.iht.com/articles/ap/2008/10/09/europe/EU-Montenegro-Kosovo-Serbia.php |archivedate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt; || [[10. listopada]] 2008. || ||
|-
| 48. || [[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|22px]] [[Makedonija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/13888/ |title=Macedonia recognizes Kosovo's independence |publisher=International Herald Tribune |date=2008-10-09 |accessdate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt; || [[10. listopada]] 2008. || Makedonsko veleposlanstvo u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.telegrafi.com/?id=2&amp;a=6207 Maqedonia hapë ambasadën në Prishtinë], Telegrafi.com&lt;/ref&gt; || [[Datoteka:Flag of Europe.svg|22px]] Službeni kandidat za [[EU]]|| 
|-
| 49. || [[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|22px]] [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.wam.org.ae/servlet/Satellite?c=WamLocEnews&amp;cid=1223546208865&amp;p=1135099400124&amp;pagename=WAM%2FWamLocEnews%2FW-T-LEN-FullNews |title=UAE recognises Kosovo |publisher=Emirates News Agency |date=2008-10-14 |accessdate=2008-10-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=mideast&amp;item=081014155526.3e2km83b.php |title=UAE recognises Kosovo |publisher=IC Publications |date=2008-10-14 |access-date=31. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081022221352/http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=mideast&amp;item=081014155526.3e2km83b.php |archive-date=22. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; || [[14. listopada]] [[2008.]] || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 50. || [[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|22px]] [[Malezija]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kln.gov.my/?m_id=26&amp;vid=797 |title=Press Statement by the Minister of Foreign Affairs of Malaysia on the recognition of Kosovo's independence |publisher=Ministry of Foreign Affairs, Malaysia |date=2008-11-01 |accessdate=2008-11-03 |archive-date=17. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917092630/http://www.kln.gov.my/?m_id=26&amp;vid=797 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/files/MalaysiaRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg Malaysia Recognises Kosovo Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928082041/http://www.kosovothanksyou.com/files/MalaysiaRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg |date=28. rujna 2013. }} ''kosovothanksyou.com'' 30. listopada 2008.&lt;/ref&gt; || [[30. listopada]] 2008. || Malezijski ured za vezu u Prištini&lt;ref&gt;[http://www.kln.gov.my/perwakilan/pristina Liaison Office of Malaysia, Pristina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205044324/http://www.kln.gov.my/perwakilan/pristina |date=5. prosinca 2008. }} ''kln.gov.my''&lt;/ref&gt; ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 51. || [[Datoteka:Flag_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|22px]] [[Mikronezija]]&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/files/MalaysiaRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg Mikronesia Recognises Kosovo Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928082041/http://www.kosovothanksyou.com/files/MalaysiaRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg |date=28. rujna 2013. }} ''kosovothanksyou.com'' [[5. prosinca]] [[2008.]]&lt;/ref&gt; || [[5. prosinca]] 2008. ||  ||
|-
| 52. || [[Datoteka:Flag_of_Panama.svg|22px]] [[Panama]]&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/files/PanamaRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg Panama Recognises Kosovo Independence] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''kosovothanksyou.com'' [[16. siječnja]] [[2009.]]&lt;/ref&gt; || [[16. siječnja]] 2009. ||  ||
|-
| 53. || [[Datoteka:Flag_of_Maldives.svg|22px]] [[Maldivi]]&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/files/MaldivesRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg Maldives Recognises Kosovo Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181209212506/http://www.kosovothanksyou.com/files/MaldivesRecognizesTheIndependenceOfKosovo.jpg/ |date=9. prosinca 2018. }} ''kosovothanksyou.com'' [[19. veljače]] [[2009.]]&lt;/ref&gt; || [[19. veljače]] 2009. ||  ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 54. || [[Datoteka:Flag_of_The Gambia.svg|22px]] [[Gambija]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gambia njeh pavarësinë e Kosovës |url=http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/283/View/Details/Default.aspx |access-date=7. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090427114129/http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/283/View/Details/Default.aspx |archivedate=27. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; || [[7. travnja]] 2009. ||  ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 55. || [[Datoteka:Flag_of_Saudi_Arabia.svg|22px]] [[Saudijska Arabija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/292/View/Details/Default.aspx |title=Kingdom of Saudi Arabia recognizes the Republic of Kosovo |date=2009-04-20 |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo |accessdate=2009-04-21 |archive-date=17. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917185159/http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/292/View/Details/Default.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|| [[20. travnja]] 2009 || Saudijski ured za odnose u Prištini&lt;br&gt;Kosovsko veleposlanstvo u [[Rijad]]u&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.arabnews.com/?page=1&amp;section=0&amp;article=121826&amp;d=23&amp;m=4&amp;y=2009&amp;pix=kingdom.jpg&amp;category=Kingdom |title=Kosovo plans Riyadh embassy |date=2009-04-23 |publisher=Arab News |accessdate=2009-04-23}}&lt;/ref&gt; ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 56. || [[Datoteka:Flag_of_Bahrain.svg|22px]] [[Bahrein]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://na engleskom.bna.bh/?ID=79090 |title=Bahrain recognizes Kosovo |date=2009-05-19 |publisher=Bahrain News Agency |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171024213024/http://na/ |archive-date=24. listopada 2017.}}&lt;/ref&gt;|| [[19. svibnja]] 2009. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 57. || [[Datoteka:Flag_of_Jordan.svg|22px]] [[Jordan]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/371/View/Details/Default.aspx |title=Jordan recognized the Republic of Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo |date=2009-07-08 |accessdate=2009-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731133032/http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/371/View/Details/Default.aspx |archivedate=31. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; || [[7. srpnja]] 2009. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 58. || [[Datoteka:Flag_of_the_Dominican_Republic.svg|22px]] [[Dominikanska republika]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ks-gov.net/MPJ/Home/tabid/161/ItemID/374/View/Details/Default.aspx |title=Dominican Republic recognized the Republic of Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo |date=2009-07-11 |accessdate=2009-07-16}}&lt;/ref&gt; || [[10. srpnja]] 2009. || ||
|-
| 59. || [[Datoteka:Flag_of_New_Zealand.svg|22px]] [[Novi Zeland]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ks-gov.net/MPJ/?page=2,4,324 |title=New Zealand recognizes the Republic of Kosovo |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo |date=2009-11-09 |accessdate=2009-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091115101207/http://www.ks-gov.net/mpj/?page=2,4,324 |archivedate=15. studenoga 2009.}}&lt;/ref&gt; || [[9. studenoga]] 2009. || ||
|-
| 60. || [[Datoteka:Flag_of_Malawi.svg|22px]] [[Malavi]] || [[14. prosinca]] 2009. || ||
|-
| 61. || [[Datoteka:Flag_of_Mauritania.svg|22px]] [[Mauritanija]] || [[12. siječnja]] 2010. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 62. || [[Datoteka:Flag_of_Swaziland.svg|22px]] [[Svazi]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.newkosovareport.com/201004132182/Politics/Swaziland-recognizes-Kosovo-independence.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815071307/http://www.newkosovareport.com/201004132182/Politics/swaziland-recognizes-kosovo-independence.html |archive-date=15. kolovoza 2011. |access-date=21. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; || [[12. travnja]] 2010. || ||
|-
| 63. || [[Datoteka:Flag_of_Vanuatu.svg|22px]] [[Vanuatu]]&lt;ref&gt;[http://www.newkosovareport.com/201004282187/Politics/Vanuatu-recognizes-Kosovo-independence.html Vanutau recognized Kosovo]&lt;/ref&gt; || [[28. travnja]] 2010. || ||
|-
| 64. || [[Datoteka:Flag_of_Djibouti.svg|22px]] [[Džibuti]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.newkosovareport.com/201005122191/Politics/Djibouti-recognizes-Kosovo-independence.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100520233932/http://www.newkosovareport.com/201005122191/Politics/Djibouti-recognizes-Kosovo-independence.html |archive-date=20. svibnja 2010. |access-date=15. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; || [[8. svibnja]] 2010. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 65. || [[Datoteka:Flag_of_Somalia.svg|22px]] [[Somalija]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.newkosovareport.com/201005192196/Politics/Somalia-recognizes-Kosovo-independence.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120408141420/http://www.newkosovareport.com/201005192196/Politics/somalia-recognizes-kosovo-independence.html |archive-date=8. travnja 2012. |access-date=20. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; || [[19. svibnja]] 2010. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC) 
|-
| 66. || [[Datoteka:Flag of Honduras (1949–2022).svg|22px]]  [[Honduras]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,574]&lt;/ref&gt;|| [[3. rujna]] 2010. || || 
|-
| 67. || [[Datoteka:Flag_of_Kiribati.svg|22px]] [[Kiribati]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,599]&lt;/ref&gt;|| [[21. listopada]] 2010. || || 
|-
| 68. || [[Datoteka:Flag_of_Tuvalu.svg|22px]] [[Tuvalu]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net]&lt;/ref&gt;|| [[18. studenoga]] 2010. || || 
|-
| 69. || [[Datoteka:Flag_of_Qatar.svg|28px]] [[Katar]] || [[4. siječnja]] 2011. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 70. || [[Datoteka:Flag_of_Guinea-Bissau.svg|22px]] [[Gvineja Bisau]] || [[10. siječnja]] [[2011.]] || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 71. || [[Datoteka:Flag_of_Andorra.svg|22px]] [[Andora]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,795 The Principality of Andorra recognizes Kosovo's independence]&lt;/ref&gt; || [[8. lipnja]] 2011. || || 
|-
| 72. || {{Z+X|GVI}}&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,868&amp;offset=4 Srednjoafrička Republika priznala neovisnost Kosova, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kosovo]&lt;/ref&gt;|| [[12. kolovoza]] 2011. || || 
|-
| 73. || {{Z+X|NGR}}&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,896 Niger i Gvineja priznali neovisnost Kosova, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kosovo]&lt;/ref&gt; || [[16. kolovoza]] 2011.  || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 74. || {{Z+X|BEN}}&lt;ref&gt;[http://www.zeri.info/artikulli/1/1/32180/republika-e-beninit-njeh-republiken-e-kosoves/  Republika e Beninit njeh Republikën e Kosovës] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320203539/http://www.zeri.info/artikulli/1/1/32180/republika-e-beninit-njeh-republiken-e-kosoves/ |date=20. ožujka 2012. }}, Zeri, 17. kolovoza 2011. (na albanskom)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://quotidienlindependant.com/?p=2360 Diplomatie béninoise: Le Bénin reconnaît l’Etat de Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111208061502/http://quotidienlindependant.com/?p=2360 |date=8. prosinca 2011. }}, l'Indépendent, 18. kolovoza 2011. (na francuskom)&lt;/ref&gt;||  [[18. kolovoza]] 2011. || || 
|-
| 75. || [[Datoteka:Flag_of_Saint Lucia.svg|22px]] [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]] || [[19. kolovoza]] 2011. || || 
|-
| 76. || [[Datoteka:Flag_of_Gabon.svg|22px]] [[Gabon]] || [[13. rujna]] 2011. || || 
|-
| 77. || {{Z+X|CIV}} || [[20. rujna]] 2011. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 78. || [[Datoteka:Flag_of_Kuwait.svg|22px]] [[Kuvajt]] || [[11. listopada]] 2011. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 78. || [[Datoteka:Flag_of_Haiti.svg|22px]] [[Haiti]] || [[11. veljače]] 2012. || ||
|-
| 80. || [[Datoteka:Flag_of_Brunei.svg|22px]] [[Brunej]] ||  || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 81. || [[Datoteka:Flag_of_Chad.svg|22px]] [[Čad]] || [[11. veljače]] 2012. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 82. ||[[Datoteka:Flag_of_East_Timor.svg|22px]] [[Istočni Timor]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1479 Timori Lindor njeh pavarësinë e Kosovës], Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kosovo, 19. studenoga 2012. (albanski)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://farm9.staticflickr.com/8067/8171165751_9692eae762_b.jpg Note verbale], Ministarstvo vanjskih poslova Istočnog Timora, 20. rujna 2012.&lt;/ref&gt; || [[20. rujna]] 2012. || ||
|-
| 83. || [[Datoteka:Flag_of_Saint_Kitts_and_Nevis.svg|22px]] [[Sveti Kristofor i Nevis]]&lt;ref&gt;[http://www.kosovapress.com/?cid=2,86,155674 Kosova Press] Saint Kitts and Nevis recognized Kosova’s independence, 14. studenoga 2012. (na engleskom)&lt;/ref&gt; || [[14. studenoga]] 2012. || ||  
|-
| 84. || [[Datoteka:Flag_of_Fiji.svg|22px]] [[Fidži]]&lt;ref&gt;[http://kosovapress.com/?cid=2,86,155928 Kosova Press] Fiji recognized Kosova’s independence, 19. studenoga 2012. (na engleskom)&lt;/ref&gt; || [[19. studenoga]] 2012. || ||   
|-
| 85. || [[Datoteka:Flag_of_Pakistan.svg|22px]] [[Pakistan]]&lt;ref&gt;[http://www.mofa.gov.pk/mfa/pages/article.aspx?id=1429&amp;type=1 Ministarstvo vanjskih poslova - Pakistanska vlada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130102231400/http://www.mofa.gov.pk/mfa/pages/article.aspx?id=1429&amp;type=1 |date=2. siječnja 2013. }} Recognition of the Republic of Kosovo, 24. prosinca 2012. (na albanskom)&lt;/ref&gt; || [[24. prosinca]] 2012. || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 86. || [[Datoteka:Flag_of_Guyana.svg|22px]] [[Gvajana]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1626 Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kosovo] Guajana njeh shtetin e pavarur dhe sovran të Kosovës, 16. ožujka 2013. (na albanskom)&lt;/ref&gt; || [[16. ožujka]] 2013. || ||  
|-
| 87. || [[Datoteka:Flag_of_Tanzania.svg|22px]] [[Tanzanija]]&lt;ref&gt;[http://www.telegrafi.com/fo/2010/njohja-verbale-foto.jpg CKA 699/755/01] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160416054341/http://www.telegrafi.com/fo/2010/njohja-verbale-foto.jpg |date=16. travnja 2016. }}, Ministry of Foreign Affairs and International Cooperation of the United Republic of Tanzania, 5. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; || [[29. svibnja]] [[2013.]] || ||  
|-
| 88. || [[Datoteka:Flag_of_Yemen.svg|22px]] [[Jemen]]&lt;ref&gt;[http://www.sabanews.net/en/news313610.htm Yemen recognizes Kosovo], Saba Net, 11. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; || [[11. lipnja]] [[2013.]] || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 89. || [[Datoteka:Flag_of_Egypt.svg|22px]] [[Egipat]]&lt;ref&gt;[http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&amp;newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 قرار حكومة جمهورية مصر العربية الاعتراف بجمهورية كوسوفو كدولة مستقلة وذات سيادة] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630231622/http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&amp;newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 |date=30. lipnja 2013. }}, Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova, 26. lipnja 2013. (na arapskom)&lt;/ref&gt; || [[26. lipnja]] [[2013.]] || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 90. || {{Z+X|TAJ}}&lt;ref&gt;[http://www.kryeministri-ks.net/?page=3,9,3792 Premijer je danas u Njujorku na sastanku sa zamenikom premijera Tajlanda, dr Surapong Tovichakchaikul primio i zvanično priznanje od države Tajland], Republika Kosovo - Ured premijera, 26. rujna 2013.&lt;/ref&gt; || [[24. rujna]] [[2013.]] || || 
|-
| 91. || {{Z+X|LIBI}}&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:455846-Libija-i-Grenada-priznale-Kosovo Libija i Grenada priznale Kosovo], Večernje novosti, 25. rujna 2013.&lt;/ref&gt; || [[25. rujna]] [[2013.]] || ||[[Organizacija islamske konferencije]] (OIC)
|-
| 92. || [[Datoteka:Flag_of_El_Salvador.svg|22px]] [[Salvador]]&lt;ref&gt;[http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160123055037/http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html|date=23. siječnja 2016.}}, 29. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1906 Arrin nota verbale nga El Salvadori] Ministria e Pun&amp;euml;ve t&amp;euml; Jashtme - Kosova, 4. listopada 2013.&lt;/ref&gt; || [[4. listopada]] [[2013.]] || ||
|-
| 93. || {{Z+X|TON}}&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:473878-Tonga-priznala-Kosovo Tonga priznala Kosovo] Večernje novosti, 18. siječnja 2014.&lt;/ref&gt; || [[17. siječnja]] [[2014.]] || ||
|-
| 94. || {{Z+X|ATG}}&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:548994-Antigva-i-Barbuda-priznali-Kosovo Antigva i Barbuda priznali Kosovo] Večernje novosti online, 20. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; || [[20. svibnja]] [[2015.]] || ||
|-
| 95. || {{Z+X|SIN}}&lt;ref&gt;[https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html The Government of the Republic of Singapore and the Government of the Republic of Kosovo have established diplomatic relations with effect from 1 December 2016.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180620181102/https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html |date=20. lipnja 2018. }}, Ministry of Foreign Affairs of Singapore, 1. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; || [[1. prosinca]] [[2016.]] || ||
|-
| 96. || {{Z+X|BAN}}&lt;ref&gt;(eng.) [http://www.kosovothanksyou.com/news/?p=838 ''Bangladesh recognizes Kosovo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170411140057/http://www.kosovothanksyou.com/news/?p=838 |date=11. travnja 2017. }}, Who Recognized Kosova The Kosovar people thank you - Who Recognized Kosovo and Who Recognizes Kosovo, 27. veljače 2017.&lt;/ref&gt; || [[27. veljače]] [[2017.]] || ||
|-
| 97. || {{Z+X|BAR}} || [[15. veljače]] [[2018.]] || ||
|-
| 98. || {{Z+X|IZR}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/eu-pitanja/izrael-postao-117-drzavom-koja-je-sluzbeno-priznala-neovisnost-republike-kosovo-15047351 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. ožujka 2021. |archive-date=27. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210327145214/https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/eu-pitanja/izrael-postao-117-drzavom-koja-je-sluzbeno-priznala-neovisnost-republike-kosovo-15047351 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[2. veljače]] [[2021.]] || ||
|}

=== Sporna i povučena priznanja ===

Predsjednik međunarodno nepriznate države [[Turska Republika Sjeverni Cipar]] je [[18. veljače]] [[2008.]] podržao neovisnost Kosova,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.turkishweekly.net/news/52599/turkish-cypriots-salute-kosovo-independence.html |title=Turkish Cypriots salute Kosovo independence |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004220248/http://www.turkishweekly.net/news/52599/turkish-cypriots-salute-kosovo-independence.html |archive-date=4. listopada 2013. |access-date=4. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; ali Sjeverni Cipar nije dao službeno priznanje neovisnosti Kosova kako se ponekad navodi.

Prema nekim novinskim člancima,&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/mali-je-92-drzava-koja-je-priznala-neovisnost-kosova-clanak-443153 Mali je 92. država koja je priznala neovisnost Kosova], Miroslav Flego, vecernji.hr, 18. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; [[Mali]] je navodno bio 92. država koja je priznala neovisnost Kosova [[9. kolovoza]] 2012. Zamjenik kosovskog premijera g. Behgjet Pacolli izjavio je da Mali nije priznao Kosovo i objasnio da je situacija proizašla iz unutarnjih problema u Maliju.&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/news/?p=713 Who Recognized Kosova The Kosovar people thank you - Who Recognized Kosovo and Who Recognizes Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102013022/http://www.kosovothanksyou.com/news/?p=713 |date=2. studenoga 2012. }} Update on Mali recognition (Update 3).&lt;/ref&gt;

U ožujku 2012. predsjednik vlade [[Sao Tome i Principe]] je donio rezoluciju o priznanju Kosova, no u siječnju 2013. predsjednik države je odluku poništio.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/362202/Dacic-cestitao-vladi-Sao-Tome-i-Principe-povlacenje-priznanja-Kosova Dačić čestitao vladi Sao Tome i Principe povlačenje priznanja Kosova], Blic online&lt;/ref&gt;

[[Surinam]] je priznao Kosovo 22. srpnja 2016.,&lt;ref&gt;[http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/surinam-priznao-kosovo-uticajni-nam-rade-iza-ledja_739646.html Surinam priznao Kosovo, uticajni nam rade iza leđa] Radio-televizija Vojvodine, 22. srpnja 2016.&lt;/ref&gt; no 27. listopada 2017. priznanje je povučeno.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://wp.caribbeannewsnow.com/2017/11/02/suriname-revokes-kosovo-recognition-heels-russia-visit/ |title=Suriname revokes Kosovo recognition on heels of Russia visit |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620231944/https://wp.caribbeannewsnow.com/2017/11/02/suriname-revokes-kosovo-recognition-heels-russia-visit/ |archive-date=20. lipnja 2018. |access-date=5. studenoga 2017.}}&lt;/ref&gt;

[[Gvineja Bisau]] je priznala Kosovo 10. siječnja 2011. Kasnije, 21. studenog 2017. priznanje je povučeno,&lt;ref&gt;[https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=11&amp;dd=21&amp;nav_category=640&amp;nav_id=1327890 Gvineja Bisao povukla odluku o priznanju Kosova iz 2011], B92.net&lt;/ref&gt; da bi 30. siječnja 2018. priznanje bilo ponovo potvrđeno.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:709216-Pacoli-Gvineja-Bisao-ponovo-potvrdila-da-je-priznala-Kosovo Pacoli: Gvineja Bisao ponovo potvrdila da je priznala Kosovo], novosti.rs&lt;/ref&gt;

Prema navodima srbijanskih medija, [[Oman]] je povukao svoje priznanje,&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&amp;mm=09&amp;dd=08&amp;nav_category=640&amp;nav_id=540473 Dve zemlje povlače priznanje Kosova], B92.net&lt;/ref&gt; međutim, ministar vanjskih poslova Sultanata Oman je potvrdio priznavanje Kosova od strane ove države.&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=3,4,954 Potvrđeno priznanje od strane Sultanata Oman], Republika Kosovo, Ministarstvo vanjskih poslova&lt;/ref&gt;

[[Burundi]] je priznao Kosovo 16. listopada 2012.,&lt;ref&gt;[http://www.1deputyprimeminister-ks.net/repository/docs/SKMBT_C22012102816470.pdf Déclaration par la Républic du Burundi de la reconnaissance de l'État du Kossovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016111908/http://www.1deputyprimeminister-ks.net/repository/docs/SKMBT_C22012102816470.pdf |date=16. listopada 2013. }}, Ministère des relations extérieures et de la coopération internationale de la Républic du Burundi, 16. listopada 2012. (na francuskom)&lt;/ref&gt; no 15. veljače 2018. priznanje je povučeno.&lt;ref&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/29140371.html Njamitve: Burundi povukao priznanje Kosova], Radio Slobodna Evropa&lt;/ref&gt;

Krajem 2018. priznanja su povukli [[Lesoto]], [[Komori]], [[Dominika]], [[Grenada]], [[Salomonski Otoci]] i [[Madagaskar]], a u 2019. još 5 zemalja i u 2020. još jedna.

'''Povučena priznanja'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! !! width=175px |Država!! Datum priznavanja !! Datum povlačenja
|-
| 1. || {{Z+X|SUR}} || 22. srpnja 2016. || 27. listopada 2017.
|-	
| 2. || {{Z+X|BUR}} || 16. listopada 2012. || 15. veljače 2018.
|-	
| 3. || {{Z+X|PNG}} || 3. listopada 2012.&lt;ref&gt;[http://www.postcourier.com.pg/20121003/news12.htm PNG links with Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130223082422/http://www.postcourier.com.pg/20121003/news12.htm |date=23. veljače 2013. }}, Post-Courier Online, 3. listopada 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.m-magazine.org/en/Kosovo/Papua-New-Guinea-confirms-recognition-of-Kosovo-3271 Papua New Guinea confirms recognition of Kosovo], M-Mag, 3. listopada 2012.&lt;/ref&gt; || 5. srpnja 2018.
|-	
| 4. || {{Z+X|LES}} || 11. veljače 2014. || 16. listopada 2018.
|-	
| 5. || [[Datoteka:Flag_of_the_Comoros.svg|22px]] [[Komori]] || 14. svibnja 2009. || 1. studenog 2018.
|-
| 6. || [[Datoteka:Flag_of_Dominica.svg|22px]] [[Dominika]] || 11. prosinca 2012.&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1536 Republika e Kosovës - Ministria e Punëve të Jashtme - Kosova] Dominika njeh pavarësinë e Kosovës, 11. prosinca 2012. (na albanskom)&lt;/ref&gt; || 2. studenog 2018.
|-	
| 7. || {{Z+X|GRE}} || 25. rujna 2013. || 4. studenog 2018.
|-	
| 8. || {{Z+X|SOL}} || 13. kolovoza 2014. || 28. studenog 2018.
|-
| 9. || {{Z+X|MAD}} || 24. studenoga 2017.&lt;ref&gt;(eng.) [https://twitter.com/pacollibehgjet/status/934508081152708608 Madagascarin the margins of OIFfrancophonie has recognized Kosovo], Behgjet Pacolli, Twitter, 25. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; || 7. prosinca 2018.&lt;ref&gt;{{cite web |website=Orange Madagadscar |title=La Serbie annonce que Madagascar annule sa reconnaissance du Kosovo |language=francuski |url=https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/ |date=2018-12-08 |access-date=17. kolovoza 2019. |archive-date=18. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190518163524/https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-	
| 10. || {{Z+X|PALA}} || 6. ožujka 2009. || 17. siječnja 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |website=Gazetta Express |title=Palau revokes recognition of Kosovo |url=https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/ |date=2019-01-18 |access-date=17. kolovoza 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190119174653/https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/ |archivedate=19. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |website=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Serbia |title=Република Палау поништила признање Косова |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr |date=2019-01-21 |access-date=17. kolovoza 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190414132840/http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr |archivedate=14. travnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 11. || {{Z+X|TOG}} || [[2. srpnja]] [[2014.]] || 28. lipnja 2019.&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,2381 Togo recognized Kosovo], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2014-07-02&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://robertdussey.com/le-togo-reconnait-le-kosovo/ Le Togo reconnaît le Kosovo], Robert Dussey, 2014-07-22 (in French)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:814558-POGLEDAJTE-Ovo-je-nota-kojom-je-Togo-ponistio-priznanje-tzv-Kosova-FOTO |title=POGLEDAJTE: Ovo je nota kojom je Togo poništio priznanje tzv. Kosova (FOTO) |publisher=[[Večernje novosti]] |date=2019-08-26 |accessdate=2019-08-27 |language=sr}}&lt;/ref&gt; 
|-	
| 12. || {{Z+X|SAR}} || 22. srpnja 2011. || 24. srpnja 2019.&lt;ref&gt;[https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=07&amp;dd=27&amp;nav_id=107067 Dacic: Central African Republic has withdrawn recognition of Kosovo's independence], b92.net, pristupljeno 17. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt;
|-	
| 13. || [[Datoteka:Flag_of_Ghana.svg|22px]] [[Gana]] || [[23. siječnja]] 2012. || [[11. studenog]] 2019.&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/politika/3734704/gana-potvrdila-povukli-smo-priznanje-kosova.html], RTS.rs, pristupljeno 11. studenog 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 14. || [[Datoteka:Flag of Nauru.svg|22px]] [[Nauru]] || 22. travnja 2008. || [[13. studenog]] 2019.&lt;ref name=&quot;Nauru&quot;&gt;[http://www.president-ksgov.net/?page=1,6,860 Republika e Naurusë njohu Republikën e Kosovës], President of the Republic of Kosovo, 2008-04-23 (in Albanian)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |website=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Serbia |date=2019-11-22 |title=Republika Nauru je 17. zemlja koja je povukla priznanje tzv. Kosova |language=sr|url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/22048--17- |accessdate=2019-11-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200422083635/http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/22048--17- |archivedate=22. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |newspaper=N1 |date=2019-11-22 |title=Nauru withdraws recognition of Kosovo’s independence |language=English |url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a546106/Dacic-says-95-countries-do-not-recognise-Kosovo-as-state-after-Nauru-s-withdrawal.html |accessdate=2019-11-22 |archive-date=13. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200513073923/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a546106/Dacic-says-95-countries-do-not-recognise-Kosovo-as-state-after-Nauru-s-withdrawal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 15. || [[Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|22px]] [[Sijera Leone]] || 11. lipnja 2008. || 2. ožujka 2020.&lt;ref name=&quot;Sierra Leone&quot;&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/files/KosovaGovernment_SierraLeoneRecognized.pdf Sierra Leone Recognized Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191217130331/http://www.kosovothanksyou.com/files/KosovaGovernment_SierraLeoneRecognized.pdf/ |date=17. prosinca 2019. }}, Press Release of the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2008-06-13&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://wikileaks.org/cable/2008/06/08FREETOWN283.html Sierra Leone request to transmit recognition of Kosovo independence], American Embassy, Freetown (released by Wikileaks), 2008-06-12&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |website=Tanjug |date=2020-03-03 |title=Dačić: Sijera Leone povukla priznanje Kosova |language=sr |url=http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862 |accessdate=2020-03-03 |archive-date=4. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304192418/http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |newspaper=Prishtina Insight |date=2020-03-03 |title=Serbia claims Sierra Leone has withdrawn Kosovo recognition |language=English |url=https://prishtinainsight.com/serbia-claims-sierra-leone-has-withdrawn-kosovo-recognition/ |accessdate=2020-03-03}}&lt;/ref&gt;
|}

Srbijanska vlada tvrdi da je 17 država povuklo priznanje, ali tri povlačenja su sumnjiva: Sao Tome i Principe nikad i nije priznao Kosovo, dok su Gvineja Bisau i Liberija zaista povukle priznanje, da bi ga kasnije ponovo potvrdile.

== Neizravna priznanja ==
=== Države koje su priznale kosovske putovnice ===

Države koje su službeno priznale [[Putovnica Kosova|putovnicu Republike Kosovo]] kao važeći putni dokument za ulaz u zemlju, iako nisu priznale Kosovo kao neovisnu državu:

{| class=&quot;wikitable&quot; align=center
! !! width=175px |Država!! Datum
|-
| 1. || {{Z+X|GRČ}} || 
rujan 2008.&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/newsbriefs/2008/09/21/nb-01 Grčka će prihvatiti nove kosovske putovnice], setimes.com&lt;/ref&gt;
|-
| 2. || {{Z+X|RUM}} || 
listopad 2008.&lt;ref name=&quot;putovnice&quot;&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/rumunjska-i-slovacka-priznaju-kosovske-putovnice-iako-jos-ne-i-kosovo.html Rumunjska i Slovačka priznaju kosovske putovnice, iako još ne i Kosovo], dnevnik.hr&lt;/ref&gt;
|-
| 3. || {{Z+X|SLK}} || 
listopad 2008.&lt;ref name=&quot;putovnice&quot; /&gt;
|-
| 4. || {{Z+X|BIH}} || 
ožujak 2012.&lt;ref&gt;[http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=29719:bih-priznala-putovnice-kosova&amp;catid=10:izdvojeno1&amp;Itemid=21 BIH priznala putovnice Kosova], dnevni-list.ba&lt;/ref&gt;
|-
| 5. || {{Z+X|KIN}} || 
2012.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/region/region-kosovo/64024-Kina-priznala-pasoe-Kosova.html |title=Kina priznala pasoše Kosova |archive-url=https://web.archive.org/web/20160805013101/http://www.e-novine.com/region/region-kosovo/64024-Kina-priznala-pasoe-Kosova.html |archive-date=5. kolovoza 2016. |access-date=4. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 6. || {{Z+X|BRA}} ||
kolovoz 2015.&lt;ref&gt;[http://www.portalconsular.mre.gov.br/regioes/america-do-sul/peru/lima/visa-de-negocios-business-visa/?searchterm=kosovo Visa de Negocios / Business Visa]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Portal Consular do Ministério das Relações Exteriores&lt;/ref&gt;
|-
| 7. || {{Z+X|RUS}} ||
kolovoz 2015.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ulazak s putovnicama takozvane Republike Kosovo na teritorij Ruske Federacije moguć je samo u posebnim slučajevima i kada sudjeluje u sportskim događajima pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora ili Međunarodne sportske federacije. |url=http://www.kurir.rs/vesti/politika/putin-priznao-kosovske-pasose-clanak-1880169 |work=Kurir [[Srpski jezik|(članak je na srpskom jeziku)]]}}&lt;/ref&gt;
|}

== Ostali entiteti ==
Ostali međunarodni entiteti koji su priznali neovisnost Kosova:

{| class=&quot;wikitable&quot; align=center width=100%
! !! width=175px |Entitet!! Bilješke
|-
| 1. || [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|22px]] [[Republika Kina]] || Republika Kina (Tajvan), koja ima diplomatske odnose s 23 države, priznala je Kosovo [[18. veljače]] 2008.,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30377&amp;mp=6 |title=MOFA Statements |publisher=Ministry of Foreign Affairs, Republic of China |access-date=30. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090621030533/http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30377&amp;mp=6 |archivedate=21. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; no Kosovo ne priznaje njezinu neovisnost kako bi imalo dobre odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]&lt;ref name=&quot;voa taiwan&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.voafanti.com/gate/big5/www.voanews.com/chinese/w20. veljače 2008.-voa57.cfm |title=Newly independent Kosovo would like to establish relation with Mainland China |date=2008-02-20 |accessdate=2008-02-21 |publisher=Voice of America |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.newkosovareport.com/20080218607/Politics/Taiwan-recognizes-Kosovo-independence.html |title=Taiwan recognises Kosovo independence |publisher=Tiraspol Times |date=2008-02-18 |access-date=30. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226031047/http://www.newkosovareport.com/20080218607/Politics/Taiwan-recognizes-Kosovo-independence.html |archive-date=26. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |title=The Government of Taiwan Congratulates Kosovo on Gaining Independence |date=2008-02-18 |accessdate=2008-02-18 |publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of China |archive-date=26. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226101737/http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| 2. || [[Datoteka:Flag of the Order of St. John (various).svg|22px]] [[Suvereni malteški vojni red]] || Suvereni malteški vojni red, kojem je priznat [[Subjekti međunarodnog prava|međunarodnopravni subjektivitet]], te održava diplomatske odnose s preko stotinu država, priznao je Kosovo [[26. listopada]] 2011.&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,1000 Deputy Prime Minister Selimi received in a meeting Malta’s Order of Templars], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo&lt;/ref&gt;
|-
| 3. || {{Z+X|KUK}} || Cookovo Otočje, samoupravna parlamentarna demokracija u južnom Tihom oceanu, uspostavilo je službene diplomatske odnose s Republikom Kosovo 18. svibnja 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://koha.net/?id=27&amp;l=58028 |title=Kosova lidh marrëdhënie diplomatike me Ishujt Cook, Koha Ditore |archive-url=https://web.archive.org/web/20150520223850/http://koha.net/?id=27&amp;l=58028 |archive-date=20. svibnja 2015. |access-date=16. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4. || {{Z+X|NIU}} || Niue, otočna država u južnom Pacifiku, samostalni teritorij ugovorom povezan s Novim Zelandom uspostavila je pune diplomatske odnose s Republikom Kosovo 23. lipnja 2015.&lt;ref&gt;[http://www.mfa-ks.net/?page=3,4,2671 Niue priznala Kosovo, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kosovo]&lt;/ref&gt;
|-
|}

=== Međunarodne organizacije ===
*[[MMF]] i [[Svjetska banka]], Kosovo u članstvu od [[8. svibnja]] [[2009.]]&lt;ref&gt;[http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=c5244c95-0388-42dd-b177-fb9c44b1cc03&amp;ref=lastadd business.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Kosovo u članstvu MMF-a, 9. svibnja 2009.&lt;/ref&gt;
*[[FIFA]] je priznala Kosovo [[22. svibnja]] 2012.,&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/sport/nogomet/195308/Fifa-priznala-Kosovo.html Tportal] Fifa priznala Kosovo&lt;/ref&gt; ali je na pritisak iz UEFA suspendirala odluku samo tri dana kasnije, 25. svibnja 2012.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/sport/nogomet/196031/Fifa-priznala-Kosovo-pa-povukla-svoju-odluku.html Tportal] Fifa priznala Kosovo, pa povukla svoju odluku&lt;/ref&gt; Dana [[14. prosinca]] 2012. FIFA je odobrila nogometašima s Kosova da mogu igrati prijateljske utakmice. To se nije odnosilo na seniorsku reprezentaciju, nego samo u konkurenciji mladih selekcija, klubova te amaterskih momčadi. U provizorno članstvo FIFA-e, Kosovo je primljeno [[13. siječnja]] 2014., a u punopravno članstvo 13. svibnja 2016.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
*[[Europska banka za obnovu i razvitak|EBOR]], Kosovo u članstvu od [[16. studenoga]] [[2012.]]&lt;ref&gt;[http://www.ebrd.com/na engleskom/pages/news/press/2012/121116a.shtml EBRD]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Tiskovni ured EBOR-a: Kosovo to become member of the EBRD - The Bank aims to improve the economy and support the private sector, 16. studenoga 2012.&lt;/ref&gt;
* [[Europska rukometna federacija|EHF]] je 20. rujna 2014. priznao Kosovo kao punopravnog člana Europske rukometne federacije&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/sport/clanak/europska-rukometna-federacija-sluzbeno-priznala-kosovo-/772559.aspx Europska rukometna federacija službeno priznala Kosovo], index.hr, 20. rujna 2014.&lt;/ref&gt;
* [[Međunarodni olimpijski odbor|MOO]] je 22. listopada 2014. primio Kosovski olimpijski odbor u privremeno članstvo da bi kosovski sportaši mogli sudjelovati na [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|sljedećim Olimpijskim igrama]].&lt;ref&gt;[http://www.olympic.org/news/ioc-grants-provisional-recognition-to-kosovo-olympic-committee/239827 IOC grants provisional recognition to Kosovo Olympic Committee], olympic.org, 23. listopada 2014. (eng.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Borna Rupnik: [http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/477921/ostali-sportovi-olimpijske-igre/kosovu-privremeno-clanstvo-u-moo-u-punopravno-clanstvo-vec-u-prosincu/ Kosovu privremeno članstvo u MOO-u: punopravno članstvo već u prosincu?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141111091434/http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/477921/ostali-sportovi-olimpijske-igre/kosovu-privremeno-clanstvo-u-moo-u-punopravno-clanstvo-vec-u-prosincu/ |date=11. studenoga 2014. }}, hrsport.net, 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo MOO-a, Kosovo je jednoglasno primljeno 9. prosinca 2014.
* [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]] je 13. ožujka 2015. primila Kosovo kao punopravnog člana Međunarodne košarkaške federacije&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:538394-Kosarkaska-federacija-Kosova-postala-clan-FIBA Košarkaška federacija Kosova postala član FIBA], novosti.rs&lt;/ref&gt;
*[[UEFA]] je [[3. svibnja]] 2016. primila Kosovo u punopravno članstvo&lt;ref&gt;Marko Didić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/strani-nogomet/clanak/id/311605/vrata-kosovu-otvorio-je-odlazak-platinija Zakulisne igre. Vrata Kosovu otvorio je odlazak Platinija], Slobodna Dalmacija, 5. svibnja 2016. Pristupljeno 14. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

Vidi članak [[članstvo Kosova u međunarodnim športskim organizacijama]].&lt;!-- en:Membership of Kosovo in international sports federations --&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Kosovo declaration of independence}}
*[http://www.nacional.hr/articles/view/42814/ Kosovo proglasilo neovisnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328054737/http://www.nacional.hr/articles/view/42814/ |date=28. ožujka 2008. }}
*[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3042169/index.do Kosovski Srbi zatražili prekid odnosa s Albanijom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327193933/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3042169/index.do |date=27. ožujka 2008. }}
*[http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=177278 Kosovo: Rusija optužuje SAD za 'bezočnost'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422033429/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=177278 |date=22. travnja 2008. }}
*[http://www.mfa-ks.net/?page=1,33 Shtetet që e kanë njohur Republikën e Kosovës - Ministria e Punëve të Jashtme - Kosova] Države koje su priznale Republiku Kosovo (albanski)
*[http://www.kosovothanksyou.com/ Who Recognized Kosova The Kosovar people thank you - Who Recognized Kosovo and Who Recognizes Kosovo] Tko je priznao Kosovo? Kosovari Vam zahvaljuju. (engleski)

{{Kosovo}}

[[Kategorija:Neovisnost Kosova]]
[[Kategorija:Politika Kosova]]

[[el:Κόσοβο#Διεθνής αναγνώριση]]
[[fr:Kosovo#Reconnaissance internationale]]</text>
      <sha1>9io5qmapoi3annulzpiwxw3hbnxdrl1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingeborg Fülepp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145967</id>
    <revision>
      <id>7624201</id>
      <parentid>6981115</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57010-07</username>
        <id>376616</id>
      </contributor>
      <comment>likovi</comment>
      <origin>7624201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6691" sha1="klsavzi24mleire7gm0y4f02rd39na7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Fuelepp.jpg|mini|Ingeborg Fülepp na Sveučilištu Harvard, Cambridge, SAD, 1988.]]
'''Ingeborg Fülepp''' rođena je u [[Zagreb]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i hrvatska je [[Mediji|medijska]] [[Umjetnost|umjetnica]], predavačica na [[Visoka škola|visokim školama]], kuratorica i [[Filmska montaža|filmska montažerka]].

== Životopis ==
Studirala je Filmsku montažu na Akademiji za kazalište i film (kasnije nazvanoj Akademijom dramskih umjetnosti (ADU) na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]) i kasnije [[Pedagogija|pedagogiju]], video produkciju te interaktivne tehnologije kod [[:en:Carol_Chomsky|Carol Chomsky]] i Howarda Gardnera na [[sveučilište Harvard|sveučilištu Harvard]], [[Sveučilište u Cambridgeu|sveučilištu u Cambridgeu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i kod Richarda Leacocka i Gloriana Davenporta na ''[[Massachusetts Institute of Technology]]'', ''The Media Laboratory'' (MIT) u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] (SAD).

== Stvaralački rad ==
Sudjelovala je kao montažerka slike i zvuka na brojnim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] filmskim i televizijskim produkcijama te na međunarodnim koprodukcijama. Godine 1978. započela je karijeru prvo kao [[Asistent (znanost)|asistentica]] [[profesor]]a na ADU u Zagrebu, a zatim i kao [[docent]]ica te gostujuća profesorica u [[London]]u, Bostonu, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], primjerice na Njemačkoj visokoj školi za film i televiziju Berlin (DFFB) i na Visokoj školi za film i televiziju Potsdam-Babelsberg ''Konrad Wolf''. Od 1997. godine do danas radi na Visokoj školi za tehniku i ekonomiju u Berlinu (FHTW). Od 2013. godine izvanredna je profesorica na Akademiji primijenjene umjetnosti [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]. Od 2013. do 2016. godine vršila je funkciju [[prodekan]]ice za međunarodnu suradnju.

Od 1990. do 2012. godine, sa suprugom i suradnikom Heikom Daxlom pod imenom ''mediainmotion'' i ''dafü®,'' radila je na području [[Kultura|kulture]], [[film]]a, videa, interaktivnih medija i [[Multimedija|multimedijskih]] projekata, videoumjetnosti te videoinstalacija. Još za vrijeme rata, od 1993. godine, u Zagrebu su zajedno organizirali hrvatske skupove i niz izložbi pod nazivom [[Media-Scape]] s međunarodnim umjetnicima i teoretičarima medijske umjetnosti, a između ostalih i u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]] do 1999. i od 2005. godine s Jericom Ziherl u Galeriji Rigo i [[Muzej Lapidarium|Muzeju Lapidarium]] u [[Novigrad]]u/Cittánovi u [[Istra|Istri]]. Godine 2006. ovaj je program u suradnji s Noamom Braslavskyjem proširen pod nazivom ''Strictly Berlin'' u [http://www.gdk-berlin.de/ Galerie der Künste] (GdK) u [[Berlin]]u. Od 2013. godine (nakon smrti supruga i partnera Heika Daxla) organizira razne medijske izložbe u Hrvatskoj i Njemačkoj. 

Osim umjetničkog, pedagoškog i kuratorsko-organizacijskog djelovanja, surađivali su i s ''Das Studio für Elektroakustische Musik'' na [https://adk.de/startseite Akademie der Künste] (Berlin) (od 1996. do 2002.) gdje su u okviru [[koncert]]nih i [[Kazalište|kazališnih]] predstava surađivali s kompozitorima suvremene umjetnosti poput [[:de:Georg_Katzer|Georga Katzera]], [[:de:Wolfgang_Rihm|Wolfganga Rihma]], [[:de:Hans-Joachim_Hespos|Hans-Joachima Hesposa]] te ansamblom [[:de:Zeitkratzer|Zeitkratzer]], a na video projektima s kompozitorima kao što su Frano Parać, [http://en.wikipedia.org/wiki/Jorge_Reyes_(musician) Jorge Reyes], [[:en:Steve_Roach_(musician)|Steve Roach]], [[:fr:Suso_Saiz|Suso Saiz]], [[:de:Bert_Wrede|Bert Wrede]], [[:en:Zbigniew_Karkowski|Zbigniew Karkowski]], Valerio Pizzorno i [[:en:Igor_Kuljerić|Igor Kuljerić]].

{{Citat|Heiko Daxl i Ingeborg Fülepp poznati su videoumjetnici koji su priznati podjednako u Berlinu i u Zagrebu te su kod kuće u oba grada. Od 1991. godine zajedno rade kao umjetnički par. Stvorili su niz djela koja svjedoče o njihovoj sklonosti eksperimentu i koja se uvijek kreću u graničnim područjima nepoznatoga. S pomoću novih tehnologija istražuju druge i neznane optičke i akustičke fenomene. Pritom se posve svjesno obraćaju osjetilima: sluhu, vidu i opipu i tako provociraju promatračevo opažanje. Daxl i Fülepp otvaraju nove putove umjetničkog ispitivanja tehničkih mogućnosti stvaranja zvuka i apstraktne slike koje promatrača prisiljavaju na cjelovitu recepciju. Stalo im je do toga da recipijenta potaknu na razmišljanje o zbilji koju prima umjetnim i tehničkim putem.}}

[[Doktor]]ica Barbara Barsch, ravnateljica ifa-galerije berlinskog Instituta za odnose s inozemstvom (Izvodak iz teksta u katalogu ''Tuned Graphics'', Galerija RIGO, 2005.)

Ingeborg Fülepp živi i radi u Rijeci, [[Berlin]]u i Zagrebu.

== Stipendije==
* [https://www.goethe.de/ins/de/de/ort/swh.html Goethe-Institut], Schwäbisch-Hall (Njemačka),1982.
* Joyce and Zlatko Balokovic Fund/Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1985./1986.
* Edmund J. Curley Fellowship, Harvard University (SAD), 1987./1988.
* William Schuman Fellowship, Harvard University (SAD), 1987./1988.
* Goethe-Institut, Berlin (Njemačka), 1992
* Ministarstvo Kulture (Ministerium für Kultur), Zagreb (Hrvatska), 1993. – 1999.
* Ministerium für Kultur, [[Hannover]] (Njemačka), 1993. – 1996.
* Sommerakademie, Akademie der Künste, [[Berlin]] (Njemačka),1997.
* Auswärtiges Amt, Bonn (Njemačka), 1997./1998.
* ''Male Promjene'', grad Zagreb (Hrvatska), 1999. 
* Institut für Auslandsbeziehungen (IFA), Stuttgart (Njemačka), 2001.

== Nagrade i priznanja==
* ''Prevost'', Jugoslavenski festival igranog filma u Puli u filmu ''Luda kuċa'' za Filmsku montažu, 1979.
* ''Prix du public'', Lausanne filmu ''Posvećenje mjesta'' (Filmska montaža), 1987.
* ''Grand Prix'', Paris i &quot;UNESCO Festival Award&quot; filmu ''Posvećenje mjesta'' (Filmska montaža), 1990.
* ''Velika srebrna Arena'', Jugoslavenski festival igranog filma u Puli filmu ''Ljeto za sjećanje'' (Filmska montaža)1990.
* ''Max Ophüls Preis'', Saarbrücken filmu ''Müde Weggefährten'' (Filmska montaža), 1997.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fuelepp.com fuelepp.com]
* [http://www.mediainmotion.de Ingeborg Fülepp/Heiko Daxl]
* [http://vimeo.com/channels/mim Mediainmotion Videochannel]
* Ingeborg Fülepp na [http://www.imdb.com/name/nm0299782 Imdb]
* Ingeborg Fülepp na [http://www.artfacts.net/index.php/pageType/artistInfo/artist/27220 artfacts.net]

{{GLAVNIRASPORED:Fulepp, Ingeborg}}

[[Kategorija:Multimedijalni umjetnici]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]]</text>
      <sha1>klsavzi24mleire7gm0y4f02rd39na7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624252</id>
      <parentid>7624201</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57010-07|~2026-57010-07]] ([[User talk:~2026-57010-07|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>6245027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6410" sha1="6h3aqvp4c6lgpkmgefooucwi2b4ma30" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Fuelepp.jpg|mini|Ingeborg Fülepp na Sveučilištu Harvard, Cambridge, SAD, 1988.]]
'''Ingeborg Fülepp''' rođena je u [[Zagreb]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i hrvatska je [[Mediji|medijska]] [[Umjetnost|umjetnica]], predavačica na [[Visoka škola|visokim školama]], kuratorica i [[Filmska montaža|filmska montažerka]].

== Životopis ==
Studirala je Filmsku montažu na Akademiji za kazalište i film (kasnije nazvanoj Akademijom dramskih umjetnosti (ADU) na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]) i kasnije [[Pedagogija|pedagogiju]], video produkciju te interaktivne tehnologije kod [[Carol Chomsky]] i Howarda Gardnera na [[sveučilište Harvard|sveučilištu Harvard]], [[Sveučilište u Cambridgeu|sveučilištu u Cambridgeu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i kod Richarda Leacocka i Gloriana Davenporta na ''[[Massachusetts Institute of Technology]]'', ''The Media Laboratory'' (MIT) u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] (SAD).

== Stvaralački rad ==
Sudjelovala je kao montažerka slike i zvuka na brojnim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] filmskim i televizijskim produkcijama te na međunarodnim koprodukcijama. Godine 1978. započela je karijeru prvo kao [[Asistent (znanost)|asistentica]] [[profesor]]a na ADU u Zagrebu, a zatim i kao [[docent]]ica te gostujuća profesorica u [[London]]u, Bostonu, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], primjerice na Njemačkoj visokoj školi za film i televiziju Berlin (DFFB) i na Visokoj školi za film i televiziju Potsdam-Babelsberg ''Konrad Wolf''. Od 1997. godine do danas radi na Visokoj školi za tehniku i ekonomiju u Berlinu (FHTW). Od 2013. godine izvanredna je profesorica na Akademiji primijenjene umjetnosti [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]. Od 2013. do 2016. godine vršila je funkciju [[prodekan]]ice za međunarodnu suradnju.

Od 1990. do 2012. godine, sa suprugom i suradnikom Heikom Daxlom pod imenom ''mediainmotion'' i ''dafü®,'' radila je na području [[Kultura|kulture]], [[film]]a, videa, interaktivnih medija i [[Multimedija|multimedijskih]] projekata, videoumjetnosti te videoinstalacija. Još za vrijeme rata, od 1993. godine, u Zagrebu su zajedno organizirali hrvatske skupove i niz izložbi pod nazivom [[Media-Scape]] s međunarodnim umjetnicima i teoretičarima medijske umjetnosti, a između ostalih i u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]] do 1999. i od 2005. godine s Jericom Ziherl u Galeriji Rigo i [[Muzej Lapidarium|Muzeju Lapidarium]] u [[Novigrad]]u/Cittánovi u [[Istra|Istri]]. Godine 2006. ovaj je program u suradnji s Noamom Braslavskyjem proširen pod nazivom ''Strictly Berlin'' u [[Galerie der Künste]] (GdK) u [[Berlin]]u. Od 2013. godine (nakon smrti supruga i partnera Heika Daxla) organizira razne medijske izložbe u Hrvatskoj i Njemačkoj. 

Osim umjetničkog, pedagoškog i kuratorsko-organizacijskog djelovanja, surađivali su i s ''Das Studio für Elektroakustische Musik'' na [[Akademie der Künste]] (Berlin) (od 1996. do 2002.) gdje su u okviru [[koncert]]nih i [[Kazalište|kazališnih]] predstava surađivali s kompozitorima suvremene umjetnosti poput [[Georg Katzer|Georga Katzera]], [[Wolfgang Rihm|Wolfganga Rihma]], [[Hans-Joachim Hespos|Hans-Joachima Hesposa]] te ansamblom [[Zeitkratzer]], a na video projektima s kompozitorima kao što su Frano Parač, [[Jorge Reyes]], [[Steve Roach]], [[Suso Saiz]], [[Bert Wrede]], [[Zbigniew Karkowski]], [[Valerio Pizzorno]] i [[Igor Kuljerić]].

{{Citat|Heiko Daxl i Ingeborg Fülepp poznati su videoumjetnici koji su priznati podjednako u Berlinu i u Zagrebu te su kod kuće u oba grada. Od 1991. godine zajedno rade kao umjetnički par. Stvorili su niz djela koja svjedoče o njihovoj sklonosti eksperimentu i koja se uvijek kreću u graničnim područjima nepoznatoga. S pomoću novih tehnologija istražuju druge i neznane optičke i akustičke fenomene. Pritom se posve svjesno obraćaju osjetilima: sluhu, vidu i opipu i tako provociraju promatračevo opažanje. Daxl i Fülepp otvaraju nove putove umjetničkog ispitivanja tehničkih mogućnosti stvaranja zvuka i apstraktne slike koje promatrača prisiljavaju na cjelovitu recepciju. Stalo im je do toga da recipijenta potaknu na razmišljanje o zbilji koju prima umjetnim i tehničkim putem.}}

[[Doktor]]ica Barbara Barsch, ravnateljica ifa-galerije berlinskog Instituta za odnose s inozemstvom (Izvodak iz teksta u katalogu ''Tuned Graphics'', Galerija RIGO, 2005.)

Ingeborg Fülepp živi i radi u Rijeci, [[Berlin]]u i Zagrebu.

== Stipendije==
* [[Goethe-Institut]], Schwäbisch-Hall (Njemačka),1982.
* Joyce and Zlatko Balokovic Fund/Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1985./1986.
* Edmund J. Curley Fellowship, Harvard University (SAD), 1987./1988.
* William Schuman Fellowship, Harvard University (SAD), 1987./1988.
* Goethe-Institut, Berlin (Njemačka), 1992
* Ministarstvo Kulture (Ministerium für Kultur), Zagreb (Hrvatska), 1993. – 1999.
* Ministerium für Kultur, [[Hannover]] (Njemačka), 1993. – 1996.
* Sommerakademie, Akademie der Künste, [[Berlin]] (Njemačka),1997.
* Auswärtiges Amt, Bonn (Njemačka), 1997./1998.
* ''Male Promjene'', grad Zagreb (Hrvatska), 1999. 
* Institut für Auslandsbeziehungen (IFA), Stuttgart (Njemačka), 2001.

== Nagrade i priznanja==
* ''Prevost'', Jugoslavenski festival igranog filma u Puli u filmu ''Luda kuċa'' za Filmsku montažu, 1979.
* ''Prix du public'', Lausanne filmu ''Posvećenje mjesta'' (Filmska montaža), 1987.
* ''Grand Prix'', Paris i &quot;UNESCO Festival Award&quot; filmu ''Posvećenje mjesta'' (Filmska montaža), 1990.
* ''Velika srebrna Arena'', Jugoslavenski festival igranog filma u Puli filmu ''Ljeto za sjećanje'' (Filmska montaža)1990.
* ''Max Ophüls Preis'', Saarbrücken filmu ''Müde Weggefährten'' (Filmska montaža), 1997.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fuelepp.com fuelepp.com]
* [http://www.mediainmotion.de Ingeborg Fülepp/Heiko Daxl]
* [http://vimeo.com/channels/mim Mediainmotion Videochannel]
* Ingeborg Fülepp na [http://www.imdb.com/name/nm0299782 Imdb]
* Ingeborg Fülepp na [http://www.artfacts.net/index.php/pageType/artistInfo/artist/27220 artfacts.net]

{{GLAVNIRASPORED:Fulepp, Ingeborg}}

[[Kategorija:Multimedijalni umjetnici]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]]</text>
      <sha1>6h3aqvp4c6lgpkmgefooucwi2b4ma30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mundimitar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149722</id>
    <revision>
      <id>7623953</id>
      <parentid>7598800</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:17:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4568" sha1="pqcrgymdf4esq35yux2w7n5q0ojy9en" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Mundimitar
|izvorno ime= Montemitro
|regija= Molise
|pokrajina = Campobasso
|slika grba = 
|karta =
|kratica regije= MOL
|kratica pokrajine = CB
|širina-stupnjevi = 41
|širina-minute= 53
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 14
|dužina-minute= 39
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 197
|mappaY = 173
|poštanski broj = 86030
|pozivni broj = 0874
|istat = 070045
|zaštitnik = [[Sveta Lucija (mučenica)|Sveta Lucija]]
|stranica= [http://www.mundimitar.it/ Mundimitar]
}}
'''Mundimitar''' ([[talijanski]]: ''Montemitro'') je mjesto u moliškoj pokrajini [[Campobasso (pokrajina)|Campobasso]] (zemljopisna širina: 41,8881 - zemljopisna dužina: 14,6464, površina: 16,05 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) uz duž doline rijeke [[Trigno]] koja označava granicu s pokrajinom Abruzzo. Mundimitar je udaljen od Jadranskog mora malo manje od 25 km. Sagrađen je na brdu od 508 m nadmorske visine, i zbog toga je klima povoljna. Stanovnika je oko 500 dok ih otprilike 600 stanuje širom Italije u velikim gradovima, jer u Mundimitru nema velikih mogućnosti za zapošljavanje. Ovo selo je jedno od tri sela, uz [[Filič]] (San Felice del Molise) i i [[Kruč]] (Acquaviva Collecroce), u kojima žive [[Moliški Hrvati]] i gdje se govori [[Govori moliških Hrvata|moliški hrvatski]].

Naziv Mundimitar, tj. ''Montemitro'' postojao je i prije doseljavanja Hrvata, što potvrđuju mnogi dokumenti. Najstariji naziv ovog sela nalazimo u djelu ''Cronica monasterii Casinensis'' (iz [[1024.]]) u kojem se izvješćuje «''Seguenti etiam anno Benedictus quidam cum uxore sua Marenda de Castello Monte Metulo fecit oblationem suam in hoc monasterio de ecclesia Sancti Iohannis que sita est in finibus eiusdem castri iusta fluvium Trinium, cum terra modiorum ducenti LXX, ubi ipsa ecclesia edificata''».

U Mundimitru se nalazi i hrvatski počasni konzulat.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|799
|1871.|787
|1881.|849
|1901.|1006
|1911.|1017
|1921.|944
|1931.|935
|1936.|915
|1951.|906
|1961.|874
|1971.|749
|1981.|624
|1991.|554
|2001.|468
|2011.|454
|2021.|299
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Mundimitar ploča.jpg|mini|desno|Dvojezični natpisi (talijanski i moliški hrvatski) u Mundimitru.]]
[[KroaTarantata]], moliškohrvatska glazbena skupina. Svoj prvi CD s 11 jačak objavit će 2018. Dijelom su to moliškohrvatske narodne jačke kot i neke vlašće kompozicije. Zastupani su inštrumenti tamburello, bass, gitara, rajle, frula, bufu i glasi. Snimali su ga u Mundimitru pod peljanjem [[Marko Blažeta|Marka Blažete]] i uz pomoć bubnjara [[Andi Karall|Andija Karalla]] iz [[Veliki Borištof|Velikoga Borištofa]].&lt;ref&gt;(): [https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2940828/ ''Visti - KroaTarantata snima prvi CD ''], ÖRF, 10. listopada 2018. Pristupljeno 10. listopada 2018.&lt;/ref&gt; 2016. godine KroaTarantata dobila je kulturnu nagradu za 2015. Hrvatskoga centra u Beču Mini-Metron.&lt;ref&gt;(): [https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2780794 ''Visti - KroaTarantata primila Mini-Metron''], ÖRF, 17. lipnja 2016. Pristupljeno 10. listopada 2018.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{hr}}{{it}}[http://www.mundimitar.it/ Stranica Mundimitra]

{{Pokrajina Campobasso}}

[[Kategorija:Naselja u pokrajini Campobasso]]
[[Kategorija:Moliški Hrvati]]</text>
      <sha1>pqcrgymdf4esq35yux2w7n5q0ojy9en</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis televizijskih postaja</title>
    <ns>102</ns>
    <id>149839</id>
    <revision>
      <id>7624260</id>
      <parentid>7617933</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:40:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Morkoz</username>
        <id>351203</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>rv LTA</comment>
      <origin>7552293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4765" sha1="569mij0fkrl60q3ffn6zogtkfjb5pyq" xml:space="preserve">{{zastario}}

'''Popis televizijskih postaja''' iz cijeloga svijeta.

=== Vijesti ===
*[[BBC World]] - 1991.
*[[Euronews]] - 1992.
*[[CNN]] -  1998.
*[[SkyNews]] - 
*[[France 24]] - 
*[[Al Jazeera]] - (''Al Jazeera'') 
*[[Al-Arabiya]] - 
*[[Al-Hurra]]-
*[[CNBC Europe]]
*[[Russia Today]] - 
*[[teleSUR]] - 
*[[TV Biznes]] - 
*[[TVN24]] -
*[[TVP Info]]
*[[CNBC]]
*[[Fox News]]
*[[DW-TV]]
*[[Press TV]]

=== Moda ===
*[[Fashion TV]]
*[[F Men]]
*[[TV Moda]]
*[[World Fashion Channel]]

=== Šport ===
*[[Eurosport]]
*[[Eurosport 2]]
*[[Extrem Sports Channel]]
*[[Motors TV]]
*[[NASN Europe]]
*[[Yacht &amp; Sail]]
*[[Dubai Sports]]
*[[Al Jazzera Sports]]

=== Djeca ===
*[[Nickelodeon]]
*[[Super RTL]]
*[[Kika]]
*[[K2 (televizijska postaja)|K2]]
*[[Frisbee (televizijska postaja)|Frisbee]]
*[[Disney Channel]]
*[[RTL Kockica]]
*[[Minimax]]

== Nacionalni i privatni programi iz drugih zemalja ==
=== [[Afganistan]] ===
*[[Radio Television Afghanistan]]

=== [[Albanija]] ===
*[[RTV 21]]
*[[KTV Koha]]
*[[TVSH]]
*[[ALSAT]]
*[[KLAN TV]]
*[[My Music]]
*[[BBF]]
*[[Top Channel]]
*[[Top News]]
*[[Digitalb]]

=== [[Alžir]] ===
*[[ENTV]]
*[[Canal Algérie]]
*[[Algérie 3]]

=== [[Argentina]] ===
* [[América TV]]
* [[Canal 7 (Argentinien)|Canal 7]]
* [[Canal 13 (Argentinien)|Canal 13]]
* [[Telefe]]

=== [[Bosna i Hercegovina]] ===

*[[BHT]]
*[[Federalna televizija]] (FTV)
*[[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS)
*[[Pink BH]]
*[[OBN televizija]]
*[[Hayat TV BiH]]
*[[Alternativna Televizija]] (ATV)
*[[BN TV Bijeljina]]
*[[HTV Oscar C Mostar]]
*[[TV Tuzla]]
*[[Radiotelevizija Herceg-Bosne]]
*[[Televizija Kanal 3]] (K3)
*[[RTV Vikom]] (VIKOM)

=== [[Češka]] ===
*[[Česká Televize|ČT]]
**[[ČT1]]
**[[ČT2]]
**[[ČT24]]
**[[ČT4]]
*[[TV Nova (Češka)|TV Nova]]
*[[TV Prima]]

=== [[Crna Gora]] ===
* [[RTCG]]
* [[RTV Atlas]]
* [[Pink M]]
* [[TV IN]]

=== [[Estonija]] ===
*[[3+ Estonia]]
*[[Kanal 2]]
*[[MTV Eesti]]
*[[Perviy Baltiysky]]
*[[TV 1000 East]]
*[[ETV Eesti Televisioon]]
*[[LIFE TV]]
*[[MTV Networks Baltic]]
*[[REN TV Baltic]]
*[[TV3 Estonia]]

=== [[Finska]] ===
*[[Yleisradio|YLE]]
**[[YLE 1]]
**[[YLE 2]]
**[[YLE 24]]
**[[YLE Teema]]
**[[Finlands Svenska Television|FST]]
**[[TV Finland]]
*[[MTV3]]
**[[MTV3+]]
*[[Nelonen]]
**[[Nelonen Plus]]
*[[Sub (Fernsehsender)|Sub]]
*[[Urhelukanava]]
*[[The Voice]]
*[[TV7]]

=== [[Francuska]] ===
*[[arte]]
*[[TV5]]
*[[Canal+]]
*[[Filles TV]]
*[[France Télévisions]]
**[[France 2]]
**[[France 3]]
**[[France 4]]
**[[France 5]]
**[[France 24]]
*[[M6 (Fernsehen)|M6]]
*[[TF1]]
*[[TF6]]
*[[Gulli (Fernsehen)]]
*[[TV Breizh]]
*[[NT1]]

=== [[Hrvatska]] ===
*[[HTV 1]]
*[[HTV 2]]
*[[HTV 3]]
*[[HTV 4]]
*[[RTL Televizija]]
*[[Nova TV]]
*[[RTL 2]]
*[[Doma TV]]
*[[Sportska televizija]]
*[[Plava Vinkovačka]]
*[[Televizija Slavonije i Baranje]]
*[[Osječka televizija]]
*[[Croatian Music Channel]]
*[[SBTV|Slavonsko-Brodska televizija]]
*[[Varaždinska televizija]]
*[[Otvorena televizija|OTV]]
*[[Mreža TV|Mreža TV - Zagreb]]
*[[Trend TV]]
*[[Z1]]
*[[Kanal Ri]]
*[[TV Nova]]
*[[Televizija Šibenik]]
*[[TV Jadran]]
*[[Mreža TV|Mreža TV - Split]]
*[[Dubrovačka televizija]]

=== [[Kina]] ===
* [[CCTV 4]]
* [[CCTV 9]]

=== [[Libanon]] ===
* [[Al-Manar]]
* [[Télé Lumière]]

=== [[Sjeverna Makedonija]] ===
* [[MKTV Sat]]
* [[K15 Music]]
* [[K15 TV]]
* [[Naša TV]]
* [[A2 (TV postaja)|A2]]

=== [[Nizozemska]] ===
* [[BVN TV]]

=== [[Njemačka]] ===
* [[ARD]]
* [[ZDF]]
* [[arte D]]
* [[Bibel TV]]
* [[Das Vierte]]
* [[DMAX]]
* [[DSF]]
* [[Kika]]
* [[Nick]]
* [[n-tv]]
* [[Phoenix (TV postaja)|Phoeinx]]
* [[ProSieben]]
* [[RTL Television]]
* [[RTL 2 (njemačka TV postaja)|RTL 2]]
* [[Sat.1]]
* [[Super RTL]]
* [[Tele 5]]

=== [[Oman]] ===
* [[Oman TV]]

=== [[Poljska]] ===
*[[Telewizja Polska]]
**[[TVP1]]
**[[TVP2]]
**[[TVP Info]]
**[[TV Polonia]]
**[[TVP Kultura]]
**[[TVP Sport]]
**[[TVP Historia]]
**[[TVP HD]]
**[[TVP Seriale]]
*[[Polsat]]
*[[TVN]]

=== [[Portugal]] ===
*[[Radiotelevisão Portuguesa]] (RTP)
*[[RTP1]]
*[[RTP2]]
*[[RTPN]]
*[[RTP Internacional]]
*[[Sociedade Independente de Comunicação|SIC]]
*[[TVI]]

=== [[San Marino]] ===
*[[San Marino Rtv]]

=== [[Singapur]] ===
*[[CNBC Asia]]

=== [[Slovenija]] ===
*[[Kanal A]] 
*[[Pop TV]]
*[[Slovenija 1]] 
*[[TV3 (Viasat)]]

=== [[Španjolska]] ===
*[[TVE]]

=== [[Velika Britanija]] ===
*[[British Broadcast Channel]]
*[[BBC1]]
*[[BBC2]]
[[Kategorija:Televizijske postaje|#]]
[[Kategorija:Medijski popisi|TV postaje]]

=== [[Južna Koreja]] ===
* [[Korean Broadcasting System|KBS]]
* [[Educational Broadcasting System|EBS]]
* [[Munhwa Broadcasting Corporation|MBC]]
* [[Seoul Broadcasting System|SBS]]
* [[JTBC]]
* [[Maeil Broadcasting Network|MBN]]
* [[Chosun Broadcasting Company|TV Chosun]]
* [[Channel A]]
* [[YTN]]
* [[News Y]]</text>
      <sha1>569mij0fkrl60q3ffn6zogtkfjb5pyq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1974./75.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>155278</id>
    <revision>
      <id>7624167</id>
      <parentid>7401562</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18094" sha1="rgp7ok1yyascf68v5gcqxf3ys0jbjcd" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 3. ligaški rang&lt;br /&gt;Republička prvenstva
| sezona                    = 1974./75.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1973./74.|1973./74.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1975./76.|1975./76.]]
}}

Treći rang [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1974./75. činile su republičke lige.

== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska republička nogometna liga 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]] ||26 ||23 ||1 ||2 ||69 ||19 ||+50||44 (−3) 
|-
|2. || [[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]] ||26 ||17 ||4 ||5 ||69 ||33 ||+36||35 (−3) 
|-
|3. || [[NK Pohorje|Pohorje Ruše]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||34 ||38 ||−4||29 
|-
|4. || [[ND Gorica (Nova Gorica)|Vozila Nova Gorica]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||40 ||41 ||−1||27 (−2) 
|-
|5. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||37 ||39 ||−2||26 
|-
|6. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||42 ||41 ||+1||23 (−3) 
|-
|7. || [[NK Izola|Izola]] ||26 ||8 ||7 ||11 ||31 ||36 ||−5||23 
|-
|8. || [[NK Drava Ptuj (1933.)|Drava Ptuj]]  ||26 ||9 ||4 ||13 ||35 ||38 ||−3||22 
|-
|9. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||26 ||6 ||10 ||10 ||43 ||39 ||+4||22 
|-
|10. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||26 ||11 ||2 ||13 ||36 ||37 ||−1||20 (−4) 
|-
|11. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||48 ||59 ||−11||19 
|-
|12. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||26 ||9 ||5 ||12 ||42 ||55 ||−13||19 (−4) 
|-
|13. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26 ||7 ||6 ||13 ||32 ||42 ||−10||17 (−3) 
|-
|14. || [[NK Koper|Koper]] ||26 ||3 ||10 ||13 ||19 ||50 ||−31||12 (−4) 
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#75 Slovenia - List of Final Tables 1946-1998]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Mercator (Ljubljana) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Zapad.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt;
* Zbog prekršaja amaterizma oduzimanjem bodova kažnjeni su: Železničar, Koper i Nafta s po −4, Mercator, Mura, Kladivar i Ljubljana po −3 i Vozila −2.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20230122203544/https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1970-1979/1974-1975/all NK Mura 1974/75, ]&lt;/ref&gt;

== Hrvatska ==
{{glavni|Hrvatska nogometna liga 1974./75.}}
Od naredne sezone (1975./76.) Hrvatska liga podijeljena je u dvije skupine: ''Hrvatska republička liga – Sjever''   i ''Hrvatska republička liga – Jug''. Stoga, niti jedan klub u aktualnoj sezoni nije ispao iz lige.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] ||34 ||20 ||8 ||6 ||73 ||32 || +41 ||48
|-
|2. || [[NK Solin|Solin]] ||34 ||18 ||7 ||9 ||58 ||33 || +25 ||43 
|-
|3. || [[NK Borovo|Borovo]] ||34 ||16 ||10 ||8 ||49 ||39 || +10 ||42
|-
|4. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||34 ||15 ||12 ||7 ||55 ||38 || +17 ||42
|-
|5. || [[NK Zadar|Zadar]] ||34 ||15 ||9 ||10 ||69 ||57 || +12 ||39
|-
|6. || [[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||34 ||13 ||10 ||11  ||52 ||48 || +4 ||36
|-
|7. || [[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||34 ||13 ||10 ||11 ||44 ||43 || +1 ||36
|-
|8. || [[RNK Split|Split]] ||34 ||12 ||8 ||14 ||44 ||44 || 0 ||32
|-
|9. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||34 ||10 ||12 ||12 ||45 ||49 || −4 ||32
|-
|10. || [[NK Belišće|Belišće]] ||34 ||11 ||10 ||13 ||38 ||44 || −6 ||32
|-
|11. || [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]] ||34 ||10 ||11 ||13 ||39 ||44 || −5 ||31
|-
|12. || [[NK Darda|Darda]] ||34 ||13 ||5 ||16 ||58 ||70 || −12 ||31
|-
|13. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||33 ||49 || −16 ||31
|-
|14. || [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]] ||34 ||8 ||13 ||13 ||34 ||51 || −17 ||29
|-
|15. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||34 ||8 ||12 ||14 ||29 ||37 || −8 ||28
|-
|16. || [[NK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||34 ||10 ||8 ||16 ||47 ||60 || −13 ||28
|-
|17. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||34 ||11 ||5 ||18 ||50 ||64 || −14 ||27
|-
|18. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||34 ||8 ||10 ||16 ||40 ||58 || −18 ||26    
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ivan Jurić: ''Narona / Neretva : 1919 - 1994'', Metković, 1995., {{ISBN|953-96518-0-8}}, str. 220&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Dinamo (Vinkovci) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Zapad.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo Brčko]] ||34 ||21 ||8 ||5 ||62 ||19 ||+43||50 
|-
|2. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||34 ||21 ||8 ||5 ||56 ||27 ||+29||50 
|-
|3. || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||34 ||16 ||9 ||9 ||43 ||33 ||+10||41 
|-
|4. || [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] ||34 ||16 ||7 ||11 ||64 ||36 ||+28||39 
|-
|5. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||34 ||15 ||8 ||11 ||44 ||29 ||+15||38 
|-
|6. || [[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] ||34 ||16 ||5 ||13 ||56 ||49 ||+7||37 
|-
|7. || [[NK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]] ||34 ||14 ||9 ||11 ||41 ||33 ||+8||37 
|-
|8. || [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||34 ||16 ||4 ||14 ||52 ||46 ||+6||36 
|-
|9. || [[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]] ||34 ||14 ||8 ||12 ||45 ||42 ||+3||36 
|-
|10. || [[NK Travnik|Borac Travnik]] ||34 ||12 ||9 ||13 ||27 ||32 ||−5||33 
|-
|11. || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||34 ||13 ||6 ||15 ||46 ||39 ||+7||32 
|-
|12. || [[FK UNIS Vogošća|UNIS Vogošća]] ||34 ||13 ||6 ||15 ||47 ||48 ||−1||32 
|-
|13. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||34 ||13 ||5 ||16 ||33 ||56 ||−23||31 
|-
|14. || [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]]  ||34 ||11 ||8 ||15 ||33 ||40 ||−7||30 
|-
|15. || [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||34 ||12 ||6 ||16 ||39 ||51 ||−12||30 
|-
|16. || [[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||34 ||9 ||9 ||16 ||37 ||46 ||−9||27 
|-
|17. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||34 ||7 ||5 ||22 ||34 ||80 ||−46||19 
|-
|18. || [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]] ||34 ||6 ||2 ||26 ||28 ||81 ||−53||14 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Dario Hamzić: ''Fudbalski klub &quot;Rudar&quot; Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-0-3}}, str. 116-123&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; 
|}
* Jedinstvo (Brčko) plasiralo se u Drugu saveznu ligu − Zapad.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] ||34||21||8||5||48||18||+30||50
|- 
|2. || [[OFK Kikinda]] ||34||18||11||5||60||28||+32||47
|- 
|3. || [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] ||34||17||8||9||44||36||+8||42
|- 
|4. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34||16||7||11||57||41||+16||39
|- 
|5. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] ||34||16||7||11||43||28||+15||39
|- 
|6. || [[FK Cement Beočin|Cement Beočin]] ||34||14||9||11||62||44||+18||37
|- 
|7. || [[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] ||34||13||8||13||52||49||+3||34
|- 
|8. || [[FK Inđija|Inđija]] ||34||13||7||14||39||44||−5||33
|- 
|9. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34||12||8||14||41||39||+2||32
|- 
|10. || [[GFK Sloven Ruma|Sloven Ruma]] ||34||12||7||15||42||39||+3||31
|- 
|11. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||34||10||10||14||44||50||−6||30
|- 
|12. || [[FK Panonija|Panonija]] ||34||11||7||16||43||43||0||29
|- 
|13. || [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||34||9||11||14||46||58||−12||29
|- 
|14. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] ||34||9||11||14||41||54||−13||29
|- 
|15. || [[FK Krajina Krajišnik|Krajina Krajišnik]] ||34||11||7||16||33||46||−13||29
|- 
|16. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34||9||10||15||47||51||−4||28
|- 
|17. || [[FK Njegoš Lovćenac|Njegoš Lovćenac]] ||34||12||4||18||36||60||−24||28
|- 
|18. || [[FK Železničar Inđija|Železničar Inđija]] ||34||12||2||20||46||63||−17||26
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref&gt;[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201973-1978.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1973.-1978.]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Spartak (Subotica) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Zapad.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;
* Na kraju sezone [[FK Panonija]] se spojila s [[FK Topola]] u [[FK TSC Bačka Topola|AIK Bačka Topola]].&lt;ref&gt;[https://ilcalcio.net/fk-tsc ilcalcio.net] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Srbija ==
{{glavni|Prva srpska nogometna liga 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]] ||34||18||10||6||64||34||+30||46
|- 
|2. || [[FK Sloboda Užice|Sloboda T. Užice]] ||34||18||10||6||53||34||+19||46
|- 
|3. || [[FK FAP|FAP Priboj]] ||34||17||7||10||55||40||+15||41
|- 
|4. || [[FK Zemun|Galenika Zemun]] ||34||16||8||10||51||37||+14||40
|- 
|5. || [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] ||34||15||9||10||46||42||+4||39
|- 
|6. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||34||17||4||13||47||41||+6||38
|- 
|7. || [[FK Smederevo 1924|Metalurg Smederevo]] ||34||16||5||13||62||48||+14||37
|- 
|8. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||34||15||6||13||60||44||+16||36
|- 
|9. || [[FK Timok Zaječar|Timok Zaječar]] ||34||15||6||13||54||53||+1||36
|- 
|10. || [[FK Rakovica|IM Rakovica Beograd]] ||34||14||7||13||44||34||+10||35
|- 
|11. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||15||5||14||47||43||+4||35
|- 
|12. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||34||11||10||13||42||46||−4||32
|- 
|13. || [[FK Voždovac Beograd|Voždovac Beograd]] ||34||8||13||13||25||38||−13||29
|- 
|14. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||34||11||5||18||39||53||−14||27
|- 
|15. || [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] ||34||12||3||19||42||57||−15||27
|- 
|16. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||34||12||3||19||34||55||−21||27
|- 
|17. || [[FK Prva iskra Barič|Prva iskra Barič]] ||34||10||6||18||31||53||−22||26
|- 
|18. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||34||5||5||24||28||72||−44||15
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Dubočica (Leskovac) plasirala se u Drugu saveznu ligu – Istok.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Kosovo ==
{{glavni|Prva nogometna liga Kosova 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[KF Liria Prizren|Lirija Prizren]] ||30 ||22 ||7 ||1 ||62 ||18 ||+44||51 
|-
|2. || [[KF KEK|REHK Kosovo Obilić]] |||30 ||22 |||5 ||3 ||85 ||20 ||+65||49 
|-
|3. || [[FK Budućnost Peć|Budućnost Peć]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||46 ||36 ||+10||34 
|-
|4. || [[KF Lepenci|Lepenac Kačanik]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||52 ||39 ||+14||33 
|-
|5. || [[KF Remont Kosovska Mitrovica|Remont K. Mitrovica]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||48 ||41 ||+7||32 
|-
|6. || [[KF Flamurtari Priština|Fljamurtari Priština]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||53 ||41 ||+12||30 
|-
|7. || [[KF Fushë Kosova|Kosovo Polje]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||36 ||36 ||0||29 
|-
|8. || [[FK Crvena zvezda Gnjilane|Crvena zvezda Gnjilane]] ||30 ||12 ||5 ||13 ||39 ||43 ||−4||29 
|-
|9. || [[KF Gjakova|Đakova]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||41 ||39 ||+2||28 
|-
|10. || [[KF Vushtrria|Kosovo Vučitrn]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||48 ||44 ||+4||28 
|-
|11. || [[KF Progres-Eksport Prizren|Progres-Eksport Prizren]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||31 ||39 ||−8||29 
|-
|12. || [[FK Rudnik Kišnica|Rudnik Kišnica]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||34 ||51 ||−14||27 
|-
|13. || [[KF Ferizaj|Borac Uroševac]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||39 ||51 ||−12||26 
|-
|14. || [[KF Ulpiana Lipljan|Sloga Lipljan]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||36 ||51 ||−15||26 
|-
|15. || [[KF Besëlidhja Priština|Besljdhja Priština]] ||30 ||9 ||3 ||18 ||30 ||62 ||−32||21 
|-
|16. || [[KF Istogu|Napredak Istok]] ||30 ||1 ||7 ||22 ||21 ||90 ||−69||9 
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;''Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76.'', Beograd, ISSN: 0351-2894, str. 540&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Lirija (Prizren) plasirala se u Drugu saveznu ligu – Istok.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. || [[OFK Titograd]] ||30 ||20 ||9 ||1 ||74 ||18 ||+56||49 
|-
|2. || [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] ||30 ||19 ||4 ||7 ||55 ||23 ||+32||42 
|-
|3. || [[FK Grafičar Podgorica|Grafičar Titograd]] ||30 ||11 ||11 ||8 ||34 ||27 ||+7||33 
|-
|4. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||30 ||12 ||8 ||10 ||49 ||29 ||+20||32 
|-
|5. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||30 ||12 ||8 ||10 ||49 ||43 ||+6||32 
|- 
|6. || [[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||56 ||41 ||+15||31 
|-
|7. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||30 ||13 ||5 ||12 ||55 ||52 ||+3||31 
|-
|8. || [[FK Partizan Momišići|Partizan Momišići Titograd]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||62 ||51 ||+11||30 
|-
|9. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||36 ||39 ||−3||29 
|-
|10. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||30 ||13 ||3 ||14 ||45 ||50 ||−5||29 
|-
|11. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||50 ||51 ||−1||28 
|-
|12. || [[OFK Petrovac|Petrovac]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||45 ||52 ||−7||28 
|-
|13. || [[FK Tekstilac Bijelo Polje|Tekstilac Bijelo Polje]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||49 ||64 ||−15||28 
|-
|14. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||30 ||10 ||5 ||15 ||43 ||43 ||0||25 
|- 
|15. || [[FK Ibar Rožaje|Ibar Rožaje]] ||30 ||9 ||4 ||17 ||36 ||69 ||−33||22 
|-
|16. || [[FK Podgorica|Agromladost Titograd]]  ||30 ||3 ||3 ||24 ||22 ||94 ||−72||9  
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;''Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76.'', Beograd, ISSN: 0351-2894, str. 535&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}
* OFK Titograd plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1974./75.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||34 ||25 ||6 ||3 ||70 ||24 ||+54||56 
|-
|2. || [[FK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||34 ||17 ||10 ||7 ||50 ||32 ||+28||44 
|-
|3. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU Skoplje]] ||34 ||16 ||6 ||12 ||54 ||35 ||+21||38 
|-
|4. || [[FK Bregalnica Štip|Bregalnica Štip]] ||34 ||13 ||12 ||9 ||62 ||44 ||+18||38 
|-
|5. || [[FK Rudar Probištip|Rudar Probištip]] ||34 ||12 ||12 ||10 ||49 ||44 ||+5||36 
|-
|6. || [[FK 11 Oktomvri Prilep|11. oktomvri Prilep]] ||34 ||10 ||15 ||9 ||46 ||40 ||+6||35 
|-
|7. || [[FK Ohrid|Ohrid]] ||34 ||12 ||10 ||12 ||51 ||50 ||+1||34 
|-
|8. || [[FK Osogovo|Osogovo Kočani]] ||34 ||9 ||6 ||19 ||36 ||38 ||−2||34 
|-
|9. || [[FK Slavija Pržino|FAS 11. oktomvri Skoplje]] ||34 ||9 ||15 ||10 ||40 ||45 ||−5||33 
|-
|10. || [[FK Skopje|FK Skoplje]] ||34 ||12 ||8 ||14 ||46 ||59 ||−13||32 
|-
|11. || [[FK Tiverija|Tiverija Strumica]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||36 ||48 ||−12||31 
|-
|12. || [[FK Balkan Skoplje|Balkan Skoplje]] ||34 ||11 ||8 ||15 ||37 ||38 ||−1||30 
|-
|13. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Jugokokta Gjorče Petrov]] ||34 ||11 ||8 ||15 ||54 ||57 ||−3||30 
|-
|14. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole Sveti Nikole]] ||34 ||10 ||10 ||14 ||47 ||54 ||−7||30 
|-
|15. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||34 ||9 ||12 ||13 ||39 ||64 ||−25||30 
|- 
|16. || [[FK Vardar Negotino|Vardar Negotino]] ||34 ||10 ||9 ||15 ||42 ||45 ||−3||29 
|- 
|17. || [[FK Ljuboten|Ljuboten Tetovo]] ||34 ||11 ||7 ||16 ||45 ||69 ||−24||29 
|- 
|18. || [[FK Borec Veles|Borec Titov Veles]] ||34 ||6 ||11 ||17 ||33 ||54 ||−21||23 
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#74 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76.'', Beograd, ISSN: 0351-2894, str. 539&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* Pelister (Bitolj) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok.&lt;ref name=&quot;vremeplov4&quot;/&gt;

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.‎]]
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.‎‎]]
* [[Kup maršala Tita 1974.]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20090209113635/http://hrnogometdb.webs.com/1974_75.html#3liga HRnogomet]
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201973-1978.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1973.-1978.]
* [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=220 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]
* [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg75.html rsssf.com]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1974-75]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1974./75.‎| 3]]</text>
      <sha1>rgp7ok1yyascf68v5gcqxf3ys0jbjcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milje (Italija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>157587</id>
    <revision>
      <id>7623815</id>
      <parentid>7598755</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3820" sha1="9oh2fucrv6xyh2j9dsjdc91vhe9wwi1" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Milje 
|izvorno ime= Muggia
|regija= Furlanija-Julijska krajina
|pokrajina = Trst
|slika grba = Comune di Muggia stemma 2.0.svg
|karta =
|kratica regije= FVG
|kratica pokrajine = TS
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 36
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 13
|dužina-minute= 46
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 176
|mappaY = 53
|poštanski broj = 34015
|pozivni broj = 040
|istat = 032003
|zaštitnik = Sveti Ivan i Pavao
|stranica= [http://www.comune.muggia.ts.it Milje]
}}

'''Milje ''' ([[talijanski]]: ''Muggia'', [[njemački]]: ''Mulgs'', venetski i tršćanski dijalekt: ''Muja'') je općina u [[Trst (pokrajina)|Tršćanskoj pokrajini]] u Italiji. Prema talijanskim izvorima ovo je najjužnija općina na [[Istra|Istarskom poluotoku]] koja danas spada pod Italiju.

== Povijest==
[[Datoteka:Trieste-province-map.PNG|mini|lijevo|Milje (''Muggia'') u sastavu Tršćanske pokrajine]]
Prostor na kojem se nalaze Milje naseljen je stoljećima pr. Kr. Taj prostor su 178. – 177. pr. Kr. osvojili Rimljani koji su tu napravili svoje naselje. Nakon pada Rimskog Carstva ovim su prostorom vladali [[Ostrogoti]], [[Langobardi]], [[Avari]] i [[Franci]], a talijanski kralj je [[931.]] ovaj teritorij darovao [[Akvileja|Akvileji]]. Nešto kasnije izgrađeno je novo naselje na obali mora koje je postalo grad u 13. stoljeću i koje je graničilo s [[Trst]]om i [[Kopar|Koprom]] ostavši još uvijek službeno dio Akvileje. Godine [[1420.]], Milje je postalo dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Nakon pada Venecije [[1797.]], grad je postao dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] u kojem se razvio u važnu brodogradilačku silu. Nakon ulaska Zone A [[STT]]-a u sastav Talijanske Republike, mjestašce [[Plavje]] (''Plavia Montedoro'') izdvojeno je iz Milja i postalo je dio [[SFRJ]], te kasnije [[Slovenija|Slovenije]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1921.|11548
|1931.|11962
|1936.|12028
|1951.|12623
|1961.|12638
|1971.|13104
|1981.|13939
|1991.|13214
|2001.|13306
|2011.|13022
|2021.|12916
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Zbratimljeni gradovi ==

* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Obervellach]], [[Austrija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Muggia}}

*[http://www.comune.muggia.ts.it/ Službena stranica]
*[http://www.triestetour.altervista.org/muggia.htm Vodič kroz grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080515220941/http://triestetour.altervista.org/muggia.htm |date=15. svibnja 2008. }}

{{Pokrajina Trst}}

[[Kategorija:Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>9oh2fucrv6xyh2j9dsjdc91vhe9wwi1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>158180</id>
    <revision>
      <id>7623914</id>
      <parentid>7613941</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:51:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2283" sha1="rx1km68m0nxuhb26l6jk9drgyfo86ku" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Moraro
|izvorno ime= 
|regija= Furlanija-Julijska krajina
|pokrajina = Gorica
|slika grba = 
|karta =
|kratica regije= FVG
|kratica pokrajine = GO
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 56
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 13
|dužina-minute= 30
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 170
|mappaY = 42
|poštanski broj = 34070
|pozivni broj = 0481
|istat = 031013
|zaštitnik = [[Sveti Andrija]]
|stranica= 
}}

'''Moraro''' ([[furlanski]]: ''Morâr'', [[slovenski]]: ''Morar'') je općina u [[Gorica (pokrajina)|Goričkoj pokrajini]] u Italiji. 

== Zemljopis ==

Ova općina graniči s općinama [[Capriva del Friuli]], [[Cormons]], [[Farra d'Isonzo]], [[Gradisca d'Isonzo]], [[Mariano del Friuli]] i [[San Lorenzo Isontino]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1921.|774
|1931.|686
|1936.|659
|1951.|658
|1961.|626
|1971.|647
|1981.|687
|1991.|734
|2001.|694
|2011.|767
|2021.|695
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Pokrajina Gorica}}

[[Kategorija:Naselja u Italiji]]</text>
      <sha1>rx1km68m0nxuhb26l6jk9drgyfo86ku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogomet na pijesku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160140</id>
    <revision>
      <id>7624159</id>
      <parentid>7582878</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:18:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11016" sha1="nduhtgjdm18ilsm3gdk7qg3ockrxj6z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beachsoccer.jpg|mini|250px|desno|Nogomet na pijesku]]

'''Nogomet na pijesku''' (eng. ''beach soccer'' ili ''beach football'') je vrsta [[nogomet]]a koji se igra na [[pijesak|pijesku]].

Prva pravila ovog sporta donijela je [[1992.]] Beach Soccer Worldwide, kompanija koja je zadužena za razvoj nogometa na pijesku, kao i organizaciju većih natjecanja.

Zbog relativno malog terena (28x37 metara), igra je vrlo atraktivna, jer igrači mogu postići gol s gotovo svake pozicije. Zbog toga u prosjeku na utakmicama bude oko 60 udaraca na gol, vremenski razmak između dva postignuta gola je u prosjeku 3-4 minute, te se na utakmicama postigne oko 11 golova{{fact}}.

== Povijest ==

Nogomet na pijesku počeo se igrati u [[Brazil]]u, točnije na plaži ''Leme'' u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Zbog sudjelovanja mnogobrojnih nogometnih zvijezda, kao što su [[Eric Cantona]], [[José Miguel González Martín|Michel]], [[Julio Salinas]] te brazilci [[Romario]], [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Junior]] i [[Zico]], popularnost nogometa na pijesku je ubrzano rasla, te sada oko 170 država svijeta prenosi utakmice.

Nakon što su [[1992.]] donesena prva pravila, iduće godine je na plaži u [[Miami]]ju održan prvi turnir na kojim su nastupili [[SAD]], [[Italija]], [[Brazil]] i [[Argentina]].

Dvije godine kasnije, [[1995.]] na plaži [[Copacabana]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] održano je prvo svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku, a prvi pobjednik postao je domaćin [[Brazil]]. [[2005.]] godine organizaciju svjetskog prvenstva preuzima [[FIFA]].

===U Hrvatskoj===
U Hrvatskoj se nogomet na pijesku uglavnom održava u formatima igre 3x3 i 2x2 na manjim terenima i sa manjim golovima od službenih i ponekad na terenu s mantinelama. Organizatori takvih turnira i novinari ponekad za takve turnire koriste naziv ''mali nogomet na pijesku'', a ponekad ''nogomet na pijesku'', iako se službeno nogomet na pijesku igra sa ekipom 4+1 na terenu s golovima dimenzija 5.5x2.2m.

KNP Fusio je najstariji hrvatski klub nogometa na pijesku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.eurostarumag.hr/sport/stella-maris-cup-hrvatska-osvojila-3-mjesto/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. srpnja 2023. |archive-date=17. srpnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717014511/https://www.eurostarumag.hr/sport/stella-maris-cup-hrvatska-osvojila-3-mjesto/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''Umag Beach Soccer Masters'' održan zadnjeg vikenda u lipnju 2013. je prvi hrvatski međunarodni turnir u nogometu na pijesku. Organizirao ga je ''KNP Fusio''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnews.hr/more-sportnews/hr-nogomet-na-pijesku/3552-mauro-jurman-zamjenik-gradonacelnika-umaga-primio-sudionike-stella-maris-cupa-turnira-nogometa-na-pijesku.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. srpnja 2023. |archive-date=11. srpnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230711194116/https://sportnews.hr/more-sportnews/hr-nogomet-na-pijesku/3552-mauro-jurman-zamjenik-gradonacelnika-umaga-primio-sudionike-stella-maris-cupa-turnira-nogometa-na-pijesku.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na turniru je nastupilo 5 reprezentacija. Na tom turniru je [[hrvatska reprezentacija u nogometu na pijesku]] imala svoj prvi nastup u povijesti.&lt;ref&gt;https://istarski.hr/node/9314&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.croatiaweek.com/croatia-to-host-beach-soccer-tournament-for-the-first-time/&lt;/ref&gt;

Nogomet na pijesku prihvaćen je od HNS-a u srpnju 2021. Djeluje pod ''Komisijom za mali nogomet i nogomet na pijesku HNS-a''. Sedam klubova &quot;osnivača&quot; ušlo je u HNS nakon prvog plenuma održanog u srpnju 2021. Klubovi osnivači su: Beasal Gorovo (Opatija), KNP Fusio (Zagreb), KNP Pješčana oluja (Zagreb), KNP Umag, KNP Varadero (Zagreb), MNK Olmissum (Omiš), SU Dupla kruna (Pula).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.rivijeranews.hr/u-hrvatskoj-uskoro-krece-nogomet-na-pijesku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. lipnja 2023. |archive-date=19. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230619004159/https://www.rivijeranews.hr/u-hrvatskoj-uskoro-krece-nogomet-na-pijesku/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Prva hrvatska nogometna liga na pijesku]] prvu sezonu imala je 2021.

U kolovozu 2021. u pulskoj Areni održan je međunarodni turnir nogometa na pijesku.&lt;ref&gt;https://www.glasistre.hr/nogomet/medunarodni-turnir-u-pulskoj-areni-na-pijesku-ce-se-ogledati-cetiri-ekipe-iz-hrvatske-italije-slovenije-i-austrije-729896&lt;/ref&gt;

== Pravila ==

Svaka momčad na terenu ima po pet igrača (četiri u polju i golman), te ima pravo na neograničen broj izmjena (od 3 do 5 pričuvnih igrača). Utakmica se igra tri puta po 12 minuta. Ako je na kraju utamice rezultat neriješen, igraju se produžeci od 3 minute, a ako i nakon toga nema pobjednika, pucaju se [[Jedanaesterac|jedanaesterci]], s tim da se, za razliku od nogometa, pucaju dok prvi igrač ne promaši, a drugi u istoj seriji postigne gol.

Utakmicu vode dva suca. Svaki prekršaj znači slobodan udarac prema protivničkom golu kojeg puca igrač na kojem je napravljen prekršaj (osim kod igranja rukom). Sudac može igraču dodijeliti plavi karton, nakon čega taj igrač mora na dvije minute napustiti teren te njegova momčad mora igrati s igračem manje. Ubačaji sa strane izvode se rukom ili nogom, dok gol-aut golman izvodi rukom. Također nije dozvoljeno nošenje bilo kakve obuće.

=== Teren ===

Na međunarodnim natjecanjima, teren je sastavljen isključivo od pijeska, s kojeg su odstranjeni kamenčići, školjke i druge stvari koje bi mogle ozljediti igrača.

* Dužina terena: 35-37 metara
* Širina terena: 26-28 metara

Kazneni prostor nalazi se u prostoru od gola do 9 metara, te je označen sa žutim zastavicama na rubu terena.

==Turniri u Hrvatskoj==
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;background:#FFFFFF;&quot; 
|+{{nowrap|}}
|- style=&quot;vertical-align:top; horizontal-align:left&quot;
|
{| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:center;&quot;
|-
| style=&quot;background: #B284BE;&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | mix ekipe 
|-
| style=&quot;background: #FFDACC;&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; colspan=&quot;2&quot;| ženski turnir
|-
| style=&quot;background: #DCDCDC;&quot; width=&quot;20&quot; | 
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | u zatvorenom 
|-
| style=&quot;background: #FFFFFF;&quot; width=&quot;20&quot; | TNNP
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; colspan=&quot;2&quot;| turnir u nogometu na pijesku
|-
| style=&quot;background: #FFFFFF;&quot; width=&quot;20&quot; | MNT
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; colspan=&quot;2&quot;| malonogometni turnir
|-
| style=&quot;background: #FFFFFF;&quot; width=&quot;20&quot; | 1d
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; colspan=&quot;2&quot;| jednodnevni turnir
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot;|''Turniri s barem 10 izdanja ili 1. u Hrvatskoj''
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! Tip&lt;br&gt;2x2/3x3/&lt;br&gt;4x4/4+1
! Naziv turnira
! Lokacija
! 1.&lt;br&gt;izdanje !! Zadnje&lt;br&gt;izdanje
! class=&quot;unsortable&quot;|Bilješke
! class=&quot;unsortable&quot;|Ref
&lt;!-- 
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| ||align=&quot;left&quot;| ||[[]] || ||''igra se''
|''     ''
|
--&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|style=&quot;background:#B284BE;&quot;|2+1, 3x3 ||align=&quot;left&quot;|Beach Soccer Strizivojna ||[[Strizivojna]] ||2015. ||''igra se''
|''prvi MNT na pijesku u Slavoniji; MNT na mantinele;    ''
|&lt;ref&gt;http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=73624&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|3x3 ||align=&quot;left&quot;|Kup u malom nogometu na pijesku 'Peskara Kup' ||[[Rabac]] ||2010. ||''igra se''
|''održava se više turnira godišnje;     ''
|&lt;ref&gt;https://www.labin.com/vijesti/u-rapcu-zapoceo-kup-u-malom-nogometu-na-pijesku-peskara-kup-2010--poziv-na-sudjelovanje-11308&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2x2 || align=&quot;left&quot;|MNT na pijesku sa matinelama 'Peklenica' ||[[Peklenica]] ||barem 2010. ||''igra se''
|''igra se 2 na 2 na terenu s mantinelama;  ''
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.sportilus.com/najave/nogomet-na-pijesku-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. lipnja 2023. |archive-date=27. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230527192344/https://www.sportilus.com/najave/nogomet-na-pijesku-2016/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/3100807/od-25-do-29-lipnja-odrzavaju-se-dani-peklenice/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2x2 ||align=&quot;left&quot;|MNT na pijesku 'Trate' ||[[Turčišće]], Trate ||2011. ||''igra se''
|''     ''
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://medjimurje.hr/sport/mali-nogomet-memorijalni-nogometni-turnir-nogomet-na-pijesku-8573/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. lipnja 2023. |archive-date=19. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230619110014/https://medjimurje.hr/sport/mali-nogomet-memorijalni-nogometni-turnir-nogomet-na-pijesku-8573/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| ||align=&quot;left&quot;|TNNP 'Bašadura' ||[[Žuljana]] ||1982. ||''igra se''
|''     ''
|&lt;ref&gt;https://www.markopolosport.net/~mpsnet/index.php/nogometi/mali-nogomet/5033-nogomet-na-pijesku-bojinoga-iz-ponikava-najboljih-noga-hrvoje-frankovic-naj-strijelac&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| ||align=&quot;left&quot;|TNNP 'Kolovare' ||[[Zadar]], Kolovare ||barem 2010. ||''igra se''
|''     ''
|
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|3x3 ||align=&quot;left&quot;|TNNP 'Lopar' ||[[Lopar]] ||2019. ||''igra se''
|''     ''
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/mali-nogomet/lopar-2019-prvi-turnir-u-nogometu-na-pijesku-za-muske-i-zenske-ekipe |title=Arhivirana kopija |access-date=19. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230619110014/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/mali-nogomet/lopar-2019-prvi-turnir-u-nogometu-na-pijesku-za-muske-i-zenske-ekipe |archive-date=19. lipnja 2023. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|3x3 ||align=&quot;left&quot;|TNNP na Banji ||[[Vinkovci]] || ||''igra se''
|''     ''
|&lt;ref&gt;https://novosti.hr/nogomet-na-pijesku-vraca-se-na-banju/&lt;/ref&gt;
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| ||align=&quot;left&quot;|TNNP na Foginovom ||[[Karlovac]] ||2012. ||
|''prvi karlovački turnir u nogometu na pijesku;     ''
|&lt;ref&gt;https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/3758593/inline-hokej-na-vunskom-polju-nogomet-na-pijesku-na-foginovom/&lt;/ref&gt;
|}
|}

== Vidi još ==
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]]
* [[Prva hrvatska nogometna liga na pijesku]]
* [[Mali nogomet]] (na pijesku)
* [[Futsal]]
* [[Mininogomet]]&lt;!--EMF miniEURO  --&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/beachsoccerlawsofthegame-e_6232.pdf Pravila igre na FIFA-i]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019190138/http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/beachsoccerlawsofthegame-e_6232.pdf |date=19. listopada 2012. }}
*[https://beachsoccer.com/ Beach Soccer Worldwide]

[[Kategorija:Nogomet na pijesku| ]]</text>
      <sha1>nduhtgjdm18ilsm3gdk7qg3ockrxj6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska napredna stranka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172602</id>
    <revision>
      <id>7624131</id>
      <parentid>7601351</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:04:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>182795</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7624131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8107" sha1="n2w5swaesqwfiu0cis2x3s7ijsbvsg1" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Srpska napredna stranka
|izvorno ime                = 
|logo                       = Serbian Progressive Party logo.svg
|veličina                   = 200px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Miloš Vučević]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;&gt;{{citiranje www |url=https://www.sns.org.rs/lat/o-nama/predsednistvo |naslov=Predsjedništvo |izdavač=Srpska napredna stranka |pristupljeno=4. siječnja 2016.}}&lt;/ref&gt;
|glavni tajnik              = [[Nebojša Stefanović]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik1 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime             =
|dužnosnik2 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime             = [[Ana Brnabić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Goran Knežević]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Igor Mirović]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Bratislav Gašić]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;{{-}}[[Nikola Selaković]]&lt;ref name=&quot;Predsjednistvo&quot;/&gt;
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Tomislav Nikolić]] 
|slogan                     = 
|osnovana                   = 21. listopada 2008.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Palmira Togliattija 5, [[Beograd]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sns.org.rs/kontakt/srpska-napredna-stranka |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2016. |archive-date=17. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117025612/http://www.sns.org.rs/kontakt/srpska-napredna-stranka |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|država                     = [[Srbija]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Srpska napredna stranka Republike Srpske|SNS RS]]
|podmladak                  = Unija mladih Srpske napredne stranke
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 750.000&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://rs.n1info.com/Vesti/a555467/SNS-Vise-clanova-nego-sve-stranke-zajedno-u-dvadesetjednoj-od-28-drzava-EU.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. srpnja 2020. |archive-date=27. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200627151309/http://rs.n1info.com/Vesti/a555467/SNS-Vise-clanova-nego-sve-stranke-zajedno-u-dvadesetjednoj-od-28-drzava-EU.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2021.
|ideologija                 = [[populizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam|nacionalni konzervativizam]]&lt;br&gt;[[proeuropejstvo]]&lt;br&gt;[[neoliberalizam]]
|religija                   = 
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = [[Međunarodna demokratska unija]]
|europski parlament skupina = [[Europska pučka stranka]]
|tijelo1                    = [[Srbijanski parlament|Narodna skupština]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|94|250|#0a377b}}
|tijelo2                    = [[Skupština AP Vojvodine]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|65|120|#0a377b}}
|tijelo3                    = Skupština grada Beograda
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|48|110|#0a377b}} 
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = {{obojani okvir|#0a377b}} 
|službena stranica          = http://www.sns.org.rs/
|napomena                   = 
|zastava                    = Flag of the Serbian Progressive Party.svg
}}

'''Srpska napredna stranka''' je srpska nacional-[[Konzervativizam|konzervativna]] politička stranka [[Politička desnica|desnog]] centra te vladajuća stranka u Srbiji od 2012. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-12-17|title=Serbia’s ruling SNS ahead in snap election, exit polls show|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/12/17/serbias-ruling-sns-ahead-in-snap-election-exit-polls-show|access-date=2024-05-06|website=www.aljazeera.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Na čelu stranke je [[Miloš Vučević]], bivši predsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]].

== Povijest ==
Nakon što je došao u sukob s liderom [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]], tadašnji zamjenik predsjednika radikala, [[Tomislav Nikolić]], podnio je [[6. rujna]] [[2008.]] godine ostavku na sve dužnost u stranci. Šešeljevi suradnici u stranci odlučuju isključiti Nikolića i njemu odane ljude iz SRS, što je i učinjeno [[12. rujna]]. [[Aleksandar Vučić]], glavni tajnik radikala, [[15. rujna]] podnosi ostavku na sve stranačke dužnosti.

U međuvremenu, Nikolić je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]] osnovao svoj zastupnički klub &quot;'''''Napred Srbijo'''''&quot; kojem je prišlo 17 zastupnika radikala. 

Početkom listopada, Aleksandar Vučić objavljuje da se vraća na političku scenu i da će podržati formiranje stranke Tomislava Nikolića.

Dana [[21. listopada]] [[2008.]], u [[Beograd]]u, održan je osnivački kongres Srpske napredne stranke kojem je nazočilo oko tri tisuće ljudi. Tomislav Nikolić izabran je za predsjednika nove stranke, a Aleksandar Vučić za njegovog zamjenika.

==Dolazak na vlast==
Tijekom [[2011.]] godine, Srpska napredna stranka formirala je koaliciju s [[Nova Srbija (stranka)|Novom Srbijom]] [[Velimir Ilić|Velimira Ilića]] u koji je ušlo još nekoliko manjih stranaka. Ova koalicija je predstavljala najveću oporbu vlasti [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. No, sve što su naprednjaci učinili tijekom te godine bilo je održavanje dva velika mitinga ([[5. veljače]] i [[16. travnja]]) u [[Beograd]]u s kojeg je traženo od Tadića da raspiše izvanredne parlamentarne izbore. Nakon drugog mitinga u travnju, Tomislav Nikolić je započeo štrajkovati glađu i žeđu, ali je taj prosvjed prekinuo nakon nekoliko dana. No, od izvanrednih izbora nije bilo ništa.

Tadićeva Vlada ostala je na vlasti do kraja mandata parlamenta, u [[Ožujak|ožujku]] [[2012.]] godine. Tada su raspisani redoviti parlamentarni izbori za [[6. svibnja|6. svibanj]], a mjesec dana kasnije ([[5. travnja]]) Tadić je podnio ostavku kako bi se istodobno s redovitim općim izborima održali i izvanredni predsjednički. SNS kandidira Tomislava Nikolića i on, u prvome krugu, osvaja 25% glasova, iza Tadića koji je dobio 25,3%. No, na izborima za parlament, redoslijed je bio obrnut - lista SNS osvaja prvo mjesto sa 73 zastupnička mjesta. Ovi rezultati izazvali su nezadovoljstvo kod Nikolića i Vučića, koji su optužili vlast za krađu izbora. U toj atmosferi došao je [[20. svibnja|20. svibanj]], drugi krug predsjedničkih izbora, na koji nije izašlo mnogo birača. Nikolić uspijeva pobijediti Tadića, dobivši 49,5% glasova, dok je Tadić dobio 47,3%. Nikolić je položio prisegu [[31. svibnja]].

Nikolićeva pobjeda je pomogla SNS-u da formira novu srbijansku Vladu. Naime, socijalisti [[Ivica Dačić|Ivice Dačića]], kao pravi pobjednici izbora jer su dobili 44 zastupnička mjesta (treće mjesto po glasovima), odbijaju produžiti suradnju s Demokratskom strankom i sklapaju savez sa SNS i [[Ujedinjeni Regioni Srbije|Ujedinjenim Regionima Srbije]] [[Mlađan Dinkić|Mlađana Dinkića]], koji su pristali na to da Dačić bude premijer Vlade. Tako je [[27. srpnja]] izglasana nova Vlada Srbije, a u njoj je Srpska napredna stranka zauzela većinu ministarstava, od kojih je najvažnije ministarstvo obrane na čije čelo je došao [[Aleksandar Vučić]]. 

Trenutačno, Srpska napredna stranka je najbrojnija stranka u Srbiji. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.sns.org.rs Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230418173642/https://www.sns.org.rs/ |date=18. travnja 2023. }} {{srp oznaka}}

[[Kategorija:Srpske političke stranke]]</text>
      <sha1>n2w5swaesqwfiu0cis2x3s7ijsbvsg1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Trešnjevka Zagreb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>175257</id>
    <revision>
      <id>7624248</id>
      <parentid>7610568</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:26:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19994" sha1="e2402dxz4zegf069y75k9o4ltbvd80y" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Trešnjevka
| slika              = Trešnjevka.png
| puno ime           = Nogometni klub Trešnjevka Zagreb
| godina osnivanja   = [[Šport u 1926.|1926.]]
| igralište          = Graba
| kapacitet stadiona = 2000
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = {{Z|HRV}} [[Domagoj Kosić]]
| liga               = [[3. NL – Centar]]
| sezona             = [[3. NL – Centar 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 6.
| trenutačna sezona  = 3. NL – Centar 2026./27.
| igrači             = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=00ff00 |body1=00ff00 |rightarm1=00ff00 |shorts1=00ff00 |socks1= ffffff
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=0000ff |body2=ffffff |rightarm2=0000ff |shorts2=0000ff |socks2= ffffff
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}
[[Datoteka:Stara_značka_Nogometnog_kluba_'Trešnjevka'_Zagreb_(1976).jpg|mini|Klupska značka iz 1976.]]
'''Nogometni klub Trešnjevka Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a lociran na području [[Trešnjevka|Trešnjevke]]. U sezoni [[3. NL – Centar 2026./27.|2026./27.]] natječe se u [[3. NL – Centar]]. Jedan je od 10 hrvatskih klubova koji se natjecao u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije]].

== Povijest == 
Klub je osnovan u srpnju 1926. pod nazivom '''HŠK Panonia'''.&lt;ref name=&quot;NL&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/tresnjevka-nk Trešnjevka, NK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 3. travnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MAKS&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20170413010617/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/tresnjevka.htm Trešnjevka], [[NK Maksimir Zagreb]], pristupljeno 3. travnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KO&quot;&gt;[https://www.kartografija-otpora.org/hr/punktovi/?marker_id=396 HŠK Trešnjevka], Kartografija otpora, pristupljeno 3. travnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot;&gt;Vedran Brkulj, [https://www.cekate.hr/wp-content/uploads/2011/12/gt_14i15.pdf NK Trešnjevka - 85 ljeta im je tek], Glas Trešnjevke, proljeće/ljeto 2011., br. 14./15., str. 19–21.&lt;/ref&gt; Vlasti nisu odobrile klupska pravila zbog [[politička ljevica|lijeve]] političke orijentacije članova kluba.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt; Vlasti su kasnije odobrila promijenjena klupska pravila čime je dozvoljeno djelovanje kluba.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt; Na osnivačkoj skupštini 16. svibnja 1929. klubu je dodijeljeno ime '''HŠK Trešnjevka'''.&lt;ref name=&quot;NL&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Za prvog predsjednika izabran je Adolf Schlesinger.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Klub je osim nogometne imao [[biciklizam|biciklističku]], [[drama|dramsku]], [[kuglanje|kuglačku]] i [[pjevanje|pjevačku]] sekciju.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt; 

Prije nego što je klub stekao svoje prve nogometno igralište, igrači kluba su trenirali na igralištu [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičara]].&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt; Prvo klupsko igralište, otvoreno 15. i 16. kolovoza 1931., nalazilo se između današnje Crikveničke i Trsatske ulice.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;

Svoju prvu sezone Trešnjevka je odigrala 1930. u IV. razredu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkom nogometnog podsaveza]].&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Tada je završila na trećem mjestu, a prvak je bio [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]].&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Od sezone [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] igra u III. razredu.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Iduće je godine zaigrala je u II. razredu, a 1936. u I. B razredu.&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; 

Klupske boje 1932. bile su zelena i plava.&lt;ref name=&quot;JNS&quot;&gt;[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XVII.&lt;/ref&gt;

Dana 8. kolovoza 1940. spaja se sa [[HŠK Skakavci Zagreb|Skakavcima]] u '''Trešnjevačke skakavce'''.&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KO&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Trešnjevački skakavci u ožujku 1941. mijenjaju ime u '''Trešnjevka'''.&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt; 

Kao i ostali klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]], raspušten je 4. lipnja 1945. odlukom ministra narodnoga zdravlja [[FD Hrvatska|FD Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/clanak/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 365.&lt;/ref&gt; Ponovno je aktivan od 1948.&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Od 1950. klub službeno djeluje i to pod imenom '''NK Trešnjevka'''.&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Grga Starčević je od tada bio klupski predsjednik sve do svoje smrti 1962. za vrijeme jedne utakmice.&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Tijekom njegovog predsjedništva klub je bio jedan od najuspješnijih u državi.&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; 

Reformacijom drugog ranga, Trešnjevka je zaigrala u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Drugoj saveznoj ligi – Zapad 1958./59.]] u kojoj je ostvarila šesto mjesto. Tijekom iduće tri sezone svaki put je završila među tri najbolja kluba lige. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]] osvojila je Drugu saveznu ligu – Zapad i time izborila [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prvu saveznu ligu]], ligu najvišeg ranga u Jugoslaviji.

Trešnjevka je u sezoni 1963./64. ostvarila najveće uspjehe u svojoj povijesti. Tada je jedini put u svojoj povijesti igrala u nekom europskom natjecanju – [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]] u kojem ju je u [[Kup velesajamskih gradova 1963./64.|prvom kolu]] eliminirao [[lisabon]]ski klub [[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]]. Te sezone Trešnjevka je u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|ligi]] završila na 11. od 14 mjesta. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvarila je predzadnje, 14. mjesto. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]], ujedno trećoj i posljednjoj, Trešnjevka je završila na 16. mjestu, samom dnu tablice. Time je ispala u Drugu saveznu ligu – Zapad.

Od prvoligaških igrača [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] su se pridružili [[Marijan Brnčić]], [[Branko Gračanin]] i [[Hrvoje Jukić]].&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; S Dinamom su  osvojili [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.]]&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; [[Ante Vučkov]] jedini je ostvario inozemni transfer.&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Prešao je u [[FC Bayern München|Bayern München]] gdje je bio najplaćeniji igrač.&lt;ref&gt;Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/ante-vuckov-bio-je-skuplji-i-od-gerda-mullera-855650 Ante Vučkov bio je skuplji i od Gerda Müllera], [[Večernji list]], objavljeno 12. siječnja 2009., pristupljeno 3. travnja 2025.&lt;/ref&gt;

Trešnjevka je od [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] do [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] igrala u Drugoj saveznoj ligi – Zapad, a svi njeni igrači bili su studenti.&lt;ref name=&quot;GT&quot; /&gt; Od tad nadalje igrala je u nižim rangovima sve do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]]. Osvojila je [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] 1981. Trešnjevka je igrala u [[2. HNL]] od [[2. HNL 1992.|1992.]] do [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] To je bila posljednja drugoligaška sezona u klupskoj povijesti.

== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! style=&quot;background:#2E8B57;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;&quot;|Sezona
! style=&quot;background:#2E8B57;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;&quot;|Rang
! style=&quot;background:#2E8B57;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;&quot;|Liga
! style=&quot;background:#2E8B57;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;&quot;|Plasman
|-
|[[Podsavezna nogometna liga Zagreb 1952.|1952.]]
|'''II.'''
|Podsavezna liga Zagreb – grad
|5.
|-
|[[Podsavezna nogometna liga Zagreb 1952./53.|1952./53.]]
|'''III.'''
|Podsavezna liga Zagreb – grad
|2.
|-
|[[Zagrebačka nogometna liga 1953./54.|1953./54.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka liga 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]]
|'''III.'''
|Hrvatsko-slovenska liga
|4.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]]
|'''II.'''
|Prva zona
|8.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]]
|'''II.'''
|Prva zona
|5.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]]
|'''II.'''
|Prva zona
|3.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|6.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|2.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|3.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|3.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]]
|'''I.'''
|Prva savezna liga Jugoslavije 
|11.
|-
|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]]
|'''I.'''
|Prva savezna liga Jugoslavije 
|14.
|-
|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]]
|'''I.'''
|Prva savezna liga Jugoslavije 
|16.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|9.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|17.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|5.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|8.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|10.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|8.
|-
|[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]]
|'''II.'''
|Druga savezna liga – Zapad
|17.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|1973./74.]]
|'''III.'''
|Hrvatska liga 
|17.
|-
|[[Zagrebačka nogometna zona 1974./75.|1974./75.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka zona 
|7.
|-
|[[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1975./76.|1975./76.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka zona – Jug 
|2.
|-
|[[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1976./77.|1976./77.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka zona – Jug 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1977./78.|1977./78.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka zona – Jug 
|3.
|-
|[[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1978./79.|1978./79.]]
|'''IV.'''
|Zagrebačka zona – Jug 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Liga Zagrebačke nogometne regije 1979./80.|1979./80.]]
|'''IV.'''
|Liga Zagrebačke regije 
|3.
|-
|[[Liga Zagrebačke nogometne regije 1980./81.|1980./81.]]
|'''IV.'''
|Liga Zagrebačke regije 
|2.
|-
|[[Liga Zagrebačke nogometne regije 1981./82.|1981./82.]]
|'''IV.'''
|Liga Zagrebačke regije 
|8.
|-
|[[Liga Zagrebačke nogometne regije 1982./83.|1982./83.]]
|'''IV.'''
|Liga Zagrebačke regije 
|9.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|1983./84.]]
|'''III.'''
|Hrvatska liga – Sjever 
|11.
|-
|1984./85.
|?
|?
|?
|-
|[[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1985./86.|1985./86.]]
|'''IV.'''
|Regionalna liga ZO Zagreb
|2.
|-
|[[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1986./87.|1986./87.]]
|'''IV.'''
|Regionalna liga ZO Zagreb
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1987./88.|1987./88.]]
|'''IV.'''
|II. Hrvatska liga – Sjever 
|7.
|-
|[[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|1988./89.]]
|'''IV.'''
|II. Hrvatska liga – Sjever 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|1989./90.]]
|'''IV.'''
|Hrvatska liga – Sjever 
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|1990./91.]]
|'''III.'''
|Međurepublička liga – Zapad
|9.
|-
|[[2. HNL 1992.|1992.]]
|'''II.'''
|2. HNL – Sjever
|6.
|-
|[[2. HNL 1992./93.|1992./93.]]
|'''II.'''
|2. HNL – Sjever
|4.
|-
|[[2. HNL 1993./94.|1993./94.]]
|'''II.'''
|2. HNL – Sjever
|11.
|-
|[[2. HNL 1994./95.|1994./95.]]
|'''II.'''
|2. HNL – Zapad
|15.
|-
|[[2. HNL 1995./96.|1995./96.]]
|'''III.'''
|2. HNL – Zapad
|17.
|-
|[[2. HNL 1996./97.|1996./97.]]
|'''III.'''
|2. HNL – Središte
|14.
|-
|[[3. HNL – MNO Središte 1997./98.|1997./98.]]
|'''III.'''
|3. HNL – MNO Središte – Istok
|10.
|-
|1998./99.
|?
|?
|?
|-
|[[1. Zagrebačka NL 1999./2000.|1999./00.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|2.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2000./01.|2000./01.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|6.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2001./02.|2001./02.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|12.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2002./03.|2002./03.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|5.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2003./04.|2003./04.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|3.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2004./05.|2004./05.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|6.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2005./06.|2005./06.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|8.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2006./07.|2006./07.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|?
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2007./08.|2007./08.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[4. HNL – Središte A 2008./09.|2008./09.]]
|'''IV.'''
|4. HNL – Središte A 
|4.
|-
|[[4. HNL – Središte A 2009./10.|2009./10.]]
|'''IV.'''
|4. HNL – Središte A 
|6.
|-
|[[4. HNL – Središte A 2010./11.|2010./11.]]
|'''IV.'''
|4. HNL – Središte A 
|10.
|-
|[[4. HNL – Središte A 2011./12.|2011./12.]]
|'''IV.'''
|4. HNL – Središte A 
|5.
|-
|[[3. HNL – Središte 2012./13.|2012./13.]]
|'''III.'''
|3. HNL – Središte 
|14.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2013./14.|2013./14.]]
|'''IV.'''
|1. zagrebačka liga
|5.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2014./15.|2014./15.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|2.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2015./16.|2015./16.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|5.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2016./17.|2016./17.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|9.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2017./18.|2017./18.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|4.
|-
|[[1. Zagrebačka NL 2018./19.|2018./19.]]
|'''V.'''
|1. zagrebačka liga
|bgcolor=&quot;gold&quot;|1.
|-
|[[4. NL NS Zagreb 2019./20.|2019./20.]]
|'''IV.'''
|4. NL NS Zagreb
|2.
|-
|[[3. HNL – Središte 2020./21.|2020./21.]]
|'''III.'''
|3. HNL – Središte
|11.
|-
|[[3. HNL – Središte 2021./22.|2021./22.]]
|'''III.'''
|3. HNL – Središte
|15.
|-
|[[3. NL – Centar 2022./23.|2022./23.]]
|'''IV.'''
|3. NL – Centar 
|9.
|-
|[[3. NL – Centar 2023./24.|2023./24.]]
|'''IV.'''
|3. NL – Centar 
|10.
|-
|[[3. NL – Centar 2024./25.|2024./25.]]
|'''IV.'''
|3. NL – Centar 
|5.
|-
|}

== Prvoligaški sastavi ==
=== 1963./64. ===
Za Trešnjevku su u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] nastupili:&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/05/Teams-42.pdf Sezona 1963./64.], historical-lineups.com, str. 21–22.&lt;/ref&gt;

Golmani: [[Branko Nežmah]] 16/–25, [[Stanko Mrduljaš]] 9/–21, [[Nedžad Ovčina]] 2/–4, [[Vladimir Mutak]] 2/–4

Braniči: [[Hrvoje Jukić]] 23/6, [[Tomislav Mušković]] 23/0, [[Blaž Granić]] 18/0, [[Mihael Kovač]] 18/0, [[Mladen Popović]] 17/0, [[Slavko Petrić]] 13/0, [[Petar Radonjić]] 13/0, [[Branko Gračanin]] 11/0, [[Antun Balent]] 6/0, [[Zlatko Živković]] 3/0, [[Božo Canjek]] 2/0, [[Slavko Rukavina]] 2/0, [[Josip Ladović]] 2/0

Napadači: [[Antonio Bradač]] 24/2, [[Milorad Jovičić]] 23/7, [[Boris Štamfelj]] 19/6, [[Ivan Pintarić]] 18/2, [[Anton Vučkov]] 17/6, [[Ante Vičević]] 7/2, [[Vladimir Gajšek]] 6/3, [[Bruno Repar]] 4/0, [[Željko Kovač]] 3/0, [[Ivan Žabčić]] 1/0

Treneri: [[Miloje Gabrijelić]], [[Branko Knez]]

=== 1964./65. ===
Za Trešnjevku su u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] nastupili:&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/05/Teams-41.pdf Sezona 1964./65.], historical-lineups.com, str. 79.&lt;/ref&gt;

Golmani: [[Nedžad Ovčina]] 17/–34, [[Marko Bilić]] 6/–6, [[Vladimir Mutak]] 3/–6, [[Branko Nežmah]] 1/–0

Braniči: [[Mihael Kovač]] 27/0, [[Hrvoje Jukić]] 26/2, [[Marijan Brnčić]] 26/0, [[Pavao Garov]] 25/1, [[Branko Gračanin]] 24/0, [[Blaž Granić]] 13/0, [[Franjo Šincek]] 3/0, [[Mladen Popović]] 2/0, [[Slavko Petrić]] 1/0, [[Ivica Duh]] 1/0

Napadači: [[Antun Bradač]] 26/3, [[Milorad Jovičić]] 22/7, [[Ante Vučkov]] 19/3, [[Tomislav Knez]] 18/4, [[Vladimir Gajšek]] 15/0, [[Petar Radonjić]] 9/0

Trener: [[Momčilo Pažin]]

=== 1965./66. ===
Za Trešnjevku su u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] nastupili:&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/05/Teams-4.pdf Sezona 1965./66.], historical-lineups.com, str. 81.&lt;/ref&gt;

Golmani: [[Marko Bilić]] 16/–34, [[Vladimir Mutak]] 16/–27, [[Franjo Horvat (nogometaš)|Franjo Horvat]] 4/–13 

Braniči: [[Marijan Brnčić]] 29/1, [[Blaž Granić]] 29/0, [[Pavao Garov]] 26/4, [[Adem Kasumović]] 26/2, [[Mihael Kovač]] 21/0, [[Hrvoje Jukić]] 5/3, [[Ivica Duh]] 4/0, [[Dalibor Pejinović]] 1/0, [[Slavko Kolar (nogometaš)|Slavko Kolar]] 1/0

Napadači: [[Ivan Pavlica]] 27/3, [[Zoran Brajković]] 26/9, [[Mirko Gašić]] 25/8, [[Zlatko Bišćan]] 25/0, [[Antun Bradač]] 21/1, [[Ivan Pintarić]] 19/4, [[Ivica Bjelčić]] 16/2, [[Mile Stojanović]] 9/2, [[Milorad Jovičić]] 4/0, [[Zdravko Rauš]] 3/2, [[Petar Radonjić]] 1/0

Trener: [[Franjo Glaser]]

== Nastupi u završnicama kupa ==
=== Kup maršala Tita ===
[[Kup maršala Tita 1958./59.|'''1958./59.''']]
* šesnaestina završnice: Trešnjevka – [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina Novi Sad]] 2:3 
[[Kup maršala Tita 1959./60.|'''1959./60.''']]
* šesnaestina završnice: Trešnjevka – [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] 2:1
* osmina završnice: [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Trešnjevka 3:2 (prod.)
[[Kup maršala Tita 1960./61.|'''1960./61.''']]
* šesnaestina završnice: [[HNK Borovo|Borovo]] – Trešnjevka 2:0
[[Kup maršala Tita 1961./62.|'''1961./62.''']]
* šesnaestina završnice: [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] – Trešnjevka 2:1
[[Kup maršala Tita 1962./63.|'''1962./63.''']]
* šesnaestina završnice: [[FK Novi Sad|Novi Sad]] – Trešnjevka 1:0
[[Kup maršala Tita 1964./65.|'''1964./65.''']]
* osmina završnice: Trešnjevka – [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] 3:0 (prod.)
* četvrtina završnice: [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Trešnjevka 6:0

== Trešnjevka u europskim natjecanjima ==
NK Trešnjevka je u sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1963./64.|1963./64.]] nastupila u [[Kup velesajamskih gradova| Kupu velesajamskih gradova]] gdje je u prvom kolu ispala od [[Belenenses]]a iz [[Lisabon]]a.  

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Natjecanje
! Kolo
! Klub
! Rezultat
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1963./64.|1963./64.]]
|[[Kup velesajamskih gradova]]
|1.
|{{Z|POR}} [[Belenenses|CF OS Belenenses Lisabon]]
|0:2, 1:2
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.nk-tresnjevka.hr/ Službena web-stranica]
* [http://www.nk-tresnjevka.hr/ Bivša web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212030512/https://www.nk-tresnjevka.hr/ |date=12. veljače 2021. }}
* [https://semafor.hns.family/klubovi/591/nk-tresnjevka/ Profil], HNS Semafor

{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}
{{ZNP 1939.}}
{{Zagrebački nogometni dosavez 1943.}}
{{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}}

{{GLAVNIRASPORED:Trešnjevka Zagreb, NK}} 
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎]]
[[Kategorija:Hrvatski biciklistički klubovi]]
[[Kategorija:Kuglački klubovi u Gradu Zagrebu]]
[[Kategorija:Trešnjevka]]</text>
      <sha1>e2402dxz4zegf069y75k9o4ltbvd80y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Kraljevica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176323</id>
    <revision>
      <id>7624042</id>
      <parentid>7190268</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:47:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5360" sha1="8fz8gjeumun1w711pggwsn9wu97zjm2" xml:space="preserve">{{Nogometni klub |
ime kluba = NK Kraljevica|
slika    = |
puno ime = Nogometni klub Kraljevica |
nadimak =  Gemištari|
godina osnivanja  = [[1926.]] |
igralište   = Gradski stadion Milan Ružić-Minta, [[Kraljevica]] |
kapacitet stadiona = 630 sjedećih mjesta |
liga   =  [[3. NL – Zapad]]|
sezona   =  [[3. NL – Zapad 2022./23.|2022./23.]]|
plasman =  7.|
  pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|
  leftarm1=0000FF|body1=0000FF|rightarm1=0000FF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF|
  pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
  leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=0000FF|
}}

'''NK Kraljevica''' je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Kraljevica|Kraljevice]].
Osnovan je [[1926.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/nkkraljevica/info?tab=page_info Facebook] NK Kraljevica - o stranici (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Osnovan je pod imenom '''Velebit'''. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] također je nosio imena '''Oštro''', '''Kraljevica''', '''Primorje'''. Godine 1945. dobiva ime '''Proleter''' koje mijenja 1976. u '''Kraljevica'''.&lt;ref&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kraljevica-nk Kraljevica, NK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 30. travnja 2025.&lt;/ref&gt;

Tribinu stadiona NK &quot;Kraljevica&quot; krasi [[mural]] posvećen [[Milan Ružić|Milanu Ružiću - Minti]].&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/nkkraljevica/photos/a.534912853320955.1073741827.534904479988459/820131721465732/?type=3&amp;theater Facebook] NK Kraljevica. NK Kraljevica uređuje svoju naslovnu sliku. 19. siječnja 2016. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; Stadion na Oštru 29. kolovoza 2015. godine službeno je preimenovan u stadion Milana Ružića, poznatog nogometaša, velikog čovjeka, državnog reprezentativca iz Kraljevice.&lt;ref name=&quot;veteranskiturnir&quot;&gt;[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/nk-kraljevica-u-kolovozu-organizira-turnir-u-spomen-na-milana-mintu-ruzica.html SportCom.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Stjepan Lončarić: ''NK Kraljevica u kolovozu organizira turnir u spomen na Milana Mintu Ružića'', 15. srpnja 2015.  (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012./2013. Kraljevica je bila u fazi latentnog mirovanja. Klub se onda ponovo aktivirao te povezao s [[NK Primorac Šmrika|NK Primorac]] iz Šmrike, koji već godinama igra samo s mlađim uzrasnim kategorijama. Tako danas u klubu djeluje šest natjecateljskih pogona, ali i veterani koji igraju u Ligi veterana NS PGŽ.
Klub svoju navijačku bazu ima u žiteljima Kraljevice, [[Križišće|Križišća]], [[Bakarac|Bakarca]], [[Šmrika|Šmrike]].&lt;ref name=&quot;sportcom8.prosinca2015.&quot;&gt;[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/neven-strukan-trener-kraljevice-ostane-li-ovako-nema-razloga-da-na-kraju-sezone-ne-budemo-prvi.html SportCom.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151210131724/http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/neven-strukan-trener-kraljevice-ostane-li-ovako-nema-razloga-da-na-kraju-sezone-ne-budemo-prvi.html |date=10. prosinca 2015. }} Stjepan Lončarić: ''Neven Strukan naglašava. Ostane li ovako, nema razloga da ne budemo prvi '', 8. prosinca 2015. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; 
U sezoni 2013./14. osvajaju naslov prvaka Druge županijske lige PGŽ-e a 2014./15. bila je dobro odrađena povratnička sezona u 1. županijsku ligu NS PGŽ. Osvojili su sedmo mjesto, a blizu su bili i osvajanju petog mjesta, a bolji plasman izostao je zbog mnogo neriješenih utakmica odigranih na domaćem terenu.&lt;ref name=&quot;veteranskiturnir&quot;/&gt;
Kolovoza 2015. godine održan je prigodni turnir kad je [[stadion]] preimenovan u ime legendarnog [[Milan Ružić|Milana &quot;Minte&quot; Ružića]]. Počast su posjetom došli izraziti svi iz šire regije, Crikvenica, HNK-a Rijeka, vatreni i dr.&lt;ref name=&quot;sportcom8.prosinca2015.&quot;/&gt; Na ovom veteranskom turniru nastupili su klubovi u kojima je Ružić: Kraljevica, Crikvenica, Rijeka i adekvatna selekcija &quot;vatrenih&quot;.&lt;ref name=&quot;veteranskiturnir&quot;/&gt;
U sezoni 2015./16. klub je osvojio drugo mjesto u 1. županijskoj ligi NS PGŽ te je do zadnjih kola bio u borbi za naslov prvaka.

Kraljevica ima i momčad koja se natječe u [[Dvoranski nogomet|dvoranskom nogometu]]. Na dvoranskom prvenstvu Grada Rijeke krajem 2015. nastupili su sa seniorima, veteranima, pionirima i s morčićima.&lt;ref name=&quot;sportcom8.prosinca2015.&quot;/&gt;
Trenutno se natječe u 1. županijskoj nogometnoj ligi Primorsko-goranske županije.&lt;ref&gt;[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/1-znl-rjecina-pobijedila-kraljevicu-i-zakomplicirala-prvenstvo-pobjeda-draga-nakon-mjesec-i-pol-dana.html SportCom.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504150756/http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/1-znl-rjecina-pobijedila-kraljevicu-i-zakomplicirala-prvenstvo-pobjeda-draga-nakon-mjesec-i-pol-dana.html |date=4. svibnja 2016. }} SC: ''Prva ŽNL. Rječina pobijedila Kraljevicu i zakomplicirala prvenstvo '', 1. svibnja 2016. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Poznati igrači ==
* [[Milan Ružić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/nkkraljevica/ Facebook] NK Kraljevica

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{ZNP 1939.}}
{{GLAVNIRASPORED:Kraljevica, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji‎]]
[[Kategorija:Kraljevica]]</text>
      <sha1>8fz8gjeumun1w711pggwsn9wu97zjm2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Roko Leni Ukić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180696</id>
    <revision>
      <id>7623995</id>
      <parentid>7343627</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:41:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57077-17</username>
        <id>376594</id>
      </contributor>
      <comment>/* KK CedevitaCedevita Zagreb */</comment>
      <origin>7623995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25328" sha1="4ynu3jq3o0yqjybzoc7zpmv7gdrwr0p" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{Decimalni zarez}}
{{Košarkaš
|ime            = Roko Ukić
|slika          = Roko Ukic.JPG
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[5. prosinca]] [[1984.]]
|mjesto_rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[razigravač]]
|visina         = 1,96
|težina         = 88
|sveučilište    = 
|draft          = 2. krug (41. ukupno), [[2005.]]&lt;br /&gt;[[Toronto Raptors]]
|karijera       = 2000.-
|liga           = [[1. HKL]] &lt;br /&gt; [[ULEB Eurokup]]
|klub           = [[KK Split]] 
|broj           = 10
|bivši_klubovi  = [[KK Split]] (2000.– 2005.) &lt;br /&gt; [[Saski Baskonia Vitoria|TAU Cerámica]] (2005.– 2006.) &lt;br /&gt; [[FC Barcelona Bàsquet|Winterthur FCB]] (2006.– 2007.) &lt;br /&gt; [[Pallacanestro Virtus Roma|Lottomatica Roma]] (2007.– 2008.)&lt;br /&gt; [[Toronto Raptors]] (2008.– 2009.) &lt;br /&gt; [[Milwaukee Bucks]] (2009.– 2010.)&lt;br /&gt;[[Fenerbahçe Ülker]] (2010.– 2012.)&lt;br /&gt;[[Panathinaikos BC|Panathinaikos]] (2012. – 2014.) &lt;br /&gt;[[KK Cedevita|Cedevita Zagreb]](2014.– 2015.) &lt;br /&gt;[[Pallacanestro Varese]] (2015.)&lt;br /&gt;[[Pallacanestro Cantù]] (2016.)&lt;br /&gt;[[AEK Atena BC|AEK Atena]] (2016. -)
&lt;br /&gt;[[Cedevita Zagreb]] (2017. -)
|nagrade  =Najbolji mladi košarkaš Hrvatske 2003. (Večernji list)&lt;br /&gt;Najbolji košarkaš Hrvatske 2005. (Sportske Novosti)&lt;br /&gt;Najbolji asistent Goodyear lige 2005.&lt;br /&gt;3x Igrač tjedna u ACB ligi 2006.&lt;br /&gt;Najbolji košarkaš Hrvatske 2009./2010. (Večernji list)&lt;br /&gt;Treća petorka Europskog prvenstva 2009&lt;br /&gt;MVP playoffa turske lige 2009/2010 (Eurobasket.com)&lt;br /&gt;MVP grčkog Kupa 2013&lt;br /&gt;MVP playoffa Grcke lige 2013&lt;br /&gt;MVP playoffa Hrvatske lige 2017
}}

'''Roko Leni Ukić''' ([[Split]], [[5. prosinca]] [[1984.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je profesionalni [[košarkaš]]. Igra na poziciji [[razigravač]]a, a trenutačno je član hrvatske momčadi [[KK Split]]a. Izabran je u 2. krugu (41. ukupno) [[NBA draft]]a [[2005.]] od strane [[Toronto Raptors]]a.

== Karijera ==
===Split===
Košarku je Ukić počeo igrati [[1992.]] u [[KK Split]]u. S kadetima Splita dvaput je osvojio nacionalno prvenstvo te je [[2002.]] izabran za [[MVP]]-ja prvenstva. Isto ponavlja i u juniorskoj konkurenciji, a [[2002.]] predvodi hrvatsku juniorsku reprezentaciju do zlatne medalje na Europskom prvenstvu u [[Stuttgart]]u, gdje je u prosjeku postizao 19,1 koš uz 5,7 asistencija te je uvršten u najbolju petorku prvenstva. Iduće godine odlične igre pruža i na Svjetskom prvenstvu za mlade gdje je ponovno izabran u petorku prvenstva, koju uz njega čine [[Andrew Bogut]], [[Linas Kleiza]], [[José Juan Barea|J.J Barea]] i Kostas Vassiliadis.

&lt;p&gt;Ukić se sa samo 16 godina pridružio prvoj momčadi Splita. Za seniorsku je momčad prvoligaški debi imao 14. listopada 2000. godine, u pobjedi Split Croatia osiguranja protiv Šibenika (93:79). Ukić je u pobjedu ugradio pet poena, za što je nagrađen ovacijama 1200 gledatelja na Gripama.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001016/prilozi-sp1.htm Arhiv Slobodne Dalmacije]&lt;/ref&gt;

&lt;p&gt;U Splitu ostavlja velik trag iako je uglavnom nastupao kao tinejdžer. Već sa 17 godina postaje kapetanom Splita, te kroz pet godina igranja ulazi među najboljih deset strijelaca tog nekad trofejnog europskog kluba. Sa Splitom osvaja [[Prva hrvatska košarkaška liga|naslov prvaka]] Hrvatske [[2003.]] te [[Kup Krešimira Ćosića|Kup Hrvatske]] [[2004.]] Taj kup u Zadru posebno je upečatljiv s obzirom na to da je u polufinalu pobijeđena Cibona, a u finalu favorizirani Zadar 82:80. Pobjednički koš sa zvukom sirene postiže upravo Ukić.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=DtM60n_2ggk Ukic buzzer beater]&lt;/ref&gt; Osvojeni Kup 2004. godine ujedno je i posljednji trofej u vitrinama KK Splita. Godine [[2005.]] ima statistički najbolju sezonu gdje u hrvatskom prvenstvu postiže 23.7 koševa po utakmici i uz titulu najboljeg strijelca osvaja nagradu za košarkaša godine po izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]]. Ukić se vratio u Split 2021. godine nakon raskida ugovora s [[Cedevita Olimpijaž|Cedevitom]]

===TAU Cerámica===
Za Split je igrao do [[2005.]] i prosječno je postizao 19,8 poena i 4,3 asistencije. Te se godine odlučio prijaviti na [[NBA draft]], te je izabran u 2. krugu (41. ukupno) od strane [[Toronto Raptors]]a. Ukić ipak nije želio otići u [[NBA]], gdje bi vjerojatno sjedio na klupi te je radije ostao u Europi kako bi se pridružio nekoj jakoj europskoj momčadi. Potpisao je te [[2005.]] ugovor sa španjolskom [[Saski Baskonia|TAU Cerámicom]], uz veliku odštetu od 700.000 [[Euro|€]].&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/sport/clanak/roko-ukic-ipak-u-tau-ceramici/275978.aspx Roko Ukić ipak u Tau Ceramici]&lt;/ref&gt; 
&lt;p&gt;U [[Vitoria-Gazteiz|Vitoriji]], nakon početnih poteškoća, brzo postaje važnim kotačićem momčadi te postaje prvi Hrvat izabran za najkorisnijeg igrača kola u ACB ligi. To je postigao sjajnom izvedbom kada je Valladollidu ubacio 27 poena.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?P=vijest&amp;J=HRV&amp;VijestID=4969 |title=’Hrvatska reprezentacija ide dalje’ |archive-url=https://archive.is/20120903150113/http://www.kosarka.hr/main.asp?P=vijest&amp;J=HRV&amp;VijestID=4969 |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=24. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt; Osvaja Kup Kralja, a sjajne igre nastavlja prikazivati i u doigravanju, gdje predvodi TAU Cerámicu do finala.

===Barcelona===
Sljedeće sezone odlazi u [[F.C. Barcelona (košarka)|Barcelonu]]. U katalonskom velikanu ima prosječnu sezonu te se nikako ne uspijeva ustaliti kao starter u momčadi trenera [[Duško Ivanović|Duška Ivanovića]]. Ponovno osvaja Kup Kralja, te gubi finale doigravanja od [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrida]].

===Lotomatica===
U ljeto [[2007.]] Ukić odlazi na jednogodišnju posudbu u talijansku [[Virtus Rim|Lottomaticu]], gdje mu je trener bio [[Jasmin Repeša]]. To se pokazalo kao izvrstan potez, jer u Rimu igra sjajno, predvodeći Lottomaticu do drugog kruga [[Euroliga|Eurolige]], gdje prosječno postiže 13,3 poena i 3,4 asistencije po utakmici. S klubom ulazi i u finale doigravanja talijanskog prvenstva, gdje je [[Mens Sana Basket|Montepaschi Siena]] ipak bila prejaka. Prvi put u karijeri imao je konstantnu minutažu i učinak tijekom cijele sezone, a najbolje igre pružio je protiv [[KK Partizan Igokea|Partizana]] (23 poena) u Euroligi, te [[Pallacanestro Cantù|Cantua]] (27 poena) u Serie A.

===Toronto Raptors===
Nakon isteka ugovora s Barcelonom, odlučio je otići ''preko bare''. U [[srpanj|srpnju]] [[2008.]] Ukić potpisuje trogodišnji ugovor s [[Toronto Raptors]]ima, gdje je bio zamjena [[José Calderón]]u na mjestu [[razigravač]]a i postao jedini Hrvat koji je igrao u tom elitnom natjecanju u [[NBA 2008./09.|sezoni 2008./09]]. 
&lt;p&gt;Ukić je odigrao solidnu ''rookie'' sezonu i zabilježio nekoliko zapaženih NBA nastupa, od čega je upečatljiv onaj protiv [[San Antonio Spurs]]a, koji završava s rekordom NBA karijere - 24 poena - uključujući i pet važnih poena za pobjedu. Nakon svršetka sezone Raptorsi su dosta izmijenili svoju momčad, nakon što su na [[NBA Draft 2009.|draftu]] uzeli [[DeMar DeRozan|DeMara DeRozana]] te potpisali [[Jarrett Jack|Jarretta Jacka]].

===Milwaukee Bucks===
Ukić je mijenjan u [[Milwaukee Bucks]]e, gdje je na njegovom dolasku inzistirao glavni trener [[Scott Skiles]].&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3030&amp;Itemid=65 Roko Ukić službeno novi igrač Bucksa]&lt;/ref&gt; Od 13 utakmica u koliko je nastupio za Buckse u sezoni 2009./2010., najbolja je bila ona protiv bivšeg kluba. Toronto Raptorsima Ukić je zabio 17 poena, uz četiri asistencije za 25 minuta na parketu.&lt;ref&gt;[http://scores.espn.go.com/nba/boxscore?gameId=291209015 Boxscore Raptors vs Bucks]&lt;/ref&gt;

[[5. siječnja]] [[2010.]] Ukić je na vlastiti zahtjev otpušten iz Bucksa jer nije bio zadovoljan minutažom.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/bucksi-otpustili-ukiaea-6626 Bucksi otpustili Ukića]&lt;/ref&gt;

===Fenerbahçe Ülker===
Ukić je nakon mnogo nagađanja potpisao dvogodišnji ugovor s [[Fenerbahçe Ülker|Fenerbahçeom]]. U Feneru je imao odličnu sezonu 2009./2010., a najbolje igre prikazuje u doigravanju. Bio je jedan od zaslužnijih što je [[istanbul]]ski klub osvojio nacionalno prvenstvo 2010. godine porazivši u finalnoj seriji [[Efes Pilsen]] s 4-2. U trećoj utakmici finala Ukić je postigao deset poena, uključujući i pobjednički koš za 72:70 samo 12,5 sekundi prije kraja susreta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=33513 |title=Ukić zabio za pobjedu |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303212349/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=33513 |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; U šestoj utakmici s 15 poena i četiri asistencije odveo je Fener do pobjede od 76:51.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=33630 |title=Ukićevi rasturili Efes |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102194244/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=33630 |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; 
&lt;p&gt;Fenerbahçe je 2010. godine osvojio i turski kup, prvi nakon 43 godine, a Ukić je u finalu protiv Mersina (72:68) zabio 11 poena. Osim Ukića, kup je u dresu Fenera osvojio još jedan hrvatski košarkaš. Radi se o [[Gordan Giriček|Gordanu Giričeku]], koji je u finalu postigao devet poena. 
&lt;p&gt;U sezoni 2010./2011. Ukiću su se u istanbulskom klubu pridružili [[Marko Tomas]] i trener [[Neven Spahija]], a u obrani naslova pobjednika kupa Fener je pobijedio Bešiktaš s 81:72.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=38189 |title=Hrvati donijeli novi trofej Feneru |archive-url=https://web.archive.org/web/20110215220250/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=38189 |archive-date=15. veljače 2011. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; Ukić je još jednom bio najbolji u finalu turskog prvenstva, ovaj put protiv Galatasaraya. Serija je završila s 4-2 za Fenerbahçe, a Ukić je izabran za najkorisnijeg igrača turskog playoffa. To je ujedno bila i najbolja Ukićeva sezona u Euroligi, gdje je zabijao 13,2 poena po susretu, uz 3,5 asistencija i 2,5 skokova, no Fenerbahçe je ispao u Top 16 fazi. 
&lt;p&gt;U sezoni 2011./2012. Ukić je imao problema s ozljedama. Početak sezone propustio je zbog stres frakture stopala, a početkom 2012. godine morao je pauzirati mjesec dana zbog slomljenog prsta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=42777 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141205212321/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=42777 |archive-date=5. prosinca 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

===Panathinaikos BC===
Iako je imao ponude Laboral Kutxe, Unicaje iz Malage, Uniksa iz Kazanja, Ukić je u srpnju 2012. potpisao dvogodišnji ugovor s grčkim [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikosom]]. Postao je sedmi hrvatski košarkaš u tom klubu, nakon [[Stojko Vranković|Stojka Vrankovića]], [[Damir Mulaomerović|Damira Mulaomerovića]], [[Dino Rađa|Dina Rađe]], [[Andrija Žižić|Andrije Žižića]], [[Arijan Komazec|Arijana Komazeca]] i [[Nikola Prkačin|Nikše Prkačina]]. 
&lt;p&gt;U prvoj sezoni u klubu, jedan je od najzaslužnijih za osvajanje dvostrukog naslova u Grčkoj. U finalu grčkog kupa Panathinaikos je svladao [[K.A.E. Olympiakos]] s 81:78, a Ukić je s 18 postignutih poena proglašen najkorisnijim igračem susreta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hrsport.net/vijesti/455944/kosarka-grcka/panathinaikosu-slavlje-u-kaoticnom-finalu-grckog-kupa-roko-ukic-mvp/ |title=Ukić MVP kupa |access-date=6. listopada 2013. |archive-date=2. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102191855/http://www.hrsport.net/vijesti/455944/kosarka-grcka/panathinaikosu-slavlje-u-kaoticnom-finalu-grckog-kupa-roko-ukic-mvp/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U finalu grčkog doigravanja, Panathinaikos je s 3-0 nadigrao Olympiakos, a Ukić je bio najbolji strijelac svoje momčadi u finalnoj seriji. Posebno impresivna bila je druga utakmica, koju je Panathinaikos dobio sa 63:52 uz 17 poena Ukića za 23 minute na terenu.&lt;ref&gt;[http://www.euroleague.net/euroleaguenews/domestic-leagues/domestic-leagues-2012-2013/greece/i/114249/7590/greek-league-finals-game-2-june-9-2013 Ukic leads Panathinaikos in Game 2]&lt;/ref&gt;
&lt;p&gt;Ukić je u sezoni 2012./2013. nastupio u 28 utakmica u [[Euroliga|Euroligi]], uz prosjeke od 8,9 poena, 2,8 asistencija i 2,7 skokova po susretu,&lt;ref&gt;[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=CJA&amp;seasoncode=E2012 Profil na Euroleague.net]&lt;/ref&gt; a proglašen je za najkorisnijeg igrača 8. kola Top 16 faze Eurolige, nakon što je u pobjedi Panathinaikosa u gostima kod [[BC Žalgiris|Žalgirisa]] (73:78) postigao 21 poen, uz šest asistencija, četiri skoka i ukupnu valorizaciju 28.&lt;ref&gt;[http://www.euroleague.net/news/i/109579/180/top-16-game-8-bwin-tri-mvps-devin-smith-roko-ukic-and-luka-zoric Top 16 Game 8 Tri-MVPs]&lt;/ref&gt; Ukić je sam poslije susreta priznao da je osjećao bol u leđima, a zbog tableta koje je dobio za ublažavanje boli, u posljednjoj minuti utakmice čak je i povratio pored klupe Panathinaikosa.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=LaZI667CHv0&amp;feature=player_detailpage#t=109 Postgame interview]&lt;/ref&gt;

===KK Cedevita Zagreb===

===Pallacanestro Varese===

===Pallacanestro Cantù===

===AEK Atena===

== Hrvatska košarkaška reprezentacija ==
Ukić članom seniorske [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|izabrane vrste]] postaje već [[2002.]] s nepunih 17 godina. Nastupa na Eurobasketima [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|2005.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|2007.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|2009.]] i [[Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013.|2013.]] te na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Svjetskom prvenstvu u Turskoj 2010.]]Također kao kapetan reprezentacije,predvodi Hrvatsku na Eurobasketu 2015 i 2017, te na Svjetskom prvenstvu 2014 i Olimpijskim Igrama u Rio de Janieru 2016.

===EuroBasket 2005===
Na [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europskom prvenstvu u Srbiji i Crnoj Gori]], Ukić je u prve četiri utakmice hrvatske reprezentacije igrao ukupno 14 minuta. U četvrtfinalu protiv [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolske]] izbornik [[Neven Spahija]] dao mu je 24 minute na terenu. Ukić je bio ponajbolji hrvatski igrač, a 11 od svojih 15 poena postigao je u trećoj četvrtini. Ipak, Hrvatska je poražena u produžetku sa 101:85.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050924/sport04.asp Suci režirali pobjedu Španjolaca]&lt;/ref&gt; U razigravanju od petog do osmog mjesta Ukić je [[Slovenska košarkaška reprezentacija|Sloveniji]] zabio devet, a [[Ruska košarkaška reprezentacija|Rusiji]] 16 poena uz sedam asistencija, pa je Hrvatska završila prvenstvo na sedmom mjestu.

===EuroBasket 2007===
Pod vodstvom Jasmina Repeše Hrvatska je na [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Europskom prvenstvu u Španjolskoj]] osvojila šesto mjesto i tako izborila dodatne kvalifikacije za nastup na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama u Pekingu]]. Ukić je nastupio u svih devet utakmica, a prosječno je zabijao 6,4 koša po susretu, uz 1,9 asistencija. Najbolja utakmica bila mu je protiv [[Portugalska košarkaška reprezentacija|Portugala]] (12 poena), a dvoznamenkast broj koševa postigao je i protiv [[Izraelska košarkaška reprezentacija|Izraela]] i [[Grčka košarkaška reprezentacija|Grčke]] (po deset poena). Gostujući u emisiji Zakucavanje na Sportskoj televiziji u studenom 2012. godine, Ukić je rekao da ovaj EuroBasket smatra najgorim periodom karijere: &quot;Kad igram slabo, reći ću da igram slabo. Činjenica je da sam neke od najgorih utakmica u životu odigrao baš u reprezentaciji. Cijelo prvenstvo 2007. godine u Španjolskoj bilo je jako loše, to je bio stvarno moj najgori period košarke koji sam igrao u životu.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=nWnA4_G2_xU&amp;feature=player_detailpage#t=693 Zakucavanje: Roko Ukić]&lt;/ref&gt;

===Olimpijske igre 2008===
Hrvatska reprezentacija u ljeto 2008. godine nastupila je u Ateni na kvalifikacijskom turniru za plasman na Olimpijske igre u Pekingu. Ukić je propustio prvu utakmicu i pobjedu nad Kamerunom od 93:79. U drugom kolu Hrvatska je protiv [[Portorikanska košarkaška reprezentacija|Portorika]] zahvaljujući Ukiću preokrenula zaostatak od 17 poena i pretvorila ga u pobjedu od 14 razlike (95:81). Ukić je uz 12 poena uhvatio šest skokova i podijelio pet asistencija, čime je bio najbolji asistent i skakač Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.athens2008.fiba.com/pages/eng/fe/08/olymQual/men/scheResu/p/eventid/4508/gamename/3/groupname/D/langlc/en/roundid/6250/fe_scheStat_boxScor.html |title=Boxscore Croatia Puerto Rico |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102191430/http://www.athens2008.fiba.com/pages/eng/fe/08/olymQual/men/scheResu/p/eventid/4508/gamename/3/groupname/D/langlc/en/roundid/6250/fe_scheStat_boxScor.html |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u četvrtfinalu kvalifikacijskog turnira izbacila Kanadu (83:62), a u polufinalu pobjedom nad [[Njemačka košarkaška reprezentacija|Njemačkom]] (76:70) izborila prvi nastup na Olimpijskim igrama nakon [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|Atlante 1996. godine.]] 
&lt;p&gt;Na Olimpijskim igrama Ukić je odigrao šest utakmica, uz 7,5 poena, 3,5 skokova i 2,8 asistencija po utakmici. [[Australska košarkaška reprezentacija|Australiji]] je zabio devet poena, Rusiji sedam, [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentini]] pet, a najbolji učinak imao protiv [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] s 13 poena. Protiv Irana je uz četiri koša imao i osam asistencija, a u četvrtfinalu protiv Španjolske zabio je sedam koševa za 20 minuta na terenu. 

===EuroBasket 2009===
I u [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Poljskoj]] je Hrvatska osvojila šesto mjesto na Europskom prvenstvu, a Roko Ukić odigrao je svoj najbolji EuroBasket. Za 27,4 minute po utakmici ostvarivao je učinke od 13,6 poena, 3,8 asistencija i 2,3 skoka. U četvrtfinalu protiv Slovenije Ukić je igrao protiv [[Jaka Lakovič|Jake Lakoviča]], nekadašnjeg suigrača iz Barcelone. Osim što je ostavio Lakoviča na samo šest poena u prvom poluvremenu, istovremeno je bio najbolji hrvatski strijelac sa 16 koševa u prvih 20 minuta,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=29211 |title=Treća četvrtina odnijela polufinale |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102194007/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=29211 |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; a Hrvatska je vodila s 47:32 pred sam kraj poluvremena. U nastavku je Slovenija došla do pobjede od 67:65 i još jednom ostavila Hrvatsku bez polufinala. Ukić je uz 21 koš imao i pet asistencija i četiri osvojene lopte, a za 35 minuta u igri nije izgubio nijednu loptu. 
&lt;p&gt;Iako je razočaran nakon još jednog teškog poraza u reprezentativnom dresu rekao da mu se &quot;košarka ne igra narednih mjesec dana&quot;,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=29212 |title=Ne igra mi se košarka narednih mjesec dana |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102194535/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=29212 |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; Ukić je samo dan poslije poraza od Slovenije i Rusiji postigao 18 poena uz osam asistencija, čime je odveo Hrvatsku do pobjede od 76:69 i prvog plasmana na Svjetsko prvenstvo još od [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994.|1994. godine]]. 

===Svjetsko prvenstvo 2010===
Pod vodstvom novog izbornika [[Josip Vranković|Josipa Vrankovića]], Roko Ukić doživio je ozljedu stopala na pripremnom turniru u Njemačkoj, no točnu dijagnozu dočekao je tek po povratku u Fenerbahçe. Cijelo [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Svjetsko prvenstvo]] odigrao je pod tabletama, a u šest utakmica ostvarivao je prosjeke od 8,8 poena, 3,5 asistencija i 2,7 skokova po susretu. Kao i godinu dana prije u Poljskoj, opet je najbolju utakmicu odigrao protiv Slovenije, ali Hrvatska je doživjela poraz i s Ukićevih 20 poena i sedam asistencija.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/p/eid/4728/gid/7/grid/B/orderby//rid/6944/sid/4728/game.html |title=Boxscore Croatia Slovenia |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102192114/http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/p/eid/4728/gid/7/grid/B/orderby//rid/6944/sid/4728/game.html |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; 
&lt;p&gt;U osmini finala protiv [[Srpska košarkaška reprezentacija|Srbije]] postigao je 11 poena uz četiri skoka i četiri asistencije, a Hrvatska je porazom od 73:72 Svjetsko prvenstvo zaključila na 14. mjestu. Poslije turnira, Ukić je javno izrazio svoje frustracije: &quot;Ne zanima me više dolaziti u reprezentaciju i moliti Boga da prođem skupinu. Ako ne mogu doći s visokim ciljem, više neću igrati. Ako ne mogu dobiti, ako nisam dovoljno dobar kao čovjek, kao igrač, kao pojava na terenu, hvala lijepa. Bolje pustiti momku od 15 godina da si krči put. Nema smisla svake godine biti šesti, a to je moja realnost. Ta mjesta nikog ne zanimaju.&quot;[&lt;ref&gt;http://www.24sata.hr/kosarka/frustracije-presle-granicu-roko-vise-ne-zeli-biti-luzer-189602 Frustracije prešle granicu]&lt;/ref&gt; 

===EuroBasket 2013===
Europsko prvenstvo 2011. godine Ukić je propustio zbog stres frakture stopala.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=40830 |title=Ukić propušta EuroBasket |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102194411/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&amp;newsid=40830 |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=6. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana poslije bio je kapetan reprezentacije koja je u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013.|EuroBasket 2013]] ostvarila osam pobjeda u isto toliko utakmica. Na putu prema prvom mjestu u skupini Ukić je sudjelovao s 11,3 poena, 4,8 asistencija i 2,6 skokova po susretu. 
&lt;p&gt;Ukić je na Europskom prvenstvu u Sloveniji također bio kapetan reprezentacije, a cijeli je turnir odigrao s parcijalnim rupturama obiju Ahilovih tetiva.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/sport/kosarka/posljedice-eurobasketa-ukic-mora-pauzirati-6-8-tjedana-clanak-619815 Ukić pauzira 6-8 tjedana]&lt;/ref&gt; Ukić je bio deseti asistent EuroBasketa (3,2 asistencija po susretu) te šesti po odigranim minutama po utakmici (30,5). U 11 utakmica bilježio je 8,7 poena, 4,4 skoka i 3,2 asistencije po utakmici, a Hrvatska se prvi put nakon 1995. godine plasirala u polufinale Europskog prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/sport/kosarka/287388/Hrvatska-za-povijest-Nakon-18-godina-u-polufinalu.html Hrvatska u polufinalu]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Ukić je oženjen Tamarom, s kojom ima kćer Saru, te sina Luku. Nikad nije bio poznat po medijskim istupima, živi prilično mirnim i povučenim životom tako da se o njegovom djelovanju van košarke jako malo zna. Otac mu je [[Zoran Ukić]], bubnjar grupe [[Daleka obala]], sada The Obala. Roko svira bubnjeve u slobodno vrijeme.

== NBA statistika ==
=== Regularni dio ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2008./09.|2008./09.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Toronto Raptors|Toronto]]
| '''72''' || 0 || '''12.4''' || .380 || .177 || .733 || '''1.0''' || '''2.1''' || '''.4''' || .0 || '''4.2'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2009./10.|2009./10.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Milwaukee Bucks|Milwaukee]]
| 13 || 0 || 7.5 || '''.467''' || '''.25'''|| '''.818''' || .2 || .9 || .1 || .0 || 3.1
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 85 || 0 || 11.6 || .387 || .189 || .746 || 0.9 || 1.9 || .4 || .0 || 4.0
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=CJA&amp;seasoncode=E2012 Profil na Euroleague.net]
*[http://www.eurobasket2013.org/en/cid_8Xfg3jZMG1QuJnp6pnUWd3.teamID_2168.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2013.roundID_8722.playerID_32362.html Profil na EuroBasket2013.org]
*[http://www.nba.com/playerfile/roko_ukic/ Profil] na [[NBA]].com
*[http://kosarka.hr/main.asp?dir=player&amp;playerid=56 Profil na kosarka.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://sports.espn.go.com/nba/players/profile?playerId=2790 Profil na Espn-u]
{{NBA draft 2005.}}

{{GLAVNIRASPORED:Ukić, Roko}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Razigravači]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Splita]]
[[Kategorija:Košarkaši Virtus Rima]]
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši u NBA ligi]]
[[Kategorija:Hrvatski košarkaški reprezentativci]]
[[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]]</text>
      <sha1>4ynu3jq3o0yqjybzoc7zpmv7gdrwr0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Ivančica Ivanec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>181242</id>
    <revision>
      <id>7624040</id>
      <parentid>7096099</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6943" sha1="7j2srezh5oxjhtdd2oyxaojrncwuubn" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Ivančica Ivanec
| slika              = NK Ivančica Ivanec.png
| puno ime           = Nogometni klub Ivančica Ivanec
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1934.]]
| igralište          = Gradski stadion, [[Ivanec]]
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 
| direktor           = 
| trener             = 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1= |body1=|rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
}}

'''NK Ivančica''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Ivanec|Ivanca]].

Klub u sustavu liga ima osam kategorija: U-8 prednatjecatelji, U-10 početnici, U-12 mlađi pioniri, U-14 stariji pioniri, U-16 kadeti, U-18 juniori, seniori i veterani.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=NK Ivančica danas – NK Ivančica Ivanec|url=http://nk-ivancica.hr/o-nama/nk-ivancica-danas/|access-date=2023-07-17|language=hr|archive-date=6. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006124423/http://nk-ivancica.hr/o-nama/nk-ivancica-danas/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U sklopu kluba djeluje škola nogometa s četiri stalna trenera.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

U sezoni 2022./23. klub je igrao u [[Elitna ŽNL Varaždin|Elitnoj ŽNL Varaždin]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-08-20|title=Elitna ŽNL Varaždin 2022/2023|url=https://zns-varazdin.hr/blog/table/elitna-znl-varazdin-2022-2023/|access-date=2023-07-17|website=ŽNS-Varaždin|language=en|archive-date=17. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230717192812/https://zns-varazdin.hr/blog/table/elitna-znl-varazdin-2022-2023/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Klub je osnovan 11. ožujka 1934. g. kao ''Ivanečki nogometni klub Viktorija'' i počinje se natjecati u [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkoj podsaveznoj ligi]] III. župa Varaždin.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nogometni leksikon – Varaždin|url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2587|access-date=2023-07-17|website=nogomet.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt; 1938. g. je igrao predigru utakmici Zagreb – Beograd protiv riječkog kluba ''&quot;Jela&quot; Sušak''. Nakon [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugog svjetskog rata]], klub 1946. g. nastavlja igrati lige na području sjeverne Hrvatske i sjeveroistočne Slovenije. Klub je preimenovan u ''RNK Ivančica'' 1946. g. i financirali su ga Ivanečki rudnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NK Ivančica 1930. – 1950.|url=http://nk-ivancica.hr/2017/08/05/1930-1940/|access-date=2023-07-17|language=hr|archive-date=6. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006190439/https://nk-ivancica.hr/2017/08/05/1930-1940/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 1974. klub osvaja Kup županije varaždinske, a 1987. plasira se u Zagrebačku zonu. Sredinom 80-ih godina poboljšava se infrastruktura kluba i plasira se u [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1988./89.|Regionalnu ligu Zagreb]], sve do 90-ih godina i početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Klub je sezone 1991./1992., pod nazivom ''HNK Viktorija'', igrao [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige|Ligu mira]] s drugim klubovima [[Varaždinska županija|Varaždinske]] i [[Međimurska županija|Međimurske županije]]. Pod tim je nazivom igrao do 1994. godine, nakon čega mijenja ime u ''NK Tišljar Ivančica Ivanec''. Pod tim imenom plasira se u [[2. HNL 1997./98.|2. HNL 1997./1998.]] Kasnije se vraća na naziv ''Ivančica Ivanec'' i plasira se u [[2. HNL 2001./02.|2. HNL 2001./2002.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NK Ivančica 1970. – 2000.|url=http://nk-ivancica.hr/2017/08/05/1970-1990/|access-date=2023-07-17|language=hr|archive-date=6. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006113541/https://nk-ivancica.hr/2017/08/05/1970-1990/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Klub se natjecao u [[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|Hrvatskom nogometnom kupu 2001./02.]] i dolazi do šesnaestine finala, gdje ga zaustavlja [[NK Varteks|''Varteks'']]. Zbog neorganizacije, 2006. godine pada u [[4. HNL]] u kojoj je igrao do 2011. godine. Dolaskom nove uprave 2009. godine uspostavlja se nova uprava i zaustavlja višegodišnja stagnacija, a kasnije se vraća u 3. HNL. Na Hrvatskom nogometnom kupu 2012./13. ponovno dolazi do šesnaestine finala gdje ga zaustavlja ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NK Ivančica 2000. – 2010.|url=http://nk-ivancica.hr/2017/08/05/2000-2010/|access-date=2023-07-17|language=hr|archive-date=6. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006202335/https://nk-ivancica.hr/2017/08/05/2000-2010/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon 79 godina postojanja, u srpnju [[2013.]] klub se zbog teških financijskih prilika privremeno ugasio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hrsport.net/vijesti/464338/nogomet-3-hnl/ugasen-nogometni-klub-ivancica-79-godina-povijesti-odlazi-u-proslost/ |title=Nakon 79 godina postojanja, NK Ivančica se ugasila |access-date=19. kolovoza 2013. |archive-date=3. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130803164916/http://www.hrsport.net/vijesti/464338/nogomet-3-hnl/ugasen-nogometni-klub-ivancica-79-godina-povijesti-odlazi-u-proslost/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U rujnu 2013. g. izabrana je nova uprava, kao i prva predsjednica kluba, te novi izvršni odbor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=eivanec.com|date=2013-09-30|title=PRVI PUTA U POVIJESTI NK IVANČICE NA ČELU KLUBA – DAMA|url=https://www.eivanec.com/prvi-puta-u-povijesti-nk-ivanice-na-elu-kluba-dama/|access-date=2023-07-17|website=eIvanec.com|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20230717140805/https://www.eivanec.com/prvi-puta-u-povijesti-nk-ivanice-na-elu-kluba-dama/|archive-date=17. srpnja 2023.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uslijed odlaska sponzora i cijele seniorske momčadi, klubu je odobreno smrzavanje statusa seniora na godinu dana, a djelovanje je usmjereno na mlađe uzraste.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=NK Ivančica 2010. – danas|url=https://nk-ivancica.hr/2017/08/05/2010-danas/|access-date=2023-07-17|language=hr|archive-date=14. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240914105049/http://nk-ivancica.hr/2017/08/05/2010-danas/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

Do 2017. g. s radom je ponovno krenulo osam momčadi: tri selekcije u 1. RNL (U-10, U-12 i U-14), a pet selekcija u 1. ŽNL  (dvije selekcije U-8, juniori, seniori i veterani).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Prema podacima iz 2017., klub je imao oko 200 aktivnih igrača.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==Vanjske poveznice==
*[http://www.nk-ivancica.hr www.nk-ivancica.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241006161307/http://nk-ivancica.hr/ |date=6. listopada 2024. }}

==Izvor==
{{izvori}}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivančica Ivanec, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji‎|Ivančica]]
[[Kategorija:Ivanec]]</text>
      <sha1>7j2srezh5oxjhtdd2oyxaojrncwuubn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Njorke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>181465</id>
    <revision>
      <id>7624155</id>
      <parentid>7285988</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:10:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2646" sha1="igkvivpth1cqoxo6dcz549qjzzi8qg4" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Njorke
| raspon_fosila = [[Kasni Eocen]] – [[Recentna vrsta|recentni]] {{fossil_range|35|0}}
| slika = Parakeetauklets2.jpg
| slika_opis = ''[[Aethia psittacula]]''
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = [[Močvarice|Charadriiformes]]
| familia = '''Alcidae'''
| familia_autorstvo = [[William Elford Leach|Leach]], 1820.
| razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi
| razdioba = Vidi u [[#Rodovi|tekstu]]
}}
'''Njorke''' ({{lat.|Alcidae}}), porodica [[ptica]] iz reda [[Charadriiformes]].
   
== Rasprostranjenost ==
Alcidae su rasprostranjene na području [[Grenland]]a i sjeverne [[Kanada|Kanade]], na zaljevu St. Lawrencea i [[Nova Škotska|Nove Škotske]], [[Island]]u, sjevernoj [[Skandinavija|Skandinaviji]], sjevernoj [[Rusija|Rusiji]], [[Irska|Irskoj]] i sjeverozapadnoj obali [[Francuska|Francuske]].

Alle alle ili [[mala njorka]] živi na obalama Islanda, [[Svalbard]]a i Grenlanda. [[Tupik]] ili Fratercula arctica na [[Sjeverno ledeno more|Sjevernom ledenom moru]]. Vrsta poznata kao Pinguinus impennis ili [[velika njorka]] istrebljena je u 19. stoljeću.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200px&quot;&gt;
Datoteka:Keulemans-GreatAuk.jpg|Istrijebljena vrsta ''Pinguinus impennis''
Datoteka:ThickbilledMurre23.jpg|''Uria aalge''
&lt;/gallery&gt;

== Habitat ==
Stanište ili habitat tijekom [[ljeto|ljeta]] nalazi se na stjenovitim liticama sjevernog Atlantika i sjeverne Europe. Gnijezde se u golemim jatima (Plosnatokljuna njorka [[Alca torda]] na [[Helgoland]]u) a [[ribe]] i [[rakovi]] glavna su im hrana. 

== Rodovi ==
Prema suvremenoj klasifikaciji obuhvaća rodove: 
:''[[Aethia]]'' - 4 vrste
:''[[Alca]]'' - 1 vrsta
:''[[Alle]]'' - 1 vrsta
:''[[Brachyramphus]]'' - 3 vrste
:''[[Cepphus]]'' - 3 vrste
:''[[Cerorhinca]]'' - 1 vrsta
:''[[Fratercula]]'' - 3 vrste
:''[[Pinguinus]]'' - 1 vrsta
:''[[Ptychoramphus]]'' - 1 vrsta
:''[[Synthliboramphus]]'' - 4 vrste
:''[[Uria]]'' - 2 vrste

== Literatura ==
*Nettleship, D.N., and T.R. Birkhead, eds. 1985. The Atlantic Alcidae: the Evolution, Distribution and Biology of the Auks inhabiting the Atlantic Ocean and adjacent water areas. Academic Press, London. 
*Nettleship, D. 1996. Family Alcidae (Alcids). Pp. 678-722 in del Hoyo, J., Elliott, A., &amp; Sargatal, J., eds. Handbook of the Birds of the World. Vol. 3. Lynx Edicions, Barcelona.

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20021022170703/http://www.eeb.cornell.edu/winkler/botw/alcidae.html Auks, puffins, guillemots, murres, murrelets]

[[Kategorija:Porodice Lari]]
[[Kategorija:Njorke|*]]</text>
      <sha1>igkvivpth1cqoxo6dcz549qjzzi8qg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Naprijed Hreljin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182785</id>
    <revision>
      <id>7624043</id>
      <parentid>6775894</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3480" sha1="r422965w0s30drazqpikhw3ezhp9m11" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Naprijed Hreljin
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Naprijed Hreljin
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1922.]]
| igralište          = Lonja, [[Hreljin]]
| kapacitet stadiona = 1000
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = [[Neven Strukan]]&lt;ref&gt;I.V.: [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/cetvrta-liga-z/neven-strukan-preuzeo-momcad-naprijeda-jasno-je-sto-se-ocekuje-od-novog-trenera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200215094326/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/cetvrta-liga-z/neven-strukan-preuzeo-momcad-naprijeda-jasno-je-sto-se-ocekuje-od-novog-trenera |date=15. veljače 2020. }}, sportcom.hr. 26. prosinca 2019. Pristupljeno 15. veljače 2020.&lt;/ref&gt;
| liga               = [[3. HNL – Zapad]]
| sezona             = {{sezona wp|3. HNL – Zapad|2021./22.}}
| plasman            = 14. ([[3. HNL – Zapad]]) (ispali u 4. HNL)
| trenutačna sezona  = 3. HNL – Zapad 2020./21.
| igrači             = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=FFFFFF |socks1= 000000
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=0000FF |socks2= 000000
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''NK Naprijed''' '''Hreljin''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Hreljin]]a. Klub ima 8 selekcija: limači, mlađi i stariji morčići, mlađi i stariji pioniri, kadeti, juniori i seniori.

U sezoni {{sezona wp|3. HNL – Zapad|2021/22}} se natječe u [[3. HNL – Zapad]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#3hnl |naslov=Croatia 2020/21 - Third Level |web_stranica=rsssf.com |preuzeto=2021-05-26}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Osnovan je [[1922.]] godine, pod imenom ''NŠK Hridina''. O povijesti samoga kluba, vjerojatno najviše govori pisani izvor, knjiga autora Nike Cvjetkovića  ''NK Naprijed Hreljin, 1922. – 1997.''

&quot;''U Hreljin je 1920. ili 1921. godine došao novi učitelj - mlad, atletski građen Kordunaš Jovo Brletić. Nakon što je upoznao sredinu i sprijateljio se s mještanima Hreljina, svaku bi zgodu iskoristio da započne razgovor o nogometu nagovarajući usput sugovornike da se osnuje nogometni klub. U početku nije bilo mnogo razumijevanja, vjerojatno je i bio izložen podsmijehu mještana Hreljina koji su poznati kao dosta zatvorena sredina koja vrlo teško prihvaća pridošlice i njihove ideje. No Brletićeva upornost je urodila plodom. U rano proljeće 1922., osnovan je Nogometni sportski klub Hridina Hreljin.''&quot;&lt;ref&gt;Citat iz knjige &quot;NK Naprijed Hreljin, 1922.-1997.&quot;, autora dr.sc. Nike Cvjetkovića, dr. med.&lt;/ref&gt;

U povijesti kluba najveća utakmica odigrana je na Lonji, prijateljska utakmica na kojoj je gostovao [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] iz Zagreba 22. svibnja 1982. godine.

== Stadion ==
[[Datoteka:Stadion Lonja.jpg|mini|Igrači NK Naprijeda iz Hreljina (2019.)]]
Domaće nogometno igralište kluba nalazi se u Lonji.

== Rivali ==
Najznačajniji rival ovoga kluba su NK Borac iz Bakra, NK Pomorac 1921., NK Grobničan, HNK Orijent 1919. te HNK Rijeka.

== Izvori == 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{GLAVNIRASPORED:Naprijed Hreljin, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>r422965w0s30drazqpikhw3ezhp9m11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicole Scherzinger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>183695</id>
    <revision>
      <id>7624121</id>
      <parentid>7607057</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29358" sha1="3syr4jvx76wc7ch249g9dn0vdihxvqr" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Nicole Scherzinger
| Img                  = Nicole Scherzinger 2011.jpg
| Img_capt             = Nicole Scherzinger na X Factoru 2011. godine
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Nicole Prescovia Elikolani Valiente
| Pseudonim            = Nicole Kea, Queen Doll
| Rođenje              = [[29. lipnja]] [[1978.]]
| Mjesto rođenja       = [[Honolulu, Havaji|Honolulu]], [[Havaji]], [[SAD]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[R&amp;B]], [[pop]]
| Zanimanje            = [[pjevačica]], [[tekstopisac|spisateljica tekstova]], [[ples]]ačica, [[glumica]], [[model (osoba)|model]]
| Djelatno_razdoblje   = [[2001.]] – danas
| Producentska_kuća    = [[Interscope Records|Interscope]]
| Angažman             = [[Pussycat Dolls]], [[50 Cent]], [[Timbaland]], [[Sean Combs]], [[T.I.]]
| URL                  = [http://www.nicolescherzingermusic.com/ Službena stranica]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
[[Datoteka:Nicole Scherzinger 2006.jpg|thumb|220px|right|upright|Nicole Scherzinger na koncertu 2006. godine]]
[[Datoteka:Bachar &amp; Scherzinger 5.jpg|thumb|220px|right|upright|Nicole Scherzinger i Carmit Bachar (lijevo) nastupaju s [[Pussycat Dolls]]]]

'''Nicole Prescovia Elikolani Valiente Scherzinger''' ({{SAD grad|Honolulu|Havaji}}, [[29. lipnja]] [[1978.]]&lt;ref&gt;[http://tagaloglang.com/Filipino-Americans/Hollywood-Celebrities/nicole-scherzinger-pussycat-doll.html Nicole Scherzinger's entry on the ''Singers of Filipino Heritage'' Page] (See &quot;Biography&quot; section) Accessed 1-17-2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metro.co.uk/showbiz/interviews/74435-60-seconds-nicole-scherzinger |title=60 Seconds: Nicole Scherzinger |publisher=metro.co.uk |author=Andrew Williams |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907111403/http://www.metro.co.uk/showbiz/interviews/74435-60-seconds-nicole-scherzinger |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) [[SAD|američka]] je [[pjevačica]], [[tekstopisac]], [[ples]]ačica, [[model (osoba)|model]] i [[glumica]]. Poznata je kao vodeća pjevačica grupe [[Pussycat Dolls]]. Prije te grupe bila je članica grupa [[Days of the New]] te [[Eden's Crush]]. Nakon raspada tih bendova, pridružila se grupi Pussycat Dolls te je postala vodeća pjevačica grupe. Pussycat Dolls su izdale dva albuma ''[[PCD (album)|PCD]]'' i ''[[Doll Domination]]'' te bile na nekoliko koncertnih turneja. Nakon što je napustila grupu u prosincu 2010. godine, Scherzinger je počela solo karijeru, te je u ožujku 2011. objavila svoj debitanski solo album ''[[Killer Love]]''. Drugi singl s albuma, &quot;[[Don't Hold Your Breath]]&quot; je dostigao prvo mjesto [[UK Singles Chart]]a, što je Scherzingin prvi solo singl na vrhu te liste.&lt;ref name=&quot;Killer Love&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a306680/nicole-scherzinger-unveils-album-details.html |title=Nicole Scherzinger Unveils Album Details |publisher=Digital Spy (Hachette Fillapaachi Medias) |last=Copsey |first=Robert |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=5. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110405091335/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a306680/nicole-scherzinger-unveils-album-details.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Početkom 2010. godine proglašena je pobjednikom desete sezone emisije ''[[Dancing with the Stars]]''. Scherzinger će se pojaviti kao sudac u američkoj verziji hit emisije ''[[The X Factor ]]''.

== Životopis ==
Nicole Scherzinger je rođena u [[Honolulu]], [[Hawaii]] od majke Rosemary te oca Alfonsa koji je filipinskog podrijetla.&lt;ref&gt;[http://www.dailymotion.com/video/x4fqga_nicole-scherzinger-interview-chelse_music/ Nicole Scherzinger interview (Chelsea lately)]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;{{cite news |last=Smith |first=Neil |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7073774.stm |title=Talking Shop: Nicole Scherzinger |publisher=BBC News}}. U intervju Scherzinger je rekla: &quot;Imam filipinskog, ruskog i havajskog pretka, ali ljudi misle da sam iz Pakistana&quot;. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Asian News&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.asianewsnet.net/news.php?id=6213&amp;sec=8 |title=‘People think I’m from Pakistan’ |publisher=Asian News Network |access-date=2. kolovoza 2019. |archive-date=16. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100516194142/http://www.asianewsnet.net/news.php?id=6213&amp;sec=8 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Groovy baby! Nicole Scherzinger in Powers-ful show |last=Sam-Daliri |first=Nadia |work=The Sun |publisher=News Group Newspapers |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/tv/2977828/Groovy-baby-Nicole-Scherzinger-in-Powers-ful-show.html |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=J. Ko |first=Nalea |title=Nicole Scherzinger: Dancing With Two Indian Feet |publisher=Pacific Citizen |url=http://www.pacificcitizen.org/site/details/tabid/55/selectmoduleid/373/ArticleID/561/reftab/0/Default.aspx?title=Nicole_Scherzinger:_Dancing_With_Two_Hawaiian_Feet |access-date=6. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727162824/http://www.pacificcitizen.org/site/details/tabid/55/selectmoduleid/373/ArticleID/561/reftab/0/Default.aspx?title=Nicole_Scherzinger%3A_Dancing_With_Two_Hawaiian_Feet |archive-date=27. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Njena majka je imala 18 godina kad je rodila Nicole.&lt;ref name=&quot;dailymail&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/live/live.html?in_article_id=492661&amp;in_page_id=1889 |publisher=Associated Newspapers |work=[[Daily Mail]] |title=Stray Pussycat Doll Nicole Scherzinger goes solo |location=London}}&lt;/ref&gt; Njeni roditelji su se razveli kad je Nicole bila beba. Kada je imala 6 godina, s majkom, očuhom i polusestrom se preselila u [[Louisville, Kentucky|Louisville]], [[Kentucky]]. Scherzinger je počela 
pohađati [[Youth Performing Arts]] školu.

=== 2001–03: Eden's Crush  ===

U početku karijere Scherzinger je bila članica grupe [[Eden's Crush]], no usprkos ne tako uspješnim hitovima napustila je grupu jer je bila nesretna. Njihov singl iz 2001. &quot;[[Get Over Yourself (Goodbye)]]&quot; je ušao u top 10 [[Billboard Hot 100|Billboarda Hot 100]]. Nakon raspada te grupe, pod umjetničkim imenom Nicole Kea je snimila obradu pjesme &quot;[[Breakfast in Bed]]&quot; za ''soundtrack'' filma ''[[50 First Dates|Prvih 50 poljubaca]]''.&lt;ref name=&quot;amazon&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.com/50-First-Dates-Songs-Soundtrack/dp/B00018D60C |title=Various Artists – 50 First Dates: Love Songs from the Soundtrack – CD |publisher=[[Amazon.com]]}}&lt;/ref&gt;

=== 2003–06: The Pussycat Dolls i ''PCD''===
[[File:Pussycat_Dolls_w_trasie_koncertowej_z_Britney_Spears.jpg|thumb|left|220px|Pussycat Dolls nastupaju kao predgrupa na turneji Britney Spears]]

U svibnju 2003. Nicole se pridružila grupi [[Pussycat Dolls]]. 12. rujna 2005. njihov debitanski album  ''[[PCD (album)|PCD]]'' je pušten u prodaju. Album se plasirao na peto mjesto Billboarda 200, te se širom svijeta prodao u devet milijuna primjeraka. Prvi singl s albuma [[Don't Cha]] ostaje njihov najveći hit. Ostali singlovi s albuma su: &quot;[[Stickwitu]]&quot;, &quot;[[Beep (pjesma)|Beep]]&quot;,&quot;[[Buttons]]&quot;, &quot;[[I Don't Need A Man]]&quot;, te &quot;[[Wait a Minute]]&quot;. 

===2006–09: ''Her Name Is Nicole'' i ''Doll Domination'' ===

Od 2006. do 2008. godine Nicole je radila na svom samostalnom albumu ''Her Name Is Nicole''. Snimila je i napisala približno 100 pjesama za album koji je trebao biti objavljen u 2007. godini, no odgođen je za [[16. listopada]] 2008. godine, zatim za 2009. godinu, da bi na kraju ostao neobjavljen.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://popdirt.com/nicole-scherzinger-sets-release-date-for-her-name-is-nicole-solo-debut/63320/ |title=Nicole Scherzinger Sets Release Date For ‘Her Name Is Nicole’ Solo Debut |publisher=popdirt.com |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=2. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121002144042/http://popdirt.com/nicole-scherzinger-sets-release-date-for-her-name-is-nicole-solo-debut/63320/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/interviews/a78975/nicole-scherzinger.html |title=Music - Interview - Nicole Scherzinger |publisher=DigitalSpy |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=18. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618031542/http://www.digitalspy.co.uk/music/interviews/a78975/nicole-scherzinger.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavni razlog što album nije realiziran je neuspjeh singlova koji su ga najavljivali. Pjesma &quot;Whatever U Like&quot; (feat. [[T.I.]]) doživjela je neočekivano loš uspjeh dospjevši na 104. mjesto američke ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] dok je pjesma &quot;Baby Love&quot; (feat. [[will.i.am]]) postigla uspjeh u [[Europa|Europi]], ali to nije uspjela ostvariti u [[Amerika|Americi]]. Ostala dva singla, &quot;Supervillain&quot; (feat. Mad Scientist) i &quot;Puakenikeni&quot; (feat. Brick &amp; Lace), također nisu ostvarili dobar uspjeh. Svoj drugi studijski album ''[[Doll Domination]]'' Pussycat Dolls su izdale 22. rujna 2008. godine. Neke pjesme, kao što su &quot;Happily Never After&quot; i &quot;Who's Gonna Love You&quot;, su snimljene za Scherzingin solo album, ali su ipak našle na albumu grupe. Glavni singl s albuma &quot;[[When I Grow Up]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.co.uk/channel/mtvuk/news/440822-nicole-scherzinger-pussycat-dolls-interview-lewis-hamilton-will-i-am |title=Nicole Scherzinger PCD Interview |publisher=MTV Networks |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=26. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081226231841/http://www.mtv.co.uk/channel/mtvuk/news/440822-nicole-scherzinger-pussycat-dolls-interview-lewis-hamilton-will-i-am |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; se plasirao na deveto mjesto Billboarda Hot 100, te je i u ostatku svijeta imao sličan uspjeh. 2010. godine, u intervju za ''X'' magazin je otkrila da je drugi singl s drugog studijskog albuma Pussycat Dollsa &quot;[[I Hate This Part]]&quot; zapravo bio snimljen za njen solo album.&lt;ref name=&quot;Copsey 2010-09-11&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a278242/scherzinger-solo-lp-will-surprise.html |title=Scherzinger - Solo Album Will Surprise |publisher=Digital Spy (Hachette Fillapaachi Medias) |last=Copsey |first=Robert |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=22. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022140633/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a278242/scherzinger-solo-lp-will-surprise.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U siječnju 2009. Pussycat Dolls su krenule na njihovu drugu svjetsku koncertnu turneju ''[[Doll Domination Tour]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.eveningexpress.co.uk/Article.aspx/1035517?UserKey= |title=Purr-fect Pussycat Dolls hit Aberdeen |work=Evening Express |publisher=Aberdeen Journals |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726215301/http://www.eveningexpress.co.uk/Article.aspx/1035517?UserKey= |archive-date=26. srpnja 2011. |access-date=6. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Lady GaGa je nastupala kao predgrupa na nastupima u Europi i Australiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1602622/20090113/lady_gaga.jhtml |title=Lady Gaga Gears Up For Pussycat Dolls Tour |last=Montgomery |first=James |publisher=MTV Networks |work=MTV |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=25. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125155603/http://www.mtv.com/news/articles/1602622/lady-gaga-gears-up-pussycat-dolls-tour.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.accessallareas.net.au/music_news/EkkZlkyAlZwwwDPaqn.php |title=Music News: Pussycat Dolls announce Australian tour dates; special guest Lady Gaga |publisher=Accessallareas.net.au |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=17. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090917084655/http://www.accessallareas.net.au/music_news/EkkZlkyAlZwwwDPaqn.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U travnju 2010. u intervju za magazin Billboard Nicole je potvrdila da će album ''Doll Domination'' dobiti reizdanje.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Graff |first=Gary |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/pussycat-doll-nicole-scherzinger-talks-solo-1003957556.story |title=Pussycat Doll Nicole Scherzinger Talks Solo Album, 'Domination 2.0' |work=Billboard |publisher=Nielsen Business Media, Inc |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427012415/http://www.billboard.com/bbcom/news/pussycat-doll-nicole-scherzinger-talks-solo-1003957556.story |archive-date=27. travnja 2009. |access-date=6. srpnja 2011. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Europi album je reizdan s 3 ili 4 nove pjesme 
.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amazon.fr/dp/B001YIJOMW |title=The Pussycat Dolls - Doll Domination (Re-release) - CD |publisher=Amazon.fr}}&lt;/ref&gt; U Australiji album je ponovo izdan pod nazivom ''Doll Domination 2.0''. U kolovozu je izdana novo reizdanje album pod nazivom ''Doll Domination 3.0'', s dvije nove pjesme: svjetski hit &quot;[[Jai Ho! (You Are My Destiny)]]&quot; (koji se pojavio na ''soundtracku'' filma ''[[Milijunaš s ulice]]'') te [[euro-pop]] remiks pjesme &quot;[[Hush Hush|Hush Hush; Hush Hush]]&quot;
 
=== 2010: ''Killer Love'' i ''The X Factor'' ===
[[File:NicoleScherzingerMar09.jpg|thumb|left|220px|Scherzinger nastupa]]

Scherzinger je potvrdila da je snimila pjesmu s gitaristom [[Slash]]om za njegov debitanski solo album ''[[Slash (album)|Slash]]'', koji je izdan u travnju 2010.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=128624 |title=Blabbermouth, Nicole Scherzinger on Slash's album, October 13, 2009 |publisher=Roadrunnerrecords.com |access-date=6. srpnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091017033627/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=128624 |archivedate=17. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt; 14. listopada 2010. Scherzingin novi singl &quot;[[Poison]]&quot; je debitirao na njenom websitu te YouTubu kanalu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nicolescherzingermusic.com/ |title=Nicole Scherzinger &amp;#124; Official Site |publisher=Nicolescherzingermusic.com |access-date=6. srpnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120917041943/http://www.nicolescherzingermusic.com/ |archivedate=17. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; 29. studenog 2010. izdan je kao singl.&lt;ref name=&quot;New Poison&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2010/10/14/new-music-nicole-scherzinger-poison/#more-61161 |title=New Music: Nicole Scherzinger – ‘Poison’ |publisher=Rap-Up.com1 |access-date=6. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101018153337/http://www.rap-up.com/2010/10/14/new-music-nicole-scherzinger-poison/#more-61161 |archive-date=18. listopada 2010. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Poison&quot; se plasirao na treće mjesto britanske ljestvice. Drugi singl s albuma, &quot;[[Don't Hold Your Breath]]&quot; je izdan 13. ožujka 2011. te je debitirao na prvom mjestu britanske ljestvice.&lt;ref&gt;http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/1/2011-03-26&lt;/ref&gt; 6. lipnja 2011. je izdan treći singl &quot;[[Right There]]&quot;, u kojem se pojavljuje reper [[50 Cent]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/singlereviews/ |title=Single Release Diary |publisher=Digital Spy (Hachette Filipacchi UK) |last=Copsey |first=Robert |access-date=6. srpnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100921205420/http://www.digitalspy.co.uk/music/singlereviews/ |archivedate=21. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; Singl je također izdan u Sjevernoj Americi kao 24. svibnja 2011.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://archive.today/20131017160537/http://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

5. svibnja 2011. objavljeno je da će Scherzinger zamijeniti [[Cheryl Cole]] kao sutkinja američke verzije ''[[The X Factor]]''a. Ostali sudci su [[Paula Abdul]], [[Simon Cowell]] i [[L.A. Reid]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.foxnews.com/entertainment/2011/06/07/nicole-scherzinger-to-replace-cheryl-cole-on-x-factor-whos-hottest-female-judge/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611054257/http://www.foxnews.com/entertainment/2011/06/07/nicole-scherzinger-to-replace-cheryl-cole-on-x-factor-whos-hottest-female-judge/ |archive-date=11. lipnja 2011. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U rujnu 2011. će početi prikazivanje X-Factora na FOX televiziji.

== Druga pojavljivanja ==
Scherzinger je imala ostvarila nekoliko manjih uloga u serijama i filmovima. Pojavila se u serijama ''[[Half &amp; Half]]'', ''[[My Wife and Kids]]'', ''[[Sabrina, mala vještica (TV serija)|Sabrina, the Teenage Witch]]'', ''[[Chasing Papi]]'', ''[[Be Cool]]'' i ''[[Cane (TV serija)|Cane]]'' te filmu iz 2003. ''[[Love Don't Cost a Thing (film)|Love Don't Cost a Thing]]''. Također se pojavila u seriji [[Nickelodeon]] kanala ''[[Big Time Rush]]''. 2006. pojavila se u reklami za &quot;Bench Body&quot; brend. Pojavila se i u reklami za [[Nike, Inc.|Nike]] košarkašem [[LeBron James]]om. 2010. pojavila se u reklami za C&amp;A kampanju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/usa/2929374/Nicole-Scherzinger-looks-hot-in-new-CA-ad-campaign.html |title=Nicole Scherzinger looks hot in new CA ad campaign |publisher=News Group Newspapers |work=The Sun |location=London |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Krajem 2009. objavljeno je da Scherzinger radi sa [[Andrew Lloyd Webber]]om na mjuziklu ''[[Ljubav nikad ne umire|Love Never Dies]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1640053/20100526/scherzinger__nicole.jhtml |title=Pussycat Doll Nicole Scherzinger To Join Andrew Lloyd Webber Musical |last=Vena |first=Jocelyn |work=MTV |publisher=MTV Networks |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=29. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529025823/http://www.mtv.com/news/articles/1640053/20100526/scherzinger__nicole.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U prosincu 2009. Scherzinger se pojavila kao celebrity sudac na emisiji ''[[The Sing-Off]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nbc.com/sing-off/about/nicole.shtml |title=The Sing Off - NBC Site |publisher=Nbc.com}}&lt;/ref&gt; 1. ožujka 2010. objavljeno je da će se Scherzinger pojaviti kao natjecatelj u emisiji ''[[Dancing with the Stars]]'' te da će joj partner biti [[Derek Hough]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1632937/20100301/scherzinger__nicole.jhtml |title='Dancing With The Stars' 2010 Lineup Revealed |last=Carroll |first=Larry |work=MTV |publisher=MTV Networks |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=7. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101207131901/http://www.mtv.com/news/articles/1632937/20100301/scherzinger__nicole.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 25. svibnja 2010. Nicole i Derek su proglašeni pobjednicima desete sezone ''Plesanje sa zvijezdama''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1640053/20100526/scherzinger__nicole.jhtml |title=Nicole Scherzinger Calls 'Dancing With The Stars' Win 'Surreal' |last=Vena |first=Jocelyn |work=[[MTV]] |publisher=MTV Networks |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=29. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529025823/http://www.mtv.com/news/articles/1640053/20100526/scherzinger__nicole.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 2010. Nicole se pojavila u seriji ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]'' kao Jessica Glitter, prijateljica [[Robin Scherbatsky]]. Scherzinger igra ulogu Lilly u trećem nastavku Ljudi u crnom, koji će biti izdan 25. svibnja 2012. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slashfilm.com/cameos-judi-dench-on-stranger-tides-nicole-scherzinger-men-black-3-betty-white/ |title=Cameos: Judi Dench in ‘On Stranger Tides,’ Nicole Scherzinger In ‘Men In Black 3,’ Betty White Out |author=Germain Lussier |publisher=/Film}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Scherzinger je 2000. godine upoznala [[Nick Hexum|Nicka Hexuma]], jednog od vodećih vokala benda [[311 (bend)|311]], iza pozornice koncerta grupe [[Days of the New]]. Bili su u vezi te su se kasnije zaručili,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://movies.about.com/cs/fiftyfirstkisses/a/fiftnh20304.htm |title=50 First Dates Movie - Interview with Nick Hexum of 311 |publisher=Movies.about.com |date=2008-01-06 |accessdate=2009-07-10 |archive-date=10. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210031025/http://movies.about.com/cs/fiftyfirstkisses/a/fiftnh20304.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali prekinuli su 2004. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.superiorpics.com/2006/07/23/ |title=Superiorpics.com: Entertainment News Sunday, July 23, 2006 |publisher=News.superiorpics.com |date=2006-07-23 |accessdate=2009-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100323002004/http://news.superiorpics.com/2006/07/23/ |archivedate=23. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Ona im je bila inspiracija za njihovu pjesmu &quot;Amber&quot; te se pojavila u spotu. Također je bila u vezi s glumcem [[Talan Torriero|Talanom Torrierom]] od 2005. do 2007. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theinsider.com/news/319217_Nicole_Scherzinger_Dumps_Talan_Torriero |title=Nicole Scherzinger Dumps Talan Torriero at The Insider |publisher=Theinsider.com |accessdate=2009-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100329035722/http://www.theinsider.com/news/319217_Nicole_Scherzinger_Dumps_Talan_Torriero |archivedate=29. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt;

Od svibnja 2008. godine Scherzinger je bila u vezi sa svjetskim prvakom [[Formula 1|Formule 1]], [[Lewis Hamilton|Lewisom Hamiltonom]]. U rujnu 2009. godine izvješteno je da se par razišao jer Lewis nije bio spreman osnovati obitelj. Međutim, na [[Velika nagrada Italije|Velikoj nagradi Italije]] 13. rujna 2009. godine izjavio je da su jako zaljubljeni i da su definitivno još zajedno te je opovrgnuo prijašnje izjave. Četiri mjeseca kasnije, 11. siječnja 2010. godine potvrđeno je da su se Scherzinger i Hamilton razišli kako bi se usredotočili na svoje kerijere, ali da su ostali prijatelji. Glasnogovornik para je izjavio: {{citat2|Tužno je to jer su voljeli jedno drugo. Kad biste ih vidjeli zajedno uvijek bi se smijali. (...) No, morali su biti realniji. Nije bilo moguće da njih dvoje nastave svoje karijere i ostanu zajedno – postajalo je prestresno. Nitko nije upleten među njih, jednostavno njihove karijere su im se ispriječile.}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/news/a195488/scherzinger-hamilton-announce-split.html |title=Showbiz - News - Scherzinger, Hamilton announce split |publisher=Digital Spy |date=2010-01-11 |accessdate=2010-02-28 |archive-date=12. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312041711/http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/news/a195488/scherzinger-hamilton-announce-split.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

No, nakon što su viđeni zajedno 23. veljače 2010. godine u [[Hollywood]]u, ''[[The Sun]]'' je objavio da su Nicole i Lewis ponovo zajedno. Nicole je nagovijestila da bi ove godine moglo biti vjenčanja, što ukazuje na to da su zaručeni. Dok je bila u trgovini odjeće prodavačica je upitala želi li nešto posebno, na što je ona odgovorila: {{citat2|Ove godine – tražim haljinu za vjenčanje.}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/2864394/Loved-up-Lewis-and-Nicole-back-together.html |title=Loved-up Lewis and Nicole back together |publisher=The Sun.com |accessdate=2010-02-23 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Magazin ''Maxim'' stavio ju je 2006. godine na 22. mjesto u izboru 100 najzgodnijih djevojaka na svijetu. Godinu poslije dosegla je 19. mjesto, ali sa svojom grupom [[Pussycat Dolls]]. Ponovno je 2009. godine sama zauzela 46. mjesto. U ožujku 2008. godine pojavila se na naslovnici magazina za muškarce ''Men's Fitness''.

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Nicole Scherzinger}}
* ''[[Killer Love]]'' (2011)

=== Singlovi ===
* 2007.: &quot;Whatever U Like&quot; &lt;small&gt;(Nicole Scherzinger featuring [[T.I.]])&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;Baby Love&quot; &lt;small&gt;(Nicole Scherzinger featuring [[will.i.am]])&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;Supervillain&quot; &lt;small&gt;(Nicole Scherzinger featuring Mad Scientist)&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;Puakenikeni&quot; &lt;small&gt;(Nicole Scherzinger featuring [[Brick &amp; Lace]])&lt;/small&gt;
* 2010.: &quot;Poison&quot;
* 2011.: &quot;Don't Hold Your Breath&quot;
* 2011.: &quot;Right There&quot; &lt;small&gt;(Nicole Scherzinger featuring [[50 Cent]])&lt;/small&gt;

=== Gostujući singlovi ===
* 2006.: &quot;Lie About Us&quot; &lt;small&gt;([[Avant]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2006.: &quot;Come to Me&quot; &lt;small&gt;([[Sean Combs|Diddy]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;You Are My Miracle&quot; &lt;small&gt;([[Vittorio Grigolo]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2008.: &quot;Scream&quot; &lt;small&gt;([[Timbaland]] featuring [[Keri Hilson]] &amp; Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2009.: &quot;Jai Ho! (You Are My Destiny)&quot; &lt;small&gt;([[A. R. Rahman]] &amp; [[Pussycat Dolls]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2010.: &quot;We Are the World 25 for Haiti&quot; &lt;small&gt;(Artists for Haiti)&lt;/small&gt; – Dobrotvorna pjesma za stradale u [[Potres u Haitiju 2010.|potresu na Haitiju]] 2010. godine

=== Gostujući nastupi ===
* 2001.: &quot;I Saw You&quot; &lt;small&gt;([[F.O.B.]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2001.: &quot;I'm Getting There&quot; &lt;small&gt;([[F.O.B.]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2003.: &quot;I'll Be Your Love&quot; &lt;small&gt;([[Yoshiki]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2005.: &quot;Supa Hypnotic&quot; &lt;small&gt;([[Shaggy]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2005.: &quot;Don't Ask Her That&quot; &lt;small&gt;([[Shaggy]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2005.: &quot;If You Can't Dance (Slide)&quot; &lt;small&gt;([[Will Smith]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;Papi Lover&quot; &lt;small&gt;([[Daddy Yankee]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2007.: &quot;Fire&quot; &lt;small&gt;([[50 Cent]] featuring [[Young Buck]] &amp; Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2008.: &quot;Freak With You&quot; &lt;small&gt;([[Erre XI]] featuring [[Arcangel]] &amp; Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2009.: &quot;Until U Love U&quot; &lt;small&gt;([[Pussycat Dolls]])&lt;/small&gt;
* 2009.: &quot;Hotel Room Service (Remix)&quot; &lt;small&gt;([[Pitbull]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2010.: &quot;Baby Can't Drive&quot; &lt;small&gt;([[Slash]] featuring [[Alice Cooper]], Nicole Scherzinger, [[Steven Adler]] &amp; [[Flea]])&lt;/small&gt;
* 2010.: &quot;Heartbeat&quot; &lt;small&gt;([[Enrique Iglesias]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;
* 2011.: &quot;Coconut Tree&quot; &lt;small&gt;([[Mohombi]] featuring Nicole Scherzinger)&lt;/small&gt;

== Filmografija ==
=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Godina
!Naziv
!Uloga
!class=&quot;unsortable&quot;|Bilješke

|-
|rowspan=&quot;2&quot;| 2003
|''[[Half &amp; Half]]''
| Jasmin
|
|-
|''[[My Wife &amp; Kids]]''
| Veronica
|The Kyles Go to Hawaii: Part 1,2
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| 2010
|''[[The X Factor (UK)|The X Factor]]''
|Gostujući sudac
|sedma sezona, druga epizoda
|-
|''[[Plesanje s zvijezdama|Dancing with the Stars]]'' 
|Natjecatelj i pobjednik
|
|-
| ''[[Kako sam upoznao vašu majku|How I Met Your Mother]]''
| Jessica Glitter
| 1 episoda, &quot;[[Glitter (How I Met Your Mother)|Glitter]]&quot;,
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| 2011
|''[[Big Time Rush]]''
| Ona sama
| 1 Episoda
|-
| ''[[The X Factor (US)|The X Factor]]''
| Ona sama
| Sudac, Sezona 1 -  (2011–) 
|-
|}

===Filmovi===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Godina
!Naziv
!Uloga
! class=&quot;unsortable&quot;|Bilješke
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|2003
|''[[Love Don't Cost a Thing (film)|Love Don't Cost a Thing]]''
| Djevojka sa šampanjacem
|-
|2003
|[[Chasing Papi]]
|Miss Puerto Rica
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| 2012
|''[[Men in Black III]]''
|Lily
|U pred-produkciji
|-
|}

==Nagrade i nominacije==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center;&quot;|Godina
! style=&quot;text-align:center;&quot;|Nominirano djelo	
! style=&quot;text-align:center;&quot;|Nagrada
! style=&quot;text-align:center;&quot;|Kategorija
! style=&quot;text-align:center;&quot;|Rezultat
|-
|2010
|Nicole Scherzinger
|Virgin Media Music Nagrade
| Najzgodnija ženska slavna osoba&lt;ref&gt;{{cite web |author=Name: |url=http://www.virginmedia.com/music/awards/hottest-female.php |title=Music Awards: Hottest Female - Awards - Music |publisher=Virgin Media |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=25. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101125081527/http://www.virginmedia.com/music/awards/hottest-female.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|nominacija
|-
|2011
|Nicole Scherzinger
|Talijanske TRL Nagrade
| Najbolji izgled&lt;ref&gt;{{cite web |author=Name: |url=http://www.mtv.it/trlawards/vota-web.asp |title=TRL Awards Live from Florence (MTV Italy) |publisher=MTV |access-date=6. srpnja 2011. |archive-date=22. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110222184210/http://www.mtv.it/trlawards/vota-web.asp |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|nominacija
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Nicole Scherzinger}}
*[http://www.nicolescherzingermusic.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917041943/http://www.nicolescherzingermusic.com/ |date=17. rujna 2012. }}
*[http://twitter.com/#!/nicolescherzy Nicole Scherzinger] na [[Twitter]]u
*[http://www.myspace.com/nicole Nicole Scherzinger] na [[MySpace]]u
*[http://www.imdb.com/name/nm0970122/ Nicole Scherzinger] na [[Internet Movie Database]]u

{{GLAVNIRASPORED:Scherzinger, Nicole}}
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Pop glazbenici]]
[[Kategorija:Ritam i blues glazbenici]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]</text>
      <sha1>3syr4jvx76wc7ch249g9dn0vdihxvqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knešpolje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>186591</id>
    <revision>
      <id>7624261</id>
      <parentid>7409960</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:41:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>[[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]], bilo bi dobro da sve članke o stećcima navedeš u člancima o mjestima. U drugim (i tvojim budućim) člancima nisam dodavao nekropole tako da ih dodaj</comment>
      <origin>7624261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="c5pj4xitgcrclafwtvrle6pw6a6tp1q" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Knešpolje
|slika = [[Datoteka:Knešpoljska_nekropola.jpg]]
|slika_širina = 250px
|slika_opis = [[Nekropola Varda, Knešpolje|Nekropola Varda]]
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] 
|općina = [[Široki Brijeg]]
|nadvisina = 
|lat = 43.37
|long = 17.63 
|position = right
|brojstan = 1322
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}
'''Knešpolje''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Pored Knešpolja nalazi se [[Nekropola Varda, Knešpolje|nekropola Varda]].

U [[veljača|veljači]] [[1945.]] godine u Knešpolju [[partizani|partizanske]] su snage likvidirale četrdesetak civila, među kojima je bio i jedan [[franjevac]]. Masovna grobnica Dubrava, u kojoj su pokopani civili, nalazi se na lokalnoj cesti Knešpolje – Dubrava – [[Uzarići]], u zaselku Barbarići, na prvoj velikoj krivini od skretanja s glavne ceste [[Široki Brijeg]] – [[Mostar]], dvjesto metara južno prema rijeci [[Lištica|Lištici]].
Prije nego što su [[partizani]] ubili nedužne civile, civili su bili smješteni u privremenom zatvoru, točnije štali Stanka Barbarića. Na red je došlo strijeljanje, javilo se 10 – 12 partizana, među njima i jedna partizanka, koja je pobila većinu. Partizani su odveli zarobljenike u šumu, a natjerali njihove bližnje da im kopaju jame za pogubljenje. Također su i partizani mobilizirali većinu stanovništva Knešpolja, a dio stanovništva koji nije likvidiran ulaskom partizana u selo, likvidiran je u [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]], [[Huda Jama|Hudoj Jami]] i [[Bleiburg]]u. 
[[Masovna grobnica]] Dubrava u Knešpolju najveća je masovna grobnica u Općini Široki Brijeg.
Zaštitnik Knešpolja je [[Sveti Ivan Krstitelj]].

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|1105 (99,54 %)
|975 (99,69 %)
|951 (100 %)
|-
|'''Srbi''' 
|0 
|0
|0
|-
|'''Muslimani''' 
|0
|0
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3 (0,27 %)
|0
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2 (0,18 %)
|3 (0,30 %)
|0
|-
|'''ukupno'''
|'''1110'''
|'''978'''
|'''951'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|1312 (99,24 %)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,08 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|9 (0,68 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1322'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Široki Brijeg}}

[[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Široki Brijeg]]</text>
      <sha1>c5pj4xitgcrclafwtvrle6pw6a6tp1q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624262</id>
      <parentid>7624261</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3546" sha1="sm52cx8e6ebcxov4nj9uv9iy3wuf0p4" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Knešpolje
|slika = [[Datoteka:Knešpoljska_nekropola.jpg|250px]]
|slika_širina = 250px
|slika_opis = [[Nekropola Varda, Knešpolje|Nekropola Varda]]
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] 
|općina = [[Široki Brijeg]]
|nadvisina = 
|lat = 43.37
|long = 17.63 
|position = right
|brojstan = 1322
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}
'''Knešpolje''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Pored Knešpolja nalazi se [[Nekropola Varda, Knešpolje|nekropola Varda]].

U [[veljača|veljači]] [[1945.]] godine u Knešpolju [[partizani|partizanske]] su snage likvidirale četrdesetak civila, među kojima je bio i jedan [[franjevac]]. Masovna grobnica Dubrava, u kojoj su pokopani civili, nalazi se na lokalnoj cesti Knešpolje – Dubrava – [[Uzarići]], u zaselku Barbarići, na prvoj velikoj krivini od skretanja s glavne ceste [[Široki Brijeg]] – [[Mostar]], dvjesto metara južno prema rijeci [[Lištica|Lištici]].
Prije nego što su [[partizani]] ubili nedužne civile, civili su bili smješteni u privremenom zatvoru, točnije štali Stanka Barbarića. Na red je došlo strijeljanje, javilo se 10 – 12 partizana, među njima i jedna partizanka, koja je pobila većinu. Partizani su odveli zarobljenike u šumu, a natjerali njihove bližnje da im kopaju jame za pogubljenje. Također su i partizani mobilizirali većinu stanovništva Knešpolja, a dio stanovništva koji nije likvidiran ulaskom partizana u selo, likvidiran je u [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]], [[Huda Jama|Hudoj Jami]] i [[Bleiburg]]u. 
[[Masovna grobnica]] Dubrava u Knešpolju najveća je masovna grobnica u Općini Široki Brijeg.
Zaštitnik Knešpolja je [[Sveti Ivan Krstitelj]].

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|1105 (99,54 %)
|975 (99,69 %)
|951 (100 %)
|-
|'''Srbi''' 
|0 
|0
|0
|-
|'''Muslimani''' 
|0
|0
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3 (0,27 %)
|0
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2 (0,18 %)
|3 (0,30 %)
|0
|-
|'''ukupno'''
|'''1110'''
|'''978'''
|'''951'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|1312 (99,24 %)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,08 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|9 (0,68 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1322'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Široki Brijeg}}

[[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Široki Brijeg]]</text>
      <sha1>sm52cx8e6ebcxov4nj9uv9iy3wuf0p4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624263</id>
      <parentid>7624262</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:41:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3526" sha1="ig1c3ytkdgxivx71oyvyp1439ybnylz" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Knešpolje
|slika =Knešpoljska_nekropola.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = [[Nekropola Varda, Knešpolje|Nekropola Varda]]
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] 
|općina = [[Široki Brijeg]]
|nadvisina = 
|lat = 43.37
|long = 17.63 
|position = right
|brojstan = 1322
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}
'''Knešpolje''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Pored Knešpolja nalazi se [[Nekropola Varda, Knešpolje|nekropola Varda]].

U [[veljača|veljači]] [[1945.]] godine u Knešpolju [[partizani|partizanske]] su snage likvidirale četrdesetak civila, među kojima je bio i jedan [[franjevac]]. Masovna grobnica Dubrava, u kojoj su pokopani civili, nalazi se na lokalnoj cesti Knešpolje – Dubrava – [[Uzarići]], u zaselku Barbarići, na prvoj velikoj krivini od skretanja s glavne ceste [[Široki Brijeg]] – [[Mostar]], dvjesto metara južno prema rijeci [[Lištica|Lištici]].
Prije nego što su [[partizani]] ubili nedužne civile, civili su bili smješteni u privremenom zatvoru, točnije štali Stanka Barbarića. Na red je došlo strijeljanje, javilo se 10 – 12 partizana, među njima i jedna partizanka, koja je pobila većinu. Partizani su odveli zarobljenike u šumu, a natjerali njihove bližnje da im kopaju jame za pogubljenje. Također su i partizani mobilizirali većinu stanovništva Knešpolja, a dio stanovništva koji nije likvidiran ulaskom partizana u selo, likvidiran je u [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]], [[Huda Jama|Hudoj Jami]] i [[Bleiburg]]u. 
[[Masovna grobnica]] Dubrava u Knešpolju najveća je masovna grobnica u Općini Široki Brijeg.
Zaštitnik Knešpolja je [[Sveti Ivan Krstitelj]].

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|1105 (99,54 %)
|975 (99,69 %)
|951 (100 %)
|-
|'''Srbi''' 
|0 
|0
|0
|-
|'''Muslimani''' 
|0
|0
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3 (0,27 %)
|0
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2 (0,18 %)
|3 (0,30 %)
|0
|-
|'''ukupno'''
|'''1110'''
|'''978'''
|'''951'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Knešpolje'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|1312 (99,24 %)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,08 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|9 (0,68 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1322'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Široki Brijeg}}

[[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Široki Brijeg]]</text>
      <sha1>ig1c3ytkdgxivx71oyvyp1439ybnylz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neobična priča o Benjaminu Buttonu (2008.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187424</id>
    <revision>
      <id>7624106</id>
      <parentid>7607045</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31052" sha1="cfmj52icqz560hv53l6bt09kkj29926" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma = Neobična priča o Benjaminu Buttonu
| naslov originala = The Curious Case of Benjamin Button
| slika = Benjamin Button poster.jpg
| opis slike = 
| veličina slike = 200px
| režija = [[David Fincher]]
| producenti = [[Kathleen Kennedy]]&lt;br /&gt;[[Frank Marshall]]&lt;br /&gt;[[Ray Stark]]
| scenarij = '''Scenarij:'''&lt;br /&gt;[[Eric Roth]]&lt;br /&gt;[[Robin Swicord]]&lt;br /&gt;'''Kratka priča:'''&lt;br /&gt;[[F. Scott Fitzgerald]]
| pripovjedač = 
| glavne uloge = [[Brad Pitt]]&lt;br /&gt;[[Cate Blanchett]]&lt;br /&gt;[[Taraji P. Henson]]&lt;br /&gt;[[Julia Ormond]]&lt;br /&gt;[[Tilda Swinton]]&lt;br /&gt;[[Mahershalalhashbaz Ali]]&lt;br /&gt;[[Jared Harris]]&lt;br /&gt;[[Jason Flemyng]]
| glazba = [[Alexandre Desplat]]
| snimatelj = [[Claudio Miranda]]
| montaža = [[Kirk Baxter]]&lt;br /&gt;[[Angus Wall]]
| distributer = [[Paramount Pictures]] (SAD)&lt;br /&gt;[[Warner Bros.]] (inozemstvo)
| godina = [[2008.]]
| trajanje = 166 min.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbfc.co.uk/website/Classified.nsf/0/BE5EA9F04D14213580257522003626D6?OpenDocument |title=THE CURIOUS CASE OF BENJAMIN BUTTON rated 12A by the BBFC |author=bbfc.com |publisher=British Board of Film Classification |date=2008-12-16 |accessdate=2008-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809141044/http://www.bbfc.co.uk/website/Classified.nsf/0/BE5EA9F04D14213580257522003626D6?OpenDocument |archive-date=9. kolovoza 2011. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| država = {{Z+X|SAD}}
| jezik = [[engleski]]
| budžet = $150,000,000&lt;ref&gt;{{cite news |author=Alexandyr Kent |title=ACTION! |publisher=The Times |date=2006-10-23}}&lt;/ref&gt;
| žanr = 
| prethodni = 
| sljedeći = 
| web stranica = http://www.benjaminbutton.com
| imdb_id = 0421715
}}

'''''Neobična priča o Benjaminu Buttonu''''' (eng. ''The Curious Case of Benjamin Button'') je drama [[David Fincher|Davida Finchera]] iz [[2008.]] inspirirana [[Neobična priča o Benjaminu Buttonu|istoimenom kratkom pričom]] [[F. Scott Fitzgerald|F. Scotta Fitzgeralda]]. Scenarij potpisuju [[Eric Roth]] i [[Robin Swicord]], a u glavnim ulogama pojavljuju se [[Brad Pitt]] i [[Cate Blanchett]]. Film je objavljen 25. prosinca 2008. u zajedničkoj distribuciji [[Paramount Pictures]]a i [[Warner Bros]]a. Nominiran je za 13 [[Oscar]]a, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg redatelja|najboljeg redatelja]] za Finchera, [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|najboljeg glumca]] za Pitta i [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|najbolju sporednu glumicu]] za [[Taraji P. Henson]]. Osvojio je tri nagrade: za [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolju scenografiju]], [[Oscar za najbolju šminku|šminku]] i [[Oscar za najbolje vizualne efekte|vizualne efekte]].

== Radnja ==

[[New Orleans]], kolovoz [[2005.]] Stara Daisy nalazi se na posmrtnoj postelji s kćeri Caroline u bolnici dok se približava [[uragan Katrina]]. Daisy pripovijeda priču o slijepom uraru Gauteauu koji je dobio narudžbu za sat koji će visjeti na željezničkom kolodvoru u New Orleansu. Nakon što je primio vijest o sinovoj pogibiji u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], nastavlja raditi na satu, ali ga namjerno izradi tako da se kazaljke okreću unatrag, u nadi da će vratiti one koji su poginuli u ratu.

Daisy zamoli Caroline da joj čita dnevnik koji sadrži fotografije i razglednice koje je napisao Benjamin Button. Caroline počne čitati priču koja se nastavlja iz Benjaminove perpspektive.

[[11. studenog]] [[1918.]], dok ljudi u New Orleansu slave završetak Prvog svjetskog rata, rađa se dječak koji izgleda i ima fizička obilježja kao 86-godišnjak. Dječakova majka umire ubrzo nakon porođaja, a njegov otac, Thomas Button, uzima dijete i ostavlja ga na stubištu staračkog doma. Queenie i Tizzy, par koji radi u domu, pronalaze dijete. Ona ga naziva Benjamin.

Benjamin se s vremenom počinje fizički pomlađivati. [[1930.]], iako se još čini kako je u sedamdesetima, upoznaje mladu Daisy, čija baka živi u staračkom domu. Djeca se zajedno igraju i slušaju Daisynu baku koja im redovito čita.

Nekoliko godina poslije, Benjamin počne raditi na remorkeru na dokovima New Orleansa za Kapetana Mikea. U slobodno vrijeme, kapetan ga odvodi u bordele i barove. Po prvi put upoznaje Thomasa Buttona, koji ne otkriva kako je Benjaminov otac. Benjamin kasnije napušta New Orleans na remorkeru kako bi se u potpunosti posvetio pomorskom poslu.

U [[Rusija|Rusiji]], Benjamin upoznaje Britanku Elizabeth Abbott i zaljubi se u nju. Elizabeth je već udana, a muž joj je špijun britanske vlade, no ona se ipak upušta u aferu s Benjaminom. Jednog dana, [[8. prosinca]] [[1941.]], dan [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], Elizabeth neočekivano ode i ostavi poruku: &quot;Drago mi je što smo se upoznali.&quot;

Benjamin se nađe usred [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nakon što brod Kapetana Mikea i ekipa bivaju pridruženi [[Ratna mornarica SAD-a|Mornarici SAD-a]]. Tijekom bitke, remorker naleti i potopi njemačku podmornicu u Atlantskom oceanu. Većina mornara na remorkeru, uključujući Kapetana Mikea, umire od posljedica ranjavanja. Pojavljuje se kolibrić, simbolizirajući duh Kapetana Mikea. Mike je prije toga govorio o čudesnim kolibrićima. Nakon toga, Benjamin počne gledati na smrt na drugačiji način, a ne kao u staračkom domu gdje mu se smrt činila prirodnijom.

Benjamin se [[1945.]] vraća u New Orleans i ponovno se susreće s Thomasom Buttonom koji umire. Thomas otkriva Benjaminu da mu je on otac i ostavlja svu svoju imovinu Benjaminu, uključujući kuću i obiteljski posao.

Benjamin saznaje kako je Daisy postala uspješna plesačica u [[New York]]u. Nakon što Benjamin otputuje u New York kako bi se susreo s Daisy na izvedbi, shvati da je Daisy u vezi s plesačem. Daisy kasnije postaje žrtva prometne nesreće u [[Pariz]]u koja joj prekida karijeru. Benjamin dobiva telegram s tom obaviješću od njenih prijatelja i odmah se zaputi u Pariz kako bi je pronašao. Daisyna prva rečenica nakon što ga je vidjela je &quot;savršen si&quot; - ciljajući na njegov mladenački izgled - ali odbije Benjamina, rekavši mu da se makne iz njezinog života. Daisy kasnije uspijeva prohodati nakon intenzivne fizikalne terapije.

[[1962.]], Daisy se vraća u New Orleans, ponovno se sastaje s Benjaminom i zaljubi se. Benjamin proda kuću koju je naslijedio od Thomasa Buttona i preseli se u stan s dva kata s Daisy, koja kasnije otvara plesni studio za djevojčice. Međutim, par muči problem Benjaminova pomlađivanja dok Daisy stari. Prolazi nekoliko godina, a Daisy rađa njihovu kćer, Caroline, nazvanu po Benjaminovoj majci. Benjamin, vjerujući kako ne može biti &quot;pravi otac&quot; zbog stalnog obrnutog starenja, odluči ostaviti Daisy s posjedom i ostavštinom nakon što je Caroline navršila godinu dana.

Čitajući sve to, Caroline shvati da je Benjamin njen pravi otac. Uzruja se zbog činjenice da je Daisy trebalo toliko dugo da joj to kaže, no otkrije kako joj je Benjamin slao razglednice za svaki rođendan govoreći što osjeća prema svojoj kćeri.

Benjamin postaje sve mlađi i putuje raznim zemljama diljem svijeta. [[1980.]] se opet vraća - sada izgedajući kao 25-godišnjak - kako bi se sastao s Daisy u njenom plesnom studiju. U tom trenutku, Daisy je udana za udovca, a Caroline ima 12 godina. Daisy predstavlja Benjamina svojem mužu i kćeri kao dugogodišnjeg prijatelja. Daisy i Benjamin nakon toga se sastanu u Benjaminovu hotelu gdje podijele strast jedno prema drugom, shvativši na kraju kako je Daisy postala prestara za Benjamina. Benjamin odlazi i nastavlja se pomlađivati dok u pubertetu ne počne osjećati simptome slične senilnosti, jedva se prisjećajući svoje prošlosti. Daisy se preseljava u starački dom gdje je Benjamim odrastao i počne se brinuti za njega dok on postaje sve mlađi, sve više zbunjeniji 5-godišnjak sa sve žešćim temperamentom.

[[2002.]] uklanja se stari sat sa željezničkog kolodvora. Ubrzo nakon toga, u proljeće [[2003.]], Benjamin kao beba umire u Daisynim rukama. U trenutku njegove smrti, Daisy ustvrdi kako mu je kroz oči vidjela da je se još sjeća. 2005., u bolničkoj sobi nestaje struje zbog nadolazećeg uragana Katrina, a Caroline odlazi dok Daisy umire, trenutak nakon što je poželjela vidjeti Benjamina i vidjela kolibrića na prozoru (simbol duhova nakon smrti). Začuju se gradske sirene za opasnost uz izvještaje kako su popustili nasipi i kadar starog sata koji se kreće unatrag u podrumu dok ga potapa nadolazeća voda.

== Glumci ==

* [[Brad Pitt]] kao odrasli Benjamin Button
* [[Spencer Daniels]] kao 12-godišnji Benjamin Button
* [[Cate Blanchett]] kao odrasla Daisy Fuller
* [[Elle Fanning]] kao 6-godišnja Daisy Fuller
* [[Madisen Beaty]] kao 11-godišnja Daisy Fuller
* [[Taraji P. Henson]] kao Queenie
* [[Julia Ormond]] kao Caroline
* [[Jason Flemyng]] kao Thomas Button
* [[Mahershalalhashbaz Ali]] kao Tizzy
* [[Jared Harris]] kao Kapetan Mike
* [[Elias Koteas]] kao Monsieur Gateau
* [[Ed Metzger]] kao [[Theodore Roosevelt]]
* [[Phyllis Somerville]] kao Baka Fuller
* [[Josh Stewart]] kao Pleasant Curtis
* [[Tilda Swinton]] kao Elizabeth Abbott

== Pretprodukcija ==

Još u ljeto [[1994.]] šefu Filmskog ureda Marylanda Jacku Gerbesu ponuđena je [[filmska adaptacija]] kratke priče [[F. Scott Fitzgerald|F. Scotta Fitzgeralda]] iz 1921. &quot;[[Neobična priča o Benjaminu Buttonu]]&quot;, koja se odvija u Baltimoreu.&lt;ref name=&quot;nose&quot;&gt;{{cite news |author=Michael Sragow |title='Button' Turns Up Nose at MD. |publisher=The Baltimore Sun |date=2007-01-19}}&lt;/ref&gt; U listopadu 1998., scenarist [[Robin Swicord]] napisao je za redatelja [[Ron Howard|Rona Howarda]] adaptirani scenarij kratke priče, za projekt u kojem je trebao nastupiti [[John Travolta]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117481695.html?categoryid=3&amp;cs=1 |title='Husband' vows renewed; doc on saint set |publisher=Variety |date=1998-10-22 |accessdate=2007-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813022139/http://www.variety.com/article/VR1117481695.html?categoryid=3&amp;cs=1 |archive-date=13. kolovoza 2009. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U svibnju 2000., [[Paramount Pictures]] je angažirao [[Jim Taylor|Jima Taylora]] da adaptira scenarij prema kratkoj priči. Režiju je trebao preuzeti [[Spike Jonze]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Claude Brodesser |url=http://www.variety.com/article/VR1117781892.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Taylor sews up deal to adapt 'Button' |publisher=Variety |date=2000-05-19 |accessdate=2007-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016122932/http://variety.com/article/VR1117781892.html?categoryid=13&amp;cs=1 |archive-date=16. listopada 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Scenarist [[Charlie Kaufman]] također je napisao svoju verziju scenarija.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Steve Chagollan |url=http://www.nytimes.com/2005/08/21/movies/21chag.html |title=F. Scott Fitzgerald Gets a Second Act After All |quote=Those who preceded Mr. Roth in the attempt include Robin Swicord (&quot;Practical Magic&quot;), Charlie Kaufman (&quot;Eternal Sunshine of the Spotless Mind&quot;) and Jim Taylor (&quot;Sideways&quot;). |publisher=The New York Times |date=2005-08-21 |accessdate=2007-04-28}}&lt;/ref&gt; U lipnju 2003., redatelj [[Gary Ross]] je ušao u posljednju fazu pregovora za preuzimanje projekta prema scenariju [[Eric Roth|Erica Rotha]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Dunkley |first1=Cathy |last2=McNary |first2=Dave |url=http://www.variety.com/article/VR1117887259.html?categoryid=1236&amp;cs=1 |title=Par popping its 'Button' |publisher=Variety |date=2003-06-02 |accessdate=2007-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016122957/http://variety.com/article/VR1117887259.html?categoryid=1236&amp;cs=1 |archive-date=16. listopada 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U svibnju 2004., [[Warner Bros. Pictures]] i Paramount Pictures udružili su se kako bi sufinancirali projekt, s tim da bi Paramount preuzeo film na inozemnim područjima, a Warner Bros. domaće tržište. Istog mjeseca, redatelj [[David Fincher]] je pristupio pregovorima za redateljsku palicu.&lt;ref name=&quot;coin&quot;&gt;{{cite news |author=Dave McNary |url=http://www.variety.com/article/VR1117904653.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=WB snaps Par 'Button' coin |publisher=Variety |date=2004-05-10 |accessdate=2007-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016123019/http://variety.com/article/VR1117904653.html?categoryid=13&amp;cs=1 |archive-date=16. listopada 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U svibnju 2005. su započeli pregovori s glumcima [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] i [[Cate Blanchett]] o ulogama Benjamina Buttona i Daisy.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Liza Foreman |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000905109 |title=Blanchett, Pitt on 'Case' for Fincher |publisher=The Hollywood Reporter |date=2005-05-04 |accessdate=2007-04-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930221647/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000905109 |archivedate=2007-09-30}}&lt;/ref&gt; U srpnju 2005. Fincher se sa studijima dogovorio kako će režirati ''Benjamina Buttona'' i ''[[Zodiac (2007)|Zodiac]]'' jedan iza drugog, s tim da bi prva produkcija bio ''Zodiac''. Za lokaciju snimanja ''Benjamina Buttona'' izabran je [[New Orleans]] u [[Louisiana|Louisiani]] i okolica kako bi se iskoristile državne olakšice, a snimanje je zakazano za listopad 2006.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Dave McNary |url=http://www.variety.com/article/VR1117925441.html?categoryid=1236&amp;cs=1 |title=Par pinches Fincher |publisher=Variety |date=2005-07-04 |accessdate=2007-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015190416/http://www.variety.com/article/VR1117925441.html?categoryid=1236&amp;cs=1 |archive-date=15. listopada 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2006. počeli su pregovori s [[Tilda Swinton|Tildom Swinton]], [[Jason Flemyng|Jasonom Flemyngom]] i [[Taraji P. Henson]].&lt;ref name=&quot;swinton&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=16644 |title=Swinton Set to Push Benjamin Button |publisher=ComingSoon.net |date=2006-09-24 |accessdate=2007-04-28 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930041832/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=16644 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sljedećeg listopada, s početkom produkcije, glumačkoj ekipi se pridružila [[Julia Ormond]] kao Daisyna kćer, kojoj Blanchettin lik pripovijeda priču o svojoj ljubavnoj vezi s Benjaminom Buttonom.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=17071 |title=Ormond Joins Fincher's Benjamin Button |publisher=ComingSoon.net |date=2006-10-18 |accessdate=2007-04-28 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930030640/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=17071 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==

Snimanje ''Benjamina Buttona'' počelo je 6. studenog 2006. u New Orleansu. Sljedećeg prosinca angažiran je glumac [[Ed Metzger]] koji je utjelovio predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Stacy Dodd |url=http://www.variety.com/article/VR1117955457.html?categoryid=28&amp;cs=1 |title=Ed Metzger |publisher=Variety |date=2006-12-10 |accessdate=2007-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014174148/http://www.variety.com/article/VR1117955457.html?categoryid=28&amp;cs=1 |archive-date=14. listopada 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U siječnju 2007. snimanju se pridružila Blanchett.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Michael O'Sullivan |title=Blanchett hits buzz in provocative roles |publisher=The Journal Gazette |date=2006-12-29}}&lt;/ref&gt; Fincher je hvalio lakoću pristupa ruralnim i urbanim setovima u New Orleansu te rekao kako je oporavak od Katrine nije bio problem u produkciji.&lt;ref name=&quot;ready&quot;&gt;{{cite news |author=Doug MacCash |title=Camera ready |publisher=The Times-Picayune |date=2007-03-07}}&lt;/ref&gt; U ožujku 2007., snimanje se preselilo u [[Los Angeles]] na još dva mjeseca.&lt;ref name=&quot;nose&quot; /&gt; Glavno snimanje trebalo je po planu trajati ukupno 150 dana. Dodatno vrijeme bilo je neophodno za post-produkciju kako bi se kreirali vizualni efekti za preobrazbu lika Brada Pitta do dobi dojenčeta.&lt;ref&gt;{{cite news |author=David M. Halbfinger |title=Lights, Bogeyman, Action |publisher=The New York Times |date=2007-02-18}}&lt;/ref&gt; Produkcija je okončana u rujnu 2007.&lt;ref name=&quot;mandeville&quot;&gt;{{cite news |author=Kadee Krieger |url=http://www.nola.com/northshore/t-p/news/index.ssf?/base/news-5/116962313598400.xml&amp;coll=1 |title=Filmed in Mandeville |quote=Chaffin said Pitt and Blanchett finished their scenes in Mandeville earlier Tuesday morning at the Lewisburg set. Monday, the pair and other cast members filmed scenes outside of Madisonville, she said. |publisher=The Times-Picayune |date=2007-01-24 |accessdate=2007-04-28}}&lt;/ref&gt; Filmski rekviziti donirani su žrtvama uragana Katrina u 9. okrugu New Orleansa.

== Glazba ==

Glazbu za ''Neobičnu priču o Benjaminu Buttonu'' skladao je francuski skladatelj [[Alexandre Desplat]], koji je snimio svoj aranžman s 87 članova Hollywoodske studijske simfonije.&lt;ref name=&quot;scoring&quot;&gt;{{cite news |author=Dan Goldwasser |url=http://www.scoringsessions.com/news/151 |title=Alexandre Desplat scores David Fincher's The Curious Case of Benjamin Button |publisher=ScoringSessions.com |date=2008-08-11 |accessdate=2008-08-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080924043825/http://www.scoringsessions.com/news/151/ |archive-date=24. rujna 2008. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U prvom foršpanu filma čuo se stavak &quot;Aquarium&quot; [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]] iz ''[[Karneval životinja|Karnevala životinja]]''. Zbor koji pjeva u foršpanu je [[Libera (sastav)|Libera]], grupa dječaka iz Južnog Londona. Inozemni foršpan sadrži pjesmu &quot;A Moment of Greatness&quot; [[Immediate Music]]a. Jedan od televizijskih spotova uključuje pjesmu &quot;My Body is A Cage&quot; [[Arcade Fire]]a. U filmu se pojavljuju i neke pjesme koje su se pojavile u filmu ''[[Tko je ovdje lud?]]'', uključujući &quot;Didn't Leave Nobody But the Baby&quot; i &quot;I'll Fly Away&quot;. Klavirska skladba koju uči Benjamin i reprizira na kraju filma je ''Bethena: A Concert Waltz'' [[Scott Joplin|Scotta Joplina]].

== Kino distribucija ==

Premijera ''Neobične priče o Benjaminu Buttonu'' zakazana je za svibanj 2008.,&lt;ref&gt;{{cite news |author=Julie E. Washington |title=Arts &amp; Entertainment Weblog |publisher=The Plain Dealer |date=2006-09-22}}&lt;/ref&gt; ali je odgođena za 26. studenog 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/films.php?id=20703 |title=The Curious Case of Benjamin Button |publisher=ComingSoon.net |accessdate=2007-06-26 |archive-date=10. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210180958/http://www.comingsoon.net/films.php?id=20703 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Datum premijere ponovno je odgođen za 25. prosinca 2008. u [[SAD]]-u, 16. siječnja 2009. u [[Meksiko|Meksiku]], 6. veljače 2009. u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]&lt;ref&gt; {{Citiranje weba |url=http://www.cinepolis.com.mx |title=Arhivirana kopija |access-date=31. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151205134121/http://www.cinepolis.com.mx/ |archive-date=5. prosinca 2015. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; http://uk.imdb.com/title/tt0421715/releaseinfo&lt;/ref&gt; i 6. ožujka 2009. u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].

=== Kritike ===

Film je pobrao uglavnom pozitivne kritike. Prema podacima od 24. siječnja 2009. na [[Rotten Tomatoes]]u, 72 posto kritičara od njih 169 se izjasnilo pozitivno o filmu.&lt;ref&gt;http://www.rottentomatoes.com/m/curious_case_of_benjamin_button/&lt;/ref&gt; Prema [[Metacritic]]u, film prosječno ocijenjen sa 70/100 na temelju 36 recenzija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/benjaminbutton2008 |title=The Curious Case of Benjamin Button |publisher=Metacritic |access-date=31. siječnja 2009. |archive-date=9. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209024050/http://www.metacritic.com/film/titles/benjaminbutton2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Todd McCarthy]] iz ''[[Variety]]ja'' pozitivno je ocijenio film, nazvavši ga &quot;više nego zadovoljavajućim obrokom hollywoodskog pripovijedanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.variety.com/review/VE1117939098.html?categoryid=2880&amp;cs=1 |title=The Curious Case of Benjamin Button |first=Todd |last=McCarthy |work=Variety |date=2008-11-23 |accessdate=2008-11-24}}&lt;/ref&gt; [[Peter Howell]] iz ''[[The Toronto Star]]a'' kaže: &quot;Rečeno je kako nepregledan život nije vrijedan življenja. ''Neobična priča o Benjaminu Buttonu'' sugerira dodatak: život naopačke može biti daleko ispunjeniji...&quot; i opisuje film kao &quot;magičnu i dirljivu priču o čovjeku koji punim plućima živi život unatrag&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thestar.com/article/557926 |title=The Curious Case of Benjamin Button: Moviemaking at its best |author=Peter Howell |publisher=The Toronto Star |date=2008-12-24}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Honeycutt]] iz ''[[The Hollywood Reporter]]a'' smatrao je kako je film &quot;odlično snimljen i odigran od strane Brada Pitta u njegovoj najimpresivnijoj izvedbi do danas.&quot; Honeycutt je hvalio Fincherovu režiju filma i naglasio kako &quot;fotografija izvanredno spaja paletu zemljanih boja s neophodnim kompjuterski generiranim slikama i drugim vizualnim efektima koji se spajaju u jedno u magičnoj prošlosti.&quot; Honeycutt kaže kako je ključna misao o Benjaminu Buttonu ta da je &quot;intimni spektakl o ljubavi i gubitku koji je čisti filmski doživljaj.&quot;&lt;ref name=&quot;THR&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/television/reviews/article_display.jsp?&amp;rid=11986 |title=Film Review: The Curious Case of Benjamin Button |first=Kirk |last=Honeycutt |work=The Hollywood Reporter |date=2008-11-24 |accessdate=2008-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115151418/http://www.hollywoodreporter.com/hr/television/reviews/article_display.jsp?&amp;rid=11986 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;

[[Joe Morgenstern]] iz ''[[The Wall Street Journal]]a'' bio je oduševljen filmom te rekao &quot;''Benjamin Button'' je u potpunosti vizionarsko djelo.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://online.wsj.com/article/SB123015087021633387.html |title='Button' Bends Time Into Grand Fable |publisher=Wall Street Journal |author=Joe Morgenstern |accessdate=2009-01-01}}&lt;/ref&gt; [[Rex Reed]] iz ''[[The New York Observer]]a'' opisuje ''Neobičnu priču o Benjaminu Buttonu'' kao monumentalno postignuće - ne samo jedan od najboljih filmova godine, nego jedan od najboljih filmova ikad snimljenih&quot;. Dodaje kako je &quot;briljantno režiran i odglumljen, raskošno snimljen i beskrajno fascinantan.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.observer.com/2008/o2/thank-you-santy-brad-leo-cate-and-kate |title=Thank You, Santy, for Brad, Leo, Cate and Kate |publisher=New York Observer |author=Rex Reed |accessdate=2009-01-01 |archive-date=29. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129185445/http://www.observer.com/2008/o2/thank-you-santy-brad-leo-cate-and-kate |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[A.O. Scott]] iz ''[[The New York Times]]a'' je izjavio: &quot;''Neobična priča o Benjaminu Buttonu'', više od dva i pol sata dug, uzdiše žudnjom i kipti intrigom dok istražuje filozofske zagonetke i emocionalne paradokse stanja svojih protagonista u duhu koji više duguje [[Jorge Luis Borges|Jorgeu Luisu Borgesu]] nego Fitzgeraldu.&quot; Scott je pohvalio redatelja Davida Finchera i napisao &quot;Gradeći na prednostima pionira kao što su [[Steven Spielberg]], [[Peter Jackson]] i [[Robert Zemeckis]]... g. Fincher je digitalnom snimanju dodao dimenziju delikatnosti i ljupkosti.&quot; Scott dodaje: &quot;Iako stoji na ramenima prekretnica kao što su ''[[Specijalni izvještaj (2002)|Specijalni izvještaj]]'', ''[[Gospodar prstenova]]'' i ''[[Forrest Gump (1994)|Forrest Gump]]'', ''Benjamin Button'' bi mogao biti najblistaviji hibrid do sada, baš zato što je najprofinjeniji.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://movies.nytimes.com/2008/12/25/movies/25butt.html?partner=Rotten%20Tomatoes&amp;ei=5083 |title=Movie Review: The Curious Case of Benjamin Button (2008) |publisher=The New York Times |author=A.O. Scott |accessdate=2009-01-01}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, [[Anne Hornaday]] iz ''[[The Washington Post]]a'' kaže: &quot;Ne može se pobiti velika ambicija i tehnička odvažnost ''Neobične priče o Benjaminu Buttonu''. Manje je jasno je li to sve čime zaslužuje svoj napuhani osjećaj samovažnosti...&quot; te dodaje &quot;Previše igra na sigurno kad bi trebao trebao pokazati svoju drugu stranu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/gog/movies/the-curious-case-of-benjamin-button,1144213.html |title=The Curious Case of Benjamin Button |publisher=The Washington Post |author=Anne Hornaday |accessdate=2009-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121108191355/http://www.washingtonpost.com/gog/movies/the-curious-case-of-benjamin-button,1144213.html |archivedate=8. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Kimberley Jones]] iz ''[[Austin Chronicle]]a'' pokopala je film i rekla, &quot;Fincher nam prodaje prelijepe vitke filmske zvijezde koje se igraju u postelji i naziva to velikom ljubavlju. Nisam nasjela na to ni na trenutak.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Calendar/Film?Film=oid%3A716015 |title=Film Listings - The Curious Case of Benjamin Button |publisher=Austin Chronicle |author=Kimberley Jones |accessdate=2009-01-01}}&lt;/ref&gt;

[[Roger Ebert]] iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' dao je filmu dvije i pol zvjezdice, rekavši kako je &quot;veličanstveno snimljen film temeljen na beskrajno promašenoj premisi.&quot; Objašnjava kako &quot;premisa filma odbacuje svaku vezu, svako prijateljstvo i romansu čini ispraznim, i pljuje, ne u lice sudbine, nego unatrag u ponor vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20081223/REVIEWS/812239995 |title=The Curious Case of Benjamin Button |publisher=Chicago Sun-Times |author=Roger Ebert |accessdate=2009-01-01 |archive-date=24. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081224140846/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20081223%2FREVIEWS%2F812239995 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Arsen Oremović]] je također u svojoj recenziji zapisao da je film precijenjen: &quot;Unatoć pompi koja film trenutno prati, možemo se samo pitati kako bi priča izgledala u rukama hrabrijeg i radoznalijeg redatelja. Davida Finchera ne možemo optužiti da nema i takvih karakteristika, ali ovim je filmom ušao s Hollywoodom u previše očit zagrljaj kompromisa i blagostanja, a među koje svakako spadaju i Oscari...U usporedbi s filmovima &quot;[[Forrest Gump (1994)|Forrest Gump]]&quot;, &quot;[[Dobro došli, gospodine Chance]]&quot; i drugim izvrsnim filmovima o neobičnim ljudskim stanjima kroz koja se progovara o svakodnevici, sudbina Benjamina Buttona odrađena je previše obično, a sadržajnog nijansiranja nema jer Fincher više vremena troši na tržišne akcijske scene bitki na moru nego na unutarnje Buttonove borbe.&quot;&lt;ref&gt;[[Večernji list]]; 7.2.2009.; Obzor, str. 45&lt;/ref&gt;

=== Top deset ljestvice ===

Film se pojavio na mnogim ljestvicama deset najboljih filmova 2008. raznih kritičara.&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/awards/2008/toptens.shtml |title=Metacritic: 2008 Film Critic Top Ten Lists |publisher=Metacritic |accessdate=2009-01-11 |archive-date=24. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100224083805/http://www.metacritic.com/film/awards/2008/toptens.shtml |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema Movie City News, film se pojavio na 79 različitih top deset ljestvica od 286 ponuđenih popisa; šesta je pozicija najzastupljenija u slučaju ''Benjamina Buttona''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://moviecitynews.com/awards/2009/top_ten/00scoreboard.htm |year=2008 |author=David Poland |title=The 2008 Movie City News Top Ten Awards |accessdate=2009-01-25 |archive-date=21. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090121082159/http://moviecitynews.com/awards/2009/top_ten/00scoreboard.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema CriticsTop10, film se pojavio na 136 top deset popisa filmskih kritičara, s 12 prvih pozicija; 6. je po broju pojavljivanja na top deset ljestvicama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://criticstop10.com/ |title=Best of 2008 |publisher=CriticsTop10}}&lt;/ref&gt;

{{Col-begin}}
{{Col-2}}
*1st - [[Michael Sragow]], ''[[The Baltimore Sun]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*1st - [[Ben Lyons]], ''[[At the Movies]]''
*3rd - [[Joe Morgenstern]], ''[[The Wall Street Journal]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*3rd - Kirk Honeycutt, ''[[The Hollywood Reporter]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*5th - Frank Scheck, ''[[The Hollywood Reporter]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*5th - [[Lou Lumenick]], ''[[New York Post]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
{{Col-2}}
*6th - [[James Berardinelli]], ReelViews&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*6th - [[Kyle Smith]], ''[[New York Post]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*6th - [[Richard Corliss]], ''TIME''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*8th - Stephen Farber, ''[[The Hollywood Reporter]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
*9th - Rene Rodriguez, ''[[The Miami Herald]]''&lt;ref name=&quot;mctop08&quot;/&gt;
{{Col-end}}

=== Box office ===

Film se prvog dana prikazivanja našao na drugoj poziciji iza filma ''[[Marley i ja (2008)|Marley i ja]]''. U Sjevernoj Americi se počeo prikazivati u 2,988 kina uz početnu zaradu od 11,871,831 dolara, što je u prosjeku 3,973 po kinu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=daily&amp;id=curiouscaseofbenjaminbutton.htm |title=The Curious Case of Benjamin Button (2008) - Daily Box Office Results |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2008-12-30}}&lt;/ref&gt; Međutim, tijekom prvog vikenda, film je pao na treću poziciju iza ''Marley i ja'' i ''[[Priče za laku noć (2008)|Priče za laku noć]]'' sa zaradom od 26,853,816 dolara u 2,988 kina uz prosječnu zaradu od 8,987 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?yr=2008&amp;wknd=52&amp;p=.htm |title=Weekend Box Office Results from December 26-28, 2008 |date=2008-12-28 |accessdate=2008-12-30 |publisher=Box Office Mojo}}&lt;/ref&gt; Prema podacima od 23. siječnja 2009. ukupna zarada u domaćim kinima iznosi 106,729,000 dolara, a u stranim 14,000,000 uz ukupni dohodak od 120,729,000 dolara.&lt;ref name=&quot;BOXOFF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=curiouscaseofbenjaminbutton.htm |title=The Curious Case of Benjamin Button |accessdate=2009-01-15 |publisher=Box Office Mojo}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.benjaminbutton.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090131212910/http://www.benjaminbutton.com/ |date=31. siječnja 2009. }}
* {{imdb naslov|id=0421715|naslov=Neobična priča o Benjaminu Buttonu}}
* {{rotten-tomatoes|id=curious_case_of_benjamin_button|title=Neobična priča o Benjaminu Buttonu}}
* {{mojo title|id=0421715|title=Neobična priča o Benjaminu Buttonu}}

[[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]]
[[Kategorija:Fantastični filmovi]]

[[Kategorija:Filmovi o Prvom svjetskom ratu‎]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu‎]]
[[Kategorija:Povijesni filmovi]]
[[Kategorija:Romantični dramski filmovi]]</text>
      <sha1>cfmj52icqz560hv53l6bt09kkj29926</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis etnonima T</title>
    <ns>102</ns>
    <id>190797</id>
    <revision>
      <id>7624095</id>
      <parentid>6884720</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:37:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>Slika Turkman_girl_in_national_dress.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd</comment>
      <origin>7624095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2706" sha1="h4gnupy4ickhxh68k36x80rgwj64ej3" xml:space="preserve">{{Popis etonima}}

== T ==
| [[T'en]] 
| [[Zlatni Palaungi|Ta-ang]]
| [[Tadžici]] 
| [[Tai]]
| [[Ya|Tai Ya]] 
| [[Tajski narodi|Tai-Kadai]]
| [[Tajski narodi]]
| [[Talijani]] 
| [[Tama (sudanski narod)|Tama‎]]
| [[Tangshuri]]
| [[Doutai|Taori-So]]
| [[Tasmanski Aboridžini]]
| [[Tatari]]
| [[Tày]]
| [[Te Roroa]]‎
| [[Temne]] 
| [[T'en|Ten]]
| [[Terjuhane]] 
| [[Thai]]
| [[Thai Nung]]
| [[Tharawal]]
| [[Tày|Tho]]
| [[Tjambarupingu|Tchambarupi]]
| [[Tibetski narodi]]
| [[Tibetsko-burmanski narodi]] 
| [[Tigré]]
| [[Tikopijci]] 
| [[Tiu]] 
| [[Tjambarupingu|Tjambarpoing]]
| [[Tjambarupingu]] 
| [[Tofalari]]
| [[Tokelauci]]
| [[Doutai|Tolitai]]
| [[Torres Strait otočani‎]]
| [[Toski]]
| [[Tračani]] 
| [[Transnovogvinejski narodi]]
| [[Trarza]] 
| [[Tregâmi]]
| [[Tsakoni]]
| [[Rukai|Tsalisen]]
| [[Tu]]
| [[Tuarezi]]
| [[Tuat Berberi]]
| [[Tugomirići]] 
| [[Tugutil]]
| [[Tulao]]
| [[Tungusko-Mandžurski narodi]]  
| [[Tuniški Arapi]]‎
| [[Tunni]] ‎ 
| [[Turci]] 
| [[Turski narodi]] 
| [[Tuvinci|Tuva]] 
| [[Tuvaluanci]]
| [[Tuvinci|Tuvanci]] 
| [[Tuvinci]]

&lt;gallery&gt;
Datoteka:A Tajikistani man.jpg|[[tadžici|Tadžik]]
Datoteka:Tajikistan gold teeth.jpg|Tadžikistanka sa zlatnim zubima
Datoteka:Tajik003.jpg|Tadžici
Datoteka:Yunnan Tai woman.jpg|[[Tai]]-žena, Yunnan
Datoteka:Tamil brahmin couple circa 1945.jpg|Par [[tamili|Tamila]], Madras, Indija.
Datoteka:Tamil girl in pavadai.jpg|Tamilska djevojčica u [[pavadai]]ju (nose ga samo djevočice do 15 godina)
Datoteka:Truganini and last 4 tasmanian aborigines.jpg|[[Tasmanci]] (posljednja 4 Tasmanca)
Datoteka:Azerbaijani woman from Shusha in silk national garments.jpg|[[tatari|Tatarka]] iz Shusha
Datoteka:MinusinskTatars.jpg|Tatari iz Minusinska
Datoteka:Er nd 3014 Thao.jpg|[[Thao]] [[tajvanci|Tajvanac]] sa jezera Sun Moon
Datoteka:Urville-Patagonians2.jpg|Tehuelche (Patagonci)
Datoteka:Thao people by Torii n7228.jpg|Narod Thao, Tajvan
Datoteka:Tharu man on our front porch.jpg|[[Tharu]] (muškarac)
Datoteka:Feleti Sevele (crop).jpg|[[tonganci|Tonganac]] (premijer Dr. Feleti Sevele)
Datoteka:Tsou youth of Taiwan (pre-1945).jpg|Mladi [[Tsou]], Tajvan
Datoteka:Niqab on Tuareg.jpg|[[tuarezi|Tuareg]] (običaj je da muškarci sakrivaju usta).
Datoteka:Targui.jpg|Tuareg
Datoteka:Tuareg2.JPG|Tuareg sa Hoggara, nosi turban indigo-boje.
Datoteka:ToucouleuresBoundou.jpg|[[Tukulor]]
Datoteka:P270a Drunken Tungus at Vorogovo.jpg|[[tunguzi|Tunguz]]

Datoteka:Turkana01.jpg|[[Turkana]]
Datoteka:Turkmen man with camel.jpg|[[turkmeni|Turkmen]] sa devom
Datoteka:Turkmen woman.jpg|Turkmenska žena
Datoteka:Tuvans.jpg|Tuvinac
Datoteka:Tuvans - Horse riding.jpg|Tuvinci na konjima
&lt;/gallery&gt;

[[Kategorija:Narodi svijeta]]</text>
      <sha1>h4gnupy4ickhxh68k36x80rgwj64ej3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Tordinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>194111</id>
    <revision>
      <id>7624138</id>
      <parentid>7447210</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:12:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7639" sha1="egcagsn6yzzz12o8jkxqptowxt9y6f2" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Nikola Tordinac
| boja           = 
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[5. prosinca]] [[1858.]]
| mjesto rođenja = [[Đakovo]]
| smrt           = [[21. veljače]] [[1888.]]
| mjesto smrti   = Đakovo
| zanimanje      = Književnik, svećenik i sakupljač narodnog blaga
| nacionalnost   = Hrvat
| period pisanja = 
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Nikola Tordinac''' ([[Đakovo]], [[5. prosinca]] [[1858.]] – Đakovo, [[21. veljače]] [[1888.]]) [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]], svećenik i sakupljač narodnog blaga.

== Životopis ==

Nikola Tordinac je rođen 5. prosinca 1858. godine u Đakovu od oca Ivana, obrtnika, i majke Terezije Josipović, rodom iz [[Pečuh]]a. Umro je u Đakovu 21. veljače 1888., a 22. veljače je sahranjen na đakovačkom groblju, u zajedničkoj grobnici s Jurjem Tordrincem. Iako mnogi autori pišu o njemu kako je iza sebe ostavio neveliko i nedovršeno djelo, činjenica je da zapravo da mu opus, u odnosu na njegove suvremenike i nije malen: pisao je pjesme, crtice, pripovijesti, oglede, feljtone, putopise, obilno je prevodio s njemačkog jezika, sakupljao je usmene tvorevine i etnografsku građu. Kako mnogo od toga nije za života objavljeno u zasebnim knjigama tek se danas može vidjeti kako je Tordinac zapravo stvorio značajan i nezaobilazan opus.   
Kao šestogodišnji dječak s roditeljima putuje u Sarajevo i Derventu, – tada još tursku Bosnu – gdje mu je otac radio kao stolarski poduzetnik. Taj boravak od svega pet godina neizmjerno je snažno dojmio dječaka i bio presudan za njegovu budućnost i književni i sakupljački rad. Osnovnu je školu završio u Đakovu, gimnaziju u Vinkovcima. U književnosti se javlja kao [[pjesnik]] – svoje stihove šalje 1875. vinkovačkom Narodnjaku i senjskom Radiši, ali je najviše traga ostavio kao pripovjedač, putopisac i sakupljač narodnog blaga. 

== Književni rad ==

U jesen 1877. stupio je u đakovačko sjemenište, gdje postaje predsjednik Zbora duhovne mladeži. Pod pseudonimom „Staparić” javlja se u [[Obzor (Zagreb, 1871.)|Obzoru]] i [[Pozor (Zagreb, 1881.)|Pozoru]] u čiji podlistak šalje zanimljive dopise, najčešće vlastite pripovijetke i prijevode s njemačkog jezika. Značajna mu je suradnja i u vukovarskom [[Sriemski Hrvat|Sriemskom Hrvatu]] u kojem među ostalim objavljuje prvi svjetski prijevod [[Karl May|Karla Maya]]. Smatralo se da je prvi prijevod objavljen 1881. u časopisu Le Monde u Parizu. Mirko Ćurić otkrio je, a Hans Dieter Steinmetz iz Muzeja Karla Maya u Njemačkoj potvrdio kako je Tordinac objavio još 1880. prijevod novele ''Tree carde monte'' u časopisu [[Sriemski Hrvat]] [[1880.]]&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/320453/4/Glas-Slavonije-otkrio-je-prvi-Tordincev-prijevod-Karla-Maya-u-svijetu Glas Slavonije, Glas Slavonije otkrio je prvi, Tordinčev prijevod Karla Maya u svijetu!] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 20. prosinca 2016., pristupljeno 7. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Poput velikog broja mladih talentiranih Hrvata, i Nikola Tordinac je već tada, pa sve do svoje smrti, uživao u dobročiniteljskoj ruci [[Josip Juraj Strossmayer|biskupa Strossmayera]] i svog rođaka Jurja Tordinca kojem posvećuje svoju jedinu za života objavljenu knjigu ''Seoske bajke i bajalice''. Biskup Strossmayer zaredio ga je 19. rujna 1883. za svećenika Đakovačke ili Bosanske biskupije. U Rimu je studirao pravo na Apolinaru do 1885. Vrativši se u Đakovo postaje profesor filozofije (na Liceju) (1885. – 1888.), i [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Umire od sušice nakon neuspješnog liječenja 21. veljače 1888. u Đakovu, iako u mnogim izdanjima pogrešno piše kako je umro u austrijskom Gleichenberu, jer se u tom mjestu neko vrijeme liječio. Iza njega je ostalo nekoliko započetih proznih djela koja su danas, nažalost, izgubljena. 
Tordinčev književni opus čine za života objavljene dvije knjige - Hrvatske narodne pjesme i pripoviedke iz Bosne i Seoske bajke i bajalice te posmrtni naslovi, te do 1986. djelomična izdanja njegovih uknjiženja u književnim antologijama, zbornicima, pregledima. Od tih izdanja najznačajnije je ono objavljeno dvije godine nakon smrti Odabrane crtice i pripoviesti/ s uvodom o Nikoli Tordincu (Matica hrvatska, Zagreb, 1890.). 
Nakon gotovo devet desetljeća u Mađarskoj je objavljena nova samostalna knjiga Nikole Tordinca Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijetke iz Pečuha i okolice, (Budimpešta, 1986.) koju su priredili Đuro Franković i Đuro Šarošac, a uredio Živko Mandić te koja je bogato opremljena fotografijama i reprodukcijama Andrasfaluvyja Bertalana. Od tog izdanja polako raste interes za Tordinca tako da sada njegova bibliografija bilježi već jedanaest različitih izdanja.

== Djela ==

* Hrvatske narodne pjesme i pripoviedke iz Bosne (Vukovar 1883., 1884.), 
* Seoske bajke i bajalice (Đakovo, 1885.)
* Odabrane crtice i pripoviesti/ s uvodom o Nikoli Tordincu (Matica hrvatska, Zagreb, 1890.) 
* Stoljeća Hrvatske književnosti/Djela [Ivan] Perko-vac, [Janko] Jurković, [Vilim] Korajac, [Franjo] Ciraki, [Nikola] Tordinac ; [priredio Dubravko Jelčić, Davor Kapetanić, Ivo Frangeš] (Zagreb, 1968).
* Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijetke iz Pečuha i okolice / [priredio] Đuro Franković i Đuro Šarošac, uredio Živko Mandić, (Budimpešta, 1986.).  
* Crtice i pripovijesti/ priredio i pogovor napisao Mirko Hunjadi (Vinkovci, 1993., &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;1994.)
* Žepče i njegova okolica  - putna crta od Staparića - Nikole Tordinca iz 1882., prir. Ljiljana Grbelja i Franjo Marić (Ekološki glasnik, Zagreb 1998.)
* Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijetke iz Pečuha i okolice /Seoske bajke i baja-lice – crtice, uredili Đuro Franković i Mirko Ćurić, (Đakovo/Pečuh, 2010) 
* Seoske bajke i bajalice – crtice, Sabrana djela, knjiga 1. priredio Mirko Ćurić, (Đakovo 2012.) 
* Nikola Tordinac/ Karl May: Three carde monte,  Sabrana djela, knjiga 2. priredio Mirko Ćurić, (Đakovo 2012.) 
* Greševo, Sabrana djela, knjiga 3, priredio Mirko Ćurić (Đakovo 2013.)
** Nikola Tordinac: Djakovačke uspomene, Sabrana djela knjiga 4. priredio Mirko Ćurić,  (Đakovo 2014.)
** Nikola Tordinac: Kožuh, priredio Mirko Ćurić,  Sabrana djela, knjiga 5. (Đakovo 2014.)
** Nikola Tordinac: Hrvatski narodni običaji Hrvata u Mađarskoj i Bosni i Hercegovini, šesta knjiga sabranih djela (Đakovo, 2019)
** Nikola Tordinac: Sabrane pjesme iz rukopisne baštine, sedma knjiga Sabranih djela Nikole Tordinca (Đakovo, 2020.
** Nikola Tordinac: Puška kobnica, osma knjiga sabranih djela Nikole Tordinca (Đakovo, 2021)
  
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik49i.pdf Hrv. glasnik br.49/2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305220805/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik49i.pdf |date=5. ožujka 2016. }} O sakupljačkom radu [[Nikola Tordinac|Nikole Tordinca]], 4. prosinca 2008. 
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=1719504&amp;no=60 Hrv. riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (poveznica iz 2008., neaktivna)

{{GLAVNIRASPORED:Tordinac, Nikola}}

[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]</text>
      <sha1>egcagsn6yzzz12o8jkxqptowxt9y6f2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nibachis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>195555</id>
    <revision>
      <id>7624118</id>
      <parentid>7071596</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:22:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="749" sha1="nm8vgria2vvwm9vbmv98ln6icp55jnq" xml:space="preserve">'''Nibachis''' /ime možda prema poglavici/, jedna od starih skupina pravih [[Algonquin]] Indijanaca koji su u vrijeme dolaska [[Samuel de Champlain|Samuela Champlaina]] (u lipnju [[1613.]]) živjeli uz istočnu obalu jezera [[Muskrat Lake]] blizu današnjeg [[Cobden]]a, u [[Kanada|kanaskoj]] provinciji [[Ontario]].&lt;ref&gt;[http://www.aaanativearts.com/article796.html Who were the Algonquian and who are they now ?]&lt;/ref&gt; Prema Champainu uzgajali su [[kukuruz]] i bavili se [[ribolov|ribarenjem]].&lt;ref&gt;[http://host311.evolutra.com/cmc/exhibitions/cmc/archeo/kichisibi/sylvicole/enibachi.shtml Nibachis' Fields] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Algonquin]]
[[Kategorija:Kanadski Indijanci]]</text>
      <sha1>nm8vgria2vvwm9vbmv98ln6icp55jnq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miričina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>209385</id>
    <revision>
      <id>7623840</id>
      <parentid>7102652</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2226" sha1="a53yw1ee68g9mwj7ahsd02ensxdefez" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime          = Miričina
|slika        = 
|slika_širina = 
|slika_opis   = 
|entitet      = fbih
|regija       = 
|županija     = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|općina       = [[Gračanica]]
|nadvisina    = 
|lat          = 44.64
|long         = 18.42
|position     = right
|brojstan     = 2.517
|domaćinstva  = 
|pošta        = 
|pozbroj      = 
}}
'''Miričina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Gračanica]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Povijest ==
U nekim povijesnim dokumentima koji datiraju s početka 17. stoljeća, u Miričini je jedna katolička župa, najvjerojatnije s manjom crkvom.&lt;ref&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-2.pdf Gračanički glasnik 21] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170829023757/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-2.pdf |date=29. kolovoza 2017. }} Rusmir Djedović: ''Ratiš kao značajno islamsko-bogumilsko dovište-molitvište Sjeverne i Sjeveroistočne Bosne'', str. 17 (pristupljeno 28. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

==Stanovništvo==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Miričina'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|2.391 (94,99%) 
|2.137 (94,05%)
|1.961 (98,94%)
|-
|'''Hrvati'''
|8 (0,31%)
|5 (0,22%)
|3 (0,15%)
|-
|'''Srbi''' 
|7 (0,27%) 
|12 (0,52%)
|6 (0,30%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|56 (2,22%)
|103 (4,53%)
|1 (0,05%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|55 (2,18%)
|15 (0,66%)
|11 (0,55%)
|-
|'''ukupno'''
|'''2.517'''
|'''2.272'''
|'''1.982'''
|}

==Izvori==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Gračanica}}

[[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]]</text>
      <sha1>a53yw1ee68g9mwj7ahsd02ensxdefez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikica Barić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>213973</id>
    <revision>
      <id>7624123</id>
      <parentid>6215729</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:41:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1515" sha1="515nk9uiiwnzzbyptwjdzov1cnja2zw" xml:space="preserve">'''Nikica Barić''' ([[Zagreb]], [[1975.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[povjesničar]].

== Životopis ==
Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je [[1999.]] godine [[povijest]] i [[engleski jezik]], magistrirao je 2002. godine, doktorirao dvije godine poslije temom &quot;Republika Srpska Krajina: 1990. – 1991. – 1995. (secesija, glavne značajke, slom)&quot;. Od [[2007.]] godine urednikom je ''[[Časopis za suvremenu povijest|Časopisa za suvremenu povijest]]''.

== Djela ==
* ''Ustroj kopnene vojske domobranstva NDH, 1941. – 1945.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-6324-38-5}}
* ''Srpska pobuna u Hrvatskoj: 1990. – 1995.'', Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-212-249-4}}
* ''Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat'', Zagreb, Hrvatski inistitut za povijest i Školska knjiga, 2006. (suautori: [[Davor Marijan]], [[Zdenko Radelić]], [[Albert Bing]] i [[Dražen Živić]])&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&amp;rad=276410 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 276410] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 25. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;
* ''Ustaše na Jadranu: uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012., {{ISBN|978-953-7840-11-2}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biog-pov}}

{{GLAVNIRASPORED:Barić, Nikica}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]</text>
      <sha1>515nk9uiiwnzzbyptwjdzov1cnja2zw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michael Beasley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>218416</id>
    <revision>
      <id>7623776</id>
      <parentid>7459730</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8469" sha1="jquj5jf7ifdjyxmlodmo207vxbyy74y" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Michael Beasley
|slika          = Michael Beasley Heat.jpg
|slika_širina   = 
|slika_opis     = Beasley u dresu [[Miami Heat]]a
|država         = {{Z+X|SAD}}
|nadimak        = ''BEASTley''&lt;br /&gt;''B-Easy''
|datum_rođenja  = [[9. siječnja]] [[1989.]]
|mjesto_rođenja = {{SAD grad|Frederick|Maryland}}
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[krilni centar]]
|visina         = 2,08
|težina         = 111
|sveučilište    = [[Sveučilište Kansas State|Kansas State]]
|draft          = 1. krug (2. ukupno), [[NBA Draft 2008.|2008.]]&lt;br /&gt;[[Miami Heat]]
|karijera       = 2008.-
|liga           = [[National Basketball Association|NBA]]
|klub           = [[Los Angeles Lakers ]]
|broj           = 8
|bivši_klubovi  = [[Miami Heat]] (2008.-2010.) &lt;br /&gt; [[Minnesota Timberwolves]] (2010.-2012.)
|nagrade        = [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie prva petorka]] [[NBA 2008./09.|2009.]]
|medalje        = 
}}
'''Michael Paul Beasley Jr.''' ({{SAD grad|Frederick|Maryland}}, [[9. siječnja]] [[1989.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Miami Heat]]a. Izabran je u 1. krugu (2. ukupno) [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2008.|2008.]] od strane [[Miami Heat]]a.

== Rani život ==
Beasley je rođen u [[Frederick, Maryland|Fredericku]], u saveznoj državi [[Maryland]]. U četiri godine promijenio je čak četiri škole. Na posljednjoj godini imao je prosjek od 28 poena i 16 skokova. Bio je član McDonald's All-American momčadi i američke U-18 reprezentacije na FIBA Americas U-18 prvenstvu u [[San Antonio|San Antoniju]] [[2006.]] godine. U prosjeku je postizao 13.7 poena i 8.3 skokova po utakmici. 

== Sveučilište ==
[[Datoteka:Beasley kstate.JPG|mini|lijevo|170px|Beasley u dresu [[Kansas State]]a]]
Beasleya je Rivals.com uoči sezone označio kao najboljeg freshmana godine. Na sveučilištu [[Sveučilište Kansas State|Kansas State]] proveo je samo jednu godinu. U sezoni 2007./08. pokazao se kao dominantan krilni centar NCAA lige. Bio je treći strijelac (26.2) i prvi skakač (12.4) lige. Beasley je fantastičnu sezonu završio s prosjekom od 26.5 poena, 12.4 skokova, šutirao je 53.5 posto iz igre. 
[[Datoteka:Michael Beasley.jpg|mini|lijevo|170px|Beasley zakucava protiv [[Washington Wizards|Wizardsa]].]]
Bio je najzaslužnijih što je Kansas igrao Final Four NCAA prvenstva, a dobio je i priznanje u All-American prvu petorku. U visokoj domaćoj pobjedi Kansas Statea nad Sacramento Stateom 94:63, Beasley je za 31 minutu u igri upisao 32 poena i čak 24 skoka te po broju skokova oborio rekord konferencije Big 12. Najviše je dosad skokova ubilježio [[Kevin Durant]], koji je na Texasu u sezoni 2006./07. jednom uspio uhvatiti 23 lopte.

== NBA ==
Beasley je izabran kao drugi izbor [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2008.|2008.]] od strane [[Miami Heat]]a.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=680&amp;Itemid=65 Rose prvi, Beasley drugi, Tomić 44.]&lt;/ref&gt; Unatoč ozljedi prsne kosti u debiju protiv [[Chicago Bulls]]a postigao je 28 poena (9/21) za 23 minute.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=749&amp;Itemid=65 NBA kamp: Beasley bolji od Rosea]&lt;/ref&gt; Nakon završetka Ljetne lige bio je drugi skakač i treći strijelac natjecanja. 

Dana [[3. rujna]] [[2008.]], Beasley je zajedno s [[Mario Chalmers|Mariom Chalmersom]] i [[Darrell Arthur|Darrellom Arthurom]] bio uključen u incident u Rookie Transition Programu. Naime, oni su pronađeni u svojim hotelskim sobama s marihuanom. Morali su platiti svatko kaznu u iznosu od 20,000 američkih dolara. [[18. rujna]] [[2008.]], NBA je objavila je da će Beasley morati isplatiti kaznu od 50,000 američkih dolara zbog sudjelovanja u incidentu i zbog odbijanja davanja pomoći i suradnje u provođenju istrage toga problema.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1188&amp;Itemid=65 Michael Beasley upao u probleme]&lt;/ref&gt; Beasley je u prvoj predsezonskoj NBA utakmici protiv [[Detroit Pistons]]a postigao 16 koševa i 6 skokova.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1310&amp;Itemid=65 Hornetsi i Pistonsi pobjedama otvorili predsezonu]&lt;/ref&gt; U sljedećim utakmica postizao je 21 koš i 7 skokova,&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1336&amp;Itemid=65 Ozljeda Cartera u pobjedi Netsa ]&lt;/ref&gt; 14 koševa i 6 skokova&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1399&amp;Itemid=65 Zahuktava se predsezona u NBA ligi ]&lt;/ref&gt; i 19 koševa i 9 skokova.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1440&amp;Itemid=65 Povratak Bryanta za pobjedu L.A. Lakersa ]&lt;/ref&gt; U otvaranju sezone [[NBA 2008./09.|2008./09.]], Beasley je postigao 9 koševa u porazu od [[New York Knicks]]a. Utakmicu karijere odigrao je protiv istoimenog kluba, kada je u pobjedi 122:105 postigao 28 koševa i 16 skokova.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/wade-zabio-55-koseva-cavsi-razbili-celticse Wade zabio 55 koševa, Cavsi razbili Celticse] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Izabran je u [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie prvu petorku]], a sudjelovao je u [[Rookie Challenge]]u na All-Star vikendu 2009. godine. S 29 poena predvodio je momčad novaka u porazu 122:116 od igrača s jednogodišnjim iskustvom igranja u NBA ligi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportalica.net/kosarka/Kevin_Durant_ubacio_46_poena_za_pobjedu_Sophomoresa-3106 |title=Kevin Durant ubacio 46 poena za pobjedu Sophomoresa |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221183829/http://sportalica.net/kosarka/Kevin_Durant_ubacio_46_poena_za_pobjedu_Sophomoresa-3106 |archive-date=21. veljače 2009. |access-date=28. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; U prosjeku je prvoj sezoni postizao 13.9 poena, 5.4 skokova i jednu asistenciju.

== Izvan terena ==
Nakon što je na svojem [[Twitter]] profilu Beasley [[21. kolovoza]] [[2009.]] objavio zabrinjavajuću poruku: &quot;Ne znam zašto osjećam da je cijeli svijet protiv mene. Ne mogu pobjeđivati da bih gubio. Osjećam da sve to više nije vrijedno življenja. Gotov sam!&quot;, Miami Heat odlučio ga je proslijediti na rehabilitacijski program u zasad nepoznatu teksašku kliniku u Houstonu.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3041&amp;Itemid=65 Zvijezda Miami Heata suicidalan?]&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana pod psihijatrijskim nadzorom Beasley se natrag vratio u momčad Heata.&lt;ref&gt;[http://kosarka.hr/main.asp?dir=news&amp;newsid=29266 Beasley prošao krizu, vratio se u momčad]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== NBA statistika ==
=== Regularni dio ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2008./09.|2008./09.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Miami Heat|Miami]]
| 81 || 19 || 24.8 || .472 || .407 || .772 || 5.4 || 1.0 || .5 || .5 || 13.9
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 81 || 19 || 24.8 || .472 || .407 || .772 || 5.4 || 1.0 || .5 || .5 || 13.9
|}

=== Doigravanje ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Klub
!  Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2008./09.|2008./09.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Miami Heat|Miami]]
| 7 || 0 || 25.4 || .386 || .308 || .765 || 7.3 || 1.0 || .3 || 1.0 || 12.1
|-
| align=&quot;left&quot; | Ukupno
| align=&quot;left&quot; | 
| 7 || 0 || 25.4 || .386 || .308 || .765 || 7.3 || 1.0 || .3 || 1.0 || 12.1
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nba.com/playerfile/michael_beasley Profil] na NBA.com
*[http://sports.espn.go.com/ncb/player/profile?playerId=36671 Profil] na ESPN.com
*[http://draftexpress.com/viewprofile.php?p=605 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029062337/http://www.draftexpress.com/viewprofile.php?p=605 |date=29. listopada 2007. }} na DraftExpress.com
*[http://www.collegehoopsnet.com/new/story/michael_beasley_nba_draft_profile41817 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080801183807/http://www.collegehoopsnet.com/new/story/michael_beasley_nba_draft_profile41817 |date=1. kolovoza 2008. }} na Collegehoops.net

{{NBA draft 2008.}}

{{GLAVNIRASPORED:Beasley, Michael}}
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Krilni centri]]</text>
      <sha1>jquj5jf7ifdjyxmlodmo207vxbyy74y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napa (koža)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221962</id>
    <revision>
      <id>7624078</id>
      <parentid>6217161</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:29:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="810" sha1="doxabmoa554f21j5dclokx0mrwq4ucb" xml:space="preserve">'''Napa''' (nappa), vrsta obrađene ovčje, janjeće ili kozje kože koja se prvo obrađuje alaunskim postupkom, aluminijevim alaunom ili [[stipsa|stipsom]], tehnikom koja je poznata još iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], ili kromnim štavilom što je uvedeno tek [[1858.]]&lt;ref&gt;[http://www.lzmk.hr/Novi/izdanjeNaseNatuknica.aspx?id=60 Preradba životinjske kože] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; godine i danas je najčešći tip [[štavljenje|štavljenja]]. Ovaj postupak obrade omogućava da se napa može oprati u vodi poslije postupka štavljenja. Napa se koristi za pravljenje [[riukavice|rukavica]], torbi, cipela i [[odjeća|odjeće]].

Nappa se danas izrađuje od raznih [[koža]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva}}

[[Kategorija:Tekstil]]
[[Kategorija:Kožarska industrija]]</text>
      <sha1>doxabmoa554f21j5dclokx0mrwq4ucb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Najbolje godine (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>222266</id>
    <revision>
      <id>7624075</id>
      <parentid>7517170</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:15:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11175" sha1="cf0w6dwpg6gxgfunr4qpqhvboj7fxal" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
  | ime_serije = Najbolje godine
  | orig_naslov = 
  | slika = 
  | format_serije = [[sapunica]]
  | trajanje_epizode = cca 40 minuta
  | autor = [[Mladen Dizdar]]&lt;br&gt;[[Robert Orhel]]&lt;br&gt;[[Goran Rukavina]]&lt;br&gt;[[Kristijan Milić]]
  | glumci = [[Janko Popović Volarić]]&lt;br&gt;[[Katarina Radivojević]]&lt;br&gt;[[Marija Borić]]&lt;br&gt;[[Janko Rakoš]]
  | država = [[Hrvatska]]
  | tv_kuća = [[Nova TV]]
  | u_hrv = 
  | broj_sezona = 2
  | početak_serije = [[14. rujna]] [[2009.]]
  | kraj_serije = [[3. lipnja]] [[2011.]]
  | broj_epizoda = 318&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://mojatv.wordpress.com/2011/04/18/zadnja-klapa-najboljih-godina/ Zadnja klapa Najboljih godina]&lt;/ref&gt;
  | imdb_id = 1505260}}
'''Najbolje godine''' je bila popularna [[hrvatska]] [[sapunica]]. Glavni [[redatelj]]i su [[Mladen Dizdar]], [[Robert Orhel]], [[Goran Rukavina]] i [[Kristijan Milić]], dok je kreativni producent [[Milivoj Puhlovski]]. Serija je s emitiranjem krenula [[14. rujna]] [[2009.]] na programu [[Nova TV|Nove TV]]. Prikazivala je od [[ponedjeljak|ponedjeljka]] do [[četvrtak|četvrtka]] u 20.45 i [[petak|petkom]] u 20.00. Prikazuje se i u Bosni i Hercegovini na TV &quot;Program Plus&quot; (zajednički kanal ATV i NTV Hayat), u Sloveniji na Pop TV i u Srbiji na TV B92. Snimanja serije počela su početkom [[kolovoz]]a [[2009.]],a zbog velike gledanosti koju postiže u lipnju [[2010.]]&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/katarina-radivojevic-otkriva-tajne-nove-sezone-najboljih-godina.html Katarina Radivojević otkriva tajne nove sezone Najboljih godina]&lt;/ref&gt; nastavlja se snimanje druge sezone.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/showbizz/film-tv/proslava-zadnje-klape-najboljih-godina.html Vijest o 2. sezoni]&lt;/ref&gt; Sredinom [[travanj|travnja]] [[2011.]] pala je i posljednja klapa ''Najboljih godina''.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== O seriji ==
=== Radnja ===
'''SEZONA 1'''

Modernu [[grad]]sku curu Lorenu Levaj na [[selo]] će dovesti igra vrlo neobičnih i sudbonosnih okolnosti. Nakon što proživi najgori dan u životu, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu, put je nanosi na put za Dragošje. Zahvaljujući njenoj sklonosti nesporazumima i sitnim nespretnostima ove simpatične djevojke njen će se boravak u malenom selu nenadano produljiti. Jedan koban dan bit će dovoljan da se Lorena zamjeri osobi kojoj se nikako nije smjela zamjeriti i da prouzrokuje pravi [[požar]] koji će njenu sudbinu zapečatiti do daljnjega.

Stari [[obitelj]]ski posjed postaje njen novi dom, a maleno [[selo]] i njegovi stanovnici njezin čitav svijet. Lorena će svoje novo mjesto i njegove stanovnike upoznavati zajedno s gledateljima serije kojima će zasigurno, jednako kao i njoj, ovo mjestašce brzo ući pod kožu. Gledatelji će tako dobiti priliku svjedočiti životne uspone i padove ljudi koji neodoljivo podsjećaju na naše vlastite susjede, rođake, roditelje, mještane ili prijatelje, pa čak i na nas same.

Svatko od nas poznaje bar jednu Ružu Hajduk, sposobnu, autoritativnu ženu koja pokreće sva društvena zbivanja u mjestu, koju se za sve pita i koja o svemu odlučuje. Svaka [[obitelj]] ima svog senilnog i pomalo zlobnog djeda. Svakoga od nas određuju očekivanja naših roditelja. Svaka je gradska djevojka bar jednom bacila oko na zagonetnog seoskog mladića koji mnogo kaže čak i kada malo govori. Svaki je gradski poslovni čovjek ponekad pomislio kako bi lijepo bilo živjeti jednostavnim seoskim životom, a mnoge će se mlade žene prepoznati u liku učiteljice Jane Matišić koja godinama [[ljubav]] traži na krivim mjestima čekajući svoju 'srodnu dušu' koja nikako da navrati. Osobine stanovnika tako stvaraju slojevite likove, likovi zanimljive i uvijek nove situacije, a situacije iz dana u dan stvaraju živote koji se dotiču i vječito mijenjaju, kako sebe tako i mjesto u kojemu žive.Nakon kraja prve sezone u selu će se dogoditi velike promjene.

'''SEZONA 2'''

Druga sezona popularne serije donosi brojne nove zaplete i likove u Dragošje. Pratili smo dolazak i prilagodbu lijepe Lorene u seoskom okruženju, njen novi početak i suživot sa stanovnicima ovog dražesnog sela. Ušli smo u živote živopisnih Dragošjana, pratili njihove dogodovštine, a novi nastavci upoznaju nas s udanom Lorenom, ali i novim žiteljima, odnosima i obratima u radnji. Dvojica braće Hajduk borila su se za Loreninu naklonost, a za njenu ruku naposljetku izborio se Tomo. Samo naizgled je spokoj zavladao ovim slavonskim selom jer novi nemiri stižu s likovima poput Violete, ambicioznih političara i moćnika poput Suzane Gajs i Tune.

Zbog kaznenog djela selo postaje bogatije za još jednu obitelj iz Zagreba – Gajs. Suzana Gajs, moćna i ambiciozna žena glava je te obitelji. Zajedno sa svojim kćerima blizankama Tenom i Lenom te majkom Spomenkom, Suzana mora prihvatiti svoju sudbinu. Pred njom je život u selu daleko od luksuza velegrada na kakav je navikla. Suzana postaje nova općinska načelnica sela Vimečine, Rudina i Dragošja. Ova zanosna i beskrupulozna poslovna žena pokušat će unijeti velike promjene u selima i tako uznemiriti lokalno stanovništvo. Njena majka Spomenka izazvat će pak nemire samo u Božinom srcu. Kako će vrijeme prolaziti Suzana će unatoč svojoj hladnoći početi gajiti simpatije prema jednom od žitelja Dragošja.

Moćni Tuna još je jedna osoba koja ima veliki utjecaj na svakodnevicu Dragošja. Vlasnik hipodroma i kandidat za Sabor ostvarit će zabranjenu avanturu s mladom Koranom, dok će ljubavni život njene sestre Zrinke biti poljuljan povratkom Damira u selo. Vrckasta i lijepa Tunina kći Marta uvući će se pod kožu Ranka i tako u Loreni probuditi tračak ljubomore.

Nakon što su mu roditelji otišli na put oko svijeta te ga ostavili na nemilost zahtjevne Bebe, Marko će zamoliti svog brata Sebastijana da mu zajedno sa Zvjezdanom pomogne u vođenju obiteljske trgovine. Omiljeni seoski liječnik Dražen zagledat će se u Sašku, a njegovi simpatični pokušaji zavođenja često će završiti neuspjehom. Političke intrige pokušat će se uvući u Dragošje, no seosko okruženje ostaje mjesto u kojem će se roditi neke nove ljubavi, ali probuditi i neke stare.

===Sezone===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=2 | Sezona
! | Epizoda
! | Premijera sezone
! | Kraj sezone
|-
|bgcolor=&quot;DarkOrange&quot; height=&quot;10px&quot;|
|align=&quot;center&quot;| '''1'''
|align=&quot;center&quot;| 152
|align=&quot;center&quot;| [[14. rujna]] [[2009.]]
|align=&quot;center&quot;| [[3. lipnja]] [[2010.]]
|-
|bgcolor=&quot;DarkGreen&quot; height=&quot;10px&quot;|
|align=&quot;center&quot;| '''2'''
|align=&quot;center&quot;| 166
|align=&quot;center&quot;| [[6. rujna]] [[2010.]]
|align=&quot;center&quot;| [[3. lipnja]] [[2011.]]
|}

== Uloge ==
===Glavna glumačka postava===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik !! Trajanje
|-
| [[Janko Popović Volarić]] || Ranko Hajduk || [[2009.]] – [[2010.]]; [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Katarina Radivojević]] || Lorena Levaj  || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Amar Bukvić]] || Tomo Hajduk || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Asja Jovanović]] || Danica Hajduk pl. Lehner || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Velimir Čokljat]] || Đuka Lotar || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Jasna Odorčić]] || Zlata Žunić || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Robert Jozinović]] || Dr. Dražen Ricijaš || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Duško Valentić]] † || Don Andrija Perkić || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Livia Drinovac]] || Ema Jaklinac || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Marija Borić]] || Zrinka Lotar || [[2009.]] – [[2010.]]; ''gost u [[2011.]]''
|-
| [[Hrvoje Horvat (glumac)|Hrvoje Horvat]] || Sebastijan Lovrić || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Petra Cicvarić]] || Korana Lotar  || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Karlo Ferenčak]] || Marko Lovrić  || [[2009.]] – [[2011.]]
|-
| [[Žarko Potočnjak]] † || Božo Hajduk || [[2009.]] – [[2010.]]; [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Svjetlana Magdić]] || Zvjezdana &quot;Zveki&quot; Rakan || [[2010.]] – [[2011.]]; ''gost u [[2009.]]''
|-
| [[Mirta Zečević]] || Saška Jaklinac || [[2010.]] – [[2011.]]; ''gost u [[2009.]]''
|-
| [[Leona Paraminski]] || Majda Botica || [[2009.]]; ''gost u [[2010.]]''
|-
| [[Ivana Bolanča]] || Jana Matišić || [[2009.]] – [[2010.]]
|-
| [[Barbara Rocco]] || Anka Lovrić || [[2009.]] – [[2010.]]
|-
| [[Biserka Ipša]] || Ruža Hajduk || [[2009.]] – [[2010.]] 
|-
| [[Mladen Čutura]] || Petar Lovrić || [[2009.]] – [[2010.]]
|-
| [[Mateja Kruhak]] || Mira Matišić || [[2009.]] – [[2010.]]
|-
| [[Stjepan Perić]] || Filip || [[2010.]]; ''gost u [[2009.]]''
|-
| [[Janko Rakoš]] || Damir Hajduk || [[2009.]] – [[2010.]]; ''gost u [[2011.]]''
|-
| [[Ksenija Pajić]] || Suzana Gajs || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Zrinka Kolak Fabijan]] || Spomenka Gajs || [[2010.]]; ''gost u [[2011.]]''
|-
| [[Mia Dejanović]] || Lena Gajs || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Maša Dejanović]] || Tena Gajs || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Ljubomir Kerekeš]] || Ante &quot;Lale&quot; Lalić || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Ivica Pucar]] || Kruno Lalić || [[2010.]]
|-
| [[Ljubica Jović]] || Jasenka &quot;Beba&quot; Lovrić || [[2010.]]
|-
| [[Mira Furlan]] † || Violeta || [[2010.]]
|-
| [[Enes Vejzović]] || Antun &quot;Tuna&quot; Elezović || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Iskra Jirsak]] || Marta Elezović || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Tomislav Martić]] || Maks †|| [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Lena Politeo]] || Katarina &quot;Kata&quot; Jurić †|| [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Nikolina Pišek]] || Lucija Elezović&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/scena/u-najboljim-godinama-nikolina-pisek-kao-nimfomanka-pijanica-clanak-164622 Nikolina Pišek u &quot;Najboljim godinama&quot;]&lt;/ref&gt; || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Jelena Perčin]] || Dunja Dizdar pl. Lehner&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/scena/jelena-percin-ivan-herceg-novi-su-par-dragosju-pun-problema-clanak-224989 Jelena Perčin i Ivan Herceg novi su par u Dragošju]&lt;/ref&gt; || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Ivan Herceg]] || Dino Popović&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Ivan Pašalić]] || Goran &quot;Gogo&quot; Dizdar || [[2010.]] – [[2011.]]
|-
| [[Vesna Tominac Matačić]] || Dr. Melita Jurić&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=4&amp;ID_VIJESTI=9539 Novi likovi stižu u Dragošje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; || [[2011.]]
|-
| [[Nebojša Borojević]] || Mišo Sekulić || [[2011.]]
|-
| [[Antonio Franić]] || Don Gabrijel Kos || [[2011.]]
|}

===Gostujuće uloge===
{{Glavni|Dodatak:Popis gostujućih uloga u &quot;Najboljim godinama&quot;}}

== Glazba ==
Naslovnu pjesmu, istoga naziva kao i naziva serije '''&quot;Najbolje godine&quot;''' izvodi [[Miroslav Škoro]].

{{citat|Najbolje godine kraj mene prolaze i sve dalje bježe, odlaze najbolje godine kraj mene prolaze a ja sanjam, sanjam tebe kraj sebe|Miroslav Škoro}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://novatv.hr/stranica/najboljegodine/ng_likovi O likovima na stranicama Nove TV]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101115123856/http://novatv.hr/stranica/najboljegodine/ng_likovi |date=15. studenoga 2010. }}

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}

[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Sapunice]]
[[Kategorija:Televizijske serije iz 2009.]]</text>
      <sha1>cf0w6dwpg6gxgfunr4qpqhvboj7fxal</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mike Brown</title>
    <ns>0</ns>
    <id>222779</id>
    <revision>
      <id>7623788</id>
      <parentid>7476099</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:15:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5920" sha1="c9j5wxgm9l0b3n1i49vyl2j5mrinup1" xml:space="preserve">{{Infookvir košarkaški trener
|ime               = Mike Brown
|slika             = Mike Brown NBA cropped.jpg
|slika_širina      = 
|slika_opis        = Mike Brown na klupi Cavaliersa
|država            = {{Z+X|SAD}}
|nadimak           = 
|datum_rođenja     = [[5. ožujka]] [[1970.]]
|mjesto_rođenja    = {{SAD grad|Columbus|Ohio}}
|datum_smrti       = 
|mjesto_smrti      = 
|visina            = 1,90
|težina            = 90
|sveučilište       = [[Sveučilište u San Diegu|San Diego]]
|draft             = 
|karijera          = 
|pozicija          = 
|igrački_klubovi   =
|liga              = [[National Basketball Association|NBA]]
|klub              = [[New York Knicks]]
|trenirani_klubovi = 
|nagrade           = [[NBA]] [[NBA Trener godine|Trener godine]] [[NBA 2008./09.|2009.]]
|medalje           = 
}}
'''Mike Brown''' ({{SAD grad|Columbus|Ohio}}, [[5. ožujka]] [[1970.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarkaški trener]]. Trenutačno je glavni trener [[New York Knicks]]a. Poznat je kao odličan obrambeni taktičar. Uspio je od Cavsa stvoriti momčad koja igra napad i obranu, bori se za svaku loptu i ne igra &quot;divlju&quot; košarku nego pokušava svaki napad što je moguće bolje iskoristiti. U sezoni 2007./08. odveo je Cavse do [[NBA finale 2007.|finala 2007.]] godine, ali ondje su u četiri utakmice izgubili od [[San Antonio Spurs]]a. U sezoni [[NBA 2008./09.|2008./09.]] proglašen je [[NBA Trener godine|najboljim trenerom]] NBA lige. Cavaliersi su u regularnom dijelu sezone ostvarili 66 pobjeda i 16 poraza što je novi klupski rekord.

== Rani život ==
Brown je rođen u [[Columbus, Ohio|Columbusu]], saveznoj državi [[Ohio]], ali je djetinjstvo proveo u Europi. Kao odličan sportaš u [[košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[američki nogomet|američkom nogometu]] i [[bejzbol]]u završio je srednju školu Würzburg American High School u njemačkom [[Würzburg]]u. Nakon dvogodišnjeg studija i igranja košarke na koledžu Mesa Community College, Brown odlazi na sveučilište u San Diegu. Ondje je 1992. završio studij, diplomirajući umjetnost. 

== Trenerska karijera ==
Od 2000. do 2003. bio je pomoćni trener [[Gregg Popovich|Gregga Popovicha]] na klupi [[San Antonio Spurs]]a. Bio je glavni trener Spursa na ljetnoj NBA ligi u [[Boston]]u i [[Salt Lake City]]u. Nakon što je 2003. sa Spursima osvojio [[Završnice NBA|NBA naslov]], Brown je postao pomoćnim trenerom [[Rick Carlisle|Ricka Carliesea]] u [[Indiana Pacers]]ima. Pomogao je Indiani osigurati dva uzastopna doigravanja, uključujući i finale Istočne konferencije 2004. godine. Ukupno je kao pomoćni trener u Spurisma i Pacersima ostvario omjer 341-201, što iznosi odličnih 62,9%.

U lipnju 2005. imenovan je novim glavnim trenerom [[Cleveland Cavaliers]]a, zamijenivši na toj poziciji [[Brendan Malone|Brendana Malonea]] i time postavši trećim najmlađim trenerom u povijesti NBA lige. U dvije godine uspio je posložiti momčad i odveo ih do NBA finala, gdje su izgubili u četiri utakmice od San Antonio Spursa. To je bio prvi finale u povijesti franšize Cavsa. U veljači 2009. vodio je klupu Istoka na [[NBA All-Star]] utakmici u [[Phoenix]]u.&lt;ref&gt;[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=2001&amp;Itemid=65 Trener Clevelanda vodi Istok s klupe ]&lt;/ref&gt; Međutim, prvi trener Clevelanda koji je sjedio na klupu Istoka bio je [[Lenny Wilkens]] 1989. godine. Proglašen je najboljim trenerom [[NBA 2008./09.|NBA sezone 2008./09.]]

U glasovanju 122 sportska novinara iz [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]] Brown je skupio 355 bodova. Na drugom mjestu je trener Houstona [[Rick Adelman]] (151), dok je [[Stan Van Gundy]] (Orlando) na trećoj poziciji sa 150 bodova. Posljednji trener Clevelenda koji je dobio ovu nagradu bio je [[Bill Fitch]] 1976. godine.&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/mike-brown-najbolji-trener-sezone-u-nba-ligi Mike Brown najbolji trener sezone u NBA ligi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |title=Mike Brown proglašen NBA trenerom godine |access-date=12. kolovoza 2009. |archive-date=25. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425140632/http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Trenerska statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align:center;&quot;
|-
!Klub
!Godina
!Uta.
!Pob.
!Izg.
!Pob.&amp;ndash;Izg.%
!Završetak
!Uta. vodio
!Uta. pob.
!Uta. izg.
!Rezultat
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Cleveland Cavaliers|CLE]]
| align=&quot;left&quot; |2005./06.
|82||50||32||.610|| align=&quot;center&quot; |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6
| align=&quot;center&quot; |Poraz u polufinalu doigravanja
|-
| align=&quot;left&quot; |CLE
| align=&quot;left&quot; |2006./07.
|82||50||32||.610|| align=&quot;center&quot; |2. u Centralnoj diviziji||20||12||8
| align=&quot;center&quot; |Poraz u [[NBA finale 2007.|NBA finalu]]
|-
| align=&quot;left&quot; |CLE
| align=&quot;left&quot; |2007./08.
|82||45||37||.549|| align=&quot;center&quot; |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6
| align=&quot;center&quot; |Poraz u polufinalu doigravanja
|-
| align=&quot;left&quot; |CLE
| align=&quot;left&quot; |[[NBA 2008./09.|2008./09.]]
|82||66||16||.805|| align=&quot;center&quot; |1. u Centralnoj diviziji||13||10||4
| align=&quot;center&quot; |Poraz u konferencijskom finalu
|-
| align=&quot;left&quot; |'''Ukupno'''
| ||328||211||117||.643|| ||56||35||24
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nba.com/coachfile/mike_brown/ Profil] na NBA.com
*[http://sports.espn.go.com/nba/players/coach?id=89 Profil] na ESPN.com
*[http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510072607/http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html |date=10. svibnja 2010. }} na Basketball-Reference


{{NBA Trener godine}}

{{GLAVNIRASPORED:Brown, Mike}}
[[Kategorija:Američki košarkaški treneri]]
[[Kategorija:Američki treneri]]</text>
      <sha1>c9j5wxgm9l0b3n1i49vyl2j5mrinup1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Minojska erupcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225199</id>
    <revision>
      <id>7623832</id>
      <parentid>7613610</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:59:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47131" sha1="t77ih1ag2xa5qtr0au86vtc9wu696gh" xml:space="preserve">[[Image:Santorini ASTER.jpg|thumb|300px|right|Satelitska snimka Tere]]
'''Minojska erupcija''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Μινωική έκρηξη'') odnosi se na [[Vulkanska erupcija|vulkansku erupciju]] otoka [[Santorini|There]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] Precizno datiranje ovog događaja predmetom je spora. Arheološki nalazi ukazuju da se ono zbilo u 16. stoljeću pr. Kr., no [[datiranje ugljikom-14]] ukazuje na događaje 100 godina prije toga, u 17. stoljeću pr. Kr. Minojska erupcija bila je to jedna od najvećih vulkanskih erupcija na Zemlji u razdoblju [[Pisana povijest|pisane ljudske povijesti]],{{sfn|Sigurdsson|2006|loc=str. 337.– 348}} premda nisu otkriveni dokazi o ljudskim žrtvama jer je otok bio slabo naseljen i evakuiran neposredno prije izlaska [[Magma|magme]]. Cijeli je proces trajao četiri dana.

Erupcija je uništila najveći dio otoka There zajedno s [[Akrotiri (Santorini)|Akrotirijem]] i drugim [[Minojska kultura|minojskim]] gradovima u neposrednoj okolici i na sjevernoj obali [[Kreta|Krete]], što je doprinijelo urušavanju minojske kulture. Pojedini povjesničari su smatrali da je ova erupcija bila glavnim uzrokom propasti minojske kulture, no danas se ta teorija odbacuje jer je ta kultura nastavila postojati još otprilike 150 godina nakon ove [[Prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]]. Pored toga, postoje teorije da je erupcija izazvala značajne klimatske promjene na području [[Sredozemno more|Sredozemlja]], [[Egejsko more|Egejskoga mora]] i većeg dijela [[Sjeverna polutka|Sjeverne hemisfere]], iako neki ukazuju da se možda radilo o nepovezanim erupcijama [[Vezuv]]a i [[Mount Saint Helens]]a. Usprkos jačini vulkana, nema izravnih pisanih dokumenata o ovom događaju, no postoje neposredni dokazi da je erupcija izazvala slab urod u [[Kina|Kini]], inspirirala određene [[Grčka mitologija|grčke mitove]], doprinijela političkom kaosu u [[Egipat|Egiptu]] i utjecala na mnoge [[Biblija|biblijske]] priče u [[Knjiga Izlaska|Knjizi Izlaska]]. Santorini je obnovljen i ponovno naseljen oko [[900. pr. Kr.]] i danas je naselje s oko 16 000 stanovnika.

== Vulkan na Santoriniju ==
[[Santorini]] je jedan od [[Cikladi|cikladskih otoka]] i povijesno je aktivni [[vulkan]], dio vulkanskoga luka u Egejskom moru. Nalazi se 120 km sjeverno od [[Kreta|Krete]]. Dva glavna nastanjena otoka jesu Thera s površinom od 75,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i Therasia s površinom od 9,3 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a nenastanjeni otoci su Aspronisi (0,1 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), Palea Kameni (0,5 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i Nea Kameni (3,4 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Vulkan na Santoriniju rezultat je procesa [[tektonika ploča|tektonike ploča]]: on je poprište [[subdukcija|subdukcijske zone]], koja nastaje sudarom i podvlačenjem [[Afrička ploča|afričke]] pod [[Euroazijska ploča|eurazijsku ploču]], točnije [[Egejska ploča|egejsku ploču]], po stopi i do 5 cm godišnje u sjeveroistočnome smjeru.{{sfn|Pfeiffer|2004}}

Jezgra otoka sastoji se od [[Metamorfne stijene|metamorfnih stijena]] starosti od 200 do 40 milijuna godina. Danas su vidljivi na površini jedino na najvišem uzvišenju ''Profitis Ilias'' (567 m), premda se njihovi tragovi mogu naći i na četiri lokacije na južnom otoku ispod mlađih slojeva.{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 43. – 70}} Ostatak otoka čine vulkanske stijene, koje su nastale nakon najmanje 12 srednjih i većih, te nekoliko manjih [[vulkanska erupcija|erupcija]] od [[pleistocen]]a do danas, dakle u posljednjih 1,8 milijuna godina. Radi se uglavnom o piroklastičnom talogu, no po cijelom području se mogu pronaći pet tokova [[Lava|lave]]. Prilikom utvrđivanja starosti, došlo se do zaključka da se radi o intervalu od 20 000 godina  između većih i 5 000 godina između manjih erupcija vulkana.{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 43. – 70}}

Vulkanizam u Egejskome moru prvi put se pojavio prije otprilike 3 – 4 milijuna godina, uz iznimku otoka [[Kos (otok)|Kos]], koji je bio aktivan već prije 10 – 11 milijuna godina.{{sfn|Pfeiffer|2004}} Santorini je bio poprištem 12 velikih erupcija u posljednjih 360 000 godina, a interval između svake je oko 30 000 godina. Erupcije koje su formirale današnji izgled [[Kaldera|kaldere]] događale su se sve češće. Zadnja je bila prije 3 600 godina, a predzadnja prije 21 000 godina. Erupcija vulkana [[1620. pr. Kr.]] izbacila je otprilike 54,5 kubičnih kilometara [[Magma|magme]], dim pepela popeo se 36 km visokoi došlo je do raspada kaldere. Njezin opseg je na istoj razini kao i [[erupcija Tambore 1815.]] u [[Indonezija|Indoneziji]],{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 68}} najveće erupcije suvremene povijesti.{{sfn|Hyndman|Hyndman|2010|loc=str. 156}}

Pretpostavlja se da je izgled There prije minojske erupcije bio kružni otok sa velikom uvalom u unutrašnjosti i glavnim brijegom u sredini.{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 119. – 120}}

== Opseg erupcije ==
[[Datoteka:Minoan_Ash.png|right|thumb|280px|Raspon vulkanskoga pepela nakon erupcije There.]]
Grčki arheolog [[Spiridon Marinatos]] je 1939. objavio teoriju po kojoj je erupcija vulkana There uzrokovala propast minojske kulture na [[Kreta|Kreti]].{{sfn|Vitaliano|Vitaliano|1974|loc=str. 19. – 24}} Erupcija se zbila tek 100 km od Krete, kolijevci minojske civilizacije, koja je izgradila palaču u [[Knos|Knososu]], ceste i vodovodni sustav, a 50 godina nakon tog događaja ta je civilizacija propala.{{sfn|Cecil|2011}} Uz debeli oblak i kišu pepela, koja je pala na površini od nekoliko stotina kilometara, Marinatos je uzeo u obzir i formiranje morskog vala, koji je, prema njegovom mišljenju, možda imao visinu od 15 metara i možda uništio obalne gradove koji su mu se našli na putu. Naknadno su doista pronađeni dokazi za poplave na nekim djelovima Krete, kao što je [[Psira]], [[Palaikastro]] i Papadiokambos.{{sfn|Friedrich|2009|loc=str. 95}}

Pronađeni su i dokazi u [[Cezareja|Cezareji]] na obali [[Izrael]]a, koji ukazuju na udare [[Cunami|tsunamija]] u [[Brončano doba|brončanom razdoblju]] (1630. – 1550. pr. Kr.).{{sfn|Goodman-Tchernov|Dey|Reinhardt|Mart|2009|loc=str. 943. – 946}} Ipak, iskapanja kod Palaikastroa ukazuju da je mjesto poplavljeno i uništeno, ali ipak ponovno obnovljeno, što znači da je minojska civilizacija postojala i nakon toga.{{sfn|Bruins|Pflicht|MacGillivray|2009|loc=str. 397. – 411}} Prema novim istraživanjima, Minojska civilizacija nastavila je postojati još daljnjih 150 godina.{{sfn|Wilford|1989}}

Marinatos je pretpostavio da je raspon erupcije bio velik: oko 80 – 120 km³ izbačenoga piroklastičnog materijala, četiri puta više od [[Erupcija Krakatoa 1883.|erupcije Krakatoa 1883.]], što je jačina 7 na razini indeksa vulkanske eksplozivnosti (IVE) , ali je ta procjena s godinama ispravljena na niže vrijednosti. Pošto niti slojevi pepela na susjednim otocima nisu potvrdili Marinatosine procjene,{{sfn|Doumas|Papazoglou|1980|loc=str. 322. – 324}} pretpostavlja se manja erupcija od oko 30 km³ što odgovora jačini 6 na ljestvici IVE. I analiza tla prije i nakon erupcije ukazuje na minimalnu promjenu mjesne vegetacije, te stoga i na proporcionalno manju erupciju: nije palo više od 5 cm pepela bilo gdje na Kreti.{{sfn|Eastwood|2002|loc=str. 431. – 444}}

Ipak, 2002. pronađeni su slojevi pepela koji zbog debljine daju naslutiti da je erupcija mogla biti i dvostruko snažnije (i do 100 km³ ili razina 7 na ljestvici IVE).{{sfn|McCoy|2002|loc=str. 21. – 22}} Daljnja istraživanja morskog dna u okolici Santorinija 2006. ukazuju da značajnu debljinu sloja piroklastičnog toka. Na temelju tih podataka, procjenjuje se obujam [[Magma|magme]] od 60 km³, što bi također potvrdilo razinu 7 na ljestvici IVE.{{sfn|Sigurdsson|Carey|2006}}

== Faze erupcije ==
Minojska erupcija se danas dijeli na četiri faze, kojoj su prethodili [[potres]]i. Stanovnici su potom napustili otok. Imali su dovoljno vremena ponijeti svoje stvari. Prilikom iskapanja grada Akrotiri nisu pronađeni niti leševi, nakit ili alati. Nakon potresa Akrotiri je naizgled ponovno nastanjen, jer su pronađeni dokazi da su stanovnici potraživali pokućstvo i spremnike za hranu, dok su nestabilni zidovi porušeni kako bi se upotrijebili za drugu svrhu.{{sfn|Palyvou|2005|loc=str. 11}} Ispod jedne ruševine, stanovnici su iskopali tri kreveta te ih postavili jedno na drugo.{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 70}}

Međutim, potraga za stvarima tadašnjih mještana prekinuta je, te su ostavili pokućstvo i spremnike za hranu za sobom. Pretpostavlja se da ih je prekinulo izbacivanje pepela iz There, nakon čega je nastala ponovna pauza. {{sfn|Palyvou|2005|loc=str. 4}}

=== Prvo izbacivanje plovućca ===
[[Datoteka:HistoireDesMétéores - p412.jpg|desno|mini|225px|Umjetnički prikaz plinijske erupcije.]]
Prvu fazu erupcije činila je [[plinijska erupcija]] laganog [[Plovućac|plovućca]] i pepela. Taloženje se odvijalo stopom od oko 3 cm po minuti, što je dovelo do evakuiranja preostalih stanovnika otoka: krovovi su propali pod teretom težine pepela i kamenja, a kuće su zakopane sve do drugog kata.{{sfn|Michaelides|2003|loc=str. 314}} Stvorio se talog [[Pršinac|tufa]] debljine i do 7 metara u regiji Fira.{{sfn|Chapin|Elston|1979|loc=str. 156}} S druge strane, debljina pepela drastično opada prema jugu, zapadu i sjeveru: kod Akrotirija je debljina taloga samo 20 cm, kod Therazije 30 cm a kod Oia 50 cm. Na temelju tih razlika, zaključeno je da je vjetar tijekom erupcije puhao prema istoku.{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 72}}

Energija ove faze erupcije bila je isprva mala. Trajala je osam sati te nije uzrokovala nikakve tsunamije, a lava nije stigla do mora.{{sfn|Sivertsen|2009|loc=str. 26}} Akrotiri i sva druga naselja na otoku su uništena, premda nisu pronađeni dokazi da je itko poginuo na otoku, dok je vjetar pepeo i dim nosio prema jugu i istoku.{{sfn|Santorini-eruption}}

=== Druga faza: piroklastični tokovi ===
U drugoj fazi novi erupcijski otvor pojavio se u moru južno od prvog otvora, te je more došlo u kontakt s magmom. To je dovelo do velikih [[eksplozija]] koje su raspršile lavu te bacile velike gromade na Theru razarajući tako nastambe na otoku,{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 76}} zajedno s 12 metara pepela. Piroklastični tokovi pojavili su se u ovoj fazi, koja je trajala od jednog sata do jednog dana.{{sfn|Sivertsen|2009|loc=str. 26.}} Pojavili su se i tsunamiji koji su se širili prema sjeveru, jugu i istoku. Iskapanja na Palakaistrou ukazuju da je jedan tsunami krenuo izravno prema [[Egipat|Egiptu]],{{sfn|Sivertsen|2009|loc=str. 26}} no pogođena su i druga okolna područja na kojem su se pojavile nove civilizacije: [[Cipar]], Kreta, južna [[Anatolija]] i [[Fenicija]].{{sfn|Broad|2009}} Pretpostavlja se da su tsunamiji nestali ne samo raspadom otoka, već i piroklastičnim tokovima.{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 60}} Ipak, piroklastični tokovi su ostavili izravnu štetu jedino na Theri, i nema dokaza da su stigli do drugih otoka.{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 58}}

U ovoj fazi erupcija je uz pepeo i lavu izbacila i [[lapili]].{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 49}}

=== Treća faza ===
U trećoj fazi dokazi ukazuju na ponovni doticaj mora i magme, dok je oko 55 metara pepela pomiješanog s kamenjem izbačeno na Theru možda iz novog otvora zapadno od prvog. Piroklastični tokovi spustili su se iz Kaldere niz dolinu. I tu je došlo do tsunamija, koji su pak krenuli prema zapadu i jugu. Piroklastični tokovi pomiješali su se s toplim zrakom i stvorili plutajući stup koji je sadržavao velike količine eruptivnog materijala. Taj stup, a ne plinijska erupcija, doveo je do većine [[tefra|tefre]] There koja je pronađena u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], te čak i dalje, i do [[Crno more|Crnog mora]]. [[Kaldera]], koja se već ranije počela smanjivati, u ovoj je fazi započela svoj potpuni raspad,{{sfn|Sivertsen|2009|loc=str. 26}} koji je dovršen u četvrtoj fazi.{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. 59}} Dim pepela popeo se do visine od 36 km.{{sfn|Hyndman|Hyndman|2010|loc=str. 156.}}

=== Četvrta faza: urušavanje otoka ===
U završnoj fazi, stvorili su se debeli talozi na Theri i stvorili nove tsunamije prema zapadu i jugozapadu. Prema mišljenju znanstvenika, 75  – 90 % eruptirane tefre pada na tlo u prvih 36 sati, većinom kao fini pepeo. Minojski talog tefre pokrio je ogromnu površinu od 2 – 2,2 milijuna km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a njezini su talozi pronađeni čak i na ušću [[Nil]]a.{{sfn|Sivertsen|2009|loc=str. 27}} Središnji planinski kraj vulkanskoga otoka urušio se i potonuo u moru, Santorini je tako dobio svoj današnji izgled.{{sfn|Geology}} Južni dio [[Otočje|otočja]] [[Aspronisi]] ostao je čitav.

Erupcija je sveukupno bila kratkotrajna, svega četiri dana.{{sfn|Santorini-eruption}}

== Datiranje ==
Razne znanstvene misije provele su iskapanja i istraživale ovaj događaj raznim metodama, što je dovelo do podjele znanstvene zajednice na dva tabora. Na jednoj se strani nalaze zastupnici &quot;kasnog datiranja&quot; (1530. – 1520. pr. Kr.) i stoga &quot;kratke kronologije&quot;. Na drugoj strani nalaze se zastupnici &quot;ranog datiranja&quot; (1628. – 1620. pr. Kr.) i &quot;duge kronologije&quot;.{{sfn|Baillie|2012|loc=str. 111}}

=== Arheološko-povijesna metoda ===
Marinatos je isprva smjestio minojsku erupciju otprilike 1500. pr. Kr., uz mogućnost greške od 50 godina, jer je taj datum uzeo kao granicu propasti minojskih palača na Kreti.{{sfn|Marinatos|1939|loc=str. 425. – 439}} Iako su iskapanja narednih desetljaća pokazala da minojska civilizacija nije nestala iznenada, već postupno počevši od [[1450. pr. Kr.]], datiranje minojske erupcije potkraj 16. stoljeća pr. Kr. se sa arheološkog stajališta pokazala najvjerojatnijom. U međuvremenu su na Kreti pronađeni nalazi (primjerice napredno razvijeni stilovi crteža na vazama) koji se s jedne strane na Santoriniju više ne javljaju, ali s druge strane nedvosmisleno datiraju prije raspada minojske civilizacije te su na Kreti pronađeni iznad sloja pepela.

Relativnu kronologiju minojske civilizacije već je razradio [[Arthur Evans]] te je od tada stalno dorađena, ali su je 1989. Peter Warren i Vronwy Hankey spojile s apsolutnom kronologijom Egipta.{{sfn|Warren|Hankey|1989|loc=str. 200., 220}} Prema njihovom mišljenju, &quot;Srednje minojska III&quot; faza poklapa se s dolaskom [[Hiksi|Hiksa]] (1500. r. Kr. ± 50), &quot;Kasna minojska IA&quot; faza s drugim prijelaznim razdobljem Egipta, a &quot;Kasna minojska IB&quot; faza sa razdobljem [[Hatšepsut]]a i [[Tutmozis III.|Tutmozisa III]].{{sfn|Warren|Hankey|1989|loc=str. 128. – 130}} Ako bi se taj argument prihvatio, minojska erupcija svrstala bi se negdje 30 godina prije &quot;Kasnominojske IA&quot; faze, dakle otprilike 1530.–1500. pr. Kr.[[Datoteka:Akrotiri_Minoan_fresco.jpg|right|thumb|325px|Minojska [[freska]] s prikazom grada Akrotirija.]]
Drugi arheolozi iznose argumente o ranijem datiranju minojske erupcije poput Wolfa-Dietricha Niemeiera, koji je iskapao palaču [[Tel Kabri]] u Izraelu te ukazao da jedan prag u zagradi uništenoj 1600. pr. Kr. u potpunosti odgovara onoj koja je pronađena u Akrotiriju.{{sfn|Niemeier|1990|loc=str. 114. – 119}} Slike na zidovima također ukazuju na stilske veze s [[freska]]ma na Theri. Niemeier stoga zastupa &quot;kasnu kronologiju&quot; te premještanje Kasne minojske faze IA s 1500. na 1600. pr. Kr. Iskapanja Tell el-cAjjula u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] idu u istom pravcu.{{sfn|Fischer|2009|loc=str. 253. – 265}} Rano datiranje bi, međutim, imalo kao nuspojavu za to da bi se uz minojsku kronologiju morala revidirati i egipatska, koja se smatra vrlo pouzdanom, te stoga i sve o njoj ovisne kronologije na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], stoga tu teoriju odbacuju razni egiptolozi, pogotovo Manfred Bietak.{{sfn|Bietak|1995|loc=str. 124. – 125}} [[Datiranje ugljikom-14]] ukazuje da se erupcija dogodila u drugoj polovici 17. stoljeća pr. Kr, što se poklapa sa drugim neovisnim nalazima toga razdoblja, kao što su neobični prstenovi drveća i sumporove razine u [[Ledenjak|ledenom pokrovu]]. Arheološki nalazi pak favoriziraju datum nakon početka novog kraljevstva u Egiptu (1500. pr. Kr.). Od preko 400 nalaza, nijedan trag pepela There nije pronađen u nekom arheološkom nalazištu prije 18. egipatske dinastije ili kasnoga brončanog doba. Stoga ovu erupciju Bietak smješta u doba 18. dinastije.{{sfn|Bietak|1995|loc=str. 124}} Ovo iznenađuje s obzirom na broj nalaza i dobru kvalitetu pepela toga vulkana. Dakle, ugljik 14 stavlja erupciju 100 godina prije arheoloških nalaza koji su vezani uz egipatsku povijesnu kronologiju.{{sfn|Stadler|2012|loc=str. 407. – 422}}

Veliku ulogu ovdje igra bijeli stil keramike koji je pronađen u slojevima iste kronologije na Santorinu prije erupcije, [[Cipar|Cipru]] i [[Avaris]]u (današnji Egipat). Kada bi se ti djelići posložili u kronološki niz razvoja, ukazivali bi na sinkronizaciju kulturnoga prostora, pogotovo na pitanje ranijeg ili kasnijeg datiranja minojske erupcije te razriješili bi tu nedoumicu.{{sfn|Manning|2007|loc=str. 101. – 138}}

No pošto su se sredinom 17. stoljeća pr. Kr. Egipat i [[Mezopotamija]] nalazile u kaosu, nema pisanih dokaza o katastrofi iz toga razdoblja, koja bi ju mogla vezati uz neki datum. Egipat je za vladavine [[Amasis I.|Amasisa I.]] pogodio tzv. &quot;razdoblje nevremena&quot; (1539. – 1528. pr. Kr.), kada se nad područjem nadvila tama i oblaci koji podsjećaju na erupciju vulkana, no taj je zapis kontroverzan.{{sfn|Foster|Ritner|1996|loc=str. 1. – 14}} Međutim, kako nisu pronađeni slojevi pepela There iz razdoblja vladavine Amasisa I. ni u Avarisu ni u drugim egipatskim gradovima, možda je to &quot;nevrijeme&quot; simbolične prirode, te se odnosi na prikaz stanja tadašnjega društva, a ne nužno na opis stvarnih vremenskih prilika.{{sfn|Wiener|Allen|1998|loc=str. 1. – 28}}

[[Papirus Ipuwer]], drevna egipatska pjesma sačuvana na jednom listu [[papirus]]a koja opisuje Egipat pogođen nizom prirodnih katastrofa i u stanju kaosa, dodatno ukazuje na to da se u 17. stoljeću pr. Kr. možda doista bila neka vrsta nepogode.{{sfn|Reshafim}}

=== Znanstvena metoda ===
[[Datoteka:Maqueta del jaciment arqueològic d'Akrotiri, exposada al Museu de la Prehistòria de Thira.JPG|desno|mini|280px|Maketa izgleda minojskoga grada [[Akrotiri (Santorini)|Akrotirija]] prije erupcije.]]
Klasično datiranje minojske erupcije (1500. pr. Kr.) prvi je put stavljeno u pitanje 1987. kada su bušenja [[led]]a na [[Grenland]]u ukazala da se jedina veća vulkanska erupcija sredinom [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] zbila otprilike 1645. pr. Kr. (± 20 godina).{{sfn|Hammer|Clausen|Friedrich|Tauber|1987|loc=str. 517. – 519}}

Povećana koncentracija [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] koja je pronađena u slojevima tog razdoblja nije se mogla nedvosmisleno dovesti u vezu s Therom, ali s obzirom da se pretpostavlja da tada nije bilo neke druge veće vulkanske erupcije, minojska je &quot;najprikladniji kandidat&quot; za taj nalaz.{{sfn|Hammer|Clausen|Friedrich|Tauber|1987|loc=str. 517. – 519}} Pretpostavka da je minojska erupcija bila dovoljno velika da ostavi čak tragove na ledenom pokrovu Grenlanda, zasniva se na Marinatosovoj teoriji da se može usporediti sa erupcijom Tambore.{{sfn|Marinatos|1939|loc=str. 425. – 439}} Ipak, tako snažna erupcija je morala barem kratkotrajno dovesti i do &quot;vulkanske zime&quot;, klimatske promjene koja se dogodila u slučaju Tambore. Prilikom istraživanja [[god|godišnjeg prirasta]] prstena [[golosjemenjača]] u kalifornijskome gorju [[White Mountains (Kalifornija)|White Mountains]] otkrivene su oscilacije koje su se zbile 1628. – 1626. pr. Kr., a koje ukazuju na vrlo hladno ljeto.{{sfn|Lamarche|Hirschboeck|1984|loc=str. 121. – 126}} Godine 1988., prilikom istraživanja irskih [[hrast]]ova, također je utvrđeno da stabla imaju neobično tanke prstenove koje počinju 1628. pr. Kr., te traju kraće od 20 godina.{{sfn|Baillie|Munro|1988|loc=str. 344. – 346}} Godine 1996. nalazi drveta u [[Anatolija|Anatoliji]] potvrdili su klimatsku anomaliju koja ukazuje na netipično blago i vlažno ljeto 1628. pr. Kr.{{sfn|Kuniholm|Kromer|Manning|1996|loc=str. 780. – 783}} Ovaj datum potkrjepljuje i nalaz [[Obični bor|borova]] u Torfmooru u [[Švedska|Švedskoj]] iz 2000.{{sfn|Grudd|Briffa|Gunnarson|2000|loc=str. 2957. – 2960}}

Izravna povezanost minojske erupcije i ove privremene klimatske promjene je upitna. Godine 1990. kanadski su istraživači predložili alternativnu teoriju, naime da se zapravo radi o erupciji [[Vezuv]]a koja se zbila otprilike 1660. pr. Kr.  (± 43 godina), dok je kao treći kandidat predložena i erupcija [[Mount Saint Helens|Mount St. Helensa]], koja se također zbila u 17. stoljeću pr. Kr.{{sfn|Vogel|Cornell|Nelson|Southon|1990|loc=str. 534. – 537}}

Istraživanja iz 1998. došla sj do zaključka da vulkanske čestice pronađene 1987. u ledenom pokrovu kemijski ne odgovaraju minojskoj erupciji, te da se možda radi o nekoj drugoj, još nepoznatoj erupciji.{{sfn|Baillie|2012|loc=str. 114}} B.M Vither ne slaže se s tom tezom te navodi da su pronađene vulkanske čestice bogate kalcijem, što vrlo dobro odgovara minojskoj erupciji.{{sfn|Heinemeier|Friedrich|2009|loc=str. 275. – 284}}

Godine 2006., metodom datiranja ugljikom utvrđeno je da jedno iskopano deblo [[Maslina|masline]], koja je zatrpana erupcijom vulkana na Theri, potječe između 1627. i 1600. pr. Kr.{{sfn|HAW|2006}} Listovi ukazuju da je deblo živo zakopano pepelom, a prstenovi su zasebno analizirani čime je smanjen raspon pogreške.{{sfn|Heinemeier|Friedrich|2009|loc=str. 285}} I ovaj nalaz se našao na udaru kritika pojedinih znanstvenika: Paolo Cherubini navodi da je utvrđivanje broja prstenova masline nemoguće zbog fluktuacija gustoće drveta između godina te razlika između različitih radijusa debla na istom uzorku.{{sfn|Chrubini|2013}}

Godine 2006., arheološki nalazi taloga tsunamija kod Palaikastroa na Kreti su po ponovno ispitanoj metodi utvrdila da su se isti dogodili otprilike 1650. ± 30 godina pr. Kr.: 78,3 % vjerojatnost da je to bilo 1692. – 1603. pr. Kr., odnosno 68,2 % da se dogodilo između 1683. i 1616. pr. Kr. Slojevi su sadržavali kosti životinja i dijelove keramike pomiješane s vulkanskim pepelom, što ih čini iznimnima jer daju trostruki doprinos datiranju: geološki, arheološki i materijal za datiranje ugljikom. {{sfn|Bruins|Pflicht|MacGillivray|2009|loc=str. 397. – 411}}

== Teorije o utjecaju na mitologiju i legende ==
[[Datoteka:Schnorr_von_Carolsfeld_Bibel_in_Bildern_1860_053.png|desno|mini|225px|Pojedini povjesničari smatraju da je erupcija utjecala na biblijske priče o pošastima u Egiptu.]]

Usprkos vjerojatno ogromnom rasponu ove prirodne katastrofe, nema izravnih pisanih dokumenata koji ju opisuju.{{sfn|Santorini}} Pojedini povjesničari smatraju da je erupcija utjecala na razne mitove i legende, čime se neizravno potvrđuje. Tu je grčki mit o [[Deukalion]]u, koji je preživio potop.{{sfn|de Boer|Sanders|2012|loc=str. 69}} [[Amisadukina Venerina tablica]] iz [[Babilon]]a navodi da je [[Venera]] bila &quot;zamagljena&quot; na nebu devet mjeseci 1628. pr. Kr.{{sfn|Darlow|2006|loc=str. 20}}

Neki smatraju da su posljedice erupcije mogle biti nadahnućem za neke [[Biblija|biblijske priče]] vezane uz Egipat.{{sfn|de Boer|Sanders|2012|loc=str. 70. – 71}} Barbara J. Sivertsen navodi da je stup dima izazvan erupcijom morao biti visok najmanje 50 km da bi se vidio s [[Delta Nila|delte Nila]], te navodi da ga Egipćani stoga nisu mogli spaziti.{{sfn|Sivertsen |2009|loc=str. 37}} Prema [[knjiga izlaska|Knjizi izlaska]], prva pošast koja je pogodila Egipat bila je pretvaranje Nila i svih okolnih izvora u krv, zbog čega su ribe uginule i voda se usmrdila. Sivertsen pretpostavlja da je tsunami izazvan erupcijom There stigao do egipatske obale za nekoliko sati i bio je tri do četiri puta snažniji od običnoga vala, čime je mogao prodrijeti duboko u unutrašnjost te rijeke. U sebi je nosio talog pepela sastavljen od sumpora i [[Željezovi oksidi|željezovog oksida]].{{sfn|Sivertsen |2009|loc=str. 38}} Druga pošast je bila invazija [[Žabe|žaba]], što se također može objasniti bijegom tih vodozemaca iz otrovane rijeke.{{sfn|Sivertsen |2009|loc=str. 39}} Uslijedila je pošast kukaca koji su ulazili ljudima u kuće, jer su možda tražili sklonište od pepela u zraku.{{sfn|Sivertsen |2009|loc=str. 40}} Ipak, ne postoji dogovor znanstvenika oko ovih pretpostavki.

Postoje i pretpostavke da je raspad otoka nakon erupcije bio inspiracija za [[Platon]]ov opis potonuća [[Atlantida|Atlantide]],{{sfn|McCoy|Heiken|2000|loc=str. v}} koji se podudara s opisom Santorinijeve kaldere, morskog vulkana s otokom u sredini oko kojega je bio sagrađen grad. Nakon erupcije dio otoka se urušio i potonuo, slično kao i Atlantida.{{sfn|Darlow|2006|loc=str. 21}}
{{citat4|center|Od boraca na jednoj strani grada [[Atena|Atene]] je bio vladar, te je usmjerio spor; borce na drugoj strani vodili su kraljevi otoka Atlantide, koja, kao što sam rekao, je nekoć imala raspon veći od [[Libija|Libije]] i Azije; a kada je potonula nakon [[potres]]a, postala je neprohodna barijera blata za putnike koji su jedrili prema oceanu.{{sfn|Platon}}}}

Postoji i teorija koja povezuje kineske spise raspada [[Dinastija Xia|dinastije Xia]] u [[Kina|Kini]] u 17. stoljeću pr. Kr. s ovom erupcijom.{{sfn|Friedrich|2000|loc=str. 81}} [[Bambusovi anali]] opisuju kinesku kronologiju u [[Stari vijek|starom vijeku]], te navode da je pad ove dinastije i uspon [[Dinastija Shang|dinastije Shang]] oko 1618. pr. Kr. pratila &quot;žuta magla, mračno sunce, onda tri sunca, mraz u srpnju, glad i petero uvenulih žitarica&quot;.{{sfn|Foster|Ritner|1996|loc=str. 1. – 14}}

== Posljedice ==
[[Datoteka:Santoríni aerial.jpg|desno|mini|350px|Pogled na otočje Santorini 2025. godine.]]
Minojska vulkanska erupcija druga je najveća erupcija od početka [[Civilizacija|ljudske civilizacije]], odmah iza [[erupcija Tambore 1815.|erupcije Tambore 1815.]] Oblaci pepela prekrili su tamom područje od oko 300 000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, erupcija je izbacila [[sumpor]] u atmosferu koji je doveo do hlađenja zemljine površine, a sloj vulkanskoga materijala nalazi se 20 – 30 km u krugu Santorinija.{{sfn|Leadbeater|2006}} I trgovinske rute brodova bile su poremećene ovim događajem.{{sfn|Santorini-eruption}} Postoje pretpostavke da je erupcija imala negativne učinke na [[Morska biologija|morski život]] u Egejskomu moru.{{sfn|Bicknell|2000|loc=str. 102}} Sav život na Theri uništen je erupcijom, ali se ekosustav polako oporavio jer su biljke počele ponovno rasti već nakon par stotina godina. Oko [[900. pr. Kr.]] [[Dorani]] su ponovno naselili otok.{{sfn|BBC News|2002}}

Nepoznato je da li je ova vulkanska erupcija izravno ili neizravno utjecala na minojsku civilizaciju, jer nisu pronađene nikakve slike te katastrofe. Arheološka iskapanja ukazuju na iznenadni nestanak i uništenje ove kulture. Pošto je Santorini bio jedini otok koji se mogao dostići s Krete u jednodnevnom putovanju, jer ih dijeli 100 km udaljenosti, bio je središnja postaja za trgovanje Minojaca prema sjeveru.{{sfn|Knappett|Evans|Rivers|2008|loc=str. 1009. – 1024}} Uništenje luke Akrotiri vjerojatno je prisililo Minojce da potraže alternativne rute putovanja. Dugoročno je to povećalo trud i napore za dalekim trgovanjem, što je pak povećalo cijene morskih putovanja, pa Carl Knappett i Ray Rivers iznose teoriju da je minojska kultura doživjela ekonomski raspad upravo zbog ovoe erupcije.{{sfn|Knappett|Evans|Rivers|2011|loc=str. 1008. – 1023}} [[Mikenska kultura]] nedugo nakon ovoga događaja osvojila je Minojce, pa neki arheolozi pretpostavljaju da je erupcija izazvala krizu minojske civilizacije koja je omogućila njezino lako osvajanje od strane druge kulture.{{sfn|Antonopoulos|1992|loc=str. 153. – 168}}

[[Santorini]] je obnovljen i ponovno naseljen te je danas otočje s nekoliko manjih naselja, koje  prema popisu stanovništva iz 2011. sveukupno broje 15 550 stanovnika.{{sfn|Greeceview}} Posljednja erupcija vulkana bila je 1950. te nije bila većeg razmjera. Nea Kameni je i dalje aktivni vulkan,{{sfn|Pfeiffer|2004}} ali danas u stanju mirovanja, pa je nemoguće procijeniti kada će izbiti nova erupcija: mogla bi se dogoditi odmah ili tek za 150 godina.{{sfn|Volcano discovery|2006}}

== Bilješke ==
{{izvori|2}}

== Izvori ==
;Knjige
{{refbegin}}
*{{cite book|last=Baillie| first=M.G.L. |title=A Slice Through Time: Dendrochronology and Precision Dating
| publisher=[[Routledge]]| year= 2012| isbn=9781136226915| ref=harv}}
*{{cite book| last=Bietak| first=Manfred| title=Trade, Power and Cultural Exchange: Hyksos Egypt and the Eastern Mediterranean World 1800-1500 BC |publisher= Österreichische Akademie der Wissenschaften|year=1995|isbn= 3-7001-2205-5|ref=harv}}
*{{cite book|last1=Chapin|first1=Charles Edward |last2=Elston| first2=Wolfgang E. |title=Ash-flow Tuffs, Opseg 180| publisher= Geological Society of America |year=1979|isbn= 9780813721804|ref=harv}}
*{{cite book|last=Darlow| first=Richard| year=2006|title=Moses In Ancient Egypt &amp; The Hidden Story Of The Bible|publisher=Lulu| isbn=9781430300533| ref=harv}}
*{{cite book|last1=de Boer|last2=Sanders| first1=Jelle Zeilinga|first2= Donald Theodore| title=Volcanoes in Human History: The Far-Reaching Effects of Major Eruptions| publisher=[[Princeton University Press]]| isbn=9781400842858 |year=2012| ref=harv}}
*{{cite book|last=Fischer| first=Peter M.|title= The chronology of Tell el-cAjjul, Gaza – stratigraphy, Thera, pumice and radiocarbon dating. In: Jan Heinemeier, Walter Friedrich: Time's Up! − Dating the Minoan Eruption of Santorini, Acts of the Minoan Eruption Chronology Workshop, Sandbjerg |publisher= Aarhus University Press|year= 2009| isbn=978-87-7934-024-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Friedrich|first=Walter Ludwig| title=Fire in the Sea: The Santorini Volcano : Natural History and the Legend of Atlantis|publisher=	[[Cambridge University Press]]|year= 2000|url=http://art.buffalo.edu/coursenotes/ahi307/friedrich.pdf | isbn=9780521652902|ref=harv}}
*{{cite book|last=Friedrich|first=Walter Ludwig| title=Santorini: Volcano, Natural History, Mythology|url=https://archive.org/details/santorinivolcano0000frie|publisher=Aarhus University Press|year= 2009|isbn=9788779345058|ref=harv}}
* {{cite book| last1=Heinemeier| last2=Friedrich| first1=Jan| first2=Walter|title=Time's Up! − Dating the Minoan Eruption of Santorini, Acts of the Minoan Eruption Chronology Workshop, Sandbjerg |publisher=Aarhus University Press| year=2009| isbn=978-87-7934-024-4| ref=harv}}
*{{cite book|last1=Hyndman|first2=David |last2=Hyndman|title=Natural Hazards and Disasters|first1=Donald| publisher=Cengage Learning|year= 2010|isbn=9781133169925|ref=harv}}
*{{cite book|last=Manning| first=Sturt W.| title=Clarifying the ‘High’ v. ‘Low’ Aegean/Cypriot Chronology for the Mid Second Millennium BC: Assessing the Evidence, Interpretive Frameworks, and Current State of the Debate|year=2007|isbn=978-3-7001-3527-2|publisher=Österreichische Akademie der Wissenschaften| ref=harv}}
*{{cite book|last1=McCoy|first1=Floyd W. |first2= Grant |last2=Heiken| title=Volcanic Hazards and Disasters in Human Antiquity, Izdanje 345|publisher=Geological Society of America|year= 2000|isbn= 9780813723457|ref=harv}}
* {{cite book|last=Michaelides| first=Constatine E.| title=The Aegean crucible: tracing vernacular architecture in post-Byzantine centuries| year=2003| publisher=Delos Press| isbn=9780972972307| ref=harv}}
* {{cite book| last=Niemeier| first=Wolf-Dietrich |title= New Archaeological Evidence for a 17th century date of the 'Minoan Eruption' from Israel (Tel Kabri, Western Galilee), in: Thera and the Aegean world, 3,3. Chronology. Proceedings of the Third International Congress, Santorini, Greece|publisher= D. A. Hardy|location= London |year=1990| isbn=0-9506133-6-3| ref=harv}}
*{{cite book|last=Palyvou| first=Klairē |title=Akrotiri Thera: An Architecture of Affluence 3,500 Years Old, Opseg 15| publisher=INSTAP Academic Press |year= 2005|isbn=9781931534147|ref=harv}}
* {{cite book|last=Sivertsen|first=Barbara J.| title=The Parting of the Sea: How Volcanoes, Earthquakes, and Plagues Shaped the Story of Exodus|url=https://archive.org/details/partingofseahowv0000sive| publisher=Princeton University Press| year= 2009|isbn= 9781400829958|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Warren| last2=Hankey| first1= Peter M.| first2 =Vronwy| title=Aegean Bronze Age Chronology|url=https://archive.org/details/aegeanbronzeagec0000warr| publisher=Bristol Classical Press|year= 1989|isbn=9780906515679 |ref=harv }}
{{refend}}

;Časopisi
{{refbegin}}
* {{cite journal|last=Antonopoulos| first=John| year=1992| doi=10.1007/BF00127003| volume=5| issue=2| publisher=Kluwer Academic Publishers| title=The great Minoan eruption of Thera volcano and the ensuing tsunami in the Greek Archipelago| url=http://link.springer.com/article/10.1007%2FBF00127003| issn=1573-0840| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Baillie| last2=Munro| first1=M.G.|first2=M.A.R.| year=1988 |title=Irish tree rings, Santorini and volcanic dust veils|publisher=Nature|url=http://www.nature.com/nature/journal/v332/n6162/abs/332344a0.html|volume=332|issue=1| doi=10.1038/332344a0| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bicknell| first=Peter |title=Late Minoan IB marine ware, the marine environment of the Aegean, and the Bronze Age eruption of the Thera volcano| volume=171|url=http://sp.lyellcollection.org/content/171/1/95.short| year=2000| doi=10.1144/GSL.SP.2000.171.01.09|publisher=Geological society| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Bruins|first1=Hendrik J. |first2= Johannes van der |last2=Pflicht|first3=J. Alexander |last3=MacGillivray |title= The Minoan Santorini eruption and tsunami deposits in Palaikastro (Crete): Dating by geology, archaeology, &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C, and Egyptian chronology| url=http://bsa.academia.edu/AlexanderMacGillivray/Papers/256144/The_Minoan_Santorini_eruption_and_tsunami_deposits_in_Crete_Palaikastro_Geological_archaeological_14C_dating_and_Egyptian_chronology|publisher=Arizona Board of Regents on behalf on the University of Arizona | work=Radiocarbon|volume= 51|issue=1| year=2009 |ref=harv}}
* {{cite journal| last=Chrubini| first=Paolo| year=2013| title=Olive Tree-Ring Problematic Dating: A Comparative Analysis on Santorini (Greece)| url=http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0054730| doi=10.1371/journal.pone.0054730| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Doumas|last2=Papazoglou| first1=Christos|first2=L.| title=Santorini tephra from Rhodes| url=http://www.nature.com/nature/journal/v287/n5780/abs/287322a0.html|year=1980|  doi=10.1038/287322a0| location=Department of Antiquities, National Archaeological Museum, Tositsa 1|publisher=Nature|ref=harv}}
* {{cite journal| last=Eastwood| first=Warren J.| title=The environmental impact of the Minoan eruption of Santorini (Thera): statistical analysis of palaeoecological data from Golhisar, southwest Turkey| year=2002| url=http://discovery.ucl.ac.uk/156232/| volume=12| issue=1| publisher=UCL Discovery| doi=10.1191/0959683602hl557rp| ref=harv| date=| access-date=2014-08-21| archive-date=2015-10-18| archive-url=https://web.archive.org/web/20151018061904/http://discovery.ucl.ac.uk/156232/| dead-url=yes}}
* {{cite journal| last1=Foster| first1=Karen Polinger| last2=Ritner| first2=Robert K.| title=Text, storms and the Thera eruption|year= 1996| url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/545376?uid=3738200&amp;uid=2&amp;uid=4&amp;sid=21104080874731| publisher=[[Journal of Near Eastern Studies]] | doi=10.1086/373781 |jstor=545376|volume=55|issue=1|ref=harv}}
*{{cite journal|title=Tsunami waves generated by the Santorini eruption reached Eastern Mediterranean shores|first1=
Beverly N. |last1=Goodman-Tchernov|first2=Hendrik W. |last2=Dey|first3=Eduard G. |last3=Reinhardt|first4=Yossi |last4=Mart| year=2009| url=http://geology.gsapubs.org/content/37/10/943.short| volume=37|issue=1|doi=10.1130/G25704A.1| publisher=Geological Society of America| ref=harv}}
* {{cite journal| last1=Grudd| last2=Briffa| last3=Gunnarson| first1=Håkan| first2=Keith R.| first3=Björn E. | year=2000| title=Swedish tree rings provide new evidence in support of a major, widespread environmental disruption in 1628 BC| url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/1999GL010852/abstract;jsessionid=1A22511F2A4A091B7483AD6CBB29C96A.f02t02| volume=27|issue=1| publisher=Geophysical Research Letters|doi=10.1029/1999GL010852| ref=harv}}
* {{cite journal| last1=Hammer| last2=Clausen| last3=Friedrich|last4=Tauber| first1=C.U.| first2=H.B.| first3=W.L.| first4=H.| year=1987| title=The Minoan eruption of Santorini in Greece dated to 1645 BC?|  url=http://www.nature.com/nature/journal/v328/n6130/abs/328517a0.html|volume=328|issue=1| publisher=[[Nature]]| doi=10.1038/328517a0| ref=harv}}
* {{cite journal| last1=Knappett| last2=Evans| last3=Rivers| first1=Carl| first2=Tim| first3=Ray| year=2008| title=Modelling maritime interaction in the Aegean Bronze Age| volume=82| number=318| url=http://antiquity.ac.uk/ant/082/ant0821009.htm| publisher=Antiquity| ref=harv| access-date=18. siječnja 2023.| archive-date=20. siječnja 2023.| archive-url=https://web.archive.org/web/20230120041321/https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity| url-status=dead}}
* {{cite journal| last1=Knappett| last2=Evans| last3=Rivers| first1=Carl| first2=Tim| first3=Ray| year=2011| title=The Theran eruption and Minoan palatial collapse: new interpretations gained from modelling the maritime network| volume=85| number=329| url=http://antiquity.ac.uk/ant/085/ant0851008.htm| publisher=Antiquity| ref=harv| access-date=18. siječnja 2023.| archive-date=20. siječnja 2023.| archive-url=https://web.archive.org/web/20230120041321/https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity| url-status=dead}}
* {{cite journal|last1=Kuniholm| last2=Kromer| last3=Manning| first1=Peter Ian| first2=Bernd |first3=Sturt W.| year=1996| title=Anatolian tree rings and the absolute chronology of the eastern Mediterranean, 2220–718 BC| url=http://www.nature.com/nature/journal/v381/n6585/abs/381780a0.html| publisher=Nature| doi=10.1038/381780a0| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Lamarche| last2=Hirschboeck| first1=Valmore C.| first2=Katherine K. |year=1984 |title=Frost rings in trees as records of major volcanic eruptions| url=http://www.nature.com/nature/journal/v307/n5947/abs/307121a0.html|volume=307|issue=1| publisher=[[Nature]]| doi=10.1038/307121a0| ref=harv}}
* {{cite journal| last=Marinatos| first=Spyridos| title=The Volcanic Destruction of Minoan Crete| url=http://journals.cambridge.org/article_S0003598X00028088| year=1939| publisher=Antiquity| volume=13| number=52|doi=10.1017/S0003598X00028088|ref=harv}}
* {{cite journal|last=McCoy|first=Floyd W.|title=Modelling the Climatic Effects fo the LBA Eruption of Thera: New Calculations of Tephra Volumes May Suggest a Significantly Larger Eruption than Previously Reported| url=http://www.agu.org/meetings/cc02babstracts/McCoy.pdf| year=2002| location=Department of Natural Sciences, University of Hawaii-Windward, Kaneohe| ref=harv}}
*{{cite journal | last = Sigurdsson|first=Haraldur | year = 2006 | title = Marine Investigations of Greece's Santorini Volcanic Field | journal = Eos | volume = 87 | issue= 34| url = http://digitalcommons.uri.edu/gsofacpubs/5/ |doi=10.1029/2006EO340001|publisher=American Geophysical Union|ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Sigurdsson|first1=Haraldur| last2=Carey| first2=Steven| title=Thera 2006 Expedition Summary| url=http://oceanexplorer.noaa.gov/explorations/06blacksea/logs/summary_thera/summary_thera.html| publisher=Ocean Explorer| year=2006| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Stadler|first=Peter|title=The Chronology of Tell el-Daba: A Crucial Meeting Point of 14C Dating, Archaeology, and Egyptology in the 2nd Millennium BC|url=https://www.academia.edu/2280883/Kutschera_W._Bietak_M._Wild_EM_Bronk_Ramsey_Ch._Dee_M._Golser_R._Kopetzky_K._Stadler_P._Steier_P._Thanheiser_U._Weninger_F._The_Chronology_of_Tell_El-Daba_A_crucial_meeting_point_of_14C_dating_Archaeology_and_Egyptology_in_the_2nd_millennium_BC._Radiocarbon_2012_407-422|year=2012|publisher=Radiocarbon|volume=54|ref=harv|url-status=dead|access-date=18. siječnja 2023.|archive-date=16. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230116235414/https://www.academia.edu/2280883/Kutschera_W._Bietak_M._Wild_EM_Bronk_Ramsey_Ch._Dee_M._Golser_R._Kopetzky_K._Stadler_P._Steier_P._Thanheiser_U._Weninger_F._The_Chronology_of_Tell_El-Daba_A_crucial_meeting_point_of_14C_dating_Archaeology_and_Egyptology_in_the_2nd_millennium_BC._Radiocarbon_2012_407-422}}
*{{cite journal|last1=Vitaliano|first2= Dorothy B. |title=Volcanic Tephra on Crete|first1=Charles J.| last2=Vitaliano
|publisher=American Journal of Archaeology| volume=78 |issue=1|year=1974|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/503752?uid=3738200&amp;uid=2&amp;uid=4&amp;sid=21104074777041|doi= 10.2307/503752| jstor=503752| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Vogel| last2=Cornell|last3=Nelson| last4=Southon| first1=J.S.| first2=W.| first3= D.E.| first4=J.R.| year=1990| url=http://www.nature.com/nature/journal/v344/n6266/abs/344534a0.html|volume=344|  title=Vesuvius/Avellino, one possible source of seventeenth century BC climatic disturbances| publisher=Nature| doi=10.1038/344534a0| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Wiener| first1=Malcolm H.| last2=Allen| first2=James P. |title=Separate Lives: The Ahmose Tempest Stela and the Theran Eruption| year=1998| url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/545324?uid=3738200&amp;uid=2&amp;uid=4&amp;sid=21104080874731|volume=57|issue=1| publisher=Journal of Near Eastern Studies |doi=|jstor=545324|ref=harv}}
{{refend}}

;Mrežni izvori
{{refbegin}}
*{{cite web|last=Broad| first=William J.| year=2009| url=http://www.nytimes.com/2009/11/03/science/03tsunami.html?_r=0| publisher=New York Times| title=In the Mediterranean, Killer Tsunamis From an Ancient Eruption| date=2. studenoga 2009.| ref=harv}}
*{{cite web|title=The Fall of the Minoan Civilisation|first=Jessica|last=Cecil| year=2011.|month=17. veljače|url=http://www.bbc.co.uk/history/ancient/greeks/minoan_01.shtml| publisher=BBC History|ref=harv}}
* {{cite web|last=Leadbeater| first=Elli |publisher=[[BBC News]]| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/5287124.stm| title=Thera eruption was bigger still| year=2006.|month=27. kolovoza| ref=harv}}
* {{cite web| last=Pfeiffer| first=Tom| year=2004| title=Geology of Santorini: 1.1. Geographic Setting of Santorini | url=http://www.decadevolcano.net/santorini/santorini_geology_geography.htm| ref=harv}}
* {{cite web|title=Timaj| last=Platon| url=http://ascendingpassage.com/plato-atlantis-timaeus.htm| ref=harv}}
*{{cite web|title=Minoan Culture Survived Ancient Volcano, Evidence Shows|first=John Noble|last=Wilford| publisher=[[New York Times]]|year=1989 |month=28. studenoga| url=http://www.nytimes.com/1989/11/28/science/minoan-culture-survived-ancient-volcano-evidence-shows.html|ref=harv}}
*{{cite web| title=Santorini - Remains of a Volcanic Cataclysm| last=[[BBC News]]| year=2002| month=29. travnja| url=http://news.bbc.co.uk/dna/place-lancashire/plain/A721117| ref=harv}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
*{{cite web| last=Geology| url=http://www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work/santorini.html| title=Santorini Eruption (~1630 BC) and the legend of Atlantis| ref=harv| access-date=2014-08-22| archive-date=2010-01-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20100110111525/http://www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work/santorini.html| dead-url=yes}}
* {{cite web| last=Greeceview| title=Greek-Island-Santorini-Holidays| url=http://www.greeceview.com/#!santorini-greece-island/c15t9| ref=harv| access-date=18. siječnja 2023.| archive-date=5. kolovoza 2014.| archive-url=https://web.archive.org/web/20140805064510/http://www.greeceview.com/#!santorini-greece-island/c15t9| url-status=dead}}
* {{cite web| last=HAW| title=Wissenschaftler verlegen den Ausbruch von Santorin deutlich vor – Überraschende Forschungsergebnisse in der nächsten „Science-Ausgabe“| year=2006| month=27. travnja| url=http://www.haw.uni-heidelberg.de/presse/pm_santorin.de.html| ref=harv| access-date=18. siječnja 2023.| archive-date=28. studenoga 2012.| archive-url=https://web.archive.org/web/20121128203436/http://www.haw.uni-heidelberg.de/presse/pm_santorin.de.html| url-status=dead}}
*{{cite web|title=The admonitions of Ipuwer|url=http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/texts/ipuwer.htm|last=Reshafim|ref=harv|access-date=18. siječnja 2023.|archive-date=30. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131030032045/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/texts/ipuwer.htm|url-status=dead}}
*{{cite web|title=History of the island of Santorini - Thira|url=http://www.visit-santorini.com/site/history.htm|last=Santorini|ref=harv|access-date=18. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130004025/https://visit-santorini.com/site/history.htm|archive-date=30. siječnja 2023.|url-status=dead}}
*{{cite web| title=Santorini and its eruption in the Bronze age: Chapter 8. Conclusions and future directions| url=http://www.santorini-eruption.org.uk/chapter8.htm| last=Santorini-eruption| ref=harv| access-date=2014-08-22| archivedate=2015-03-27| archiveurl=https://web.archive.org/web/20150327154113/http://www.santorini-eruption.org.uk/chapter8.htm| deadurl=yes}}
*{{cite web|title=Santorini volcano - when will the next eruption occur?| url=http://www.volcanodiscovery.com/santorini/eruption.html |last=Volcano discovery|year=2006|ref=harv}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Thera eruption}}
* [http://www.decadevolcano.net/santorini/santorini.htm Santorini Decade Volcano] — geologija i vulkanska povijest Santorinija
* [https://web.archive.org/web/20070610040710/http://www.arts.cornell.edu/classics/Faculty/SManning_files/testoftime.pdf Erupcija There (Santorini) i kronologija Egejskog brončanog doba] 
* [http://www.nat.au.dk/default.asp?id=11296&amp;la=UK Najveća vulkanska erupcija u Brončanom dobu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609145423/http://www.nat.au.dk/default.asp?id=11296&amp;la=UK |date=2007-06-09 }} 
* [http://volcano.und.edu/vwdocs/volc_images/europe_west_asia/santorini.html VolcanoWorld: informacije o erupciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080712205238/http://volcano.und.edu/vwdocs/volc_images/europe_west_asia/santorini.html |date=2008-07-12 }} sa fotografijama
* [http://www.uri.edu/endeavor/thera/index.html Istraživanje morskog taloga u okolici Santorina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070525040856/http://www.uri.edu/endeavor/thera/index.html |date=2007-05-25 }}

{{coord|36|20|58|N|25|23|58|E|display=title|region:TR_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Prirodne katastrofe u Grčkoj]]
[[Kategorija:Vulkanske erupcije]]
[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:2. tisućljeće pr. Kr.]]
[[Kategorija:Cunamiji]]
[[Kategorija:Vulkanizam u Grčkoj]]</text>
      <sha1>t77ih1ag2xa5qtr0au86vtc9wu696gh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NBA finale 2004.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>226265</id>
    <revision>
      <id>7623989</id>
      <parentid>7606858</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 36 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29405" sha1="rso0mad0mgchr8f8rad4cui48le90xc" xml:space="preserve">{{Infookvir NBA finale
| godina      = 2004.
| slika      = 
| prvak =[[Detroit Pistons]]
| trener_prvak =[[Larry Brown]]
| serija_prvak =4
| finalist =[[Los Angeles Lakers]]
| trener_finalist =[[Phil Jackson]]
| serija_finalist =1
| datum  = [[6. lipnja|6.]]-[[15. lipnja]] [[2004.]]
| MVP =[[Chauncey Billups]]&lt;br&gt;(Detroit Pistons)
| TV_prijenos =[[ABC]] 
| komentatori =[[Al Michaels]] i [[Doc Rivers]]
| radijska_mreža =
| radijski_voditelj =
| suci_1 =Joe Crawford, Bob Delaney, Bernie Fryer
| suci_2 =Bennett Salvatore, Steve Javie, Joe DeRosa
| suci_3 =Ron Garretson, Dan Crawford, Mike Callahan
| suci_4 =Jack Nies, Dick Bavetta, Eddie F. Rush
| suci_5 =Joe Crawford, Bob Delaney, Bennett Salvatore
| suci_6 =
| suci_7 =
| KK slavnih ='''Trener(i):'''&lt;br&gt;Larry Brown (2002.)&lt;br&gt;Phil Jackson (2007.)
| FIstoka_rezultat =[[Detroit Pistons|Detroit]] u seriji 4-2 porazio [[Indiana Pacers|Indianu]]
| FZapada_rezultat =[[Los Angeles Lakers|Los Angeles]] u seriji 4-2 porazio [[Minnesota Timberwolves|Minnesotu]]
}}
'''NBA finale 2004.''' posljednja je i finalna serija doigravanja u sezoni [[NBA 2003./04.|2003./04.]] Drugoplasirana momčad Istočne konferencije [[Detroit Pistons]] porazila je u seriji 4-1 trećeplasiranu momčad Zapadne konferencije [[Los Angeles Lakers]]e. Detroit je osvojio svoj treći, odnosno peti naslov i prvi naslov nakon [[NBA finale 1990.|1990.]] godine.  Tako su priredili veliko iznenađenje lakim pobjedama nad favoriziranim Lakersima čije zvijezde, osim [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O’Neala]], nisu igrale u skladu sa svojom reputacijom. Za [[Trofej &quot;Bill Russell&quot; za najkorisnijeg igrača NBA finala|najboljeg igrača finala]] proglašen je branič Pistonsa [[Chauncey Billups]]. Trener Lakersa [[Phil Jackson]], šesterostruki osvajač NBA naslova s Bullsima i trostruki s Lakersima, nije uspio osvojiti svoj 10 NBA prsten, čime bi postao najuspješnijim trenerom u povijesti NBA lige.

== Put do finala ==
=== Detroit Pistons ===
[[Datoteka:Pistons starting 5.jpg|mini|lijevo|500px|Pistonsova startna petorka iz 2004. godine.]]
Pistonsi su sezonu započeli porazom 108:96 od [[Cleveland Cavaliers]]a predvođeni ''rookiejem'' [[LeBron James|LeBronom Jamesom]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-10/a-2003-10-08-6-1.cfm |title=LeBron James pokazao da se može nositi s najboljim |access-date=27. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070908200729/http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-10/a-2003-10-08-6-1.cfm |archive-date=8. rujna 2007. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Poraženi su i u drugoj utakmici, a prvu pobjedu u sezoni postigli su u trećoj protiv [[Boston Celtics]]a 96:88.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-11/a-2003-11-06-8-1.cfm Cavaliers još uvijek bez pobjede] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Uslijedio je niz od pet pobjeda zaredom,&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-11/a-2003-11-10-3-1.cfm Rezultati NBA lige] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; nakon što su u šestoj poraženi od [[Sacramento Kings]]a 97:91.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-11/a-2003-11-12-12-1.cfm Duel timova čiji su treneri rodjena braća] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; [[19. studenog]] [[2003.]] pobijedili su svoje buduće NBA finaliste [[Los Angeles Lakers]]e&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-11/a-2003-11-19-15-1.cfm Phoenix Sunsa uspjeli prekinuti niz od 3 uzastopna poraza] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Dobre igre počeli su prikazivat od siječnja 2004. kada su najprije dobili [[Dallas Mavericks]]e 115:102.  [[Chauncey Billups]] je sjajno odigrao tu utakmicu te od ukupno 27 postignutih poena 21 zabilježio u drugom poluvijemenu utakmice.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-01/a-2004-01-12-5-1.cfm 33 poena Pedje Stojakovića i još jedna pobjeda Kings-a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Petorka Billups, [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]], [[Tayshaun Prince|Prince]], [[Rasheed Wallace|R. Wallace]] i [[Ben Wallace|B. Wallace]] sjajno je funkcionirala. U dvije pobjede sa skoro 20 poena razlike pobijedili su [[Chicago Bulls]]e,&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-02/a-2004-02-26-7-1.cfm Nakon pet uzastopnih poraza pobjeda Washington Wizards-a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; a s 21 poeno razlike pobijedili [[Seattle SuperSonics]]e.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-03/a-2004-03-08-12-1.cfm Pobjednički poeni Yao Minga] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U trećoj utakmici protiv Bullsa slavali su s ogromnih 33 poena razlike. Obrana Pistonsa tijekom mjeseca travanja pokazala se veoma učinkovitom, što se vidi na primjeru da su prvi put u šest susreta uspjeli primiti više od 70 koševa. To, je uspjelo [[New Jersey Nets]]ima koji su zabili 71 poen, međutim Pistonsi su ponovo ostvarili laku pobjedu.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-03/a-2004-03-19-10-1.cfm New Jeresy Nets postigli 71 poen, ali su Detroit Pistons lako pobjedili] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Prije posljednjih utakmica sezone uspjeli su osigurati doigravanje na Istočnoj konferenciji.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-04/a-2004-04-14-5-1.cfm Zadnje utakmice regularnog kolo NBA lige se igraju večeras] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U prvom krugu doigravanja igrali su protiv [[Milwaukee Bucks]]a. U prve dvije utakmice svako je dobio po jednu pobjedu.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-04/a-2004-04-22-17-1.cfm Milwaukee Bucks i Detroit Pistons dobili po jedan susret u prvoj seriji doigravanja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; To je također bila jedina pobjeda Bucksa u seriji jer su Pistonsi prošli u drugi krug s ukupnih 4-1.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-04/a-2004-04-30-1-1.cfm Kings i Pistons u drugom kolu doigravanja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;U drugom krugu doigravanja kao domaćini bez većih problema pobijedili su s 22 koša razlike [[New Jersey Nets]]e 78:56.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-04-2-1.cfm Pistons pobjedili New Jersey Nets sa 22 koša razlike] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Netsi su u toj utakmici ubacili drugi najslabiji rezultat zabilježen u povijesti doigravanja. U prve dvije utakmice svako je odnio po jednu pobjedu. Nakon izjednačenja serije na 3-3, očekivala se napeta i neizvjesna sedma utakmica. Međutim, Pistonsi su s trojcem Billups, Hamilton, B. Wallace bez većih napora pobijedili Netse 90:69, te se plasirali u finale Istočne konferencije.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-21-3-1.cfm Detroit Pistons su bez napora pobijedili New Jersey Nets-e] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U finalu Istočne konferencije igrali su s [[Indiana Pacers]]ima. Pacersi su do finala stigli izbacivši u polufinalu [[Miami Heat]] u seriji 4-2. U prve dvije utakmice svako je odnio po jednu pobjedu,&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-25-7-1.cfm Susret u Indijani najbolja igra ove godine] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; a u trećoj utakmici Pistonsi predvođeni R. Wallaceom i Hamiltonom poveli su 2-1 u seriji.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-27-11-1.cfm Detroit Pistons poveli sa 2-1 protiv Indiana Pacers] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U četvrtoj i petoj utakmici svako je odnio jednu pobjedu, a Pistonsi su u šestoj imali prednost domaćeg parketa. To nisu propustili i u oštroj igri s malo koševa Pistonsi su slavili 69:65, te se plasirali u veliko finale protiv [[Los Angeles Lakers]]a.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-02-8-1.cfm Detroit Pistons savladali Pacerse 69 - 65] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Los Angeles Lakers ===
Sezona 2003./04. nije dobro započela za [[Los Angeles Lakers]]e. U listopadu 2003. njihov ponajbolji igrač [[Kobe Bryant]] dobio je poziv na preliminarno saslušanje kako bi utvrdio da li Bryant treba biti suđeno za silovanje 19-godišnje djevojke.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-10/a-2003-10-10-4-1.cfm Kobe Bryant na sudskom saslušanju po otužbama za silovanje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Zbog suđenja tijekom sezone propustio je nekoliko NBA utakmica. Lakersi su odlično otvorili sezonu, pobijedivši u prvih pet utakmica, a u posljednjoj petoj protiv San Antonio Spursa, tandem Kobe - Shaq postigao je 72 poena.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2003-11/a-2003-11-07-9-1.cfm Lakersi i dalje ne poraženi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U siječnju 2004. uslijedio je pad u igri zbog povrijeđenih Shaquillea O'Neala i [[Karl Malone|Karla Malonea]], te su Lakersi četvrti put zaredom poraženi.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-01/a-2004-01-08-12-1.cfm Lakersi poraženi četvrti put za redom,...] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije protiv [[Cleveland Cavaliers]]a, Byrant je ozlijedio rame na kojem mu je ranije izvršen operativni zahvat tako da je drugi dio utakmice proveo na klupi.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-01/a-2004-01-14-9-1.cfm U produžetcima Mavericks pobijedili Knicks 127 - 121] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Međutim, Lakersi su uspjeli prekinut niz od četiri poraza pobjedom 89:79. Bez trojca Malone, O'Neal, Bryant, Lakersi su poraženi od Grizzliesa koji su pobijedili 88:82 i ostvarili šestu pobjedu zaredom.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-01/a-2004-01-22-9-1.cfm Lakers u teškoćama bez povrjeđenih Bryanta, O Neala i Malonea] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U travnju 2004., Bryant i u prvoj utakmici nakon povrede ramena postigao je 18 poena pobjedi Los Angeles Lakersa nad domaćinom Celticsom sa 117:109.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-03/a-2004-03-11-9-1.cfm 62 poena Tracy McGrady-a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Isto tako, Kobe je u travnju morao je na sud, a da bi se odmah nakon saslušanja ukrcao na privatni avion, odletio za Los Angeles gdje je odigrao utakmicu i pomogao svojoj momčadi s impresivnih 36 poena pobijedi [[Houston Rockets]]e.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-03/a-2004-03-26-6-1.cfm Kobe se vratio iz Colorada i postigao 36 poena] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Istog mjeseca nakon tromjesečnog izbivanja na parkete se vratio i [[Karl Malone]].&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-03/a-2004-03-29-5-1.cfm Karl Malone nazad na terenu nakon tromjesečne pauze] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; To je doprinijelo većoj širini u sastavljanju momčadi, a konačno su svi igrači bili zdravi. Lakeri su sezonu završili s omjerom 56-26, osvojivši naslov Pacifičke divizije i treće mjesto na Zapadnoj konferenciji iza [[Indiana Pacers]]a. 

U prvom krugu doigravanja naletjeli su na [[Houston Rockets]]e. Seriju su otvorili s dvjema uvodnim pobjedama&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-04/a-2004-04-20-15-1.cfm Lakers pobijedili Houston Rockets 98 - 84] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; predvođeni Bryantom i Karlom Maloneom, dok je u drugoj utakmici Shaquille O'Neal postigao samo 7 koševa, što je njegov najniži učinak otkako igra u doigravanjima. Seriju protiv Rocketsa Lakersi su dobili s 4 pobjede i jednim porazom, te prošli u drugi krug doigravanja. Bryant je u posljednjoj petoj postigao 31 poen, te imao 10 asistencija i 6 uhvaćenih lopti.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-04/a-2004-04-29-14-1.cfm Los Angeles Lakers sinoćnjom pobjedom ušli u drugi krug doigravanja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U drugom krugu, odnosno polufinalu Zapadne konferencije igrali su protiv protiv prošlogodišnjih prvaka [[San Antonio Spurs]]a predvođeni Tonyjem Parkerom i Timom Duncanom. Seriju su započeli loše, porazima u prve dvije gostujuće utakmice u [[San Antonio|San Antoniju]].&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-03-7-1.cfm Miami Heat i New Orlans Hornets igraće i sedmu utakmicu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-06-13-1.cfm Spurs poveli sa 2:0 u polufinalu Zapadne konferencije NBA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Serija se preselila u [[Los Angeles]], a Lakersi su uspjeli pobijediti Spurse i smanjiti ukupno vodstvo na 2-1.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-10-3-1.cfm Prva pobjeda Lakersa u polufinalu Zapadne Konferencije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Lakersi su slavili i u drugoj utakmici 98:90, predvođeni Bryantom koji je postigao 42 poena te izjednačili seriju na 2-2.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-12-3-1.cfm Lakersi pobijedili Spurs 98-90 uz pomoć 42 poena od Kobe Bryanta] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U petoj utakmici u San Antoniju, Lakersi su zahvaljujući [[Derek Fisher|Dereku Fisheru]] izborili pobjedu i vodstvo u seriji 3-2. Fisher je s oko pet i pol metara udaljenosti, desetinku sekunde prije isteka vremena, pogodio koš za 74:73 i donio Lakersima prednost od jednog poena nad San Antonio Spursima.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-14-12-1.cfm Četiri desetinke sekunde dovoljne za pobjedu Lakersa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U posljednjoj šestoj na domaćem parketu također su slavili protiv Spursa i plasirali se u finale Zapadne konferencije protiv [[Minnesota Timberwolves]]a. Timberwolvesi su do ovog dijela natjecanja stigli zahvaljujući NBA zvijezdi [[Kevin Garnett|Kevinu Garnettu]].&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-17-10-1.cfm Sacramento Kings pobijedili Minesota Timberwolves 104-87] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Prvu utakmicu na godtujućem parketu Lakersi su dobili 98:88, dok su drugu izgubili 89:71. Jedan od uzroka poraza u drugoj utakmici leži u isključenju Malonea koji je u posljednjoj četvrtini utakmice napustio igru zbog prekršaja nad Darrickom Martinom.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-24-2-1.cfm Minnesota Timberwolves pobijedili Lakerse 89-71] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U trećoj utakmici, Lakersi su bez većih problema s trojcem[[ Gary Payton|Payton]], Bryant, O'Neal stigli do druge pobjede, dok je u redovima Timberwolvesa bio najbolji Garnett.&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-26-10-1.cfm Los Angeles Lakers savladali Timberwolves 100-89] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Lakersi su i u četvrtoj slavli,&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-05/a-2004-05-28-9-1.cfm Lakersi samo jednu pobjedu daleko od finala NBA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; dok su petu uzeli Timberwovesi. Iako su Timberwolvesi u šestoj utakmici ulaskom u posljednju četvrtinu imali malo vodstvo, to nisu uspjeli pretvoriti u pobjedu i izjednačiti seriju na 3-3. U tom dijelu igre sa 6 trica, od kojih su dvije bile ključne, odlično se istaknuo [[Kareem Rush]]&lt;ref&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-01-6-1.cfm Lakersi pobjedili uz pomoć 6 trica Kareem Rush-a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; koji je odveo Lakerse do novog NBA finala. Krajnji rezultat utakmice bio je 96:90 za Lakerse.

== Finale ==
=== Prva utakmica ===
{{basketballbox
 | bg =  #eee
 | datum = [[7. lipnja]] [[2004.]]
 | vrijeme = 
 | izvještaj = [http://www.nba.com/games/20040606/DETLAL/recap.html Izvještaj] na NBA.com&lt;br /&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-07-4-1.cfm Izvještaj] na VOA News.com
 | momčadA = '''[[Detroit Pistons]]'''
 | rezultatA = '''87'''
 | momčadB = [[Los Angeles Lakers]]
 | rezultatB = 75
 | produžeci =
 | Q1 = 22-19
 | Q2 = 18-22
 | Q3 = 24-17
 | Q4 = 23-17
 | H1 = 
 | H2 = 
 | PR = 
 | poeni1 = [[Chauncey Billups|Billups]] 22
 | skokovi1 = [[Ben Wallace|B. Wallace]] 8
 | asistencije1 = [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 5
 | oststat1 = 
 | poeni2 = [[Shaquille O'Neal|O'Neal]] 34
 | skokovi2 =  O'Neal 11
 | asistencije2 = [[Kobe Bryant]] 4
 | oststat2 = '''Izg. lopte:''' O'Neal 6
 | dvorana = [[Staples Center]], [[Los Angeles]]
 | gledatelji = 
 | sudac = Joe Crawford, Bob Delaney, Bernie Fryer
 | TV = [[ABC]]
 | serija =1-0 Detroit Pistons 
}}
U odigranoj prvoj utakmici finala NBA lige [[Detroit Pistons]]i su savladali domaćina [[Los Angeles Lakers]]e rezultatom 87:75. Najbolji u pobjedničkoj momčadi je bio [[Chauncey Billups]] s 22 poena.

U momčadi favorita Lakersa izuzetno dobru igru su pokazala dvojica prvih igrača, [[Shaquille O'Neal]] koji je postigao 34 poena i [[Kobe Bryant]] 25. Ostatak momčadi iz Los Angelesa, međutim, nije se pokazao tako uspješnim, uključujući tu [[Karl Malone|Karla Malonea]] sa samo četiri i [[Gary Payton]]a s tri postignuta poena. Lakersi su prvu polovinu susreta završili tijesnom prednošću od 41:40. U drugom dijelu susreta, zahvaljujući izuzetno dobroj obrani Pistonsa, Lakersi su postigli samo 34 poena. 

=== Druga utakmica ===
{{basketballbox
 | bg = #eee
 | datum = [[9. lipnja]] [[2009.]]
 | vrijeme = 
 | izvještaj = [http://www.nba.com/games/20040608/DETLAL/recap.html Izvještaj] na NBA.com&lt;br /&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-09-12-1.cfm Izvještaj] na VOA News.com
 | momčadA = [[Detroit Pistons]]
 | rezultatA = 91
 | momčadB = '''[[Los Angeles Lakers]]'''
 | rezultatB = '''99'''
 | produžeci =PR
 | Q1 = 16-18
 | Q2 = 20-26
 | Q3 = 30-24
 | Q4 = 23-21
 | H1 = 
 | H2 = 
 | PR = 2-10
 | poeni1 = [[Chauncey Billups|Billups]] 27
 | skokovi1 = [[Ben Wallace|B. Wallace]] 14
 | asistencije1 = Billups 9
 | oststat1 = '''Izg. lopte:''' [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 3
 | poeni2 = [[Kobe Bryant]] 33
 | skokovi2 = [[Karl Malone]] 9
 | asistencije2 = [[Luke Walton]] 8
 | oststat2 = '''Izg. lopte:''' Bryant 5
 | dvorana =  [[Staples Center]], [[Los Angeles]]
 | gledatelji = 
 | sudac = Bennett Salvatore, Steve Javie, Joe DeRosa
 | TV =[[ABC]]
 | serija = Lakersi izjednačili seriju na 1-1
}}
U odigranoj drugoj utakmici Los Angeles Lakersi su u produžetku regularnog toka utakmice savladali momčad Detroit Pistonsa s 99:91. Najuspješniji u pobjedničkoj momčadi je bio Kobe Bryant s 33 poena i sedam asistencija a slijedi ga Shaquille O'Neal s 29 poena dok je rezervni igrač [[Luke Walton]] koji inače nije izlazio na teren u prvom susretu ove dvije momčadi postigao 7 poena, sedam asistencija i 5 skokova. Najbolji u momčadi Pistonsa bio je Chauncey Billups s 27 poena. 

=== Treća utakmica ===
{{basketballbox
 | bg = #eee
 | datum = [[11. lipnja]] [[2004.]]
 | vrijeme = 
 | izvještaj = [http://www.nba.com/games/20040610/LALDET/recap.html Izvještaj] na NBA.com&lt;br /&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-11-5-1.cfm Izvještaj] na VOA News.com
 | momčadA = [[Los Angeles Lakers]]
 | rezultatA = 68
 | momčadB = '''[[Detroit Pistons]]'''
 | rezultatB = '''88'''
 | produžeci =
 | Q1 = 16-24
 | Q2 = 16-15
 | Q3 = 19-24
 | Q4 = 17-25
 | H1 = 
 | H2 = 
 | PR = 
 | poeni1 = [[Shaquille O'Neal]] 14
 | skokovi1 = [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]] 8
 | asistencije1 = [[Gary Payton]] 7
 | oststat1 =  '''Izg. lopte:''' Bryant 4
 | poeni2 = [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 31
 | skokovi2 = [[Ben Wallace|B. Wallace]] 11
 | asistencije2 = [[Chauncey Billups|Billups]] 3; [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 3; &lt;br /&gt;[[Rasheed Wallace|R. Wallace]] 3
 | oststat2 = 
 | dvorana =  [[The Palace of Auburn Hills]], [[Detroit]]
 | gledatelji = 
 | sudac = Ron Garretson, Dan Crawford, Mike Callahan
 | TV = [[ABC]]
 | serija = 2-1 Detroit Pistons
}}
Pistonsi su odigrali odlično u obrani i u napadu. Bryant prve koševe iz igre postigao tek u 28 minuti susreta. Rezultat utakmice bio je velikih 20 koševa razlike za Pistonse - 88:68. Tom pobjedom košarkaši iz Detroita poveli su 2:1 u seriji za naslov NBA lige. Najefikasniji kod Pistonsa bio je Richard Hamilton s 31 košem. 

=== Četvrta utakmica ===
{{basketballbox
 | bg = #eee
 | datum = [[14. lipnja]] [[2004.]]
 | vrijeme = 
 | izvještaj = [http://www.nba.com/games/20040613/LALDET/recap.html Izvještaj] na NBA.com&lt;br /&gt;[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-06/a-2004-06-14-3-1.cfm Izvještaj] na VOA News.com
 | momčadA = [[Los Angeles Lakers]]
 | rezultatA = 80
 | momčadB = '''[[Detroit Pistons]]'''
 | rezultatB = '''88'''
 | produžeci =
 | Q1 = 22-21
 | Q2 = 17-20
 | Q3 = 17-15
 | Q4 = 24-32
 | H1 = 
 | H2 = 
 | PR = 
 | poeni1 = [[Shaquille O'Neal]] 36
 | skokovi1 = O'Neal 20
 | asistencije1 = [[Rick Fox]] 6
 | oststat1 = 
 | poeni2 = [[Rasheed Wallace|R. Wallace]] 26
 | skokovi2 = [[Ben Wallace|B.Wallace]] 13; [[Rasheed Wallace|R. Wallace]] 13
 | asistencije2 = [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 6
 | oststat2 = 
 | dvorana = [[The Palace of Auburn Hills]], [[Detroit]]
 | gledatelji = 
 | sudac = Jack Nies, Dick Bavetta, Eddie F. Rush
 | TV = [[ABC]]
 | serija = 3-1 Detroit Pistons
}}
U četvrtom odigranom susretu finalnog doigravanja u okviru NBA lige Detroit Pistonsi su pobijedili Los Angeles Lakersa s 88:80. Ovo je bila druga uzastopna pobjeda momčad iz Detroita. Najbolji kod Pistonsa bio je [[Rasheed Wallace]] s 26 poena i 13 skokova. Kod Lakersa najuspješniji je bio Shaquille O'Neal s 36 poena i 20 skokova, a slijedio ga je Kobe Bryant s 20 poena.  

=== Peta utakmica ===
{{basketballbox
 | bg = #eee
 | datum = 
 | vrijeme = 
 | izvještaj = [http://www.nba.com/games/20040615/LALDET/recap.html Izvještaj] na NBA.com&lt;br /&gt;[http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-06/a-2004-06-16-4-1.cfm?moddate=2004-06-16 Izvještaj] na VOA News.com
 | momčadA =  [[Los Angeles Lakers]]
 | rezultatA = 87
 | momčadB = '''[[Detroit Pistons]]'''
 | rezultatB =  '''100'''
 | produžeci =
 | Q1 = 24-25
 | Q2 = 21-30
 | Q3 = 14-27
 | Q4 = 28-18
 | H1 = 
 | H2 = 
 | PR = 
 | poeni1 = [[Kobe Bryant]] 24
 | skokovi1 = [[Shaquille O'Neal|O'Neal]] 20
 | asistencije1 = [[Luke Walton]] 5
 | oststat1 = 
 | poeni2 = [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton]] 21
 | skokovi2 = [[Ben Wallace|B. Wallace]] 22
 | asistencije2 = [[Chauncey Billups|Billups]] 6
 | oststat2 = 
 | dvorana = [[The Palace of Auburn Hills]], [[Detroit]]
 | gledatelji = 
 | sudac = Joe Crawford, Bob Delaney, Bennett Salvatore
 | TV = [[ABC]]
 | serija = Pobjeda Detroit Pistonsa 4-1
}}

U petoj utakmici finala Pistonsi su pobijedili Los Angeles Lakerse rezultatom 100:87, s ukupnih 4-1 u seriji. Lakersi su na samom početku poveli sa sedam poena razlike, međutim Pistonsi su odlično zaigrali u napadu i preokrenuli rezultat, te održavali predost od preko deset poena tijekom cijele utakmice. Centar Pistonsa [[Ben Wallace]] dominirao je pod koševima s 22 skoka, dok je najbolji strijelac bio Richard Hamilton s 21 poenom. S momčadi bez velikih zvijezda, Pistonsi su priredili veliko iznaneđenje lakom pobjedom nad favoriziranim Lakersima. 

== Rosteri momčadi ==
=== Detroit Pistons ===
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 95%; width: 70%; {{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:10}}|width:100%;}}&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #0067B1; text-align: center;&quot; | &lt;span style=&quot;color: white&quot;&gt;Detroit Pistons roster&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background: #ED174C; color: white&quot;
! '''Igrači''' !! '''Treneri'''
|- 
| valign=&quot;top&quot; | {{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:10}}
| 
}}
{| class=&quot;sortable&quot; style=&quot;margin:0px; width:100%;&quot;
! Poz. !! #  !! Ime  !! Visina !! Težina !! Sveučilište
|-
||PG||1||{{Z|SAD}} [[Chauncey Billups|Billups, Chauncey]] '''(C)'''||&lt;small&gt;1,91 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;92 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Colorado u Boulderu|Colorado]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||41||{{Z|SAD}} [[Elden Campbell|Campbell, Elden]]||&lt;small&gt;2,11 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;98 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Clemson|Clemson]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||8||{{Z|SAD}} [[Darvin Ham|Ham, Dervin]]||&lt;small&gt;2,01 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;109 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Texas Tech|Texas Tech]]&lt;/small&gt;||
|-
||SG||32||{{Z|SAD}} [[Richard Hamilton (košarkaš)|Hamilton, Richard]]||&lt;small&gt;2,01 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;88 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište u Connecticutu|Connecticut]]&lt;/small&gt;||
|-
||PG||10||{{Z|SAD}} [[Lindsey Hunter|Hunter, Lindsey]]||&lt;small&gt;1,88 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;88 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Jackson State|Jackson State]]&lt;/small&gt;||
|-
||PG||7||{{Z|SAD}} [[Mike James|James, Mike]]||&lt;small&gt;1,88 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;85 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Duquesne|Duquesne]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||31||{{Z|SRB}} [[Darko Miličić|Miličić, Darko]]||&lt;small&gt;2,13 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;125 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Srbija]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||13||{{Z|TUR}} [[Mehmet Okur|Okur, Mehmet]]||&lt;small&gt;2,11 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;119 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Turska]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||22||{{Z|SAD}} [[Tayshaun Prince|Prince, Tayshaun]]||&lt;small&gt;2,06 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;98 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište u Kentuckyju|Kentucky]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||3||{{Z|SAD}} [[Ben Wallace|Wallace, Ben]]||&lt;small&gt;2,06 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;109 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Virginia Union|Virginia Union]]&lt;/small&gt;||
|-
||PF||30|||{{Z|SAD}} [[Rasheed Wallace|Wallace, Rasheed]]||&lt;small&gt;2,11 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;104 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Sjeverne Karoline u Chapel Hillu|North Carolina]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||34||{{Z|SAD}} [[Corliss Williamson|Williamson, Corliss]]||&lt;small&gt;2,01 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;111 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište u Arkansasu|Arkansas]]&lt;/small&gt;||
|}
| valign=&quot;top&quot; |
; Trener
*{{Z|SAD}} [[Larry Brown]] (North Carolina)
;Pomoćni trener(i)

----

;Legenda:
*'''(C)''' - Kapetan momčadi
*[[Datoteka:Cruz Roja.svg|8px|ozljeda]] - Ozljeda

----
;
*[http://www.basketball-reference.com/teams/DET/2004.html Roster]
*Zadnje ažuriranje: u lipnju [[2004.]]
|}

=== Los Angeles Lakers ===
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 95%; width: 70%; {{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:10}}|width:100%;}}&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #6137AD; text-align: center;&quot; | &lt;span style=&quot;color: #FFCD35&quot;&gt;Los Angeles Lakers roster&lt;/span&gt;
|- style=&quot;background: #FFCD35; color: white&quot;
! '''Igrači''' !! '''Treneri'''
|- 
| valign=&quot;top&quot; | {{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:10}}
| 
}}
{| class=&quot;sortable&quot; style=&quot;margin:0px; width:100%;&quot;
! Poz. !! #  !! Ime  !! Visina !! Težina   
|-
||SG||8||{{Z|SAD}} [[Kobe Bryant|Bryant, Kobe]] '''(C)'''||&lt;small&gt;1,98 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;93 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;Lower Merion (HS)&lt;/small&gt;||
|-
||SF||7||{{Z|SAD}} [[Brian Cook|Cook, Brian]]||&lt;small&gt;2,06 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;106 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Illinois u Urbana-Champaignu|Illinois-Urbana-Champaign]]&lt;/small&gt;||
|-
||PG||2||{{Z|SAD}} [[Derek Fisher|Fisher, Derek]]||&lt;small&gt;1,85 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;93 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Arkansas u Little Rocku|Arkansas-Little Rock]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||17||{{Z|KAN}} [[Rick Fox|Fox, Rick]]||&lt;small&gt;2,01 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;104 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Sjeverne Karoline u Chapel Hillu|North Carolina]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||3||{{Z|SAD}} [[Devean George|George, Devean]]||&lt;small&gt;2,03 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;100 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[College Augsburg|Augsburg]]&lt;/small&gt;||
|-
||PF||11||{{Z|SAD}} [[Karl Malone|Malone, Karl]]||&lt;small&gt;2,06 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;113 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Louisiana Tech|Louisiana Tech]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||14||{{Z|UKR}} [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko, Stanislav]]||&lt;small&gt;2,08 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;113 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Ukrajina]]&lt;/small&gt;||
|-
||C||34||{{Z|SAD}} [[Shaquille O'Neal|O'Neal, Shaquille]] '''(C)'''||&lt;small&gt;2,16 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;147 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Louisiana State|Louisiana State]]&lt;/small&gt;||
|-
||PG||20||{{Z|SAD}} [[Gary Payton|Payton, Gary]]||&lt;small&gt;1,93 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;82 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište Oregon State|Oregon State]]&lt;/small&gt;||
|-
||SG||21||{{Z|SAD}} [[Kareem Rush|Rush, Kareem]]||&lt;small&gt;1,98 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;98 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište u Missouriju|Missouri]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||9||{{Z|SAD}} [[Byron Russell|Russell, Byron]]||&lt;small&gt;2,01 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;102 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište California State u Long Beachu|Long Beach State]]&lt;/small&gt;||
|-
||SF||4||{{Z|SAD}} [[Luke Walton|Walton, Luke]]||&lt;small&gt;2,03 m&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;105 kg&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;[[Sveučilište u Arizoni|Arizona]]&lt;/small&gt;||
|-
|}
| valign=&quot;top&quot; |
; Trener
*{{Z|SAD}} [[Phil Jackson]] (North Dakota)
;Pomoćni trener(i)

----

;Legenda:
*'''(C)''' - Kapetan momčadi
*[[Datoteka:Cruz Roja.svg|8px|ozljeda]] - Ozljeda

----
;
*[http://www.basketball-reference.com/teams/LAL/2004.html Roster] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510071617/http://www.basketball-reference.com/teams/LAL/2004.html |date=10. svibnja 2010. }}
*Zadnje ažuriranje: u lipnju [[2004.]]
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nba.com/finals2004/ Službena stranica] NBA finala 2004.

{{Bb start}}
{{Basketball box inner start}} 
{{NBA finala}}{{Basketball box inner end}}
{{Bb kraj}}

[[Kategorija:Završnice NBA]]</text>
      <sha1>rso0mad0mgchr8f8rad4cui48le90xc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Duvnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230377</id>
    <revision>
      <id>7624017</id>
      <parentid>7589415</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:10:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana je nova uloga</comment>
      <origin>7624017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5768" sha1="goyc7sfefpwyjm2qttjtdap08qq1lx3" xml:space="preserve">{{Infookvir filmski umjetnik
|ime             = Željko Duvnjak
|slika           = Zeljko Duvnjak.jpeg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[18. kolovoza]] [[1963.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = glumac 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Željko Duvnjak''' ([[Zagreb]], [[18. kolovoza]] [[1963.]]&lt;ref&gt;[https://www.teatar.hr/osobe/zeljko-duvnjak/ Željko Duvnjak | TEATAR.HR] (pristupljeno 7. srpnja 2019., te arhivirano)&lt;/ref&gt;) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===

* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; kao veslač ([[1982.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao tip na biljaru ([[1991.]])
* &quot;[[Zlatni vrč]]&quot; kao gastronomski kritičar ([[2004.]])
* &quot;[[Zabranjena ljubav]]&quot; kao Milorad Žgurić ([[2005.]] – [[2006.]])
* &quot;[[Naša mala klinika]]&quot; kao Berti ([[2006.]])
* &quot;[[Obični ljudi (TV serija)|Obični ljudi]]&quot; kao doktor ([[2007.]])
* &quot;[[Urota (TV serija)|Urota]]&quot; kao Turković ([[2007.]])
* &quot;[[Zauvijek susjedi]]&quot; kao Pravić ([[2007.]])
* &quot;[[Dobre namjere]]&quot; kao financijski savjetnik ([[2007.]])
* &quot;[[Ponos Ratkajevih]]&quot; kao Siniša Kraljić ([[2007.]] – [[2008.]])
* &quot;[[Hitna 94]]&quot; kao odvjetnik ([[2008.]])
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Tonček ([[2008.]])
* &quot;[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]]&quot; kao Rene ([[2008.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao inscipijent ([[2005.]] – [[2010.]])
* &quot;[[Bibin svijet]]&quot; kao Janko Piškorić ([[2006.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Dva smo svijeta različita]]&quot; kao Josip ([[2011.]])
* &quot;[[Larin izbor]]&quot; kao računovođa Miljenko ([[2011.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Jozo Skomrak &quot;Simon Pataki&quot; (2013.) 
* &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Žarko Medvjedović ([[2013.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao gdin. Juraga/Darko/Danko/Andrija Babić ([[2008.]]; [[2010.]]; [[2013.]]; [[2014.]])
* &quot;[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]&quot; kao Franjo Osvaldić ([[2014.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao drug iz komiteta ([[2015.]])
* &quot;[[Lažni svjedok]]&quot; kao Simo Šesto ([[2016.]])
* &quot;[[Zlatni dvori (TV serija)|Zlatni dvori]]&quot; kao Ivan Gudić ([[2016.]])
* &quot;[[Ko te šiša]]&quot; kao Žigmund ([[2018.]])
* &quot;[[Ne diraj mi mamu]]&quot; kao Šimo Šesto ([[2018.]])
* &quot;[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]&quot; kao psihijatar ([[2019.]])
* &quot;[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]&quot; kao Božo ([[2021.]])
*
*

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Manifesto (1988.)|Manifesto]]&quot; kao Martin ([[1988.]])
* &quot;[[Stranci u noći (1992.)|Stranci u noći]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[The Sands of Time]]&quot; kao Jose Ceberian ([[1992.]])
* &quot;[[Zlatne godine (1993.)|Zlatne godine]]&quot; kao šef sale ([[1993.]])
* &quot;[[Bogorodica (1999.)|Bogorodica]]&quot; kao novinar HTV-a ([[1999.]])
* &quot;[[Četverored (1999.)|Četverored]]&quot; kao razjareni domobran ([[1999.]])
* &quot;[[Slučajna suputnica (2004.)|Slučajna suputnica]]&quot; kao Steinholz ([[2004.]])
* &quot;[[Armin (2007.)|Armin]]&quot; kao putnik ([[2007.]])
* &quot;[[Pjevate nešto ljubavno (2007.)|Pjevajte nešto ljubavno]]&quot; kao šef sale ([[2007.]])
* &quot;[[Djeca jeseni (2012.)|Djeca jeseni]]&quot; kao Stanko Ćos ([[2012.]])
* &quot;[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)|Ustav Republike Hrvatske]]&quot; kao Barmen ([[2016.]])

=== Sinkronizacija === 
* &quot;[[Mali leteći medvjedići]]&quot; kao Smucalo ([[1990.]])
* &quot;[[Tri praščića]]&quot; kao Cvilko, plavi zec, lasica i Draganin otac ([[1996.]])
* &quot;[[Labuđa princeza|Labuđa princeza 1]], 2, 3&quot; kao Jean-Bob
* &quot;[[Voljeni doktor Martini]]&quot; kao dr. Lele Martini
* &quot;[[Super cure]]&quot; kao šef
* &quot;[[Spider-Man]]&quot; kao J. J. Jameson
* &quot;Rudolph: Jelen Crvenog Nosića&quot; kao sob Strijelko i Pingo (1998.)
* &quot;[[Dexterov laboratorij]]&quot; kao Mandark, Super tip
* &quot;[[Upomoć! Ja sam riba]]&quot; kao tata
* &quot;[[Yu-Gi-Oh!]]&quot; kao Tristan Taylor
* &quot;[[Gospodar Prstenova (Ralph Bakshi)]]&quot; kao Sam ([[2001.]])
* &quot;[[Sinbad: Legenda o sedam mora]]&quot; ([[2003.]])
* &quot;[[Madagaskar (2005.)|Madagaskar]]&quot; kao Mason ([[2005.]])
* &quot;[[Hrabri Pero]]&quot; kao veliki i mali nasilnici ([[2005.]])
* &quot;[[Dama i Skitnica]]&quot; kao Joe ([[2006.]])
* &quot;[[Tko je smjestio Crvenkapici?]]&quot; kao policajac Kljunić ([[2006.]])
* &quot;[[Auti (film)|Auti]]&quot; kao Kombimir ([[2006.]])
* &quot;[[Ružno pače i ja]]&quot; kao Stanko ([[2006.]])
* &quot;[[Medvjedići dobra srca: Put u Zezograd]]&quot; kao plemeniti Laktaš/Bosiljko Muhtaš ([[2006.]])
* &quot;[[Janko Strižić]]&quot; kao Izricatelj epizode ([[2008.]])
* &quot;[[Život buba]]&quot; kao Molt ([[2008.]])
* &quot;[[Legenda o Tarzanu]]&quot; kao Hooft ([[2009.]])
* &quot;[[Čudovišta protiv vanzemaljaca]]&quot; kao Gallaxhar ([[2009.]])
* &quot;[[Velika avantura malog dinosaura]]&quot; kao mali šeik ([[2009.]])
* &quot;[[MaksimUm]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[Čudovišna priča u Parizu]]&quot; kao inspektor Páte ([[2011.]])
* &quot;[[Madagaskar 3: Najtraženiji u Europi]]&quot; kao Mason ([[2012.]])
* &quot;[[Snježna kraljica (film iz 2012.)|Snježna kraljica]]&quot; kao Orm ([[2012.]])
* &quot;[[Snježna kraljica 2]]&quot; kao Orm i snježni kralj ([[2014.]])
* &quot;[[Snježna kraljica 3: Vatra i led]]&quot; kao Orm ([[2016.]])
* &quot;[[Petar Zecimir]]&quot; kao JW Pijetao II ([[2018.]])
* &quot;[[Mačak u čizmama: Posljednja želja]]&quot; kao cvrčak ([[2022.]])

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0245217|ime=Željko Duvnjak}}

{{GLAVNIRASPORED:Duvnjak, Željko}}
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]</text>
      <sha1>goyc7sfefpwyjm2qttjtdap08qq1lx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mike Prpich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>233043</id>
    <revision>
      <id>7623790</id>
      <parentid>6859193</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:18:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4506" sha1="a7vv0a1jz4b3yd90meah1gbg2eyjl2p" xml:space="preserve">{{Infookvir hokejaš
|slika          = Mike Prpich 1209 2.jpg
|slika_širina   = 240px
|slika_opis     = 
|država         = {{Z+X|KAN}}
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[27. ožujka]] [[1982.]]
|mjesto_rođenja = [[Kenaston]], [[Saskatchewan]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|visina         = 1,84
|težina         = 82
|pozicija       = [[Krilni napadač (hokej na ledu)|lijevo krilo]]
|hvata/puca = L
|draft          = 
|karijera       = 
|liga           =
|klub           =
|broj           = 
|bivši_klubovi  = 
|web stranica   = 
}}

'''Mike Prpich''' ([[Kenaston]], [[Saskatchewan]], [[27. ožujka]] [[1982.]])  [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] [[hrvat]]skog podrijetla. Igra na obje [[Krilni napadač (hokej na ledu)|krilne]] pozicije. Bio je član hrvatskog [[Klub hokeja na ledu Medveščak|KHL Medveščaka]] u [[Austrijska hokejaška liga|EBEL-u]].

== Karijera ==

Prpich je karijeru započeo u juniorskoj BCHL (British Columbia Hockey League) gdje je 2000./01. za [[Penticton Vees|Penticton Pantherse]] odigrao 52 utakmice upisavši 25 golova i 21 asistenciju. Četiri godine studija (2002. – 2006.) na prestižnom sveučilištu u Sjevernoj Dakoti bila su odskočna daska za njegovu budućnost. Naime, tijekom tog razdoblja u NCAA-u odigrao je 160 susreta (31 pogodak i 21 asist), a 2005./06. su osvojili konferencijski naslov. 

Kratko se zadržao i na klupi [[American Hockey League|AHL]] momčadi [[Iowa Stars]]a odigravši tek dva susreta. No, zato je 2006./07. u redovima [[New Mexico Scorpions]]a koji igraju u [[Central Hockey League|CHL]]-u potpuno zablistao te je u 64 dvoboja ubilježio 23 gola i 22 asistencije. AHL i CHL otvorila su mu vrata prema najjačoj britanskoj ligi [[Elite Ice Hockey League|EIHL]]-u (Elite Ice Hockey League) i [[Cardiff Devils]]ima s kojima je odradio dvije sezone. U posljednjoj sezoni bio je prvi strijelac ''Devilsa'' upisavši u 57 utakmica 35 pogodaka i 34 asistencije. U slaganju momčadi za novu sezonu 2009./10. Prpich je potpisao za hrvatski [[Klub hokeja na ledu Medveščak|KHL Medveščak]].&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr-sport/khl-medvescak-se-pojacao-dvojicom-kanadjana_268557 KHL Medveščak se pojačao dvojicom Kanađana ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Statistika karijere ==

&lt;small&gt;''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, +/- = plus/minus, KM = kaznene minute, GV = gol s igračem više, GM = gol s igračem manje, GO = gol odluke''&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;70%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | Klub
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | Liga
! rowspan=&quot;99&quot; style=&quot;background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;&quot; | &amp;nbsp;
! colspan=&quot;9&quot;  style=&quot;background:#A0A0A0; color: #000000;&quot; | Regularna sezona
! rowspan=&quot;99&quot; style=&quot;background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;&quot; | &amp;nbsp;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#A0A0A0; color: #000000;&quot; | Doigravanje
|- align=&quot;center&quot;  bgcolor=&quot;#C0C0C0&quot;
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | OU
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | G
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | A
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | Bod
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | +/-
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | KM
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GV
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GM
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GO
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | OU
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | G
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | A
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | Bod
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | +/-
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | KM
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GV
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GM
! style=&quot;background:#C0C0C0; color:#000000&quot; | GO
|- align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#eeeeee; padding:5px;&quot; |
&lt;!-- REGULARNA SEZONA --&gt;
| 2009./10.
| [[KHL Medveščak]]
| EBEL
| 22
| 2
| 1
| 3
| -13
| 68
| 0
| 0
| 0
&lt;!-- DOIGRAVANJE --&gt;
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=71419 Profil] na The Internet Hockey Database

{{Sastav KHL Medveščak}}

{{GLAVNIRASPORED:Prpich, Mike}}
[[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]]
[[Kategorija:Hokejaši KHL Medveščak]]</text>
      <sha1>a7vv0a1jz4b3yd90meah1gbg2eyjl2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Komletinci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>234673</id>
    <revision>
      <id>7623758</id>
      <parentid>7623029</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Komletinci123</username>
        <id>376535</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */ Stranicu &quot;Komletinci&quot; neće upravljati niti jedan &quot;šef svih Wikipedijskih stranica&quot; koji ispravlja ljude gdje su tamo rođeni, te odrasli. Pa molim lijepo, ostavite Komletince na miru.</comment>
      <origin>7623758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5466" sha1="bj9xzy9c7mz4be9rytmx73ctpmvn6dc" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Komletinci
|vrsta            = naselje
|slika            = Župna_crkva,_Komletinci.JPG
|opis slike       = Crkva Bezgrešnog začeća BDM u Komletincima
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|općina           = [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]]
|najbliži grad    = [[Vinkovci]]
|površina         = 62,4
|visina           = 88
|z. širina        = 45.150
|z. dužina        = 18.949
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 1328
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32253 Komletinci
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VK
|web              = 
|bilješke         = 
|Predsjednik Mjesnog odbora = Daniel Čelebić
}}
'''Komletinci''' su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu grada [[Otok (grad)|Otoka]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. 

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1897 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 555 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Komletinci |p1857=1793 |p1869=1899 |p1880=2140 |p1890=2016 |p1900=1945 |p1910=2022 |p1921=1850 |p1931=2006 |p1948=2168 |p1953=2407 |p1961=2556 |p1971=2377 |p1981=2014 |p1991=2035 |p2001=1897 |p2011=1649 |p2021=1328 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Otok. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Otok. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Povijest==
​1. Crkveni i prosvjetni počeci: 

Važnu ulogu u povijesti mjesta imao je prvi komletinački župnik, pop glagoljaš don Luka Sučić, koji je djelovao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. On je u župu donio glagoljične knjige te održavao misna slavlja na staroslavenskom jeziku. Upravo u njegovu čast i spomen, u siječnju [[2026.]] godine ulice u Komletincima dobile su i dodatne natpise ispisane glagoljicom.
​Osnivanje škole: Školstvo u Komletincima službeno započinje 31. prosinca [[1830.]] godine, na inicijativu don Luke Sučića koji je darovao dio zemljišta. Školu je osnovalo pukovnijsko zapovjedništvo u Vinkovcima kao opću nižu pučku učionicu. Prvi učitelj bio je mještanin Antun Gjojić. Zgrada se s vremenom mijenjala i prilagođavala, a [[1962.]] godine škola dobiva današnji naziv – Osnovna škola &quot;Vladimir Nazor&quot;.

​2. [[Drugi svjetski rat]] i Srijemska bojišnica

​Na kraju sela, uz cestu prema Nijemcima, nalazi se značajno spomen-groblje iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Na njemu je pokopano oko 3.700 vojnika Jugoslavenske armije koji su poginuli tijekom teških borbi na Srijemskoj bojišnici te nakon njezina proboja, u razdoblju od prosinca [[1944.]] do travnja [[1945.]] godine. Autori ovog memorijalnog kompleksa bili su istaknuti kipari i arhitekti Zdenko Kolacio i Dušan Džamonja.
​
3. [[Domovinski rat]] i uloga u obrani Hrvatske (1991.)

​[[Komletinci]] zauzimaju posebno mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti kao ratište na kojem je [[1991.]] godine spriječeno dalje napredovanje agresorske vojske istočnom Slavonijom.
​„Mjesto gdje je agresor slomio zube”: Nakon okupacije Vukovara, Komletinci su predstavljali ključnu istočno-slavonsku bojišnicu. Ovdje je zaustavljen plan daljnjega prodora neprijateljskih snaga prema Vinkovcima i ostatku regije.
​Žrtve i branitelji: U studenom i prosincu [[1991.]] godine, tijekom žestokih borbi i velikog kombiniranog napada [[JNA]] i pobunjenih srpskih snaga (u kojima su sudjelovale snage 109. brigade, 105. gardijske brigade i drugih postrojbi), Komletinci su pretrpjeli ogromne žrtve. Na tom je bojištu život izgubilo 44 hrvatska branitelja i civila.
​Mjesto danas s velikim pijetetom svake godine obilježava obljetnicu tih stradanja, prisjećajući se hrabrosti branitelja koji su obranili ovaj dio domovine.

== Partizansko groblje ==
{{Glavni|Spomen-groblje stradalih na Srijemskoj bojišnici (Komletinci)}}
[[Datoteka:Partizansko_spomen-groblje,_Komletinci.JPG|lijevo|230px|mini|Spomen-groblje]]
Na kraju sela, pokraj ceste prema mjestu [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]], nalazi se [[Spomen-groblje stradalih na Srijemskoj bojišnici (Komletinci)|spomen-groblje]] na kome je pokopano oko 3700 vojnika [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] koji su poginuli na ovom području tijekom borbi na [[Srijemska bojišnica|Srijemskoj bojišnici]] i nakon proboja, od prosinca [[1944.]] do travnja [[1945.]] godine. Autori groblja su [[Zdenko Kolacio]] i [[Dušan Džamonja]]. Spomen-groblje je svečano otvoreno [[4. srpnja]] [[1976.]] godine.

==Obrazovanje==
* Osnovna škola &quot;Vladimir Nazor&quot; Komletinci&lt;ref name=ulice/&gt;

==Kultura==
* KUD Filipovčice Komletinci

==Sport==
* Nogometni klub Slavonac Komletinci
* Košarkaški klub Slavonac Komletinci

== Poznati stanovnici ==
* [[Emerik Gašić]], hrvatski svećenik, pjesnik i povjesničar 

==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Otok (Vukovarsko-srijemska županija)}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</text>
      <sha1>bj9xzy9c7mz4be9rytmx73ctpmvn6dc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624144</id>
      <parentid>7623758</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:53:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Komletinci123|Komletinci123]] ([[User talk:Komletinci123|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>7623029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="t2vbxoknuo56usmdeaf2kypjlcxud63" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Komletinci
|vrsta            = naselje
|slika            = Župna_crkva,_Komletinci.JPG
|opis slike       = Crkva Bezgrešnog začeća BDM u Komletincima
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|općina           = [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]]
|najbliži grad    = [[Vinkovci]]
|površina         = 62,4
|visina           = 88
|z. širina        = 45.150
|z. dužina        = 18.949
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 1328
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32253 Komletinci
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VK
|web              = 
|bilješke         = 
|Predsjednik Mjesnog odbora = Daniel Čelebić
}}
'''Komletinci''' su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu grada [[Otok (grad)|Otoka]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. 

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1897 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 555 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Komletinci |p1857=1793 |p1869=1899 |p1880=2140 |p1890=2016 |p1900=1945 |p1910=2022 |p1921=1850 |p1931=2006 |p1948=2168 |p1953=2407 |p1961=2556 |p1971=2377 |p1981=2014 |p1991=2035 |p2001=1897 |p2011=1649 |p2021=1328 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Otok. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Otok. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Povijest==
Od siječnja 2026. ulice imaju i natpise ispisane glagoljicom, u spomen na prvoga [[župnik]]a Luku Sučića koji je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće donio glagoljične knjige iz kojih je slavio [[Sveta misa|svete mise]] na [[staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]].&lt;ref name=ulice&gt;Perić, Zrinka; Gurov, Daniel. [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/ulice-komletinaca-ispisane-povijescu-12530540 Ulice Komletinaca ispisane poviješću] magazin.hrt.hr, objavljeno i pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Partizansko groblje ==
{{Glavni|Spomen-groblje stradalih na Srijemskoj bojišnici (Komletinci)}}
[[Datoteka:Partizansko_spomen-groblje,_Komletinci.JPG|lijevo|230px|mini|Spomen-groblje]]
Na kraju sela, pokraj ceste prema mjestu [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]], nalazi se [[Spomen-groblje stradalih na Srijemskoj bojišnici (Komletinci)|spomen-groblje]] na kome je pokopano oko 3700 vojnika [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] koji su poginuli na ovom području tijekom borbi na [[Srijemska bojišnica|Srijemskoj bojišnici]] i nakon proboja, od prosinca [[1944.]] do travnja [[1945.]] godine. Autori groblja su [[Zdenko Kolacio]] i [[Dušan Džamonja]]. Spomen-groblje je svečano otvoreno [[4. srpnja]] [[1976.]] godine.

==Obrazovanje==
* Osnovna škola &quot;Vladimir Nazor&quot; Komletinci&lt;ref name=ulice/&gt;

==Kultura==
* KUD Filipovčice Komletinci

==Sport==
* Nogometni klub Slavonac Komletinci
* Košarkaški klub Slavonac Komletinci

== Poznati stanovnici ==
* [[Emerik Gašić]], hrvatski svećenik, pjesnik i povjesničar 

==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Otok (Vukovarsko-srijemska županija)}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</text>
      <sha1>t2vbxoknuo56usmdeaf2kypjlcxud63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ksenija Marinković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237695</id>
    <revision>
      <id>7624010</id>
      <parentid>7581801</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ulozi dodano ime</comment>
      <origin>7624010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14512" sha1="pt0r2m4guoskcr9z8h0ob9osyikoodv" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Ksenija Marinković
|slika           = Ksenija Marinkovic.jpg
|veličina        = 
|opis slike      = Ksenija Marinković (2010.)
|rodno ime       =Ksenija Marinković 
|pseudonim       = Ksenija Ugrina
|rođenje         = [[18. travnja]] [[1966.]]
|mjesto rođenja  = [[Virovitica]], [[Hrvatska]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       =Glumica 
|godine rada     =1989. - danas 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = [[Kristijan Ugrina]] ''([[1995.]] – [[2005.]])''
|važnije uloge   =uloga Vesne u filmu &quot;S one strane&quot; redatelja Zrinka Ogreste 
|važniji filmovi =&quot;S one strane&quot;, redatelj: Zrinko Ogresta 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  =
}}

'''Ksenija Marinković''' ([[Virovitica]], [[18. travnja]] [[1966.]]), [[hrvatska]] je [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Životopis ==
Rođena 18. travnja 1966. godine u Virovitici. Godine 1988. diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih od 1989. godine. Sudjelovala u pedesetak predstava Zagrebačkog kazališta mladih. Osim u ZKM-u, nastupala u Histrionima, Teatru &amp;TD Ulysses teatru na Brijunima, u GDK Gavella te u mnogim nezavisnim kazališnim družinama. Od početka sezone 2015./16. angažirana je kao prvakinja Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Bila je devet godina u braku sa šest godina mlađim glumcem i kolegom Kristijanom Ugrinom s kojim ima djecu Kosta Kaiju i Koranu. Naime, do razvoda je došlo 2005. godine jer se Kristijan zaljubio u Splićanku Tamaru Pundu. Iako je izjavila kako je tijekom njihovog braka Kristijan vodio paralelni život, što je ujedno dovelo i do emocionalne distance prije razvoda, oprostila mu je sve budući da ona sada ima svoj život. Bivši supružnici nastavili su glumiti u istom kazalištu te nemaju problema sa surađivanjem na zajedničkim predstavama.

Na 71. redovnoj Skupštini Hrvatskog društva filmskih djelatnika izabrana je na funkciju predsjednice za mandatno razdoblje od 2021. do 2023.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ksenija Marinković nova predsjednica HDFD-a|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ksenija-marinkovic-nova-predsjednica-hdfd-a-20211124|access-date=2022-03-26|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;

Jedna od dvadeset potpisnika pisma upućenog zagrebačkom gradonačelniku [[Milan Bandić|Milanu Bandiću]], u kojemu izražavaju svoju zabrinutost imenovanjem [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]] članom Kazališnog vijeća HNK Zagreb.&lt;ref name=&quot;Jutranji1&quot;&gt; 
Boris Vlašić, [https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/glumci-hnk-protiv-hasanbegoviceva-dolaska-u-kazalisno-vijece-pokazao-je-zabrinjavajucu-sklonost-restrikcijama-slobode-demokratskog-drustva/6889383/ Jutranji list], GLUMCI HNK PROTIV HASANBEGOVIĆEVA DOLASKA U KAZALIŠNO VIJEĆE, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;net.hr&quot;&gt;HINA, [http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171230172928/http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ |date=30. prosinca 2017. }}, VELIKA POBUNA PROTIV HASANBEGOVIĆA, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Oblak u službi zakona]]&quot; kao Greta ([[2022.]])
* &quot;[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]&quot; kao Violeta Turković ([[2022.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Estera ([[2019.]])
* &quot;[[Ko te šiša]]&quot; kao Božica Rezek ([[2018.]])
* &quot;[[Da sam ja netko]]&quot; kao medicinska sestra ([[2015.]])
* &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Ruža Vranickova ([[2015.]])
* &quot;[[Počivali u miru]]&quot; kao Dijana ([[2013.]])
* &quot;[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]]&quot; kao Filipova mama ([[2012.]])
* &quot;[[Provodi i sprovodi]]&quot; kao Ksenija Vajs-Ćalasan ([[2011.]] – [[2012.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao Neda Šoštarić ([[2008.]] – [[2012.]])
* &quot;[[Hitna 94]]&quot; kao Kaja ([[2008.]])
* &quot;[[Operacija Kajman]]&quot; kao Ankica Margetić ([[2007.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Melita Bajs ([[2006.]] – [[2013.]])
* &quot;[[Kazalište u kući]]&quot; kao Melanija Matačić-Kurelec ([[2006.]] – [[2007.]])
* &quot;[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]&quot; kao Sofija ([[2005.]] – [[2006.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao unuka ([[2005.]])
* &quot;[[Žutokljunac]]&quot; kao Marica ([[2005.]])
* &quot;[[Kad zvoni?]]&quot; kao Igorova mama ([[2005.]])
* &quot;[[Naša mala klinika]]&quot; kao gđa Žalbić ([[2005.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[F20]]&quot; ([[2018.]])
* &quot;[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)|Ustav Republike Hrvatske]]&quot; kao Maja Samardžić ([[2016.]])
* &quot;[[Ministarstvo ljubavi (2016.)|Ministarstvo ljubavi]]&quot; kao brigadirka Rukavina ([[2016.]])
* &quot;[[S one strane]]&quot; kao Vesna ([[2016.]])
* &quot;[[Sve najbolje (2016.)|Sve najbolje]]&quot; kao Verica ([[2016.]])
* &quot;[[Život je truba]]&quot; kao Klara ([[2015.]])
*&quot;All Inclusive&quot; kao Alicia (2014.)
* &quot;[[Šuti]]&quot; kao Ksenija ([[2013.]])
* &quot;[[Košnice (2012.)|Košnice]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Djeca jeseni (2012.)|Djeca jeseni]]&quot; kao Mirjana ([[2012.]])
* &quot;[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)|Ljudožder vegetarijanac]]&quot; kao pacijentica Švarc ([[2012.]])
* &quot;[[Korak po korak (2011.)|Korak po korak]]&quot; kao Vjera Kralj ([[2011.]])
* &quot;[[Soba 304 (2011.)|Soba 304]]&quot; kao Elira ([[2011.]])
* &quot;[[Neka ostane među nama (2010.)|Neka ostane među nama]]&quot; kao Marta ([[2010.]])
* &quot;[[Ta tvoja ruka mala (2009.)|Ta tvoja ruka mala]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Metastaze (2009.)|Metastaze]]&quot; kao Kizina majka ([[2009.]])
* &quot;[[Iza stakla (2008.)|Iza stakla]]&quot; kao medicinska sestra ([[2008.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007.)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao Biljana ([[2007.]])
* &quot;[[Pravo čudo (2007.)|Pravo čudo]]&quot; kao konobarica ([[2007.]])
* &quot;[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)|Pjevajte nešto ljubavno]]&quot; kao Emica ([[2007.]])
* &quot;[[Gospođa za prije (2007.)|Gospođa za prije]]&quot; kao fotomodel ([[2007.]])
* &quot;[[Snivaj zlato moje (2005.)|Snivaj zlato moje]]&quot; kao teta Nadica ([[2005.]])
* &quot;[[Lopovi prve klase (2005.)|Lopovi prve klase]]&quot; kao psihologica ([[2005.]])
* &quot;[[Priča o predmetu, boji... i snu]]&quot; kao žena ([[2004.]])
* &quot;[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Sto minuta Slave (2004.)|Sto minuta Slave]]&quot; kao gđa. Ridlich ([[2004.]])
* &quot;[[Mathilde (2004.)|Mathilde]]&quot; kao hrvatska kapetanica ([[2004.]])
* &quot;[[Kasni ručak (2002.)|Kasni ručak]]&quot; ([[2002.]])
* &quot;[[Kraljica noći (2001.)|Kraljica noći]]&quot; kao Ljubica ([[2001.]])
* &quot;[[Sami (2001.)|Sami]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Nebo, sateliti (2000.)|Nebo, sateliti]]&quot; kao Mrvica ([[2000.]])
* &quot;[[Crvena prašina (1999.)|Crvena prašina]]&quot; kao liječnica ([[1999.]])
* &quot;[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)|Tri muškarca Melite Žganjer]]&quot; kao Maca ([[1998.]])
* &quot;[[Rusko meso (1997.)|Rusko meso]]&quot; ([[1997.]])
* &quot;[[Puška za uspavljivanje (1997.)|Puška za uspavljivanje]]&quot; kao gitaristica ([[1997.]])
* &quot;[[Prepoznavanje (1996.)|Prepoznavanje]]&quot; kao trgovkinja ([[1996.]])
* &quot;[[Noć za slušanje (1995.)|Noć za slušanje]]&quot; kao inspektorova žena ([[1995.]])
* &quot;[[Između Zaglula i Zaharijusa (1994.)|Između Zaglula i Zaharijusa]]&quot; ([[1994.]])
* &quot;[[Svaki put kad se rastajemo (1994.)|Svaki put kad se rastajemo]]&quot; kao upraviteljica ([[1994.]])
* &quot;[[Dok nitko ne gleda (1992.)|Dok nitko ne gleda]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Jecarji (1990.)|Jecarji]]&quot; kao Kristina ([[1990.]])
* &quot;[[Fatal Sky]]&quot; kao stjuardesa ([[1990.]])
* &quot;[[Eksperiment (1990.)|Eksperiment]]&quot; ([[1990.]])
* &quot;[[Krvopijci (1989.)|Krvopijci]]&quot; ([[1989.]])
* &quot;[[Mjesec u djevici (1988.)|Mjesec u djevici]]&quot; ([[1988.]])

=== Kazališne uloge ===

==== ZKM&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ZKM {{!}} Zagrebačko kazalište mladih|url=https://www.zekaem.hr/|access-date=2022-03-25|website=ZKM {{!}} Zagrebačko kazalište mladih|language=hr}}&lt;/ref&gt; ====

* ''[[Draga Elena Sergejevna]]'', Ljudmila Razumovska, red. Edvin Liverić, uloga: Elena Sergejevna, 05.02.2005.
* ''[[Ana Karenjina (razdvojba)|Ana Karenjina]]'', Lav Nikolajevič Tolstoj, red. Vasilij Senjin, uloga: Darja Aleksandrovna Oblonska (Dolly), 19.03.2005.
* ''[[Vrata do (predstava)|Vrata do]]'', po motivima pripovijetke Jedanaest uboda ljutnje Svjetlana Lacka Vidulića, red. Rene Medvešek, 17.12.2005.
* ''[[S druge strane]]'', Nataša Rajković i Bobo Jelčić, red. Nataša Rajković i Bobo Jelčić, 21.06.2006.
* ''Veliki Gatsby'', Francis Scott Fitzgerald, red. Ivica Buljan, uloga: Myrtle Wilson, 12.05.2007.
* ''[[Asmofor|Krijesnice]]'', Tena Štivičić, red. Janusz Kica, uloga: Žana, 27.10.2007.
* ''[[Polet]]'', Gilles Granouillet, red. Jean-Claude Berutti, uloga: Justina, 06.12.2008.
* ''[[Zagrebački pentagram]]'', Filip Šovagović, Igor Rajki, Nina Mitrović, Damir Karakaš, Ivan Vidić, red. Paolo Magelli, 28.03.2009.
* ''[[Sedam dana u Zagrebu]]'', Tena Štivičić, red. Tijana Zinajić, 13.06.2009.
* [[Fsds|''Garaža'']], Zdenko Mesarić, red. Ivica Buljan, uloga: Majka, Helga u garaži, Eutanazijska političarka, 13.02.2010.
* [[Buđenje proljeća|''Buđenje proljeća'']], po motivima Franka Wedekinda, red. Oliver Frljić, uoga: Časna sestra, gospođa Bergman, 22.05.2010.
* [[Ružno pače|''Ružno pače'']], Ivor Martinić prema bajci Hansa Christiana Andersena, red. Robert Waltl, uloga: Patka Španjolka / Starica, 08.05.2011.
* ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'', Ivor Martinić, red. Janusz Kica, uloga: Mia, praizvedba 26.11.2011. u ZKM-u
* ''[[Idiot]]'', Fjodor Mihajlovič Dostojevski, red. Ivan Popovski, uloga: Elizaveta Prokofjevna, 01.04.2012.
* ''[[Žuta crta]]'', Juli Zeh i Charlotte Roos, red. Ivica Buljan, uloga: Pokroviteljica aukcije, Graditeljica ograda, 13.10.2012.
* ''[[Žena bez tijela]]'', Mate Matišić, red. Božidar Violić, uloga: Ema, 10.11.2012.
* ''[[Leda]],'' Miroslav Krleža, red. Anica Tomić, uloga: Klara, 23.11.2012. u ZKM-u
* ''[[Asmofor|Galeb]]'', Anton Pavlovič Čehov, red. Bobo Jelčić, uloga: Irina Nikolajevna Arkadina, 26.01.2013.
* ''[[Bergmanove žene]]'', Nikolaj Rudkovski, red. Jean-Claude Berutti, uloga: Medicinska sestra Liv, 05.04.2013.
* ''[[Kako smo preživjele]]'', po motivima eseja Slavenke Drakulić i pričama glumica, red. Dino Mustafić, 08.05.2014.

==== HNK&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatsko narodno kazalište|url=https://www.hnk.hr/hr/|access-date=2022-03-25|website=HNK|language=hr}}&lt;/ref&gt; ====

* ''[[Bella figura]]'', Yasmina Reza, red. Boris Liješević, uloga: Yvonne Blum, 06.11.2015.
* [[Tri zime (predstava)|''Tri zime'']], Tena Štivičić, red. Ivica Buljan, uloga: Maša Kos, 30.04.2016.
* [[Ljudi od voska|''Ljudi od voska'']], Mate Matišić, red. Janusz Kica, uloga: Jevresa, 30.12.2016.
* [[Ivanov (predstava)|''Ivanov'']], Anton Pavlovič Čehov, red. Eimuntas Nekrošius, uloga: Avdotja, Nazarovna, 05.05.2017.
* [[Ciganin, ali najljepši (predstava)|''Ciganin, ali najljepši'']], Kristian Novak, red. Ivica Buljan, uloga: Fanika starija, 30.12.2017.
* [[Peer Gynt (predstava)|''Peer Gynt'']], Henrik Ibsen, red. Erik Ulfsby, uloga: Åse, 20.04.2018.
* ''[[Mačka na vrućem limenom krovu (predstava)|Mačka na vrućem limenom krovu]]'', Tennessee Williams, red. Paolo Magelli, uloga: Mama Pollitt, 13.10.2018.
* ''[[Kafka na žalu]]'', temeljeno na djelu Harukija Murakamija u adaptaciji Franka Galatija, red. Ivica Buljan, uloga: Otsuka, 18.09.2020.
* ''[[Aretej]]'', Miroslav Krleža, red. Ivica Buljan, uloga: Apatritkinja B, 08.06.2021.
* ''[[U agoniji]]'', Miroslav Krleža, red. Ivica Buljan, uloga: Grofica Madeleine Petrovna, 09.06.2021.
* ''[[Genijalna prijateljica (predstava)|Genijalna prijateljica]]'', Elena Ferrante, red. Marina Pejnović, uloga: Olivera/Nella, 30.12.2021.
* ''[[Povijest pčela (predstava)|Povijest pčela]]'', Maja Lunde, red. Erik Ulfsby, uloga: Emma, 11.03.2022.

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[DC Liga Super-ljubimaca]]&quot; kao Lulu ([[2022.]])
* &quot;[[Monstermania]]&quot; kao gospođa Koka ([[2021.]])
* &quot;[[Priča o igračkama 3]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[Grom (2008.)|Grom]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Horton]]&quot; kao Klokanica ([[2008.]])
* &quot;[[101 dalmatinac (1961.)|101 dalmatinac]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Simpsoni film]]&quot; kao Medicinska žena, Cookie Kwan, Agnes Skinner i ostale uloge ([[2007.]])
* &quot;[[Obitelj Robinson]]&quot; kao Mildred ([[2007.]])
* &quot;[[Ružno pače i ja]]&quot; kao Esmeralda ([[2006.]])

== Nagrade ==

* Nagrada Zlatni smijeh za ulogu Hanke u predstavi ''[[Zaštićena zona]]'' Dušana Jovanovića, 2002.
* Nagrada Marul za glumačko ostvarenje u predstavi ''[[S druge strane]]'' Nataše Rajković i Bobe Jelčića, 2007.
* Nagrada 'Veljko Maričić' za najbolju žensku ulogu u predstavi ''[[S druge strane]]'', 2007.
* Vjesnikova nagrada 'Dubravko Dujšin' za ulogu u predstavi [[S druge strane|''S druge strane'']], 2007. godine.
* Zlatna arena za glavnu žensku ulogu na pulskom filmskom festivalu 2016. godine, za ulogu Vesne u filmu ''[[S one strane]]'' redatelja Zrinka Ogreste.
* Nagrada Veljko Maričić na 23. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci za najbolju epizodnu ulogu, za ulogu Yvonne Blum u predstavi ''[[Bella figura]]'' u režiji Borisa Liješevića i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2016.
* Nagrada Story Hall of Fame 2017. za najbolju glumicu godine za ulogu Jevrese u predstavi ''[[Ljudi od voska]]'' Mate Matišića u režiji Janusza Kice i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2017.
* Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike na 41. danima satire Fadila Hadžića za ulogu Jevrese, u predstavi [[Ljudi od voska|''Ljudi od voska'']] Mate Matišića u režiji Janusza Kice i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2017.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0547715|ime=Ksenija Marinković}}
*[http://www.zekaem.hr/ansambl/ksenija-marinkovic/?id=11 Stranica na ZKM.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217072329/http://www.zekaem.hr/ansambl/ksenija-marinkovic/?id=11 |date=17. prosinca 2014. }}
*[https://www.hnk.hr/hr/biografija/ksenija-marinkovic/ Službena stranica] na internetskoj stranici Hrvatskog narodnog kazališta

{{GLAVNIRASPORED:Marinković, Ksenija}}

[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]</text>
      <sha1>pt0r2m4guoskcr9z8h0ob9osyikoodv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Američka Samoa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>239766</id>
    <revision>
      <id>7624058</id>
      <parentid>7606987</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8665" sha1="2y2wk2yaxl614lyl33a2s6qn6ciklg6" xml:space="preserve">{{nacionalni park
| naziv             = Nacionalni park Američka Samoa
| izvorni naziv     = 
| slika             = AmSamoa Tutuila 491.jpg
| veličina          = 300px
| slika_opis        = Nacionalni park Američka Samoa
| koordinate        = {{Coord|14|15|30|S|170|41|0|W|display=inline,title|type:landmark}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Američka Samoa#Tihi ocean
| pushpin_map_caption = 
| pushpin_label_position = 
| pushpin_label     = {{nowrap|NP Američka Samoa}}
| iso-regija        = 
| lokacija          = [[Američka Samoa]]
| sjedište          = 
| površina          = 4.260 ha
| dz                = SAD
| najbliži grad     = [[Pago Pago]]
| utemeljen         = [[31. listopada]] [[1988.]]
| broj posjetitelja = 3.900 (prosjek za [[2006.]] – [[2008.]])
| službena stranica = [http://www.nps.gov/npsa/index.htm National Park of American Samoa]
}}

'''Nacionalni park Američka Samoa''' (''eng. National Park of American Samoa'') jedan je od 58 nacionalnih parkova u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].

== Zemljopisni položaj i ostali podaci ==
Park je smješten na američkom teritoriju na otočju [[Američka Samoa|Samoa]] koje je smješteno na [[jug|južnom]] [[Tihi ocean|Pacifiku]], [[istok|istočno]] od [[Australija|Australije]]. Rasprostire se na tri odvojena [[otok]]a: Tutuila, Ofu-Olosega i Ta‘ū, a sastoji se od [[koraljni greben|koraljnih grebena]] i [[kišna šuma|kišne šume]]. Omiljeno je mjesto za planinarenje i ronjenje. Površina Nacionalnog parka Američka Samoa izbosi 4.260 [[hektar|ha]] od čega je 3.230 ha [[kopno]], a 1.030 obuhvaća [[more|morske]] površine i podmorje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.nps.gov/npsa/parkmgmt/upload/npsagmp1997textop.pdf |title=National Park of American Samoa - General Managment Plan |access-date=7. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090601033327/http://www.nps.gov/npsa/parkmgmt/upload/npsagmp1997textop.pdf |archive-date=1. lipnja 2009. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jedini je američki nacionalni park južno od [[ekvator]]a.

== Tutuila ==
Dio Nacionalnog parka Američka Samoa, smješten na otoku Tutuila, nalazi se na [[sjever]]nom kraju otoka u blizini grada [[Pago Pago]]. Odvojen je 490 m visokom planinom Mount Alava i grebenom Maugaloa Ridge a uključuje Amalau Valley, Craggy Point, Tafeu Cove te otoke Pola i Manofa. Jedini je dio nacionalnog parka koji je dostupan [[automobil]]ima pa stoga privlači većinu posjetitelja. U parku se nalazi staza do vrha Mount Alave i povijesni položaji [[top]]ova iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] smješteni na točkama Breakers.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.nps.gov/npsa/planyourvisit/hiking.htm |title=National Park of American Samoa - Hiking and Beachwalking |access-date=7. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100823232004/http://www.nps.gov/npsa/planyourvisit/hiking.htm |archive-date=23. kolovoza 2010. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Staza vodi duž grebena kroz gustu šumu sjeverno od padine prema oceanu.

== Otočna skupina Manua ==
[[Datoteka:AmSamoa Ofu 160.JPG|thumb|150px|Detalj s otoka Ofu]]
=== Ofu i Olosega ===
Ofu i Olosega otoci nalaze se istočno od otoka Tutuila, a do njih se može doći [[zrakoplov]]om iz zračne luke na Tutuili do zračne luke u Asagi na otoku Ofu.

=== Ta‘ū ===
Do otoka Ta‘ū se također može doći zrakoplovom s Tutuile do otočnog gradića Fiti‘uta na istoku otoka. Na zapadnom dijelu otoka postoje još dva mjesta Faleasau i Luma. Od Saue se stazom uz južnu obalu otoka može doći na 910 m visoku planinu Lata.

== Životinjski, biljni svijet i podmorje ==
[[Datoteka:Manycoloured fruitdove fem bobbys.JPG|thumb|left|150px|Raznobojna grlica]]
Zbog udaljenosti od kopna i izoliranosti otoka Američke Samoe, raznolikost među biljnim ili životinjskim vrstama je vrlo mala, a oko 30% biljaka i jedna vrsta [[ptice|ptica]] su endemične vrste.

=== Životinjski svijet ===
Jedini autohtoni [[sisavci]] su tri vrste [[šišmiši|šišmiša]]: Samoanska leteća lisica, otočna leteća lisica i Pacifički šišmiš. Njihova uloga u održavanju eko sistema je velika jer oplođuju drveće i biljke prenošenjem polena i sjemenki. Osim njih u parku obitava i nekoliko vrsta [[gekoni|gekona]] poput Pelagičnog ili Polinezijskog te Pacifička boa, ali i još neke vrste sisavaca i reptila.&lt;ref&gt;[http://www.nps.gov/archive/npsa/5Atlas/partu.htm Land mammal, reptile &amp; amphibian checklist for A. Samoa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Najveću prijetnju eko sustavu parka čine nasrtljive biljne i životinjske vrste poput [[divlja svinja|dviljih svinja]] ili [[štakor]]a.

=== Biljni svijet ===
Otoci su većinom prekriveni kišnim šumama, uključujući i šumu na otoku Tau te nizinske šume na otoku Tutuila. Većina biljnih vrsta je na otoke dospjela slučajno iz jugoistočne [[Azija|Azije]]. U nacionalnom parku raste 487 vrsta cvjetnica, a preko 100 vrsta biljaka su endemične vrste.

=== Podmorje ===
Vode oko Američke Samoe su pune raznolikih morskih životinja i organizama uključujući i [[morske kornjače]], grbave kitove, oko 890 vrsta riba ili 200 vrsta koralja. Neke od najvećih živih kolonija koralja na [[svijet]]u nalaze se oko otoka Tau.

== Klima ==
Klima u Nacionalnom parku kao i na otočju je prava [[suptropi|suptropska]] s vječnim ljetom, umjerenim temperaturama i velikom količinom padalina.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =&lt;!--Nacionalni park Američka Samoa|--&gt;Nacionalni park Američka Samoa
|Sij_sr_maks=30.2
|Velj_sr_maks=30.3
|Ožu_sr_maks=30.4
|Tra_sr_maks=30.1
|Svi_sr_maks=29.5
|Lip_sr_maks=29.0
|Srp_sr_maks=28.3
|Kol_sr_maks=28.5
|Ruj_sr_maks=29.1
|Lis_sr_maks=29.3
|Stu_sr_maks=29.6
|Pro_sr_maks=30.0
|God_sr_maks=29.5

|Sij_sr=27.1
|Velj_sr=27.2
|Ožu_sr=27.3
|Tra_sr=27.1
|Svi_sr=26.7
|Lip_sr=26.5
|Srp_sr=26.0
|Kol_sr=26.0
|Ruj_sr=26.4
|Lis_sr=26.6
|Stu_sr=26.8
|Pro_sr=27.0
|God_sr=26.7

|Sij_sr_min=24.1
|Velj_sr_min=24.1
|Ožu_sr_min=24.2
|Tra_sr_min=24.0
|Svi_sr_min=24.0
|Lip_sr_min=24.0
|Srp_sr_min=23.6
|Kol_sr_min=23.5
|Ruj_sr_min=23.7
|Lis_sr_min=24.0
|Stu_sr_min=24.0
|Pro_sr_min=24.1
|God_sr_min=23.9

|Sij_obo=345.5
|Velj_obo=326.0
|Ožu_obo=288.4
|Tra_obo=330.3
|Svi_obo=244.6
|Lip_obo=161.4
|Srp_obo=162.9
|Kol_obo=180.4
|Ruj_obo=176.4
|Lis_obo=253.8
|Stu_obo=294.7
|Pro_obo=363.5
|God_obo=3129.0
|Izvor=Worldclimate.com&lt;ref&gt;[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=S14W170 Prosjeci godišnjih temperatura i padalina za NP Američka Samoa]&lt;/ref&gt;, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]]
}}

== Povijest parka ==
Nacionalni park Američka Samoa utemeljen je [[31. listopada]] [[1988.]] ali Uprava nacionalnog parka nije mogla doći u posjed zemljišta zbog tradicionalnih zakona među domaćim stanovnicima kojima upravljaju seoska vijeća. Kako zemljište nije moglo biti kupljeno, tako je Uprava [[9. rujna]] [[1993.]] godine uz odobrenje seoskog vijeća zakupila ovo područje na 50 godina. Širenje na dodatnih 30% površine na Olosega i Ofu otocima odobreno je [[2002.]] godine.

Najveću štetu park je pretrpio [[29. rujna]] [[2009.]] godine kada ga je poharao veliki [[cunami]]. Pogođen je centar za posjetitelje i njegov glavni ured, a tom prilikom je nestalo sve osoblje centra te je poginulo preko 130 stanovnika otoka.&lt;ref&gt;[http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/tsunami-poharao-obalu-samoe Metro portal - 130 mrtvih u tsunamiju na obali Samoe]&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Tutuila AmaluBay NPS.jpg|&lt;center&gt;Zaljev Amalu na Tutuili&lt;/center&gt;
Datoteka:AmSamoa Ofu 442.jpg|&lt;center&gt;Otok Ofu&lt;/center&gt;
Datoteka:Npas sign.jpg|&lt;center&gt;Ulaz u Nacionalni Park Američka Samoa&lt;/center&gt;
Datoteka:Ofu Beach NPS.jpg|&lt;center&gt;Plaža na otoku Ofu&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.american.samoa.national-park.com/ American Samoa National Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091101172905/http://www.american.samoa.national-park.com/ |date=1. studenoga 2009. }}
* [http://www.terragalleria.com/parks/np.american-samoa.html National Park of American Samoa - gallery]

== Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = National Park of American Samoa
|commonscathr   = Nacionalni park Američka Samoa
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}}

{{GLAVNIRASPORED:Američka Samoa, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]]
[[Kategorija:Zemljopis Američke Samoe]]</text>
      <sha1>2y2wk2yaxl614lyl33a2s6qn6ciklg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison</title>
    <ns>0</ns>
    <id>240088</id>
    <revision>
      <id>7624059</id>
      <parentid>7606989</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:01:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7587" sha1="czzjp0q6zyjahsjq8h8wqr2flfw4nfx" xml:space="preserve">{{nacionalni park
| naziv             = Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison
| izvorni naziv     = Black Canyon of the Gunnison National Park
| slika             = BlackCanyonoftheGunnisonNationalPark.jpg
| veličina          = 300px
| slika_opis        = Black Canyon i rijeka Gunnison
| koordinate        = {{Coord|38|34|0|N|107|43|0|W|display=inline,title|type:landmark}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = SAD
| pushpin_label     = {{nowrap|NP Black Canyon of the Gunnison}}
| iso-regija        = 
| lokacija          = Savezna država [[Colorado]]
| sjedište          = 
| površina          = 124.44 km²
| država            = [[Sjedinjene Američke Države]]
| najbliži grad     = Montrose, Colorado
| utemeljen         = [[21. listopada]] [[1999.]]
| broj posjetitelja = 219.576 ([[2007.]])
| službena stranica = [http://www.nps.gov/blca/index.htm Balck Canyon of the Gunnison National Park]
}}{{dodaj infookvir|kanjon}}
[[Datoteka:2009-08-27-06625-00 USA Colorado 347 BlackCanyonOfTheGunnison NP copy.jpg|thumb|300px|Crni kanjon rijeke Gunnison]]

'''Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison''' ({{hr icon}} ''Crni kanjon rijeke Gunnison'') jedan je od 58 nacionalnih parkova smještenih na teritoriju [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].

== Zemljopisni podaci ==
Ovaj nacionalni park se nalazi na zapadu američke savezne države [[Colorado]], a pod upravom je Servisa američkih nacionalnih parkova. U park se može ući na dva ulaza, [[jug|južni]] koji se nalazi 24 km [[istok|istočno]] od grada Montrose i [[zima|zimi]] zatvoreni [[sjever]]ni ulaz koji je 18 km daleko i južno od Crawforda. Od ukupnih 77 km kanjona [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Gunnison, kroz park prolazi 19 km njegove dužine, a taj dio je najdublji i najdramatičniji dio kanjona uopće.

== Geologija ==
Cijelom dužinom kanjona pad toka rijeke Gunnison River u prosjeku je oko 8 m po kilometru, što ga čini kanjonom s jednom od najstrmijih planinskih nizbrdica u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Za usporedbu pad rijeke Colorado kroz [[Grand Canyon]] u prosjeku iznosi oko 1,4 m po kilometru. Najveći pad toka rijeke Gunnison u parku nalazi se kod Chasm Viewa a iznosi 45 m po km.&lt;ref name=&quot;dimenzije&quot;&gt;[http://www.nps.gov/blca/naturescience/dimension.htm Dimenzije nacionalnog parka ] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Naziv kanjona je posljedica strmina zbog kojih [[sunce]] ne prodire do njega, pa su zidovi kanjona u sjeni i izgledaju kao da su crni. Na najužem dijelu širina kanjona je tek 12 m.&lt;ref name=&quot;dimenzije&quot;/&gt;

Velike strmine i dubina kanjona nastale su kao posljedica [[geologija|geoloških]] procesa koji su djelovali istovremeno. Za produbljavanje kanjona najodgovornija je rijeka Gunnison, ali i nekoliko drugih geoloških procesa kojima kanjon zahvaljuje današnji izgled.&lt;ref name=&quot;Geologija&quot;&gt;[http://www.nps.gov/blca/naturescience/geology.htm Geologija Black Canyona ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220110646/http://www.nps.gov/blca/naturescience/geology.htm |date=20. veljače 2010. }} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Pred kambrij ===
[[Datoteka:GunnisonRiver from SunsetView.jpg|thumb|left|150px|Rijeka Gunnison]]
[[Kambrij|Pretkambrijske]] stijene i škriljavac koji čine većinu strmih zidova kanjona, formirani su prije otprilike 1,7 milijardi godina tijekom razdoblja u kojem je došlo do sudara starih vulkanskih otočnih lukova s [[jug|južnim]] dijelom današnje savezne države [[Wyoming]], što se može vidjeti kao svjetlija boja u presjeku pri dnu stijena nastalim u tom razdoblju.

=== Kreda - Tercijar ===
Prije otprilike 70 do 40 milijuna godina čitavo područje na kojem se nalazi Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison se uzdiglo, čime su pretkambrijske stijene s dna postale zidovi kanjona. Tijekom [[tercijar]]a prije 26 do 35 milijuna godina u ovom području su se događale velike [[vulkan]]ske aktivnosti. Vulkanske [[Planina|planine]] West Elk, La Sal, Henry i Abajo doprinijele su zatrpavanju područja nekoliko stotina metara debelim slojem pepela.&lt;ref name=&quot;Geology&quot;&gt;[http://www.nature.nps.gov/geology/inventory/publications/reports/blca_cure_gre_rpt_view.pdf Geologic resource evaluation report PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090506224312/http://www.nature.nps.gov/geology/inventory/publications/reports/blca_cure_gre_rpt_view.pdf |date=6. svibnja 2009. }} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Prije 15 milijuna godina rijeka Gunnison je s obližnjih planina La Sal i West Elk krenula svojim današnjim tokom dubeći mekane naslage koje su bile posljedica djelovanja vulkana.&lt;ref name=&quot;Geology&quot;/&gt;

=== Kvartar ===
Kako je tok rijeke uspostavljen, to je prije 2 do 3 milijuna godina prouzročilo dublje usjecanje rijeke u mekane vulkanske naslage. Na koncu je rijeka dospjela do pretkambrijskih stijena, a budući se tok nije mogao mijenjati rijeka je nastavila s usjecanjem i u tvrde stijene. Rezultat toga je dubljenje škriljevca po stopi od 25 mm svakih 100 godina. Ekstremna tvrdoća stijena, uz relativnu brzinu kojom ih je rijeka klesala, stvorila je zidove koji se mogu vidjeti i danas.&lt;ref name=&quot;Geology&quot;/&gt;

== Povijest ==
Područje Nacionalnog parka Black Canyon of the Gunnison su davno prije dolaska [[Europa|Europljana]] nastanjivali [[Indijanci]] plemena [[Juti]]. Do vremena stjecanja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država [[1776.]], kroz područje su prošle dvije [[Španjolska|španjolske]] ekspedicije. [[1800-ih]] brojni su [[traper]]i u potrazi za [[dabar|dabrovima]] i njihovim krznom znali za postojanje kanjona ali o tome nisu ostavili nikakav pisani trag. Do konca [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], kanjon je bio temeljito istražen a nakon komercijalnog iskorištavanja područja, počeli su pristizati oni koji su u kanjonu vidjeli idealno mjesto za rekreaciju&lt;ref&gt;[http://www.nps.gov/blca/historyculture/people.htm Exploring the Canyon ] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; pa je [[2. ožujka]] [[1933.]] područje proglašeno Američkim nacionalnim spomenikom, a [[21. listopada]] [[1999.]] nacionalnim parkom.&lt;ref&gt;[http://www.law.cornell.edu/uscode/html/uscode16/usc_sec_16_00000410-fff002-.html Establishment of Black Canyon of the Gunnison National Park ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060920130938/http://www4.law.cornell.edu/uscode/html/uscode16/usc_sec_16_00000410-fff002-.html |date=20. rujna 2006. }} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Biologija ==
Park sadrži veliku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Neke uobičajene biljke koje su porijeklom iz parka uključuju Ponderosa [[bor (drvo)|bor]], američku gomoljiku, pustinjski mahagonij, [[smreka|smreku]] ili [[hrast]] Gambel.

Od životinja u parku obitavaju kojoti, losovi, [[orao|orlovi]] ili [[jelen]]i mazgari, a kanjon je također obitavalište brojnih ptica uključujući veliku [[sove|sovuljagu]] i neke vrste selica poput planinske plave ptice ili sivog [[sokol]]a.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commons        = Black Canyon of the Gunnison National Park
|commonshr      = Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison
|commonscat     = Black Canyon of the Gunnison National Park
|commonscathr   = Nacionalni park Black Canyon of the Gunnison
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}}

{{GLAVNIRASPORED:Black Canyon of the Gunnison, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]]
[[Kategorija:Kanjoni u Sjevernoj Americi]]</text>
      <sha1>czzjp0q6zyjahsjq8h8wqr2flfw4nfx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Draško Zidar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>242001</id>
    <revision>
      <id>7624018</id>
      <parentid>7370133</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana godina igranja uloge</comment>
      <origin>7624018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4049" sha1="5zkmvflik36ecoyqejn48kueczpuafx" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Draško Zidar
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[1961.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|HRV}} [[Virovitica]], [[Hrvatska]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = glumac
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Draško Zidar''' ([[Virovitica]], [[1961.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* “[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]]” kao pastir Lovre (2025.)
* &quot;[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]&quot; kao Zdravko Đipalo Đip ([[2024.|2024]].)
* &quot;[[San snova (televizijska serija)|San snova]]&quot; kao stric Damira Teletovića ([[2023.]])
* &quot;[[Mrkomir Prvi]]&quot; kao Radoslav ([[2023.]])
* &quot;[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]&quot; kao Dalibor Grob ([[2020.]])
* &quot;[[Novine (televizijska serija)|Novine]]&quot; kao sudac Ustavnog suda Zvonimir Mihalić ([[2017.]] – [[2020.]])
*&quot;[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]]&quot; kao policajac Slavko ([[2018.]])
* &quot;[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]&quot; kao Miroslav Žutelija ([[2018.]] – [[2019.]])
*&quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Sredoje Guzina ([[2017.]])
* &quot;[[Zlatni dvori (TV serija)|Zlatni dvori]]&quot; kao inspektor Đuka Balenović ([[2016.]] – [[2017.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao major Jovanov ([[2015.]])
* &quot;[[Glas naroda]]&quot; kao Mate Gugić ([[2014.]])
* &quot;[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]]&quot; kao susjed Asim ([[2012.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao policajac Milan ([[2010.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Instruktor (TV serija)|Instruktor]]&quot; kao Iguman ([[2010.]])
* &quot;[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]&quot; kao Andrija ([[2010.]])
* &quot;[[Zakon!]]&quot; kao Ranko Marinković &quot;Kiklop&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Tomičić ([[2008.]])
* &quot;[[Zauvijek susjedi]]&quot; kao kontrolor ([[2008.]])
* &quot;[[Ponos Ratkajevih]]&quot; kao Mirko ([[2008.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao policajac #1 ([[2007.|2007.; 2013.]])
* &quot;[[Cimmer fraj]]&quot; kao majstor ([[2007.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao gospodin Šahić ([[2007.]])
* &quot;[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]&quot; kao Lovro ([[2005.]] – [[2006.]])
* &quot;[[Zabranjena ljubav]]&quot; kao Jurin prijatelj ([[2005.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Zabranjeno smijanje (2012)|Zabranjeno smijanje]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Iris (2012)|Iris]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Josef (2011)|Josef]]&quot; kao ruski major ([[2011.]])
* &quot;[[Fleke (2011)|Fleke]]&quot; kao taksist Goran ([[2011.]])
* &quot;[[Korak po korak (2011)|Korak po korak]]&quot; kao bradonja #2 ([[2011.]])
* &quot;[[Kotlovina (2011)|Kotlovina]]&quot; kao Mirko ([[2011.]])
* &quot;[[Reciklus (2008)|Reciklus]]&quot; kao tetak ([[2008.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao konobar ([[2007.]])
* &quot;[[Holding (2001)|Holding]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Bijelo (2001)|Bijelo]]&quot; kao majstor ([[2001.]])
* &quot;[[Je li jasno, prijatelju? (2000)|Je li jasno, prijatelju?]]&quot; kao Drago ([[2000.]])
* &quot;[[Crvena prašina (1999)|Crvena prašina]]&quot; kao radnik ([[1999.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Potraga za Dorom]]&quot; kao Dorin tata ([[2016.]])
* &quot;[[Avioni 2: Nebeski vatrogasci]]&quot; kao Miki ([[2014.]])
* &quot;[[Avanture gospodina Peabodyja i Shermana]]&quot; kao Agamemon ([[2014.]])
* &quot;[[Merida hrabra]]&quot; kao Knez Dingwall ([[2012.]])

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=1102392|ime=Draško Zidar}}
*[https://web.archive.org/web/20091024213356/http://www.kazalistevirovitica.hr/vijesti/38 Stranica na Kazalište Virovitica.hr]

{{GLAVNIRASPORED:Zidar, Draško}}

[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Virovitica]]</text>
      <sha1>5zkmvflik36ecoyqejn48kueczpuafx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Grdović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247103</id>
    <revision>
      <id>7623877</id>
      <parentid>7582465</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5282" sha1="kit23wrn7pj5yrsb74jrcpiehfeo4j8" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Mladen Grdović
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[28. srpnja]] [[1958.]]
| Mjesto rođenja       = [[Zadar]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[pop]] i [[zabavna glazba]]
| Zanimanje            = [[pjevač]], [[skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = [[Croatia Records]]
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Mladen Grdović''' ([[Zadar]], [[28. srpnja]] [[1958.]]) [[hrvatski]] je [[pjevač]] [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]] i [[skladatelj]]. 

== Životopis ==
Mladen Grdović rođen je 28. srpnja 1958. godine u [[Zadar|Zadru]] ([[Zadarska_županija|Zadarska županija]]). Školovanje je završio u rodnom [[Zadar|Zadru]] gdje se i počeo baviti pjevanjem. 1970-ih svirao je u kultnom zadarskom rock sastavu [[Šaka glazbe|Šaci glazbe]].&lt;ref name=&quot;Grdović roker&quot;&gt;Mario Vuksan: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar-plus/clanak/id/571253/doba-kad-je-grdovic-bio-roker-i-pjevac-kultne-sake-glazbe '' GERILAC NA FB-U OBJAVIO RARITETNU FOTOGRAFIJU IZ '70-IH Doba kad je Grdović bio roker i pjevač kultne &quot;Šake glazbe&quot;...''] Zadarski.hr. 22. listopada 2019. Pristupljeno 24. listopada 2019.&lt;/ref&gt;
Autor je brojnih tekstova i glazbe te interpretator skladbi s kojima pobjeđuje na nizu festivala. Samo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u opusu svoje karijere sudjelovao je na njih 40-ak. Osim samostalnih nastupa, surađivao je i s ostalim poznatim pjevačima. Izdao je i nekoliko albuma koji su prodani u 2,5 milijuna primjeraka. Održao je velik broj koncerata i u inozemstvu.

Zajedno s [[Tomislav Ivčić|Tomislavom Ivčićem]] nastupa kao &quot;[[Duo Pegla]]&quot;. &quot;Duo Pegla&quot; izdaje kazetu koja se prodaje u rekordnih četiristo tisuća primjeraka. 

== Diskografija ==
* [[1990.]] - ''Doviđenja''
* [[1993.]] - ''Nedostaješ mi ti''
* [[1995.]] - ''Italia mix''
* [[1996.]] - ''Nije u šoldima sve - Mladen i [[Bepo Matešić|Bepo]]'' - Croatia Records, CD
* [[1996.]] - ''Ako odeš ti''
* [[1998.]] - ''18 Zlatnih Hitova'' 
* [[1998.]] - ''Za sva vrimena, Mix hitova''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=7133 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. prosinca 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100603/http://www.croart.com/cdinfo.php?kataloski_broj=7133 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[1999.]] - ''Vitar nek puše''
* [[2000.]] - ''Kada se ljubav u vino pretvori'' 
* [[2002.]] - ''I za dušu i za tilo'' 
* [[2003.]] - ''Evo mene moji ljudi'' 
* [[2004.]] - ''20 Hitova''  
* [[2006.]] - ''E, da mi je vratit vrime''&lt;ref&gt;http://mladen-grdovic.blogspot.com/search/label/album {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://rateyourmusic.com/artist/mladen_grdovic&lt;/ref&gt;
* [[2007.]] - ''Zlatna kolekcija'' 
* [[2008.]] - ''Da te nima''
* [[2009.]] - ''Dobro jutro ti, more'' 
* [[2012.]] - ''Za tebe živim ja''
* [[2020.]] - ''Prijatelji zovite mi nju'' u grupi Tri Mušketira

== Festivali/kompilacije ==
* [[1999.]] - ''Dora 1999.''
* [[1999.]] - ''Melodije Jadrana 1999.''
* [[1999.]] - ''Zadarfest 1999.''
* [[2000.]] - ''Split 2000.''
* [[2002.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2002.''
* [[2003.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2003.''
* [[2003.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2003. – 20 najboljih''
* [[2003.]] - ''Split 2003.''
* [[2003.]] - ''Split 2003. - Super 14''
* [[2003.]] - ''Zadarfest 2003.''
* [[2004.]] - ''Dora 2004.''
* [[2004.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2004.''
* [[2004.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2004. – 24 najbolja''
* [[2004.]] - ''Split 2004.''
* [[2004.]] - ''Zadarfest 2004.''
* [[2005.]] - ''Da te mogu pismom zvati - Libar I''
* [[2005.]] - ''Da te mogu pismom zvati - Libar III''
* [[2005.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2005.''
* [[2005.]] - ''Hrvatski Radijski Festival 2005. – 24 najbolja''
* [[2010.]] - ''Festival Vodice 2010.''
* [[2011.]] - ''Split 2011.''
* [[2012.]] - ''Festival Vodice 2012.''

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.diskografija.com/umjetnik/mladen-grdovic.htm Diskografija.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100104185026/http://diskografija.com/umjetnik/mladen-grdovic.htm |date=4. siječnja 2010. }}
* [http://www.discogs.com/artist/Mladen+Grdović Discogs.com]
* [http://www.ezadar.hr/clanak/mladen-grdovic-proslavio-30-godina-rada-na-estradnoj-sceni Mladen Grdović proslavio 30 godina rada na estradnoj sceni - ezadar.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217153132/http://www.ezadar.hr/clanak/mladen-grdovic-proslavio-30-godina-rada-na-estradnoj-sceni |date=17. prosinca 2008. }} 
* [http://www.mladen-grdovic.110mb.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825061814/http://mladen-grdovic.110mb.com/ |date=25. kolovoza 2010. }}

{{GLAVNIRASPORED:Grdović, Mladen}}
[[Kategorija:Hrvatski rock-glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]</text>
      <sha1>kit23wrn7pj5yrsb74jrcpiehfeo4j8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morning After Dark</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247967</id>
    <revision>
      <id>7623923</id>
      <parentid>7606807</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11967" sha1="mud2nqx2wxj8toruhe15pi4u8yu97mb" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Morning After Dark
|slika          = Morning After Dark.jpg
|ime_glazbenika = [[Timbaland]] feat. [[Nelly Furtado]] &amp; [[SoShy]]
|s_albuma       = [[Shock Value II]]
|format         = digitalni download
|objavljeno     = 26. listopada 2009.
|snimanje       = 2009.
|žanr           = [[hip-hop]], [[electropop]], [[dance pop]]
|trajanje       = 3:52 &lt;small&gt;(feat. Nelly Furtado &amp; SoShy)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; 4:02 &lt;small&gt;(feat. SoShy)&lt;/small&gt;
|izdavač        = [[Mosley Music Group]]
|tekstopisac    = [[Timbaland|Timothy Mosley]], Jerome Harmon, [[SoShy|Deborah Epstein]], Michelle Bell, [[Keri Hilson]], [[Jim Beanz|David Washington]]
|producent      = [[Timbaland]], J-Roc
|kronologija    = [[Timbaland]]
|singl_prije    = [[Scream (pjesma Chrisa Cornella)|Scream]]
|singl0         = 2008.
|singl          = 2009.
|singl_poslije  = [[Say Something]]
|singl2         = 2009.
|ostalo         = 
{{Mjesto u diskografiji 2
  | ime_glazbenika = [[Nelly Furtado]]
  | vrsta          = singl
  | singl_prije    = &quot;[[Jump (Flo Rida)|Jump]]&quot;&lt;br /&gt;(2009.)
  | ime_singla     = &quot;Morning After Dark&quot;&lt;br /&gt;(2009.)
  | singl_poslije  = &quot;[[Más]]&quot;&lt;br /&gt;(2009.)
  }}
  {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=25LBTSUEU0A &quot;Morning After Dark&quot;] na [[YouTube]]-u}}
}}
&quot;'''Morning After Dark'''&quot; je [[hip-hop]] pjesma [[SAD|američkog]] [[reper]]a i [[producent]]a [[Timbaland]]a s njegovog trećeg samostalnog albuma ''[[Shock Value II]]''. U pjesmi gostuje francuska pjevačica [[SoShy]]. Pjesma je objavljena [[26. listopada]] [[2009.]] godine u izdanju producentske kuće [[Mosley Music Group]]. U internacionalnoj verziji pjesme uz SoShy gostuje i kanadska pjevačica [[Nelly Furtado]], a ta se verzija nalazi na albumu.

== O pjesmi ==
Pjesma je premjerno puštena [[16. listopada]] 2009. godine na američkoj radio postaji KIIS-FM.&lt;ref&gt;[http://www.last.fm/music/Timbaland/_/Morning+After+Dark 'Morning After Dark' on Ryan Seacrest's KIIS-FM radio show]&lt;/ref&gt;

Timbaland je rekao da je pjesma &quot;jako zanimljiva − ova nova pjevačica u mojoj producentskoj kući, [[SoShy]] iz [[Pariz]]a. Nas oboje repamo. Ova pjesma, ne mogu je opisati, tako je drugačija. Nije drugačija meni, ali mogu vam reći ovo − ona pristaje sa svime vezanim uz temu [[vampir]]a. Pristaje sa svime vazano za ''[[Sumrak (2008)|Sumrak]]''&quot;.&lt;ref name=mtv&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1621727/20090916/timbaland.jhtml |title=Singl Timbalanda 'Morning After Dark' inspiriran ''Sumrakom'' |accessdate=2009-10-04 |archive-date=22. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922210446/http://www.mtv.com/news/articles/1621727/20090916/timbaland.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na pitanje zašto je odabrao baš ovu pjesmu kao prvi singl, Timbaland je odgovorio: {{citat2| Odabrao sam &quot;Morning After Dark&quot; za prvi singl zato što pjesma ima jedinstven zvuk u odnosu na cijeli album te kad bih pogledao, uz novu pjevačicu SoShy, cijela slika pristaje, kao, ta pjesma je pomalo kruta, ali ne kruta, nego sexy. Ona baš pristaje u &quot;Morning After Dark&quot;, zapravo njena je bila ideja za pjesmu. Ja sam smislio pjesmu, ali ona je imala ideju te sam ja to morao pomiješati s idejom da bude cool i da na neki način govori o vampirima... To je pjesma s Timbalandovim potpisom.}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a189016/timbaland-talks-shock-value-2.html/ |title=Music - News - Timbaland talks 'Shock Value 2' |publisher=Digital Spy |date=2009-11-28 |accessdate=2009-12-28}}&lt;/ref&gt;

== Popis pjesama i formati ==
;Britanski CD singl 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(feat. Nelly Furtado &amp; SoShy)&lt;/small&gt; − 3:53 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Chew Fu 2016 B-Boy Fix Remix)&lt;/small&gt; − 5:03 
;Britanski digitalni singl 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Manhattan Clique Main)&lt;/small&gt; − 3:28 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Chew Fu 2016 B-Boy Fix Remix)&lt;/small&gt; − 5:02 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Moto Blanco Radio)&lt;/small&gt; − 3:47 
;Američki digitalni download
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(feat. SoShy)&lt;/small&gt; − 4:02 
;Internacionalni digitalni download
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(feat. Nelly Furtado &amp; SoShy)&lt;/small&gt; − 3:53 
;Američki dance remiksevi
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Chris Lake Remix)&lt;/small&gt; − 3:28 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Kaskade Remix)&lt;/small&gt; − 3:47 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Feed Me Remix)&lt;/small&gt; − 4:53 
# &quot;Morning After Dark&quot; &lt;small&gt;(Chew Fu 2016 B-Boy Fix Remix)&lt;/small&gt; − 5:03

== Glazbeni video ==
[[Datoteka:Morning After Dark (video).jpg|mini|280px|right|[[SoShy]] i [[Timbaland]] u videospotu]]
Glazbeni video za pjesmu &quot;Morning After Dark&quot; režirao je Paul &quot;Coy&quot; Allen. Temeljen je na pjesmi u kojoj gostuje SoShy zbog toga što je stih Nelly Furtado snimljen nakon što su Timbaland i SoShy snimili spot. Objavljen je 22. studenog 2009. godine na Timbalandovoj službenoj web stranici. Video traje preko 7 minuta, što je duže od same pjesme, a temeljen je na radnji sličnoj filmu ''[[Sumrak (2008)|Sumrak]]''.

Izmijenjena verzija spota objavljena je [[27. studenog]] 2009. godine u kojoj Furtado sudjeluje pjevajući svoj stih.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2009/11/27/video-timbaland-f-nelly-furtado-soshy-morning-after-dark/ |title=Video: Timbaland feat. Nelly Furtado &amp; SoShy – Morning After Dark |publisher=Rap-Up.com |date=2009-11-27 |accessdate=2009-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183540/http://www.rap-up.com/2009/11/27/video-timbaland-f-nelly-furtado-soshy-morning-after-dark/ |archive-date=3. ožujka 2016. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Top liste ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top liste (2009.)
!Najviša &lt;br /&gt; pozicija
|-
|[[Australija]] (ARIA)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Australija) |publisher=Australiancharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;|19
|-
|[[Austrija]] ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Austrija) |publisher=Australiancharts.at Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12
|-
|[[Belgija]] (Ultratip Flanders)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Belgija) |publisher=Ultratop.be Ultratop and Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|23
|-
|[[Belgija]] (Ultratip Wallonia)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Belgija) |publisher=Ultratop.be Ultratop and Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|[[Kanada]] ([[Canadian Hot 100]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/Timbaland/chart-history/189551?f=793&amp;g=Singles |title=Uspjeh singla na top listama (Kanada) |publisher=Canadian Hot 100 for Timbaland Billboard}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|[[Danska]] (IFPI)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Danska) |publisher=Danishcharts.com Hung Medien |access-date=3. veljače 2010. |archive-date=5. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121005075834/http://www.danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat%2E+Nelly+Furtado+%26+SoShy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|19
|-
|[[Eurochart Hot 100 Singles]]&lt;ref name=streetcreed&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts/european-hot-100#/charts/european-hot-100?begin=1&amp;order=position |title=Uspjeh singla na top listama (Europa) |publisher=Billboard.com |date=2009-12-19 |accessdate=2009-12-28 |archiveurl=https://archive.today/20120728212534/http://www.billboard.com/charts/european-hot-100%23/charts/european-hot-100?begin=1&amp;order=position#/charts/european-hot-100?begin=1&amp;order=position |archivedate=28. srpnja 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|[[Finska]] (YLE)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Finska) |publisher=Finnishcharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12
|-
|[[Francuska]] (SNEP Download Chart)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://lescharts.com/weekchart.asp?cat=si&amp;date=20100109 |title=Uspjeh singla na top listama (Francuska) |publisher=lescharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|23
|-
|[[Francuska]] (SNEP)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lescharts.com/search.asp?todo=notfound |title=Uspjeh singla na top listama (Francuska) |publisher=lescharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|13
|-
|[[Njemačka]] (Media Control AG)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Timbaland%25A5Furtado%252CNelly%25A5Soshy/Morning+After+Dark/single |title=Uspjeh singla na top listama (Njemačka) |publisher=musicline.de PhonoNet GmbH |access-date=3. veljače 2010. |archive-date=4. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204082659/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Timbaland%A5Furtado,Nelly%A5Soshy/Morning+After+Dark/single |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|[[Irska]] (IRMA)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&amp;ct=240001&amp;arch=t&amp;lyr={{{year}}}&amp;year={{{year}}}&amp;week={{{week}}} |title=Uspjeh singla na top listama (Irska) |publisher=chart-track.co.uk GfK}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|11
|-
|[[Nizozemska]] (Dutch Top 40)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.top40.nl/search.aspx?keyword=Timbaland |title=Uspjeh singla na top listama (Nizozemska) |publisher=top40.nl Stichting Nederlandse Top 40 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|21
|-
|[[Norveška]] ([[VG-lista]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Norveška) |publisher=Norwegiancharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|13
|-
|[[Švedska]] ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Švedska) |publisher=Swedishcharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|[[Švicarska]] (Media Control AG)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy&amp;titel=Morning+After+Dark&amp;cat=s |title=Uspjeh singla na top listama (Švicarska) |publisher=Swisscharts.com Hung Medien}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|20
|-
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (Official Charts Company)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id={{{songid}}} |title=Uspjeh singla na top listama (Ujedinjeno Kraljevstvo) |publisher=Chartstats.com Chart Stats}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|[[UK R&amp;B Charts|UK R&amp;B Singles Chart]]&lt;ref name=uk r&amp;b&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/radio1/chart/rnbsingles/position |title=Uspjeh singla na top listama (Ujedinjeno Kraljevstvo) |publisher=BBC |date=2007-02-24 |accessdate=2009-12-28 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|SAD [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/Timbaland+feat.+Nelly+Furtado+%26+Soshy/chart-history/{{{artistid}}}?f=379&amp;g=Singles |title=Uspjeh singla na top listama (SAD) |publisher=Billboard}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|16
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Timbaland}}
{{Nelly Furtado}}

[[Kategorija:Singlovi iz 2009.]]
[[Kategorija:Američke skladbe]]
[[Kategorija:Kanadske skladbe]]
[[Kategorija:Timbaland]]
[[Kategorija:Skladbe Nelly Furtado]]</text>
      <sha1>mud2nqx2wxj8toruhe15pi4u8yu97mb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nodar Kumaritašvili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>253062</id>
    <revision>
      <id>7624157</id>
      <parentid>7384597</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4201" sha1="5p73szkh7rbonc3fitrgycxa4yub11t" xml:space="preserve">{{Infokvir skijaš
| ime = Nodar Kumaritašvili
| slika = Stamps of Georgia, 2010-02.jpg
| slika_širina = 
| slika_opis = 
| puno_ime = 
| nadimak =
| datum_rođenja = [[25. studenog]] [[1988.]]
| mjesto_rođenja = [[Borjomi]], [[Gruzija]]
| datum_smrti = [[12. veljače]] [[2010.]]
| mjesto_smrti = [[Whistler, Britanska Kolumbija]]
| državljanstvo = {{Z+X|GRU}}
| karijera = 
| discipline = [[sanjkanje]]
| skije =
| sezone = 
| pobjede =
| dodatna_postolja =
| ukupno_postolja=
| medalje =
}}
'''Nodar Kumaritašvili''' ([[gruzijski jezik|gru.]] ნოდარ ქუმარიტაშვილი; [[Borjomi]], [[25. studenog]] [[1988.]] – [[Whistler, Britanska Kolumbija]], [[12. veljače]] [[2010.]]) bio je [[Gruzija|gruzijski]] [[sanjkanje|sanjkaš]] koji se natjecao od 2008. do 2010. godine. Kumaritishvili je doživio tragičnu nesreću tijekom treninga pred samo otvorenje [[ZOI 2010.|Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru, 2010. godine.]] 

== Život i karijera ==
Nodar Kumaritashvili rodio se u gradu Borjomi u [[Gruzija|Gruziji]], koja je tada 1988. bila u sastavu [[SSSR]]-a.

Bio je ukupno 55. na kraju Svjetskog sanjkaškog kupa u sezoni 2008./09.

Na svom posljednjem natjecanju Svjetskog kupa u [[Torino|Torinu]] u siječnju 2010., bio je 28. od 32 natjecatelja.&lt;ref&gt;[http://sports.yahoo.com/olympics/vancouver/luge/news;_ylt=AvT.tpGPtTN8z9Pjwgwa2IutIbh_?slug=reu-lugegeorgian&amp;prov=reuters&amp;type=lgns. Yahoo Sports] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Alan Baldwin: &quot;Luge-Dead Georgian just wanted to live his dreams&quot;, 12. veljače 2010., pristupljeno 13. veljače 2010.&lt;/ref&gt; Njegov otac Selix je predsjednik Gruzijskog sanjkaškog saveza.

== Nesreća i pogibija ==
Kumaritashvili se kvalificirao za [[ZOI 2010.|Olimpijske igre u Vancouveru]]. Poginuo je na treningu prije službenog natjecanja i par sati prije ceremonije otvaranja Olimpijskih igara. Na ledenoj stazi u [[Whistler, Britanska Kolumbija|Whistleru]], koja se smatra najbržom na svijetu, izgubio je nadzor pri [[brzina|brzini]] preko 140 km/h, udario je u zaštitnu ogradu, izletio sa staze i udario u metalni stup.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=18119 Sportske novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100217162226/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=18119 |date=17. veljače 2010. }} Predrag Žukina: Pobuna u Vancouveru 'Nismo vam mi zamorci koji se bacaju na led!', 13. veljače 2010.&lt;/ref&gt; Liječnička intervencija nastupila je za manje od minute nakon tragičnog događaja. Smrt je nastupila, kao posljedica povrjeda. Kumaritašvili je umro u bolnici Whistler, u [[Whistler, Britanska Kolumbija|istoimenom gradu]].

== Naknadni događaji ==
[[Datoteka:2010 Olympic Winter Games Opening Ceremony - Georgia entering cropped.jpg|mini|280px|Gruzijski športaši na svečanom otvorenju [[ZOI 2010.]]]]
Gruzijski olimpijski sastav je najavio, da možda neće biti ni na otvaranju i da je moguće povlačenje s Igara. Naknadno je Nikoloz ministar športa i kulture [[Gruzija|Gruzije]], objavio da će gruzijsko izaslanstvo ostati u [[Vancouver]]u na igrama posvećujući svoje napore svom stradalom prijatelju. Ostalih sedam članova tima su na ceremoniji otvaranja nosili crne trake oko ruke i ostavili među sobom prazno mjesto u znak počasti. Također su napustili [[stadion]] nakon procesije sudionika. Minutom šutnje iskazana je počast poginulom športašu, tijekom ceremonije otvaranja. 

[[Međunarodna sanjkaška federacija]] (FIL) mišljenja je, da je do nesreće došlo Nodarovom greškom, te da nije izazvana nesigurnom stazom. FIL-in predsjednik Josef Fendt ranije je izjavio da je došlo do grješke u projektiranju staze. Objavljeno je da će u svrhu prevencije, [[zid]] na izlazu iz krivine 16 biti povišen, i da će [[led]]eni profil biti prilagođen.

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20100410022514/http://www.vancouver2010.com/olympic-luge/athletes/nodar-kumaritashvili_ath1002224TY.html Vancouver2010.com profile]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kumaritashvili, Nodar}}
[[Kategorija:Gruzijski športaši]]
[[Kategorija:ZOI 2010.]]
[[Kategorija:Sanjkaši]]</text>
      <sha1>5p73szkh7rbonc3fitrgycxa4yub11t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milton Friedman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>255833</id>
    <revision>
      <id>7623824</id>
      <parentid>7606677</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:34:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57406" sha1="4h78ts25sic0u67im5q7ukzypifjnpr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Portrait of Milton Friedman.jpg|thumb|Milton Friedman]]
'''Milton Friedman''' ([[31. srpnja]] [[1912.]] – [[16. studenog]] [[2006.]]), [[SAD|američki]] [[Ekonomija|ekonomist]], dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] za ekonomiju 1976. godine. Friedman i Keynes često se smatraju najutjecajnim ekonomistima 20. stoljeća, [[John Maynard Keynes|Keynes]] prve polovice, Friedman druge polovice 20. stoljeća.&lt;ref&gt;http://www.voanews.com/croatian/archive/2006-12/2006-12-04-voa3.cfm?moddate=2006-12-04 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Mladost==

Friedman je rođen u [[Brooklyn]]u, u [[New York]]u, u obitelji nedavno doseljenih židovskih doseljenika Sáre Ethel (rođ Landau) i Jenő Saula Friedmana,&lt;ref&gt;http://books.google.hr/books?id=aYlmAAAAMAAJ&amp;q=%22Bklyn.,+N.Y..+July+31.+1912%3B+s.+Jeno+Saul+and+Sarah+Ethel+(Landau)%3B+BA.+Rutgers+%22&amp;dq=%22Bklyn.,+N.Y..+July+31.+1912%3B+s.+Jeno+Saul+and+Sarah+Ethel+(Landau)%3B+BA.+Rutgers+%22&amp;hl=hr&lt;/ref&gt; iz Beregszász u [[Zakarpatija|Zakarpatiji]], Kraljevina Ugarska (sada Berehove u Ukrajini), od kojih su oboje radili kao trgovci suhe robe. Ubrzo nakon Miltonova rođenja, obitelj se preselila u Rahway, New Jersey. U svojim ranim tinejdžerskim godinama, Friedman je ozlijeđen u prometnoj nesreći, koja je ostavila ožiljak na njegovj gornjoj usni.&lt;ref&gt;Alan O. Ebenstein, Milton Friedman: a biography (2007) str. 10.&lt;/ref&gt; Nadareni učenik, Friedman je maturirao na Ragway High School 1928., neposredno prije svog 16. rođendana.&lt;ref&gt;Eamonn Butler, Milton Friedman (2011)  1. poglavlje&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alan O. Ebenstein, Milton Friedman: a biography (2007) str. 5–12&lt;/ref&gt;

Godine 1932. Friedman je diplomirao na Sveučilištu Rutgers, gdje se specijalizirao u matematici i ekonomiji i početku je namjeravao postati aktuar. Tijekom svog vremena na Rutgersu, Friedman je potpao pod utjecaj dvojice profesora ekonomije, Arthura F. Burnsa i Homera Jonesa, koji su ga uvjerili da je moderna ekonomija mogla privesti kraju Veliku depresiju.

Nakon što je diplomirao na Rutgersu, Friedmanu su ponuđene dvije stipendije za diplomski rad. Jedna iz matematike na Sveučilištu Brown i druga iz ekonomije na Sveučilištu u Chicagu&lt;ref&gt;&quot;Milton Friedman and his start in economics&quot;. Young America's Foundation. August 2006. Retrieved March 12, 2012.
&lt;/ref&gt; Friedman izabrao potonje, te tako godine 1933. stekao titulu magistra znanosti. Na njega su snažno utjecali Jacob Viner, Frank Knight i Henry Simons. U Chicagu je Friedman upoznao svoju buduću suprugu, ekonomisticu Rose Director. Tijekom školske godine 1933. – 1934.    na Sveučilištu Columbia je studirao statistiku s poznatim statističarom i ekonomistom Haroldom Hotellingom. Vratio se u Chicago školske godine 1934. – 1935., radeći kao asistent Henryju Schultzu, koji je tada radio na &quot;teoriji i mjerenju potražnje&quot;. Te godine, Friedman je stekao ono što će se pokazati se cjeloživotnim prijateljstvom s Georgeom Stiglerom W. Allenom Wallisom.&lt;ref&gt;Ebenstein, Milton Friedman: a biography (2007) str. 13–30&lt;/ref&gt;

==Državna služba==

Friedman u početku nije mogao naći akademsko zaposlenje, tako da je godine 1935. slijedio svog prijatelja W. Allena Wallisa u Washingtonu, gdje je Franklin D. Roosevelt u [[New Deal]] je bio &quot;spasitelj&quot; za mnoge mlade ekonomiste.&lt;ref&gt;Feeney, Mark (November 16, 2006). &quot;Nobel laureate economist Milton Friedman dies at 94&quot;.The Boston Globe.&lt;/ref&gt; U ovoj fazi, Friedman je rekao kako on i njegova žena &quot;smatraju stvaranje novih radnih programa, kao što su WPA, HGK i PWA odgovarajućim odgovorima na kritične situacije, &quot;ali ne i&quot; zamrzavanje cijena i plaća&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Friedman 1999, str.  59&lt;/ref&gt;
Nagovještajući svoje kasnije ideje, on vjeruje da kontrola cijena ometa bitan signalni mehanizam za korištenje sredstava gdje imaju najviše vrijednosti. Doista, Friedman je kasnije zaključio da su sve vladine intervencije povezane s New Dealom bile  &quot;krivi lijek za krivu bolest&quot;, tvrdeći da je opskrba novcem jednostavno morala biti povećana umjesto smanjena.&lt;ref&gt;http://delong.typepad.com/pdf/20070308_108-115.delong.FINAL.pdf&lt;/ref&gt;

U publikaciji, Monetarna povijest SAD-a, 1867-1960 Friedman i Anna J. Schwartz,  tvrde da je Velika depresija uzrokovana monetarnom kontrakcijom, što je bila posljedica loše politike središnje banke i kontinuirane krize bankarskog sustava.&lt;ref&gt;Bernanke 2004. str. 7&lt;/ref&gt;

Tijekom 1935. godine počeo je raditi za Nacionalni odbor za resurse, koji je tada radio na velikim anketama potrošača. Ideje ovog projekta je kasnije postala dio njegove teorije o funkciji potrošnje. Friedman je počeo zapošljavanje uz Nacionalni ured za ekonomska istraživanja tijekom jeseni 1937.  kako bi pomogao Simonu Kuznetsu u njegovom radu o profesionalnom prihodu. Ovo djelo je rezultiralo njihovim zajedničkom publikacijom &quot;Prihoda od neovisnih stručnih praksi&quot;, koja je uvela pojmove trajnog i prolaznog dohotka, glavne komponenta u računu i hipoteze stalne dobiti koje Friedman razrađuje detaljnije godine 1950. Knjiga smatra da   profesionalno licenciranje umjetno ograničava pružanje usluga i podiže cijene.

Tijekom 1940. godine, Friedman je imenovan Docentom ekonomije na Sveučilištu Wisconsin-Madison, ali je naišao na antisemitizam u odjelu za ekonomiju i odlučio se vratiti u državnu službu.&lt;ref&gt;Friedman 1999, str. 42&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Friedman 1999, str. 84–85&lt;/ref&gt; Od 1941-1943 Friedman je radio na ratnoj poreznoj politici za saveznu vlade, kao savjetnik viših dužnosnika Ministarstvo financija SAD. Kao glasnogovornik riznice tijekom 1942. zagovarao je Keynesovu politiku oporezivanja. On je pomogao osmišljavanju izmisliti poreznog sustava plaće po odbitku, jer Savezna vlada jako trebala novac za potrebe rata.&lt;ref&gt;Milton Friedman; Rose D. Friedman (1999). Two Lucky People: Memoirs. University of Chicago Press. str.122–23.{{ISBN|9780226264158}}.&lt;/ref&gt; On je kasnije rekao, &quot;Ja nemam opravdanja za to, ali da bar nam nije trebalo i da bar postoji način da se to sad poništi. &quot;&lt;ref&gt;Doherty, Brian (June 1995). &quot;Best of Both Worlds&quot;. Reason. Retrieved July 28,2010.&lt;/ref&gt;

==Akademska karijera==
===Počeci ===

Godine 1940., Friedman je prihvatio mjesto na sveučilištu Wisconsin-Madison, ali ga je napustio zbog neslaganja s fakultetom u pogledu angažmana SAD-a u Drugom svjetskom ratu. Friedman je smatrao da su Sjedinjene Države trebale ući u rat.&lt;ref name=&quot;achievement.org&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.achievement.org/autodoc/page/fri0bio-1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20060103234519/http://www.achievement.org/autodoc/page/fri0bio-1 |archive-date=3. siječnja 2006. |access-date=12. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt; Godine 1943., Friedman se pridružio Odjelu za ratna istraživanje na Sveučilištu Columbia (na čelu s W. Allenom Wallisom i Haroldom Hotellingom), gdje je proveo ostatak Drugog svjetskog rata radeći kao matematički statističar, s naglaskom na probleme dizajna oružja, vojne taktike, i metalurških eksperimenata.&lt;ref name=&quot;achievement.org&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Philip Mirowski (2002). Machine Dreams: Economics Becomes a Cyborg Science. Cambridge University Press. str. 202–3. {{ISBN|9780521775267}}.&lt;/ref&gt;

Godine 1945, Friedman je podnio &quot;Prihodi od neovisne stručne prakse&quot; (koautorstvo s Kuznetsom i završeno godine 1940.) na Columbiju kao svoju doktorsku disertaciju. Sveučilište mu je dodijelilo titulu doktora znanosti godine 1946. Friedman je proveo godinu 1945. – 1946.  držeći nastavu na Sveučilištu u Minnesoti ( gdje je bio   zaposlen njegov prijatelj George Stigler). 12. veljače 1945. godine, rođen je njegov sin, David D. Friedman.

=== Sveučilište Chicago===

Godine 1946., Friedman je prihvatio ponudu da predaje ekonomsku teoriju na Sveučilištu u Chicagu (radno mjesto je bilo otvoreno odlaskom njegovog bivšeg profesora Jacoba Vinera na [[Sveučilište Princeton]]). Friedman će raditi za Sveučilište u Chicagu sljedećih 30 godina. Tamo je pridonio uspostavi intelektualne zajednice koja je proizvela niz nobelovaca, kolektivno poznate kao ''Chicago škola ekonomije''.

U to vrijeme, Arthur F. Burns, koji je tada bio šef Nacionalnog zavoda za ekonomska istraživanja, zatražio da se ponovno zaposli u Zavodu. On je prihvatio poziv, i preuzeo jeodgovornost za istrage ureda o ulozi novca u poslovnom ciklusu. Kao rezultat toga, on je inicirao &quot;radionica u novcu i bankarstvu&quot; (&quot;Chicago radionica&quot;), koja je promovirala oživljavanje [[monetarni studiji|monetarnih studija]]. Tijekom druge polovice 1940-tih, Friedman je započeo suradnju s Annom Schwartz, ekonomskom povjesničarkom na zavodu, što će će u konačnici rezultirati 1963. objavljivanjem knjige u njihovom koautorstvu  &quot;Monetarna povijest SAD-a, 1867-1960.&quot;

Friedman je proveo akademsku godinu 1954. – 1955. kao ''Fulbright Visiting Fellow'' na ''Gonville and Caius College'', Cambridge. U to vrijeme, Cambridgeov Ekonomski fakultet je bio podijeljen na kejnezijansku većinu (uključujući Joan Robinson i Richarda Kahna) i anti-kejnezijansku manjinu (na čelu s Dennisom Robertson). Friedman je nagađali da je pozvan u zajedništvo, jer su njegovi stavovi bili neprihvatljivi za obe frakcije. Poslije su njegove tjedne kolumne za časopis &quot;Newsweek&quot; (1966. – 1984.)  bile dobro čitane   i sve utjecajnije među političkim i poslovnim ljudima.&lt;ref&gt;CATO, &quot;Letter from Washington,&quot; National Review, September 19, 1980, Vol. 32 Issue 19, str.  1119&lt;/ref&gt; Od 1968. do 1978. on i Paul Samuelson sudjelovao u seriji Economics Cassette Series, dvotjednoj serijui u kojoj su ekonomisti raspravljali dnevne probleme   oko pola sata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://hoohila.stanford.edu/friedman/ecs.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130620070153/http://hoohila.stanford.edu/friedman/ecs.php |archive-date=20. lipnja 2013. |access-date=8. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://library.duke.edu/rubenstein/findingaids/samuelsonpaul/&lt;/ref&gt;

Friedman je bio ekonomski savjetnik [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskog]] predsjedničkog kandidata [[Barry Goldwater|Barryja Goldwatera]] tijekom 1964.

===Nobel za ekonomiju===

Friedman je osvojio Nobelovu nagrada za ekonomiju. Bio je jedini primatelj 1976. &quot;za postignuća u području analize potrošnje, monetarne povijesti i teorije i zbog njegove demonstraciju složenosti politike stabilizacije.&quot;&lt;ref&gt;http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/1976/&lt;/ref&gt;

==Umirovljenje==

Godine 1977., u dobi od 65 godina, Friedman je otišao u mirovinu sa Sveučilišta u Chicagu, nakon podučavanja proteklih 30 godina. On i njegova supruga preselili su se u San Franciscu, gdje je postao gostujući profesor na Federal Reserve Bank of San Francisco. Od 1977. nadalje,  bio je povezan s Hoover Institution na Sveučilištu Stanford. Tijekom iste godine, Friedmanu je prišla i Free to Choose Network i zatražio stvaranje televizijskog programa u kojem bio on predstavio svoju gospodarsku i društvenu filozofiju.

Friedmani su radili na ovom projektu iduće tri godine, a tijekom 1980. godine desetodijeljna serija, pod nazivom &quot;Free to choose&quot;,  objavljena je na ''Public Broadcasting Service''  (PBS). Popratna knjiga u seriji (koautori Milton i njegova supruga, Rose Friedman), također pod nazivom  &quot;Free to choose&quot;, bila je najprodavanija dokumentarna literatura knjiga 1980. godine i od tada je prevedena na 14 svjetskih jezika.

Friedman je služio kao neslužbeni savjetnik Ronalda Reagana tijekom predsjedničke kampanje 1980., a potom je služio kao savjetnik za ekonomsku politiku u savjetodavnom odboru u ostatku Reaganove administracije. Ebenstein kaže da je Friedman bio &quot;'guru' iz Reaganove administracije.&quot;&lt;ref&gt;Ebenstein (2007). Milton Friedman: A Biography. Str. 208.
&lt;/ref&gt; Godine 1988. Friedman je dobio Nacionalnu medalju za znanost i Reagan mu je uručio Predsjedničku medalju za slobodu. Milton Friedman je danas poznat kao jedan od najutjecajnijih ekonomista 20. stoljeća.&lt;ref&gt;http://www.economist.com/node/8190872&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/16/AR2006111600592.html&lt;/ref&gt; Tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, Friedman je nastavio pisati uvodnike i pojavljivati se na televiziji.  Nekoliko puta je   posjetio istočnu Europu i Kinu, gdje je također savjetovao tamošnje vlade. On je također dugi niz godina bio povjerenik društva &quot;Philadelphia&quot;.&lt;ref&gt;http://www.cato.org/special/friedman/friedman/index.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://phillysoc.org/trustees.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130827033031/http://phillysoc.org/trustees.htm |archive-date=27. kolovoza 2013. |access-date=8. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://phillysoc.org/welcome-to-the-philadelphia-societys-new-website/&lt;/ref&gt;

==Znanstveni doprinosi==

===Ekonomija===

Friedman je najpoznatiji po oživljavanju interesa za ponudu novca kao odrednice nominalne vrijednosti proizvodnje, to jest, teoriju količinu novca. Monetarizam je skup stavova povezanih s modernom teorijom količine. Njegovi počeci mogu se pratiti natrag do škole Salamanca iz 16. stoljeća ili čak i dalje. Međutim, Friedmanov doprinos je u velikoj mjeri odgovoran za modernu popularizaciju. On je koautor, s Annom Schwartz,  &quot;monetarne povijesti SAD-a, 1867-1960 &quot; (1963.), koja je ispitivala uloge ponude novca i gospodarske aktivnosti u povijesti SAD-a. Upečatljiv je zaključak njihovog istraživanja u svezi načina na koji promjene ponude novca pridoniose gospodarskoj fluktuaciji. Nekoliko studija regresije s Davidom Meiselmanom tijekom 1960-tihsugeriralo je primat ponude novca preko investicija i državne potrošnje u određivanju potrošnje i proizvodnje. To   je preispitivalo prevladavajući, ali u velikoj mjeri neprovjeren, pogled na njihovu relativnu važnost. Friedmanova empirijska istraživanja, i neke teorije podržavaju zaključak da je kratkoročni učinak promjene ponude novca bio prvenstveno na izlaz, ali da je dugoročni učinak je bio prije svega na razini cijena.

Friedman je bio glavni zagovornik monetarističke škole ekonomije. On je tvrdio da postoji bliska   i stabilna veza između inflacije i ponude novca, uglavnom da se inflacija može izbjeći uz pravilnu regulaciju stope rasta monetarne baze. On je koristio slavnu analogiju o &quot;bacanju novca iz helikoptera.&quot;,&lt;ref&gt;Optimum Quantity of Money. Aldine Publishing Company. 1969. str. 4.&lt;/ref&gt; kako bi se izbjeglo mehanizama za ubrizgavanje novca i druge čimbenike koji bi njegove modele činilo prekompliciranima.

Friedmanovi argumenti su se suprotstavljali popularnom konceptu [[inflacija troškova|inflacije troškova]], da povećana opća razina cijena u to vrijeme bila rezultat povećanja cijena nafte, odnosno povećanja plaća; kao što je on pisao,

{{citat|Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen.

-Milton Friedman, 1963.&lt;ref&gt;Friedman, Milton. Inflation: Causes and Consequences. New York: Asia Publishing House.&lt;/ref&gt; }}

Friedman je odbacivao korištenje fiskalne politike kao alata za upravljanje potražnjom. Smatrao je da je ulogu vlade u vođenju gospodarstva treba ozbiljno ograničiti. Friedman opširno pisao o [[Velika depresija|Velikoj depresiji]] koju je nazvao ''Velika kontrakcija'', tvrdeći da je uzrokovan običnim financijskim šokom čije su trajanje i ozbiljnost su uvelike povećale naknadne kontrakcije novčane mase uzrokovane pogrešnom politikom direktora središnje banke.

{{citat|Središnja banka je u velikoj mjeri bila odgovorna za pretvaranje onoga što je moglo biti recesija sitnih razmjera u veliku katastrofu. Umjesto da koristite svoje ovlasti kako bi se poništili učinci krize središnja banka je smanjila količinu novca za jednu trećinu u razdoblju 1929.-1933. ... Prema Friedmanu Velika depresija je bila   tragični neuspjeh vlasti- ne privatnog poduzetništva.

-Milton Friedman, Dvoje sretnih ljudi, 233&lt;ref&gt;http://www.themoneymasters.com/the-money-masters/milton-friedman-end-the-fed/&lt;/ref&gt; }}

Friedman je također zagovarao prestanak državne intervencije na tržištima valuta,  te je umnožio ogromnu literaturu na tu temu, te promicao praksu kliznih valutnih tečajeva. Njegov bliski prijatelj George Stigler objasnio, &quot;Kao što je uobičajeno u znanosti, nije osvojio punu pobjedu, dijelom i zbog toga je istraživanje usmjereno po različitim linijama teorije racionalnih očekivanja, novijim pristupom koji je razvio Robert Lucas, također na Sveučilištu Chicago. &quot;&lt;ref&gt;Friedman, Milton (1969). Memoirs of an Unregulated Economist. Aldine Publishing Company. str. 4.&lt;/ref&gt;

Friedman je također poznat po svom radu na funkciji potrošnje, hipoteze o stalnom prihodu (1957.), koji je sam Friedman nazivao svojim najboljim znanstvenim radom.&lt;ref&gt;&quot;Charlie Rose Show&quot;. December 26, 2005.&lt;/ref&gt; Ovo djelo je tvrdilo da će racionalni potrošači će trošiti proporcionalnu količinu onoga što percipiraju da je njihov stalni prihod. Slučajne dobitke će uglavnom sačuvati. Porezna odbijanaj isto tako, jer racionalni potrošači predvidjeti da će se porez morati povećati kasnije zbog balansiranja proračuna. Drugi važni doprinosi su njegova kritiku Phillipsove krivulje i koncepta prirodne stope nezaposlenosti (1968.). Ova kritika povezana je s njegovim imenom, zajedno s imenom Edmunda Phelps, sa spoznajom da vlada koja donosi veću inflacije ne može trajno smanjitii nezaposlenost na taj način. Nezaposlenost može biti privremeno manja, ako je inflacija neočekivana, ali na duge staze   nezaposlenosti će biti određena trvenjima i nesavršenostima na tržištu rada.

Friedmanov esej &quot;Metodologija pozitivne ekonomije&quot; (1953.) ponudio je epistemološki obrazac za njegova vlastita naknadna istraživanja. Tamo je tvrdio da bi ekonomija kao znanost trebala biti bez vrijednosnih sudova zbog objektivnosti. Štoviše, korisna ekonomska teorija treba suditi ne po opisanoj situaciji nego   po svojoj jednostavnosti i plodnosti kao motor predviđanja. Na ovaj način, studenti trebaju mjeriti točnost svojih predviđanja, a ne 'ispravnost svojih pretpostavki &quot;. Njegov argument je bio dio nadolazeće rasprave statističarima su Jerzyja Neymana, Leonarda Savagea i Ronalda Fishera.&lt;ref&gt;David Teira, &quot;Milton Friedman, the Statistical Methodologist,&quot; History of Political Economy (2007) 39#3 str. 511–527,&lt;/ref&gt;

===Statistika===

Jedno od njegovih najpoznatijih doprinosa statistici bilo je sekvencijalno uzorkovanje. Friedman je učinio statističke poslove u Odjelu za ratna istraživanja na Sveučilištu Columbia. On i njegovi kolege otkrili su tehniku,  poznatu kao sekvencijalno uzorkovanje, koja je postala, prema riječima The New Palgrave Dictionary of Economics &quot;standardna analize za kontrolu kvalitete&quot;. Rječnik dodaje, &quot;Poput mnogih Friedmanovih doprinosa,  u retrospektivi čini izuzetno jednostavnim i očiglednim primijeniti osnovne ekonomske ideje za kontrolu kvalitete,. To je ipak mjerilo njegovog genija&quot;&lt;ref&gt;http://reason.com/archives/2007/02/21/the-life-and-times-of-milton-f&lt;/ref&gt;

==Stajališta prema državnim politikama==

=== Središnja banka ===

Friedman je smatrao da američku središnu banku (''Federal Reserve'') treba ukinuti,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CMY0tAHHF_M Ron Paul and Milton Friedman Libertarianism: Abolish the Fed]&lt;/ref&gt; ali pod uvjetom da opskrba novcem treba biti pod centralnom kontrolom (kao što je sustav federalnih rezervi) koja će osigurati rast količine novca po stalnoj stopi Međutim, umjesto uključivanja vlade u sve, bio je otvoren za pravi, nevladin, zlatni standardi, gdje je novac u produkciji privatnog tržišta: &quot;Pravi zlatni standard je potpuno u skladu s [klasičnim liberalnim načelima] i ja, za jedno, ja u potpunosti u korist mjera koje promiču njegov razvoj. &quot; On je međutim dodao ovo upozorenje, &quot;Dopustite mi istaknuti da je ova napomena nije molba za povratak na zlatni standard ... ja smatram povratak na zlatni standard   nije ni poželjan ni izvediv - s jednom iznimkom da bi to moglo postati izvedivo ako zakonska predviđanja hiperinflacije iz našeg sadašnjeg sustava se pokažu ispravnima.&lt;ref name=&quot;Ebeling&quot;&gt;Ebeling, Richard. [http://fff.org/explore-freedom/article/monetary-central-planning-state-part-27-milton-friedmans-thoughts-costs-paper-money/ &quot;Monetary Central Planning and the State, Part 27: Milton Friedman’s Second Thoughts on the Costs of Paper Money&quot;. Retrieved 6 October 2014.]&lt;/ref&gt; On da je rekao razlog zbog kojeg to nije izvedivo, jer je&quot; nema praktički vlade u svijetu koja je spremna predati kontrolu nad svojom domaćom monetarnom politikom. &quot; Međutim, to može biti učinjeno, ako &quot;biste mogli ponovno uspostaviti svijet u kojem državni proračun   iznosi 10 posto nacionalnog dohotka, u kojem vlada laissez-faire, u kojem vlade ne ometaju gospodarske aktivnosti i na koji politike punog zapošljavanja bačene u kantu za smeće ... &quot;&lt;/ref name=&quot;Ebeling&quot;&gt;

Friedman je smatrao sluha za [[slobodno bankarstvo]].&lt;ref&gt;http://www.cato.org/sites/cato.org/files/serials/files/cato-journal/2008/5/cj28n2-12.pdf&lt;/ref&gt;

Bio je kritičan prema utjecaju središnje banke na ekonomsku struku.  Godine 1993. u pismu profesoru ekonomije na Sveučilištu Texas i bivšem istražitelju House Banking odbora Robertu Auerbachu, Friedman je napisao:

&quot;Ne mogu se sporiti s tobom da imati oko 500 ekonomista je izuzetno nezdravo. Kao što kažu, to ne doprinosi neovisnom, objektivnom istraživanju. Ti i ja znamo da je bilo cenzure objavljenih materijala. Jednako je važno, mjesto ekonomista u središnjoj banci je imalo značajan utjecaj na vrste sprovođenih istraživanja, stvarajući pristranost istraživanjem nekontroverznih tehničkih radova oko metoda, za razliku od materijalnih radova vezanih za politiku i rezultate.&quot;&lt;ref&gt;http://www.huffingtonpost.com/2009/09/07/priceless-how-the-federal_n_278805.html&lt;/ref&gt;

===Socijalno osiguranje, socijalna pomoć i negativni porez na prihod===

Nakon 1960. Friedman je napadao [[socijalno osiguranje]] s gledišta [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]] navodeći da stvara ovisnost o [[socijalna pomoć|socijalnoj pomoći]].&lt;ref&gt;Milton Friedman; Rose D. Friedman (1962). [http://books.google.hr/books?id=zHSv4OyuY1EC&amp;pg=PA182&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Capitalism and Freedom: Fortieth Anniversary Edition.] U. of Chicago Press. str.182–87. {{ISBN|9780226264189}}.&lt;/ref&gt;

Friedman je predložio zamjenu postojećeg američkih sustava socijalne skrbi s [[negativn porez na dohodak|negativnim porezom na dohodak]], progresivnim poreznim sustavom u kojem siromašni dobivaju osnovne prihode za život od vlade.&lt;ref name=&quot;RH Frank&quot;&gt;Frank, Robert H (2006-11-23). &quot;The Other Milton Friedman: A Conservative With a Social Welfare Program&quot;. New York Times(The New York Times).
&lt;/ref&gt; Prema New York Timesu, Friedmanovi pogledi u svezi ovoga su utemeljeni u uvjerenju da, dok &quot;tržišne snage ... ostvaruju divne stvari&quot;, da &quot;ne može osigurati raspodjelu dohotka koji omogućuje svim građanima zadovoljenje osnovnih ekonomskih potreba&quot;.&lt;ref name=&quot;RH Frank&quot;/&gt;

===Korištenje droga===

Friedman je također podržavao libertarijanske uredbe, kao što su legalizacija droge i prostitucije. Tijekom 2005. godine, Friedman i više od 500 drugih ekonomista zagovarali raspravu o ekonomskim prednostima legalizacije marihuane.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.prohibitioncosts.org/endorsers/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=2. ožujka 2015. |archive-date=31. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031062704/http://www.prohibitioncosts.org/endorsers/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Vojna obveza===

Milton Friedman je bio glavni zagovornik dobrovoljnog služenja vojske, navodeći da je novačenje u  &quot;neskladu sa slobodnim društvom.&quot;&lt;ref&gt;Milton Friedman (1991).The War on Drugs. America's Drug Forum.
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rostker, Bernard (2006). I Want You!: The Evolution of the All-Volunteer Force. Rand Corporation. Str.4. {{ISBN|978-0-8330-3895-1}}.&lt;/ref&gt; U djelu &quot;Kapitalizam i sloboda&quot;, on je tvrdio da je vojni rok nepravedan i proizvoljan, sprečavanje mladiće u oblikovanju života po svojoj mjeri.&lt;ref name=&quot;CaF&quot;&gt;Friedman, Milton (November 15, 2002). Capitalism and Freedom. University Of Chicago Press. Str. 36.&lt;/ref&gt; Tijekom Nixonove administracije bio je na čelu odbora kako bi istražio prebacivanje na plaćene/ dobrovoljačke oružane snage. On će kasnije tvrditi da je njegova uloga u uklanjanju novačenja u Sjedinjenim Američkim Državama bilo njegovo najponosnije postignuće.&lt;ref&gt;http://reason.com/archives/1995/06/01/best-of-both-worlds&lt;/ref&gt; Friedman je, međutim, smatrao da bi se narod mogao prisiliti na vojnu obuku kao rezervu u slučaju rata.&lt;ref name=&quot;CaF&quot;/&gt;

===Prava LGBT osoba===

Friedman je bio također pobornik prava homoseksualaca.&lt;ref&gt;&quot;Milton Friedman&quot;. Liberal Democratic Party (Australia). Retrieved February 19,2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ebenstein&quot;&gt;Alan O. Ebenstein, Milton Friedman: A Biography (2007) str. 228&lt;/ref&gt; On je podržavao [[Istospolni brak|istospolne brakove]] rekavši u svezi s tim: &quot;Ja ne vjerujem da bi trebalo biti ikakvih diskriminacija homoseksualaca.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebenstein&quot;/&gt;

=== Ekonomska sloboda ===

Michael Walker iz Fraser instituta i Friedman ugostili su niz konferencija od 1986. do 1994. Cilj je bio stvoriti jasnu definiciju ekonomske slobode i metoda za njeno mjerenje. Na kraju je to rezultiralo   prvim izvješćem o svjetskoj ekonomskoj slobodi,  &quot;ekonomske slobode u svijetu&quot;. Ovo godišnje izvješće otada daje podatke za brojne recenzirane studije te je utjecala na politiku u nekoliko zemalja.

Uz šesnaest drugih uglednih ekonomista on se protivio Zakonu o produljenja autorskih prava i dao podnesak kao [[amicus curiae]] u slučaju   Eldred v. Ashcroft.&lt;ref&gt;http://cyber.law.harvard.edu/openlaw/eldredvashcroft/supct/amici/economists.pdf&lt;/ref&gt; On je podržavao uključivanje riječi &quot;[[en.wiktionary.org/wiki/no-brainer|no-brainer]]&quot; podnesku .&lt;ref&gt;http://www.lessig.org/2006/11/only-if-the-word-nobrainer-app/&lt;/ref&gt;

Friedman je zagovarao jaču osnovnu pravnu (ustavnu) zaštitu ekonomskih prava i sloboda u cilju daljnjeg promicanja industrijsko-komercijalnog razvoja i prosperiteta i podupirao demokraciju i slobodu te općenito vladavinu prava u društvu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://industry.sharepoint.com/Pages/NewBritishBillofRights.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030437/http://industry.sharepoint.com/Pages/NewBritishBillofRights.aspx |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=21. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt;

==Priznanja, nagrade i utjecaj==

George H. Nash, vodeći povjesničar američkog konzervativizma, kaže da je &quot;krajem 1960-ih Friedman vjerojatno bio najcjenjeniji i najutjecajniji konzervativni znanstvenik u zemlji, i jedan od rijetkih s međunarodnom reputacijom.&quot;&lt;ref&gt;Lanny Ebenstein (2007).  [http://books.google.hr/books?id=0mdWW-z1OPcC&amp;pg=PA260&amp;redir_esc=y Milton Friedman: A Biography. ] Palgrave Macmillan. Str. 260.&lt;/ref&gt; Friedman je dopustio libertarijanskom Cato Institutu uporabu njegovog   imena za dvogodišnju Milton Friedman nagradu za unapređenje slobode koja se očela davati od 2001. godine. Friedmanovu nagradu dobili su pokojni britanski ekonomist Peter Bauer 2002, peruanski ekonomist Hernando de Soto 2004. godine, Mart Laar, bivši premijer Estonije godine 2006., te mladi venezuelanski student Yon Goicoechea godine 2008. Njegova supruga Rose, sestra Aarona Director, s kojim je inicirao &quot;Friedmannovu zakladu za izbor obrazovnja &quot;  (''Friedman Foundation for Educational Choice '') bila je člana međunarodnog odbora za izbor.&lt;ref&gt;http://www.cato.org/news-releases/2007/9/5/selection-committee-announced-2008-milton-friedman-prize-advancing-liberty&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.cato.org/friedman-prize&lt;/ref&gt; Friedman je također   dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.
 
Nakon Friedman smrti, predsjednik Harvarda Lawrence Summers nazvao ga je   &quot;Velikima Osloboditeljem&quot; rekavši &quot;... bilo koji iskreni demokrat će priznati da smo sada svi friedmanisti.&quot; On je rekao da je Friedmanov super popularni doprinos bio &quot;u uvjeravanju ljudi o važnosti omogućavanja rada slobodnog tržišta.&quot;&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2006/11/19/opinion/19summers.html?_r=0&lt;/ref&gt;

2013. Stephen Moore, član uredništva Wall Street Journala izjavio je: &quot;Citiram naviše cijenjenog prvaka ekonomije slobodnog tržišta, od vremena Adama Smitha je postalo nešto poput citiranja Biblije.&quot; On dodaje: &quot;Postoje ponekad i više suprotstavljenih tumačenja.&quot;&lt;ref&gt;Stephen Moore, What Would Milton Friedman Say?&quot; Wall Street Journal, May 30, 2013 str. A13&lt;/ref&gt;

==Hong Kong==

Friedman je jednom rekao, &quot;Ako želite vidjeti kapitalizam na djelu, pođite u Hong Kong.&quot;&lt;ref&gt;Ingdahl, Waldemar (March 22, 2007).[http://www.aei.org/publication/real-virtuality/  &quot;Real Virtuality&quot; ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402124950/http://www.aei.org/publication/real-virtuality/ |date=2. travnja 2015. }} The American. Retrieved February 20, 2008.&lt;/ref&gt; 1990. pisao je da je ekonomija Hong Konga možda najbolji primjer slobodno-tržišne ekonomije.&lt;ref&gt;Friedman, Milton; Friedman, Rose (1990). Free to Choose: A Personal Statement. Harvest Books.  str. 34. {{ISBN|0-15-633460-7}}.&lt;/ref&gt;

Mjesec dana prije svoje smrti, napisao je članak &quot;Hong Kong u krivu-što bi Cowperthwaite rekao?&quot; u Wall Street Journalu, kritizirajući Donalda Tsanga, izvršnog direktora Hong Konga, za napuštanje &quot;pozitivnog nonintervencionizma.&quot;&lt;ref&gt;Friedman, Milton (6. listopada 2006.) [http://www.wsj.com/public/page/news-opinion-commentary.html &quot;Dr. Milton Friedman&quot;.] Opinion Journal. 20. veljače 2008. 80]&lt;/ref&gt; Tsang je kasnije rekao da je samo mijenja slogan u  &quot;veliko tržište, mala država&quot;, gdje je mala država definirana kao manje od 20% BDP-a.  U raspravi između Tsanga i njegovog suparnik, Alan Leonga, pred izbore 2007., Leong uvodi tu temu i u šali optuži Tsanga da je naljutivši Friedmana uzrokovao njegovu smrt.

=== Čile===

Tijekom 1975. godine, dvije godine nakon vojnog udara koji je doveo na vlast   vojnog diktatora Augusta Pinocheta   i završio vlast Salvadora Allendea, ekonomija Čilea je doživjela tešku krizu. Friedman i Arnold Harberger prihvatili poziv privatne čileanske zaklade za posjet Čileu i govoriti o načelima ekonomske slobode.&lt;ref&gt;Letter from Arnold Harberger to Stig Ramel as reprinted in the Wall Street Journal 12/10/1976, and in Two Lucky People: Memoirs By Milton Friedman, Rose D. Friedman. Appendix A, str. 598–599.  dostupno na books.google.com&lt;/ref&gt; On je proveo sedam dana u Čileu i održao   niz predavanja na Universidad Catolica de Chile. Jedno od predavanja pod nazivom &quot;Krhkost slobode &quot;, a prema Friedman, &quot;bavio upravo prijetnjom slobodi od centralizirane vojne vlasti.&quot;&lt;ref name=&quot;debata-is&quot;&gt;Milton Friedman (August 31, 1984). [https://www.youtube.com/watch?v=oJNxg3ZhXf8#t=9m11s&amp;feature=PlayList&amp;p=EBBF6DB20C85145A&amp;playnext_from=PL&amp;index=3 televizijska debata na Islandu ] (Flash Video) (Television production). Reykjavík:Icelandic State Television.&lt;/ref&gt;

Tijekom svog posjeta Friedman se susreo s Pinochetom, koji ga je pitao za svoje &quot;... mišljenje o čileanskoj ekonomskoj situacije i politici&quot;.

U pismu Pinochetu 21. travnja 1975., Friedman   pisao na Pinochetov zahtjev, da smatra kako su  &quot;ključni ekonomski problemi Čilea jasno ... inflacija i promicanje zdravog socijalnog tržišnog gospodarstva&quot;.&lt;ref name=&quot;tlp&quot;&gt;Two Lucky People: Memoirs By Milton Friedman, Rose D. Friedman. Appendix A, str. 591–593. Letter from Friedman to Pinochet, April 21, 1975.&lt;/ref&gt;  On je naveo da &quot;Postoji samo jedan način da se okonča inflacija: drastično smanjenje stope porasta količine novca ...&quot; i da je &quot;... rezanje državne potrošnje daleko najpoželjniji način smanjenja fiskalnog deficita, jer ... jača privatni sektor i time postavlaju se temelji za zdrav gospodarski rast &quot;.&lt;ref name=&quot;tlp&quot;/&gt; Govoreći o tomu kako brzo bi inflacija trebala biti okončana, Friedman je osjetio da &quot;za Čile, gdje inflacija bjesni na 10-20% mjesečno. .. postepenost nije izvediva. To bi uključivalo tako bolne operacije tijekom tako dugog razdoblja da pacijent ne bi preživio. &quot; Odabir &quot;kratkog razdoblja visoke nezaposlenosti ...&quot; je manje zlo .. i da  &quot;iskustvo Njemačke, Brazila ... ..., od poslijeratne prilagodbe u SAD-u ... sve skupa zagovaraju šok terapiju &quot;. U pismu je Friedman preporučio šok-terapiju  &quot;... paket kojim bi se uklonilo iznenađenje i ublažila akutna uznemirenost&quot; i &quot;... s ciljem određenosti dopustite mi skicirati sadržaj paketa prijedloga ... koje treba poduzeti kao ilustraciju &quot;, iako   je njegov poznavanje Čileu tada bilo  &quot; previše ograničeno da bi mogao bit precizan i sveobuhvatan&quot;. On je na popisu je &quot;primjera prijdloga &quot; od 8 monetarnih i fiskalnih mjera, uključujući &quot;uklanjanje što više prepreka privatnom tržištu. Na primjer, ukinuti ... ovaj zakon protiv otpuštanja zaposlenika&quot;. Zaključio je pismo, navodeći &quot;Takva šok-terapija mogla bi dokrajčiti   inflacije u nekoliko mjeseci&quot;. Njegovo pismo je sugeriralo da će rezanje potrošnje kako bi se smanjio fiskalni deficit rezultirati u manjoj prijelaznoj nezaposlenosti od povećanja poreza.

Sergio de Castro, čileanski diplomant čikaške škole, postao je ministra financija godine 1975. Tijekom svog šestogodišnjeg mandata, strana ulaganja su porasla, ograničenja su postavljena na štrajkove i djelovanja sindikata, a BDP je rastao svake godine.&lt;ref&gt;Mask II, William Ray (May 2013). The Great Chilean Recovery: Assigning Responsibility For The Chilean Miracle(s) (Thesis). California State University, Fresno.&lt;/ref&gt;   Između Katoličkog sveučilišta u Čileu i Sveučilištu u Chicagu je dogovore program razmjene. Mnogi drugi diplomci čikaške škole su također bili imenovani u vladu tijekom i nakon Pinochetovih godina; drugi su podučavali   svoje ekonomske doktrine na čileanskim sveučilištima. Postali su poznati kao &quot;čikaški momci&quot; ([[Chicago Boys]]).&lt;ref&gt;O'Shaughnessy, Hugh (December 11, 2006).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.independent.co.uk/news/obituaries/general-augusto-pinochet-427998.html &quot;General Augusto Pinochet&quot;, The Independent. Retrieved February 20, 2008.&lt;/ref&gt;

Friedman nije kritizirao Pinochetovu diktaturu u to vrijeme, niti ubojstva, nezakonita uhićenja, mučenja, ili druge zločine koji su do tada bili dobro poznati.&lt;ref&gt;http://www.independent.co.uk/news/obituaries/general-augusto-pinochet-427998.html&lt;/ref&gt; Godine 1976. Friedman je branio svoju neslužbenu poziciju savjetnika riječima sa:. &quot;Ne smatram kako je zlo za ekonomista   pružanje tehničkih gospodarskih savjeta čileanskim vlastima, više nego što bi bilo zlo za liječnika dati tehničke medicinske savjete čileanske vlade kako bi se suzbila   kuga. &quot;&lt;ref&gt;Newsweek of June 14, 1976&lt;/ref&gt;

Friedman je branio svoju djelatnost u Čileu na temelju toga što je,  po njegovom mišljenju, usvajanje politike slobodnog tržišta, ne samo poboljšalo gospodarsku situaciju u Čileu, već je   također pridonijelo poboljšanju Pinochetove vladavine i naknadnom prelasku na demokraciju   tijekom 1990. godine. Ta je ideja uključena &quot;Kapitalizmu i slobodi&quot;, u kojoj je izjavio da je ekonomska sloboda nije poželjna sama po sebi, ali je nužan uvjet za političku slobodu. U svom dokumentarcu 1980. &quot;Free to choose &quot;  rekao je sljedeće: &quot;Čile nije politički slobodan sustav, i ja ne opravdavam sustav, ali ljudi tu su slobodniji nego ljudi u komunističkim društvima, jer Vlada ima manju ulogu... .. uvjetima života ljudi u posljednjih nekoliko godina su sve bolji, a ne lošije. Oni će biti još bolji riješe li se hunte da bi mogli imati slobodan demokratski sustav. &quot;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20080209233014/http://www.freetochoose.net/1980_vol5_transcript.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=JQkdSj6arn0 Frances Fox Piven vs. Milton Friedman, Thomas Sowell ]&lt;/ref&gt;
Godine 1984., Friedman je izjavio da se on &quot;nikada nije suzdržao od kritiziranja političkog sustava u Čileu.&quot;&lt;ref name=&quot;debata-is&quot;/&gt; Godine 1991. on je rekao:.. &quot;Ja nemam ništa dobro za reći o političkom režimu koji je nametnuo Pinochet. To je bio strašan politički režim. Pravo čudo u Čileu nije koliko dobro   je učinio ekonomski,. Pravo je čudo   da je vojna hunta bila spremna ići protiv svojih principa i podržati slobodno tržište koje su osmislili iskreni vjernici u slobodno tržište [...] U Čileu, pogon za političke slobode, koji je generirala   strane ekonomska sloboda i dobiveni gospodarski uspjeh, u konačnici je rezultirao referendumom koji je uveo političku demokraciju. Sada, napokon, Čile ima sve tri stvari: političku slobodu, ljudsku slobodu i ekonomsku slobodu. Čile će i dalje biti zanimljiv eksperiment za promatranje kako bi vidjeli   mogu li zadržati sve troje ili, sada kada ima političku slobodu, da ćee politička sloboda imati tendenciju uništiti ili umanjiti ekonomsku slobodu. &quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.cbe.csueastbay.edu/~sbesc/frlect.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130922130830/http://www.cbe.csueastbay.edu/~sbesc/frlect.html |archive-date=22. rujna 2013. |access-date=23. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt; On je naglasio da su predavanja koja je održao u Čileu bila ista predavanja koja je kasnije dao u Kini i drugim socijalističkim državama.&lt;ref&gt;Friedman 1999, str. 600–601&lt;/ref&gt;

Tijekom dokumentarnog filma iz 2000.  tv kuće PBS &quot;The Commanding Heights&quot; (temeljenog na knjizi), Friedman i dalje tvrdi da bi &quot;slobodno tržište potkopalo [Pinochetovu] političku centralizaciju i politička kontrolu.&quot;,&lt;ref&gt;http://www.pbs.org/wgbh/commandingheights/shared/minitextlo/ufd_reformliberty_full.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.pbs.org/wgbh/commandingheights/shared/minitext/int_miltonfriedman.html#1&lt;/ref&gt; i da je kritika zbog njegove uloge u Čileu propustila njegovu glavnu tezu da je slobodnije tržište rezultiralo slobodnijim ljudima, i da je čileanska neslobodna ekonomija   uzrokovala vojnu huntu. Friedman je sugerirao da je ekonomska liberalizacija koju je onzagovarao izazvala kraj vojne vladavine i oslobodila Čile.&lt;ref&gt;http://www.pbs.org/wgbh/commandingheights/shared/minitextlo/int_miltonfriedman.html&lt;/ref&gt;

=== Island ===

Friedman posjetio Island tijekom jeseni 1984. godine, sastao se s važnim Islanđanima i održao predavanje na Sveučilištu u Islanda oko &quot;tiranije statusa quo.&quot; Sudjelovao je u živahnoj televizijskom raspravi 31. kolovoza 1984. sa socijalističkim intelektualcima, uključujući Ólafura Ragnara Grímssona, koji je kasnije postao predsjednik Islanda.&lt;ref&gt;Friedman, Milton; Grímsson, Ólafur Ragnar. Milton Friedman on Icelandic State Television in 1984.&lt;/ref&gt; Kada su se žalili da je naplaćena naknada za sudjelovanje na njegovim predavanjima na Sveučilištu te da su, dotad, predavanja gostujućih znanstvenika bila besplatna, Friedman je odgovorio da prethodna predavanja nije bila besplatna u razumnom smislu: predavanja oduvijek imaju svoje povezane troškove. Ono što je bilo važno jest tko je snosio trošak: sudionici ili ne-sudionici. Friedman je mislio da je to bilo poštenije da su samo oni koji su pohađali to plaćaju. U ovoj raspravi Friedman je također izjavio da nije dobio nikakav novac za to predavanje.

===Estonija===

Iako je Friedman nikad nije posjetio Estoniju, njegova knjiga &quot;Free to Choose &quot; ostvarila je veliki utjecaj na tadašnjeg 32-godišnjeg premijera, Marta Laar, koji je tvrdio da je to jedina knjiga o ekonomiji koji je pročitao prije nego što je preuzeo dužnost. Laarovima reformama se često pripisuje odgovornost za transformaciju Estonije iz osiromašene sovjetske Republike u &quot;Baltičkog tigra&quot;. Glavni element Laarovog programa bilo je uvođenje jedinstvene porezne stope. Laar je osvojio nagradu Milton Friedman 2006.  za Unapređenje slobode, koju dodjeljuje Cato Institute.&lt;ref&gt;http://www.cato.org/special/friedman/laar&lt;/ref&gt;

=== UK===
 
Nakon 1950. Friedman često bio pozivan na predavanja u Velikoj Britaniji, a od 1970.-tih njegove ideje su stekle veliku pozornost u konzervativnim krugovima. Na primjer, on je bio redoviti predavač na Institutu za ekonomske poslove (IEA), liberalno orijentiranom. Konzervativna političarka Margaret Thatcher pomno je pratila programe i ideje IEA i sastala se s Friedmanom tamo godien 1978. On je također snažno utjecao na Keitha Josepha, koji je postao Thatcheričin viši savjetnik za ekonomske poslove, kao i Alana Waltersa i Patricka Minforda, drugu dvojicu ključnih savjetnika.   Friedmanove zamisli su snažno utjecale Thatchericu i njezine saveznike kada je postala premijerka 1979.&lt;ref&gt;John F. Lyons (2013). America in the British Imagination: 1945 to the Present. Palgrave Macmillan. Str. 102.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Subroto Roy &amp; John Clarke, eds., Margaret Thatcher's Revolution: How it Happened and What it Meant (Continuum 2005)&lt;/ref&gt;

==Kritike==

Econometričar David Hendry kritizirao je dio djela Friedmana i Anne Schwartz iz 1982. &quot;Monetarna kretanja&quot;.&lt;ref&gt;David F. Hendry; Neil R. Ericsson (October 1983). &quot;Assertion without Empirical Basis: An Econometric Appraisal of 'Monetary Trends in ... the United Kingdom' by Milton Friedman and Anna Schwartz,&quot; inMonetary Trends in the United Kingdom, Bank of England Panel of Academic Consultants, Panel Paper No. 22, str. 45–101.&lt;/ref&gt; Kada je upitan o tome tijekom intervjua na islandskoj TV godine 1984., Friedman je rekao da je kritika primijenjena na različit problem od onog što su on i Schwartz rješavalite stoga nije relevantna,&lt;ref&gt;van Steven Moore, CMA (1984-08-31). &quot;[https://www.youtube.com/watch?v=lwBUO45cIyU&amp;list=PLC0EEBC0F24B2EE0E Milton Friedman - Iceland 2 of 8]   na youtubeu&lt;/ref&gt; te također je ukazao na (prema situaciji do 1984.) nedostatak posljedičnog recenziranja među econometričarima u svezi   Hendryjevog rada.&lt;ref&gt;J. Daniel Hammond (2005). Theory and Measurement: Causality Issues in Milton Friedman's Monetary Economics. Cambridge U.P. str.193–99.&lt;/ref&gt; Godine 2006., Hendry je izjavio da je Friedman kriv za &quot;ozbiljne greške&quot; nerazumijevanju da su spomenuti &quot;T-omjeri   prijavljeni za UK novcem bili precijenjeni za gotovo 100 posto&quot;, te je rekao, u članku objavljenom 1991. godine skupa s Neilom Ericssonom,&lt;ref&gt;David F. Hendry; Neil R. Ericsson (July 1989). &quot;An Econometric Analysis of UK Money Demand in Monetary Trends in the United States and the United Kingdom by Milton Friedman and Anna J. Schwartz&quot;. International Finance Discussion Papers: 355. Federal Reserve. Retrieved 2 August 2013.&lt;/ref&gt; te da odbija  &quot;gotovo svaku empirijsku tvrdnju [...] o potražnji za UK novcem &quot;Friedmana i Schwartzove.&lt;ref&gt;Hendry, David F. (25 April 2013). &quot;Friedman's t-ratios were overstated by nearly 100%&quot;.ft.com. Retrieved 1 May 2013.&lt;/ref&gt; U radu obnovljenom 2004. potvrđena je valjanost Hendry-Ericssonovog nalaza iz 2000. godine&lt;ref&gt;Escribano, Alvaro (2004). &quot;Nonlinear error correction: The case of money demand in the United Kingdom (1878–2000)&quot;.Macroeconomic Dynamics 8 (1): 76–116.doi:10.1017/S1365100503030013.
Escribano's approach had already been recognized by Friedman, Schwartz, Hendry et al. (str.14) as yielding significant improvements over previous money demand equations.&lt;/ref&gt;

Nakon Friedmanove smrti 2006. godine, Keynesijanski nobelovac [[Paul Krugman]] pohvalio je Friedmana kao &quot;velikog ekonomista i velikog čovjeka&quot;,  te je priznao njegove brojne, široko prihvaćene empirijske doprinose ekonomiji. Ipak, Krugman je kritizirao Friedmana, pišući da je &quot;skliznuo previše olako u tvrdeći kako tržište uvijek funkcionira i da samo tržišta mogu funkcionirati. Iznimno je teško pronaći slučajeve u kojima bi Friedman priznao mogućnost da je tržište pošlo u krivo, ili da je vladina intervencija   poslužila svrsi. &quot;&lt;ref&gt;The New York Review of Books, Who Was Milton Friedman?, February 15, 2007&lt;/ref&gt;

U svojoj knjizi [[Doktrina šoka]], kanadska autorica i društvena aktivistica Naomi Klein kritizirala je Friedmanov ekonomski liberalizam,  identificirajući ga s načelima koja su vodila   restrukturiranja gospodarstava u zemljama nakon vojnih udara u zemljama kao što su Čile i Indonezija. Na temelju svoje procjene u kojoj mjeri je ono što ona opisuje kao neoliberalnu politiku doprinijelo razlici u prihodima i nejednakosti, kako Klein tako i drugi aktivist [[Noam Chomsky]] su sugerirali da je primarna uloga onoga što oni opisuju kao neoliberalizam ideološko pokriće za akumulaciju kapitala multinacionalnih korporacija .&lt;ref&gt;Noam Chomsky (1999). Profit Over People: Neoliberalism and Global Order. New York, NY: Seven Stories Press.&lt;/ref&gt;

Čileanski ekonomist Orlando Letelier tvrdio da je Pinochetova diktatura pribjegla ugnjetavanju zbog narodnog protivljenja politike čikaške škole u Čileu.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/article/chicago-boys-chile-economic-freedoms-awful-toll Orlando Letelier, &quot;Economic Freedom's Awful Toll&quot;,] The Nation, August 28, 1976.&lt;/ref&gt; Nakon govora o legalizaciji droga 1991. godine, Friedman je odgovorio na pitanje o njegovoj povezanosti s Pinochetovim režimom, rekavši da nikada nije bio savjetnik Pinocheta (što također spominje u svojem intervju godine 1984. na Islandu&lt;ref name=&quot;debata-is&quot;/&gt;), ali da je skupina njegovih studenata na Sveučilištu u Chicagu bila uključena u gospodarske reforme u Čileu. Friedman je tim reformama pripisivao visoke razine gospodarskog rasta i uspostavu demokracije koja je naknadno došla u Čileu.&lt;ref&gt;[http://www.druglibrary.org/special/friedman/socialist.htm The Drug War as a Socialist Enterprise ] , Milton Friedman, From: Friedman &amp; Szasz on Liberty and Drugs, edited and with a Preface by Arnold S. Trebach and Kevin B. Zeese. Washington, D.C.: The Drug Policy Foundation, 1992.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=dzgMNLtLJ2k Friedman o Pinochetu i Čileu]&lt;/ref&gt;

==Osobni život==
Prema 2007. članku u časopisu Commentary, njegovi &quot;roditelji su bili umjereno prakticirajući [Židovi], ali Friedman, nakon intenzivnog plamena   pobožnosti u djetinjstvu, je odbacio religiju uopće.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.commentarymagazine.com/2012/06/07/the-wrong-people-are-doing-the-right-thing-obama-milton-friedman/?page=all |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150227003153/https://www.commentarymagazine.com/2012/06/07/the-wrong-people-are-doing-the-right-thing-obama-milton-friedman/?page=all |archive-date=27. veljače 2015. |access-date=26. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; Sebe je opisao kao agnostika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.foxnews.com/story/2006/11/16/your-world-interview-with-economist-milton-friedman/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140219050127/http://www.foxnews.com/story/2006/11/16/your-world-interview-with-economist-milton-friedman/ |archive-date=19. veljače 2014. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Friedman opširno pisao o svom životu i iskustvima, osobito godine 1998. godini u svojim memoarima sa suprugom Rose, pod naslovom &quot;Dvoj sretnih ljudi&quot;.  Umro u dobi od 94 godine u San Franciscu 16. studenog 2006.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.reuters.com/article/2006/11/16/us-friedman-idUSWBT00621920061116 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150227003745/http://www.reuters.com/article/2006/11/16/us-friedman-idUSWBT00621920061116 |archive-date=27. veljače 2015. |access-date=26. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; Još uvijek je radio kao ekonomist obavljajući izvorna ekonomska istraživanja a njegova posljednja kolumna je objavljena u Wall Street Journalu dan nakon njegove smrti .&lt;ref&gt;Peter Robinson (2008-10-17). &quot;What Would Milton Friedman Say?&quot;. forbes.com. Retrieved 2014-12-13.
&lt;/ref&gt; nadživjela ga je njegova supruga (koja je umrla 18. kolovoza 2009.) i njihovo dvoje djece, David, koji je anarhokapitalistički ekonomist, i kći Janet. Davidov sin, Patri Friedman, bio je izvršni direktor The Seasteading Instituta 2008. – 2011.&lt;ref&gt;Doherty, Brian (July 1, 2009). &quot;20,000 Nations Above the Sea; Is floating the last, best hope for liberty?&quot;. Reason Magazine. Retrieved October 24, 2009&lt;/ref&gt;
== Bibliografija==
=== Knjige i članci===

*&quot;Why Money Matters,&quot; Wall Street Journal, Nov. 17, 2006, p. A20 (zadnej riječi)
*J. Daniel Hammond and Claire H. Hammond, ed., Making Chicago Price Theory: Friedman-Stigler Correspondence, 1945-1957. Routledge, 2006. 165 str. {{ISBN|0-415-70078-7}}.
*&quot;Reflections on A Monetary History,&quot; The Cato Journal, Vol. 23, 2004., esej
*Two Lucky People: Memoirs (with Rose Friedman) {{ISBN|0-226-26414-9}} (1998.) excerpt and text search
*George J. Stigler, 1911-1991: Biographical Memoir, (National Academy of Sciences: 1998), online
*&quot;The Case for Free Trade&quot; with Rose Friedman, 1997, Hoover Digest magazine article
*Money Mischief: Episodes in Monetary History (1994) {{ISBN|0-15-162042-3}}, 28 6s tr.
*George Stigler: A Personal Reminiscence, Journal of Political Economy Vol. 101, No. 5 (Oct., 1993), str. 768–773 JSTOR
*&quot;The Drug War as a Socialist Enterprise,&quot; in Arnold S. Trebach, ed. Friedman and Szasz on Liberty and Drugs: Essays on the Free Market and Prohibition (Drug Policy Foundation Press: 1992)
*Economic Freedom, Human Freedom, Political Freedom {{ISBN|1-883969-00-X}} (1992), kratki pamflet
*The Essence of Friedman, essays edited by Kurt R. Leube, (1987) ({{ISBN|0-8179-8662-6}})
*&quot;The Case for Overhauling the Federal Reserve,&quot; (1985), Challenge magazine article
*The Tyranny of the Status Quo (1984) {{ISBN|0-15-192379-5}}, 192 str.
*Free to Choose: A personal statement, with Rose Friedman, (1980.), highly influential restatement of policy views
*From Galbraith to Economic Freedom, Institute of Economic Affairs, Occasional Paper 49 (1977.)
*There's No Such Thing as a Free Lunch (1975.), columns from Newsweek magazine online version
*Unemployment versus Inflation?, Institute of Economic Affairs, Occasional Paper 44 (1975)
Social Security: Universal or Selective? with Wilbur J. Cohen (1972.)
*Capitalism and Freedom (1962.),  visoko utjecajna serija eseja koja utvrđuje  
*Roofs or Ceilings?: The Current Housing Problem with George J. Stigler. (Foundation for Economic Education, 1946), 22 str. napad na kontrolu cijene najma
*&quot;Milton Friedman’s extempore comments at the 1989 Hawaii conference: on India, Israel, Palestine, the USA, Debt and its uses, Erhardt abolishing exchange controls, Etc&quot; http://independentindian.com/1989/05/21/milton-friedmans-extempore-comments-at-the-1989-hawaii-conference-on-india-israel-palestine-the-usa-debt-and-its-uses-etc/

===Video materijali===

* ''The Power of Choice'' (2007) [http://www.freetochoosemedia.org Free to Choose Media].
* ''[[Free to Choose]]'' (1980) (1990) [http://www.freetochoose.net Free to Choose].
* ''[[Free to Choose]]'' (1980) (1990) [http://www.ideachannel.tv ideachannel.tv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061210002522/http://www.ideachannel.tv/ |date=10. prosinca 2006. }}
* ''PRC Forum: Milton Friedman'' (1987) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman intervju  (1991) oko '' [http://yes390.org/friedmanvideos.html američkog rata protiv droge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029053319/http://yes390.org/friedmanvideos.html |date=29. listopada 2009. }}.
* ''Monetary Revolutions'' (1992) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Money'' (1992) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Efforts in Eastern Europe to Localize Government'' (1993) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Privatization Trends in Eastern Europe'' (1993) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Health Care Reform'' (1992) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Economically Speaking -- Why Economists Disagree'' (1978) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 01, &quot;What is America?&quot; and Q &amp; A'' (1978) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 02, &quot;Myths That Conceal Reality&quot; and Q &amp; A'' (1978) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 03, &quot;Is Capitalism Humane?&quot; and Q &amp; A'' (1978) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 04, &quot;The Role of Government in a Free Society&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 05, &quot;What Is Wrong with the Welfare State?&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 06, &quot;Money and Inflation&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 07, &quot;Is Tax Reform Possible?&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 08, &quot;Free Trade: Producer vs. Consumer&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 09, &quot;The Energy Crisis: A Humane Solution&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 10, &quot;The Economics of Medical Care&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 11, &quot;Putting Learning Back in the Classroom&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 12, &quot;Who Protects the Consumer?&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 13, &quot;Who Protects the Worker?&quot; and Q &amp; A'' (1978) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 14, &quot;Equality and Freedom in the Free Enterprise System&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.
* ''Milton Friedman Speaks: Predavanje 15, &quot;The Future of Our Free Society&quot; and Q &amp; A'' (1978.) [http://www.ideachannel.com The Idea Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106161619/http://www.ideachannel.com/ |date=6. siječnja 2015. }}.

== Bilješke==
{{izvori|30em}}

==Izvori==
*Bernanke, Ben (2004.) Essays on the Great Depression. Princeton University Press. {{ISBN|0-691-11820-5}}
*Butler, Eamonn (2011.) Milton Friedman. Harriman Economic Essentials.
*Ebenstein, Alan O. (2007.) Milton Friedman: a biography.
*Friedman, Milton (1999.) Two Lucky People: Memoirs. University of Chicago Press. {{ISBN|0-226-26415-7}}
*Wood, John Cunningham, and Ronald N. Wood, ed. (1990.), Milton Friedman: Critical Assessments, v. 3. Scroll to chapter-preview links. Routledge.

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}

&lt;!--      --&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Friedman, Milton}}
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]
[[Kategorija:Židovi u SAD-u]]</text>
      <sha1>4h78ts25sic0u67im5q7ukzypifjnpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Micetizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>258019</id>
    <revision>
      <id>7623775</id>
      <parentid>7583475</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:28:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5659" sha1="sf256qkir3be7nnop68kycgmsb49eif" xml:space="preserve">[[Datoteka:Amanita phalloides 1.JPG|thumb|right|240px|Smrtno otrovna zelena pupavka.]]
'''Micetizam''', odnosno '''trovanje gljivama''', su štetni efekti unošenja otrovnih substanci koje postoje u [[gljive|gljivama]]. Ovi [[simptom]]i mogu varirati od neznatne boli u [[trbuh]]u do [[smrt]]i. Trovanje gljivama je obično rezultat konzumiranja divljih gljiva zbog zamjene s nekom jestivom vrstom. Najčešći razlog ovoj zamjeni je velika sličnost po boji i generalnoj [[morfologija|morfologiji]] otrovnih i jestivih gljiva. Čak i veoma iskusni gljivari se ponekada otruju. 

Da bi se spriječilo trovanje gljivama, gljivari moraju veoma dobro poznavati gljive koje kane skupiti, uključujući i poznavanje otrovnih gljiva koje su slične jestivim. Dalje, način pripreme i otrovnost nekih vrsta izgleda da varira po geografskoj lokaciji i povećava potencijal trovanja, čak i kod točno identificiranih gljiva.

== Vjerovanja ==

Postoje mnoga vjerovanja pri definiranju koja je gljiva otrovna, a koja nije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.calpoison.org/public/mushrooms.html |title=California Poison Action Line: Mushrooms |accessdate=2008-02-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080210034247/http://www.calpoison.org/public/mushrooms.html |archivedate=10. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Edible and Poisonous Mushrooms of the World |url=https://archive.org/details/ediblepoisonousm0000unse |author=Ian Robert Hall |year=2003 |publisher=Timber Press |isbn=0881925861 |page=[https://archive.org/details/ediblepoisonousm0000unse/page/103 103]}}&lt;/ref&gt; Nažalost, takva definicija ne postoji, i ne bi se smjelo određivati gljive na osnovu takvih praznovjerja. Slijeđenje takvih praznovjerja je čest uzrok trovanju. Neki primjeri takvih besmislenih &quot;pravila&quot; su:

* &quot;Otrovne gljive su svijetlih boja.&quot; — Mnoge jestive vrste ([[blagva]] i slične) su jestive iako su svijetlih boja, a neke poput otrovne zelene pupavke su zelenkastobijele boje. 
* &quot;[[Kukci]]/[[životinje]] će izbjegavati otrovne gljive.&quot; — Gljive koje ne mogu nauditi [[beskralježnjaci]]ma mogu biti štetne ljudima. [[larva|Larve]] nekih kukaca se hrane otrovnim gljivama. Također, životinje ne znaju uvijek izbjeći otrovne gljive.   
* &quot;Otrovne gljive pocrne sa [[srebro]]m.&quot; — Nijedna poznata otrovna gljiva ne pocrni sa srebrom.  
* &quot;Otrovne gljive su loša okusa.&quot; — Ljudi koji su pojeli smrtonosnu [[zelena pupavka|zelenu pupavku]] kažu da je bila dobra okusa. 
* &quot;Sve gljive su jestive ako ih se skuha/isprži/isuši/ukiseli itd.&quot; - Iako je istina da neke otrovne gljive mogu biti sigurne ako ih se pravilno pripremi, mnoge je druge nemoguće osloboditi otrova. Na mnoge otrove u gljivama toplota ne djeluje.
* &quot;Otrovne gljive će postati ružičaste kad ih se prokuha.&quot;&lt;ref name=&quot;CDC1981&quot;&gt;{{cite journal |title=Mushroom Poisoning among Laotian Refugees -- 1981 |journal=MMWR |volume=31 |issue=21 |pages=287–8 |publisher=CDC |location=USA |date=4. lipnja 1982. |url=http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/00001107.htm |accessdate=2008-08-04 |pmid=6808348 |author1=Centers for Disease Control (CDC)}}&lt;/ref&gt; — Mnogi izbjeglice iz [[Laos]]a su završili u bolnici nakon što su slijedili ovo praznovjerje. To je barem jednoga koštalo života.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/hampshire/8574915.stm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article7067321.ece {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;  
* &quot;Otrovne gljive imaju zašiljen [[Klobuk (gljiva)|klobuk]]. Jestive imaju ravan, okrugao klobuk.&quot; - Oblik klobuka uopće ne pokazuje jestivost gljive.

== Otrovi i njihovi simptomi ==
Postoje razni toksini sa specifičnim, a ponekad smrtonosnim efektima:

* [[Alfa-amanitin]] (smortonosan: izaziva oštećenje [[jetra|jetre]] nakon jednog do tri dana nakon konzumacije) - 6-12 sati nema simptoma, zatim bol u žeucu. Smrtnost je između 10 i 15 posto. 
* [[Falotoksin]] (izaziva nadražaje u [[trbuh]]u) – nalazi se u gljivama roda ''[[Amanita]]'', kao i alfa-amanitin. 
* [[Orelanin]] (smrtonosan: izaziva prestanak rada [[bubreg]]a 3 tjedna nakon konzumacije) – nema simptoma 3-20 dana nakon konzumacije, propadanje bubrega počinje oko jedanaestog dana, a do dvadesetog su simptomi vidljivi. Simptomi su povraćanje, zamor, bol u području bubrega.  
* [[Muscarin]] (ponekada smrtonosan: može izazvati prestanak rada [[Dišni sustav|dišnih organa]]) – znojenje, suzenje očiju, otežano disanje.  
* [[Giromitrin]] (smrtonosan: izaziva neurotoksičnost, nadražaj želuca i uništavanje [[krvna zrnca|krvnih zrnaca]]) - [[delirij]], gubitak koordinacije, povraćanje, anemija. 
* [[Koprin]] (izaziva mučnost kad se konzumira s [[alkohol]]om) – mučnost može izazvati konzumacija alkohola kratko nakon konzumacije gljive. Povraćanje, glavobolja, slabost. 
* [[Ibotenička kiselina]] i [[muscimol]] (halucinogen) – povraćanje, zbunjenost, pospanost. Simptomi se obično pojave 30 minuta do 2 sata nakon konzumacije. To stanje traje nekoliko sati. 
* [[Psilocibin]] i [[psilocin]] (halucinogen) – [[euforija]], razna priviđenja, strah, zbunjenost. Simptomi se obično pojave nedugo nakon konzumacije.  
* [[Arabitol]] (izaziva iritacije u stomaku kod nekih ljudi) - ne može naštetiti, samo neki ljudi osjete nadražaje u trbuhu.
* [[Bolesatin]], otrov nađen u gljivi ''[[Boletus satanas]]''
* [[Ergotamin]] (smrtonosan: utiče na vaskularni sistem i može dovesti do gubitka udova i smrti) - otrov nađen u gljivama roda ''[[Claviceps]]''.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gljive]]
[[Kategorija:Toksikologija]]

[[it:Micotossine]]
[[ta:காளான் நஞ்சாதல்]]</text>
      <sha1>sf256qkir3be7nnop68kycgmsb49eif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grbavi kit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>259919</id>
    <revision>
      <id>7624008</id>
      <parentid>7445246</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:57:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kitovi|Kitovi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Brazdeni kitovi|Brazdeni kitovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7624008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2383" sha1="gvdkg84uxdhmuopj03kakf1m88atsp1" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Grbavi kit
| slika = Humpback whales in singing position.jpg
| status = LC
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| subclassis = [[Eutheria]]
| ordo = [[Kitovi|Cetacea]]
| subordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]]
| familia = [[Brazdeni kitovi|Balaenopteridae]]
| genus = '''''Megaptera'''''
| genus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1846.]]
| species = '''''M. novaeangliae'''''
| dvoimeno = ''Megaptera novaeangliae''
| dvoimeno_autorstvo = [[Borowski]], [[1781.]]
}}
'''Grbavi kit''' ({{lat.|Megaptera novaeangliae}}) je vrsta [[kitovi|kita]] koja pripada u porodicu [[brazdeni kitovi|brazdenih kitova]]. Poznati su po svojim pjesmama i po neobično dugim prsnim perajama. Rašireni su u gotovo svim morima svijeta.

==Osobine==
Odrasle jedinke dugačke su 12-16 metara i teže oko 36 tona. Ljeti se hrane u polarnim morima i skupljaju zalihe masti za zimu, tijekom koje [[migracija (zoologija)|migriraju]] u tropske vode kako bi se razmnožavali. Spolnu zrelost ženke dosežu s 5, a mužjaci sa 7 godina. Vjeruje se da im je životni vijek od 40 do 80 godina.

Izgled grbavih kitova je prepoznatljiv. Tamne su boje, a na leđima imaju grbu i malenu leđnu peraju. Bijele šare na repu jedinstvene su za svaku jedinku, što znanstvenicima pomaže u identifikaciji. Imaju najdulje prsne peraje u porodici kitova.

Hrane se [[kril]]om i manjim [[ribe|ribama]]. Love tako da [[jato]] ošamute udarcima repom o površinu vode, ili radeći zid od mjehurića oko jata kako ono ne bi moglo pobjeći. Kao i svi [[kitovi usani]], potom ustima zagrabe veliku količinu vode i ribe i filtriraju je [[usi]]ma.

==Odnos s ljudima==
U prošlosti su bili žestoko [[kitolov|izlovljavani]], no 1966. godine su zaštićeni. Te godine postojalo je oko 5.000 jedinki, dok ih danas ima oko 80.000. Danas su popularna turistička atrakcija zbog svoje [[znatiželja|znatiželje]] zbog koje se približavaju brodovima i spektakularnih skokova iz vode.

==Pjesme==
Grbavi kitovi poznati su po svojim pjesmama koje pjevaju mužjaci. Tijekom nekoliko sati izmjenjuju pjesme koje pojedinačno traju oko 20 minuta. Iz godine u godinu nastaju nove melodije. Razlog zbog kojeg pjevaju nije poznat.

Pjesma snimljena na [[Aljaska|Aljaski]] 1999. godine: [[File:Akhumphi1x.ogg]]

[[Kategorija:Brazdeni kitovi]]</text>
      <sha1>gvdkg84uxdhmuopj03kakf1m88atsp1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Tomorad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>261701</id>
    <revision>
      <id>7623878</id>
      <parentid>6454979</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2188" sha1="5bqliipsi8r09qp76m6pqcezwles907" xml:space="preserve">'''Mladen Tomorad''' je hrvatski [[egiptologija|egiptolog]], [[povijest|povjesničar]] i [[muzeologija|muzeolog]]. 

Rodio se u [[Zagreb]]u [[1971.]] godine, gdje je završio osnovnu ([[1986.]]) i srednju školu ([[1990.]]). Diplomirao je jednopredmetni studij povijesti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] ([[1997.]]) gdje je i magistrirao (2001.). Godine 2006. stekao je doktorat znanosti na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnom temom iz područja muzeologije, povijesti, arheologije i egiptologije. Godine [[2009.]] završio je studij egiptologije na Faculty of Life Sciences Sveučilišta u [[Manchester]]u ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]).

Od [[2000.]] g. radio je na Odsjeku za [[povijest]] Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao asistent (2001. – 2006.) te viši asistent (2007.-). Od travnja 2011. zaposlen je na Odjelu za povijest [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] Sveučilišta u Zagrebu kao docent.

Stručno se bavi starom poviješću, poviješću Starog istoka, egiptologijom, muzeologijom i [[Povijest Sjedinjenih Američkih Država|poviješću Sjedinjenim Američkih Država]] do kraja 19. stoljeća.&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=42 www.ffzg.hr - Životopis Mladena Tomorada]&lt;/ref&gt;

Voditelj je međunarodnog egiptološkog projekta &quot;Croato-Aegyptica Electronica&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.croato-aegyptica.hr/ |title=Croato-Aegyptica Electronica |archive-url=https://web.archive.org/web/20110201092434/http://www.croato-aegyptica.hr/ |archive-date=1. veljače 2011. |access-date=11. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;

Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja povijesti, [[arheolog]]ije, egiptologije i [[muzeologija|muzeologije]], udžbenika za osnovnu školu i gimnazije te suradnik nekoliko znanstvenih projekata.&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=244852 - Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Tomorad, Mladen}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Egiptolozi]]
[[Kategorija:Muzeolozi]]</text>
      <sha1>5bqliipsi8r09qp76m6pqcezwles907</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Messina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263028</id>
    <revision>
      <id>7623726</id>
      <parentid>7598705</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3123" sha1="oqzg3hb8bzd75elvpm3mxfeckzyt0qp" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime         = Messina
|izvorno ime = 
|regija      = Sicilija
|pokrajina   = Messina
|slika grba  =Messina-Stemma.svg 
|karta       =
|kratica regije    = SIC
|kratica pokrajine = ME
|širina-stupnjevi  = 38
|širina-minute     = 11
|širina-sekunde    = 0
|širina-oznaka     = N
|dužina-stupnjevi  = 15
|dužina-minute     = 33
|dužina-sekunde    = 0
|dužina-oznaka     = E
|mappaX    = 
|mappaY    = 
|poštanski broj    = 98100 
|pozivni broj      = 090
|istat     = 
|zaštitnik = 
|stranica  = [http://www.comune.messina.it/ Službena stranica]
}}

'''Messina''' je grad u [[Italija|Italiji]], treći po veličini [[grad]] na [[Sicilija|Siciliji]] i glavni grad istoimene pokrajine na jugu [[Italija|Italije]]. Leži u blizini istoimenog [[Mesinski tjesnac|Mesinskog tjesnaca]], koji Siciliju odvaja od ostatka talijanskog kopna.

[[Catania]] se nalazi 90-ak [[km]] južnije, a 230 km zapadno je glavni grad regije [[Palermo]]. Vulkan [[Etna]] udaljen je 70-ak km jugozapadno od grada. U Messini živi 243,252 stanovnika ([[2009.]]), na površini od 211,2 [[km²]]. Gospodarstvom grada dominira [[industrija]], a stanovnici Messine rade u [[Luka|luci]], [[Brodogradilište|brodogradilištima]], [[Prehrana|prehramebenoj]] industriji, industriji prerade [[metal]]a, te kemijskoj industriji. 

Grad su osnovali [[Stara Grčka|grčki]] kolonizatori u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], a izvorni naziv je bio ''Zancle'', što na [[Grčki jezik|grčkom]] znači ''[[srp]]'' (prema obliku prirodne [[Luka|luke]]).

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=15. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|104036
|1871.|112512
|1881.|126776
|1901.|147589
|1911.|128121
|1921.|177196
|1931.|179914
|1936.|191966
|1951.|220668
|1961.|254603
|1971.|250546
|1981.|260118
|1991.|231693
|2001.|252026
|2011.|243262
|2021.|221246
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gradovi na Siciliji]]</text>
      <sha1>oqzg3hb8bzd75elvpm3mxfeckzyt0qp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nečeraperef</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265250</id>
    <revision>
      <id>7624117</id>
      <parentid>7144475</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4346" sha1="47qdnhnc493fp551kkf5z57ki20wr07" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Nečeraperef
| slika                = 
| opis                 =
| titula               = [[princ]] [[egipat|Egipta]]
| nasljeđe             = 
| supruga              = 
| supruge              = 
| djeca                = 
| puno ime             = Nečeraperef
| dinastija            = [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastija drevnog Egipta]]
| otac                 = [[Snofru|Snofru, faraon Egipta]]  
| majka                = Snofruova treća supruga 
| mjesto pokopa        = [[Dašur]] 
| zanimanje            = svećenik&lt;br/&gt;nadglednik inspektora
| vjera                =[[egipatska mitologija|religija drevnog Egipta]]
}}
'''Nečeraperef''' je bio [[:Kategorija:Prinčevi drevnog Egipta|egipatski princ]] 4. dinastije.

==Etimologija==
Riječ ''nečer'' znači &quot;[[bog]]&quot;. 

==Životopis==
Nečeraperef je bio sin [[faraon]]a [[Snofru]]a i njegove treće žene, te unuk [[Huni (faraon)|Hunija]].&lt;ref&gt;[http://en.wikiversity.org/wiki/Old_Kingdom_Monuments_Organized_by_Ruler Spomenici Starog kraljevstva organizirani po vladaru]&lt;/ref&gt; Rođen je u [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastiji]]. Imao je nekoliko starije polubraće, [[Heteferes A|jednu stariju polusestru]], te nekoliko braće i sestara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/dynasty4.html |title=4. dinastija |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=26. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100826043030/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/dynasty4.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bio je mlađi polubrat faraona [[Kufu]]a, Snofruovog nasljednika, te polustric faraona [[Džedefra|Džedefre]] i [[Kafra|Kafre]].&lt;ref&gt;[http://horizonteaton.weebly.com/genealogiacuteas-de-las-dinastiacuteas.html Genealogije dinastija]&lt;/ref&gt; 

Nečeraperef je odrastao na kraljevskom dvoru sa svojom obitelji. Imao je naslov &quot;kraljev sin&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |title=Snofru |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=21. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001157/https://mathstat.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bio je svećenik svom ocu i nadglednik inspektora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/smith_old_kingdom.pdf |title=Staro kraljevstvo Egipta |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=29. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129044614/http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/smith_old_kingdom.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kad je umro, Nečeraperef je pokopan u mastabi u [[Dašur]]u, između [[Savijena piramida|Savijene]] i [[Crvena piramida|Crvene piramide]], u kojoj mu je pokopan otac. U Dašuru su pokopani i Nečeraperefov brat [[Ijnefer A|Ijnefer]] i polubrat [[princ Kanefer|Kanefer]]. U Nečeraperefovoj grobnici su pronađene zdjele, vaze, pa čak i vrčevi za pivo, piće koje je bilo vrlo omiljeno u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], a pili su ga i muškarci i žene, i stari i mladi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/shirai_okaa_2006.pdf |title=Umjetnost i arheologija Starog kraljevstva |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129052928/http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/shirai_okaa_2006.pdf |archive-date=29. siječnja 2013. |access-date=21. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

U grobnici je pronađena i stela na kojoj je prikazan sam Nečeraperef
.&lt;ref&gt;[http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=5013&amp;sid=ed1454674c11206d4503f6ffab1a0413 Forum o Nečeraperefu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Stela se nalazi u [[Kairo|Egipatskom muzeju u Kairu]].&lt;ref&gt;[http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://farm4.static.flickr.com/3593/3485606056_985e2a987d.jpg%3Fv%3D0&amp;imgrefurl=http://flickr.com/photos/risotto-al-caviale/3485606056/&amp;usg=__taFokgi5Y0nsFwWxb-azdJjRszA=&amp;h=500&amp;w=329&amp;sz=93&amp;hl=hr&amp;start=1&amp;um=1&amp;itbs=1&amp;tbnid=ZpPHlZs6JhcdOM:&amp;tbnh=130&amp;tbnw=86&amp;prev=/images%3Fq%3DNetjeraperef%26um%3D1%26hl%3Dhr%26sa%3DN%26rlz%3D1W1RNTN_en%26tbs%3Disch:1 Nečeraperefova stela]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Snofruova djeca}}
[[Kategorija:Prinčevi iz četvrte dinastije drevnog Egipta]]</text>
      <sha1>47qdnhnc493fp551kkf5z57ki20wr07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nefertkau A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266465</id>
    <revision>
      <id>7624099</id>
      <parentid>7144477</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5860" sha1="378pyv5k69grate964lvu3m3zg2yace" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Nefertkau A 
| slika                = &lt;center&gt;&lt;hiero&gt;nfr-r:t-kA*kA:kA&lt;/hiero&gt;&lt;/center&gt;
| opis                 = 
| titula               = [[princeza]] [[Drevni Egipat|Egipta]]
| suprug               = [[Kufu|Kufu, faraon Egipta]] (?)
| djeca                = [[Nefermaat B|Nefermaat B, princ Egipta]] 
| dinastija            = [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastija drevnog Egipta]] 
| otac                 = [[Snofru|Snofru, faraon Egipta]]  
| majka                = Snofruova treća supruga
| mjesto pokopa        = mastaba 7050, [[Giza]] 
| zanimanje            =  
| vjera                = [[egipatska mitologija|religija drevnog Egipta]]
}}
'''Nefertkau A''' je bila [[:kategorija:Princeze drevnog Egipta|princeza drevnog Egipta]], a živjela je tijekom [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastije]], u [[Staro egipatsko kraljevstvo|Starom kraljevstvu]].

== Etimologija ==
''Nefer'' znači &quot;lijepo&quot;, a ''ka'' &quot;duša&quot;.

== Životopis ==
Nefertkau je bila kći [[faraon]]a [[Snofru]]a i njegove treće žene te unuka faraona [[huni (faraon)|Hunija]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://en.wikiversity.org/wiki/Old_Kingdom_Monuments_Organized_by_Ruler Spomenici Starog kraljevstva organizirani po vladaru]&lt;/ref&gt; Imala je naslov &quot;kraljeva kći od njegova tijela&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |title=Snofru |access-date=31. svibnja 2010. |archive-date=21. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001157/https://mathstat.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bila je najstarija&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?p=53508&amp;sid=9c461409ecde6a58f12537ec8d3ed209 |title=Nefermaat, Itet i njihova djeca |access-date=31. svibnja 2010. |archive-date=26. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160826215040/http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?p=53508&amp;sid=9c461409ecde6a58f12537ec8d3ed209 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snofruova kći koju je on imao sa svojom trećom ženom.&lt;ref&gt;[http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=4959&amp;start=0&amp;sid=e405e9a8693d00bbfee3f5623620224a Nefertkau G 7050 - Egipatski snovi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; 

Nefertkau je imala sina [[Nefermaat B|Nefermaata]],&lt;ref&gt;[http://www.zimbio.com/The+Egyptian+pyramids/articles/LwINZ1bYlzf/Khufu+Wives+Sons+and+Daughters Kufuove žene, sinovi i kćeri]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Khufu.html |title=Kufu, Keops |access-date=31. svibnja 2010. |archive-date=27. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100727145231/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Khufu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji je nazvan po njezinom [[nefermaat A|najstarijem polubratu]]. Nefertkauin je muž nepoznat.&lt;ref&gt;Pretpostavlja se da se Nefertkau udala za svog starijeg polubrata [[Kufu]]a, Snofruovog nasljednika, za kojeg se zna da je imao četiri žene, a dvije od njih su mu bile polusestre (ostalim dvjema su imena nepoznata). Preostaje mogućnost da je Kufu oženio i Nefertkau, te da je bio otac Nefermaata. U prilog toj teoriji ide činjenica da je Nefermaat nosio naslov &quot;kraljev sin&quot;. 

Prema drugoj teoriji, Nefertkauin je muž bio njezin otac Snofru. Ta je teorija nastala vjerojatno zato što su se pomiješala podrijetla dva različita Nefermaata.&lt;/ref&gt;

Nefertkauin je unuk bio [[Snofrukaf]], Nefermaatov sin.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |title=Mastabe u Gizi |access-date=31. svibnja 2010. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422035225/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nefertkau je spomenuta u grobnicama svoga sina i unuka te se njezina grobnica nalazi blizu grobnica Nefermaata i Snofrukafa.

Ponegdje se Nefertkau naziva kraljicom,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=3772&amp;highlight=nefertkau |title=Je li Nefertkau, majka Nefermaata, bila kraljica ili nije? - Egipatski snovi |access-date=31. svibnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114929/http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=3772&amp;highlight=nefertkau |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; što je ona svakako bila, ako je bila supruga svog polubrata Kufua.

[[Nefertkau B]] je bila žena [[Kufukaf A|Kufukaf]]a,&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; Kufuovog sina te postoji mogućnost da je bila kćer Kufua i polunećakinja Nefertkau A.  

Nefertkau je umrla tijekom vladavine svog polunećaka [[kafra|Kafre]]. Živjela je tijekom vladavine četiri faraona - Snofrua, Kufua, [[džedefra|Džedefre]] i Kafre. Pokopana je u mastabi G 7050 u [[giza|Gizi]],&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; a kraj njezine grobnice su pokopani njezin sin i unuk.

== Nefertkauina obitelj ==
{{familytree/start}}
{{familytree | | | | | | | | | Bin |Bin=Nefertkau A}}
{{familytree | | | | | | | | | |!|}}
{{familytree | | | | | | | | | Bin |Bin=[[Nefermaat B]]}}
{{familytree | | | | | | | | | |!|}}
{{familytree | | | | | | | | | Gzu |Gzu=[[Snofrukaf]]}}
{{familytree | | | | | | | | | |!| | | | | |}}
{{familytree | | | | | | | | | Adi | Adi=dva sina}}
{{familytree }} 
{{familytree/end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Nefertkau}}
*[http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/flentye_okaa_2006.pdf Ovdje je moguće vidjeti raspored grobnica u Gizi. Nefertkau je pokopana blizu svojeg sina i unuka.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130906040727/http://www.gizapyramids.org/pdf%20library/flentye_okaa_2006.pdf |date=6. rujna 2013. }}

{{Snofruova djeca}}
[[Kategorija:Princeze iz četvrte dinastije drevnog Egipta]]</text>
      <sha1>378pyv5k69grate964lvu3m3zg2yace</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nefermaat B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266800</id>
    <revision>
      <id>7624098</id>
      <parentid>7173708</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4644" sha1="d0zxv7n6he0ulrecqsmsi5606xqm68c" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Nefermaat.jpg|center|Nefermaatovo ime na hijeroglifima]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Nefermaat B'''
|- valign=&quot;top&quot;
| Titula || [[princ]] [[egipat|Egipta]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Otac|| [[Kufu]] (?)
|- valign=&quot;top&quot;
| Majka || [[nefertkau A|Nefertkau A, princeza Egipta]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Supruga || [[Tadihor]] (?)
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Snofrukaf|Snofrukaf, princ Egipta]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Rođaci || [[Snofru|Snofru, faraon Egipta]] - djed&lt;br/&gt;dva unuka
|- valign=&quot;top&quot;
| Religija || [[egipatska mitologija|religija drevnog Egipta]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Posljednje počivalište || mastaba G 7060, [[Giza]]
|}{{tab-predl|monarh}}
'''Nefermaat B''' ('''Nefermaat Mlađi''') je bio [[princ]] [[Drevni Egipat|drevnoga Egipta]], a živio je tijekom [[Staro egipatsko kraljevstvo|4. dinastije]].

== Etimologija ==
Nefermaatovo ime znači &quot;lijepa [[ma'at|Maat]]&quot;, ali se može prevesti i kao &quot;lijepi red&quot;. Maat je [[božica]] reda i istine.

== Biografija ==
Nefermaat B je bio jedino dijete [[nefertkau A|princeze Nefertkau A]],&lt;ref&gt;[http://horizonteaton.weebly.com/genealogiacuteas-de-las-dinastiacuteas.html Genealogije dinastija]&lt;/ref&gt; koja je bila kćer [[faraon]]a [[Snofru]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |title=Snofru |access-date=3. lipnja 2010. |archive-date=21. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001157/https://mathstat.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Seneferu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nefermaatov otac nije poznat, ali postoje teorije o tome tko je on bio. Nefermaat je bio nazvan po svom poluujaku [[nefermaat A|Nefermaatu A]], najstarijem od Nefertkauine polubraće. Imao je naslov &quot;kraljev sin&quot;, zbog čega se pretpostavlja da mu je otac bio faraon.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=3772&amp;highlight=nefertkau |title=Je li Nefertkau, majka Nefermaata, bila kraljica ili nije? - Egipatski snovi |access-date=3. lipnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114929/http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=3772&amp;highlight=nefertkau |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga je mogućnost da je nosio taj naslov jer je bio Snofruov unuk.&lt;ref&gt;Pretpostavlja se da se Nefertkau udala za svog starijeg polubrata [[Kufu]]a, Snofruovog nasljednika, te da je on bio otac Nefermaata. U prilog toj teoriji ide činjenica da je Nefermaat nosio naslov &quot;kraljev sin&quot;. 

Prema drugoj teoriji, Nefertkauin je muž bio njezin otac Snofru. Ta je teorija nastala vjerojatno zato što su se pomiješala podrijetla dva različita Nefermaata.&lt;/ref&gt;

Nefermaat je bio vezir, kao i njegov poluujak po kojem je nazvan.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Viziers.html |title=Veziri |access-date=3. lipnja 2010. |archive-date=19. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719084601/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Viziers.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nije poznata Nefermaatova supruga, ali je u njegovoj grobnici spomenuta žena znana kao [[Tadihor]].&lt;ref&gt;[http://forum.egyptiandreams.co.uk/viewtopic.php?t=4959&amp;start=0&amp;sid=e405e9a8693d00bbfee3f5623620224a Nefertkau G 7050 - Egipatski snovi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Ona je možda bila njegova supruga. Nefermaatov je sin bio [[Snofrukaf]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Khufu.html |title=Kufu |access-date=3. lipnja 2010. |archive-date=27. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100727145231/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Khufu.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kojeg je Nefermaat nazvao po svom djedu. 

Nefermaat je pokopan u mastabi G 7060 u [[giza|Gizi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |title=Mastabe u Gizi |access-date=3. lipnja 2010. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422035225/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U blizini te grobnice je pokopana njegova majka, a tu je u blizini i grobnica njegova sina.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Prinčevi iz četvrte dinastije drevnog Egipta]]</text>
      <sha1>d0zxv7n6he0ulrecqsmsi5606xqm68c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Dijak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267085</id>
    <revision>
      <id>7624011</id>
      <parentid>7589414</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana je nova uloga</comment>
      <origin>7624011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4427" sha1="cuz52lq0c83so47ven7jmxnwth12m9k" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Franjo Dijak
|slika           = Franjo Dijak.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[2. lipnja]] [[1977.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt            =
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Franjo Dijak''' ([[Zagreb]], [[2. lipnja]] [[1977.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Žutokljunac (TV serija)|Žutokljunac]]&quot; kao Franjo ([[2005.]])
* &quot;[[Operacija Kajman]]&quot; kao Ljubo ([[2007.]])
* “[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]]” kao bijesni susjed ([[2012.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Robokop #2 (2013.)
* “[[Čuvar dvorca]]” kao Kapetan JNA Uzelac ([[2017.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Mondo Bobo (1997.)|Mondo Bobo]]&quot; ([[1997.]])
* &quot;[[Na mjestu događaja (1998.)|Na mjestu događaja]]&quot; ([[1998.]])
* &quot;[[Rano buđenje (1999.)|Rano buđenje]]&quot; ([[1999.]])
* &quot;[[Srce nije u modi (2000.)|Srce nije u modi]]&quot; kao Robert Novak ([[2000.]])
* &quot;[[Veliko spremanje (2000.)|Veliko spremanje]]&quot; kao Igor ([[2000.]])
* &quot;[[Holding (2001.)|Holding]]&quot; kao policajac ([[2001.]])
* &quot;[[Kraljica noći (2001.)|Kraljica noći]]&quot; kao Švabo ([[2001.]])
* &quot;[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Lopovi prve klase (2005.)|Lopovi prve klase]]&quot; kao glumac ([[2005.]])
* &quot;[[Karaula (2006.)|Karaula]]&quot; kao Budiščak ([[2006.]])
* &quot;[[Sve džaba (2006.)|Sve džaba]]&quot; kao Josip ([[2006.]])
* &quot;[[Gospođa za prije (2007.)|Gospođa za prije]]&quot; kao mladi franjevac ([[2007.]])
* &quot;[[Pravo čudo (2007.)|Pravo čudo]]&quot; kao Ante ([[2007.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007.)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao inspektor ([[2007.]])
* &quot;[[Iza stakla (2008.)|Iza stakla]]&quot; kao Majin brat ([[2008.]])
* &quot;[[Crnci (2009.)|Crnci]]&quot; kao Franjo ([[2009.]])
* &quot;[[Metastaze (2009.)|Metastaze]]&quot; kao Filip ([[2009.]])
* &quot;[[Majka asfalta (2010.)|Majka asfalta]]&quot; kao Alen ([[2010.]])
* &quot;[[Koko i duhovi (film)|Koko i duhovi]]&quot; kao Drago ([[2011.]])
* &quot;[[Visoka modna napetost]]&quot; ([[2011.]])
* “[[Goran]]”  kao Goran (2017.)
* “[[Mali]]” kao Frenki (2018.)

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Mjesečeva ratnica]]&quot; kao više likova ([[2001.]])
* &quot;[[Gospodar Prstenova (Ralph Bakshi)]]&quot; kao Frodo Baggins ([[2001.]])
* &quot;[[Garfield i prijatelji]]&quot; kao [[Jon Arbuckle]] i Sheldon
* &quot;[[Spider-Man (1994.)|Spider-Man]]&quot; kao Peter Parker/Spider-Man ([[2003.]])
* &quot;[[Legenda o medvjedu]]&quot; kao Kenai ([[2003.]])
* &quot;[[Pokretni dvorac]]&quot; kao Vihor ([[2004.]])
* &quot;[[Shrek 2]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Balto 3: Na krilima promjene]]&quot; kao Mel ([[2004.]])
* &quot;[[Riba ribi grize rep]]&quot; kao Lenny ([[2004.]])
* &quot;[[Garfield (2004.)|Garfield]], [[Garfield 2: Priča o dvije mačke|2]]&quot; kao Jon Arbuckle ([[2004.]], [[2006.]])
* &quot;[[A.T.O.M.]]&quot; kao Axel Manning ([[2005.]])
* &quot;[[Arthur u zemlji Minimoya]]&quot; kao Betameche ([[2006.]])
* &quot;[[Medvjedići dobra srca: Put u Zezograd]]&quot; kao Gundžo ([[2006.]])
* &quot;[[Kad krave polude]]&quot; kao Otis ([[2006.]])
* &quot;[[Ninja kornjače]]&quot; kao Leonardo ([[2007.]])
* &quot;[[Shrek Treći]]&quot; kao Arthur Pendragon ([[2007.]])
* &quot;[[Pčelin film]]&quot; kao Sting, Artie, Sandy Shrimpkin, vodobuba, pčela i putnik u avionu ([[2007.]])
* &quot;[[Kung Fu Panda]] 1, 2, 3&quot; kao Po ([[2008.]], [[2011.]], [[2016.]])
* &quot;[[MaksimUm]]&quot; kao otac u gužvi ([[2010.]])
* &quot;[[Žabac Regi]]&quot; kao Regi ([[2014.]])
* &quot;[[Balerina i Viktor]]&quot; kao Viktor ([[2016.]])
* &quot;[[Petar Zecimir]]&quot; kao Tomica Gregorec ([[2018.]])
* &quot;[[Vili Kočnica]]&quot; kao Vili Kočnica ([[2018.]])
* &quot;[[Petar Zecimir: Skok u avanturu]]&quot; kao Tomica Gregorec ([[2021.]])

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0226619|ime=Franjo Dijak}}
*[http://www.gavella.hr/hr/ansambl/dijak_franjo Stranica na Gavella.hr]

{{GLAVNIRASPORED:Dijak, Franjo}}

[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>cuz52lq0c83so47ven7jmxnwth12m9k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624014</id>
      <parentid>7624011</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SvjedokVremena</username>
        <id>374613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uloga specificirana</comment>
      <origin>7624014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4442" sha1="01dzq0533seghia50s9gufniz0g49g5" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Franjo Dijak
|slika           = Franjo Dijak.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[2. lipnja]] [[1977.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt            =
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Franjo Dijak''' ([[Zagreb]], [[2. lipnja]] [[1977.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Žutokljunac (TV serija)|Žutokljunac]]&quot; kao Franjo ([[2005.]])
* &quot;[[Operacija Kajman]]&quot; kao Ljubo ([[2007.]])
* “[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]]” kao bijesni susjed ([[2012.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Robert Šolc &quot;Robocop&quot; #2 (2013.)
* “[[Čuvar dvorca]]” kao Kapetan JNA Uzelac ([[2017.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Mondo Bobo (1997.)|Mondo Bobo]]&quot; ([[1997.]])
* &quot;[[Na mjestu događaja (1998.)|Na mjestu događaja]]&quot; ([[1998.]])
* &quot;[[Rano buđenje (1999.)|Rano buđenje]]&quot; ([[1999.]])
* &quot;[[Srce nije u modi (2000.)|Srce nije u modi]]&quot; kao Robert Novak ([[2000.]])
* &quot;[[Veliko spremanje (2000.)|Veliko spremanje]]&quot; kao Igor ([[2000.]])
* &quot;[[Holding (2001.)|Holding]]&quot; kao policajac ([[2001.]])
* &quot;[[Kraljica noći (2001.)|Kraljica noći]]&quot; kao Švabo ([[2001.]])
* &quot;[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Lopovi prve klase (2005.)|Lopovi prve klase]]&quot; kao glumac ([[2005.]])
* &quot;[[Karaula (2006.)|Karaula]]&quot; kao Budiščak ([[2006.]])
* &quot;[[Sve džaba (2006.)|Sve džaba]]&quot; kao Josip ([[2006.]])
* &quot;[[Gospođa za prije (2007.)|Gospođa za prije]]&quot; kao mladi franjevac ([[2007.]])
* &quot;[[Pravo čudo (2007.)|Pravo čudo]]&quot; kao Ante ([[2007.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007.)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao inspektor ([[2007.]])
* &quot;[[Iza stakla (2008.)|Iza stakla]]&quot; kao Majin brat ([[2008.]])
* &quot;[[Crnci (2009.)|Crnci]]&quot; kao Franjo ([[2009.]])
* &quot;[[Metastaze (2009.)|Metastaze]]&quot; kao Filip ([[2009.]])
* &quot;[[Majka asfalta (2010.)|Majka asfalta]]&quot; kao Alen ([[2010.]])
* &quot;[[Koko i duhovi (film)|Koko i duhovi]]&quot; kao Drago ([[2011.]])
* &quot;[[Visoka modna napetost]]&quot; ([[2011.]])
* “[[Goran]]”  kao Goran (2017.)
* “[[Mali]]” kao Frenki (2018.)

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Mjesečeva ratnica]]&quot; kao više likova ([[2001.]])
* &quot;[[Gospodar Prstenova (Ralph Bakshi)]]&quot; kao Frodo Baggins ([[2001.]])
* &quot;[[Garfield i prijatelji]]&quot; kao [[Jon Arbuckle]] i Sheldon
* &quot;[[Spider-Man (1994.)|Spider-Man]]&quot; kao Peter Parker/Spider-Man ([[2003.]])
* &quot;[[Legenda o medvjedu]]&quot; kao Kenai ([[2003.]])
* &quot;[[Pokretni dvorac]]&quot; kao Vihor ([[2004.]])
* &quot;[[Shrek 2]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Balto 3: Na krilima promjene]]&quot; kao Mel ([[2004.]])
* &quot;[[Riba ribi grize rep]]&quot; kao Lenny ([[2004.]])
* &quot;[[Garfield (2004.)|Garfield]], [[Garfield 2: Priča o dvije mačke|2]]&quot; kao Jon Arbuckle ([[2004.]], [[2006.]])
* &quot;[[A.T.O.M.]]&quot; kao Axel Manning ([[2005.]])
* &quot;[[Arthur u zemlji Minimoya]]&quot; kao Betameche ([[2006.]])
* &quot;[[Medvjedići dobra srca: Put u Zezograd]]&quot; kao Gundžo ([[2006.]])
* &quot;[[Kad krave polude]]&quot; kao Otis ([[2006.]])
* &quot;[[Ninja kornjače]]&quot; kao Leonardo ([[2007.]])
* &quot;[[Shrek Treći]]&quot; kao Arthur Pendragon ([[2007.]])
* &quot;[[Pčelin film]]&quot; kao Sting, Artie, Sandy Shrimpkin, vodobuba, pčela i putnik u avionu ([[2007.]])
* &quot;[[Kung Fu Panda]] 1, 2, 3&quot; kao Po ([[2008.]], [[2011.]], [[2016.]])
* &quot;[[MaksimUm]]&quot; kao otac u gužvi ([[2010.]])
* &quot;[[Žabac Regi]]&quot; kao Regi ([[2014.]])
* &quot;[[Balerina i Viktor]]&quot; kao Viktor ([[2016.]])
* &quot;[[Petar Zecimir]]&quot; kao Tomica Gregorec ([[2018.]])
* &quot;[[Vili Kočnica]]&quot; kao Vili Kočnica ([[2018.]])
* &quot;[[Petar Zecimir: Skok u avanturu]]&quot; kao Tomica Gregorec ([[2021.]])

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0226619|ime=Franjo Dijak}}
*[http://www.gavella.hr/hr/ansambl/dijak_franjo Stranica na Gavella.hr]

{{GLAVNIRASPORED:Dijak, Franjo}}

[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>01dzq0533seghia50s9gufniz0g49g5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>North West (Južna Afrika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267137</id>
    <revision>
      <id>7624192</id>
      <parentid>7372364</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3543" sha1="88krqfc3vfp2z33xi47l2otrur9zev4" xml:space="preserve">{{Infookvir provincija
| ime                = North West 
| kartal        = Map of South Africa with the North West highlighted.svg
| sjedište           = 	Mahikeng
| površina           = 116.320&lt;&lt;ref name=&quot;yearbook&quot;&gt;{{cite book |editor-first=Delien |editor-last=Burger |title=South Africa Yearbook 2008/09 |url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |year=2009 |publisher=Government Communication &amp; Information System |location=Pretoria |isbn=978-0-621-38412-3 |page=18 |chapter=The land and its people |chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |archivedate=22. veljače 2012. |access-date=6. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt;
| godina             = 2007
| gustoća            = 28,1
| većina             = [[Negroidi]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/publications/P0301/P0301.pdf |format=PDF |title=Statistical release P0301: Community Survey, 2007 (Revised version) |publisher=Statistics South Africa |page=25 |accessdate=7. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;
| jezik              = [[Tswana jezik|Tswana]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Language%20by%20province&amp;ti=Table%3A+Census+2001+by+province%2C+language%2C+population+group+and++gender%2E&amp;path=../Database/South%20Africa/Population%20Census/Census%202001%20-%20NEW%20Demarcation%20boundaries%20as%20at%209%20December%202005/Provincial%20level%20-%20Persons/&amp;lang=1 |title=Table: Census 2001 by province, language, population group and gender. |work=Census 2001 Interactive Tables |publisher=Statistics South Africa |accessdate=28. siječnja 2010. |archiveurl=https://www.webcitation.org/688NEi6bD?url=http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Language%20by%20province |archivedate=3. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
| osnovana           = 27. travnja 1994.| distrikt            = 4
| web                = 	www.NWPG.gov.za
}}
'''North West''' je jedna od devet [[Provincije u Južnoafričkoj Republici|provincija]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], nalazi se na sjeveru države na granici s [[Bocvana|Bocvanom]]. Glavni [[grad]] provincije je [[Mafikeng]] s 49.300 stanovnika, a najveći [[Rustenburg]] s 395.539 stanovnika.

==Zemljopis==
North West nalazi se u sjevernom dijelu države prostire se na 116.320 km² čime je šesta po veličini provincija, na sjeveru je državna granica s [[Bocvana|Bocvanom]], graniči i s provincijama:
*[[Limpopo]] – sjeverozapad
*[[Gauteng]] – istok
*[[Free State]] – jugoistok
*[[Northern Cape]] – sjeverozapad

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2007.]] godine u provinciji živi 3.271.948 stanovnika, te je sedma po broju stanovnika provincija u Južnoafričkoj Republici.
Većinsko stanovništvo su [[negroidi]] koji čine 90,8 % ukupnog stanovništva, zatim sljede bijelci sa 7,2 %, [[obojeni]] s 1,6 %, te [[Indijci]] i [[Azijati Južne Afrike|Azijati]] s 0,4 %.

==Jezici==
*[[Tswana jezik]] – 64,8 %
*[[Afrikaans]] – 9,2 %
*[[Xhosa jezik|Xhosa]] – 7,6 %
*[[Sjeverni sotho]] – 6,8 %
*[[Tsonga jezik|Tsonga]] – 3,4 %

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20100527022000/http://www.nwpg.gov.za/ Vlada provincije North West]
*[http://www.tourismnorthwest.co.za/ Turistički podaci o provinciji]

{{Provincije u Južnoafričkoj Republici}}
[[Kategorija:Provincije Južne Afrike]]</text>
      <sha1>88krqfc3vfp2z33xi47l2otrur9zev4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nakib Abdagić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268194</id>
    <revision>
      <id>7624076</id>
      <parentid>7414932</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3010" sha1="006olg65yt2i7ht5yx2ic6muldnu93a" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Nakib Abdagić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = Nakib Abdagić
| pseudonim      = Kiban

| rođenje        = [[8. studenog]] [[1947.]]
| mjesto rođenja = [[Donji Vakuf]] 
| smrt           = [[3. svibnja]] [[2008.]]
| mjesto smrti   = [[Donji Vakuf]]

| zanimanje      = 
| nacionalnost   = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Nakib Abdagić''' ([[Donji Vakuf]], [[8. studenog]] [[1947.]] – Donji Vakuf, [[3. svibnja]] [[2008.]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[glumac]]&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.imdb.com/name/nm1374339/ Nakib Abdagić na imdb]&lt;/ref&gt; i [[Drama|dramski]] pisac.

==Životopis==
Rođen je [[8. studenog]] [[1947.]] godine u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Preminuo je [[3. svibnja]] [[2008.]] godine u 61 godini života. [[Gimnazija|Gimnaziju]] je završio u [[Bugojno|Bugojnu]], a diplomirao na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&amp;ElementId=449560 Isječak iz članka dnevnih novina &quot;Dnevni avaz&quot; na portalu Infobiro] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Više od deset godina je radio kao glumac u [[Bosansko narodno pozorište|Bosanskom narodnom kazalištu]] u [[Zenici|Zenica]].

==Drame i književnost==
Autor je nekolicine drama: ''[[Hamza Pogorelac]], Deratizacija, Balwan City i Mudri Muradif'', od kojih je najznačajnija ''Hamza Pogorelac'', [[rat]]na drama izvedena 400 puta.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

Nakib Abdagić-Kiban je bio aktivan i u literarnoj djelatnosti, objavljivao je svoje radove u eminentnim [[SFRJ|jugoslavenskim]] [[časopis]]ima poput [[Jež (časopis)|Ježa]]{{newdsm}}, [[Oslobođenje|Oslobođenja]] i dr. Neke od svojih radova (pjesme, priče, [[epigram]]e, [[Karikatura|karikature]]) sabrao je u knjizi &quot;Veži ata đe ti aga kaže&quot;.

==Glumačka karijera==
U vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[1993.]] godine, Nakib Abdagić-Kiban i njegov prijatelj i suborac [[Ibrahim Ćustić]] Ibrica s dramom ''Hamza Pogorelac'' su obišli mnoge bosanskohercegovačke gradove, među kojima i opkoljeno Sarajevo. Poslije rata, skupa s Almom i [[Haris Abdagić|Harisom Abdagić]], dugi niz godina izvodio svoj autorski satirični kabare Balwan City.

Njegove najzapaženije uloge su u [[film]]ovima „Remake“ i „Iza granice“ i [[Televizijska serija|TV-serijama]] „[[Viza za budućnost]]“ i „Crna hronika“.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

==Izvori==
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Abdagić, Nakib}}
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Donji Vakuf]]</text>
      <sha1>006olg65yt2i7ht5yx2ic6muldnu93a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Svjetska baština u Srbiji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>268285</id>
    <revision>
      <id>7623994</id>
      <parentid>7604281</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:39:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1145" sha1="p1c5iiw6yb0eof8nj5mn9mom06522mb" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Svjetska baština u Srbiji
| naslov = [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi#S|Svjetska baština u Srbiji]]
| slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO.svg|50px]]
| slika  = [[Slika:Civil flag of Serbia.svg|50px|border|Srbijanska zastava]]
| popis1 = [[Gamzigrad]] &lt;small&gt;(Galerijeva palača Romulijana)&lt;/small&gt; • &lt;small&gt;Manastir&lt;/small&gt; [[Sopoćani]] i [[Stari Ras]]  • [[Manastir Studenica]] &lt;br&gt;[[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]]&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;: &lt;small&gt;[[Visoki Dečani]], [[Manastir Pećka patrijarhija]], [[Crkva Gospe Ljeviške]] i [[Manastir Gračanica]]&lt;/small&gt; • [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]]&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt; 

| ispod = &lt;div&gt;
&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Premda se ovi spomenici nalaze na teritoriju neovisne Republike [[Kosovo|Kosova]], ona je još uvijek područje pod upravom [[UN|Ujedinjenih naroda]].&amp;nbsp;
&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i Srbije&amp;nbsp; 
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Srbija]]
[[Kategorija:Srbijanski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>p1c5iiw6yb0eof8nj5mn9mom06522mb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nives Ivanković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268543</id>
    <revision>
      <id>7624145</id>
      <parentid>7375693</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4283" sha1="aijc611yg9kb6bv5enqy785yhuacujy" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Nives Ivanković
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = Nives Ivanković
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[1. lipnja]] [[1967.]]
|mjesto rođenja  = [[Tomislavgrad]], [[Bosna i Hercegovina]]
|smrt            =
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = filmska, kazališna i televizijska glumica
|godine rada     = [[1992.]] - danas
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = Miki u &quot;[[Nad Lipom 35]]&quot;, Nives u &quot;[[Ruža vjetrova (TV serija)|Ruža vjetrova]]&quot;, Ajna u &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot;
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Nives Ivanković''' ([[Tomislavgrad]],&lt;ref name=&quot;stljeto&quot;&gt;[http://www.splitsko-ljeto.hr/en/62-split-summer-festival/ensemble/detail/artmid/875/articleid/9571 Nives Ivanković] 62. Splitsko ljeto (pristupljeno 25. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; [[1. lipnja]] [[1967.]]) je [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Životopis ==
Nives Ivanković rođena je 1. lipnja 1967. u Tomislavgradu kao jedno od troje djece u obitelji majke Zore i oca Ante. Njezini su preci s očeve strane u Tomislavgrad doselili iz [[zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]], okolice [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]]. Majka Zora također je podrijetlom je iz zapadne Hercegovine, a odrasla je u [[Dubrovnik]]u.&lt;ref&gt;[https://azra.ba/vijesti/37448/nives-ivankovic-razu-sam-zvala-drugom-majkom/ Nives Ivanković: Razu sam zvala drugom majkom], pristupljeno 28. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Nives se u djetinjstvu iz rodnog grada seli u [[Split]]. Završila Akademiju scenskih umjetnosti u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od [[1993.]] stalna je članica Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]].&lt;ref&gt;[https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/ansambl/detalj/artmid/1151/articleid/9571/nives-ivankovi%C4%87 Nives Ivanković - HNK Split] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 28. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Mrkomir Prvi]]&quot; kao Mamuša ([[2025.]])
* &quot;[[Područje bez signala]]&quot; kao Zlata ([[2021.]])
* &quot;[[Novine (TV serija)|Novine]]&quot; kao Jelena Krsnik ([[2018.]])
* &quot;[[Velikani hrvatskog glumišta]]&quot; kao sudionica dokuserijala ([[2018.]])
* &quot;[[Ruža vjetrova (TV serija)|Ruža vjetrova]]&quot; kao Nives Odak ([[2011.]] – [[2013.]])
* &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Ajna Hećimić ([[2010.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Nad lipom 35|Nova u Dragošju]]&quot; kao konobarica Miki ([[2010.]])
* &quot;[[Bibin svijet]]&quot; kao Magda ([[2010.]])
* &quot;[[Nad lipom 35]]&quot; kao konobarica Miki ([[2006.]] – [[2012.]]; [[2016.]] - danas)
* &quot;[[Balkan Inc.]]&quot; kao Duda ([[2006.]])
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Nataša Jug ([[2004.]] – [[2005.]])
* &quot;[[Jel' me netko tražio?]]&quot; kao konobarica Miki ([[1991.]] – [[1994.]])

=== Voditeljske uloge ===
* &quot;[[Ništa osobno (talk show)|Ništa osobno]]&quot; kao voditeljica ([[2005.]] – [[2006.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Po tamburi]]&quot; kao Zora ([[2021.]])
* &quot;[[Zbornica]]&quot; kao Vedrana ([[2021.]])
* &quot;[[Zvizdan]]&quot; kao Jelenina / Natašina majka ([[2015.]])
* &quot;[[Vjerujem u anđele (2009.)|Vjerujem u anđele]]&quot; kao kontesa Lili ([[2009.]])
* &quot;[[Moram spavat', anđele (2007.)|Moram spavat', anđele]]&quot; kao Maca ([[2007.]])
* &quot;[[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]&quot; kao Marija ([[2004.]])
* &quot;[[Četverored (1999.)|Četverored]]&quot; kao Bosiljče ([[1999.]])
* &quot;[[Agonija (1998.)|Agonija]]&quot; kao Izabela Georgijevna ([[1998.]])
* &quot;[[Kanjon opasnih igara (1998.)|Kanjon opasnih igara]]&quot; kao Hilda Stolzer ([[1998.]])

== Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0412002|ime=Nives Ivanković}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivanković, Nives}}

[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Voditelji na Novoj TV]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]
[[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]]</text>
      <sha1>aijc611yg9kb6bv5enqy785yhuacujy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nova Škotska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268818</id>
    <revision>
      <id>7624207</id>
      <parentid>7584923</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43241" sha1="pmfxab3p4o6kyhcnkjg15r339go2rtm" xml:space="preserve">{{Pokrajina ili teritorij Kanade
| naziv               = Nova Škotska
| naziv_gen           =  Nove Škotske
| lokalni naziv       = 
| zastava             = Flag of Nova Scotia.svg
| grb                 = Coat_of_arms_of_Nova_Scotia.svg
| karta               = Nova Scotia, Canada.svg
| označena karta      = no
| geslo               = ''Munit Haec et Altera Vincit'' ([[latinski]]: Jedan brani, a drugi osvaja)
| jezik               = [[engleski]] (''de facto''), regionalni: [[francuski]], [[kanadski gaelski jezik|gaelski]]
| cvijet              = [[Epigaea repens]]
| drvo                = [[Picea rubens]]
| ptica               = [[Bukoč]]
| glavno mjesto       = [[Halifax]]
| najveći grad        = [[Halifax]]
| premijer            = [[Tim Houston]]
| stranka             = [[Napredna konzervativna stranka Nove Škotske|PC]]
| namjesnik           = [[Arthur Joseph LeBlanc]]
| vrsta namjesnika    = podguverner
| pošta  = NS
| poštanski predbroj  = 
| rang površine       = 12
| ukupna površina_km2 = 55.283
| kopnena površina_km2= 53.338
| vodena površina_km2 = 1946
| postotak vode       = 3,5
| rang stanovništva   = 7
| stanovništvo        = 940.397
| godina popisa       = 2009
| rang gustoće        = 2
| gustoća_km2         = 17,63
| godina BDP-a        = 2006
| ukupni BDP          = 31,966 &amp;nbsp;milijarde&amp;nbsp;CAD
| rang BDP-a          = 7
| BDP per capita      = 34.210 CAD
| rang BDP-a per capita= 11
| red pristupanja     = 1
| datum pristupanja   = [[1. srpnja]] [[1867.]]
| vremenska zona      = [[UTC]] -4
| donji dom           = 11
| gornji dom          = 10
| ISO kôd             = CA-NS
| website             = www.gouv.ns.ca
}}{{dz}}
'''Nova Škotska''' ([[engleski|engl.]]: ''Nova Scotia'', preuzeto iz [[latinski|lat.]] naziva; [[francuski|franc.]]: ''Nouvelle-Écosse''; [[Škotski gaelski jezik|škotski gaelski]]: ''Alba Nuadh''), je [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|pokrajina]] u [[Kanada|Kanadi]], koja se nalazi na [[Atlantik|atlantskoj]] obali zemlje. Pokrajina pokriva površinu od {{formatnum:55500}} km² na kojoj živi oko {{formatnum:935962}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;Statistique Canada&quot;&gt;{{fra oznaka}}[http://www.statcan.ca/Daily/Francais/080625/q080625b.htm Le Quotidien, 25. lipnja 2008. Procjena stanovništva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080919031236/http://www.statcan.ca/Daily/Francais/080625/q080625b.htm |date=19. rujna 2008. }}&lt;/ref&gt; Glavni grad pokrajine je [[Halifax]].

Gospodarstvo Nove Škotske većinom se temelji na primarnim djelatnostima kao što su [[ribarstvo]], [[rudarstvo]], [[šumarstvo]] i [[poljoprivreda]], ali su zadnjih nekoliko desetljeća gospodarske aktivnosti proširene i na [[turizam]], tehnologiju, umjetnost i financije.

[[Micmac Indijanci]] izvorni su stanovnici ovog područja. Početkom 17. stoljeća ovo područje koloniziraju [[Francuska|Francuzi]] koji u [[Port Royal (Nova Škotska)|Port Royalu]] podižu prvo europsko trajno naselje sjeverno od [[Florida|Floride]], čime osnivaju [[Akadija|Akadiju]]. U 18. stoljeću ovo područje osvajaju [[Britanski imperij|Britanci]] koji [[1749.]] osnivaju novi glavni grad [[Halifax]]. Godine [[1867.]], Nova Škotska postaje jedna od pokrajina osnivačica [[Kanadska konfederacija|Kanadske konfederacije]], zajedno s [[Novi Brunswick|Novim Brunswickom]] i [[Provincija Kanada|Provincijom Kanadom]] (koja se podijelila na zasebne pokrajine [[Québec]] i [[Ontario]]). Pokrajina je nazvana prema [[Škotska|Škotskoj]], a i danas su [[Škoti]] najveća etnička skupina u ovoj pokrajini.

== Povijest ==

Prije 11.000 godina područja današnje Nove Škotske nastanjivali su [[Paleoindijanci]]. Predaci [[Micmac Indijanci|Micmac Indijanaca]] živjeli su u tom području prije tisuću do pet tisuća godina. Njihovi potomci bili su autohtoni narod ovog područja.

=== Dolazak Europljana ===

Vjeruje se da je prvi Europljanin koji se iskrcao na ovom području bio mletački istraživač [[Giovanni Caboto]] koji je plovio pod engleskom zastavom i koji je [[1497.]] posjetio [[otok Cape Breton]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://etext.lib.virginia.edu/journals/EH/EH33/croxto33.html |title=The Cabot Dilemma: John Cabot's 1497 Voyage &amp; the Limits of Historiography |author=[[Virginijsko sveučilište |University of Virginia]] - Corcoran Department of History |year=1991 |access-date=21. lipnja 2010. |archive-date=17. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070317235814/http://etext.lib.virginia.edu/journals/EH/EH33/croxto33.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prvo europsko naselje u ovom području osnovali su [[Francuzi]] [[1604.]] pod vodstvom [[Pierre Dugua de Mons|Pierrea Dugue]] na otoku [[Otok Saint Croix (Maine)|Saint Croix]] na rijeci [[Saint Croix (rijeka)|Saint Croix]]. Zbog teških zimskih uvjeta kolonisti su se iduće godine preselili na sjeverozapadno područje današnje Nove Škotske gdje su osnovali [[Port Royal (Nova Škotska)|Port Royal]] koji je postao glavni grad francuske kolonije [[Akadija|Akadije]]. Port Royal i ostala francuska naselja u ovom području napuštena su nakon što ih je [[1613.]] napali Englezi pod vodstvom [[Samuel Argall|Samuela Argalla]].
[[Image:Port Royal, Nova Scotia - circa 1609 - Project Gutenberg etext 20110.jpg|left|thumb|Port Royal, oko 1609. godine]]
Englesko-škotski kralj [[Jakov I., kralj Engleske|Jakov I.]] pripojio je [[1620.]] francuske posjede na atlantskoj obali [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]]. Prvo škotsko naselje u Americi bilo je osnovano [[1621.]] u Novoj Škotskoj. Dana 29. rujna 1621. kralj Jakov I. dao je grofu Williamu Alexanderu povelju o osnivanju kolonije. Iduće godine prvi naseljenici su iz [[Škotska|Škotske]] krenuli prema koloniji u Novom svijetu.

Prva kolonija je zbog nedostatka sposobnih kolonista ubrzo propala, pa su [[1627.]] poslani opremljeniji kolonisti. Iste godine izbija rat između Engleske i Francuske, za vrijeme kojeg Francuzi ponovno zauzimaju svoju koloniju u Port Royalu. Kasnije su te godine englesko-škotske snage ponovno uništile francuska naselja i istjerali naseljenike. Ubrzo su se u Port Royal doselili Škoti.

Prema povelji kolonije, Nova Škotska koja je definirana kao teritorij između [[Newfoundland]]a i [[Nova Engleska|Nove Engleske]] bila je dio Škotske, što je kasnije iskorišteno kako bi se izbjegli engleski pomorski zakoni. Godine [[1631.]], englesko-škotski kralj [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]] potpisuje sporazum kojim Novu Škotsku vraća Francuskoj, što rezultira odlaskom škotskih naseljenika iz kolonije.

Godine 1654., francuski kralj [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] imenuje plemića Nicholasa Denysa na mjesto guvernera Akadije, dodjeljujući mu pravo na sva zaplijenjena područja i resurse. Engleski kolonisti osvajaju Akadiju za vrijeme prvog francusko-indijanskog rata, ali teritorij vraćaju Francuskoj sporazumom u Ryswicku. Za vrijeme drugog sukoba, Britanci osvajaju ponovno taj teritorij, a njihovo vlasništvo nad njim potvrđeno je [[1713.]] [[Mirovni ugovor iz Utrechta|Utrechtskim mirom]]. Francuzi su kao svoje posjede zadržali otok Saint Jean (današnji [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|otok Princa Edwarda]]) i otok Royale (današnji [[otok Cape Breton]]), na kojem su izgradili utvrdu [[Louisbourg]]. Francuska je nastavila tražiti povrat kopnenog područja Nove Škotske (današnji Novi Brunswick), što je rezultiralo trajnom napetošću odnosa.

=== Britanska kolonija ===

Od 1691. do 1696., postojali su zahtjevi da se područje Nove Škotske pridruži [[Provincija Massachusetts Bay|Provinciji Massachusetts Bay]], premda na tom području nije bilo engleskih naselja. Početkom 18. stoljeća Nova Škotska dobiva prvog kolonijalnog upravitelja, a glavni grad je u čast kraljice preimenovan u Annapolis Royal. Iako su Britanci preuzeli vlast, većina stanovnika kolonije bili su rimokatolički Francuzi koji su nevoljko gledali na britansku upravu. Usprkos osnivanju [[Halifax]]a [[1749.]] kao novog glavnog grada i doseljavanju velikog broja njemačkih protestanata u [[Lunenburg]] 1753., kolonija je ostala većinski [[Akadijci|akadijska]].
[[Image:Nova Scotia stamp.jpg|thumb|180px|right|U kolonijalno vrijeme Nova Škotska je izdavala vlastite poštanske marke koje su tiskane u Engleskoj.]]
[[Image:NSwik-stamp8c1860.jpg|180px|left|thumb|Poštanska marka Nove Škotske iz 1860. godine]]
Zbog ove situacije u koloniji Britanci 1755., pokreću prisilno iseljavanje preko 12.000 Akadijaca što je događaj ostao zapamćen kao „[[Veliko preseljenje]]“ (''Grand Dérangement'').&lt;ref&gt;{{fra oznaka}}Ronnie-Gilles LeBlanc (2005). ''Du Grand Dérangement à la Déportation: Nouvelles Perspectives Historiques'', Moncton: Université de Moncton, 465 str. {{ISBN|1897214022}}&lt;/ref&gt; Akadijci su razmješteni diljem Atlantika, u [[Trinaest kolonija]], [[Louisiana|Louisiani]], [[Québec]]u, [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref&gt;{{fra oznaka}}Jean-François Mouhot (2009) ''Les Réfugiés acadiens en France (1758-1785): L'Impossible Réintégration?'', Quebec, Septentrion, 456 str. {{ISBN|2894485131}}; Ernest Martin (1936) ''Les Exilés Acadiens en France et leur établissement dans le Poitou'', Paris, Hachette, 1936&lt;/ref&gt; Vrlo mali broj ovih iseljenika se kasnije vratio u Novu Škotsku.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}John Mack Faragher (2005). ''A Great and Noble Scheme: The Tragic Story of the Expulsion of the French Acadians from their American Homeland'', New York: W.W. Norton, 562 str. {{ISBN|0-393-05135-8}} ([http://books.google.ca/books?id=dZiRciF_rbMC poveznica]&lt;/ref&gt;

S vremenom se upravna struktura kolonije promijenila. Nova Škotska je 1754. dobila vrhovni sud, a 1758. zakonodavnu skupštinu. Godine [[1763.]], [[otok Cape Breton]] postao je dio Nove Škotske, dok je šest godina kasnije otok St. John's (današnji [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|otok Princa Edwarda]]) postao odvojena kolonija. Godine [[1765.]], stvoren je okrug Sunbury koji je pokrivao područje današnjeg [[Novi Brunswick|Novog Brunswicka]] i istočnog [[Maine]]a do rijeke Penobscot. Francusko-američki vojni savez uspješno je 1781. pobijedio Britansku kraljevsku mornaricu u bitki kod Louisbourga. Godine 1784. je zapadni kopneni dio kolonije postao samostalna provincija Novi Brunswick, dok je teritorij u Maineu postao dio novoosnovane američke države [[Massachusetts]]. Iste godine je Cape Breton postao odvojena kolonija, da bi 1820. bio vraćen Novoj Škotskoj.

Nakon protjerivanja Akadijaca, u Novu Škotsku se na poziv britanskog upravitelja doseljavaju farmeri iz Nove Engleske. Nakon što su Britanci izgubili [[Američki rat za nezavisnost|rat protiv Amerikanaca]], oko 30 tisuća [[Lojalisti (Američka revolucija)|lojalista]] doseljava se u Novu Škotsku, od toga pola u zapadni kopneni dio (današnji Novi Brunswick). Danas su više od pola stanovništva ove pokrajine potomci tih doseljenika koji su došli nakon iseljavanja Akadijaca. Crni lojalisti, kojih je bilo oko tri tisuće preseljeni su 1792. u [[Sijera Leone]].

[[File:W&amp;ARGabriel.jpg|250px|left|thumb|Lokomotiva „Gabriel“ oko 1870.]]
Veliki broj škotskih gorštaka koji su govorili [[Škotski gaelski jezik|gaelskim jezikom]] doselili su se u 18. i 19. stoljeću na Cape Breton i zapadni kopneni dio pokrajine. Godine 1812., Hector Maclean doselio se u Pictou sa sveukupnim stanovništvom (oko 5000 osoba) područja Glensanda i Kingairloch u Škotskoj.&lt;ref name=&quot;CamUni&quot;&gt;{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20151031164007/http://www.cl.cam.ac.uk/~rja14/musicfiles/manuscripts/macinnes/imthesis8.pdf Cambridge University, Manuscripts - MacLean Sinclair 1899: p282]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Indy&quot;&gt;{{eng oznaka}}[http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/country-and-garden-secrets-of-a-mountain-of-wealth-1183308.html The Independent, 7 November 1998, County and Garden, Duff Hart-Davis, Saturday, Secrets of a mountain of wealth]&lt;/ref&gt; Oko tisuću [[Ulsterski Škoti|Ulsterskih Škota]] se u ovo vrijeme doselilo u središnju Novu Škotsku, kao i oko tisuću farmera iz [[Yorkshire]]a i Northumberlanda u razdoblju između 1772. i 1775. godine. U idućem razdoblju najveći dio doseljenika činili su britanski protestanti.

U 18. stoljeću, otvoreno je nekoliko rudnika ugljena u Novoj Škotskoj, a sve njih je [[1827.]] preuzela britanska rudarska udruga General Mining Association koja je uvela novu tehnologiju u to ekonomsko područje Nove Škotske, kao što je [[parni stroj]] i [[željeznica]], koja je bila prva željeznica u Kanadi, a prevozila je ugljen do brodova.&lt;ref&gt;*[http://www.parl.ns.ca/samson/index.htm  “The Sage Of The Samson: Canada's Oldest Locomotive” ''Pictou County Historical Society'' (1968) digitized by Pictou-Antigonish Regional Library]&lt;/ref&gt; Sredinom 19. stoljeća Nova je Škotska postala važna brodogradarska sila, te je ubrzo imala znatan udio u Britanskom imperiju u ovoj industriji. Isprva su brodovi građeni za britanske brodovlasnike, da bi na kraju kolonija uspostavila svoju vlastitu flotu trgovačkih brodova.

=== Kanadska konfederacija ===
[[File:Cross Roads.jpg|thumb|left|Novinska karikatura iz 1868. o političkoj situaciji u to vrijeme - sukobu zagovornika i protivnika ulaska u konfederaciju]]
Nova Škotska je bila jedna od prvih britanskih kolonija koja je uspostavila vladu odgovornu zakonodavnom tijelu mjesto monarhu, početkom 1848. godine. Ovaj status samoupravne kolonije Nova Škotska je dobila zahvaljujući naporima [[Joseph Howe|Josepha Howea]]. Godine [[1867.]], premijer Charles Tupper poveo je Novu Škotsku u novoosnovanu [[Kanadska konfederacija|Kanadsku konfederaciju]], zajedno s [[Novi Brunswick|Novim Brunswickom]] i [[Provincija Kanada|Provincijom Kanadom]].

Ubrzo počinje rasti antikonfederacijsko raspoloženje u Novoj Škotskoj, te na pokrajinskim izborima [[1868.]] [[Antikonfederacijska stranka]] osvaja 18 od 19 mjesta saveznih zastupnika, te 35 od 38 mjesta u pokrajinskom zakonodavnom tijelu. Idućih godina antikonfederacijalisti bezuspješno pokušavaju uvjeriti britanske vlasti na izlazak Nove Škotske iz konfederacije, smatrajući njen položaj kao područja pripojenog Provinciji Kanadi.

Skupština Nove Škotske je te iste godine odbila priznati legitimnost konfederacije, ali nikad nije službeno izašla iz konfederacije. Antikonfederacijalistički stavovi prešli su kasnije u pokret koji je dugo bio aktivan u tom dijelu Kanade. Na [[Dan Kanade]] su novoškotske zastave znale biti na pola stijega.

=== 20. stoljeće ===
[[File:YarmouthNS1907.jpg|thumb|Grad Yarmouth 1907. godine]]
Za vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Halifax]] je postao velika međunarodna pomorska luka. Iz ove luke su iz Sjeverne Amerike za Europu odlazili brodovi koji us prevozili oružje, zalihe i vojsku, a dolazili su brodovi koji su vraćali ranjenike. Ovi čimbenici pridonijeli su vojnom, industrijskom i stambenom razvoju grada.&lt;ref&gt;''The Halifax Explosion and the Royal Canadian Navy'' John Armstrong, University of British Columbia Press, 2002, str.10-11.&lt;/ref&gt; Dana 6. prosinca 1917. u luci u Halifaxu se francuski teretni brod pun ekspoziva slučajno sudario s norveškim brodom što je prouzrokovalo najveću slučajnu eksploziju u povijesti u kojoj je ubijeno 2.000 ljudi, a 9.000 osoba ranjeno.&lt;ref name=&quot;Jay White 1994 p. 266&quot;&gt;Jay White, &quot;Exploding Myths: The Halifax Explosion in Historical Context&quot;, ''Ground Zero: A Reassessment of the 1917 explosion in Halifax'' Alan Ruffman and Colin D. Howell editors, Nimbus Publishing (1994), str. 266&lt;/ref&gt;

Dana [[15. travnja]] [[1923.]] u 2 sata poslije ponoći, sav cestovni promet u Novoj Škotskoj je promijenjen s vožnje lijevom na desnu stranu ceste.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://alts.net/ns1625/automobiles.html#roadrule1923 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=11. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101211201037/http://alts.net/ns1625/automobiles.html#roadrule1923 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Image:Nova Scotia base map.png|left|thumb|300 px|Zemljovid Nove Škotske]]
Teritorij pokrajine Nove Škotske može se promatrati u dvije cjeline. Površinski najveći cjelinu čini [[poluotok Nova Škotska]] koji je okružen [[Atlantik|Atlantskom oceanom]] i koji ima vrlo razvedenu obalu s brojnim uvalama. Najveća udaljenost od kopna do oceana na cijeloj Novoj Škotskoj je 67&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite book |title=O Canada |url=https://archive.org/details/ocanada00harr_0 |author=[[Ted Harrison]] |publisher=Ticknor &amp; Fields |year=1993}}&lt;/ref&gt; Drugu cjelinu čini [[otok Cape Breton]] koji je veliki otok sjeveroistočno od kopnenog dijela Nove Škotske. Pokrajina Nova Škotska po veličini je druga najmanja [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|pokrajina Kanade]] nakon [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|Otoka Princa Edwarda]].

=== Položaj ===
[[Poluotok Nova Škotska]] kopneno je povezan sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] [[prevlaka Chignecto|prevlakom Chignecto]]. Osim kopnenog dijela i velikog otoka Cape Breton, u sastav pokrajine spadaju i brojni manji otoci.

Geološka povijest ove pokrajine traje više od 1,2 milijarde godina. U prošlosti je južni kraj kopnenog dijela pokrajine bio povezan s [[Afrika|Afrikom]] dok je južni dio, uključujući [[otok Cape Breton]] bio cjelina sa [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Škotska|Škotskom]].
[[Image:Nova Scotia from space.jpg|thumb|Satelitska snimka Nove Škotske]]
Uz razvijenu obalu bogatu plažama, pejzaž Nove Škotske krase brojni brežuljci, nekoliko niskih planinskih lanaca, doline rijeka, jezera i šume. Nova Škotska čini dio [[Zaljev St. Lawrence|zaljeva St. Lawrence]] i njegovog južnog [[tjesnac Northumberland|tjesnaca Northumberland]]. Tjesnac Cabot nalazi se sjeverno i istočno od Cape Bretona. Najveći dio [[zaljev Fundy|zaljeva Fundy]] leži na sjeverozapadnoj obali pokrajine, uključujući nekoliko manjih zaljeva. [[Zaljev Maine]] nalazi se na zapadnoj obali, a jedan njegov dio čini zaljev Fundy. Atlantička obala Nove Škotske vrlo se razvila od razdoblja otopljivanja leda, te su stvorena područja koja obiluju bogatim podmorskim životinjskim bogatstvima.

=== Klima ===

Nova Škotska nalazi se u području umjerene klime, iako je pokrajina okružena morem klima ima karakteristike bliže kontinentalnoj neko morskoj klimi. Ipak, ocean ima veliki utjecaj na promjene u klimi. Vodene mase koje okružuju pokrajini su [[zaljev sv. Lovrijenca]] na sjeveru, [[zaljev Fundy]] na zapadu, te Atlantik na jugu i istoku. Iako konstantna temperatura Atlantskog oceana utječe na umjeravanje klime južne i istočne obale, nakupine leda u zaljevu St. Lawrence utječu na povećanju zahlađenja zimskog razdoblja na sjeveru pokrajine. Plitkoća zaljeva također utječe i na brže zagrijavanje i povećanje ljetnih temperatura na sjeveru. Ljeto službeno traje od prve nedjelje u travnju do zadnje subote u listopadu.
[[Slika:Climate Halifax.jpg|thumb|left|Temperaturni dijagram Halifaxa]]
Padaline na ovom teritoriju variraju od 140&amp;nbsp;cm na jugu do 100&amp;nbsp;cm u drugim dijelovima. Magla je vrlo česta na nekim mjestima, tako da je u Halifax oko 196 dana godišnje maglovito,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=59317&amp;refer=&amp;units=us |title=Weatherbase: Historical Weather for Halifax, Nova Scotia, Canada |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=30. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930192904/http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=59317&amp;refer=&amp;units=us |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok se taj broj u [[Yarmouth (Nova Škotska)|Yarmouthu]] penje i do 191 dan.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=30617&amp;refer=&amp;units=us |title=Weatherbase: Historical Weather for Yarmouth, Nova Scotia, Canada |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=13. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113174010/http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=30617&amp;refer=&amp;units=us |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prosječne godišnje temperature su:

* U proljeće od 1&amp;nbsp;°C do 17&amp;nbsp;°C 
* Ljeti od 14&amp;nbsp;°C do 25&amp;nbsp;°C 
* U jesen od 5&amp;nbsp;°C do 20&amp;nbsp;°C 
* Zimi od −11&amp;nbsp;°C do 5&amp;nbsp;°C

Zbog utjecaja oceana, Nova Škotska ima najtopliju klimu u Kanadi. Temperature variraju u velikom rasponu, ali ne previše. Lokalnu klimu još karakterizira kasno i dugo ljeto, često oblačno nebo kao i česta [[magla]]. Zbog svog položaja na Atlantskom oceanu, ovo područje često udaraju tropske oluje i uragani. Ipak, zbog hladnije vode mora ove oluje često oslabe dok dođu do Nove Škotske. U prosjeku velike oluje se događaju svake četiri godine.

== Politika ==
[[File:Highlanders stands at the entrance of the Citadel.JPG|thumb|Straža ispred tvrđave u Halifaxu]]
Upravno gledajući, Nova Škotska je demokratski ustrojena pokrajina s vlastitim pokrajinskim parlamentom. Lokalni parlament (''Nova Scotia House of Assembly'') je ustrojen kao jednodomsko tijelo s 52 zastupnika. Na čelu novoškotskog izvršnog vijeća nalazi se kralj [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] koji je trenutni monarh na čelu države Kanade. Njegove dužnosti u Novoj Škotskoj obnaša njegov imenovani namjesnik. Na čelu vlade pokrajine je premijer. Sjedište pokrajinske skupštine i kraljičinog namjesnika je u [[Halifax]]u.

Političkom scenom Nove Škotske vlada velika razlika preferencija građana u pogledu stranaka. Zbog te situacije Novom Škotskom duže vrijeme su vladale manjinske vlade i razne koalicije. Ruralni dio pokrajine većinom glasuje za Progresivnu konzervativnu stranku, područje Halifaxa za Nove demokrate, a Cape Breton većinom za Liberale dok manji dio glasa za konzervativce i demokrate. Ova situacija onemogućava jednoj stranci dobivanje potrebne većine na izborima.

Na izborima u lipnju [[2009.]] u pokrajinski parlament izabrani su: 31 demokrat, 11 liberala i 10 konzervativaca, što je rezultiralo formiranjem prve vlade Novih demokrata u novoškotskoj povijesti, te prve vlade s potrebnom većinom nakon dugo vremena.

Novoškotska skupština je 2004. službeno pozvala [[Otoci Turks i Caicos|Otoke Turks i Caicos]] na pripojenje pokrajini, ako ovi karipski otoci ikad odluče pripojiti se Kanadi.

=== Upravna podjela ===

[[Slika:CountiesNovaScotia.png|thumb|200px|Okruzi Nove Škotske]]

U Novoj Škotskoj gradovi više službeno ne postoje, otkad su 1996. okupljeni u regionalne općine (''Regional Municipalities''). Tako je sad pokrajinska prijestolnica [[Halifax]] dio Halifax Regional Municipality, zajedno s Dartmouthu koji je prije bio drugi grad po veličini u pokrajini. Bivši gradovi Sydney i Glace Bay danas su dio Cape Breton Regional Municipality.

Uz tri regionalne općine ([[Cape Breton Regional Municipality|Cape Breton]], [[Halifax]], Queens), pokrajina se sastoji od 18 okruga (''Countys''):

{| cellpadding=&quot;10&quot; cellspacing=&quot;2&quot; border=&quot;0&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Okrug Annapolis|Annapolis]]
* [[Okrug Antigonish|Antigonish]]
* [[Okrug Cape Breton|Cape Breton]]
* [[Okrug Colchester|Colchester]]
* [[Okrug Cumberland (Nova Škotska)|Cumberland]]
* [[Okrug Digby|Digby]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Okrug Guysborough|Guysborough]]
* [[Okrug Halifax (Nova Škotska)|Halifax]]
* [[Okrug Hants|Hants]]
* [[Okrug Inverness|Inverness]]
* [[Okrug Kings (Nova Škotska)|Kings]]
* [[Okrug Lunenburg (Nova Škotska)|Lunenburg]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Okrug Pictou|Pictou]]
* [[Okrug Queens (Nova Škotska)|Queens]]
* [[Okrug Richmond (Nova Škotska)|Richmond]]
* [[Okrug Shelburne (Nova Škotska)|Shelburne]]
* [[Okrug Victoria (Nova Škotska)|Victoria]]
* [[Okrug Yarmouth|Yarmouth]]
|}

== Stanovništvo ==

Prema popisu iz 2001.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26d.htm |title=Population by selected ethnic origins, by province and territory (Census 2001) |author=Statistics Canada |year=2005 |access-date=21. lipnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621150400/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26d.htm |archivedate=21. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; najveća etnička skupina Nove Škotske su [[Škoti]] (29,3%), dok su druge veće etničke skupine čine [[Englezi]] (28,1%), [[Irci]] (19.9%), [[Francuzi]] (16,7%), [[Nijemci]] (10,0%), [[Nizozemci]] (3,9%), [[Indijanci]] (3,2%), [[Velšani]] (1,4%), [[Talijani]] (1.3%) i [[Akadijci]] (1,2%). Sveukupno 96,8% stanovnika ove pokrajine je europskog podrijetla. 47,4% stanovnika izjavili su da osjećaju se kao Kanađani.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2001., u Novoj Škotskoj živi 625 osoba [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla, od čega 245 samo hrvatskog, a 385 djelomično hrvatskog podrijetla.&lt;ref&gt;{{hr icon}}{{Cite web |url=http://ca.mvp.hr/?mh=378&amp;mv=2197 |title=Socio-demografska analiza hrvatske zajednice u Kanadi |author=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi, Kanada |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Razvoj stanovništva od 1851. godine ===
{|
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;| God. !!rowspan=&quot;2&quot;| Stanovništvo !!colspan=&quot;2&quot;| % promjena !!rowspan=&quot;2&quot;| Rang*&lt;/tr&gt;
! 5-god.!! 10-god.&lt;/tr&gt;
| 1851 || 276,854 || &amp;ndash; || &amp;ndash; ||rowspan=&quot;6&quot;| &lt;center&gt;&lt;big&gt;3&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;&lt;/tr&gt;
| 1861 || 330,857 || &amp;ndash; || 19.5&lt;/tr&gt;
| 1871 || 387,800 || &amp;ndash; || 17.2&lt;/tr&gt;
| 1881 || 440,572 || &amp;ndash; || 13.6&lt;/tr&gt;
| 1891 || 450,396 || &amp;ndash; ||  2.2&lt;/tr&gt;
| 1901 || 459,574 || &amp;ndash; ||  2.0&lt;/tr&gt;
| 1911 || 492,338 || &amp;ndash; ||  7.1 || &lt;center&gt;4&lt;/center&gt;&lt;/tr&gt;
| 1921 || 523,837 || &amp;ndash; ||  6.4 ||rowspan=&quot;4&quot;| &lt;center&gt;&lt;big&gt;7&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;&lt;/tr&gt;
| 1931 || 512,846 || &amp;ndash; ||  2.1&lt;/tr&gt;
| 1941 || 577,962 || &amp;ndash; || 12.7&lt;/tr&gt;
| 1951 || 642,584 || &amp;ndash; || 11.2&lt;/tr&gt;
|}
|
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;| God. !!rowspan=&quot;2&quot;| Stanovništvo !!colspan=&quot;2&quot;| % promjena !!rowspan=&quot;2&quot;| Rang*&lt;/tr&gt;
! 5-god.!! 10-god.&lt;/tr&gt;
| 1956 || 694,717 || 8.1 || &amp;ndash; ||rowspan=&quot;11&quot;| &lt;center&gt;&lt;big&gt;7&lt;/big&gt;&lt;/center&gt;&lt;/tr&gt;
| 1961 || 737,007 || 6.1 || 14.7&lt;/tr&gt;
| 1966 || 756,039 || 2.6 ||  8.8&lt;/tr&gt;
| 1971 || 788,965 || 4.4 ||  7.0&lt;/tr&gt;
| 1976 || 828,570 || 5.0 ||  9.6&lt;/tr&gt;
| 1981 || 847,442 || 2.3 ||  7.4&lt;/tr&gt;
| 1986 || 873,175 || 3.0 ||  5.4&lt;/tr&gt;
| 1991 || 899,942 || 3.1 ||  6.2&lt;/tr&gt;
| 1996 || 909,282 || 1.0 ||  4.1&lt;/tr&gt;
| 2001 || 908,007 || 0.1 ||  0.9&lt;/tr&gt;
| 2006 || 913,462 || 0.6 || 2.8&lt;/tr&gt;
|}
|}

=== Jezici ===
[[File:Église Sainte-Marie Pointe-de-L'Église.jpg|thumb|Crkva sv. Marije]]
Prema popisu iz 2006., najgovoreniji materinski jezici novoškotskog stanovništva su:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
!Rang
!Jezik
!Br. govornika
!Postotak
|-
|1.
|engleski
|832.105
|92,53%
|-
|2.
|francuski
|32.540
|3,62%
|-
|3.
|arapski
|4.425
|0,49%
|-
|4.
|mi'kmaq
|4.060
|0,45%
|-
|5.
|njemački
|4.045
|0,45%
|-
|6.
|kineski
|3.370
|0,37%
|-
|7.
|nizozemski
|2.440
|0,27%
|-
|8.
|poljski
|1.570
|0,17%
|-
|9.
|španjolski
|1.305
|0,15%
|-
|10.
|grčki
|1.035
|0,12%
|-
|11.
|talijanski
|905
|0,10%
|-
|12.
|korejski
|860
|0,10%
|-
|13.
|gaelski
|799
|0.10%
|}

U Novoj Škotskoj 230 ljudi priča [[hrvatski]] kao materinski jezik, od toga je za njih 220 samo hrvatski materinski, dok još deset govori i neki drugi materinski jezik.&lt;ref&gt;{{hr icon}}{{Cite web |url=http://ca.mvp.hr/?mh=378&amp;mv=2198 |title=Lingvistička analiza hrvatske zajednice u Kanadi |author=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi, Kanada |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
Najveće vjerske zajednice prema broju pripadnika u ovoj pokrajini su: [[Rimokatolička Crkva]] s 327.940 (37 %); [[Ujedinjena Crkva Kanade]] s 142.520 (16 %); i [[Anglikanska Crkva Kanade]] s 120.315 (13 %) vjernika.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}[http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/Religion/Page.cfm?Lang=E&amp;Geo=PR&amp;View=1a&amp;Code=12&amp;Table=1&amp;StartRec=1&amp;Sort=2&amp;B1=12&amp;B2=All Religions in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070317105441/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/Religion/Page.cfm?Lang=E&amp;Geo=PR&amp;View=1a&amp;Code=12&amp;Table=1&amp;StartRec=1&amp;Sort=2&amp;B1=12&amp;B2=All |date=17. ožujka 2007. }}&lt;/ref&gt;
== Indijanci ==
Indijanci su danas organizirani po prvima nacijama: [[Acadia]], [[Annapolis Valley]], [[Bear River]], [[Chapel Island First Nation]], [[Eskasoni]], [[Glooscap First Nation]], [[Membertou]], [[Millbrook]], [[Paq'tnkek First Nation]], [[Pictou Landing]], [[Shubenacadie]], [[Wagmatcook]], [[Waycobah First Nation]].

== Gospodarstvo ==
[[File:Usine poisson Robin Cheticamp 1914.PNG|left|thumb|Fotografija pogona za preradu ribe iz 1914. godine]]
[[Image:YarmouthNS FishingBoats.jpg|thumb|right|250px|Brodovi za izlov [[jastog]]a u [[Yarmouth]]u.]]
Gospodarstvo Nove Škotske tradicionalno se temelji na njezinim prirodnim resursima, iako je lokalna ekonomija posljednjih nekoliko desetljeća postala raznolikija. Velika prirodna, i to posebno morska bogatstva bili su glavni faktor napretka ovog područja i to još od osnutka [[Nova Francuska|Nove Francuske]] u 17 stoljeću. Danas je, zbog pretjeranog izlova, važnost [[ribarstvo|ribarstva]] smanjena. Pretjerani izlov [[bakalar]]a uzrokova je kolaps tog tržišta i gubitak oko 20.000 radnih mjesta u 1992. godini.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.fisherycrisis.com / |title=The Starving Ocean |author=Fish in Crisis}}&lt;/ref&gt;

Zbog niza malih poduzeća, gospodarstvo Nove Škotske je među najbrže rastućim u Kanadi. Ova poduzeća čine oko 92,2% privrede pokrajine.&lt;ref name = Migration&gt;{{eng oznaka}}Carter, S. (ed.) [http://www.migrationnews.com/index.cfm/Canada/index.cfm/Canada/Migration_News___PDF_file.html/Migration_News___PDF_file.pdf Migrationnews Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325022927/http://www.migrationnews.com/index.cfm/Canada/index.cfm/Canada/Migration_News___PDF_file.html/Migration_News___PDF_file.pdf |date=25. ožujka 2009. }}. 2007-2008 Edition. Oceania Development Group.&lt;/ref&gt; BDP po glavi stanovnika 2005. bio je 31.344 dolara, što je ipak manje od nacionalnog prosjeka od 34.273 dolara, te skoro upola manje od BDP-a najbogatije kanadske pokrajine [[Alberta|Alberte]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.gov.ns.ca/finance/statistics/agency/index.asp |title=Economics and Statistics |author=Government of Nova Scotia |year=2007 |access-date=26. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110316104154/http://www.gov.ns.ca/finance/statistics/agency/index.asp |archivedate=16. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt;

[[Rudarstvo]] je također vrlo važna gospodarska grana. Najviše se vadi [[gips]], [[sol]], te u manjoj mjeri [[Silicijev dioksid|silika]], [[treset]] i [[barit]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}Province of Nova Scotia, [http://www.gov.ns.ca/natr/meb/one/95act1-4.asp &quot;Summary of Nova Scotia Mineral Production, 1994 and 1995&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091015140229/http://www.gov.ns.ca/natr/meb/one/95act1-4.asp |date=15. listopada 2009. }}&lt;/ref&gt; Od 1990-ih, vađenjem nafte i plina ispod morskog dna je također postalo značajan ekonomski faktor. Poljoprivreda je i dalje vrlo važan sektor, a posebno je važna drvna industrija, te proizvodnja papira u središnjem dijelu pokrajine.

[[Image:Halifaxnighttime.jpg|255px|thumb|Halifax-glavni grad i ekonomsko središte]]
Sektor obrane i zrakoplovstva s 1,5 milijarde dolara godišnje vrlo značajno pridonosi gospodarstvu pokrajine.&lt;ref name=&quot;Defence, Security &amp; Aerospace&quot;&gt;{{eng oznaka}}Nova Scotia Business Inc. [http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/sectorinfo/defense_aerospace.aspx Defence, Security &amp; Aerospace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516013130/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/sectorinfo/defense_aerospace.aspx |date=16. svibnja 2006. }}.&lt;/ref&gt; Oko 40% vojne imovine Kanade nalazi se u ovoj pokrajini.&lt;ref name=&quot;Defence, Security &amp; Aerospace&quot;/&gt; Četvrta najveća kanadska filmska industrija nalazi se u Novoj Škotskoj gdje se godišnje producira preko sto filmova, od čega su više od pola međunarodni filmovi i televizijske produkcije.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}Nova Scotia Film Development Corporation [http://www.film.ns.ca/pdfs/2007-08%20stat%20summary%20for%20Press%20release.pdf Production Statistics for the 12 Month Period Ended March 31, 2008] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.&lt;/ref&gt; U novije vrijeme razvila se i industrija videoigara, dolaskom proizvođača kao što su HB Studios i Silverback Productions. Posebnu je pozornost 2009. dobila investicija Longtail Studiosa.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}Leading-edge video game company comes to Nova Scotia [http://www.gov.ns.ca/news/details.asp?id=20091112007].&lt;/ref&gt;

Turizam u Novoj Škotskoj izravno uključuje oko 6.500 poduzeća i generira blizu 40.000 radnih mjesta.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}Tourism Industry Association of Nova Scotia. [http://www.tians.org/ Tourism Summit 2008].&lt;/ref&gt; Ova gospodarska aktivnost godišnje doprinosi s 1,3 milijarde dolara lokalnoj ekonomiji.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/keyfacts/default.aspx / |title=Key Facts |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=16. svibnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060516012851/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/keyfacts/default.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Samo kroz luku Halifax godišnje prođe 200.000 putnaka na brodovima za kružna putovanja.&lt;ref name=&quot;gov-ns1&quot;&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.gov.ns.ca/econ/exportstrategy/docs/Export_Development_Strategy-NS.pdf |title=Going Global, Staying Local: A Partnership Strategy for Export Development |publisher=Government of Nova Scotia}}&lt;/ref&gt; Sektor [[IT|informacijske tehnologije]] vrlo brzo se razvija u Novoj Škotskoj, te se sastoji od preko 500 poduzeća s oko 15.000 zaposlenih.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/ict.aspx / |title=Information and Communications Technology |author=Trade Team Nova Scotia |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=6. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706190937/http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/ict.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U području osiguranje|osiguranja djeluje preko 360 poduzeća, a predviđeni rast zapošljavanja u ovom području je 25% u sljedeće tri godine.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.insureconomy.ca/img/INSURECONOMY_Summary_Report.pdf / |title=Nova Scotia's Insurance Industry |author=Insureconomy |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110706182926/http://www.insureconomy.ca/img/INSURECONOMY_Summary_Report.pdf |archivedate=6. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Prosječan prihod novoškotskog domaćinstva je 47.100 dolara, pto je blizu nacionalnom prosjeku. U Halifaxu je prosječan prihod obitelji 58.262 dolara, što je iznad nacionalnog prosjeka. Ova činjenica, te niske cijene nekretnina u pokrajini su razlog zašto je Nova Škotska ekonomski isplativa za život.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/nsadvantage/qualityoflife.aspx / |title=Quality of Life |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100703121929/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/nsadvantage/qualityoflife.aspx |archivedate=3. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt; U usporedbi s međunarodnim poslovnim centrima diljem svijeta, Halifax se nalazi među prvih pet ekonomski isplativih mjesta za posao.&lt;ref name = Migration/&gt; U Novoj Škotskoj postoji veliki broj programa poticanja malih poduzeća, kao što su porezne olakšice i krediti.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.canadabusiness.ca/eng/guide/1138 |title=Tax Refunds and Credits |author=Canada Business |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=1. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401065944/http://www.canadabusiness.ca/eng/guide/1138 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pokrajina vodi politiku privlačenja velikih poduzeća u Novu Škotsku kako bi povećala broj radnih mjesta i ubrzala gospodarski rast. Velika poduzeća kao Research in Motion (RIM) i Lockheed Martin otvorili su svoje podružnice u ovoj pokrajini.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/default.aspx / |title=Locate Your Business in Nova Scotia |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100801105655/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/default.aspx |archivedate=1. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;

Iako je u usporedbi s ostalim kanadskim pokrajinama Nova Škotska prilično mala, ova pokrajina je veliki izvoznik određenih proizvoda. Tako je Nova Škotska najveći svjetski izvoznik [[božićno drvce|božićnih drvca]], [[jastog]]a, [[gips]]a i šumskog voća.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.twrsoft.com/trivia/hist04.htm |title=The Nova Scotian Economy |author=Tower Software |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531053941/http://www.twrsoft.com/trivia/hist04.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izvozna vrijednost [[ribe]] prelazi milijardu dolara, a riblje proizvode iz ove pokrajine uvozi oko 90 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/fisheriesaquaculture.aspx / |title=Fisheries &amp; Aquaculture |author=Trade Team Nova Scotia |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=6. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090606001941/http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/fisheriesaquaculture.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
[[Image:Saint Marys HFX.jpg|thumb|Glavni ulaz u Sveučilište Saint Mary's]]
U Novoj Škotskoj postoji više od 450 javnih škola za djecu. Javni sustav prosvjete pruža obrazovanje do dvanaestog razreda. U pokrajini također postoje i privatne škole. Javnim sustavom obrazovanja upravlja sedam regionalnih školskih odbora odgovornih za obrazovanje na engleskom i francuskom jeziku, te Akadijsko pokrajinsko školsko vijeće (''Conseil Scolaire Acadien Provincial'') odgovorno za obrazovanje učenika na francuskom jeziku.

Sustav obrazovanja Nova Scotia Community College ima 13 kampusa diljem pokrajina. Ovi koledži uspostavljeni su 1988. okupljanjem pokrajinskih škola. U Novoj Škotskoj postoji 11 sveučilišta: Dalhousie University, University of King's College, Saint Mary's University (Halifax), Mount Saint Vincent University, NSCAD University, Acadia University, Saint Francis Xavier University, Nova Scotia Agricultural College, Cape Breton University, Atlantic School of Theology i frankofonsko Université Sainte-Anne.

== Kultura ==
[[File:Louisbourg20.jpg|thumb|Predstava za turiste u Louisbourgu]]
Unatoč malom broju stanovnika, novoškotska glazba i kultura pod utjecajem su raznih kulturnih skupina koji žive na ovom području. Ovo područje isprva su nastanjivali [[Micmac Indijanci]], a prvi europski doseljenici bili su [[Francuzi]]. Nakon njih dolaze [[Englezi]], [[Irci]], [[Škoti]] i [[Afrika]]nci, kao i razni doseljenici iz drugih kolonija. Utjecaj doseljenih škotskih gorštaka danas čini važan faktor u definiranju kulturnog života pokrajine, te danas još uvijek oko 500 do 2000 građana pokrajine tečno govori [[škotski gaelski jezik]].

Kultura ove pokrajine postupno se razvijala dolaskom svakih od ovih skupina. Danas se za novoškotsku kulturu može reći da je mješavina raznih drugih kultura. Vlada Nove Škotske danas ohrabruje indijanski, francuski, gaelski i afričko-novoškotski kulturni razvoj. Pokrajina nastoji privući nove imigrante, iako su joj uspjesi dosad bili ograničeni.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www.novascotiaimmigration.com/ |title=Nova Scotia |author=Nova Scotia Office of Immigration |yar=2007}}&lt;/ref&gt; U glavnim pokrajinskim središtima kao Halifax i Sydney živi veliki broj doseljenika iz arapskih i istočnoeuropskih zemalja. Gradska vlast Halifaxa svake godine organizira multikulturalni festival.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www.multifest.ca/ |title=Nova Scotia Multicultural Festival |year=2007 |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=9. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110509214101/http://www.multifest.ca/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Grad Halifax je u novije vrijeme postao središte kulturnog zbivalja u Atlantičkoj Kanadi. U gradu se nalaze razne kulturne institucije kao Nova Scotia College of Art and Design University i Symphony Nova Scotia, koji je jedini potpuni orkestar u tom dijelu Kanade. Pokrajina je poznata i po filmu, izdavaštvu i drugim oblicima umjetnosti.

=== Glazba ===

Iako popularna glazba danas prevladava, pokrajina je i dalje najpoznatija po folklornoj i tradicionalnoj glazbi. Folklorna glazba Nove Škotske ima izražen škotski utjecaj, te su neki tradicionalni oblici glazbe ovdje očuvaniji nego u samoj Škotskoj. Ovo je posebno slučaj na otoku Cape Breton koji je međunarodno središte keltske glazbe. U kopnenom dijelu pokrajine, posebno u selima okruga Guysborough, obično se može čuti glazba s irskim utjecajem jer u ovom dijelu pokrajine dominira irska kultura.

== Izvori ==

=== Izvori ===
{{izvori|30em}}

=== Bibliografija ===

* {{eng oznaka}}Choyce, Lesley.  ''Nova Scotia: Shaped by the Sea. A Living History.'' Toronto: Penguin Books Canada, 1996. 305 str.
* {{eng oznaka}}Donovan, Kenneth, ed.  ''Cape Breton at 200: Historical Essays in Honour of the Island's Bicentennial, 1785-1985.'' Sydney, N.S.: U. Coll. of Cape Breton Pr., 1985. 261 str.
* {{eng oznaka}}Girard, Philip; Phillips, Jim; and Cahill, Barry, ed.  ''The Supreme Court of Nova Scotia, 1754-2004: From Imperial Bastion to Provincial Oracle'' U. of Toronto Press 2004.
*  {{eng oznaka}}Beck, J. Murray.  ''Politics of Nova Scotia. vol 2:  1896-1988.'' Tantallon, N.S.: Four East 1985 438 str.
*  {{eng oznaka}}Bickerton, James P.  ''Nova Scotia, Ottawa and the Politics of Regional Development.'' U. of Toronto Press 1990. 412 str.
* {{eng oznaka}}Byers, Mary and McBurney, Margaret.  ''Atlantic Hearth: Early Homes and Families of Nova Scotia.'' U. of Toronto Press, 1994. 364 str.
* {{eng oznaka}}Campey, Lucille H.  ''After the Hector: The Scottish Pioneers of Nova Scotia and Cape Breton'' Toronto: Natural Heritage Books, 2004. 376 str.
* {{eng oznaka}}Pryke, Kenneth G. ''Nova Scotia and Confederation, 1864-74'' (1979) ({{ISBN|0-8020-5389-0}})
* {{fra oznaka}}Lanctôt, Léopold.  ''L'Acadie des Origines, 1603-1771'' Montréal: Fleuve, 1988. str.
* {{fra oznaka}}LeBlanc, Ronnie-Gilles (2005). Du Grand Dérangement à la Déportation: Nouvelles Perspectives Historiques, Moncton: Université de Moncton, 465 str.

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Nova Scotia}}

*{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}[http://www.gov.ns.ca/ Vlada Nove Škotske]
*{{eng oznaka}}[http://www.novascotialife.com/ Nova Scotia - ''Come To life'' (Glavni novoškotski portal)]
*{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}[http://novascotia.com/ Turizam Nove Škotske]

{{Pokrajine i teritoriji Kanade}}
[[Kategorija:Nova Škotska| ]]</text>
      <sha1>pmfxab3p4o6kyhcnkjg15r339go2rtm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269462</id>
    <revision>
      <id>7624272</id>
      <parentid>7457811</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21050" sha1="62yb0h8ok14utepbx4jq10ipi0fg3bf" xml:space="preserve">'''Oblasni izbori 1927.''' su bili [[izbori]] za oblasne skupštine u 33 [[oblasti u Kraljevini SHS|oblasti]] [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Održani su paralelno u svim oblastima [[23. siječnja]] [[1927.]] Bili su to prvi i posljednji oblasni izbori u Kraljevini SHS.

Broj zastupnika u oblasnoj skupštini je ovisio o broju stanovnika pojedine oblasti. Na svakih 10.000 stanovnika se birao jedan zastupnik u oblasnoj skupštini.

== Zakonska podloga za održavanje izbora ==
[[Vidovdanski ustav]] je podijelio Kraljevinu SHS na oblasti (najveće upravno-teritorijalne jedinice), ali nije odredio njihov broj već je ograničio broj stanovnika oblasti. Broj stanovnika je ograničio tako što je odredio da niti jedna oblast ne može imati više od 800.000 stanovnika. 

[[22. travnja]] [[1922.]] donesena je ''Uredba o podjeli zemlje na oblasti'' (kojom je Kraljevina SHS podijeljena na 33 oblasti), ''Zakon o općoj upravi'' (kojim je uspostavljena i uređena oblasna, [[kotar]]ska i [[općina|općinska]] uprava) te ''Zakon o oblasnoj i sreskoj (kotarskoj) samoupravi'' (kojim je uvedena oblasna i kotarska [[lokalna samouprava|samouprava]]).

== Oblasna uprava i samouprava ==
Na čelu oblasti stajao je '''[[veliki župan]]''' koji je bio organ središnje [[država|državne]] uprave, a bio je nezavisan od svakog lokalnog utjecaja. Postavljao ga je [[kralj]] ukazom na prijedlog [[ministar|ministra]] unutarnjih poslova uz suglasnost [[Predsjednik vlade|predsjednika vlade]]. Veliki župan je preko državnih organa upravljao poslovima državne uprave u svojoj oblasti. Prema [[Ustav]]u mogao je zadržati od izvršenja svaku odluku samoupravnih organa koja nije bila zasnovana na Ustavu, [[zakon]]u ili oblasnim uredbama.

Organi oblasne samouprave bili su: '''oblasna skupština''' (kao lokalna [[zakonodavna vlast]]) te '''oblasni odbor''' od 5 do 8 članova (kao [[izvršna vlast|izvršni organ]] oblasne skupštine). U nadležnosti oblasne samouprave bile su: oblasne [[financije]], javni radovi, narodno [[zdravlje]], socijalna politika, prosvjeta te briga o unapređenju oblasnih [[gospodarstvo|privrednih]] interesa. Oblasti su imale i svoj godišnji [[budžet]], koji je odobravao ministar financija.

== Pripreme za održavanje izbora ==
Nova upravna organizacija države je trebala zaživjeti u roku od 3 [[mjesec (period)|mjeseca]] od donošenja propisa i u tom roku su trebali biti održani oblasni izbori, no zbog otpora [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] protiv „parcelacije [[Hrvatska|Hrvatske]]“ kao i zbog bojazni čelnika [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]] od jačanja [[federacija|federalističkih]] snaga putem oblasti, oblasna samouprava je zaživjela tek početkom [[1927.]] 

Koalicijska radikalsko-[[Stjepan Radić|radićevska]] vlada je iznenada donijela odluku [[18. studenoga]] [[1926.]] o raspisivanju oblasnih izbora za [[23. siječnja]] [[1927.]] što je bilo iznenađenje i za sam HSS (koji je to nazvao „prepadom s oblasnim izborima“). Naime, HSS-ovi ministri su se dogovarali s radikalima da se „promijeni izborni red za oblasne skupštine“ i naglasili „da bi bilo mnogo bolje prihvatiti općinske izbore u cijeloj državi“, no u odsutnosti nekoliko HSS-ovih ministara [[vlada]] je iskoristila priliku i donijela odluku o raspisivanju izbora. Tim izborima je nakon 5 godina konačno zaživjela dugo odgađana oblasna samouprava.

== Rezultati izbora po oblastima ==
[[Datoteka:Oblasni_izbori_1927.jpg|mini|480px|center|Rezultati izbora po oblastima: žuto [[Slovenska ljudska stranka|SLJS]], tamno zeleno [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], svijetlo plavo [[Samostalna demokratska stranka|SDS]]+[[Narodna radikalna stranka|NRS]], svijetlo zeleno [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]]+HSS+[[Zemljoradnička stranka|ZS]]+[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]], tamno plavo NRS]]

=== [[Zagrebačka oblast]] === 
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Iz Zagreba
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |70
|align=&quot;center&quot; |4
|align=&quot;center&quot; |87,5%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |3,75%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska federalistička seljačka stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |3,75%
|-
|align=left colspan=2|Nezavisna radnička partija ([[KPJ|komunisti]])
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |2,5%
|-
|align=left colspan=2|[[Stranka prava|Hrvatska stranka prava]] 
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1,25%
|-
|align=left colspan=2|Ostali - nestranački
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,25%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref&gt;[[Paulina Radonić Vranjković|Radonić Vranjković,Paulina]]. [https://hrcak.srce.hr/clanak/75581.pdf ''Gradski i parlamentarni izbori u Zagrebu 1927. godine''], ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest|Radovi - Zavod za hrvatsku povijest]]'', sv. 40, 2008., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''80'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''11'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Osječka oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Iz Osijeka
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |59
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |76,6%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |11
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |14,3%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska federalistička seljačka stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |3,9%
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |2,6%
|-
|align=left colspan=2|[[Stranka prava|Hrvatska stranka prava]] 
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,3%
|-
|align=left colspan=2|Disidenti Samostalne demokratske stranke
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,3%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref&gt;[[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]]. [https://hrcak.srce.hr/clanak/12214.pdf ''Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918. – 1941.)''], ''Scrinia slavonica'', 5, 2005., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''77'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''5'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Srijemska oblast]] ===
U Srijemskoj oblasti pobjedu je odnijela [[Narodna radikalna stranka]], dok je [[Hrvatska seljačka stranka]] u oblasnoj skupštini bila u oporbi sa slabijim izbornim rezultatom od očekivanog.&lt;ref&gt;[[Bosiljka Janjatović|Janjatović, Bosiljka]]. [https://hrcak.srce.hr/clanak/77045.pdf ''Stjepan Radić – progoni, suđenja i ubojstvo 1919.–1928. godine''], ''Radovi - Zavod za hrvatsku povijest'', sv. 29, 1996., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |20
|align=&quot;center&quot; |50,0%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |12
|align=&quot;center&quot; |30,0%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |6
|align=&quot;center&quot; |15,0%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska federalistička seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |2,5%
|-
|align=left colspan=2|[[Zemljoradnička stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |2,5%
|-

|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''40'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Primorsko-krajiška oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|Koalicija SDS-NRS
|align=&quot;center&quot; |32
|align=&quot;center&quot; |52,5%
|-
|align=left colspan=2|* [[Samostalna demokratska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |*30
|align=&quot;center&quot; |*49,2%
|-
|align=left colspan=2|* [[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |*2
|align=&quot;center&quot; |*3,3%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |28
|align=&quot;center&quot; |45,9%
|-
|align=left colspan=2|[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1,6%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref&gt;[[Mira Kolar-Dimitrijević|Kolar, Mira]]. [http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_503.pdf ''Lika u vrijeme dominacije Seljačko-demokratske koalicije u skupštini Primorsko-krajiške oblasti 1927. i 1928. godine''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=543669 u: ''Identitet Like: korijeni i razvitak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902012642/https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=543669 |date=2. rujna 2017. }} / [[Željko Holjevac|Holjevac, Željko]] (ur.). - Gospić : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2009., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''61'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Splitska oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Iz Splita
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |26
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |53,1%
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |7
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |14,3%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |6
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |12,3%
|-
|align=left colspan=2|Disidenti Hrvatske seljačke stranke
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |6,1%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska pučka stranka (1919.)|Hrvatska pučka stranka]]&lt;ref&gt;[[Zlatko Matijević|Matijević, Zlatko]]. [https://hrcak.srce.hr/clanak/18809.pdf ''Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919. – 1929.)''], ''Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42, 2000., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; 
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |6,1%
|-
|align=left colspan=2|[[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničko]]-[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokratska]] koalicija
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |4,1%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska federalistička seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |2,0%
|-
|align=left colspan=2|Hrvatski seljački-radnički blok
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |2,0%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref name=&quot;Dalmacija&quot;&gt;[[Tonći Šitin|Šitin, Tonći]]. [https://hrcak.srce.hr/clanak/18807.pdf ''Stjepan Radić i Dalmacija (1918. – 1928.)''], ''Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42, 2000., pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''49'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''3'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Dubrovačka oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |10
|align=&quot;center&quot; |83,4%
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |8,3%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |8,3%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref name=&quot;Dalmacija&quot;/&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''12'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Ljubljanska oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Iz Ljubljane
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Slovenska ljudska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |42
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |80,8%
|-
|align=left colspan=2|[[Slovenska kmetska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |4
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |7,7%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |5,8%
|-
|align=left colspan=2|[[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničko]]-[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokratska]] koalicija
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,9%
|-
|align=left colspan=2|KNEM
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,9%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |-
|align=&quot;center&quot; |1,9%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref name=&quot;Slovenija&quot;&gt;{{slv oznaka}} [http://www.student-info.net/sis-mapa/skupina_doc/ff/knjiznica_datoteke/561537_volitve_v_yu_med_vojnama___dr._stiplovsek.doc Izbori u Jugoslaviji između rata]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''52'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''5'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Mariborska oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Slovenska ljudska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |42
|align=&quot;center&quot; |65,6%
|-
|align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |10
|align=&quot;center&quot; |15,6%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |6
|align=&quot;center&quot; |9,4%
|-
|align=left colspan=2|[[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničko]]-[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokratska]] koalicija
|align=&quot;center&quot; |3
|align=&quot;center&quot; |4,7%
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |2
|align=&quot;center&quot; |3,1%
|-
|align=left colspan=2|[[Slovenska kmetska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |1,6%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref name=&quot;Slovenija&quot;/&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''64'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Zetska oblast (Kraljevina SHS)|Cetinjska (Zetska) oblast]] ===
U Cetinjskoj oblasti pobijedila je [[Narodna radikalna stranka]], dok su [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]], [[Crnogorska stranka|Crnogorska federalistička stranka]] i [[Zemljoradnička stranka]] bile oporba u oblasnoj skupštini. U oblasnom odboru od 5 članova radikali su imali 3 člana, a demokrati i federalisti po jednog.&lt;ref&gt;{{cg oznaka}} [[Šerbo Rastoder|Rastoder, Šerbo]]. [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/politicke_stranke_i_zivotna_pitanja_cg_1918_1929.htm ''Političke stranke i životna pitanja Crne Gore 1918.–1929.''], ''Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kultute'', pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

=== Zajednički izborni rezultati za Bosnu i Hercegovinu ===
[[Bosna i Hercegovina]] je bila podijeljena na 6 oblasti koje su se poklapale s njenim granicama prije podjele države na oblasti. Te oblasti su: Bihaćka, Banjalučka, Tuzlanska, Travnička, Sarajevska te Mostarska oblast. 

Zbog neujednačenih izbornih rezultata [[17. veljače]] [[1927.]] je sklopljen ''Sporazum o zajedničkom radu oblasnih skupština i odbora'' između [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]]-a, [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, [[Zemljoradnička stranka|ZS]]-a i [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]]-a čime si je Koalicija osigurala većinu u svih 6 bosanskohercegovačkih oblasnih skupština te prevlast u oblasnim odborima, dok je taj isti sporazum [[Narodna radikalna stranka|radikale]] doveo u neočekivani položaj oporbe.

{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštinama
|-
|align=left colspan=2|Koalicija JMO-HSS-ZS-DS
|align=&quot;center&quot; |131
|align=&quot;center&quot; |69,0%
|-
|align=left colspan=2|* [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] 
|align=&quot;center&quot; |*52
|align=&quot;center&quot; |*27,4%
|-
|align=left colspan=2|* [[Hrvatska seljačka stranka]]
|align=&quot;center&quot; |*36
|align=&quot;center&quot; |*19,0%
|-
|align=left colspan=2|* [[Zemljoradnička stranka]]
|align=&quot;center&quot; |*28
|align=&quot;center&quot; |*14,7%
|-
|align=left colspan=2|* Demokratska zajednica ([[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]] + [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]]) 
|align=&quot;center&quot; |*15
|align=&quot;center&quot; |*7,9%
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |47
|align=&quot;center&quot; |24,7%
|-
|align=left colspan=2|[[Samostalna demokratska stranka]]
|align=&quot;center&quot; |10
|align=&quot;center&quot; |5,3%
|-
|align=left colspan=2|Nezavisni radikali
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |0,5%
|-
|align=left colspan=2|Udružena opozicija
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |0,5%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref&gt;{{bos oznaka}} [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/revizija.pdf Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''190'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

=== [[Bačka oblast]] ===
U Bačkoj (Novosadskoj) oblasti je pobijedila [[Narodna radikalna stranka]], dok su [[Hrvatska seljačka stranka]] s osvojena 3 mandata i [[Vojvođanska pučka stranka]] s 1 osvojenim mandatom bile u oporbi.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A12002/Subotica,-hrvatska-Atena/ ''Subotica, hrvatska Atena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193625/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A12002/Subotica,-hrvatska-Atena/ |date=4. ožujka 2016. }}, ''[[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]]'', Rubrika: Feljton, broj: 73, Hrvati u Bačkoj ( 3.), pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

=== [[Užička oblast]] ===
{| 
|-
!colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=left|Stranke i koalicije
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Ukupno zastupnika
!style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot; align=center|Udjel u skupštini
|-
|align=left colspan=2|[[Narodna radikalna stranka]]
|align=&quot;center&quot; |15
|align=&quot;center&quot; |71,4%
|-
|align=left colspan=2|[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 
|align=&quot;center&quot; |5
|align=&quot;center&quot; |23,8%
|-
|align=left colspan=2|[[Zemljoradnička stranka]]
|align=&quot;center&quot; |1
|align=&quot;center&quot; |4,8%
|-
|align=left colspan=2 style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''Ukupno'''&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [[Branislav Gligorijević|Gligorijević, Branislav]]. [http://www.graduzice.org/userfiles/files/uzicesredisteoblastiod1918do1941.pdf ''Užice – središte oblasti (1918. – 1941.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110812095428/http://www.graduzice.org/userfiles/files/uzicesredisteoblastiod1918do1941.pdf |date=12. kolovoza 2011. }}, graduzice.org, pristupljeno 31. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''21'''
|width=&quot;75&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#E9E9E9&quot;|'''100,0%'''
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Izbori u Kraljevini Jugoslaviji]]

{{Izbori u Kraljevini Jugoslaviji}}</text>
      <sha1>62yb0h8ok14utepbx4jq10ipi0fg3bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monte Sant'Angelo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>270889</id>
    <revision>
      <id>7623907</id>
      <parentid>7598776</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7988" sha1="j603qzeu3x73h2xye9ty1ak4xulatlr" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Monte Sant'Angelo
|izvorno ime= 
|regija= Apulija
|pokrajina = Foggia
|slika grba =
|karta =Map_of_comune_of_Monte_Sant%27Angelo_(province_of_Foggia,_region_Apulia,_Italy).svg
|kratica regije= PG
|kratica pokrajine = FG 
|širina-stupnjevi = 41
|širina-minute= 42
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 15
|dužina-minute= 58
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 
|mappaY = 
|poštanski broj = 71037 
|pozivni broj = 0884
|istat = 
|zaštitnik = [[Sveti Mihovil|Sveti Mihael Arkanđel]]
|stranica= [http://www.comune.monte-sant-angelo.fg.it/ comune.monte-sant-angelo.fg.it]
}}
'''Monte Sant'Angelo''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Pokrajina Foggia|pokrajini Foggia]] u [[Apulija|Apuliji]] u jugoistočnoj [[Italija|Italiji]] oko 15&amp;nbsp;km sjeverno od [[Manfredonia|Manfredonije]] na južnim padinama [[Gargano|Monte Gargana]].

Monte Sant'Angelo je [[2011.]] god., zbog Svetišta sv. Mihovila, zajedno s još 7 lokacija ([[Langobardska središta u Italiji]]) uvršten na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1318 |title=Longobards in Italy. Places of the Power (568-774 A.D.) |accessdate=2013-07-04 |language=engleski |publisher=UNESCO}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Montesantangelo02.jpg|mini|lijevo|Monte Sant'Angelo]]
Špilja u kojoj se nalazi Svetište [[Sveti Mihovil|svetog Mihovila Arkanđela]], gdje se sveti Mihovil ukazao godina [[490.]], [[492.]] i [[493.]], mjesto je mnogih poznatih [[Hodočašće|hodočašća]], koja su krenula od [[Mont-Saint-Michel]]-a u [[Normandija|Normandiji]].

Prvi povijesni spomen datira iz [[979.]] godine. Monte Sant'Angelo se spominje tek u jedanaestom stoljeću kao grad. Između [[1081.]] i [[1103.]] godine Monte Sant'Angelo je bio glavni grad [[Normani|normanske]] vlasti u Italiji. Tu je bila rezidencija Rainulfa I. Aversea i Roberta Guiscarda, koji je sagradio normansku kulu i utvrdu. [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II.]] ju je obnovio kako bi ga koristila njegova ljubavnica Bianca Lancia, kasnije su bili korišteni uglavnom kao zatvor.
[[Datoteka:Santuario san michele arcangelo.jpg|mini|lijevo|Svetište sv. Mihovila]]
Suci Monte Sant'Angela su bili vrhovni suci carske dvorske komore, ''imperialis curie in iustitiariatu iudex'', koji su nosili titulu ''iusticiarius''.
Justiciari Monte Sant'Angela su bili, koliko je danas poznato:

* oko 1168. Benesmiro de [[Siponto]], koji je bio poslan u [[Šibenik]]
* 1220. Jacobus de Sancto Severino, Mattheus Gentilis i jedan drugi Benesmiro de Siponto
* 1221. Benesmiro de Siponto i Thomaso de Aquino, valjda rođak [[Sveti Toma Akvinski|svetog Tome Akvinskog]]
* 1222. Gualterius
* 1229. Paulos Logothetos
* 1233. – 1240. Riccardus de Montefuscolo
* 1240. – 1244. Rogerius de Parisio
* 1250. Gervasius de Matina i Riccardus de Rocca
* 1258. Manfred, sin rimsko-njemačkog cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]]
* 1285. Marija, kći [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V.]]
* 1292. Karlo II., kralj [[Napulj]]a
* 1292. Clementia, kći Karla II. kralja Napulja
* 1303. [[Karlo I. Robert]], hrvatsko-ugarski kralj
* 1351. – 1364. [[Ludovik I. Anžuvinac]], hrvatsko-ugarski kralj

Kasnije, 1464. – 1485., utvrda je bila rezidencija albanskog prognanika [[Skenderbeg]]a.

U 17. stoljeću grad je postao dio Kraljevine Napulja, kojoj je pripadao do ujedinjenja Italije u 19. stoljeću.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|15444
|1871.|15000
|1881.|16534
|1901.|19044
|1911.|20147
|1921.|20251
|1931.|20805
|1936.|21413
|1951.|22578
|1961.|21601
|1971.|18388
|1981.|17011
|1991.|15082
|2001.|13917
|2011.|13098
|2021.|11508
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]]
|slika = Sanctuaire_San_Michele_de_Monte_Sant%27Angelo.JPG
|godina = [[2011.]] &lt;small&gt;(35. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1318
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = Italija
|karta-oznaka = Monte Sant&amp;#39;Angelo
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
Najveća znamenitost grada je ''Svetište [[arkanđeo|arkanđela]] [[Sveti Mihovil|Mihovila]]'' (''Santuario di San Michele Arcangelo'') sa svojim [[romanika|romaničko]] - [[gotika|gotičkim]] [[zvonik]]om iz [[1274.]] – [[1281.]], i [[portal]]om isklesanim [[1305.]] Svetište sv. Mihovila je bilo nacionalno langobardsko svetište nakon osvajanja [[Gargano|Gargana]] (7. st.) čiji su pkrovitelji bili langobardski vladari i vojvode Beneventa.
Sama [[crkva]] je [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]] [[bazilika]] pokrivena rebrastim svodom, u njoj je [[romanika|romanički]] [[Ambon (liturgija)|ambon]] iz [[1041.]] koji se pripisuju ''Acceptusu'', i [[biskup]]ski [[oltar]] iz [[11. stoljeće|11.]] / [[12. stoljeće|12. stoljeća]].

Pored tog atrakcija je i [[Langobardi|langobardska]] [[grobnica]] kralja [[Rothari]]ja,  [[baptisterij]] iz [[11. stoljeće|11.]] ili [[12. stoljeće]]. i [[crkva]] ''Santa Maria Maggiore'' iz [[1198.]], s bogatim isklesanim [[portal]]om i [[bizant]]skim [[freska]]ma iz [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]].

Veličanstvene su i ruševine [[Normani|normanskog]] [[fortifikacija|zamka]], dograđenog za [[Kraljevina Aragon|Aragonaca]] između [[1491.]] – [[1493.]] godine.

== Gospodarstvo ==
I danas se [[Gospodarstvo|ekonomija]] grada temelji većinom na [[Ovčarstvo|ovčarstvu]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]. Značajni je i [[Hodočasnik|hodočasnički]] [[turizam]] zbog ''Svetišta arkanđela Mihovila''.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat}}
* Giovanni Tancredi, ''Vocabolarietto dialettale garganico'', Ischitella, Agricola, 1910 (poi Lucera, Pesce, 1913 e ibidem 1915). 
* Giovanni Tancredi, ''Folclore garganico'', Manfredonia, Armillotta e Marino, 1938.
* Antonio Ciuffreda, ''Uomini e fatti della Montagna dell'Angelo'', edito dal Centro Studi Garganici, Foggia, Cartotecniche Meridionali, 1989.
* Francesco Granatiero, ''Dizionario del dialetto di Mattinata - Monte Sant'Angelo'', edito dal Centro Studi Garganici con il patrocinio del Comune di Monte Sant'Angelo, Foggia, Studio Stampa, 1993.
* Biblioteca Provinciale di Foggia, Monumenta edita ac illustrata 703. – 1130.
* Archivio di Stato di Napoli
* Magyar Országos Levéltár
* Studien zur Beamtenschaft Kaiser Friedrichs II. im Königreich Sizilien (1220-1250), Chrisitan Friedl, {{ISBN|978-3-7001-3529-6}}

{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Apuliji]]
[[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]]</text>
      <sha1>j603qzeu3x73h2xye9ty1ak4xulatlr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mine (Taylor Swift)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273082</id>
    <revision>
      <id>7623829</id>
      <parentid>7606682</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:44:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 6 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11869" sha1="11u6io1j0grm3nqdkdyarz364bs6p4h" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Mine
|slika          = TaylorSwiftMine.jpg
|ime_glazbenika = [[Taylor Swift]]
|s_albuma       = [[Speak Now]]
|B-strana       = 
|format         = Digitalno preuzimanje, CD singl
|objavljeno     = 4. kolovoza 2010.&lt;br/ &gt;&lt;small&gt;(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]])&lt;/small&gt;
|snimanje       = 
|žanr           = [[Country pop]]
|trajanje       = 3:51
|izdavač        = [[Big Machine Records]]
|tekstopisac    = [[Taylor Swift]]
|skladatelj     = 
|producent      = [[Nathan Chapman]], Taylor Swift
|kronologija    = 
|singl_prije    = [[Half of My Heart]]
|singl0         = 2010.
|singl          = 2010.
|singl_poslije  = [[Back to December]]
|singl2         = 2010.
}}
&quot;'''Mine'''&quot; je pjesma američke country pjevačice [[Taylor Swift]]. Objavljena je 4. kolovoza 2010. godine kao najavni singl za njen treći studijski album ''[[Speak Now]]''. Pjesma je premijerno trebala biti predstavljena 16. kolovoza, no izdavačka kuća je potvrdila da se pjesma može od 4. kolovoza službeno skinuti na legalnim download servisima.

== O pjesmi ==
Pjesmu je napisala Swift, a producenti su Nathan Chapman i Swift. Swift je izjavila kako pjesme govori o njenom bježanju od ljubavi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cmt.com/news/country-music/1644093/taylor-swifts-new-album-speak-now-for-oct-25-release.jhtml |title=Taylor Swift's New Album, Speak Now, Set for Oct. 25 Release |access-date=3. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140924045035/http://www.cmt.com/news/country-music/1644093/taylor-swifts-new-album-speak-now-for-oct-25-release.jhtml |archive-date=24. rujna 2014. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh pjesme ==
Nakon dva dana od radio premijere, &quot;Mine&quot; se plasirala na 26. poziciji ljestvice [[Billboard]] [[Hot Country Songs]], te na 53. poziciji ljestvice [[Hot 100 Airplay (Radio Songs)|Hot 100 Airplay]]. Pjesma je u prvom tjednu prodana u 297 000 primjeraka, tom prodajom se plasirala na 3. poziciji ljestvice [[Billboard Hot 100]].&lt;ref name = &quot;minebill&quot;&gt;[http://www.billboard.com/news/taylor-swift-s-mine-starts-strong-at-radio-1004108028.story Taylor Swift's 'Mine' Starts Strong At Radio]&lt;/ref&gt; Pjesma je također debitirala na ljestvicama [[Canadian Hot 100]] i [[RIANZ Top 40 Singles Chart]] na 7. i 30. poziciji.

== Popis pjesama ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;Digitalno preuzimanje
# &quot;Mine&quot; - 3:51

;Digitalno preuzimanje (OVI)
# &quot;Mine&quot; (Pop Mix) - 3:49
{{col-2}}

;CD singl
# &quot;Mine&quot; (UK Mix) - 3:51
# &quot;Mine&quot; (US Mix) - 3:51
{{col-end}}

== Kritički osvrti ==
;KILT-FM
:To je muška/ženska pjesma, slična pjesmi &quot;[[Love Story]]&quot;, no ima realno mišljenje prema ljubavnoj vezi. Pokazuje kako je Swift izrasla u dvije godine nakon objavljivanja svog albuma ''[[Fearless]]'', ali još uvijek pokazuje sposobnost pričanja priče kroz pjesmu. U pjesmi je Swift djevojka koja je uvijek izbjegavala ljubav, ali sada se sama našla u ljubavnoj situaciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kilt.radio.com/2010/07/22/kilt-gets-sneak-peek-at-new-taylor-song/ |title=KILT Gets “Sneak Peek” at New Taylor Song! |archive-url=https://web.archive.org/web/20120303003933/http://kilt.radio.com/2010/07/22/kilt-gets-sneak-peek-at-new-taylor-song/ |archive-date=3. ožujka 2012. |access-date=8. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Videospot ==
Spot za pjesmu je snimljen u [[Portland, Maine]] početkom srpnja pod redateljskom palicom [[Roman White|Romana Whitea]]&lt;ref&gt;[http://wbztv.com/wireapnewsme/Country.star.Taylor.2.1795819.html Taylor Swift In Maine For Video Shoot]&lt;/ref&gt; i uključuje scenu u kojoj se udaje, a njenog zaručnika glumi [[Toby Hemingway]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/news/articles/1644288/20100723/swift__taylor.jhtml |title=Taylor Swift Dishes On 'Mine' Video Love Interest |access-date=2. kolovoza 2010. |archive-date=23. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100923220755/http://www.mtv.com/news/articles/1644288/20100723/swift__taylor.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 27. kolovoza 2010. godine spot je premijerno pokazan na [[CMT]]-u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cmt.com/shows/dyn/cmt_premieres_taylor_swift_mine/series_about_special.jhtml |title=Arhivirana kopija |access-date=24. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623125657/http://www.cmt.com/shows/dyn/cmt_premieres_taylor_swift_mine/series_about_special.jhtml |archive-date=23. lipnja 2013. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ljestvice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
===Ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!width=&quot;200&quot;|Ljestvice (2010.)
!Najviša &lt;br /&gt; pozicija
|-
|[[ARIA Singles Top 50|Australija]]&lt;ref name = &quot;top&quot;&gt;[http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Taylor+Swift&amp;titel=Mine&amp;cat=s Uspjeh singla na ljestvicama (1)] {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|9
|-
|Belgija ([[Ultratop 50|Flandrija]])&lt;ref name = &quot;top&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|48
|-
|Belgija ([[Ultratop 40|Valonija]])&lt;ref name = &quot;top&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|75
|-
|[[Eurochart Hot 100 Singles|Europa]]&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|83
|-
|[[Irish Singles Chart|Irska]]&lt;ref name = &quot;top2&quot;&gt;[http://acharts.us/song/56559 Uspjeh singla na ljestvicama (2)] {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|38
|-
|[[Canadian Hot 100|Kanada]]&lt;ref name = &quot;billboard&quot;&gt;[http://www.billboard.com/news/arcade-fire-and-taylor-swift-sweep-in-with-1004108555.story#/song/taylor-swift/mine/21066084 Uspjeh singla na ljestvicama (2)] {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|7
|-
|[[Mahasz Single Top 10 Lista|Mađarska]]&lt;ref&gt;[http://www.mahasz.hu/?menu=slagerlistak&amp;menu2=archivum&amp;lista=radios&amp;ev=2010&amp;het=41&amp;submit_=Keres%E9s Uspjeh singla na mađarskoj ljestvici]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|18
|-
|[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]]&lt;ref name = &quot;top&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|16
|-
|[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]]&lt;ref name = &quot;top&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|59
|-
|SAD ([[Billboard Hot 100]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|3
|-
|SAD ([[Hot 100 Airplay (Radio Songs)|Hot 100 Airplay]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|18
|-
|SAD ([[Hot Country Songs]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|15
|-
|SAD ([[Pop Songs]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|25
|-
|[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]]&lt;ref name = &quot;top&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|48
|-
|[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref name = &quot;top2&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|30
|-
|}
{{col-2}}

=== Certifikacije i prodaja ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!width=&quot;100&quot;|Država
!width=&quot;100&quot;|Certifikacija
!width=&quot;90&quot;|Prodaja
|-
|align=&quot;left&quot;|[[ARIA|Australija]]
|align=&quot;left&quot;|zlatna
|align=&quot;left&quot;|15.000&lt;ref&gt;[http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display_singles.asp?chart=1U50 ARIA 50 Singles Chart - ARIA]&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|[[RIAA|SAD]]
|align=&quot;center&quot;|&amp;mdash;
|align=&quot;left&quot;|1.109.000&lt;ref&gt;[http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/66598/week-ending-oct-3-2010-americas-most-popular-inmate/;_ylt=ApwMmCv_TGNmMKK2YFwCnLoPwiUv Week Ending Oct. 3, 2010: America's Most Popular Inmate]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|-
|}
{{col-end}}

== Povijest objavljivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Država
!Datum
!Format
|-
|SAD&lt;ref name=&quot;leak&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1645091/taylor-swifts-new-single-mine-shipped-to-country-radio-after-leak.jhtml |title=Taylor Swift's New Single, &quot;Mine,&quot; Shipped to Country Radio After Leak |access-date=6. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021211934/http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1645091/taylor-swifts-new-single-mine-shipped-to-country-radio-after-leak.jhtml |archive-date=21. listopada 2014. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|4. kolovoza 2010.
|rowspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;|Radio
|-
|Kanada&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/ca/album/mine/id385368817?i=385368874&amp;ign-mpt=uo%3D4 Taylor Swift - Mine - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (CA iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;11&quot; align=&quot;center&quot;|Digitalno preuzimanje
|-
|SAD&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/us/album/mine/id385990165?i=385990172&amp;ign-mpt=uo%3D4 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100824015936/http://itunes.apple.com/us/album/mine/id385990165?i=385990172&amp;ign-mpt=uo%3D4 |date=24. kolovoza 2010. }} (US iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Australija&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/au/album/mine/id386161207?i=386161209&amp;ign-mpt=uo%3D4 Taylor Swift - Mine - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (AUS iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;9&quot; align=&quot;center&quot;|6. kolovoza 2010.
|-
|Belgija&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/be/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112234134/https://itunes.apple.com/be/album/mine-single/id386161207 |date=12. studenoga 2012. }} (BE iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Danska&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/dk/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330024147/https://itunes.apple.com/dk/album/mine-single/id386161207 |date=30. ožujka 2016. }} (DK iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Finska&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/fi/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (FI iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Italija&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/it/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (IT iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Novi Zeland&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/nz/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320045318/https://itunes.apple.com/nz/album/mine-single/id386161207 |date=20. ožujka 2015. }} (NZ iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Španjolska&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/es/album/mine/id386161207?i=386161209&amp;ign-mpt=uo%3D4 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100921200400/http://itunes.apple.com/es/album/mine/id386161207?i=386161209&amp;ign-mpt=uo%3D4 |date=21. rujna 2010. }} (ES iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Švedska&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/se/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (SE iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|Švicarska&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/ch/album/mine-single/id386161207 Taylor Swift - Mine - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331155454/https://itunes.apple.com/ch/album/mine-single/id386161207 |date=31. ožujka 2016. }} (CH iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.radio1.gr/music/forthcoming_uk_singles.htm |title=New Releases U.K. - Forthcoming Singles |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=22. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222065316/http://radio1.gr/music/forthcoming_uk_singles.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/gb/album/mine-single/id390862316 aylor Swift - Mine - Single (UK iTunes)]&lt;/ref&gt;
|11. listopada 2010.
|CD singl
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|17. listopada 2010.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|Digitalno preuzimanje
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/de/album/mine-single/id386161207. Taylor Swift - Mine - Single (GER iTunes)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.amazon.de/Mine-2-Track-Taylor-Swift/dp/B00458T89M/ref=sr_1_2?ie=UTF8&amp;qid=1287928392&amp;sr=8-2 Taylor Swift - Mine (2-Track)] Amazon.de&lt;/ref&gt;
|-
|22. listopada 2010.
|CD singl
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

&lt;small&gt;napomena: Dio ovoga teksta je preuzet sa službenih stranica [http://otvoreni.hr/ Otvorenog Radija], uz dozvolu autora teskta. Za dozvolu vidi [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Otvoreni radio|ovdje]] (preuzeto - 7. kolovoza 2010.)&lt;/small&gt;

{{Pjesme Taylor Swift}}

[[Kategorija:Singlovi iz 2010.]]
[[Kategorija:Skladbe Taylor Swift]]</text>
      <sha1>11u6io1j0grm3nqdkdyarz364bs6p4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Not Like the Movies</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273285</id>
    <revision>
      <id>7624197</id>
      <parentid>7607126</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:46:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3552" sha1="2pzjxvm0rval0935b3w7xrg2q6ffksg" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Not Like the Movies
|slika          = Not Like the Movies.jpg
|ime_glazbenika = [[Katy Perry]]
|s_albuma       = [[Teenage Dream]]
|B-strana       = 
|format         = digitalni download
|objavljeno     = 3. kolovoza 2010.
|snimanje       = 2009. godine
|žanr           = [[piano balada]]
|trajanje       = 4:01
|izdavač        = [[Capitol Records]]
|tekstopisac    = [[Katy Perry]], [[Greg Wells]]
|skladatelj     = 
|producent      = [[Greg Wells]]
|kronologija    = 
|singl_prije    = 
|singl0         = 
|singl          = 
|singl_poslije  = 
|singl2         = 
|ostalo         = 
}}
&quot;'''Not Like the Movies'''&quot; je [[piano balada]] američke pjevačice [[Katy Perry]]. Objavljena je 3. kolovoza 2010. kao prvi od tri promotivna singla za njen treći studijski album ''[[Teenage Dream]]''. Pjesmu je uz Katy Perry napisao i Greg Wells, koji je ujedno producent pjesme.&lt;ref&gt;[http://top40.about.com/b/2010/08/03/katy-perry-releases-not-like-the-movies-in-series-of-singles-leading-up-to-teenage-dream-album.htm Katy Perry Releases &quot;Not Like the Movies&quot; In Series of Singles Leading Up to Teenage Dream Album] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100817034053/http://top40.about.com/b/2010/08/03/katy-perry-releases-not-like-the-movies-in-series-of-singles-leading-up-to-teenage-dream-album.htm |date=17. kolovoza 2010. }} {{eng icon}}&lt;/ref&gt; Singl je dospio do 53. pozicije u SAD-u te do 41. pozicije u Kanadi.

== Popis pjesama ==
;Digitalni download
# &quot;Not Like the Movies&quot; – 4:01

== Uspjeh na top listama ==
Singl je ubrzo nakon izlaska dospio u top 10 američkog [[iTunes Music Store]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i33.tinypic.com/6jk6d3.png |title=iTunes Music Store |access-date=5. kolovoza 2010. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105122006/http://i33.tinypic.com/6jk6d3.png |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Singl je u prvome tjednu prodaje u SAD-u dospio do 22. pozicije na američkoj top listi digitalnih downloada, [[Digital Songs]] te na 53. poziciji službene američke top liste [[Billboard Hot 100]]. Singl je istoga tjedna debitirao na 41. poziciji službene kanadske top liste singlova [[Canadian Hot 100]]. Singl je u drugome tjednu ispao iz top lista.

== Top liste ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!width=&quot;200&quot;|Top liste (2010.)
!Najviša &lt;br /&gt; pozicija
|-
|[[Canadian Hot 100|Kanada]]&lt;ref name = &quot;billboard&quot;&gt;[http://www.billboard.com/ Billboard.com] {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|41
|-
|SAD ([[Billboard Hot 100]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|53
|-
|SAD ([[Digital Songs]])&lt;ref name = &quot;billboard&quot; /&gt;
|align=&quot;center&quot;|22
|-
|}

== Povijest objavljivanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Država
!Datum
!Format
|-
|Kanada&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/us/album/not-like-the-movies-single/id384481648 Katy Perry - Not Like the Movies - Single] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815161111/http://itunes.apple.com/us/album/not-like-the-movies-single/id384481648 |date=15. kolovoza 2010. }} (US iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;10&quot;|3. kolovoza 2010.
|rowspan=&quot;10&quot;|digitalni download
|-
|SAD&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/ca/album/not-like-the-movies-single/id384481648 Katy Perry - Not Like the Movies - Single] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (CAN iTunes) {{eng icon}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=9ewTkrfaWtA Video s tekstom pjesme] na [[YouTube]]-u

{{Katy Perry}}

[[Kategorija: Singlovi iz 2010.]]
[[Kategorija: Skladbe Katy Perry]]</text>
      <sha1>2pzjxvm0rval0935b3w7xrg2q6ffksg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napoleonski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276138</id>
    <revision>
      <id>7624082</id>
      <parentid>7616439</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="418868" sha1="inxo6lsoekgbxaytcnbiantlxhbhw23" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|9. tjedan 2025.}}{{Infookvir oružani sukob
|naziv        = Napoleonski ratovi
|slika        = [[Datoteka:Napoleonic Wars.jpg|250px]]
|opis slike   = Slijeva nadesno, od vrha do dna: [[Bitka kod Austerlitza]], [[Pad Berlina (1806.)|Pad Berlina]], [[Bitka kod Friedlanda]], [[Bitka kod Sobrala]], [[Dos de Mayo ustanak|''Dos de Mayo'' ustanak]], [[Bitka kod Aspern-Esslinga]], [[Francuska okupacija Moskve]], [[Bitka kod Leipziga|''Bitka naroda'' kod Leipziga]], [[Bitka za Pariz (1814.)|Bitka za Pariz]], [[Bitka kod Waterlooa]].
|datum        = ''v. [[#Datum početka i nomenklatura|Datum početka i nomenklatura]]''
|mjesto       = [[Europa]], [[Atlantski ocean]], [[Kavkaz]], [[Francuska Gvajana]], [[Indijski ocean]], [[Sredozemno more]], [[Sjeverna Amerika]], [[Sjeverno more]], [[Río de la Plata]], [[Antili]], [[Južna Afrika]], [[Bliski istok]], [[Južna Amerika]], [[Tihi ocean]].
|ishod        = {{Plainlist|
* {{Nowrap|'''Pobjeda Protunapoleonske koalicije:'''}}
** [[Bečki kongres]],
** [[Pariški mir (1815.)|Pariški mir]],
** koalicijska okupacija [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]],
** progon [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Sainsbury |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=TwNmAAAAcAAJ&amp;pg=PA15&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Sketch of the Napoleon Museum, etc |year=1842 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Skica Napoleonovog muzeja, itd.}}&lt;/ref&gt;
** pad [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]],
** [[Burbonska restauracija]],
** pad moći [[Kraljevina Portugal|Kraljevine Portugala]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemsko kolonijalno carstvo|Nizozemske]],
** [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Danska-Norveška]] prestali postojati,
** [[Britansko Carstvo]] postalo dominantna svjetska supersila,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, &amp; Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
** uspostava [[Ujedinjeno Kraljevstvo Švedske i Norveške|Ujedinjenog Kraljevstva Švedske i Norveške]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Schäfer |first=Anton |url=https://books.google.hr/books?id=7B-ZUol5XjsC&amp;source=gbs_book_other_versions_r&amp;redir_esc=y |title=Zeittafel der Rechtsgeschichte: Von den Anfängen über Rom bis 1919, Mit Schwerpunkt Österreich und zeitgenössischen Bezügen |publisher=Edition Europa Verlag |year=2002 |isbn=3-950-06168-1 |edition=3. |location=[[Zürich]], [[Švicarska]] |language=njemački |trans-title=Vremenska crta pravne povijesti: Od početaka preko Rima do 1919. – S fokusom na Austriju i suvremene reference}}&lt;/ref&gt; te [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=De Grondwet van 1815 |trans-title=Ustav iz 1815. |url=https://www.parlement.com/id/vhnnmt7m42jk/de_grondwet_van_1815 |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.parlement.com |language=nl}}&lt;/ref&gt;
** uspon [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] kao velike sile,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;
** početak [[Ujedinjenje Italije|talijanskog]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Collier |first=Martin |url=https://books.google.hr/books/about/Italian_Unification_1820_71.html?id=YG9kZBJdKJwC&amp;redir_esc=y |title=Italian unification, 1820–71 |publisher=Heinemann Advanced History |year=2003 |isbn=0-435-32754-2 |edition=1. |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijansko ujedinjenje, 1820. – '71.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riall |first=Lucy |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203412343/italian-risorgimento-lucy-riall |title=The Italian Risorgimento: State, Society, and National Unification |publisher=Routledge |year=1994 |isbn=978-020-341234-3 |edition=1. |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijanski Risorgimento: Država, društvo i nacionalno ujedinjenje}}&lt;/ref&gt; i [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkog ujedinjenja]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books/about/The_Diary_of_a_Napoleonic_Foot_Soldier.html?id=IMNWPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |last2=Raeff |first2=Marc |publisher=Windrush Press |year=1996 |isbn=978-1-900-62405-3 |location=[[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka}}&lt;/ref&gt;
** proširen rast [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Liberalizam|liberalizma]] u [[Europa|Europi]],
** velik pad [[Stanovništvo|stanovništva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}&lt;/ref&gt;}}
|povod        = Agresija i ekspanzije [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] (isprva [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]) pod [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom I. Bonaparteom]].
|sukobljeni1  = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Britansko Carstvo]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1807.]], [[1812.]] – [[1815.]]}}{{efn|[[Rusko Carstvo]] postalo je saveznik Francuskog Carstva nakon [[Mir u Tilzitu|Tilzitskog mira]] (1807.). Savez se raspao 1810. godine, što je dovelo do [[Napoleonova invazija na Rusiju|francuske invazije]] (1812.). Tijekom tog vremena Rusko Carstvo vodilo je [[rat]] protiv [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]] (1808. – 1809.) i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (1806. – 1812.), i nominalno protiv [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] (1807. – 1812.).|name=Rusko Carstvo}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]{{efn|[[Sveto Rimsko Carstvo|Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti]] sudjelovalo je u Napoleonskim ratovima do [[1806.]] godine, kada je njegov posljednji car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] (koji je [[1804.]] postao [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] car Franjo I.) – kao rezultat vojnog poraza od francuske vojske pod zapovjedništvom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I. Bonapartea]] – naredio [[Ukinuće Svetoga Rimskog Carstva|ukidanje Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti]] s jasnom namjerom da spriječi Napoleona u prisvajanju titule i povijesne [[legitimnost]]i koji ona podrazumijeva.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo|Austrijsko&lt;br /&gt;Carstvo]]{{efn|[[1805.]], [[1809.]], [[1813.]] – [[1815.]]}}{{efn|Izraz ''„[[Austrijsko Carstvo]]”'' ušao je u upotrebu nakon što se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] okrunio za francuskog cara 1804. godine, čime je [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] kao odgovor uzeo titulu cara Austrije ([[Njemački jezik|njem.]] ''Kaiser von Österreich''). [[Sveto Rimsko Carstvo]] raspalo se [[1806.]], a Franjina primarna titula ostala je ''„car Austrije”''. Zbog toga se Austrijsko Carstvo često koristi umjesto Svetog Rimskog Carstva radi kratkoće kada se govori o Napoleonskim ratovima, iako ta dva entiteta nisu [[sinonim]]i. |name=Izraz „Austrijsko Carstvo”}}{{efn|Austrijsko Carstvo i [[Kraljevina Pruska]] nakratko su postale saveznice Francuskog Carstva i doprinijele francuskim snagama u [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonovoj invaziji na Rusko Carstvo]] (1812.).|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska|Kraljevina&lt;br /&gt;Pruska]]{{efn|[[1806.]], [[1807.]], [[1813.]] – [[1815.]]}}{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Portugal|Kraljevina&lt;br /&gt;Portugal]]{{efn|[[1800.]] – [[1807.]], [[1809.]] – [[1815.]]}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Burbonska Španjolska|Španjolska]]{{efn|[[1808.]] – [[1815.]]}}{{efn|Španjolska je bila saveznik Francuskog Carstva sve do tajne francuske invazije [[1808.]] godine, a otad se borila protiv Francuske u [[Španjolski rat za neovisnost|Poluotočnom ratu]].|name=Španjolska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Švedsko Carstvo|Švedsko&lt;br /&gt;Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1809.]], [[1812.]] – [[1815.]]}}{{efn|Nominalno je [[Švedsko Carstvo]] objavilo rat Britanskom Carstvu nakon poraza protiv Ruskog Carstva u [[Finski rat|Finskom ratu]] ([[1808.]] – [[1809.]]).}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Danska]]{{efn|1814.}}{{efn|name=Danska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|21x21px]] [[Kraljevina Ugarska|Kraljevina&lt;br /&gt;Ugarska]]{{efn|1809.}}{{efn|[[Kraljevina Ugarska]] sudjelovala je u ratu s posebnim mađarskim [[pukovnija]]ma&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Arnold |first=James R. |url=https://books.google.hr/books?id=63xTTaYTbrwC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon Conquers Austria: The 1809 Campaign for Vienna |date=1995-07-24 |publisher=Bloomsbury Academic ([[Bloomsbury Publishing]]) |isbn=978-0-275-94694-4 |series=Historical Guides to the World's [Povijesni vodiči kroz svijet] |pages=36 |language=en |trans-title=Napoleon osvaja Austriju: Pohod na Beč 1809.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Austrian Imperial-Royal Army (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805 – 1809 |trans-title=Austrijska carska i kraljevska vojska (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805. – 1809. |url=https://www.napoleon-series.org/military-info/organization/Austria/ArmyStudy/c_AustrianArmyHungary.html |url-status=live |access-date=2023-10-27 |website=www.napoleon-series.org |language=en}}&lt;/ref&gt; u sastavu carske i kraljevske vojske, a također i tradicionalnom vojskom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Fisher |first=Todd |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781841762982&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (2): The empires fight back 1808-1812 |date=2001-09-25 |publisher=Osprey Publishing; [[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-84176-298-2 |series=Essential Histories [Bitne povijesti] |volume=2 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (2): Carstva uzvraćaju udarac, 1808. – 1812. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930183548/https://books.google.com/books?id=fpNMC02Im0YC&amp;pg=PA7#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=2015-09-30}}&lt;/ref&gt; Ugarski sabor izglasao je ulazak u rat i pristao platiti jednu trećinu ratnih troškova.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|22x22px]] [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crna Gora]]{{efn|[[1806.]] – [[1807.]], [[1813.]] – [[1814.]]}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Papal States (1808-1870).svg|border|20x20px]] [[Papinska Država]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Sicilija|Kraljevina&lt;br /&gt;Sicilija]]{{efn|[[1806.]] – [[1815.]]}}{{efn|Kraljevina Sicilija ostala je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskim Kraljevstvom]] sve dok ono nije postalo francuska [[marionetska država]] nakon [[Bitka kod Campo Tenesa|Bitke kod Campo Tenesea]] (1806.).}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Nizozemska]]{{efn|1815.|name=1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of the Two Sicilies (1816).svg|border|25x25px]] [[Napuljsko Kraljevstvo]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Switzerland (Pantone).svg|border|20x20px]] [[Švicarska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Sardinija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Captain Galley of the Savoyard States (18th century).svg|border|25x25px]] [[Savojsko Vojvodstvo]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Toskana]]{{efn|name=1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|border|25x25px]] [[Francuski rojalisti]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Osmansko Carstvo|Osmansko&lt;br /&gt;Carstvo]]{{efn|[[1807.]] – [[1812.]]|name=1807. – 1812.}}{{efn|[[Osmansko Carstvo]] borilo se protiv Napoleona u [[Francuska kampanja u Egipat|Francuskoj kampanji na Egipat]] ([[1798.]] – [[1801.]]) u sklopu [[Rat Druge koalicije|Rata Druge koalicije]]. Tijekom [[Napoleonska era|napoleonske ere]] ([[1799.]] – [[1815.]]), Osmansko Carstvo sudjelovalo je u dva [[rat]]a: protiv Britanskog Carstva u [[Anglo-turski rat (1807. – 1809.)|Anglo-turskom ratu]] ([[1807.]] – [[1809.]]) i protiv Ruskog Carstva u [[Rusko-turski rat (1806. – 1812.)|Rusko-turskom ratu]] (1806. – 1812.).|name=Osmansko Carstvo}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg|border|25x25px]] [[Vojvodstvo Nassau|Vojvodstvo&lt;br /&gt;Nassau]]{{efn|name=1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarsko&lt;br /&gt;Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|Kadžarsko Carstvo borilo se protiv Ruskog Carstva od 1804. do 1813.; Rusi su bili u savezu s Napoleonom od 1807. do 1812. godine.|name=Kadžarsko Carstvo}}&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Liechtenstein (1719–1852).svg|border|25x25px]] [[Lihtenštajn]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]{{efn|[[1813.]] – [[1815.]]|name=1813. – 1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Hanover (1692).svg|border|25x25px]] [[Elektorat Hanover]]{{efn|Do [[1814.]]}}{{efn|Status [[Elektorat Hanover|Elektorata Hanovera]] povišen je 1814. u [[Kraljevina|kraljevstvo]].|name=Status Hanovera}}{{efn|[[Elektorat Hanover]] bio je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]].}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Hanover 1837-1866.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Hanover]]{{efn|Od [[1814.]]}}{{efn|name=Status Hanovera}}{{efn|[[Kraljevstvo Hanover]] bilo je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]].}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]{{efn|name=1813. – 1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Herzogtum Braunschweig (1814-1830).svg|border|25x25px]] [[Vojvodstvo Braunschweig]]{{efn|name=1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of Baden (3^2).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]{{efn|name=1813. – 1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Duchy of Parma (1851-1859).svg|border|25x25px]] [[Vojvodina Parma i Piacenza|Parma-Piacenza]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Civil Ensign of Malta.svg|border|25x25px]] [[Ivanovačka Malta|Malta]]&lt;ref name=&quot;napoleon.org – Malta&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The siege and the taking of Malta|trans-title=Opsada i zauzimanje Malte|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/the-taking-and-the-siege-of-malta/|url-status=live|access-date=2024-07-07|website=napoleon.org – The history website of the Fondation Napoléon|publisher=Fondation Napoléon|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Order_of_St._John_(various).svg|border|25x25px]] [[Suvereni viteški malteški red]]&lt;ref name=&quot;napoleon.org – Malta&quot; /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Septinsular Republic.svg|border|25x25px]] [[Republika Sedam Otoka]]{{efn|[[Republika Sedam Otoka]] bila je rusko-osmanski protektorat od 1800. do 1807. godine. Nakon [[Mir u Tilzitu|Tilsitskog mira]] postaje francuski protektorat, a 1814. godine postaje britanski [[protektorat]].}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Großherzogtum Hessen ohne Wappen.svg|border|22x22px]] [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Vojvodstvo Hessen]]
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Flag of France (1790–1794).svg|border|25x25px]] [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] &lt;small&gt;(do 1804.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(od 1804.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] [[Napoleonska Španjolska]]{{efn|[[1803.]] – [[1808.]]|name=1803. – 1808.}}{{efn|name=Španjolska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]{{efn|[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]], koje se [[1814.]] nakratko udružilo s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]], ponovno se udružilo s Francuskim Carstvom i borilo protiv Austrijskog Carstva tijekom [[Austro-napuljski rat|Austro-napuljskog rata]] (1815.).}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Danska-Norveška]]{{efn|[[1807.]] – [[1814.]]}}{{efn|[[Danska-Norveška]] ostala je neutralna do [[Bitka za Kopenhagen (1807.)|Bitke za Kopenhagen]] ([[1807.]]). Danska je 1814. godine bila prisiljena ustupiti Norvešku Švedskoj [[Sporazum iz Kiela|sporazumom iz Kiela]] godine. Nakon kratke švedske [[Kampanja|kampanje]] protiv Norveške, Norveška je ušla u personalnu uniju sa Švedskom, što je rezultiralo stvaranjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Švedske i Norveške|Ujedinjenog Kraljevstva Švedske i Norveške]].|name=Danska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bataafse Republiek nationale vlag.svg|border|25x25px]] [[Batavijska Republika]]{{efn|Od [[1803.]] do [[1806.]], kada je postala [[Kraljevina Holandija]].}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]{{efn|[[1808.]] – [[1813.]]}}{{efn|Šesnaest [[Nijemci|njemačkih]] saveznika Francuskog Carstva (uključujući [[Kraljevina Bavarska|Bavarsku]] i [[Kraljevstvo Württemberg]]) osnovali su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]] u [[srpanj|srpnju]] [[1806.]] nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]] ([[prosinac]] [[1805.]]) i pada [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[Bitka kod Jene-Auerstädta|Bitke kod Jene-Auerstädta]] ([[listopad]] [[1806.]]), razne druge njemačke [[Država|države]] koje su se prethodno borile zajedno s Protunapoleonskom koalicijom, uključujući [[Kraljevina Saska|Sasku]] i [[Kraljevina Vestfalija|Vestfaliju]], također su se udružile s Francuskim Carstvom i pridružile Rajnskoj konfederaciji. Saska je ponovno promijenila stranu [[1813.]] godine, tijekom [[Bitka kod Leipziga|Bitke kod Leipziga]], zbog čega je većina drugih država članica slijedila njezin primjer i [[Objava rata|objavila rat]] Francuskom Carstvu.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]{{efn|[[Kraljevina Bavarska]], [[Kraljevina Saska]], [[Kraljevina Vestfalija]] i [[Kraljevstvo Württemberg]] bile su vodeće nacije Rajnske konfederacije koja se sastojala od ukupno 43 kneževine, kraljevstva i vojvodstva.|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Vestfalija]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of the Duchy of Warsaw.svg|border|20x20px]] [[Varšavsko Vojvodstvo]]{{efn|[[1807.]] – [[1815.]]}}{{efn|Napoleon je [[1807.]] godine uspostavio [[Varšavsko Vojvodstvo]] kojim je vladala Kraljevina Saska. [[Poljske legije (napoleonska era)|Poljske legije]] već su prije toga služile u francuskim vojskama.}}&lt;br /&gt;{{Nowrap|[[Datoteka:Etrurian Kingdom and War Flag with Great Royal Coat of Arms.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Etrurija]]{{efn|[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] anektiralo je 1807. godine anektiralo [[Kraljevina Etrurija|Kraljevinu Etruriju]].}}}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Holandija]]{{efn|Francusko Carstvo anektiralo je [[Kraljevina Holandija|Kraljevinu Holandiju]] 1810. godine. Nizozemske trupe borile su se protiv Napoleona tijekom [[Sto dana]] ([[1815.]]).}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] [[Kneževina Lucca i Piombino|Lucca-Piombino]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Early Swiss cross.svg|border|20x20px]] [[Švicarska]]{{efn|[[1809.]] – [[1814.]]}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Drapeau de Republique de Dantzig.svg|border|25x25px]] [[Slobodni Grad Danzig (1807. – 1814.)|Grad Danzig]]&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo]]{{efn|name=Izraz „Austrijsko Carstvo”}}&lt;ref name=&quot;Leggiere (2014.)&quot; /&gt;{{efn|[[1809.]] – [[1813.]]}}{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|name=Rusko Carstvo}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Burbonska Španjolska|Španjolska]]{{efn|name=1803. – 1808.}}{{efn|name=Španjolska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Osmansko Carstvo|Osmansko&lt;br /&gt;Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|name=Osmansko Carstvo}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska|Kraljevina&lt;br /&gt;Pruska]]{{efn|name=1807. – 1812.}}&lt;ref name=&quot;Leggiere (2014.)&quot; /&gt;{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Kadžarsko Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1807.]], [[1812.]] – [[1813.]]}}{{efn|name=Kadžarsko Carstvo}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United States (1795–1818).svg|border|23x23px]] [[Sjedinjene Američke Države]]{{efn|Suborac tijekom [[Anglo-američki rat|Anglo-američkog rata]] (1812. – 1815.).}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars and the United States, 1803–1815 |trans-title=Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države, 1803. – 1815. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/napoleonic-wars |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Office of the Historian (history.state.gov) |language=en |quote=The United States attempted to remain neutral during the Napoleonic period, but eventually became embroiled in the European conflicts, leading to the War of 1812 against Great Britain. |trans-quote=Sjedinjene Američke Države pokušale su ostati neutralne tijekom Napoleonovog razdoblja, ali su se na kraju uplele u europske sukobe, što je dovelo do Rata iz 1812. protiv Velike Britanije.}}&lt;/ref&gt;
|zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]]'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Henry Addington]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Pitt Mlađi]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Cavendish]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Grenville]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Spencer Perceval]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Robert Jenkinson]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Horatio Nelson]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[John Jervis]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[John Moore]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthur Wellesley]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Hoste]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Sir William Anson]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]]'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Pyotr Bagration]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Petar Wittgenstein]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Mihail Kutuzov]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]]'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karlo Josip (nadvojvoda)|Karlo Josip]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karl Mack von Leiberich|Karl Mock]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karl Philipp]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Ivan Austrijski (nadvojvoda)|Ivan Austrijski]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]]'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Gebhard Leberecht von Blücher]]&lt;ref name=&quot;Leggiere (2014.)&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Karl Vilim Ferdinand|Karl Ferdinand]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] '''[[Franjo Jelačić]]'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Franjo Tomašić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Ignjat Gyulay]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Vinko Knežević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Josip Filip Vukasović|Josip Vukasović]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Andrija Martonić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Marija I., kraljica Portugala|Marija I.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Miguel Pereira Forjaz|Miguel Pereira]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Joao VI., kralj Portugala|Joao VI.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand VII.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Miguel de Álava]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Gustav IV. Adolf]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Karlo XIV. Ivan]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|22x22px]] [[Sveti Petar Cetinjski|Sv. Petar Njegoš]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Kingdom of the Two Sicilies (1816).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand I. od Dviju Sicilija|Ferdinand I.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Vilim I., kralj Nizozemske|Vilim I.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Switzerland (Pantone).svg|border|20x20px]] [[Alojz von Reding]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] [[Viktor Emanuel I.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand III., veliki vojvoda Toskane|Ferdinand III.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1814–1830).svg|border|25x25px]] [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of France (1814–1830).svg|border|25x25px]] [[Michel Ney]]{{efn|[[Maršal Carstva|Maršal]] Michel Ney je [[1814.]] godine izdao Napoleona, a [[1815.]] je poslan da uhiti Napoleona. No, Ney se ponovno pridružio Napoleonu.|name=Ney}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Selim III.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Mahmud II.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Mustafa IV.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Muhamed Ali Egipatski|Muhamed Ali-paša]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim, princ Nassaua|Fridrik od Nassaua]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šah]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Abbas Mirza]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Maksimilijan I. Josip Bavarski|Maksimilijan I.]]{{efn|name=1813. – 1815.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Hanover 1837-1866.svg|border|25x25px]] [[Karlo August von Alten|Karlo von Alten]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Herzogtum Braunschweig (1814-1830).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim od Braunschweiga|Fridrik od Braunschweiga]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Fridrik I. Württemberški|Fridrik I.]]{{efn|name=1813. – 1815.}}
|zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]'''&amp;nbsp;[[Datoteka:White flag icon.svg|15px|link=[[Predaja (vojska)]]]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis Alexandre Berthier|Louis Berthier]]{{efn|Preminuo zbog rana.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Auguste Marmont]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Bernard Dubourdieu]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Claude Roize]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Guillaume Brune]]&amp;nbsp;[[Atentat|'''X''']]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Michael Andreas Barclay de Tolly]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Nicolas Oudinot]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis-Nicolas Davout|Nicolas Davout]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean Lannes]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Michel Ney]]{{efn|name=Ney}}&amp;nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Andoche Junot|Jean Junot]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis Gabriel Suchet|Gabriel Suchet]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Laurent de Gouvion Saint-Cyr|Laurent Saint-Cyr]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[André Masséna]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-de-Dieu Soult]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Armand Augustin Louis de Caulaincourt]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Géraud Duroc]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Pierre Charles Silvestre de Villeneuve|Pierre Silvestre de Villeneuve]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Adolphe Édouard Mortier|Édouard Mortier]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Bon Adrien Jeannot de Moncey|Adrien de Moncey]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Bessières|Jean Bessières]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Claude Victor]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Jourdan|Jean Jourdan]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Emmanuel de Grouchy]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] [[Joachim Murat|Joachim Napoleon I.]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Jules Bernadotte]]{{efn|Do [[1813.]] godine.|name=do 1813.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] [[Joseph Bonaparte]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Fridrik VI., kralj Danske|Fridrik VI.]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Kristijan August, princ Danske i Norveške|Kristijan August]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bataafse Republiek nationale vlag.svg|border|25x25px]] [[Rutger Jan Schimmelpenninck]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Maksimilijan I. Josip Bavarski|Maksimilijan I.]]{{efn|Do večeri prije [[Bitka kod Leipziga|Bitke kod Leipziga]] (1813.).|name=Večer prije Bitke naroda}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Karl Philipp von Wrede|Karl von Wrede]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Fridrik August I.]]{{efn|name=Večer prije Bitke naroda}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Jérôme Bonaparte]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Fridrik I. Württemberški|Fridrik I.]]{{efn|name=do 1813.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] [[Józef Poniatowski|Józef Antoni Poniatowski]]†&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Luj I. Bonaparte]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] [[Eugène de Beauharnais]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] [[Felice Baciocchi]]&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]]{{efn|name=do 1813.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]]{{efn|Do [[1812.]] godine.|name=do 1812.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]]{{efn|name=do 1812.}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the United States (1795–1818).svg|border|23x23px]] [[James Madison]]
|jačina1      = '''Ukupno: ~{{Broj|6800600}}''' vojnika (pod oružjem i redovnih), milicija, mornara, gerilaca i marinaca&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' '''{{Broj|750000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|250000}} redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_History_of_the_British_Army.html?id=DJs0WY9Hts4C&amp;redir_esc=y |title=The Oxford History of the British Army |last2=Beckett |first2=Ian Frederick William |publisher=Oxford Paperbacks |year=1996 |isbn=978-019-285333-2 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Oxfordska povijest britanske vojske}}&lt;/ref&gt; aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1813.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|2100000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|900000}} redovnih vojnika, kozaka i milicija&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=50 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt; aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1812.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]] '''[[Sveto Rimsko Carstvo]]: {{Broj|744000}}''' vojnika i milicija ([[1805.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Austrijsko Carstvo]]: {{Broj|1000000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|600000}} redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]] – [[1814.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|700000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|360000}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}&lt;/ref&gt; redovnih vojnika i milicija)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]: {{Broj|50000}}''' redovnih vojnika, gerilaca i milicija na vrhuncu snage ([[1809.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] '''[[Burbonska Španjolska|Španjolska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|390000}}''' redovnih vojnika, milicija i gerilaca&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|75000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|50000}} redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|23x23px]] '''[[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crna Gora]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|9000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Papal States (1808-1870).svg|border|20x20px]] '''[[Papinska Država]]:'''&lt;br/&gt;'''{{Broj|7000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Sicilija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|138000}}''' vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Ilari |first=Virgilio |url=https://books.google.hr/books/about/Le_Due_Sicilie_nelle_guerre_napoleoniche.html?id=JcErAQAAIAAJ&amp;redir_esc=y |title=Le Due Sicilie nelle guerre napoleoniche: 1800-1815 |publisher=Ufficio Storico dello Stato Maggiore dell'Esercito |year=2008 |isbn=8-887-94093-2 |location=[[Rim]], [[Italija]] |language=it |trans-title=Dvije Sicilije u Napoleonskim ratovima: 1800. – 1815.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Nizozemska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|36500}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1815.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Sardinija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|110000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Toskana]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|6000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|border|25x25px]] '''[[Francuski rojalisti]]:''' '''{{Broj|27000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] '''[[Osmansko Carstvo]]: {{Broj|350000}}''' redovnih vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Liechtenstein (1719–1852).svg|border|25x25px]] '''[[Lihtenštajn]]:'''&lt;br /&gt;'''100''' vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Liechtenstein troops in the Napoleonic wars |trans-title=Lithenštajnske trupe u Napoleonskim ratovima |url=http://theminiaturespage.com/boards/msg.mv?id=366528 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=theminiaturespage.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|67000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Saska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|31000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Banner of Baden (3^2).svg|border|25x25px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]: {{Broj|16000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Württemberg]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|44000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Civil Ensign of Malta.svg|border|25x25px]] '''[[Protektorat Malta]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|16000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Septinsular Republic.svg|border|25x25px]] '''[[Republika Sedam Otoka]]: {{Broj|8000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flagge Großherzogtum Hessen ohne Wappen.svg|border|22x22px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Hessen|Vojvodstvo Hessen]]:''' '''{{Broj|26000}}''' vojnika&lt;br /&gt;'''Ostali koalicijski članovi: {{Broj|100000}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])
|jačina2      = '''Ukupno: ~{{Broj|4251000}}''' vojnika (pod oružjem i redovnih), mornara, marinaca i milicija&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]: {{Broj|3000000}}''' vojnika pod oružjem&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|1200000}} redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=France |first=John |url=https://archive.org/details/perilousgloryris0000fran |title=Perilous Glory: The Rise of Western Military Power |publisher=Yale University Press |year=2011 |isbn=978-0-300-17744-2 |location=[[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Opasna slava: Uspon zapadne vojne moći}}&lt;/ref&gt; aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1813.]])&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|50000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonska Španjolska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|26000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] '''[[Danska-Norveška]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|80000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] '''[[Rajnska konfederacija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|122000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] '''[[Varšavsko Vojvodstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|200000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Etrurian Kingdom and War Flag with Great Royal Coat of Arms.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Etrurija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|20000}}''' vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Pirro |first=Deirdre |date=19. srpnja 2019. |title=The short-lived Kingdom of Etruria |trans-title=Kratkotrajna Kraljevina Etrurija |url=https://www.theflorentine.net/2019/07/19/kingdom-etruria/ |url-status=live |website=theflorentine.net |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Holandija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|3000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|200000}}''' vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Desmond |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books/about/Napoleon_s_Italy.html?id=-Wq8wtDN23oC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Italy |publisher=Fairleigh Dickinson University Press |year=2001 |isbn=978-083-863884-2 |location=[[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] |language=en |trans-title=Napoleonova Italija}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] '''[[Kneževina Lucca i Piombino|Lucca-Piombino]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|20000}}''' vojnika&lt;br /&gt;[[Datoteka:Early Swiss cross.svg|border|19x19px]] '''[[Švicarska]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|30000}}''' vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=swissinfo.ch |first=Julia Slater |date=2012-11-26 |title=A 200-year old battle unites and divides the Swiss |trans-title=Bitka stara 200 godina ujedinjuje i razdvaja Švicarce |url=https://www.swissinfo.ch/eng/forging-identity_a-200-year-old-battle-unites-and-divides-the-swiss/33989756 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=SWI swissinfo.ch |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''Ostale marionete i saveznici: {{Broj|500000}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])
|posljedice1  = '''Ukupno: ~{{Broj|2861800}}+''' mrtvih (vojnika i civila)&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|311806}}'''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}&lt;/ref&gt; mrtvih&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|125000}} ubijenih u borbi&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|600000}}''' mrtvih&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|289000}} ubijenih u borbi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{n|100000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Austrijsko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|500000}}''' mrtvih&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|376000}} ubijenih u borbi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|50000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:''' ukupno '''{{Broj|300000}}''' mrtvih&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|134000}} ubijenih u borbi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|65000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]:''' ukupno '''{{Broj|250000}}''' mrtvih i nestalih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Payne |first=Stanley G. |url=https://books.google.hr/books/about/A_History_of_Spain_and_Portugal.html?id=Do9-7xYWIycC&amp;redir_esc=y |title=A History of Spain and Portugal |publisher=University of Minnesota Press (izvornik); University of Wisconsin Press |year=1973 |isbn=978-0-29-9062-705 |series=Wisconsin paperbacks on Spain and Portugal [Wisconsinovi meki uvezi o Španjolskoj i Portugalu] |volume=2 |location=111 3rd Ave S #290, [[Minneapolis, Minnesota |Minneapolis]], MN 55401, [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); 728 State St, [[Madison, Wisconsin |Madison]], WI 53706, [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijest Španjolske i Portugala}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|100000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] '''[[Burbonska Španjolska|Španjolska]]:''' ukupno '''{{Broj|700000}}+''' ubijenih&lt;br /&gt;{{•}} više od {{Broj|300000}} ubijenih u borbi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|400000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|30000}}''' mrtvih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] '''[[Osmansko Carstvo]]:''' '''{{Broj|50000}}''' mrtvih i nestalih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books/about/Warfare_and_Armed_Conflicts.html?id=b5dZtgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Reference to Casualty and Other Figures, 1618-1991 |publisher=McFarland &amp; Company |year=1992 |isbn=978-0-899-5054-42 |volume=1 |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička referencija žrtava i drugih brojki, 1618. – 1991.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''Ostali koalicijski članovi: {{Broj|120000}}''' mrtvih i nestalih (uključujući civile)
|posljedice2  = '''Ukupno: ~{{Broj|3270000}}''' mrtvih (vojnika i civila)&lt;hr /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1790–1794).svg|border|25x25px]] '''[[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] +'''&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|1700000}}''' mrtvih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|300000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|100000}}''' mrtvih (uključujući civile)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] '''[[Varšavsko Vojvodstvo]]:'''&lt;br /&gt;'''{{Broj|200000}}''' mrtvih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt; (uključujući civile)&lt;br /&gt;[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] '''[[Rajnska konfederacija]]:''' ukupno '''{{Broj|350000}}''' mrtvih&lt;br/&gt;{{•}} {{n|150000}} ubijenih u borbi&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|200000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]:'''&lt;br /&gt;ukupno '''{{Broj|120000}}''' mrtvih&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{•}} {{Broj|100000}} mrtvih civila&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;'''Ostale marionete i saveznici: {{Broj|800000}}''' mrtvih (uključujući civile)
|posljedice3  = U Napoleonskim je ratovima '''{{Broj|1365000}} civila''' izgubilo svoj život.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}&lt;/ref&gt;
|bilješke     = {{Plainlist|
* '''Legenda/tumač:'''&lt;br /&gt;
** † – ubijeni/umrli/poginuli tijekom borbe
** [[Atentat|'''X''']] – žrtva atentata
** [[Datoteka:White flag icon.svg|15px|link=[[Predaja (vojska)]]]] – predao se
** [[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]] – smrtno kažnjen
}}
}}
'''Napoleonski ratovi'''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Premerl |first=Nada |date=2023-09-23 |title=Od Napoleonskih ratova do prve gospodarske izložbe |url=https://zagrebmojgrad.hr/od-napoleonskih-ratova-do-prve-gospodarske-izlozbe/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=Zagreb moj grad |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Oznaka: Napoleonski ratovi |url=https://povijest.hr/tag/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=povijest.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Pederin |first=Ivan |title=Napoleonski ratovi donijeli su u habsburšku Carevinu velike promjene kao i inače posvuda u Europi |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/64838 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=hrcak.srce.hr |format=PDF |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] |postscript=.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Bertoša |first=Slaven |author-link=Slaven Bertoša |date=2009-02-07 |title=Napoleonski ratovi |url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/article/361/ |url-status=dead |access-date=2023-11-07 |website=[[Istrapedia]] |language=hr |archive-date=13. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113021914/https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/361/napoleonski-ratovi }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Napoleonski ratovi – Nordic Point |url=https://nordicpoint.net/danska/povijest-danske/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=nordicpoint.net |language=hr}}&lt;/ref&gt; ([[Francuski jezik|fra.]] ''Les guerres napoléoniennes'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Les guerres napoléoniennes |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://www.cap-concours.fr/donnees/enseignement/preparer-les-concours/les-epreuves-du-crpe/les-guerres-napoleoniennes-mas_his_33 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=www.cap-concours.fr |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Pinnon |first=Victor |title=Les guerres napoléoniennes du Consulat et de l'Empire : la France face aux coalitions européennes |trans-title=Napoleonski ratovi konzulata i Carstva: Francuska suočena s europskim koalicijama |url=https://www.napoleon.org/histoire-des-2-empires/articles/les-guerres-napoleoniennes/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=napoleon.org |language=fr-FR}}&lt;/ref&gt; ''Guerres napoléoniennes'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Turner|first=Wes|date=2010-12-13|title=Guerres napoléoniennes {{!}} l'Encyclopédie Canadienne|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Kanadska enciklopedija|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes|url-status=live|access-date=2023-11-07|website=www.thecanadianencyclopedia.ca|language=fr}}&lt;/ref&gt; ili '''Napoleonovi ratovi'''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ogorec |first=Marinko |title=Geneza suvremenog pješaštva – renesansa u doba Napoleonovih ratova |url=https://hrvatski-vojnik.hr/geneza-suvremenog-pjesastva-renesansa-u-doba-napoleonovih-ratova/ |journal=Hrvatski vojnik |publisher=[[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |publication-place=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |publication-date=2009-02-05 |issue=227 |issn=1333-9036 |oclc=939115061 |access-date=2023-11-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2006-01-13 |title=Bitke kroz povijest – Napoleonovi ratovi |url=https://blog.dnevnik.hr/asboinu/2006/01/1620554768/napoleonovi-ratovi.html |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=blog.dnevnik.hr |publisher=[[Dnevnik Nove TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Vrankić |first=Petar |date=2022-10-01 |title=The Political, Ecclesiastical and National Unrest in Herzegovina and Neighbouring Bosnia during the French Revolution and Napoleonic Wars (1789-1814) |trans-title=Političko, crkveno i narodnosno previranje u Hercegovini i susjednoj Bosni u doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova (1789. – 1814.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/410645 |journal=Herzegovina: Journal of cultural and historical heritage [Hercegovina: Časopis kulturnog i povijesnog nasljeđa] |language=en |publication-place=[[Augsburg]], [[Njemačka]] |issue=8 |pages=107–178 |doi=10.47960/2712-1844.2022.8.107 |issn=2566-3429 |access-date=2023-11-07 |postscript=. |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Birin|first=Ante|title=Školski povijesni atlas|last2=Šarlija|first2=Tomislav|last3=Samarin|first3=Mario|collaboration=Ferenčina, Kristina; Ćurković, Marina|publisher=Alfa|year=2023.|isbn=978-953-297-879-7|editor-last=Sliško|editor-first=Božana|edition=6.|location=[[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] 23a, [[Zagreb]], [[Hrvatska]]|pages=158|chapter=''V. – Moderno doba {{!}} Hrvatska u osvit modernog doba: Hrvatske zemlje tijekom Napoleonovih ratova (1805. – 1809.)''|postscript=.|editor-last2=Lenard|editor-first2=Irena}}&lt;/ref&gt; ([[Francuski jezik|fra.]] ''Les guerres de Napoléon'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2021-06-12 |title=Les guerres de Napoléon : une empreinte durable |trans-title=Napoleonovi ratovi: Trajni trag |url=https://www.radiofrance.fr/franceculture/podcasts/concordance-des-temps/les-guerres-de-napoleon-une-empreinte-durable-4108882 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=France Culture |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=2019-10-02 |title=Les Guerres de Napoléon |language=fr |trans-title=Napoleonovi ratovi |work=Château de Versailles |url=https://www.chateauversailles.fr/ressources/guerres-napoleon |access-date=2023-11-07}}&lt;/ref&gt; – poznati još i kao '''Protufrancuski ratovi'''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://znanje.hr/product/kronologija-hrvatska-europa-svijet/202412 |title=Hrvatska, Europa, svijet: Kronologija – politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport |last2=Budak |first2=Neven |last3=Agičić |first3=Damir |last4=Bagić |first4=Krešimir |last5=Cvetnić |first5=Ratko |last6=Grgin |first6=Borislav |last7=Majnarić-Pandžić |first7=Nives |last8=Maticka |first8=Marijan |last9=Škrabalo |first9=Ivo |collaboration=Bekavac-Basić, Ivan; Janeković-Römer, Zdenka; Kamenov, Krunoslav; Leček, Suzana; Marotti, Bojan; [[Nenad Moačanin |Moačanin, Nenad]]; [[Vladimir Muljević |Muljević, Vladimir]]; [[Boris Olujić |Olujić, Boris]]; Petrušić-Goldstein, Sanja; Petrušić, Zoran; [[Ivica Prlender |Prlender, Ivica]]; [[Mario Strecha |Strecha, Mario]]; Težak-Gregl, Tihomila; Tuksar, Stanislav; [[Nikola Vončina |Vončina, Nikola]]; [[Andrea Zlatar Violić |Zlatar-Violić, Andrea]]; [[Jakša Zlatar |Zlatar, Jakša]]; Belica, Biserka; [[Vinko Brešić |Brešić, Vinko]]; Durman, Aleksandar; [[Slavko Goldstein |Goldstein, Slavko]]; [[Mirjana Gross |Gross, Mirjana]]; [[Radovan Ivančević |Ivančević, Radovan]]; Jojić, Ljiljana; [[Mira Kolar-Dimitrijević |Kolar-Dimitrijević, Mira]]; Knežević, Snješka; [[Bruna Kuntić-Makvić |Kuntić-Makvić, Bruna]]; [[Stipe Kutleša |Kutleša, Stipe]]; Lipovšćak, Željko; [[Vilko Luncer |Luncer, Vilko]]; [[Vesna Pusić |Pusić, Vesna]]; Tripković, Branko; Žanić, Ivo |publisher=Novi Liber |year=2002 |isbn=953-6045-21-4 |edition=2., dopunjeno i prošireno |location=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |chapter=Protufrancuski ratovi • Pad Venecije • Goya |author-link=Ivo Goldstein |author-link2=Neven Budak |author-link3=Damir Agičić |author-link4=Krešimir Bagić |author-link5=Ratko Cvetnić |author-link6=Borislav Grgin |author-link7=Nives Majnarić Pandžić |author-link8=Marijan Maticka |author-link9=Ivo Škrabalo |access-date=2023-12-29 |orig-year=1996}}&lt;/ref&gt; – bili su niz oružanih sukoba vođenih između [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] (isprva [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]) pod [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom I. Bonaparteom]], zajedno s njegovim [[Marionetska država|marionetama]] i saveznicima, te Protunapoleonskih koalicija na čelu s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]], [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] (do [[1806.]]) i [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]]. Bilo je devet Napoleonskih ratova, od kojih je sedam nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1.) [[Rat Prve koalicije]] ([[1792.]] – [[1797.]]), (2.) [[Rat Druge koalicije]] ([[1798.]] – [[1802.]]), (3.) [[Rat Treće koalicije]] ([[1803.]] – [[1806.]]), (4.) [[Rat Četvrte koalicije]] ([[1806.]] – [[1807.]]), (5.) [[Rat Pete koalicije]] ([[1809.]]), (6.) [[Rat Šeste koalicije]] ([[1813.]] – [[1814.]]), (7.) [[Rat Sedme koalicije]]/[[Sto dana]] ([[1815.]]), (8.) [[Pirenejski rat]]/[[Španjolski rat za neovisnost]] ([[1807.]] – [[1814.]]) i (9.) [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonova invazija na Rusko Carstvo]] ([[1812.]]). 

Napoleonski ratovi obilježili su razdoblje [[Francuzi|francuske]] prevlasti nad [[Kontinentalna Europa|kontinentalnom Europom]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-the-napoleonic-wars/34338C6981ADFB4F519A506334F4FF23 |title=The Cambridge History of the Napoleonic Wars: Volume 2: Fighting the Napoleonic Wars |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2023 |isbn=978-1-108-41766-2 |editor-last=Colson |editor-first=Bruno |series=The Cambridge History of the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova] |volume=2 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |trans-title=Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova – Opseg 2: Borba u Napoleonskim ratovima |doi=10.1017/9781108278096 |access-date=2023-12-30 |editor-last2=Mikaberidze |editor-first2=Alexander}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[1799.]] godine izvršio [[državni udar]] – poznat kao ''[[Državni udar 18. Brumairea|Coup d'État du 18 Brumaire]]'' – i postao prvim francuskim konzulom, Napoleon je preuzeo kontrolu nad politički kaotičnom [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]], a potom je organizirao financijski stabilnu francusku državu sa snažnom [[Birokracija|birokracijom]] i profesionalnom [[Vojska|vojskom]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Napoleonic Wars {{!}} Map and Timeline|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars|url-status=dead|access-date=2023-11-04|website=history-maps.com|language=en|archive-date=4. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104175836/https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=History of France {{!}} Map and Timeline|trans-title=Povijest Francuske {{!}} Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France|url-status=dead|access-date=2023-11-05|website=history-maps.com|language=en|archive-date=5. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231105115614/https://history-maps.com/en/story/History-of-France}}&lt;/ref&gt; Rat je ubrzo izbio, a Britansko Carstvo [[18. svibnja]] [[1803.]] godine [[Objava rata|objavila je rat]] Francuskoj okončavši [[Mir u Amiensu|Amienski mir]] i formirajući koaliciju koju su činili Britansko Carstvo, [[Švedsko Carstvo]], Rusko Carstvo, [[Napuljsko Kraljevstvo]] i [[Kraljevina Sicilija]]. Britanska [[flota]] pod vodstvom admirala [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]] odlučno je slomila zajedničku francusko-španjolsku [[Ratna mornarica|mornaricu]] u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]] u [[listopad]]u [[1805.]] godine. Ova je pobjeda osigurala britansku kontrolu nad [[Alboransko more|Alboranskim]] i [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] te spriječila planiranu invaziju na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]], a također je pokazala i kako Napoleonova mornarica nije dorasla [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanskoj kraljevskoj ratnoj mornarici]]. U prosincu [[1805.]] godine Napoleon je porazio zajedničku vojsku [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskog Carstva]], Austrijskog Carstva i Ruskog Carstva u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] zauvijek okončavši Treću koaliciju i Sveto Rimsko Carstvo te prisilivši [[Austrijsko Carstvo]] na sklapanje [[Požunski mir 1805.|Požunskog mira]] ([[1805.]]). Zabrinuta zbog povećanja francuske [[moć]]i, [[Kraljevina Pruska]] predvodila je stvaranje Četvrte koalicije s Ruskim Carstvom, [[Kraljevina Saska|Kraljevinom Saskom]] i Švedskim Carstvom, koja je nastavila rat u listopadu [[1806.]] godine. Napoleon je ubrzo porazio Pruse u [[Bitki kod Jene i Auerstedta]] te [[Rusi|Ruse]] u [[Bitka kod Friedlanda|Bitki kod Friedlanda]], nakon čega je sklopljen [[Mir u Tilzitu|Tilsitski mir]] koji nije uspio prekinuti napetosti. Rat je ponovno izbio [[1809.]] godine s loše pripremljenom Petom koalicijom koju je predvodilo [[Austrijsko Carstvo]]. Isprva su [[Austrijanci]] izvojevali značajnu [[Pobjeda|pobjedu]] u [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitki kod Aspern-Esslinga]], ali ubrzo su poraženi u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]].

Nadajući se kako će ekonomski izolirati i oslabiti [[Britansko Carstvo]] [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnom blokadom]], Napoleon je pokrenuo [[Vojna invazija|invaziju]] na [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]], koja je bila jedini preostali britanski saveznik u [[Europa|Europi]]. Nakon što je okupirao [[Lisabon]] u [[Studeni|studenom]] [[1807.]] godine, Napoleon je iskoristio priliku da se okrene protiv [[Španjolska|Španjolske]] (svog bivšeg saveznika), svrgne vladajuću španjolsku [[Kraljevska obitelj|kraljevsku obitelj]] i proglasi svoga brata [[Joseph Bonaparte|Josepha Bonapartea]] španjolskim [[kralj]]em, što je i učinio [[1808.]] godine. [[Kastiljci|Španjolci]] i [[Portugalci]] su se uz podršku Britanskog Carstva [[Španjolski rat za neovisnost|pobunili]] te nakon šest godina ([[1814.]]) istjerali [[Francuzi|Francuze]] s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskoga poluotoka]].&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Istodobno je [[Rusko Carstvo]], nevoljno snositi ekonomske posljedice zbog smanjene [[Trgovina|trgovine]], rutinski kršila Kontinentalnu blokadu, što je navelo Napoleona da pokrene masivnu [[Napoleonova invazija na Rusiju|invaziju]] ([[1812.]]). Posljedična [[Vojna kampanja|kampanja]] završila je [[Katastrofa|katastrofom]] za [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] i gotovo potpunim uništenjem Napoleonove ''[[Grande Armée]]''.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Ohrabreni njegovim porazom, Austrijsko Carstvo, [[Kraljevina Pruska]], [[Švedsko Carstvo]] i Rusko Carstvo formirali su Šestu koaliciju te započeli novu kampanju protiv Francuskog Carstva odlučno porazivši Napoleona u [[Bitka kod Leipziga|Bitki kod Leipziga]] u listopadu [[1813.]] godine nakon nekoliko borbi. Koalicija je tada napala Francusku s istoka, dok se Poluotočni rat prelio na jugozapadnu Francusku. Koalicijske sile zauzele su [[Pariz]] krajem ožujka [[1814.]] godine i prisilile Napoleona na [[Abdikacija|abdikaciju]] u travnju iste godine; prognan je na otok [[Elba|Elbu]], a dinastija [[Burbonci|Burbon]] vraćeni je na vlast. Međutim, Napoleon je pobjegao s otoka u veljači [[1815.]] godine i ponovno preuzeo vlast nad Francuskom u razdoblju prozvanom [[Sto dana]]. Saveznici su formirali Sedmu koaliciju, porazili Napoleona u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]] u lipnju [[1815.]] i protjerali ga na [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]], gdje je umro šest godina kasnije.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://books.google.hr/books?id=NqVKDwAAQBAJ&amp;pg=PT480&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |publisher=Basic Books |year=2018 |isbn=978-1-541-64455-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=480 |language=en |trans-title=Napoleon: Život |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806042616/https://books.google.com/books?id=NqVKDwAAQBAJ&amp;pg=PT480#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=6. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

[[Bečki kongres]] prekrojio je [[Granica|granice]] Europe i donio razdoblje relativnog mira. Napoleonski ratovi imali su duboke posljedice na globalnu [[povijest]] uključujući širenje [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Liberalizam|liberalizma]], uspon [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] kao vodeće svjetske pomorske i gospodarske sile, začetaka [[Dekolonizacija Amerika|Dekolonizacije Amerika]] te kasniji pad [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog]] i [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalskog Carstva]], začetaka [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkog]] i [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]] te uvođenje radikalno novih metoda [[rat]]ovanja i [[Građansko pravo|građanskog prava]]. Nakon završetka Napoleonskih ratova, nastupilo je razdoblje [[mir]]a u Europi koje je trajalo do početka [[Krimski rat|Krimskog rata]] ([[1853.]]).&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Pregled ==
Napoleon je preuzeo vlast [[1799.]] godine, stvorivši [[Vojna diktatura|vojnu diktaturu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Jones |first=Colin |url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/mode/1up |title=The Cambridge Illustrated History of France |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |isbn=978-0-521-66992-4 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/page/193/mode/1up 193] |language=en |trans-title=Cambridgeska ilustrirana povijest Francuske}}&lt;/ref&gt; Postoji niz mišljenja o [[Nadnevak|datumu]] koji se koristi kao službeni početak Napoleonskih ratova, a često se koristi [[18. svibnja]] [[1803.]], kada su [[Britansko Carstvo]] i Francuska završile jedino kratko razdoblje [[mir]]a između [[1792.]] i [[1814.]] godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&amp;id=XZdjTr7DCcgC&amp;redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=42–43 |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}&lt;/ref&gt;

Britansko Carstvo okončalo je [[Mir u Amiensu|Amienski mir]] i [[Objava rata|objavila rat]] Francuskoj u [[Svibanj|svibnju]] [[1803.]] godine. Među razlozima bile su Napoleonove promjene međunarodnog sustava u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], posebno u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i [[Batavijska Republika|Nizozemskoj]]. Britaniju je posebno iritirala Napoleonova tvrdnja o kontroli nad Švicarskom. Nadalje, [[Britanci]] su se osjećali uvrijeđenima kada je Napoleon izjavio da njihova [[država]] ne zaslužuje nikakav glas u europskim poslovima, iako je britanski kralj [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]] bio [[izborni knez]] Svetog Rimskog Carstva. Sa svoje strane, Rusko Carstvo uvidjelo je da je intervencija u Švicarskoj pokazala kako Napoleon nije gledao prema mirnom rješavanju svojih nesuglasica s drugim europskim silama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Britanci su žurno izvršili pomorsku [[Blokada|blokadu]] Francuske kako bi joj uskratili resurse. Napoleon je odgovorio ekonomskim [[embargo]]m protiv Britanskog Carstva i nastojao eliminirati britanske [[kontinent]]alne saveznike kako bi razbio koalicije koje su se okupile protiv njega. Takozvana Kontinentalna blokada formirala je [[Liga oružane neutralnosti|Ligu oružane neutralnosti]] kako bi prekinula blokadu i provela slobodnu [[Trgovina|trgovinu]] s Francuskom Republikom. Britanci su odgovorili zarobljavanjem [[Danska-Norveška|dansko-norveške]] flote i razbijanjem Lige, a kasnije su osigurali dominaciju nad morima, dopuštajući joj da slobodno nastavi svoju strategiju.

Napoleon je pobijedio u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]], izbacivši [[Austrijsko Carstvo]] iz rata i službeno raspustivši [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Nakon nekoliko [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]], Kraljevina Pruska pokrenula je [[Rat Četvrte koalicije]], koji je završio kobno za [[Kraljevina Pruska|Prusku]], koja je poražena i okupirana unutar 19 dana od početka pohoda. Napoleon je potom porazio Rusko Carstvo u [[Bitka kod Friedlanda|Bitki kod Friedlanda]], stvorivši moćne [[Marionetska država|marionetske države]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] te okončavši Četvrtu koaliciju.

Istodobno, odbijanje [[Kraljevina Portugal|Kraljevine Portugala]] da se pridruži Kontinentalnoj blokadi i neuspjeh Španjolske da ju održi, doveli su do [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskog rata]] i izbijanja [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]]. Francuzi su okupirali [[Španjolska|Španjolsku]] i formirali [[Napoleonska Španjolska|španjolsko marionetsko kraljevstvo]], okončavši savez između njih dvoje. Ubrzo je uslijedilo snažno britansko uplitanje na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]], dok je pokušaj zauzimanja [[Antwerpen]]a propao. Napoleon je nadgledao situaciju na Pirenejskom poluotoku, porazivši Španjolce i protjeravši Britance s poluotoka. Austrijsko Carstvo, željno povrata [[Državno područje|teritorija]] izgubljenog tijekom Rata Treće koalicije, napalo je francuske marionetske države u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] u travnju [[1809.]] godine, pokrenuvši Rat Pete koalicije, koji je završio porazom [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]].

Planovi za invaziju britanske [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] natjerali su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] da objavi rat Britanskom Carstvu [[1812.]] godine, međutim SAD nije postao francuski saveznik. Pritužbe oko kontrole nad današnjom [[Poljska|Poljskom]] i povlačenje Ruskog Carstva iz Kontinentalne blokade doveli su do [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonove invazije na Rusiju]] u lipnju [[1812.]] godine. Invazija je bila neumitna katastrofa za Napoleona – [[Spaljena zemlja|taktika spaljene zemlje]], [[Vojni bjegunac|dezerterstvo]], francuski strateški neuspjesi i početak ruske [[Zima|zime]] natjerali su Napoleona na povlačenje uz goleme gubitke. Napoleon je pretrpio daljnje neuspjehe, a francuska moć na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]] slomljena je u [[Bitka kod Vitorije|Bitki kod Vitorije]] sljedećeg ljeta. Nedugo zatim započeo je Rat šeste koalicije.

Koalicija je porazila Napoleona u [[Bitka kod Leipziga|Bitki kod Leipziga]], što je ubrzalo njegov pad s vlasti i konačnu [[Abdikacija|abdikaciju]] ([[6. travnja]] [[1814.]]). Pobjednici su istjerali Napoleona na otok [[Elba|Elbu]] i obnovili burbonsku monarhiju. Napoleon je [[1815.]] godine pobjegao s Elbe, prikupivši dovoljno podrške da svrgne [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]], što je pokrenulo Rat Sedme koalicije, koji je poznat i pod imenom [[Sto dana]]. Napoleon je odlučno poražen u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]] te je ponovno abdicirao [[22. lipnja]] iste godine. Dana [[15. srpnja]], Napoleon se predao [[Britanci]]ma u Rochefortu, nakon čega je trajno [[Prognanik|prognan]] na udaljeni otok [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]]. [[Pariški sporazum (1815.)|Pariškim mirom]], potpisanim [[20. studenoga]] 1815., rat je službeno okončan.

Burbonska monarhija ponovno je obnovljena, a pobjednici su započeli [[Bečki kongres]] kako bi vratili [[mir]] u [[Europa|Europu]]. Kao izravna posljedica rata, [[Kraljevina Pruska]] uzdigla se u veliku silu,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt; dok je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], sa svojom [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevskom ratnom mornaricom]] bez premca i rastućim [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], postala svjetska dominantna supersila, počevši period koji je poznat kao ''[[Pax Britannica]]''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, &amp; Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Sveto Rimsko Carstvo]] se zauvijek raspalo, a filozofija nacionalizma koja se pojavila rano u ratovima uvelike je pridonijela kasnijem [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenju njemačkih država]] i onih na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]]. Rat na Pirenejskom poluotoku uvelike je oslabio španjolsku moć, a Španjolsko Carstvo počelo se raspadati – izgubilo je gotovo sve svoje [[Amerika|američke]] posjede do [[1833.]] godine. [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalsko Carstvo]] se smanjilo, a [[Brazilsko Carstvo]] je [[1822.]] godine proglasilo [[nezavisnost]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Keen |first=Benjamin |url=https://books.google.hr/books?id=yZIJAAAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of Latin America |last2=Haynes |first2=Keith |date=20. siječnja 2012. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-70932-9 |edition=9. |language=en |trans-title=Povijest Latinske Amerike}}&lt;/ref&gt;

Ratovi su revolucionirali europsko ratovanje – primjena masovne vojne obveze i totalni rat doveli su do kampanja neviđenih razmjera, budući da su cijele [[Nacija|nacije]] angažirale sve svoje ekonomske i [[Industrija|industrijske]] resurse u zajedničkim ratnim naporima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/mode/1up |title=The First Total War: Napoleon's Europe and the Birth of Warfare as We Know it |date=12. siječnja 2007. |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-618-34965-4 |location=[[Boston, Massachusetts |Boston]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=[https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/page/51/mode/1up 51] |language=en |trans-title=Prvi totalni rat: Napoleonova Europa i rađanje ratovanja kakvog poznajemo danas}}&lt;/ref&gt; [[Taktika|Taktički]], Francuska vojska redefinirala je ulogu [[Topništvo|topništva]], dok je Napoleon naglašavao mobilnost kako bi nadoknadio brojčane nedostatke,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Wawro |first=Geoffrey |url=https://books.google.hr/books?id=gtuAhd9qARkC&amp;pg=PA9&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Society in Europe, 1792–1914 |date=4. siječnja 2002. |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=978-0-203-00735-8 |pages=9 |language=en |trans-title=Ratovanje i društvo u Europi, 1792. – 1914. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930225924/https://books.google.com/books?id=gtuAhd9qARkC&amp;pg=PA9 |archive-date=2015-09-30}}&lt;/ref&gt; a zračni je nadzor po prvi put korišten u ratovanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=lXfRAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Twelve who Ruled: The Committee of Public Safety, During the Terror |publisher=Princeton University Press; Indiana University Press (original) |year=1941 |volume=10 |location=[[Princeton, New Jersey |Princeton]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; Sveučilište Indiana, Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |pages=81–83 |language=en |trans-title=Dvanaestorica koji su vladali: Odbor za javnu sigurnost, za vrijeme terora}}&lt;/ref&gt; Vrlo uspješni španjolski [[Gerilsko ratovanje|gerilci]] pokazali su sposobnost [[narod]]a vođenog gorljivim nacionalizmom protiv okupatorske sile.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Tone |first=John Lawrence |year=1996 |title=Napoleon's uncongenial sea: Guerrilla warfare in Navarre during the Peninsular War, 1808–14 |trans-title=Napoleonovo neprijateljsko more: Gerilski rat u Navari tijekom Pirenejskog rata, 1808. – '14. |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/026569149602600302 |journal=European History Quarterly [Kvartalna europska povijest] |language=en |volume=26 |issue=3 |pages=355 |doi=10.1177/026569149602600302}}&lt;/ref&gt; Zbog dugotrajnosti ratova, opsega Napoleonovih osvajanja i popularnosti ideala [[Francuska revolucija]], razdoblje je imalo dubok utjecaj na europsku društvenu [[Kultura|kulturu]]. Mnoge [[Revolucija|revolucije]] koje su uslijedile, poput [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], gledale su na [[Francuzi|Francuze]] kao na izvor [[Nadahnuće|inspiracije]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Shlapentokh |first=Dmitry |url=https://books.google.hr/books?id=eVKOSX0E2bUC&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution and the Russian Anti-Democratic Tradition: A Case of False Consciousness |date=1. siječnja 1997. |publisher=Transaction Publishers |isbn=978-1-4128-2397-5 |pages=220–228 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i ruska anti-demokratska tradicija: Slučaj lažne svijesti}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=Vmt6CgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of the Modern World: 11th Edition |last2=Colton |first2=Joel |last3=Kramer |first3=Lloyd |date=16. rujna 2013. |publisher=McGraw-Hill Higher Education |isbn=978-0-07-759962-1 |pages=81–83 |language=en |trans-title=Povijest modernog svijeta: 11. izadnje}}&lt;/ref&gt; dok su njezina temeljna načela uvelike proširila arenu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i oblikovala moderne političke [[Filozofija|filozofije]] koje se i danas koriste.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Desan |first=Suzanne |url=https://books.google.hr/books?id=jAyeDgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution in Global Perspective |last2=Hunt |first2=Lynn |last3=Nelson |first3=William Max |date=19. ožujka 2013. |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-6747-9 |location=[[Ithaca (New York) |Ithaca]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=3, 8, 10 |language=en |trans-title=Francuska revolucija u globalnoj perspektivi}}&lt;/ref&gt;

== Koalicije ==
Glavne [[Europa|europske]] sile koje su kovale različite protufrancuske koalicije bile su: [[Britansko Carstvo]], [[Rusko Carstvo]], [[Austrijsko Carstvo]] i [[Kraljevina Pruska]]; iako, osim Britanskog Carstva, nisu sve bile uključene u svaku koaliciju. Ostale sile koje su se povremeno pridruživale koalicijama uključuju: [[Španjolska|Španjolsku]], [[Napuljsko Kraljevstvo]], [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinu Sardiniju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]], [[Osmansko Carstvo]], [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]], [[Švedsko Carstvo]], [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] te razne [[Nijemci|njemačke]] i [[Talijani|talijanske]] države.

[[Rat Prve koalocije|Prva]], [[Rat Druge koalicije|Druga]], [[Rat Treće koalicije|Treća]], [[Rat Četvrte koalicije|Četvrta]] i [[Rat Pete koalicije|Peta koalicija]] raspale su se kada su jedna ili više članica poražene i bile prisiljene napustiti pojedinu koaliciju, a ponekad su postajale i [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovi]] saveznici. [[Rat Šeste koalicije|Šesta]] i [[Sto dana|Sedma koalicija]] raspuštene su nakon što je Napoleon poražen [[1814.]] i [[1815.]] godine, a nova ravnoteža snaga uspostavljena je među potpisnicima na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]].

== Pozadina ==
{{Glavni|Francuski revolucionarni ratovi}}

[[Datoteka:Valmy_Battle_painting.jpg|mini|300x300px|[[Kraljevina Francuska|Francuska]] pobjeda nad [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] u [[Bitka kod Valmyja|Bitki kod Valmyja]] ([[20. rujna]] [[1792.]]).]]

Vladari europskih kontinentalnih sila su s velikim [[strah]]om dočekali izbijanje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], što je dodatno pogoršano pogubljenjem [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]] i rušenjem francuske monarhije. Godine [[1793.]], [[Habsburška Monarhija]], [[Kraljevina Sardinija]], [[Napuljsko Kraljevstvo]], Kraljevina Pruska, [[Španjolska]] i Britansko Carstvo formirale su Prvu koaliciju za suzbijanje rastućih [[Nemiri|nemira]] u Francuskoj. Mjere poput masovnog [[Novačenje|novačenja]], vojnih reformi i [[Totalni rat|totalnog rata]] omogućile su Kraljevini Francuskoj da porazi Koaliciju, unatoč istovremenoj [[Pobuna u Vendeji|Pobuni u Vendeji]]. Napoleon, tada [[general]] Francuske revolucionarne vojske, prisilio je Habsburšku Monarhiju da potpiše [[mir u Campo Formiju]], ostavljajući Britansko Carstvo kao jedinu državu koja se protivila novonastaloj [[Prva Francuska Republika|Francuskoj Republici]].

Drugu su koaliciju [[1798.]] godine formirale [[Britansko Carstvo]], Napuljsko Kraljevstvo, Habsburška Monarhija, [[Osmansko Carstvo]], [[Papinska Država]], [[Rusko Carstvo]], [[Kraljevina Portugal]] i Švedsko Carstvo. [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] pod [[Francuski direktorij|Direktorijem]] patila je od velikih razina [[Korupcija|korupcije]] i unutarnjih sukoba. Novoj republici također su nedostajala sredstva te više nije uživala usluge [[Lazare Carnot|Lazarea Carnota]], [[Ministar|ministra]] rata koji je vodio Francusku do njezinih [[pobjeda]] tijekom ranih faza Revolucije. [[Napoleon Bonaparte]], [[zapovjednik]] ''Armée d'Italie'' u kasnijim fazama Prve koalicije, pokrenuo je [[Francuska kampanja na Egipat|Kampanju na Egipat]], s namjerom da poremeti britansku kontrolu nad današnjom [[Indija|Indijom]]. Pritisnuta sa svih strana, Francuska je pretrpjela niz uzastopnih poraza protiv revitaliziranih [[Neprijateljstvo|neprijatelja]], uz potporu britanske financijske pomoći.

[[Datoteka:Napoleon_at_the_Battle_of_Rivoli.jpg|mini|250px|[[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] pobjeđuje [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] u [[Bitka kod Rivolija|Bitki kod Rivolija]] ([[14. siječnja|14.]] – [[15. siječnja]] [[1797.]]).]]

Napoleon se [[23. kolovoza]] [[1799.]] godine vratio iz [[Egipat|Egipta]] u Francusku, a njegova kampanja je propala [[Bitka na rijeci Nil|Bitkom na rijeci Nil]]. Dana [[9. studenoga]] preuzeo je kontrolu nad francuskom [[Vlada|vladom]], u [[Puč|državnom udaru]] bez prolivene [[krv]]i, zamijenivši Direktorij konzulatom i transformirajući republiku u ''[[de facto]]'' diktaturu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nadalje je reorganizirao francuske [[Vojska|vojne]] snage, uspostavivši veliku pričuvnu vojsku koja je bila postavljena za podršku kampanjama na [[Rajna|Rajni]] ili u [[Italija|Italiji]]. Rusko Carstvo već je bilo izbačeno iz rata, a pod Napoleonovim vodstvom Francuzi su odlučno porazili [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] u [[Bitka kod Marenga|Bitki kod Marenga]] u lipnju [[1800.]] godine, osakativši habsburške vojne snage u Italiji. Habsburšku Monarhiju tog su prosinca porazile Moreauove snage u [[Bitka kod Hoenlindena|Bitki kod Hoenlindena]] (pokraj [[München]]a). Habsburški poraz zapečaćen je ugovorom iz Lunévillea početkom sljedeće godine, dodatno prisilivši [[Britanci|Britance]] da potpišu Amienski mir s Francuskom, uspostavivši slab mir.

== Datum početka i nomenklatura ==
Ne postoji [[konsenzus]] o tome kada su završili [[Francuski revolucionarni ratovi]] i počeli Napoleonski ratovi. Mogući datumi uključuju [[9. studenoga]] [[1799.]], kada je Napoleon preuzeo vlast 18. Brumairea ([[Nadnevak|datum]] prema [[Francuski republikanski kalendar|republikanskom kalendaru]] koji je tada bio u upotrebi);&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books?id=FRj1MNP-3xwC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Biography |publisher=Pimlico Books |year=1998 |isbn=978-071-266247-5 |location=20 Sussex Street, Pimlico, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=215 |language=en |trans-title=Napoleon: Biografija}}&lt;/ref&gt; [[18. svibnja]] [[1803.]], kada su Britansko Carstvo i Francuska Republika okončale jedino kratko razdoblje mira između [[1792.]] i [[1814.]]; ili [[2. prosinca]] [[1804.]], kada se Napoleon [[Krunidba|okrunio]] za [[car]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer C. |url=https://books.google.hr/books?id=VljA5QEI9_wC&amp;pg=PA499&amp;redir_esc=y |title=The Encyclopedia Of the War Of 1812: A Political, Social, and Military History |date=25. travnja 2012. |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-185-109956-6 |location=[[Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=499 |language=en |trans-title=Enciklopedija rata 1812.: Politička, društvena i vojna povijest}}&lt;/ref&gt;

Britanski [[povjesničar]]i povremeno govore o gotovo neprekidnom razdoblju ratovanja od [[1792.]] do [[1815.]] godine kao o [[Veliki francuski rat|Velikom francuskom ratu]] ili kao o posljednjoj fazi anglo-francuskog [[Drugi stogodišnji rat|Drugog stogodišnjeg rata]], koji obuhvaća razdoblje od [[1689.]] do [[1815.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Buffinton |first=Arthur Howland |url=https://books.google.hr/books/about/The_Second_Hundred_Years_War_1689_1815.html?id=5cFmAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Second Hundred Years' War, 1689–1815 |publisher=University of Michigan Press (original); Henry Holt &amp; Company |year=1929 |isbn=978-059-850357-2 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Drugi stogodišnji rat, 1689. – 1815.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Crouzet |first=François |title=The Second Hundred Years War: Some Reflections |trans-title=Drugi stogodišnji rat: Neka razmišljanja |url=https://academic.oup.com/fh/article-abstract/10/4/432/512601?redirectedFrom=fulltext&amp;login=false |journal=French History [Francuska povijest] |language=en |publisher=Oxford University Press |publication-place=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |publication-date=Prosinac 1996. |volume=10 |issue=4 |pages=432–450 |doi=10.1093/fh/10.4.432}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Scott |first=Hamish Marshall |date=1. lipnja 1992. |title=Review: The Second 'Hundred Years War' 1689–1815 |trans-title=Pregled: Drugi 'stogodišnji rat' 1689. – 1815. |url=https://www.cambridge.org/core/journals/historical-journal/article/second-hundred-years-war-16891815/AA47319D62C76CD46AB8CC38C1036818 |journal=The Historical Journal |language=en |publisher=Cambridge University Press &amp; Assessment |publication-place=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=35 |issue=2 |pages=443–469 |doi=10.1017/S0018246X00025887}}&lt;/ref&gt; Povjesničar Mike Rapport predložio je korištenje [[Pojam|pojma]] ''„Francuski ratovi”'' kako bi se nedvosmisleno opisalo cijelo razdoblje od početka Francuskih revolucionarnih ratova ([[1792.]]) do završetka Napoleonskih ratova [[1815.|1815]]. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Rapport |first=Mike |url=https://books.google.hr/books?id=wPK7XxVwF6YC&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars: A Very Short Introduction |date=31. siječnja 2013. |publisher=Oxford University Press |isbn=9-780-1916-4251-7 |location=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=4 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi: Vrlo kratak uvod}}&lt;/ref&gt;

U [[Francuska|Francuskoj]] su Napoleonski ratovi općenito integrirani s [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim ratovima]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=France - Les guerres de la Révolution - Herodote.net |trans-title=Francuska – Revolucionarni ratovi |url=https://www.herodote.net/Les_guerres_de_la_Revolution-synthese-560.php |url-status=live |access-date=2023-09-12 |website=www.herodote.net |language=fr}}&lt;/ref&gt;

[[Njemačka]] historiografija može [[Rat Druge koalicije]] ([[1798.]] – [[1802.]]), tijekom kojeg je Napoleon preuzeo [[vlast]], ubrajati u ''Erster Napoleonischer Krieg''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Rabich |first=Adalbert |url=https://books.google.hr/books?id=TmA1lqBCMlwC&amp;q=erster+napoleonischer+krieg&amp;pg=PA37&amp;redir_esc=y |title=Die Regionalgeschichte von Dülmen und Umgebung, Teil 2 |publisher=GRIN Verlag |year=2011 |isbn=978-3640-80584-6 |location=[[Norderstedt]], [[Schleswig-Holstein]], [[Njemačka]] |pages=37 |language=de |trans-title=Regionalna povijest Dülmena i okolice, 2. dio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210715013903/https://books.google.com/books?id=TmA1lqBCMlwC&amp;q=erster+napoleonischer+krieg&amp;pg=PA37#v=snippet&amp;q=erster%20napoleonischer%20krieg&amp;f=false |archive-date=2023-07-15}}&lt;/ref&gt; ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Prvi napoleonski rat'').

U [[Nizozemska|nizozemskoj]] su [[Historiografija|historiografiji]] sedam velikih ratova između [[1792.]] i [[1815.]] uobičajeno nazivani [[Koalicijski ratovi|Koalicijskim ratovima]] ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Coalitieoorlogen''), dok su prva dva nazivana Francuskim revolucionarnim ratovima ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Franse Revolutionaire Oorlogen'') u razdoblju od [[1792.]] do [[1802.]] godine. Međutim, postoji i pojam Napoleonski ratovi ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Napoleontische Oorlogen'') koji su smješteni između [[1803.]] i [[1815.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Coalitieoorlogen (1792-1815) |trans-title=Koalicijski ratovi (1792. – 1815.) |url=https://www.tracesofwar.nl/themes/4121/Coalitieoorlogen-1792-1815.htm |url-status=live |access-date=2024-01-05 |website=TracesOfWar.nl |language=nl}}&lt;/ref&gt;

== Napoleonove taktike ==
Napoleon je bio i ostao slavan po svojim [[pobjeda]]ma na [[Bojište|bojnom polju]], a [[povjesničar]]i su posvetili ogromnu pozornost njihovoj analizi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=University of Michigan Press (original); Charles Scribner's Sons |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje}}&lt;/ref&gt;

{{Citat5|Idealna Napoleonova bitka bila je dovesti neprijatelja u nepovoljan položaj manevrima i prijevarom, prisiliti ga da angažira svoje glavne snage i pričuvu u glavnoj bitci, a zatim poduzeti opkoljavajući napad sa slobodnim ili pričuvnim trupama na boku ili pozadini. Takav iznenadni napad bi ili proizveo razoran učinak na moral ili bi ga prisilio da oslabi svoju glavnu borbenu liniju. U svakom slučaju, vlastita impulzivnost neprijatelja započela je proces kojim je čak i manja francuska vojska mogla poraziti neprijateljske snage jednu po jednu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Sutherland |first=Donald M. G. |url=https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution and Empire: The Quest for a Civic Order |date=2008-04-15 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-470-75826-7 |lang=en |pages=[https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&amp;pg=PA356&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false 356] |trans-title=Francuska revolucija i Carstvo: Potraga za građanskim poretkom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2016-08-20 |title=Napoleon Bonaparte in Russia |trans-title=Napoleon Bonaparte u Rusiji |url=https://historiafactory.wordpress.com/2016/08/20/napoleon-bonaparte-in-russia/ |url-status=live |access-date=2023-11-05 |website=HistoriaFactory |language=en}}&lt;/ref&gt;|– [[Donald M. G. Sutherland]]|color=#394577}}

Nakon [[1807.]] godine, Napoleonovo stvaranje visokomobilne, dobro naoružane [[Topništvo|topničke]] snage dalo je upotrebi topništva povećanu taktičku važnost. Napoleon je, umjesto da se oslanja na [[pješaštvo]] kako bi istrošio neprijateljsku [[Vojna obrana|obranu]], mogao upotrijebiti masovno topništvo za razbijanje [[Neprijateljstvo|neprijateljske]] linije. Kada je to postignuto, poslao je pješaštvo i [[Konjica|konjaništvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=McConachy |first=Bruce |orig-year=1937 |editor-last=Vandervort |editor-first=Bruce |title=The Roots of Artillery Doctrine: Napoleonic Artillery Tactics Reconsidered |trans-title=Korijeni artiljerijske doktrine: Preispitivanje Napoleonove topničke taktike |url=https://www.proquest.com/docview/195616738 |journal=Journal of Military History [Časopis vojne povijesti] |language=en |publisher=Society for Military History |publication-place=Lexington, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |year=2001 |volume=65 |issue=3 |pages=617–640 |doi=10.2307/2677528 |issn=0899-3718 |eissn=1543-7795 |jstor=2677528 |oclc=473101577}}&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
[[Datoteka:Battle_of_Zurich.jpg|mini|250x250px|Pobjeda [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]] nad [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]] u [[Druga bitka kod Züricha|Drugoj bitki kod Züricha]] ([[25. rujna|25.]] – [[26. rujna]] [[1799.]]).]]

Britaniju je iritiralo nekoliko francuskih akcija nakon [[Mir u Amiensu|Amienskog mira]]. Napoleon je anektirao [[Pijemont]] i [[Elba|Elbu]], proglasio se predsjednikom [[Talijanska Republika (1802. – 1805.)|Talijanske Republike]] ([[Država|države]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj Italiji]] koju je Francuska uspostavila), ali nije uspio evakuirati Nizozemsku, kao što je ona pristala učiniti u [[ugovor]]u. Francuska se nastavila miješati u britansku [[Trgovina|trgovinu]] usprkos sklopljenom [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] te se žalila na [[Britansko Carstvo]] koje pruža utočište određenim pojedincima i ne suzbija antifrancuski [[Tiskarstvo|tisak]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=220–222 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt;

[[Britansko Carstvo]] zarobilo je [[Malta (otok)|Maltu]], a ista je bila i predmetom složenog dogovora u 10. članku Amienskog mira, prema kojem je trebala biti vraćena [[Ivanovci|Malteškim vitezovima]] s napuljskim [[garnizon]]om te stavljena pod jamstvo trećih sila. Slabljenje Ivanovaca [[Zapljena|konfiskacijom]] njihove [[Imovina|imovine]] u Francuskoj Republici i [[Španjolska|Španjolskoj]], zajedno s kašnjenjem u dobivanju jamstava, spriječilo je Britance da evakuiraju otok nakon tri [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]], kako je navedeno u ugovoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=239 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Philip_James_de_Loutherbourg_-_The_Battle_of_Alexandria,_21_March_1801_-_Google_Art_Project.jpg|mini|285x285px|[[Britansko Carstvo|Britanska]] pobjeda nad [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]] u [[Bitka kod Aleksandrije|Bitki kod Aleksandrije]] ([[21. ožujka]] [[1801.]]) koja je rezultirala krajem [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] prisutnosti u [[Egipat|Egiptu]].]]

[[Helvetska Republika|Helvetsku Republiku]] uspostavila je Francuska Repunlika kada je [[1798.]] godine izvršila invaziju na [[Stara Švicarska Konfederacija|Staru Švicarsku Konfederaciju]]. Francuska je povukla svoju vojsku, ali su izbili [[Nasilje|nasilni]] sukobi protiv [[Vlada|vlade]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=248–252 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt; poznatih kao {{Njem.|Stecklikrieg}},&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Swiss Rebellion 1802 |trans-title=Švicarska pobuna 1802. |url=https://www.zum.de/whkmla/military/napwars/swissreb1802.html |url-status=live |access-date=2023-09-14 |website=www.zum.de |language=en}}&lt;/ref&gt; koju su mnogi Švicarci vidjeli kao pretjerano [[Centralizacija|centraliziranu]]. Napoleon je ponovno okupirao Švicarsku u [[listopad]]u [[1802.]] i nametnuo [[kompromis]]no rješenje. To je izazvalo veliko zgražanje u Britaniji, koja je [[prosvjed]]ovala jer je to kršenje ugovora iz Lunévillea. Iako su kontinentalne sile bile nespremne djelovati, Britanci su odlučili poslati agenta kako bi pomogao [[Švicarci]]ma u nabavi opskrbe, a također su naredili svojoj [[Vojska|vojsci]] da ne vrate [[Rt dobre nade]] Nizozemskoj, kao što su se obvezali učiniti prema Amienskom miru.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Stara Švicarska Konfederacija|Švicarski]] otpor pao je prije nego što se bilo što moglo postići, a nakon mjesec dana, Britanija je opozvala naredbe koje su zabranjivale obnovu [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]]. Istovremeno, [[Rusko Carstvo]] konačno je pristupilo jamstvu u pogledu Malte. Zabrinuti da će doći do [[Neprijateljstvo|neprijateljstava]] kada je Napoleon saznao da je Rt dobre nade zadržan, [[Britanci]] su počeli odugovlačiti s evakuacijom Malte.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=252–258 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt; U [[Siječanj|siječnju]] [[1803.]] godine, vladine [[novine]] u Francuskoj objavile su izvješće trgovačkog agenta koji je istaknuo lakoću s kojom se Egipat može osvojiti. [[Britanci]] su to iskoristili te zahtijevali zadovoljstvo i sigurnost prije evakuacije Malte, koja je bila zgodna odskočna daska za Egipat. [[Prva Francuska Republika|Francuska]] je odbacila bilo kakvu želju da zauzme Egipat te je pitala kakva je zadovoljština potrebna, ali Britanci nisu mogli dati odgovor.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=258–264 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt; I dalje nije bilo pomišljanja na rat, a [[Predsjednik vlade|premijer]] [[Henry Addington]] javno je potvrdio da je Britansko Carstvo u stanju [[mir]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=265 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt;

Početkom ožujka [[1803.]] godine, Addingtonovo [[ministarstvo]] je primilo vijest da je britanska vojska ponovno zauzela Rt dobre nade u skladu s naredbama koje su kasnije poništene. Dana [[8. ožujka]], Britanci su naredili vojne pripreme kako bi se zaštitili od moguće francuske odmazde te ih opravdali lažnom tvrdnjom da je to samo odgovor na francuske pripreme i da su vodili ozbiljne pregovore s [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]]. Za nekoliko [[dan]]a se doznalo da je Rt dobre nade predan u skladu s protuzapovijedima, no bilo je prekasno. Napoleon je zbog vojnih priprema grdio britanskog [[veleposlanik]]a pred 200 gledatelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=264–268 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt;

Addingtonovo ministarstvo shvatilo je da će se suočiti s istragom o njihovim lažnim razlozima za vojne pripreme, a tijekom travnja neuspješno je pokušalo osigurati potporu [[William Pitt Mlađi|Williama Pitta Mlađeg]] kako bi ih zaštitio.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=277 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt; Istog mjeseca Ministarstvo je izdalo [[ultimatum]] Francuskoj zahtijevajući zadržavanje Malte najmanje deset godina, trajno preuzimanje otoka Lampeduse od [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]] i evakuaciju [[Batavijska Republika|Nizozemske]]. Također su ponudili priznavanje francuskih dobitaka u Italiji ako evakuiraju Švicarsku i nadoknade kralju [[Kraljevina Sardinija|Sardinije]] njegove [[Državno područje|teritorijalne]] gubitke. Francuska je ponudila Maltu staviti u ruke [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] kako bi zadovoljila britanske brige, povući se iz Nizozemske kada Malta bude evakuirana i formirati konvenciju kako bi se udovoljilo [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] oko drugih pitanja. Britanci su lažno demantirali da je Rusko Carstvo dalo ponudu, a britanski je veleposlanik napustio [[Pariz]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=268–278 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt; Očajnički želeći izbjeći rat, Napoleon je poslao tajnu ponudu u kojoj je pristao da Britanija zadrži Maltu ako Francuska može zauzeti poluotok Otranto,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Mahan |first=Alfred Thayer |url=https://archive.org/details/influenceofseapo01maha/mode/1up |title=The influence of sea power on the French Revolution and Empire: 1793–1812 |year=1892 |volume=2 |pages=[https://archive.org/details/influenceofsea02maha/page/106/mode/1up?view=theater 106–107] |language=en |trans-title=Utjecaj pomorske sile na Francusku revoluciju i Carstvo: 1793. – 1812. |ol=25649W}}&lt;/ref&gt; koji je bio pod vlašću [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]]. Svi napori bili su uzaludni, a Britansko Carstvo objavilo je rat Francuskoj [[18. svibnja]] [[1803.]] godine.

== Rat između Britanskog Carstva i Francuske (1803. – 1814.) ==
{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 345
| image1 = Ingres, Napoleon on his Imperial throne.jpg
| image2 = Allan Ramsay - King George III in coronation robes - Google Art Project.jpg
| footer = [[Jean Auguste Dominique Ingres]] ([[1780.]] – [[1867.]]): ''[[Napoleon I. na svojemu carskom tronu]]'' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Napoléon Ier sur le trône impérial'') – portret iz [[1806.]] {{Small|(lijevo)}}.&lt;br /&gt;[[Allan Ramsay]] ([[1713.]] – [[1784.]]): ''[[Kralj Đuro III. u krunidbenoj odjeći]]'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''King George III in coronation robes'') – [[portret]] iz [[1762.]] godine {{Small|(desno)}}.
}}

=== Britanske motivacije ===
[[Datoteka:Maniac-Ravings-Gillray.jpeg|mini|285x285px|[[James Gillray]]: ''Manijačko ludilo'' ili ''Mali Boney u snažnom napadu''.&lt;br /&gt;{{•}} Jamesove [[Karikatura|karikature]] kojima se rugao Napoleonu jako su razljutile Francuza koji je htio da ih britanska [[vlada]] zabrani.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |pages=316 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}&lt;/ref&gt;]]

Britansko Carstvo imalo je osjećaj gubitka kontrole, kao i gubitka [[Tržište|tržišta]], te je bilo zabrinuto zbog Napoleonove moguće [[Prijetnja nacionalnoj sigurnosti|prijetnje]] njegovim [[kolonija]]ma. McLynn tvrdi kako je Britanija [[1803.]] godine ušla u [[rat]] iz ''„mješavine ekonomskih motiva i nacionalnih neuroza – iracionalne tjeskobe zbog Napoleonovih motiva i namjera”'' te zaključuje kako se to pokazalo kao pravi izbor za Britaniju jer su, dugoročno gledano, Napoleonove namjere bile neprijateljske britanskom [[Nacionalnost|nacionalnom]] interesu. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] nije bio spreman za rat, pa je to bilo najbolje vrijeme za Britaniju da ih zaustavi. Britanija se uhvatila pitanja [[Malta (otok)|Malte]], odbijajući slijediti uvjete [[Mir u Amiensu|Amienskog mira]] i evakuirati [[otok]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |pages=309 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}&lt;/ref&gt;

Dublja britanska pritužba bila je njihova percepcija da Napoleon preuzima osobnu kontrolu nad [[Europa|Europom]], čineći međunarodni sustav nestabilnim te tjerajući britanske snage na marginu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Grainer |first=John D. |url=https://books.google.hr/books?id=YTIKDcuLoGoC&amp;redir_esc=y |title=The Amiens Truce: Britain and Bonaparte, 1801–1803 |publisher=Boydell Press |year=2004 |isbn=978-1-84383-041-2 |location=[[Martlesham]], [[Suffolk]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Amiensko primirje: Britanija i Bonaparte, 1801. – 1803.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&amp;redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=231 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Bryant |first=Arthur |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=BzGgAAAAMAAJ |title=Years of Victory, 1802–1812 |publisher=Indiana University Press (izvornik); The Collin Press |year=1944 |edition=2. |location=Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); West Link Park, Doughcloyne, Wilton, [[Cork]], [[Irska]] |language=en |trans-title=Godine pobjede, 1802. – 1812.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Brojni su akademičari tvrdili da je Napoleonovo [[Agresija|agresivno]] držanje stvorilo neprijatelje i koštalo ga potencijalnih saveznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tulard |first=Jean |url=https://books.google.hr/books?id=wUDiAAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: The Myth of the Saviour |publisher=Methuen Publishing Ltd |year=1985 |isbn=978-0-416-39510-5 |location=North Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=351 |language=en |trans-title=Napoleon: Mit o spasitelju}}&lt;/ref&gt; Sve do [[1808.]] godine, kontinentalne sile potvrdile su većinu njegovih dobitaka i [[Naslov|titula]], ali kontinuirani sukob s Britanskim Carstvom doveo je do pokretanja [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskog rata]] i [[Napoleonova invazija na Rusiju|Invazije na Rusiju]], što mnogi akademičari vide kao dramatično pogrešnu procjenu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Gray |first=Colin S. |url=https://books.google.hr/books?id=ulRtsANRIK8C&amp;redir_esc=y |title=War, Peace and International Relations: An Introduction to Strategic History |date=2007-06-11 |publisher=Routledge |isbn=978-113-416951-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames [Abingdon na Temzi], [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=47 |language=en |trans-title=Rat, mir i međunarodni odnosi: Uvod u stratešku povijest}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Malia |first=Martin Edward |url=https://books.google.hr/books?id=7rDBKN3kvM4C&amp;redir_esc=y |title=History's Locomotives: Revolutions and the Making of the Modern World |publisher=Yale University Press |date=2006-01-01 |isbn=978-0-300-12690-7 |editor-last=Emmons |editor-first=Terence |location=[[Sveučilište Yale]], [[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=205 |language=en |trans-title=Povijesne lokomotive: Revolucije i stvaranje modernog svijeta}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Neillands |first=Robin |url=https://books.google.hr/books?id=eC7AAwAAQBAJ&amp;pg=PA22&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Wellington &amp; Napoleon: Clash of Arms |publisher=Pen and Sword Books |year=2003 |isbn=978-0-85052-926-5 |location=Barnsley, South Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=22 |language=en |trans-title=Wellington &amp; Napoleon: Sukob oružja |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930122957/https://books.google.com/books?id=eC7AAwAAQBAJ&amp;pg=PA22 |archive-date=2015-09-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Horne |first=Alistair |url=https://books.google.com.cu/books?id=ls0zJPyWEl8C |title=What If?: The World's Foremost Historians Imagine What Might Have Been |publisher=Penguin Books |date=2000-09-01 |isbn=978-1-101-11891-7 |editor-last=Cowley |editor-first=Robert |pages=161 |language=en |trans-title=Što ako?: Najistaknutiji svjetski povjesničari zamišljaju što je moglo biti}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Nicholas_Pocock_-_Duckworth's_Action_off_San_Domingo,_6_February_1806.jpg|mini|300x300px|[[Bitka kod Santo Dominga]] ([[6. veljače]] [[1806.]]).]]

[[Charles James Fox]] je [[1806.]] godine pokušao je ozbiljno pregovarati o miru s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]]. Britanci su željeli zadržati svoja prekomorska osvajanja i vratiti Hanover [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuri III.]] u zamjenu za prihvaćanje francuskih osvajanja na [[kontinent]]u. [[Francuzi]] su bili voljni ustupiti [[Malta (otok)|Maltu]], [[Rt dobre nade]], [[Tobago]] i Francusku Indiju Britanskom Carstvu, ali su htjeli dobiti [[Sicilija|Siciliju]] u zamjenu za obnovu Hanovera.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Burke |first=Edmund |url=https://books.google.hr/books?id=J9g7AQAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=University of California Press (izvornik); J. Dodsley |year=1808 |volume=48 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Battle_of_the_Pyrenees,_July_28th_1813_-_Fonds_Ancely_-_B315556101_A_HEATH_035.jpg|mini|300x300px|[[Bitka na Pirenejima]] ([[28. srpnja]] [[1813.]]).]]

Za razliku od brojnih koalicijskih partnera, Britansko Carstvo ostalo je u ratu tijekom cijelog razdoblja Napoleonskih ratova. Zaštićeno pomorskom nadmoći (prema riječima [[admiral]]a Johna Jervisa [[Dom lordova|Domu lordova]]: ''„Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće doći. Kažem samo da neće doći morem.”''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Historical Firearms — I do not say, my Lords, that the French will not... |trans-title=Povijesna vatrena oružja – Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće... |url=https://www.historicalfirearms.info/post/83655546174/i-do-not-say-my-lords-that-the-french-will-not/amp |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=www.historicalfirearms.info |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Napoleonic War |trans-title=Napoleonski rat |url=https://www.wisboroughgreen.org/project/the-napoleonic-war/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Wisborough Green |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=John Jervis Earl of St. Vincent |url=https://morethannelson.com/officer/john-jervis-1st-earl-of-st-vincent/ |access-date=2023-09-23 |website=more than Nelson |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Responses to the Threat |trans-title=Odgovori na prijetnje |url=https://www.thenapoleonicwars.net/british-invasion-scares-responses |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=napoleonicwars |language=en}}&lt;/ref&gt;), [[Britansko Carstvo]] nije moralo trošiti vrijeme braneći se te se stoga moglo usredotočiti na podršku svojim ratnim saveznicima, održavajući kopneni rat niskog intenziteta na globalnoj razini više od [[Desetljeće|desetljeća]]. Britanska vlada isplaćivala je velike svote [[Novac|novca]] drugim europskim državama kako bi mogle plaćati svoje [[Vojska|vojske]] na [[Bojište|bojištu]]. Ova plaćanja su [[Kolokvij (skup)|kolokvijalno]] poznata kao ''[[Zlatna konjica Svetog Jurja]]''. Britanska vojska pružila je dugoročnu podršku španjolskoj [[Pobuna|pobuni]] u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskom ratu]] ([[1808.]] – [[1814.]]), potpomognuta taktikom španjolske gerile. Britansko-portugalske snage pod [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthurom Wellesleyem]] podržale su Španjolce, koji su uspješno vodili [[Vojna kampanja|kampanju]] protiv francuskih snaga, na kraju ih otjeravši iz [[Španjolska|Španjolske]] i omogućivši Britanskom Carstvu da izvrši invaziju na južnu Francusku. Do [[1815.]] godine, britanska je vojska igrala središnju ulogu u konačnom porazu [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]].

[[Datoteka:BritishEmpire1815.png|mini|340x340px|Britansko Carstvo je tijekom Napoleonskih ratova uspjelo preuzeti kontrolu nad [[Rt dobre nade|Rtom dobre nade]], [[Britanska Gvajana|Britanskom Gvajanom]], [[Malta (otok)|Maltom]], [[Mauricijus]]om i današnjom [[Šri Lanka|Šri Lankom]].]]

Osim manjih pomorskih [[Vojna operacija|akcija]] protiv britanskih imperijalnih interesa, Napoleonski ratovi bili su manjeg globalnog opsega od prethodnih sukoba poput [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]], kojeg [[povjesničar]]i nazivaju ''„svjetskim ratom”''.

=== Ekonomsko ratovanje ===
Kao odgovor na pomorsku blokadu francuske obale koju je donijela britanska vlada [[16. svibnja]] [[1806.]], Napoleon je [[21. studenoga]] iste godine izdao [[Berlinski dekret]] kojim je na snagu stupila Kontinentalna blokada.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&amp;redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=307–310 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}&lt;/ref&gt; Time je cilj bio eliminirati prijetnju Britanskog Carstva zatvaranjem [[Državno područje|teritorija]] pod francuskom kontrolom njegovoj [[Trgovina|trgovini]]. Britanija je imala stalnu vojsku od {{N|220000}} vojnika, od kojih pola nije bilo dostupno za kampanju, dok je ostatak je bio potreban [[garnizon]]u u [[Irska (otok)|Irskoj]] i [[kolonija]]ma te pružanje sigurnosti [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]]. Snaga Francuske dosegla je vrhunac s oko {{N|2500000}} vojnika i nekoliko stotina tisuća pripadnika Nacionalne garde koje je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] mogao unovačiti u vojsku ako je bilo potrebno. Obje nacije angažirale su velik broj sjedilačkih [[milicija]] koje nisu bile prikladne za kampanju te su uglavnom bile angažirane kako bi oslobodile regularne snage za aktivnu službu.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kennedy |first=Paul Michael |url=https://books.google.hr/books?id=n4ZMl8iS8lAC&amp;redir_esc=y |title=The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 |date=1989-01-15 |publisher=Vintage Books; Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-72019-5 |pages=128–129 |language=en |trans-title=Uspon i pad velikih sila: ekonomske promjene i vojni sukobi od 1500. do 2000.}}&lt;/ref&gt;

[[Britanska kraljevska ratna mornarica]] poremetila je izvankontinentalnu trgovinu [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] otimanjem te prijetnjom francuskom brodovlju i [[Francusko carstvo|njezinim kolonijalnim posjedima]], ali nije mogla učiniti ništa po pitanju francuske trgovine s glavnim kontinentalnim silama te je predstavljala tek malu prijetnju francuskom teritoriju u Europi. [[Stanovništvo]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kapacitet Francuskog Carstva daleko su nadmašivali Britaniju, koja je imala najveći [[Industrija|industrijski]] kapacitet u [[Europa|Europi]], a njezino ovladavanje morima omogućilo joj je da izgradi znatnu [[Gospodarstvo|gospodarsku]] snagu kroz trgovinu. To je osiguralo da Francusko Carstvo nikada ne može u miru učvrstiti svoju kontrolu nad Europom. Mnogi u francuskoj [[Vlada|vladi]] vjerovali su da bi odsijecanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europe okončalo njezin ekonomski utjecaj na kontinent i izoliralo ju.

=== Financiranje rata ===
Ključni element britanskog uspjeha bila je njezina sposobnost [[Mobilizacija|mobiliziranja]] nacionalne [[Industrija|industrijske]] i financijske [[resurs]]e i primijeni ih na poraz [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]. Iako je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] imalo približno {{Broj|16000000}} stanovnika naspram francuskih {{Broj|30000000}}, francuska brojčana prednost bila je nadoknađena britanskim [[Subvencije|subvencijama]] koje su plaćale mnoge [[Austrijsko Carstvo|austrijske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vojnike, dosegnuvši brojku od oko {{Broj|450000}} ljudi [[1813.]] godine.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Sherwig |first=John M. |url=https://books.google.hr/books?id=OInxvgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Guineas and Gunpowder: British Foreign Aid in the Wars with France, 1793-1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harvard University Press |year=1969 |isbn=978-0-674-36775-3 |location=[[Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[Sveučilište Harvard]], [[Cambridge, Massachusetts |Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Gvineje i barut: Britanska inozemna pomoć u ratovima s Francuskom, 1793. – 1815.}}&lt;/ref&gt; Prema anglo-ruskom sporazumu iz [[1803.]], Britanija je plaćala subvenciju od {{Broj|1500000|£}} za svakih {{Broj|100000}} ruskih vojnika na terenu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=C3FpAAAAMAAJ&amp; |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld &amp; Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=86 |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}&lt;/ref&gt;

Britanska nacionalna [[proizvodnja]] ostala je snažna, a dobro organizirani poslovni sektor usmjeravao je [[proizvod]]e u ono što je vojsci bilo potrebno. Britanija je iskoristila svoju ekonomsku moć da proširi [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevsku ratnu mornaricu]], udvostručivši broj [[fregata]], dodavši {{Broj|50|%}} više velikih [[Linijski brod|linijskih brodova]] i povećavši broj [[Pomorac|mornara]] sa {{Broj|15000}} na {{Broj|133000}} u osam godina nakon početka rata [[1793.]] godine, dok se francuska [[ratna mornarica]] smanjila za više od pola.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Briggs |first=Asa |url=https://books.google.hr/books?id=pEhUMgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Making of Modern England, 1783-1867: The Age of Improvement |publisher=Harper &amp; Row. |year=1959 |pages=143 |language=en |trans-title=Stvaranje moderne Engleske, 1783. – 1867.: Doba poboljšanja}}&lt;/ref&gt; [[Krijumčarenje]] gotovih [[proizvod]]a na kontinent potkopalo je francuske napore da oslabi britansko [[gospodarstvo]] odsijecanjem [[Tržište|tržišta]]. Subvencije [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] i [[Rusko Carstvo|Rusiji]] zadržale su ih u ratu. Britanski proračun je [[1814.]] godine dosegnuo {{Broj|98000000|£}}, uključujući {{Broj|10000000|£}} za [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevsku ratnu mornaricu]], {{Broj|40000000|£}} za vojsku, {{Broj|10000000|£}} za saveznike i {{Broj|38000000|£}} kao [[Kamata|kamate]] na državni [[dug]], koji je skočio na {{Broj|679000000|£}} i bio više nego dvostruko veći od [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a. Taj su dug poduprle stotine tisuća [[Investitura|investitora]] i [[Porezni obveznik|poreznih obveznika]], unatoč višim [[Porez na imovinu|porezima na imovinu]] i novom [[Porez na dohodak|porezu na dohodak]]. Troškovi rata iznosili su {{Broj|831000000|£}} (suvremene 3 [[Milijarda|milijarde]]&amp;nbsp;£). Nasuprot tome, francuski financijski sustav bio je neadekvatan te su se [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] snage morale dijelom oslanjati na rekvizicije iz prethodno osvojenih zemalja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Halévy |first=Élie |url=https://books.google.hr/books?id=ZCs8AAAAIAAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of the English People...: England in 1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harcourt, Brace &amp; Company |year=1924 |location=[[Berkeley, Kalifornija |Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[San Diego, Kalifornija |San Diego]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=205–228 |language=en |translator-last=Watkin |translator-first=Edward Ingram |trans-title=Povijest engleskog naroda...: Engleska 1815. |translator-last2=Barker |translator-first2=Dalgairns Arundel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Watson |first=John Steven |url=https://books.google.hr/books/about/The_Reign_of_George_III_1760_1815.html?id=aAiPsSaP7jQC&amp;redir_esc=y |title=The Reign of George III 1760–1815 |publisher=The Clarendon Press |year=1960 |isbn=978-0-198-21713-8 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=374–377, 406–407, 463–471 |language=en |trans-title=Vladavina Đure III. 1760. – 1815.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Knight |first=Roger John Beckett |url=https://books.google.hr/books?id=LdZtKP2qLxgC&amp;redir_esc=y |title=Britain Against Napoleon: The Organization of Victory, 1793-1815 |date=2013-10-24 |publisher=Penguin Books Limited |isbn=978-0-14-197702-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Britanija protiv Napoleona: Organizacija pobjede, 1793. – 1815.}}&lt;/ref&gt;

Od [[1813.]] do [[1815.]] godine, [[Nathan Mayer Rothschild]] bio je ključan u gotovo samostalnom financiranju [[Britansko Carstvo|britanskih]] ratnih napora, organizirajući otpremu vojskama [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthura Wellesleya]] diljem [[Europa|Europe]], kao i isplatu britanskih financijskih [[Subvencije|subvencija]] njihovim kontinentalnim saveznicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books?id=PS4CVCq-70sC&amp;redir_esc=y |title=The Ascent of Money: A Financial History of the World – 10th Anniversary Edition |date=2008-11-13 |publisher=Penguin Random House LLC |isbn=978-1-4406-5402-2 |pages=78 |language=en |trans-title=Uspon novca: Financijska povijest svijeta – Izdanje povodom 10. obljetnice}}&lt;/ref&gt;

== Napoleonova planirana invazija na Ujedinjeno Kraljevstvo (1803. – 1805.) ==
[[Datoteka:Premiere-legion-dhonneur.jpg|mini|250x250px|[[Charles Motte|Charles Etienne Pierre Motte]]: ''Prva dodjela [[Legija časti|Legije časti]] u kampu u Boulogneu, 16. kolovoza 1804.'' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Première distribution de la Légion d'honneur au camp de Boulogne, le 16 août 1804'').]]

Napoleonov planirani napad na [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] na početku [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]], iako nikada nije realiziran, imao je velik utjecaj na [[Britansko Carstvo|britansku]] pomorsku [[Vojna strategija|strategiju]] i [[Utvrdno graditeljstvo|utvrđivanje]] obale [[Jugoistočna Engleska|jugoistočne Engleske]]. Francuzi su već [[1796.]] godine pokušali [[Francuska ekspedicija na Irsku 1796.|invaziju na Irsku]] kako bi destabilizirali Ujedinjeno Kraljevstvo ili kao pripremu za [[napad]] na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]].

Prva francuska ''[[Armée d'Angleterre]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska Engleske”'') okupila se [[1798.]] na obali [[La Manche|''La Manchea'']]. Međutim, invazija na [[Engleska|Englesku]] bila je ostavljena sa strane – jer je Napoleon bio zaokupljen s [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]] i [[Francuska kampanja u Egiptu|Kampanjom u Egiptu]] – i odgođena [[1802.]] godine [[Mir u Amiensu|Mirovnim sporazumom u Amiensu]].

Na temelju planiranja navodnih invazija za vrijeme francuskog [[Stari poredak|Starog poretka]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Ancien Régime'') [[1744.]], [[1759.]] i [[1779.]] godine, pripreme su ponovno počele nakon izbijanja rata [[1803.]], a konačno su obustavljene [[1805.]] godine, prije [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]].

=== Francuske pripreme ===
[[Datoteka:Inspecting_the_Troops_at_Boulogne,_15_August_1804.png|mini|200x200px|Trupe kod Boulogne-sur-Mera [[15. kolovoza]] [[1804.]] godine.]]

[[Datoteka:Drop_Redoubt_-_geograph.org.uk_-_170889.jpg|mini|200x200px|Utvrda ''Drop Redoubt'', dio utvrdnog sustava [[Dover Western Heights|''Dover Western Heights'']].]]

Od [[1803.]] do [[1805.]] godine nova [[vojska]] od {{Broj|200000}} [[Čovjek|ljudi]], poznata kao ''Armée des côtes de l'Océan'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska oceanskih obala”'') ili ''Armée d'Angleterre'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska Engleske”''), okupljena je i obučavana u [[kamp]]ovima u [[Kamp u Boulogneu|Boulogneu]], [[Brugge]]u i [[Montreuil-sur-Mer]]u.

[[Datoteka:Disposition_d'appareillage_de_la_flottille_impériale.jpg|mini|250x250px|Raspored flotile namijenjene [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovoj]] invaziji na [[Engleska|Englesku]].]]

Velika ''[[Flottille de Boulogne]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Mioque |first=Nicolas |date=2019-04-19 |title=A propos du camp de Boulogne, rencontre avec Sophie Muffat |trans-title=O kampu u Boulogneu, susret sa Sophie Muffat |url=https://troisponts.net/2019/04/19/a-propos-du-camp-de-boulogne-rencontre-avec-sophie-muffat/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Trois-Ponts! (troisponts.net) |language=fr-FR |quote=…à propos de la '''flottille de Boulogne''' et du projet d’invasion de l’Angleterre par Napoléon suite à la rupture de la paix d’Amiens en 1803. |trans-quote=…o Flotili Boulognea i Napoleonovom planu invazije na Englesku nakon prekida Amienskog mira 1803. godine.}}&lt;/ref&gt; ([[Engleski jezik|eng.]] ''Boulogne Flotilla'',&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Chapman |first=William Neate |author-link=William Neate Chapman |date=1805-06-23 |title=Experiment against the Boulogne Flotilla |language=en |trans-title=Eksperiment protiv Boulogneske flotile |volume=3 |pages=1 |work=The Sydney Gazette and New South Wales Advertiser |issue=121 |publication-place=[[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/626830 |access-date=2024-01-24}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Boulogneska flotila”''), koja se sastojala od invazijskih [[teglenica]], izgrađena je u lukama duž obala Francuske i [[Nizozemska|Nizozemske]] – tada pod francuskom dominacijom kao [[Batavijska Republika]] – od [[Étaples]]a sve do [[Vlissingen]]a, i okupljena u [[Boulogne-sur-Mer]]u. Ta je flotila prvotno bila pod energičnim zapovjedništvom [[Étienne Eustache Bruix|Étiennea Eustachea Bruixa]], no on se ubrzo morao vratiti u [[Pariz]], gdje je [[Smrt|umro]] od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u [[Ožujak|ožujku]] [[1805.]] godine. Dio flotile koji je izgradila [[Ratna mornarica Batavijske Republike|Batavijska ratna mornarica]] bio je pod zapovjedništvom [[viceadmiral]]a [[Carel Hendrik Ver Huell|Carela Hendrika Ver Huella]]. On je premjestio batavijsku flotilu iz Vlissingena u Boulogne, unatoč [[Bitka kod Blanc-Neza i Gris-Neza|britanskim pokušajima da se to spriječi]].

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 345
| image1 = Charles Henri Ver-Huell (1764-1845).jpg
| image2 = Amiral bruix.jpg
| footer = {{DZ|NIZ}} Viceadmiral [[Carel Hendrik Ver Huell]] {{Small|(lijevo)}}.&lt;br /&gt;{{DZ|FRA}} Admiral [[Étienne Eustache Bruix]] {{Small|(desno)}}.
}}

[[Luka|Lučki]] sadržaji u Boulogneu su poboljšani – iako su ga [[Morske mijene|plime]] činile da neprikladnim za takvu ulogu – te su utvrde izgrađene. Nezadovoljstvo i [[dosada]], koji su često mogli preplaviti [[vojnik]]e koji su ondje čekali, umirivani su stalnim treninzima i čestim [[Svečanost|svečanim]] posjetima samog [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]], uključujući prve dodjele carske [[Legija časti|Legije časti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=Charles Scribner's Sons. Izvornik: University of Michigan Press |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=323 |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje |access-date=2024-02-24}}&lt;/ref&gt;

[[Medalja]] je izrađena,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Invasion of Britain {{!}} Medal commemorating the planned invasion of England, 1804 (MEC0833)|trans-title=Invazija Britanije {{!}} Medalja u znak sjećanja na planiranu invaziju na Englesku, 1804. (MEC0833)|url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201095720/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|archive-date=2009-02-01|access-date=2024-02-24|website=Royal Museums Greenwich (rmg.co.uk)|publisher=[[Nacionalni pomorski muzej]]}}&lt;/ref&gt; dok je u Boulogneu podignut [[slavoluk]] kako bi se proslavio očekivani uspjeh invazije. Međutim, kada je Napoleon naredio veliki test invazijskih [[Plovilo|plovila]] – usprkos lošem [[Vrijeme (meteorologija)|vremenu]] i protivno savjetima svojih [[Ratna mornarica|mornaričkih]] zapovjednika (poput [[Charles René Magon de Médine|Charlesa Renéa Magona de Médinea]], [[zapovjednik]]a desnog krila flotile) – pokazalo se da su loše [[dizajn]]irana za svoj zadatak i, iako je Napoleon osobno vodio napore [[Evakuacija i spašavanje|spašavanja]], mnogi su ljudi izgubljeni.

Prvi vojni [[balon]] u [[Prva Francuska Republika|Francuskoj]] je [[1794.]] godine upotrijebio [[Jean-Marie-Joseph Coutelle|Jean-Marie Coutelle]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=First balloon used in war |trans-title=Prvi balon korišten u ratu |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/360577-first-balloon-used-in-war |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Guinness World Records (guinnessworldrecords.com) |language=en |publication-place=Prizemlje, The Rookery, 2 Dyott Street, [[London]] WC1A 1DE, [[Engleska]], Ujedinjeno Kraljevstvo |quote=The first successful use of a balloon as a form of military reconnaissance vehicle is at the Siege of Charleroi, which would develop into the Battle of Fleurus, on 26 June 1794. Piloted by engineer Jean-Marie-Joseph Coutelle (FRA), the aerostat – known as &quot;L’Entreprenant&quot; (&quot;The Enterprising One&quot;) – was used by the French Aerostatic Corps to track the movements of the Coalition Army troops, and played a key role in the French Republic's victory. |trans-quote=Prva uspješna uporaba balona kao oblika vojnog izviđačkog vozila dogodila se tijekom Opsade Charleroija, koja će se razviti u Bitku kod Fleurusa, 26. lipnja 1794. Pilotoirao ga je inženjer Jean-Marie-Joseph Coutelle (Francuz), a balon – poznat kao „L'Entreprenant” („Poduzetni”) – je Francuski aerostatski korpus koristio za praćenje kretanja vojnika koalicijske vojske, te je odigrao ključnu ulogu u pobjedi Francuske Republike.}}&lt;/ref&gt; Napoleon je također ozbiljno razmatrao korištenje flote [[balon]]a za nošenje trupa kao dio svojih predloženih invazijskih snaga te je imenovao [[Sophie Blanchard]] glvanom zračnom [[Ministar|ministricom]] leta balonima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Martin |first=Mart |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0813368057&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Almanac Of Women And Minorities In World Politics |date=2000-05-18 |publisher=Avalon Publishing. Izvornik iz: Kalifornijsko sveučilište |isbn=978-0-8133-6805-4 |pages=135 |language=en |trans-title=Almanah žena i manjina u svjetskoj politici |access-date=2024-02-24}}&lt;/ref&gt; Francuski vojni planeri vjerovali su u potencijal invazije na [[Engleska|Englesku]] uz pomoć zračne armade. Došli su na ideju da bi lansiranje {{Broj|2500}} balona, od kojih bi svaki nosio po četiri [[vojnik]]a, prije pomorske invazije mogli prouzročiti [[kaos]] i možebitnu [[Kapitulacija|kapitulaciju]] Engleske. Ta je prijetnja bila toliko ozbiljna da su je i sami [[Britanci]] smatrali mogućom. Iako se zračna invazija pokazala neuspješnom te nije bila ostvarena,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Horn|first=Bernd|url=https://books.google.hr/books?id=25QLZgJ1LVUC&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Paras Versus the Reich: Canada's Paratroopers at War, 1942-1945|last2=Wyczynski|first2=Michel|date=2003-08-01|publisher=Dundurn Press, The Dundurn Group|isbn=1-55002-470-1|location=[[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]]|pages=22|language=en|trans-title=Padobranci protiv Reicha: Kanadski padobranci u ratu, 1942. – 1945.|chapter=Part 1 – Creation of a Canadian Airborne Capability {{!}} Chapter 1: Deep Battle – The Maturation of the Concept of Airborne Warfare|trans-chapter=Dio 1 – Stvaranje kanadske sposobnosti zračnih desantnih snaga {{!}} Poglavlje 1: Duboka bitka – Zrelost koncepta zračnog ratovanja|quote=French millitary planners placed such great faith in the potential of this idea that they later contemplated an invasion of England with the assistance of an aerial armada of these contraptions. They pondered the idea that 2,500 of these four-man ballons, launched prior to a sea invasion, would create chaos, if not the complete surrender of England. This new treat was such that even the British considered it a possibility. (…) In the end, however, the futuristic scheme, similar to Napoleon's invasion plnas, failed to be realized.|access-date=2024-02-24|trans-quote=Francuski vojni planeri polagali su toliko veliku vjeru u potencijal ove ideje da su kasnije razmatrali invaziju Engleske uz pomoć zračne armade ovih sprava. Razmišljali su o ideji da bi {{Broj|2500}} ovih balona za četiri čovjeka, lansiranih prije pomorske invazije, mogli stvoriti kaos, ako ne i potpunu predaju Engleske. Ova nova prijetnja bila je toliko ozbiljna da su čak i Britanci smatrali da je moguća. (…) Na kraju, međutim, futuristički plan, sličan Napoleonovim invazijskim planovima, nije mogao biti ostvaren.}}&lt;/ref&gt; izgledi za takvu invaziju zaokupili su [[um]]ove britanskih tiskanih [[Mediji|medija]] i [[javnost]]i.

Te su pripreme financirane [[Kupnja Louisiane|kupnjom Louisiane]] 1803. godine,&lt;ref name=&quot;:28&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Docevski |first=Boban |date=2017-10-31 |title=The Louisiana Purchase: Napoleon, eager for money to wage war on Britain, sold the land to U.S.—and a British bank financed the sale |trans-title=Kupnja Louisiane: Napoleon je, željan novca za vođenje rata protiv Britanije, prodao zemlju SAD-u, a britanska je banka financirala prodaju |url=https://www.thevintagenews.com/2017/10/31/the-louisiana-purchase-napoleon-sold-it-to-u-s-eager-for-money-to-wage-war-on-britain-and-a-british-bank-financed-the-sale/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=The Vintage News (thevintagenews.com) |language=en}}&lt;/ref&gt; kojom je [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] ustupila svoje ogromne [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] teritorije Sjedinjenim Američkim Državama&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Louisiana Purchase, 1803 |trans-title=Kupnja Louisiane, 1803. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/louisiana-purchase |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Office of the Historian (history.state.gov)}}&lt;/ref&gt; u zamjenu za isplatu od {{Broj|60000000}} [[Francuski franak|francuskih franaka]]&lt;ref name=&quot;:30&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:29&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2021-05-20|title=Louisiana Purchase Treaty (1803)|trans-title=Ugovor o Kupnji Louisiane (1803.)|url=https://www.archives.gov/milestone-documents/louisiana-purchase-treaty|url-status=live|access-date=2024-02-24|website=National Archives (archives.gov)|language=en|quote=The three documents transcribed here are the treaty of cession and two conventions, one for the payment of 60 million francs ($11,250,000), the other for claims American citizens had made against France for 20 million francs ($3,750,000).|trans-quote=Tri dokumenta koji su ovdje preneseni su ugovor o ustupanju i dvije konvencije, jedna za isplatu od 60 milijuna franaka ({{Broj|11250000|$}}), a druga za zahtjeve američkih građana protiv Francuske u iznosu od 20 milijuna franaka ({{Broj|3750000|$}}).}}&lt;/ref&gt; ({{Broj|11250000|[[Američki dolar|$]]}}).&lt;ref name=&quot;:30&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Wills |first=Matthew |date=2024-01-16 |title=The Actual Louisiana Purchase Price |trans-title=Stvarna cijena kupnje Louisiane |url=https://daily.jstor.org/the-actual-louisiana-purchase-price/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=JSTOR Daily (daily.jstor.org) |language=en-US |quote=Not that Napoleon made out badly: he is supposed to have thought the territory worth 50 million francs; the US paid him 60 million francs plus 20 million francs in debt relief, funding for his plans for European empire rather than a more phantasmagorical North American empire. |trans-quote=Napoleon nije prošao loše: navodno je smatrao da je teritorij vrijedan 50 milijuna franaka; SAD mu je platio 60 milijuna franaka, uz dodatnih 20 milijuna franaka za olakšanje duga, financirajući tako njegove planove za europsko carstvo umjesto više fantazmagoričnog sjevernoameričkog carstva.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:29&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:31&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2010-02-09|title=United States and France conclude the Louisiana Purchase|trans-title=Sjedinjene Američke Države i Francuska zaključuju Kupnju Louisiane|url=https://www.history.com/this-day-in-history/louisiana-purchase-concluded|url-status=live|access-date=2024-02-24|website=history.com|publisher=[[A&amp;E Networks|A&amp;E Television Networks]]|language=en|quote=Negotiations moved swiftly, and at the end of April the U.S. envoys agreed to pay $11,250,000 and assumed claims of its citizens against France in the amount of $3,750,000.|trans-quote=Pregovori su brzo tekli, a krajem travnja američki izaslanici pristali su platiti {{Broj|11250000|$}} i preuzeti potraživanja svojih građana protiv Francuske u iznosu od {{Broj|3750000|$}}.}}&lt;/ref&gt; Također je plaćeno i dodatnih {{Broj|20000000}} francuskih franaka&lt;ref name=&quot;:29&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:30&quot; /&gt; ({{Broj|3750000|[[Američki dolar|$]]}})&lt;ref name=&quot;:29&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:31&quot; /&gt; za olakšanje [[dug]]a.&lt;ref name=&quot;:30&quot; /&gt; Cijeli iznos potrošen je na predviđenu invaziju na Englesku.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Fleming|first=Thomas James|url=https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/mode/1up|title=The Louisiana Purchase|publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc|year=2003.|location=[[Hoboken, New Jersey|Hoboken]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=[https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/page/129/mode/1up 129]|language=en|trans-title=Kupnja Louisiane|chapter=11 – Hanging Fire|trans-chapter=11. – Zatezanje vatre|oclc=1036564581|quote=Every single one of the 60 million francs went the preparations for the invasion of England.|author-link=Thomas Fleming|access-date=2024-02-24|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://www.archive.org archive.org])}}|trans-quote=Svaki od 60 milijuna franaka potrošen je na pripreme za invaziju na Englesku.}}&lt;/ref&gt; [[Sjedinjene Američke Države]] djelomično su financirale kupnju putem [[Zajam|zajma]] od [[Barings Bank|Barings and Hope &amp; Co.]], što je u biti značilo da je britanska [[banka]] neizravno financirala invaziju na [[Zemlja (geografski pojam)|zemlju]].&lt;ref name=&quot;:28&quot; /&gt;

=== Britanske protuinvazijske pripreme ===
[[Datoteka:Bonaparte's_head2.jpg|mini|346x346px|[[James Gillray]]: ''Bonaparte, 48 sati nakon iskrcavanja!'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Buonaparte, 48 hours after landing!'').]]

Britanske pripreme bile su [[Vojska|vojni]] i [[Civili|civilni]] odgovor Ujedinjenog Kraljevstva na planiranu invaziju Napoleona I. Bonapartea. Uključivale su mobilizaciju britanskog stanovništva, u razmjerima koji prije nisu pokušavani u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu]], s kombiniranim vojnim snagama od preko {{Broj|615000}} vojnika u prosincu [[1803.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Fedorak |first=Charles John |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781884836831&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Henry Addington, Prime Minister, 1801-1804: Peace, War, and Parliamentary Politics |publisher=University of Akron Press. Izvornik iz: Michigansko sveučilište |year=2002 |isbn=978-1-884836-83-1 |edition=Ilustrirano |series=Series on international, political, and economic history [Serije o međunarodnoj, političkoj i ekonomskoj povijesti] |volume=52 |location=[[Akron, Ohio |Akron]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države]] |pages=165 |language=en |trans-title=Henry Addington, premijer, 1801. – 1804.: Mir, rat i parlamentarna politika |access-date=2024-02-25}}&lt;/ref&gt; Velik dio [[Jug|južne]] engleske [[Obala|obale]] bio je utvrđen, s brojnim položajima i utvrdama izgrađenim da odbiju strahovito francusko iskrcavanje. Međutim, Napoleon nikada nije pokrenuo svoju planiranu invaziju te stoga pripreme nikada nisu bile stavljene na kušnju.

==== Pozadina ====
[[Britansko Carstvo]] i Francuska bile su u gotovo neprekidnom ratu od [[1793.]] do [[1802.]], a zatim od [[1803.]] do [[1815.]] godine, koji je bio prekinut samo kratkim [[Mir u Amiensu|mirom u Amiensu]] i prvim Napoleonovim [[progonstvo]]m na otoku [[Elba|Elbi]]. Krajem [[1797.]] godine Napoleon je poručio [[Francuski Direktorij|Francuskom Direktoriju]] sljedeće:

{{Citat5|[Francuska] mora uništiti englesku monarhiju, ili očekivati da će sama biti uništena od strane ovih intrigantnih i poduzetnih otočana… Usredotočimo sve svoje napore na mornaricu i uništimo Englesku. Obavljanjem toga, Europa je pod našim nogama.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |pages=7 |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}&lt;/ref&gt;|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

Godine [[1803.]] Napoleon je ponovno usmjerio pozornost na invaziju na Englesku, rekavši:

{{Citat5|Sve su moje misli usmjerene prema Engleskoj. Želim samo povoljan vjetar i postaviti [[Francuski carski orao|carskog orla]] na [[Londonski Tower]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |pages=9 |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}&lt;/ref&gt;|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

Napoleon je planirao invaziju većih razmjera nego [[1798.]] i [[1801.]] godine te je izgradio novu [[Flota|flotu]] za taj napor.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books/about/Invasion.html?id=FIUOAAAAQAAJ&amp;redir_esc=y |title=Invasion: From the Armada to Hitler, 1588-1945 |publisher=Routledge &amp; K. Paul |year=1987 |isbn=978-0-7102-0736-4 |edition=Ilustrirano |pages=98 |language=en |trans-title=Invazija: Od Armade do Hitlera, 1588. – 1945. |author-link=Frank McLynn |access-date=2024-02-29}}&lt;/ref&gt;

== Rat Treće koalicije (1805. – 1806.) ==
{{Glavni|Rat Treće koalicije}}

[[Datoteka:Grande-armee_en.svg|mini|300x300px|Struktura Napoleonove ''[[Grande Armée]]'' tijekom [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]].]]

[[Britansko Carstvo|Britansko Cartsvo]] okupilo je saveznike kako bi formiralo Treću koaliciju koja bi se borila protiv [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] nakon što se Napoleon proglasio [[car]]em.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&amp;redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&amp;id=XZdjTr7DCcgC&amp;redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=141 |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je ozbiljno razmatrao invaziju na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2011-06-08 |title=Invasion of Britain - National Maritime Museum |trans-title=Invazija Britanije – Nacionalni pomorski muzej |url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-21 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=8. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110608211733/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=O'Meara's account of Napoleon on the invasion of the England |trans-title=O'Mearin prikaz Napoleona o invaziji na Englesku |url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/omearas-account-of-napoleon-on-the-invasion-of-the-england/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716183000/http://www.napoleon.org/en/reading_room/articles/files/omeara_napo_invasion.asp |archive-date=2011-07-16 |access-date=2023-09-21 |website=napoleon.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt; okupljajući {{Broj|180000}} vojnika u [[Boulogne-sur-Mer|Boulogneu]]. Prije nego što je mogao izvršiti invaziju, morao je postići pomorsku nadmoć, ili barem odvući britansku [[Flota|flotu]] od [[La Manche|Engleskog kanala]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''La Manche''). Složeni plan da se [[Britanci]] odvrate prijetnjom njihovim posjedima u [[Karibi]]ma nije uspio kada se [[Prvo Francusko Carstvo|francusko]]-[[španjolska]] flota pod admiralom [[Pierre-Charles Villeneuve|Pierre-Charlesom Villeneuveom]] vratila nakon neodlučene akcije u [[Bitka kod rta Finisterre|Bitki kod rta Finisterre]] ([[22. srpnja]] [[1805.]]).

[[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva]] blokirala je Villeneuvea kod [[Cádiz (grad)|Cádiza]] dok [[19. listopada]] nije otišao prema [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskom Kraljevstvu]]. Britanska flota uhvatila je i nadmoćno porazila združenu neprijateljsku flotu u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]] ([[21. listopada]]), a britanski zapovjednik [[Horatio Nelson]] poginuo je u toj bitki. Napoleon nakon toga nikada više nije imao priliku izazvati Britance na moru, niti im zaprijetiti invazijom. Potom je ponovno usmjerio pozornost na neprijatelje u [[Europa|Europi]].

[[Datoteka:Strategic_Situation_of_Europe_1805.jpg|mini|300x300px|[[Europa|Europska]] strateška situacije prije [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]] ([[1805.]]).]]

U [[Travanj|travnju]] [[1805.]], Britanija i [[Rusko Carstvo|Rusko Cartsvo]] potpisali su [[Ugovor|sporazum]] s ciljem protjeravanja Francuza iz [[Batavijska Republika|Batavijske Republike]] (današnje [[Nizozemska|Nizozemske]]) i Švicarske Konfederacije. [[Austrijsko Carstvo]] pridružilo se savezu nakon aneksije [[Genova|Genove]] i Napoleonovog proglašenja za kralja [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Italije]] ([[17. ožujka]] [[1805.]]). [[Švedsko Carstvo]], koje je već pristalo zakupiti [[Pomorje]] kao [[Vojna baza|vojnu bazu]] za britanske trupe koje su se borile protiv Francuskog Carstva, ušlo je u koaliciju [[9. kolovoza]] iste godine.

Austrijsko je Carstvo započelo rat [[8. rujna]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Sizenko |first=Andreĭ Grigorʹevich |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9785956711736&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Великие битвы Великой России |publisher=Владис ([[Transkripcija i transliteracija |trans.]] Vladis) |year=2011 |isbn=978-5-9567-1173-6 |pages=192 |language=ru |trans-title=Velike bitke Velike Rusije}}&lt;/ref&gt; [[1805.]] invazijom na [[Bavarska|Bavarsku]] s vojskom koja je brojila {{Broj|72000}} vojnika pod vodstvom [[Karl Mack von Leiberich|Karla Macka von Leibericha]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Ralby |first=Aaron |url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/mode/1up?view=theater |title=Atlas of world military history: From antiquity to the present day |last2=Hamilton |first2=Jill |publisher=Parragon Books Ltd |others=Crisp, Andy (ilustrator) |year=2013 |isbn=978-1-4723-1236-5 |editor-last=Hamilton |editor-first=Jill |volume=6 |location=[[Bath (Somerset) |Bath]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=274–276 |language=en |trans-title=Atlas svjetske vojne povijesti: Od antike do danas |chapter=Europe (The Napoleonic Period 1799–1815) |trans-chapter=Europa (Napoleonovo razdoblje 1799. – 1815.) |editor-last2=Moore |editor-first2=Damien |editor-last3=Baile |editor-first3=Philippa |editor-last4=Youel |editor-first4=Duncan |editor-last5=Cardon |editor-first5=Nannete |chapter-url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/page/274/mode/1up}}&lt;/ref&gt; a francuska je [[vojska]] krajem [[Srpanj|srpnja]] [[1805.]] odmarširala iz Boulognea kako bi se suprotstavila Austrijskom Carstvu. U [[Bitka kod Ulma|Bitki kod Ulma]] ([[16. listopada]] – [[19. listopada]]), Napoleon je opkolio Mackovu vojsku, prisilivši ju na predaju bez značajnih gubitaka.

[[Datoteka:Charles_Thévenin_-_Reddition_de_la_ville_d'Ulm.jpg|mini|300x300px|Predaja grada [[Ulm]]a ([[20. listopada]] [[1805.]]).]]

[[Datoteka:Trafalgar-Auguste_Mayer.jpg|mini|300x300px|[[Britansko Carstvo|Britanski]] brod HMS ''Sandwich'' puca na [[Prvo Francusko Carstvo|francuski]] vodeći [[brod]] ''Bucentaure'' (potpuno razoren) u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]]. ''[[Bucentaure]]'' se također bori s [[HMS Victory|HMS ''Victory'']] (iza nje) i [[HMS Temeraire|HMS ''Temeraire'']] (lijeva strana slike). [[HMS Sandwich|HMS ''Sandwich'']], koji je bio neaktivan još od [[1797.]] godine, nije se borio u Bitki kod Trafalgara te je njegov prikaz pogreška [[Slikarstvo|slikara]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Scène de la bataille de Trafalgar |trans-title=Scena iz Bitke kod Trafalgara |url=http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55 |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-27 |website=web.archive.org |language=fr |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721013055/http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55 }}&lt;/ref&gt;]]

Napoleon je [[13. studenoga]] okupirao [[Beč]], a daleko od svojih opskrbnih linija, suočio se s brojnijom [[Austrijsko Carstvo|austrijsko]]-[[Rusko Carstvo|ruskom]] vojskom pod zapovjedništvom [[Mihail Kutuzov|Mihaila Kutuzova]], s ruskim carem [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] koji je osobno bio prisutan. Dana [[2. prosinca]], Napoleon je porazio austro-ruske snage u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] (što se obično smatra njegovom najvećom pobjedom). Brojčano nadmoćnija neprijateljska vojska na kraju je imala {{Broj|25000}} [[smrt]]nih gubitaka koje im je Napoleon nanio s manje od {{Broj|7000}} [[vojnik]]a u svojim redovima.

[[Datoteka:Entrée_des_Francaise_dans_Vienne_le_13_Novembre_1805.jpg|mini|300x300px|Ulazak [[Francuzi|Francuza]] u [[Beč]] ([[13. studenoga]] [[1805.]]).]]

[[Austrijsko Carstvo]] potpisalo je [[26. prosinca]] [[1805.]] potpisalo [[Požunski mir 1805.|Požunski mir]] te napustilo Treću koaliciju. [[Ugovor]] je zahtijevao od [[Austrijanci|Austrijanaca]] da daju [[Venecija|Veneciju]] Kraljevstvu Italiji, kojom su dominirali [[Francuzi]], te [[Tirol]] Bavarskoj, a izlaskom Austrije iz [[rat]]a nastupio je zastoj. [[Napoleon Bonaparte|Napoleonova]] vojska imala je evidenciju kontinuiranih neprekinutih [[pobjeda]] na kopnu, ali puna snaga ruske vojske još nije došla do izražaja. Napoleon je sada učvrstio svoju vlast nad [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]], preuzeo kontrolu nad [[Belgija|Belgijom]], [[Nizozemska|Nizozemskom]] (tadašnjom [[Batavijska Republika|Batavijskom Republikom]]), [[Švicarska|Švicarskom]] te većim dijelom današnjeg zapadnog dijela [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sjeverna Italija|sjeverne Italije]]. Njegovi štovatelji kažu kako je Napoleon u tom trenutku htio stati, ali je bio prisiljen nastaviti kako bi dobio veću [[Sigurnost (od prijetnji)|sigurnost]] od zemalja koje su odbile prihvatiti njegova osvajanja.

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] povjesničar [[Charles Esdaile]] odbacuje to objašnjenje i umjesto toga kaže kako je bilo dobro vrijeme za zaustavljanje ekspanzije, jer su tadašnje velike sile bile spremne prihvatiti [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] onakvog kakav jest:

{{Citat5|Godine 1806. i Rusija i Britanija bile su jako željne sklapanja mira te su mogle pristati na uvjete koji bi Napoleonsko Carstvo ostavili gotovo potpuno netaknutim. Što se tiče Austrije i Pruske, one su jednostavno htjele biti ostavljene na miru. Osigurati kompromisni mir, dakle, bilo bi relativno lako. Ali Napoleon nije bio spreman učiniti nikakve ustupke.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815. |pages=252–253}}&lt;/ref&gt;|– [[Charles Esdaile]]|color=#394577}}

== Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.) ==
{{Glavni|Rat Četvrte koalicije}}

Nekoliko [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]] nakon raspada Treće koalicije, [[Britansko Carstvo|Britansko Cartsvo]], [[Kraljevina Pruska]], [[Rusko Carstvo]], [[Kraljevina Saska]] i [[Švedsko Carstvo]] formirali su Četvrtu koaliciju, koja je trajala od [[1806.]] do [[1807.]] godine. U [[Srpanj|srpnju]] [[1806.]], Napoleon je formirao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]], u čijemu su sastavu bile većina [[država]] sastavnica [[Raspad Svetoga Rimskog Carstva|bivšega Svetoga Rimskog Carstva]]. Ujedinio je mnoge manje države u veća izborna tijela, [[Vojvodstvo|vojvodstva]] i [[Kraljevina|kraljevstva]] kako bi upravljanje područjem današnje Njemačke bilo lakše. Napoleon je uzdigao vladare Saske i Bavarske, dviju najvećih država Rajnske konfederacije, u status [[kralj]]eva.

U [[kolovoz]]u [[1806.]], pruski kralj [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]] odlučio je krenuti u rat neovisno o bilo kojoj drugoj velikoj sili. Ruska vojska, koja je ujedno bila pruski saveznik, bila je predaleko da bi pomogla. Dana [[8. listopada]] [[1806.]], {{Broj|160000}} francuskih [[vojnik]]a – čiji se broj povećavao kako je kampanja odmicala – napalo je Prusku, krećući se takvom brzinom da su uništili cijelu prusku vojsku kao učinkovitu vojnu silu. Napoleon je prebacio sve francuske snage [[Istok|istočno]] od [[Rajna|Rajne]] u Prusku, čiju je vojsku porazio kod [[Jena|Jene]] ([[14. listopada]] [[1806.]]), a [[Louis-Nicolas Davout]] kod Auerstädta istoga dana. Od {{Broj|250000}} vojnika, Prusi su pretrpjeli {{Broj|25000}} gubitaka, a još su izgubili daljnjih {{Broj|150000}} kao [[Ratni zarobljenik|zarobljenike]], {{Broj|4000}} topničkih oruđa i preko {{Broj|100000}} [[mušketa]]. U Bitki kod Jene, Napoleon se borio samo s jednim odredom pruskih snaga. Bitka kod Auerstädta uključivala je jedan francuski [[korpus]] koji je porazio glavninu pruske vojske.

Napoleon je u [[Berlin]] ušao [[27. listopada]] 1806. godine. Posjetio je grobnicu pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] i [[Rečenica|rečenicom]] ''„Kape dolje, gospodo, da je on još živ, mi ne bismo bili ovdje.”''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Visit The Grave Of Frederick The Great |url=https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ |url-status=dead |access-date=2023-09-23 |website=Berlin Experiences |language=en-GB |archive-date=3. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231003080701/https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Hay |first=William Anthony |date=2016-04-28 |title=On the Fritz: Rethinking Frederick the Great |trans-title=O Fritzu: Ponovno promišljanje Fridrika Velikoga |url=https://nationalinterest.org/feature/the-fritz-rethinking-frederick-the-great-15978 |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Interest |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Blanning |first=Timothy Charles William |url=https://books.google.hr/books/about/Frederick_the_Great.html?id=DKtargEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Frederick the Great: King of Prussia |publisher=Random House |year=2015 |isbn=978-1-846-14182-9 |location=Random House Tower, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Fridrik Veliki: Kralj Pruske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Blanning |first=Timothy Charles William |date=2016-05 |title=Old Fritz |trans-title=Stari Fritz |url=https://www.jstor.org/stable/26557313 |journal=The National Interest [Nacionalni interes] |language=en |publisher=Center for the National Interest |issue=143 |pages=88 |via=JSTOR}}&lt;/ref&gt; naredio svojim [[maršal]]ima da ondje skinu [[šešir]]e.

[[Datoteka:Charles_Meynier_-_Entrée_de_Napoléon_à_Berlin._27_octobre_1806.jpg|mini|300x300px|Nakon [[Pobjeda|pobjede]] nad [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] u [[Bitka kod Jene|Bitki kod Jene]] ([[14. listopada]] [[1806.]]), Napoleon je s vojskom [[27. listopada]] iste godine ušao [[Berlin]], koji je do tada bio pod pruskom [[Vlast|vlašću]].]]

Napoleonu je trebalo samo 19 [[dan]]a od početka [[napad]]a na Prusku da je izbaci iz rata zauzimanjem Berlina i uništenjem njezinih glavnih [[armija]] kod Jene i [[Auerstädta]]. Saska je napustila Prusku te se, zajedno s državama iz [[sjever]]ne Njemačke, udružila s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]].

[[Datoteka:Friedland_mazurovsky.jpg|mini|300x300px|[[Juriš]] konjaništva [[Rusko Carstvo|ruske]] carske [[Garda|garde]] protiv [[Prvo Francusko Carstvo|francuskih]] kirasira u [[Bitki kod Friedlanda]] ([[14. lipnja]] [[1807.]]).]]

U sljedećoj fazi rata, [[Francuzi]] su istjerali ruske snage iz područja današnje [[Poljska|Poljske]] i angažirali mnogo [[Poljaci|poljskih]] i [[Nijemci|njemačkih]] vojnika u nekoliko opsada u [[Šleska|Šleskoj]] i [[Pomorje|Pomorju]], uz pomoć [[Nizozemci|nizozemskih]] i [[Talijani|talijanskih]] vojnika. Napoleon se tada okrenuo prema [[sjever]]u kako bi se suprotstavio ostatku ruske vojske i pokušao zauzeti privremenu prusku [[Glavni grad|prijestolnicu]] Königsberg (današnji [[Kalinjingrad]]). Taktičko izjednačenje kod [[Bagrationovsk|Eylaua]] ([[7. veljače|7.]] – [[8. veljače]] [[1807.]]), nakon čega je uslijedila [[kapitulacija]] kod [[Gdanjsk|Danziga]] ([[24. svibnja]] [[1807.]]) i [[Bitka kod Heilsberga]] ([[10. lipnja]] [[1807.]]), prisilili su [[Rusi|Ruse]] da se povuku sjevernije. Napoleon je odlučno potukao rusku vojsku u Bitki kod Friedlanda ([[14. lipnja]] [[1807.]]), nakon čega je [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] morao sklopiti [[mir]] s Napoleonom u [[Sovjetsk|Tilzitu]] ([[7. srpnja]] [[1807.]]). Na području današnje [[Njemačka|Njemačke]] i Poljske osnovane su nove Napoleonove [[Marionetska država|marionetske države]], kao što su [[Kraljevina Vestfalija]], [[Varšavskog Vojvodstva|Varšavsko Vojvodstvo]], [[Kraljevina Holandija]], [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]], [[Kraljevina Etrurija]], [[Slobodni Grad Danzig (1807. – 1814.)|Slobodni Grad Danzig]] i ostale.

Do [[Rujan|rujna]] [[1807.]], maršal [[Guillaume Brune]] dovršio je [[Okupacija|okupaciju]] švedskog Pomorja, omogućivši [[Švedsko Carstvo|švedskoj]] vojsci da se povuče sa svim svojim ratnim [[streljivo]]m.

=== Raspored vojnih snaga ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%&quot;
| colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Treća koalicija – broj vojnika po državama'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Prussia_(1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|254000}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&amp;newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=150 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|135000}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&amp;newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=150–151 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_Electoral_Saxony.svg|border|25x25px]] [[Elektorat Saska]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|18000}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Švedsko Carstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|15000}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 151&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&amp;newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=151 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}&lt;/ref&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot;|'''Ukupno: {{Broj|422000}}'''
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%&quot;
| colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Protukoalicijske sile – broj vojnika po državama'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]{{efn|Postrojbe u Njemačkoj.}}
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|192000}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|27000}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] [[Poljske legije u Napoleonskim ratovima|Poljske legije]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|18500}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 151&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|40000}}{{efn|Neangažiranih.|name=Neangažirani}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag of Kingdom of Naples (1806-1808).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|40000}}{{efn|name=Neangažirani}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Holandija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|18000}}{{efn|name=Neangažirani}}&lt;ref name=&quot;Clodfelter: 150&quot; /&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Ukupno: {{Broj|335500}}''' {{Small|({{Broj|237500}} angažiranih)}}
|}

== Jadranska kampanja (1807. – 1814.) ==
Jadranska kampanja bila je manje [[ratište]] tijekom Napoleonskih ratova u kojem su niz malih floti [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske kraljevske ratne mornarice]] i [[Austrougarska ratna mornarica|Austrijske mornarice]] i neovisnih [[krstarica]] ometali združene pomorske snage [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonskog Francuskog Carstva]], Kraljevstva Italije, [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] i Napuljskog Kraljevstva između [[1807.]] i [[1814.]] godine na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Kraljevstvo Italiju, Napuljsko Kraljevstvo i Ilirske pokrajine kontrolirao je – bilo izravno ili preko opunomoćenika – francuski car [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]], koji ih je preuzeo [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] ([[1805.]]) nakon [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]].

Kontrola nad Jadranom donijela je brojne prednosti [[Francuska mornarica|Francuskoj mornarici]], omogućivši brzi tranzit trupa iz Italije na Balkanski poluotok i Austrijsko Carstvo za kampanju na [[istok]]u i dajući Francuskom Carstvu na posjed brojnih [[Brodogradilište|brodogradilišta]], posebno velikih brodogradilišta u [[Venecija|Veneciji]]. Od 1807., kada je [[Mir u Tilzitu|Tilsitski mir]] ubrzao rusko povlačenje iz [[Republika Sedam Otoka|Republike Sedam Otoka]], Francuska mornarica držala je pomorsku nadmoć u [[Zemljopisno područje|regiji]]. Tilsitski ugovor također je sadržavao tajnu klauzulu koja je jamčila francusku pomoć u bilo kojem ratu između [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi ispunio ovu klauzulu, Napoleon je morao osigurati svoje linije opskrbe na istoku razvijanjem [[Francuska carska vojska|Francuske carske vojske]] u Ilirskim pokrajinama. To je zahtijevalo kontrolu nad Jadranskim morem protiv sve agresivnijih britanskih [[napadač]]a. Britanska kraljevska ratna mornarica odlučila je spriječiti [[konvoj]]e trupa da dođu do Ilirskih pokrajina te je nastojala slomiti francusku [[Hegemonija|hegemoniju]] u regiji, što je rezultiralo šestogodišnjom pomorskom kampanjom.

Kampanja nije bila ujednačena u pristupu – britanske i francuske snage bile su ograničene diktatom šireg [[Sredozemno more|sredozemnog]] i globalnog sukoba, a posljedično je i broj [[Ratni brod|brodova]] varirao. Iako su brojni [[Zapovjednik|zapovjednici]] držali [[Stožer|zapovjedništva]] u regiji, dvije najvažnije osobe bile su [[William Hoste]] i [[Bernard Dubourdieu]], čiji su podvizi slavljeni u njihovim nacionalnim [[Novine|novinama]] tijekom [[1810.]] i 1811. godine. Kampanja između dvojice [[časnik]]a dosegla je vrhunac u [[Viška bitka 1811.|Viškoj bitci]] ([[13. ožujka]] [[1811.]]), kada je Dubourdieu [[Ubojstvo|ubijen]], a njegova flota poražena u slavnoj akciji Williama Hostea.

Događaji iz 1811. godine donijeli su Britancima dominaciju na Jadranu do kraja rata. Britanske i [[Helenske oružane snage|grčke]] ekspedicijske snage postupno su osvajale utvrđene francuske [[otok]]e, a njihove [[juriš]]ne skupine nanijele su kaos trgovini diljem regije. Kao rezultat toga, francuski planovi protiv Osmanskog Carstva su otkazani, a ''[[Grande Armée]]'' se okrenula Ruskom Carstvu. Britanske snage nastavile su s [[Vojna operacija|vojnim operacijama]] sve dok napredne vojske Šeste koalicije nisu otjerale [[Francuzi|Francuze]] s obala Jadranskog mora početkom 1814. godine. Britanske su trupe i [[Mornaričko pješaštvo|marinci]] pomogli u zauzimanju nekoliko strateški važnih francuskih [[grad]]ova, uključujući [[Rijeka|Rijeku]] (danas u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) i [[Trst]] (danas u [[Italija|Italiji]]).

=== Pozadina ===
[[Datoteka:Gulf of Taranto map.png|mini|200px|[[Zemljovid]] prikazuje stratešku važnost Krfa u kontroli ulaza u Jadransko more.]]

Francuska je prisutnost na Jadranskom moru postajala još od [[Mir u Campo Formiju|Sporazuma u Campo Formiju]], iz [[1797.]], tijekom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]]. Isti je sporazum označio kraj [[Rat Prve koalicije|Rata Prve koalicije]] i potvrdio propast [[Mletačka Republika|Presvijetle Mletačke Republike]] i podjelu njezinog teritorija između [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=78 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}&lt;/ref&gt; Jedan od francuskih dobitaka tom podjelom bilo je sedam [[Jonski otoci|Jonskih otoka]] koji su kontrolirali ulaz u Jadran. Te su francuske predstraže u [[Istok|istočnom]] Sredozemlju Rusko i Osmansko Carstvo smatrali prijetnjom, a [[1798.]] godine su ujedinjene [[Ruska carska vojska|rusko]]-[[Oružane snage Osmanskog Carstva|osmanske]] snage napale su masivno [[Utvrdno graditeljstvo|utvrđenu]] francusku [[Citadela|citadelu]] na [[Krf]]u, koja je pala sljedeće godine ([[1799.]]) nakon [[Opsada Krfa (1798. – 1799.)|četveromjesečne opsade]],&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Gardiner |first=Robert |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760264&amp;redir_esc=y |title=Nelson Against Napoleon: From the Nile to Copenhagen, 1798–1801 |collaboration=[[Nacionalni pomorski muzej]] |publisher=Chatham |year=1997 |isbn=978-1-86176-026-5 |series=Chatham pictorial histories [Chatamove slikovne povijesti] |pages=59 |language=en |trans-title=Nelson protiv Napoleona: Od Nila do Kopenhagena, 1798. – 1801.}}&lt;/ref&gt; te nakon koje je Krf [[Kapitulacija|kapitulirao]] [[3. ožujka]] [[1799.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=French Revolutionary wars: Formation of the Second Coalition |trans-title=Francuski revolucionarni ratovi: Formacija Druge koalicije |url=https://www.britannica.com/event/French-revolutionary-wars/Formation-of-the-Second-Coalition |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}&lt;/ref&gt; Pobjednici su zauzeli Jonske otoke i od njih stvorili [[Republika Sedam Otoka|Republiku Sedam Otoka]] – nominalno osmansku, praktički [[Nezavisnost|nezavisnu]] i za koju je jamčila [[Ruska ratna mornarica]].&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;

U kontinentalnoj [[Europa|Europi]], uspon Napoleona Bonapartea kao vladara novoga Francuskog Carstva rezultirao je novim sukobom – Ratom Treće koalicije&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=348 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}&lt;/ref&gt; ([[1805.]] – [[1806.]]),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-18|others=Étiève-Cartwright, Babeth ({{Small|prijevod}})|title=Guerre de la Troisième Coalition|trans-title=Rat Treće koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/1-21976/guerre-de-la-troisieme-coalition/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}&lt;/ref&gt; koji je završio kobno za austrijsku i rusku savezničku vojsku u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]]&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; ([[2. prosinca]] [[1805.]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2023-12-05 |title=European history: Battle of Austerlitz – Summary, Casualties, Facts |trans-title=Europska povijest: Bitka kod Austerlitza – sažetak, žrtve i činjenice |url=https://www.britannica.com/event/Battle-of-Austerlitz |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Ugovor]]i koji su okončali rat stvorili su dvije francuske [[Satelitska država|klijentske]] monarhije na teritoriju današnje Italije – [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italiju]] i [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]], a francuske su trupe ostale pod kontrolom značajnih dijelova istočne obale Jadranskog mora, u [[Dalmacija|Dalmaciji]].&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Ovi su posjedi značajno povećali interes [[Francuska mornarica|Francuske ratne mornarice]] za Jadranskim morem, koje je bilo dobro opskrbljeno izvrsnim [[luka]]ma i objektima za [[Brodogradnja|brodogradnju]], osobito u Veneciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&amp;redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |pages=44 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

Ruski [[garnizon]] na Krfu, pojačan snažnom [[Ratna mornarica|mornaričkom]] flotom, učinkovito je zaustavio francusku upotrebu Jadrana blokiravši ulaz kroz [[Otrantska vrata]]. Francuska vojna zabrinutost također je bila usmjerena sjevernije u to vrijeme, što je rezultiralo [[Rat Četvrte koalicije|Ratom Četvrte koalicije]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=163 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}&lt;/ref&gt; (listopad [[1806.]] – lipanj [[1807.]]),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-28|others=Araiza, Jair ({{Small|prijevod}})|title=La guerra de la Cuarta Coalición|trans-title=Rat Četvrte koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/es/1-22066/guerra-de-la-cuarta-coalicion/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Enciclopedia de la Historia del Mundo|language=es}}&lt;/ref&gt; u kojem su Napoleonove vojske pregazile [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]] i prisilile Rusko Carstvo da potpiše Tilsitski mir [[7. srpnja]] [[1807.]] godine.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Jedna od manjih klauzula tog ugovora vratila je [[Francuska vlast nad Jonskim otocima (1807. – 1814.)|Jonske otoke natrag u francuske ruke]], dok su se Rusi potpuno povukli iz Jadranskog mora.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Adkins |first=Roy A. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0349119163&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The War for All the Oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo |last2=Adkins |first2=Lesley |publisher=Abacus |year=2007 |isbn=978-0-349-11916-8 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |pages=209 |language=en |trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na rijeci Nil do Napoleona kod Waterlooa |access-date=2023-12-29}}&lt;/ref&gt; To je povlačenje podupiralo skrivenu klauzulu u ugovoru koja je jamčila francusku potporu u nastavku [[Rusko-turski rat (1806. – 1812.)|Osmansko-ruskog rata]] na [[Balkanski poluotok|Balkanu]].&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=441 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}&lt;/ref&gt;

=== Viška bitka 1811. ===
[[Datoteka:Battle of Lissa 1811.jpg|mini|250x250px|''Viška bitka, 13. ožujka 1811.'' – slika [[Englezi|engleskog]] umjetnika [[Nicholas Pocock (umjetnik)|Nicholasa Pococka]] ([[1740.]] – [[1821.]]).]]

Viška bitka ([[Francuski jezik|fra.]] ''Bataille de Lissa'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Battaglia di Lissa'') bila je [[pomorska operacija]] vođena između [[Britansko Carstvo|britanske]] flote fregata te mnogo veće flote udruženih [[Prvo Francusko Carstvo|francusko]]-[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|talijanskih]] fregata i manjih plovila u [[Srijeda|srijedu]], [[13. ožujka]] [[1811.]], tijekom Jadranske kampanje Napoleonskih ratova. Borba se vodila na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] za posjedovanje [[Vojna strategija|strateški]] važnog [[Hrvatska|hrvatskog]] otoka [[Vis]]a ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Lissa''), s kojeg je britanska [[flota]] ometala francusko [[brodarstvo]] u Jadranu. [[Francuzi]] su trebali kontrolirati Jadran kako bi opskrbili rastuću [[Vojska|vojsku]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], te su stoga u [[Ožujak|ožujku]] [[1811.]] godine poslali invazijske snage koje su se sastojale od šest [[fregata]], brojnih manjih [[Plovilo|plovila]] i [[Bojna|bataljuna]] talijanskih vojnika.

Francuske invazijske snage pod [[Bernard Dubourdieu|Bernardom Dubourdieuom]] susrele su kapetan [[William Hoste]] i njegova četiri broda bazirana na otoku Visu. U bitki koja je uslijedila, Hoste je potopio francuski [[admiral]]ski brod, zarobio druga dva i raspršio ostatak [[Napoleonsko Francusko Carstvo|francuske]] flote. Bitka je hvaljena kao važna britanska pobjeda zbog razlike između snaga i signala koji je dao Hoste, bivši podređeni [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]]. Hoste je podigao poruku ''„Sjetite se Nelsona”'' dok su Francuzi padali, a zatim je [[Manevar|manevrirao]] kako bi istjerao vodeći brod komodora Bernarda Dubuordieua na obalu i raspršio njegovu flotu u onome što je opisano kao ''„jedno od najbriljantnijih pomorskih postignuća rata”''.&lt;ref name=&quot;Laughton – Hoste&quot; /&gt;

==== Pozadina ====
[[Mir u Schönbrunnu|Ugovorom iz Schönbrunna]], koji je uslijedio nakon rata, Napoleon je dobio vlast nad posljednjim dijelom jadranske obale koji nije pod njegovom kontrolom – [[Ilirske pokrajine]]. Time je formalizirana kontrola koju su Francuzi vršili u istima od 1805. i nad cijelim Jadranskim morem od [[Mir u Tilzitu|Tilsitskog mira]] 1807. godine.&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt; Tilsitskim mirom [[Rusko Carstvo]] je Napoleonovoj Francuskoj dodijelila kontrolu nad [[Republika Sedam Jonskih Otoka|Republikom Sedam Jonskih Otoka]] i povukla vlastite snage iz regije, dopuštajući Napoleonu [[Sloboda|slobodno]] djelovanje na Jadranu.&lt;ref name=&quot;:26&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=153 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt; U [[Schönbrunn]]u, Napoleon je Ilirske pokrajine učinio dijelom metropolitanskoga Francuskog Carstva i stoga pod izravnom francuskom upravom, za razliku od susjednog [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]] koje je bilo nominalno [[Nezavisnost|nezavisno]], ali zapravo pod Napoleonovom osobnom vlašću. Tako je Schönbrunnski mir formalizirao Napoleonovu kontrolu nad gotovo cijelom obalom Jadrana i, ako mu se ne suprotstavi, omogućio bi mu [[Promet|transport]] trupa i zaliha na Balkan. Francuska vojska koja se formirala u Ilirskim pokrajinama vjerojatno je bila namijenjena za invaziju na [[Osmansko Carstvo]] zajedno s Rusima&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; (Napoleonova Francuska i Rusko Carstvo potpisala su u [[Sovjetsk|Tilzitu]] sporazum o međusobnoj potpori protiv Osmanlija).&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;

Kako bi omela pripreme francuske vojske, [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica Britanskog Carstva]] zauzela je dalmatinski otok Vis 1807. godine te ga koristila kao [[Baza|bazu]] za napad na obalno [[brodarstvo]] Kraljevstva Italije i Ilirskih pokrajina. Te operacije su zarobile desetke brodova te izazvale [[Panika|paniku]] i poremećaj francuske [[Vojna strategija|strategije]] u regiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=154 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt; Kako bi se tome suprotstavila, francuska je [[vlada]] započela veliki program gradnje brodova u talijanskim morskim [[luka]]ma (posebno u [[Venecija|Veneciji]]) i poslala vlastite fregate da zaštite svoje brodove. Francusko-venecijanske snage [[komodor]]a Bernarda Dubourdieua nisu mogle dovesti manje [[Britansko Carstvo|britanske]] snage pod vodstvom [[William Hoste|Williama Hostea]] na usklađenu [[Pomorska operacija|akciju]], gdje bi se Dubourdieuova nadmoćna brojnost mogla pokazati odlučujućom. Umjesto toga, britanske i francuske flote [[fregata]] sudjelovale su u kampanji [[napad]]a i [[protunapad]]a tijekom [[1810.]] godine.&lt;ref name=&quot;:24&quot; /&gt;

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 335
| image1 = 001 Dubourdieu.jpg
|image2=Khalili Collection Enamels of the World ENG753.jpg
|footer={{DZ|FRA}} Komodor [[Bernard Dubourdieu]] (lijevo).&lt;br /&gt;{{DZ|UK}} Kapetan [[William Hoste|Sir William Hoste]] (desno).
}}

U [[listopad]]u [[1810.]] godine, Bernard Dubourdieu je iskrcao 700 talijanskih vojnika na [[Vis]], dok je Sir William Hoste uzaludno tražio francusku flotu na [[jug]]u Jadranskog mora.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard Martin |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1841191833&amp;newbks=0 |title=The Sea Warriors: Fighting Captains and Frigate Warfare in the Age of Nelson |publisher=Constable |year=2001 |isbn=978-1-84119-183-6 |edition=Ilustrirano |pages=253 |language=en |trans-title=Pomorski ratnici: Borba s kapetanima i fregatno ratovanje u Nelsonovo doba |author-link=Richard Martin Woodman |access-date=2024-01-20}}&lt;/ref&gt; Otok je bio ostavljen pod [[Stožer|zapovjedništvom]] dvojice vezista – [[James Lew (vezist)|Jamesa Lewa]] i [[Robert Kingston|Roberta Kingstona]] – koji su povukli cjelokupno [[stanovništvo]] otoka u središnje [[Planina|planine]] zajedno sa svojim zalihama.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=119|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Talijanske su trupe ostale u posjedu napuštenog [[Glavni grad|glavnog grada]] – [[Vis (grad)|Luke Sveti Juraj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=256 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt; Francuzi i [[Talijani]] spalili su nekoliko brodova u luci i zarobili druge, ali su ostali na otoku ne više od sedam [[sat]]i, povlačeći se prije nego što se Sir William Hoste vratio.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=172 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt; Ostatak godine bio je miran, a britanska flota stekla je nadmoć nakon što je pojačana [[Trećerazredni brodovi|trećerazrednim]] linijskim brodom [[HMS »Montagu« (1779.)|HMS ''Montagu'']].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Clowes |first=Sir William Laird |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760140&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present |last2=Markham |first2=Sir Clements Robert |publisher=Chatham Publishing; Univeristy of Michigan Press (izvornik) |year=1997 |isbn=978-1-86176-014-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Royal Navy Series [Serije Kraljevske mornarice] |volume=5 |pages=473 |language=en |trans-title=Kraljevska mornarica: Povijest od najranijih vremena do danas |author-link=William Laird Clowes |author-link2=Clements Robert Markham |access-date=2024-01-20}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:HMS_'Montagu'_Forcing_the_Enemy_to_Move_from_Bertheaume_Bay,_22_August_1800_BHC0521.jpg|mini|250x250px|Trećerazredni [[linijski brod]] HMS ''Montagu'' u [[Bitka|boju]] (desno).]]

Početkom [[1811.]] godine ponovno su započele [[pljačka]]ške kampanje, a britanski napadi duž [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|talijanske]] obale potaknuli su komodora Bernarda Dubourdieua da pokrene drugu [[Invazija|invaziju]] na otok [[Vis]]. Iskoristivši privremenu odsutnost linijslog broda [[HMS »Montagu« (1779.)|HMS ''Montagu'']], Dubourdieu je okupio šest fregata i brojna manja [[Plovilo|plovila]] te ukrcao preko 500 talijanskih [[vojnik]]a pod [[pukovnik]]om Alessandrom Gifflengom. Flota koju je Dubourdieu prikupio ne samo da je brojčano nadmašila [[Britanci|Britance]] u pogledu [[Čovjek|ljudi]] i brodova, već je bila i dvostruko teža po težini [[metak]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=360 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt; Dubourdieu je planirao savladati Hosteovu flotu fregata, a zatim izvršiti invaziju i zauzeti [[otok]], što bi iskorijenilo britansku prijetnju na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u nadolazećim [[Mjesec (razdoblje)|mjesecima]].&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=113|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt;

==== Bitka ====
Dubourdieu je, kao komodor, vodio flotu koja se sastojala od šest fregata (četiri s 40 topova i dvije s 32 [[top]]a), [[Brigada|brigade]] sa 16 topova, dvije [[Škuna|škune]], jedne [[Šebeka|šebeke]] i dvije [[Topovnjača|topovnjače]]. Tri njegova broda bila su iz [[Francuska mornarica|Francuske mornarice]], a ostali iz Mornarice Kraljevstva Italije. Osim toga, flota je nosila 500 talijanskih vojnika. U odsutnosti HMS ''Montagua'', Hosteova flota sastojala se od tri fregate (jedna s 38 topova i dvije s 32 topa) i jednog [[Brod srednje klase|broda srednje klase]] s 22 topa. Sam otok Vis branio je mali broj lokalnih trupa pod zapovjedništvom dvojice vezista.

[[Datoteka:Battle_of_Lissa_1811_Map.png|mini|275x275px|Početne faze Viške bitke.]]

Dubourdieuovu flotu, koja se približavala Visu, je u 03:00 sata [[12. ožujka]] [[1811.]] uočio kapetan [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]] koji je na HMS ''Activeu'' vodio britansku flotu iz Luke Sveti Juraj na [[krstarenje]] prema [[Ancona|Anconi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|others=|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=358|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|chapter=17 – Trumph and Tragedy|trans-chapter=17. – Trijumf i tragedija|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Okrećući se prema [[zapad]]u, britanska flota čekala je francuski pristup u redu ispred, ploveći duž [[sjever]]ne obale otoka unutar pola [[Milja|milje]] od obale. Do 06:00, Dubourdieu se približavao britanskoj liniji sa sjeveroistoka u dvije divizije, vodeći u ''[[Francuska fregata »Favorite« (1810.)|Favoriteu]]'' na čelu [[Privjetrina|privjetrinske]] ili zapadne [[Divizija|divizije]]. Dubourdieu se nadao da će proći ispred HMS ''Activea'' na čelu britanske linije i prijeći ju istočnije s ''[[Francuska fregata »Danaé« (1807.)|Danaéom]]'', koji je vodio odjel u [[Zavjetrina|zavjetrini]]. Bernard Dubourdieu je namjeravao razbiti britansku liniju na dva mjesta i uništiti britansku flotu u unakrsnoj vatri.&lt;ref name=&quot;Woodman: 173&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=173 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt;

Tijekom sljedeća tri sata, flote su se nastavile približavati, a slab [[vjetar]] ograničavao ih je na nešto više od tri [[čvor]]a.&lt;ref name=&quot;James: 352&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=352 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt; Štićenik admirala [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]] – [[Sir (naslov)|Sir]] William Hoste – prisjetio se inspirativnog učinka Nelsonovog signala prije [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]] te je podigao vlastiti: ''„Sjetite se Nelsona”'', što je flota pozdravila divljim klicanjem.&lt;ref name=&quot;:25&quot; /&gt; Dok se približavao Hosteovim snagama, Dubourdieu je shvatio da neće moći uspješno prijeći [[pramac]] HMS ''Activea'' zbog brzine britanskog broda, a isto tako neće moći probiti njihovu liniju, jer su britanski brodovi blizu jedan drugom.&lt;ref name=&quot;Woodman: 173&quot; /&gt; Umjesto toga pokušao je napasti drugi brod u britanskoj liniji – Hosteov vodeći [[HMS »Amphion« (1798.)|HMS ''Amphion'']]. Dubourdieu je posjedovao ne samo značajnu prednost u brodovima nego i u ljudstvu – talijanski vojnici na brodu davali su mu priliku nadvladati britanske [[Posada|posade]] ako se uspješno ukrca na njihove fregate.&lt;ref name=&quot;:25&quot; /&gt; Prvi hitci bitke ispaljeni su u 09:00, dok su Britanci koristili svoje šire vatreno polje za napad na vodeće francuske brodove – ''Favorite'' i ''Danaé'', bez otpora nekoliko [[minuta]]. Francuska flota obuzdala je vatru, a Dubourdieu je okupio svoje trupe i [[Pomorac|mornare]] na ''Favoriteovom'' pramcu kako bi maksimizirao učinak svog početnog napada nakon što je njegov vodeći brod došao u kontakt s HMS ''Amphionom''.&lt;ref name=&quot;James: 352&quot; /&gt;

[[Datoteka:Battle_of_Lissa,_1811_RCIN_735162.a.jpg|mini|300x300px|[[HMS »Amphion« (1798.)|HMS ''Amphion'']] (prikazan u srednjem prvom planu) bila je fregata s 36 topova, čiji je kapetan bio [[William Hoste]] (kasnije [[Sir (naslov)|Sir]] William Hoste) od [[13. listopada]] [[1805.]] godine. U Viškoj bitki (dana [[13. ožujka]] [[1811.]] godine) Hoste je bio brojčano nadjačan sa šest [[fregata]] naprema četiri, te s 276 topova i {{Broj|2000}} ljudi naprema 124 topa i 900 ljudi. Druge tri [[Britansko Carstvo|britanske]] fregate (prikazane desno od prikaza HMS ''Amphiona'') bile su [[HMS »Cerberus« (1794.)|HMS ''Cerberus'']], [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']] i [[HMS »Volage« (1807.)|HMS ''Volage'']]. Sliku je naslikao britanski marinski [[Slikarstvo|slikar]] i [[Graviranje|graver]] [[Akvatinta|akvatinte]] – [[Robert Dodd (umjetnik)|Robert Dodd]] ([[1748.]] – [[1815.]]).]]

Hoste je bio svjestan Dubourdieuovih namjera i francuske brojčane prednosti, te je stoga naredio veliku [[Haubica|haubicu]] od 5,5 [[Palac (jedinica)|inča]] ({{Broj|140|mm}}) na ''Amphionovoj'' palubi s tri hitca sve dok top nije sadržavao više od 750 [[Mušketa|mušketnih]] kugli.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=360|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|chapter=17 – Trumph and Tragedy|trans-chapter=17. – Trijumf i tragedija|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Jednom je ''Favorite'' bio unutar nekoliko metara. ''Amphionove'' [[Krma|krme]], Hoste je dao dopuštenje za pucanje iz [[top]]a i topovsko pražnjenje je odmah očistilo pramac ''Favoritea'' od francuske i talijanske grupe koja se ukrcala.&lt;ref name=&quot;Woodman: 173&quot; /&gt; Među desetcima poginulih i ranjenih bili su Dubourdieu i svi časnici fregate, ostavljajući pukovnika Gifflenga [[zapovjednik]]om ''Favoritea''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=115|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Dok su se ''Favorite'' i [[HMS]] ''Amphion'' približavali jedan drugome, nastavila se paljba između britanske pozadine i francuske divizije u zavjetrini, predvođene ''Danaéom''. Nekoliko francuskih brodova došlo je pod [[kut]]em pod kojim su mogli gađati [[HMS »Cerberus« (1794.)|HMS ''Cerberus'']] (zadnji britanski [[Ratni brod|brod]]), a obje su strane pucale jedna na drugu regularnim bokovima.&lt;ref name=&quot;James: 352&quot; /&gt;

=== Akcija 29. studenoga 1811. ===
[[Datoteka:La Pomone contre les fregates Alceste et Active.jpg|mini|250px|[[Pierre-Julien Gilbert]]: ''Pomone protiv [[fregata]] HMS'' ''Alceste i HMS'' ''Active''.]]

Akcija [[29. studenoga]] [[1811.]] bila je manji pomorski sukob između dviju floti [[fregata]] u Jadranskom moru tijekom Jadranske kampanje u Napoleonskim ratovima. Akcija je bila jedna od niza vojnih operacija koje su provele [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] i [[Francuska mornarica|Francuska ratna mornarica]] kako bi se suprotstavile dominaciji nad Jadranom između [[1807.]] i [[1814.]] godine. Tijekom tog razdoblja Jadran je bio okružen teritorijem Napoleonskog Francuskog Carstva ili njegovim [[Marionetska država|marionetskim državama]] i kao rezultat britanskog uplitanja bila je vrlo destruktivna za kretanje francuskih trupa i zaliha.

Akcija je uslijedila više od osam [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]] nakon što su [[Britanci]] postigli odlučujuću pobjedu nad Francuzima u [[Viška bitka 1811.|Viškoj bitki]] i bila je prva akcija [[Flota|flote]] od tog angažmana. Akcija je bila rezultat britanskog presretanja francuskog vojnog [[konvoj]]a koji je putovao od [[Krf]]a do [[Trst]]a s pošiljkom [[top]]ova i rezultirala je britanskom pobjedom, a samo je jedan francuski brod izbjegao zarobljavanje britanskih snaga. Ta je akcija vjerojatno bila čimbenik u Napoleonovoj odluci da [[1812.]] promijeni smjer svoga planiranog širenja na istok – s [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] na [[Rusko Carstvo]].

==== Pozadina ====
Od [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]], Francuzi su držali marionetska [[Kraljevina|kraljevstva]] poput Italije i [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napulja]] koja su kontrolirala zapadne obale Jadrana. Tijekom sljedeće četiri godine, strateški važni otoci i [[Državno područje|teritoriji]] bili su zauzeti [[Ugovor|sporazumima]] iz [[Mir u Tilzitu|Tilzita]] i [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunna]], dajući Napoleonu izravno zapovjedništvo nad istočnom [[Obala|obalom]]. Tim je ugovorima [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonsko Francusko Carstvo]] zauzela ne samo nekoliko važnih [[otok]]a-[[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] – ponajviše [[Krf]] u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]] – već i mnoga važna [[Brodogradilište|brodogradilišta]] i luke. Održavanje kontrole nad Jadranskim morem bilo je, međutim, još teže nego njegovo osvajanje. Prijetnja napada [[Austrijska carska vojska (1806. – 1867.)|austrijske]], [[Ruska carska vojska|ruske]] ili [[Oružane snage Osmanskog Carstva|osmanske vojske]] i [[Planina|planinski]] teren Balkanskog poluotoka koji su prisiljavali razvoj [[garnizon]]a koji su se mogli učinkovito opskrbiti samo s mora.&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=111|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt;

Kraljevska mornarica [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]] (nadmoćna na [[Sredozemlje|Mediteranu]] još od [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]], [[1805.]]), nastojala je omesti francuske konvoje preko Jadrana. Nakon ruskog povlačenja [[1807.]] godine, [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] poslala je malu flotu fregata da djeluje na moru. Flotom je zapovijedao kapetan [[William Hoste]], koji je zauzeo [[Ilirske pokrajine|ilirski]] otok Lissa (današnji [[Vis]]) kako bi ga koristio kao bazu, vodeći kampanju protiv Francuza i njihovih saveznika što je prisililo [[Francuska mornarica|Francusku mornaricu]] da rasporedi znatno veće snage u borbi protiv njega.&lt;ref name=&quot;:24&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=112|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Ta eskalirajuća serija [[napad]]a i [[protunapad]]a nastavila se do [[Ožujak|ožujka]] [[1811.]], kada je [[Bernard Dubourdieu]], francuski [[zapovjednik]] na Jadranu, napao Vis sa snagom dvostruko većom od Hosteove. U [[Bitka|bitki]] koja je uslijedila Hoste ne samo da je potukao svoje protivnike, već je i zarobio dva [[brod]]a, potopio još jedan te [[Ubojstvo|ubio]] Dubourdieua.&lt;ref name=&quot;Laughton – Hoste&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Duffy, Michael (rev.) |title=Hoste, Sir William, first baronet (1780–1828), naval officer |trans-title=Sir William Hoste, prvi baronet (1780. – 1828.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-13844 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Viška bitka 1811.|Viške bitke]], teško ranjeni Hoste vratio se u Ujedinjeno Kraljevstvo u HMS ''Amphion'', ostavljajući kapetana [[James Brisbane|Jamesa Brisbanea]] zapovjednikom na Jadranu. Sukob u [[Ratište|ratištu]] bio je široko raspršen, pa je Brisbane delegirao zapovjedništvo raznim zapovjednicima malih floti i neovisnih [[krstarica]].&lt;ref name=&quot;Laughton – Maxwell&quot; /&gt;

[[Datoteka:Memorial to Brisbane in St James Church, Sydney.jpg|mini|300px|[[Spomenik]] Sir Jamesu Brisbaneu podignut u crkvi [[Jakov Zebedejev (stariji)|Svetog Jakova Zebedeja]] u [[Sydney]]u, u današnjoj [[Australija|Australiji]].]]

Raspršene su britanske snage nastavile imati uspjeha protiv francuskih [[konvoj]]a. Dana [[27. studenoga]] [[1811.]], neovisna plovidba HMS ''Eagle'' osujetila je pokušaj slanja zaliha na Krf i zarobila nenaoružanu fregatu ''Corceyre''. Sljedećega je dana u 07:00 primljena u Luci Sveti Juraj s upozorenjem da je u blizini otoka primijećen još jedan francuski konvoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=375 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

==== Potjera ====
Britanski zapovjednik na [[Vis]]u bio je kapetan [[Murray Maxwell|Sir Murray Maxwell]] s [[HMS »Alceste« (1806.)|HMS ''Alceste'']] s druge dvije fregate i jednom [[Šalupa|šalupom]].&lt;ref name=&quot;Laughton – Maxwell&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Maxwell, Sir Murray (1775–1831), naval officer |trans-title=Maxwell, Sir Murray (1775. – 1831.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-18408 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en |doi=10.1093/ref:odnb/18408}}&lt;/ref&gt; Maxwell je odgovorio na [[signal]] tako što je pripremio svoju flotu za potragu i uništenje konvoja, ali pokušaj invazije na Vis prošlog [[Ožujak|ožujka]] izazvao je oprez kod britanskih branitelja pa je Maxwell stoga bio prisiljen iskrcati 30 [[Pomorac|mornara]] i većinu svojih [[Mornaričko pješaštvo|marinaca]] u Luku Sveti Juraj te ostaviti iza sebe [[HMS »Acorn« (1807.)|HMS ''Acorn'']] s 20 topova da zaštiti [[Luka|luku]].&lt;ref name=&quot;Woodman&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=178 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt; To ne samo da je oslabilo flotu, već ju je i usporilo. Maxwellove snage nisu napustile Luku Sveti Juraj sve do 19:00. U britanskoj se floti pretpostavljalo da se konvoj sastoji od fregati ''[[Francuska fregata »Danaé« (1807.)|Danaé]]'', ''[[Francuska fregata »Flore« (1806.)|Flore]]'' i ''[[Francuska fregata »Corona« (1807.)|Corona]]'' koje su tada plovili iz Trsta za Krf kako bi opskrbili [[otok]].&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=376 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = center
| header_align = center
| total_width = 350
| image1 = BattleofLissa1811(2).jpg
| image2 = Flore img 0336.jpg
| footer = Fregata ''Danaé'' (lijevo) i model fregate ''Flore'' izložen u [[Musée national de la Marine|Nacionalnom pomorskom muzeju]] u [[Pariz]]u (desno).
}}

Ubrzo nakon što je prošla južni Vis, britanska flota susrela je neutralni [[trgovački brod]] koji je prevozio poručnika [[John McDougal|Johna McDougala]], bivšeg pripadnika [[HMS »Imperieuse« (1793.)|HMS ''Unite'']], na [[Malta (otok)|Maltu]]. McDougal je vidio francuske brodove u prolazu i identificirao ih kao konvoj koji ide [[sjever]]no od Krfa, a ne prema [[jug]]u, te je naredio trgovačkom brodu da ga vrati na Vis kako bi prenio upozorenje.&lt;ref name=&quot;:20&quot; /&gt; Francuski konvoj bio je pod zapovjedništvom [[komodor]]a [[François-Gilles Montfort|François-Gillesa Montforta]] i sastojao se od tri broda – dvije velike fregate ''[[Francuska fregata »Pomone« (1805.)|Pomone]]'' i ''[[Francuska fregata »Pauline« (1807.)|Pauline]]'' te manje ''[[Francuska fregata »Persanne« (1809.)|Persanne]]''. Konvoj je krenuo s Krfa [[16. studenoga]] prevozeći [[teret]] za Trst.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=379 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Pomone Roux.jpg|mini|250px|Francuska fregata ''Pomone'' isplovljava iz [[Toulon]]a.]]

==== Flote ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=100%
|-valign=&quot;top&quot;
!colspan=&quot;11&quot; bgcolor=&quot;white&quot;|{{Big|Flota kapetana Murrayja Maxwella}}
|- valign=&quot;top&quot;|- valign=&quot;top&quot;
! width=10%; align= center rowspan=2 | Brod
! width=10%; align= center rowspan=2 | Razred
! width=5%; align= center rowspan=2 | Oružja
! width=5%; align= center rowspan=2 | Mornarica
! width=25%; align= center rowspan=2 | Zapovjednik
! width=15%; align= center colspan=3 | Žrtve
! width=30%; align= center rowspan=2 | Bilješke
|-valign=&quot;top&quot;
! width=5%; align= center  | Ubijenih
! width=5%; align= center  | Ranjenih
! width=5%; align= center  | Ukupno
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[HMS »Alceste« (1806.)|HMS ''Alceste'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 38
| align= center  | [[Datoteka:Naval ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | [[Murray Maxwell|Sir Murray Maxwell]]
| align= right  | 7
| align= right  | 13
| align= right  | 20
| align= center  | –
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 38
| align= center  | [[Datoteka:Naval ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]]
| align= right  | 9
| align= right  | 26
| align= right  | 35
| align= center  | –
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[HMS »Imperieuse« (1793.)|HMS ''Unite'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 36
| align= center  | [[Datoteka:Naval ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | Edwin Henry Chamberlayne
| align= right  | 2
| align= right  | 4
| align= right  | 6
| align= center  | –
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[HMS »Kingfisher« (1804.)|HMS ''Kingfisher'']]
| align= center  | [[Ratna šalupa]]
| align= center  | 18
| align= center  | [[Datoteka:Civil Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | Ewell Tritton
| align= right  | 0
| align= right  | 0
| align= right  | 0
| align= left  | {{Small|Nezavisni brod – nije sudjelovao u akciji.}}
|-
|- valign=&quot;top&quot;
!colspan=&quot;11&quot; bgcolor=&quot;white&quot;|Žrtve: 18 ubijenih, 43 ranjenih, ukupno 61.
|-valign=&quot;top&quot;
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;ref name=&quot;Woodman&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;James: 378&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=378 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; width=100%
|-valign=&quot;top&quot;
!colspan=&quot;11&quot; bgcolor=&quot;white&quot;|{{Big|Flota komodora François-Gillesa Montforta}}
|- valign=&quot;top&quot;|- valign=&quot;top&quot;
! width=10%; align= center rowspan=2 | Brod
! width=10%; align= center rowspan=2 | Razred
! width=5%; align= center rowspan=2 | Oružja
! width=5%; align= center rowspan=2 | Mornarica
! width=25%; align= center rowspan=2 | Zapovjednik
! width=15%; align= center colspan=3 | Žrtve
! width=30%; align= center rowspan=2 | Bilješke
|-valign=&quot;top&quot;
! width=5%; align= center  | Ubijenih
! width=5%; align= center  | Ranjenih
! width=5%; align= center  | Ukupno
|- valign=&quot;top&quot;
!colspan=&quot;11&quot; bgcolor=&quot;white&quot;|Windward Division
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[Francuska fregata »Pauline« (1807.)|''Pauline'']] 
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 40
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | [[François-Gilles Montfort]]
| align= right  | –
| align= right  | –
| align= right  | ''nepoznato''
| align= center  | –
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[Francuska fregata »Pomone« (1805.)|''Pomone'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  |  40
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | [[Claude Charles Marie du Campe de Rosamel|Claude Charles de Rosamel]]
| align= right  | –
| align= right  | –
| align= right  | oko 50
| align= left  | {{Small|[[Zapljena|Zaplijenjen]] i odveden u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Britaniju]]. Kasnije rastavljen.}}
|- valign=&quot;top&quot;
| align= left  | [[Francuska fregata »Persanne« (1809.)|''Persanne'']]
| align= center  | [[Šestorazredni brodovi|Šesti]]
| align= center  | 26
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | Joseph-André Satie
| align= right  | 3
| align= right  | 4
| align= right  | 7
| align= left  | {{Small|Zaplijenjen i prodan [[Bejlik Tunis|tuniškom]] [[beg]]u.}}
|- valign=&quot;top&quot;
!colspan=&quot;11&quot; bgcolor=&quot;white&quot;|Žrtve: najmanje 50 ubijenih i ranjenih.
|-valign=&quot;top&quot;
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;ref name=&quot;Woodman&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;James: 378&quot; /&gt;
|-
|}

* '''Legenda/tumač:'''
** [[Datoteka:Naval ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]] = [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanska kraljevska mornarica]],
** [[Datoteka:Civil Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]] = [[Britanci|britanski]] [[civili]],
** [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]] = [[Francuska mornarica]].

==== Bitka ====
Bacajući se južno blizu otoka [[Lastovo|Lastova]], kapetan [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]] na brodu HMS ''Active'' uočio je francuske snage u 09:20, [[29. studenoga]] kako plove prema [[sjeverozapad]]u.&lt;ref name=&quot;Woodman&quot; /&gt; U početku su francuski brodovi držali svoj kurs, ali nakon što je utvrdio da je flota koja se približavala britanska, Montfort je raširio sva [[Jedro|jedra]] kako bi izbjegao potjeru. Do 11:00 bilo je očito da ''Persanne'' ne može izaći na kraj dvjema većim fregatama pa je skrenuo prema [[sjeveroistok]]u u nadi da će samostalno pobjeći. Brod [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']] je isprva krenuo u potjeru za manjim brodom, ali Maxwell ju je opozvao i poslao HMS ''Unite'' za brodom ''Persanne'', držeći HMS ''Active'' i HMS ''Alceste'' u potjeri za većim francuskim brodovima. U 11:50 postalo je jasno da će HMS ''Alceste'' uskoro uhvatiti teško natovarene francuske brodove, a Maxwell je poslao [[Brzojav|telegrafski]] signal Sir Jamesu Alexanderu Gordonu: ''„Sjetite se Viške bitke”'', akcije od prije osam mjeseci na kojoj je [[Sir William Hoste]] podigao signal ''„Sjetite se Nelsona”''.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=377 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Sir Samuel Hood’s engagement with the French Squadron off Rochefort, Septr. 25, 1806.jpg|mini|250px|HMS ''Alceste'' u angažmanu.]]

Prve hitce ispalio je ''Persanne'' u 12:30, u blizini otoka [[Vela Palagruža|Vele Palagruže]], ali glavna akcija je počela tek nakon [[sat]] vremena, kada su HMS ''Alceste'' i ''Pomone'' razmijenili hitce iz [[Krma|krmenog]] i [[Pramac|pramčanog]] oružja.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt; Do 13:40, HMS ''Alceste'' je ispaljivala svoj bočni hitac u brod ''Pomone'' i istovremeno pritiskala sva jedra u pokušaju da dosegne ''Pauline'', ali ta je ambicija spriječena kada je hitac ''Pomone'' srušio glavni [[jarbol]] HMS ''Alceste'', iznenada je usporivši i omogućivši ''Pauline'' da izvuče jarbol malo unaprijed. U 14:00 sati, HMS ''Active'' stigao je u akciju i također pucao u ''Pomone'', prisiljavajući Montforta da dovede ''Pauline'' kako bi zaštitila nadjačanu ''Pomone''.&lt;ref name=&quot;Woodman&quot; /&gt; Do 14:20 sukobi između HMS ''Active'' i ''Pomone'' te HMS ''Alceste'' i ''Pauline'' razdvojili su se u različite dvoboje, a [[Ratni brod|brod]] ''Pomone'' je posebno teško patio, ali je i brod HMS ''Active'' također pretrpio veliku štetu – [[Karonada|karonadinim]] hitcem od 32 [[Funta|funte]] koji je odrubio [[Noga|nogu]] kapetanu Gordonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2008-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Gordon, Sir James Alexander |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |url-access=subscription |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305164840/http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |archive-date=2016-03-05 |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Wolf (1804); Martin (1805); Brisk (1805); Star (1805); Kangaroo (1805); Cygnet (1804); Ariel (1806); Helena (1804); Albacore (1804); Fly (1804); Kingfisher (1804); Otter (1805); Rose (1805); Halifax (1806) RMG J4169.jpg|mini|300px|HMS ''Kingfisher''.]]

U 15:05 na [[Obzor|horizontu]] se pojavio još jedan britanski brod – [[šalupa]] [[HMS »Kingfisher« (1804.)|HMS ''Kingfisher'']] – koja je uvjerila Montforta da više ne može zaštititi potučeni ''Pomone'' od brojčane nadmoći.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt; ''Pauline'' je zaplovila punim jedrima prema [[zapad]]u, daleko od svojih protivnika koji su bili ili previše potučeni ili predaleko da bi ih slijedili. HMS ''Alceste'' i HMS ''Active'' sada su usredotočili sve svoje bokove na ''Pomone'', koji je ubrzo izgubio oba jarbola i bio prisiljen predati se kako bi spriječio potpuno uništenje. ''Pauline'' je pobjegla te je kasnije [[Sigurnost|sigurno]] stigla do [[Ancona|Ancone]], ali je pretrpjela ozbiljnu štetu u borbi.&lt;ref name=&quot;James: 378&quot; /&gt;

==== HMS ''Unite'' protiv ''Persanne'' ====
[[Datoteka:Sagone Bay, 1811 RCIN 735163.c.jpg|mini|250px|HMS ''Unite'' (skroz desno) [[1. svibnja]] [[1811.]] godine.]]

Sekundarni angažman [[Bitka|bitke]] u početku je bio osporavan u vidokrugu ostalih boraca, a brod ''Persanne'' je ispalio prve hitce na HMS ''Unite'' koji ih je progonio u 12:30. Manja veličina tih [[Plovilo|plovila]] učinila ih je bržima i lakšima za [[Manevar|manevriranje]] od njihovih većih parnjaka, i kao rezultat toga Unite je uhvatio manji brod tek u 16:00.&lt;ref name=&quot;Woodman&quot; /&gt; Tijekom potjere, brodovi su razmijenili dalekometne pucnjeve iz svojih krmenih i pramčanih topova, što je prouzročilo šest žrtava na brodu HMS ''Unite'', ali nijednu na brodu ''Persanne''. Iz vanjskog perspektive, ''Persanne'' je izgledala kao fregata veličine slične [[Petorazredni brodovi|petorazrednoj]] fregati HMS ''Unite'', ali zapravo je francuski [[brod]] bio slabo naoružan, noseći samo 26 malih [[Puška|pušaka]] naspram 36 protivničkih. Kao rezultat toga, kada je postalo jasno da je njegov brod nije mogao pobjeći HMS ''Uniteu'', [[Kapetan fregate|kapetan]] [[Joseph-André Satie]] predao se nakon što je ispalio bočnu paljbu radije nego da ga jači brod uništi.&lt;ref name=&quot;:21&quot; /&gt;

==== Posljedice ====
Gubitci pretrpljeni u akciji bili su relativno veliki na obje strane. Britanski brodovi – sa smanjenom [[Posada|posadom]] – pretrpjeli su 61 [[Ubojstvo|ubijenog]] ili [[Rana|ranjenog]] čovjeka, dok su Francuzi izgubili preko 50 samo na broda ''Pomone''. Nije bilo žrtava na ''Persannei'', a gubitci na brodu ''Pauline'' nisu poznati, iako se vjeruje da su teški s obzirom na njezino pretučeno stanje.&lt;ref name=&quot;James: 378&quot; /&gt; Francuzi su također izgubili teret na brodovima ''Persanne'' i ''Pomone'', koji je iznosio 201 [[Bronca|brončani]] i [[Željezo|željezni]] top, 220 željeznih [[kotač]]a za lafete i brojne druge vojne zalihe.&lt;ref name=&quot;:21&quot; /&gt;

Promaknuća su dodijeljena mlađim časnicima brodova HMS ''Alceste'' i HMS ''Active'', a obje su [[Posada|posade]] dobile [[Zahvalnost|pohvale]] i novčane nagrade za svoju službu u operaciji. Slične nagrade nisu dodijeljene posadi broda HMS ''Unite'', vjerojatno zato što je ''Persanne'' bila mnogo manja i slabije naoružana za razliku od svog protivnika.&lt;ref name=&quot;James: 380&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=378 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt; Ukupna [[Novac|novčana]] nagrada iznosila je {{Broj|3500|£}},&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Lark|first=Henry|last2=Woodhead|first2=Joseph|date=1813-02-09|title=Janjary 28, 1813.|trans-title=28. siječnja 1813.|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16701/page/280|journal=The London Gazette|publication-place=No. 22, Essex Street, Strand, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]|volume=|issue=16701|pages=280|access-date=2024-01-17|quote=''Notice is herebly given to the officers and company of His Majesty's ship Alceste, Murray, Maxwell, Esq. Captain, that they will be paid their respective proportions of {{Broj|3500|£}} being an advance on account of the proceeds of the French fregate La Pomone, and store-ship Persanne…''|trans-quote=''Ovim putem obavještavamo časnike i društvo broda Njegovog Veličanstva Alcestea, kapetana Murrayja, Maxwella, da će im biti isplaćen odgovarajući dio od {{Broj|3500|£}} kao predujam na račun prihoda francuske fregate La Pomone i skladišnog broda Persanne…''}}&lt;/ref&gt; ne onoliko koliko se isprva očekivalo jer niti jedan od zarobljenih brodova nije bio dovoljno kvalitetan da opravda kupnju za [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britansku kraljevsku mornaricu]]. ''Pomone'' je [[1803.]] godine nabrzinu izgrađen kao osobni ratni brod [[Jérôme Bonaparte|Jérômea Bonapartea]] i kao rezultat toga bio je slabe [[Konstrukcija|konstrukcije]], dok je ''Persanne'' dizajniran kao naoružani skladišni brod, a ne ratni brod u punom obimu. Naposljetku je ''Pomone'' prebačen u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]], nakratko preimenovan u HMS ''Ambuscade'' i rastavljen zbog [[materijal]]a, dok je ''Persanne'' prodan tuniškom [[beg]]u.&lt;ref name=&quot;James: 380&quot; /&gt; Gotovo četiri [[Desetljeće|desetljeća]] kasnije, bitka je bila prepoznata kopčom pričvršćenom za [[Medalja opće mornaričke službe (1847.)|Medalju opće mornaričke službe]], koja se dodjeljivala na zahtjev svim britanskim sudionicima koji su živjeli [[1847.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Hamilton |first=W. A. B. |date=1849-01-26 |title=Admiralty Office, 25th January, 1849. |trans-title=Admiralski ured, 25. siječnja 1849. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/20939/page/236 |journal=The London Gazette |language=en |issue=20939 |pages=236 |access-date=2024-01-17}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:NGSM_1847_obv.png|mini|211x211px|[[Avers i revers|Avers]] [[Medalja opće mornaričke službe (1847.)|Medalje opće mornaričke službe]].]]

[[Datoteka:AMBUSCADE_1798_RMG_J5387.png|mini|300x300px|[[HMS »Ambuscade«|HMS ''Ambuscade'']].]]

U Francuskom je Carstvu akcija imala značajnije posljedice. Gubitak dva broda i više od 200 topova zadao je ozbiljan udarac francuskoj vojsci koja se nalazila na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. I sam se Napoleon zainteresirao za taj angažman, a britanski povjesničar James Henderson sugerirao je da je ta akcija uvjerila Napoleona u njegovu nesposobnost za kontroliranje Jadranskog mora, što je bilo od vitalnog značaja za pokretanjem [[Vojna operacija|vojne operacija]] na Balkanu. Ta je akcija možda bila čimbenik u njegovoj odluci da odustane od planova za invaziju na [[Osmansko Carstvo]] i umjesto toga usmjeri pozornost na Rusiju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=153|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=16 – Shipwreck|trans-chapter=16. – Brodolom|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj mornarici bijeg ''Pauline'' je smatran kukavički te je komodor Montfort izveden pred [[vojni sud]] gdje je razriješen [[Zapovjedništvo|zapovjedništva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Roche |first=Jean-Michel |url=https://books.google.hr/books/about/Dictionnaire_des_b%C3%A2timents_de_la_flotte.html?id=S_1ySwAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Dictionnaire des bâtiments de la flotte de guerre française de Colbert à nos jours |publisher=JMR |year=2005 |volume=2 |pages=344 |language=fr |trans-title=Leksikon građevina francuske ratne flote od Colberta do danas |access-date=2024-01-19}}&lt;/ref&gt; Godine [[1817.]], kada je Murray Maxwell posjetio [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]] na povratku iz Istočne Indije gdje je HMS ''Alceste'' doživio [[brodolom]], Napoleon ga je pozdravio riječima: ''„Vaša Vas vlada ne smije kriviti za gubitak Alcestea, jer ste uzeli jednu od mojih fregata.”''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=161|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=16 – Shipwreck|trans-chapter=16. – Brodolom|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt;

Učinci na samom [[Jadransko more|Jadranskom moru]] bili su neznatni, akcija je samo potvrdila, već ogromnu, britansku dominaciju u [[Zemljopisno područje|regiji]]. Francuska je mornarica nastavila tražiti pojačanje za svoje flote, koncentrirajući se na [[Brodogradnja|izgradnju]] nekoliko novih [[brod]]ova u talijanskim [[More|morskim]] lukama koji nisu bili spremni do [[1812.]] godine. Kao rezultat toga, to je bila posljednja značajna [[pomorska operacija]] na Jadranu te godine.&lt;ref name=&quot;Woodman2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=179 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt;

=== Opsada Zadra 1813. ===
Opsada Zadra vođena je između [[23. studenoga]] i [[6. prosinca]] [[1813.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Phillips|first=Michael|title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool|trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu|url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092|url-status=dead|access-date=2024-01-21|website=ageofnelson.org|language=en|quote=The union jack was hoisted on each of three batteries on '''23 November''' and they started a bombardment that was to last for thirteen days and nights in almost incessant rain. (…) On '''6 December''', when the batteries had only one round of shot left, the enemy sent out a flag of truce and capitulated to the British seamen and marines and and to 1,500 Austrians who had contributed two howitzers.|trans-quote=Zastava Ujedinjenog Kraljevstva podignuta je na svakom od tri topnička položaja '''23. studenoga''', a isti su započeli s bombardiranjem koje je trajalo trinaest dana i noći u gotovo neprestanoj kiši. (…) '''6. prosinca''', kada su topnički položaji imali samo jedan preostali metak, neprijatelj je poslao zastavu predaje i predao se se britanskim mornarima i marincima te Austrijancima (njih {{Broj|1500}}) koji su doprinijeli s dvije haubice.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230610230017/http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092|archive-date=10. lipnja 2023.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Franjo_Ksaver_Tomašić.jpg|mini|300x300px|[[Datoteka:Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg|obrub|25x25px]] [[Franjo Tomašić|Franjo Xaver Tomašić]], [[Hrvati|hrvatski]] vojskovođa u službi [[Austrijska carska vojska|Austrijske carske vojske]] i prvi guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]].]]

Bila je najpoznatija kampanja [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatskog]] vojskovođe [[Franjo Tomašić|Franje Xavera Tomašića]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Brnardić |first=Vladimir |date=2008-01 |title=Franjo Tomašić (1761. – 1831.) |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |url-status=dead |journal=[[Hrvatski vojnik]] |publisher=Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva, [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |issue=172 |issn=1333-9036 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923191653/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |archive-date=2013-09-23 |access-date=2024-01-27}}&lt;/ref&gt;

==== Pozadina ====
[[Datoteka:KarteOestreichWienerFrieden1809.jpg|mini|300x300px|[[Zemljovid]] prikazuje [[Državno područje|teritorijalne]] gubitke [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] nakon [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunnskog mira]] 14. listopada 1809. godine.]]

[[Mir u Schönbrunnu]] s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]] 1809. godine učvrstio je francuski utjecaj na Jadranu formalizirajući kontrolu nad [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] na istočnoj obali.&lt;ref name=&quot;:26&quot; /&gt; Međutim, nakon Viške bitke u ožujku 1811., [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica Ujedinjenog Kraljevstva]] postigla je prevlast nad Francuzima u Jadranskom moru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=174 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}&lt;/ref&gt; Austrijsko Carstvo je [[Objava rata|objavilo rat]] Napoleonovoj Francuskoj u [[kolovoz]]u [[1813.]] godine, a radeći u suradnji s austrijskim vojskama koje su tada napadale Ilirske pokrajine i [[Sjeverna Italija|Sjevernu Italiju]], brodovi [[kontraadmiral]]a [[Thomas Fremantle|Sir Thomasa Fremantlea]] uspjeli su brzo prevesti britanske i austrijske trupe s jedne točke na drugu, prisiljavajući na predaju [[Vojna strategija|vojno strateški]] važne luke.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&amp;redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano, revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |pages=257 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}&lt;/ref&gt;

U [[Studeni|studenom]] [[1813.]], [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] pridružena je floti Sir Thomasa Fremantlea koja je uspješno blokirala i opsjela [[Trst]], a zatim je odvojena da zauzme zadarsku luku uz pomoć [[Šalupa|šalupe]] [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']]. [[Zadar]] je bio regularna utvrda sa 110 [[mjed]]enih topova, sedam [[minobacač]]a i jedanaest [[haubica]] na [[konji]]ma s [[garnizon]]om od {{N|2000}} [[vojnik]]a, od kojih je gotovo polovica [[Hrvati|hrvatskih]] vojnika, kojima je zapovijedao [[Iskustvo|iskusni]] francuski [[general]] – [[barun]] [[Claude Roize]].&lt;ref name=&quot;Phillips: Havannah&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Phillips |first=Michael |title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool |trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu |url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |url-status=dead |access-date=2024-01-21 |website=ageofnelson.org |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610230017/http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |archive-date=10. lipnja 2023.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:H.M._Sloop_Weazle_going_out_of_Malta_PAH9216_(cropped).jpg|mini|275x275px|Šalupa [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']] isplovljava s [[Malta|Malte]].]]

==== Opsada ====
Kada su [[Britansko Carstvo|anglo]]-[[Austrijsko Carstvo|austrijske]] trupe stigle [[22. studenoga]], ustanovile su da je tvrđava dobro opskrbljena i spremna izdržati dugu [[Opsada|opsadu]], pa je Cadogan odlučio [[Blokada|blokirati]] i na kraju napasti mjesto.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |date=1814-01-11 |title=No. 16843 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16843/page/122 |journal=The London Gazzete |issue=16843 |pages=122 |access-date=2024-01-21}}&lt;/ref&gt; Cadogan je namjeravao upotrijebiti brodske topove za uspostavljanje [[bitnica]] na obali s britanskim [[Pomorac|mornarima]] i [[Kraljevski marinci|kraljevskim marincima]] kako bi sačinio snage za njihovo naoružanje. Trebali su se spojiti s [[Kopno|kopnenom]] blokadom austrijskih snaga koje su brojale {{Broj|1500}} ljudi (mnogi od njih bili su [[Hrvati]]) pod barunom [[Franjo Tomašić|Franjom Tomašićem]] koji je pridonio s dvije [[Haubica|haubice]].&lt;ref name=&quot;:27&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Nafziger |first=George F. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780275967970&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814 |last2=Gioannini |first2=Marco |publisher=Bloomsbury Academic; University of Michigan Press (izvornik) |year=2002 |isbn=978-0-275-96797-0 |edition=Ilustrirano |pages=116–117 |language=en |trans-title=Obrana napoleonskog Kraljevstva Sjeverne Italije, 1813. – 1814. |access-date=2024-01-22}}&lt;/ref&gt; [[Poručnik]] William Hamley je sa silom od 60 ljudi dobio zadatak postavljanja bitnica. Pomagali su mu dva [[poručnik]]a i kapetanov [[Ortaštvo|ortak]]. Dvije karonade kalibra 32 funte, osam topova kalibra 18 funti i sedam topova kalibra 12 funti, zajedno sa svim potrebnim [[barut]]om i [[streljivo]]m, iskrcano je iz brodova [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] i [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']], a sve je to vučeno na [[Sanjke|sanjkama]] preko [[močvara]] i [[jarak]]a noću, na udaljenosti od oko tri [[Milja|milje]] prije uspostave. [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|''Union Jack'']] podignut je na svaku od tri bitnice [[23. studenoga]], a iste su započele [[bombardiranje]] u gotovo neprestanoj kiši.&lt;ref name=&quot;Phillips: Havannah&quot; /&gt;

Dvanaest topovnjača, od kojih je svaka nosila jedan [[top kalibra 24 funte]] i jedan manji top, bilo je usidreno ispod zidina. Francuska vatra iz njih je isprva nanijela određenu štetu britanskoj i austrijskoj [[Vojna obrana|obrani]], pa su stalno bile potrebne [[Vreća|vreće]] s [[Pijesak|pijeskom]] za popunjavanje nekoliko [[rov]]ova. Dana [[1. prosinca]] jedan top [[Kalibar|kalibra]] 18 funti i [[Karonada|karonade]] preusmjerene su da se bore s francuskim [[topovnjača]]ma i, nakon [[sat]] i pol, nijedan nije ostao na površini mora.&lt;ref name=&quot;Phillips: Havannah&quot; /&gt;

[[Datoteka:Zadar_fortification.jpg|mini|275x275px|Dio [[zadar]]skih zidina.]]

U garnizonu je izbila [[pobuna]] među hrvatskim [[Bojna|bataljunima]] u Roizeovim snagama. To je Roize zaustavio, ali su pobunjenici umjesto toga pobjegli iz [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđave]] i predali se austrijsko-britanskim trupama koje su čekale van zidina. Taj je broj činio gotovo dvije trećine [[garnizon]]a pod zapovjedništvom Claudea Roizea, ostavljajući samo 800 preostalih ljudi.&lt;ref name=&quot;:27&quot; /&gt;

Dana [[6. prosinca]], nakon trinaest dana i [[noć]]i bombardiranja, kada su bitnice imale još samo jedan preostali metak, [[Claude Roize]] podigao je [[Bijela zastava|zastavu predaje]] i [[Kapitulacija|kapitulirao]].&lt;ref name=&quot;Phillips: Havannah&quot; /&gt;

==== Posljedice ====
Britanski admiral [[George Cadogan]] i [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatski]] general [[Franjo Tomašić|Franjo Xaver Tomašić]] postavili su uvjete [[barun]]u Claudeu Roizeu. [[Francuzi]]ma bi bilo dopušteno vratiti se u [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Italiju]], ali se ne bi smjeli upuštati u borbe osim ako nisu razmijenjeni. Nakon što su se dogovorili uvjeti kapitulacije, Francuzi su krenuli izvan grada, a Britanci i Austrijanci ušli su u [[Zadar]].&lt;ref name=&quot;:27&quot; /&gt;

[[Datoteka:Portrait_of_Admiral_George_Cadogan,_3rd_Earl_Cadogan,_CB,_KMT,_1783_-_1864.jpg|mini|309x309px|[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25px]] Admiral [[George Cadogan]], britanski [[političar]] i [[časnik]] Kraljevske mornarice [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]].]]

Ukupno su [[Britansko Carstvo|anglo]]-[[Austrijsko Carstvo|austrijske]] trupe zarobile 110 [[top]]ova i 18 [[haubica]], 350 [[Čovjek|ljudi]], kao i 100 topova na [[kočija]]ma i 12 topovnjača.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1814-04-23|title=No. 16888|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16888/page/858|journal=[[The London Gazette]]|issue=16888|pages=858|access-date=2024-02-21|quote=Zara, containing 110 guns and 18 howitzers, 350 men, and 100 guns dismounted and 12 gunboats, taken by the Havannah and Weazle, with {{Broj|1500}} Austrians.|trans-quote=Zadar je sadržavao 110 topova i 18 haubica, 350 ljudi, te 100 topova na kočijama i 12 topovnjača, koje su zauzeli brodovi Havannah i Weazle, zajedno s {{Broj|1500}} Austrijanaca.}}&lt;/ref&gt; Dok su se pripremali za odlazak u [[Trst]], Cadoganu je kasnije naređeno da preda sve nagrade i ratni plijen Austrijancima. To je naređenje [[Posada|posade]] brodova [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] i [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']] koštalo procijenjenih {{Broj|300000|£}} u [[Novac|novcu]] od nagrada.

Austrijski car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] dodijelio je [[poručnik]]u Williamu Hamleyu [[carski austrijski Red Leopolda]] za njegove zasluge u Zadru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Debrett |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=FPFRAAAAcAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Baronetage of England: Containing Their Descent and Present State, Their Collateral Branches, Births, Marriages, and Issue, from the Institution of the Order in 1611 : a Complete and Alphabetical Arrangement of Their Mottoes, with Correct Translations; a List of Persons who Have Received the Honour of Knighthood, of Extinct Baronets, of Such as Have Been Advanced to the Peerage, and of British Subjects Holding Foreign Orders of Knighthood |year=1819 |publisher=F.C. and J. Rivington. Izvornik iz Nacionalne knjižnice Nizozemske |edition=4. |volume=2 |location=Prins Willem-Alexanderhof 5, 2595 BE [[Hag |Den Haag]], [[Nizozemska]] (izvornik) |pages=1387 |language=en |trans-title=Barunetstvo Engleske: Njihovo podrijetlo i sadašnje stanje, njihove pobočne grane, rođenja, brakovi i ishodište, od Institucije Reda 1611. – potpuni i abecedni raspored njihovih krilatica, s točnim prijevodima; popis osoba koje su primile vitešku čast, izumrlih baruna, onih koji su napredovali u čin plemića i britanskih podanika koji nose strane redove viteštva |access-date=2024-02-21}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:AUT_Order_of_Leopold_Grand_Cross_Star.svg|mini|250x250px|Oznaka [[Carski austrijski Red Leopolda|carskog austrijskog Reda Leopolda]]. Sastoji se od [[Crvena|crvenog]] emajliranog zlatnog križa, s [[Bijela|bijelim]] emajliranim rubom na srebrnoj osmokrakoj zvijezdi. Lice oznake prikazuje ''FIA'' u [[Zlato|zlatu]] na crvenoj [[emajl]]iranoj pozadini. [[Krilatica|Krilatice]] Reda Leopolda bile su ''„Integritati et merito”'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Po integritetu i zaslugama”'') i ''„Opes regum corda subditorum”'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Bogatstvo kraljeva su srca podanika”'').]]

Uskoro nakon toga, veći gradovi u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] su jedan po jedan padali u ruke združenih anglo-austrijskih trupa. [[Kotor]] je pao istog [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]], a u [[Siječanj|siječnju]] [[1814.]] godine pao je i [[Dubrovnik]]. Do kraja [[Ožujak|ožujka]] 1814. godine svi [[grad]]ovi i [[Naselje|naselja]] u Ilirskim pokrajinama predali su se Britancima ili savezničkim [[Pobuna|pobunjenicima]] koji su [[Ustanak|ustali]] u buni, ostavljajući Jadransko more pod potpunom savezničkom kontrolom, osim [[Krf]]a u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Zadar je vraćen [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]].

== Stanje u Skandinaviji i Finskoj (1807. – 1812.) ==
Prvi britanski odgovor na Napoleonovu Kontinentalnu blokadu bio je pokretanje velikog pomorskog napada na [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]], koja je, iako naizgled [[Neutralnost|neutralna]], bila pod jakim francuskim i ruskim pritiskom da založi svoju [[Flota|flotu]] Napoleonu. [[London]] nije mogao riskirati ignoriranjem danske prijetnje te je u [[kolovoz]]u [[1807.]] godine [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] opkolila i bombardirala [[Kopenhagen]], što je dovelo do zarobljavanja dansko-norveške flote te omogućavanja britanskoj [[Trgovačka mornarica|trgovačkoj mornarici]] korištenja pomorskih puteva u [[Sjeverno more|Sjevernom]] i [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Danska-Norveška se ratu pridružila na strani [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], ali bez [[Flota|flote]] je imala malo toga za ponuditi,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ryan |first=A. N. |title=The Causes of the British Attack upon Copenhagen in 1807 |trans-title=Uzroci britanskog napada na Kopenhagen 1807. |url=https://www.jstor.org/stable/555118 |journal=The English Historical Review [Engleski povijesni pregled] |publication-date=1953-01-01 |volume=68 |issue=266 |pages=37–55 |doi=10.1093/ehr/LXVIII.CCLXVI.37 |issn=0013-8266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Munch-Petersen |first=Thomas |url=https://books.google.hr/books?id=lP70HAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Defying Napoleon: How Britain Bombarded Copenhagen and Seized the Danish Fleet in 1807 |publisher=Sutton Publishing Ltd |year=2007 |isbn=978-0-7509-4280-5 |location=Stroud, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Prkošenje Napoleonu: Kako je Britanija bombardirala Kopenhagen i zauzela dansku flotu 1807.}}&lt;/ref&gt; započinjući angažman u [[Anglo-danski rat|pomorskom gerilskom ratu]] u kojemu male dansko-norveške topovnjače napadaju veće britanske [[brod]]ove. [[Danska-Norveška]] se također obvezala da će s Francuskim Carstvom (svojim saveznikom) i [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] (francuskim saveznikom) sudjelovati u ratu protiv [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]].

U [[Sovjetsk|Tilzitu]] su se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] i [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] složili da bi [[Rusko Carstvo]] trebalo prisiliti Švedsko Carstvo da se pridruži Kontinentalnoj blokadi, što je dovelo do ruske invazije na [[Finska|Finsku]] u [[Veljača|veljači]] [[1808.]] godine, nakon čega je uslijedila dansko-norveška [[objava rata]] u [[Ožujak|ožujku]]. Napoleon je poslao pomoćni korpus (sastavljenim od trupa iz Francuske, [[Španjolska|Španjolske]] i [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]]) pod zapovjedništvom maršala [[Jean-Baptiste Bernadotte|Jean-Baptistea Bernadottea]] u [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] da sudjeluje u invaziji na Švedsko Carstvo, ali je [[Britansko Carstvo|britanska]] pomorska nadmoć spriječila vojske da prijeđu tjesnac [[Øresund]] pa se rat ubuduće uglavnom vodio duž današnje [[Švedska|švedsko]]-[[Norveška|norveške]] granice.
[[Datoteka:Battle_of_Trangen.JPG|mini|280x280px|[[Danska-Norveška|Dansko-Norveška]] pobjeda nad [[Šveđani]]ma u [[Bitka kod Trangena|Bitki kod Trangena]] ([[25. travnja]] [[1808.]]).]]
Na [[Erfurtski kongres|Erfurtskom kongresu]] ([[27. rujna]] – [[14. listopada]] [[1808.]]) [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] i [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] dodatno su se dogovorili o podjeli Švedskog Carstva na dva dijela odvojena [[Botnički zaljev|Botničkim zaljevom]], gdje je [[Istok|istočni]] dio postao rusko [[Veliko Vojvodstvo Finska]]. [[Rat]] između [[Danska-Norveška|Danske-Norveške]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] završio je britanskom pobjedom u [[Bitka kod Lyngøra|Bitki kod Lyngøra]] ([[6. srpnja]] [[1812.]]), koja je uključivala uništenje posljednjeg velikog dansko-norveškog [[Ratni brod|ratnog broda]] – [[Fregata|fregate]] ''Najaden''.

Britanski dobrovoljni pokušaji da se [[Šveđani]]ma pomogne [[Humanitarna pomoć|humanitarnom pomoći]] ostali su ograničeni i nisu spriječili Švedsko Carstvo da usvoji [[Politika|politiku]] koja je bila više naklonjena Napoleonu. Do trenutka kada je početkom [[1807.]] godine [[Kontinentalna blokada]] doznaku pomoći učinila teškom i neprivlačnom, više od {{Broj|12000|£}} prikupljeno je iz svih dijelova [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]] te distribuirano raznim [[Nijemci|njemačkim]] državama i [[Markgrofovija Moravska|Markgrofoviji Moravskoj]], a do jeseni [[1808.]] dodano je još {{Broj|4000|£}}. Iako su odbor u početku činili samo aktivisti Biblijskog društva, proširen je njegov [[Društvo|društveni]] doseg kada je kampanja oživljena početkom [[1814.]] godine. U roku od godinu dana, odbor je prikupio gotovo {{Broj|114000|£}}. Istodobno je srodna udruga prikupila gotovo {{Broj|12000|£}}, a britanski [[parlament]] izdao je potporu s još {{Broj|100000|£}}. Sva ta sredstva pomoći podijelili su londonski [[Dobrovoljni rad|volonterski]] odbor i njegove njemačke kolege.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Götz |first=Norbert |title=The Good Plumpuddings’ Belief: British Voluntary Aid to Sweden During the Napoleonic Wars |trans-title=Dobro Plumpuddingsovo uvjerenje: Britanska dobrovoljna pomoć Švedskoj tijekom Napoleonovih ratova |url=https://www.growkudos.com/publications/10.1080%252F07075332.2014.918559/reader |journal=The International History Review [Međunarodni pregled povijesti] |language=en |publisher=Taylor &amp; Francis Group |publication-date=2014-06-06 |volume=37 |issue=3 |pages=519–539 |doi=10.1080/07075332.2014.918559 |issn=0707-5332}}&lt;/ref&gt;

== Stanje u Poljskoj (1807. – 1815.) ==
[[Datoteka:January_Suchodolski,_Bitwa_pod_Somosierrą.jpg|mini|300x300px|Poljsko [[Konjica|konjaništvo]] u [[Bitka kod Somosierre|Bitki kod Somosierre]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[30. studenoga]] [[1808.]]).]]

[[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavsku Uniju]] su, nedugo prije rata, podijelila njezina tri velika susjeda ([[Habsburška Monarhija]], Kraljevina Pruska i [[Rusko Carstvo]]), no Napoleon je na njezinim prostorima stvorio moćnu predstražu svog [[carstva]] – [[Varšavsko Vojvodstvo]], koje je od samog početka ovisilo o [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom Carstvu]]. Vojvodstvo se sastojalo od područja koje su Habsburška Monarhija i [[Kraljevina Pruska]] oduzele bivšoj Poljsko-Litavskoj Uniji. Njezin [[veliki vojvoda]] bio je Napoleonov saveznik, saski kralj [[Fridrik August I., saski kralj|Fridrik August I.]], ali je Napoleon također imenovao intendante koji su vodili državu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=von Pivka |first=Otto |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781780965499&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Polish Troops |date=2012-03-20 |publisher=Osprey Publishing Limited |others=Roffe, Michael (ilustrator) |isbn=978-1-78096-549-9 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=8–10 |language=en |trans-title=Napoleonove poljske trupe |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515091845/https://books.google.com/books?id=ETYsTuIaKkQC&amp;pg=PA8 |archive-date=2016-05-15}}&lt;/ref&gt;

[[Stanovništvo]] od oko {{Broj|4300000}} [[Čovjek|ljudi]] oslobođeno je [[Okupacija|okupacije]] te je do [[1814.]] godine poslalo oko {{Broj|200000}} ljudi u Napoleonove [[Vojska|vojske]], a to je uključivalo oko {{Broj|90000}} onih koji su s njim marširali do [[Moskva|Moskve]], a samo nekolicina njih je domarširala natrag.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; [[Rusi]] su se snažno protivili svakom pomaku prema [[Nezavisnost|nezavisnoj]] Poljskoj i jedan od razloga zašto je Napoleon [[1812.]] godine napao [[Rusko Carstvo]] bio je da ih kazni. Veliko Varšavsko Vojvodstvo je [[1815.]] godine pripojeno Ruskom Carstvu kao poluautonomna [[Kongresna Poljska]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Grab |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781403937575&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Transformation of Europe |date=2017-03-09 |publisher=Macmillan International Higher Education; [[Bloomsbury Publishing]]; Palgrave Macmillan |isbn=978-1-4039-3757-5 |pages=176–187 |language=en |trans-title=Napoleon i transformacija Europe |orig-date=17. srpnja 2003.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Riley |first=J. P. |url=https://books.google.hr/books?id=beq3AAAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the World War of 1813: Lessons in Coalition Warfighting |date=2013-09-05 |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-32135-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=27–28 |language=en |trans-title=Napoleon i svjetski rat 1813.: Lekcije iz koalicijskog ratovanja}}&lt;/ref&gt;

Poljska je ponovno postala nezavisna [[država]] (kao [[Druga Poljska Republika|Druga Poljska Reublika]]) tek nakon raspada Ruskog Carstva ([[1918.]]). [[Napoleon Bonaparte|Napoleonov]] utjecaj na Poljsku bio je ogroman, uključujući njegov pravni [[kodeks]] (''[[Code Napoléon]]''), ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i uvođenje moderne [[Birokracija|birokracije]] srednje klase.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1808. – 1814.) ==
{{Glavni|Španjolski rat za neovisnost|l1=Španjolski rat za neovisnost/Pirenejski rat}}

[[Datoteka:Antoine-Jean_Gros_-_Capitulation_de_Madrid,_le_4_décembre_1808.jpg|mini|300x300px|[[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] prihvaća predaju [[Madrid]]a.]]

[[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] započeo je kada je [[Kraljevina Portugal]] nastavila trgovinu s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], unatoč francuskim ograničenjima. Kada [[Španjolska]] nije uspjela održati Kontinentalnu blokadu, nelagodni španjolski-francuski savez završio je samo po imenu. Francusko Carstvo postupno je napadalo španjolski [[Državno područje|teritorij]] dok nije zauzelo [[Madrid]] i uspostavilo [[Napoleonska Španjolska|marionetsku monarhiju]]. To je izazvalo eksploziju narodnih [[pobuna]] diljem Španjolske, a ubrzo je uslijedilo i snažno britansko uplitanje u sukob.

[[Datoteka:El_dos_de_mayo_de_1808_en_Madrid.jpg|mini|300x300px|[[Francisco Goya|'''Francisco Goya''']] (1814.): [[Drugi svibnja 1808.|Drugi svibnja 1808. u Madridu: Juriš Mameluka]] ([[Španjolski jezik|špa.]] ''El 2 de mayo de 1808 en Madrid: La carga de los mamelucos'').]]

Nakon poraza u Španjolskoj koje je Francuska pretrpjela, Napoleon je preuzeo [[vlast]] i uživao u uspjehu, ponovno zauzevši [[Madrid]], porazivši [[Kastiljci|Španjolce]] i prisilivši brojčano nadjačanu britansku [[Vojska|vojsku]] na povlačenje s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]] u [[Bitka kod Corunne|Bitki kod Corunne]] ([[16. siječnja]] [[1809.]]), a kada je otišao, [[Gerilsko ratovanje|gerilski rat]] protiv njegovih snaga na selu nastavio je vezati velik broj vojnika. Izbijanje [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]] spriječilo je Napoleona da uspješno završi [[Vojna operacija|operacije]] protiv britanskih snaga zbog čega je njegov odlazak u [[Austrijsko Carstvo]] bio nužan te se nakon toga nikada više nije vratio na Pirenejski poluotok. [[Britanci]] su tada poslali svježu vojsku pod zapovjedništvom [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Sir Arthura Wellesleya]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Fremont-Barnes |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books?id=NpeHCwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (3): The Peninsular War 1807–1814 |date=2014-06-06 |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-4728-0975-9 |volume=3 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (3): Poluotočni rat 1807. – 1814.}}&lt;/ref&gt; Neko su vrijeme Britanci i [[Portugalci]] ostali ograničeni na područje oko [[Lisabon]]a iza svojih neosvojivih [[Linije Torres Vedrasa|Linija Torres Vedrasa]], dok su njihovi španjolski saveznici bili opsjednuti u [[Cádiz (grad)|Cádizu]].

[[Datoteka:Lines of Torres Vedras.jpg|mini|250px|[[Linije Torres Vedrasa]] na [[zemljovid]]u.]]

Pirenejski se rat pokazao velikom [[Katastrofa|katastrofom]] za Francusko Carstvo. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je dobro prošao dok je bio izravno zadužen, ali ozbiljni gubitci su uslijedili nakon njegovog odlaska, jer je ozbiljno podcijenio koliko će ljudstva biti potrebno. Napori u Španjolskoj bili su gubitak [[Novac|novca]], [[Djelatnik|radne snage]] i [[prestiž]]a. Povjesničar [[David Gates]] taj je sukob nazvao ''„španjolskim čirom”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Gates |first=David |url=https://books.google.hr/books?id=VN9nAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Spanish Ulcer: A History of the Peninsular War |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Allen &amp; Unwin Book Publishers |year=1986 |isbn=978-0-04-940079-5 |language=en |trans-title=Španjolski čir: povijest Poluotočnog rata}}&lt;/ref&gt;

Napoleon je shvatio da je to bila [[katastrofa]] po njega, napisavši kasnije:

{{Citat5|Taj me nesretni rat uništio [podijelio je moje snage]… Sve okolnosti mojih katastrofa svezane su u tom kobnom čvoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://books.google.hr/books/about/War_in_an_Age_of_Revolution_1775_1815.html?id=E2WtMq4LF90C&amp;redir_esc=y |title=War in an Age of Revolution, 1775–1815 |date=2010-02-08 |publisher=[[Cambridge University Press |Cambridge University Press &amp; Assessment]] |isbn=978-0-521-89996-3 |editor-last=Chickering |editor-first=Roger |location=[[Sveučilište u Cambridgeu |Sveučilište Cambridge]], [[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&amp;pg=PA243&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false 243] |language=en |trans-title=Rat u doba Revolucije, 1775. – 1815. |chapter=Partisan Warfare in Spain and Total War |trans-chapter=Partizansko ratovanje u Španjolskoj i totalni rat |editor-last2=Förster |editor-first2=Stig |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&amp;pg=PA243&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://uncpress.org/book/9780807857212/the-fatal-knot/ |title=The Fatal Knot: The Guerrilla War in Navarre and the Defeat of Napoleon in Spain |date=2005-11 |publisher=The University of North Carolina Press Books |isbn=978-0-8078-5721-2 |location=Chapel Hill, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Kobni čvor: Gerilski rat u Navarri i Napoleonov poraz u Španjolskoj |orig-year=1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Heritage History - Products |trans-title=Baštinska povijest – Produkti |url=https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&amp;s=char-dir&amp;f=napoleon |access-date=2023-09-24 |lang=en |website=www.heritage-history.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Popular Resistance Napoleon Could not Defeat |trans-title=Narodni otpor kojeg Napoleon nije mogao poraziti |url=https://www.versobooks.com/blogs/news/the-popular-resistance-napoleon-could-not-defeat |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Verso |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Proper Military Balance As A Hedge Against An Uncertain Future |trans-title=Ispravna vojna ravnoteža kao zaštita od neizvjesne budućnosti |url=https://www.hoover.org/research/proper-military-balance-hedge-against-uncertain-future |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Hoover Institution |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Spanish Ulcer |trans-title=Španjolski čir |url=https://www.neh.gov/humanities/2010/januaryfebruary/feature/the-spanish-ulcer |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Endowment for the Humanities |language=en}}&lt;/ref&gt;|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

[[Kampanja|Kampanje]] na poluotoku bile su svjedokom 60 velikih [[Bitka|bitaka]] i 30 velikih [[opsada]], više nego bilo koji drugi Napoleonov sukob, te su trajale više od šest [[godina]], daleko dulje od bilo kojih drugih sukoba Napoleonskih ratova. [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] i njegovi saveznici imali su najmanje {{Broj|91000}} poginulih u borbi i {{Broj|237000}} ranjenih na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books?id=kNzCDgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015, 4th ed |date=2017-04-24 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc. |isbn=978-1-4766-2585-0 |edition=4. |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=157 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015., 4. izd.}}&lt;/ref&gt; Od [[1812.]] godine, [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] spojio se s [[Rat Šeste koalicije|Ratom Šeste koalicije]].

[[Datoteka:Arc de Triomphe mg 6835.jpg|mini|250px|Popis francuskih pobjeda u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskom ratu]] popisane na zidu [[Slavoluk pobjede u Parizu|Slavoluka pobjede]] u [[Pariz]]u.]]

== Dalmatinska kampanja (1809.) ==
Dalmatinska kampanja manje je [[ratište]] i [[kampanja]] koja se sastojala od nekoliko bitaka vođenih od [[30. travnja]] do [[21. svibnja]] [[1809.]] godine između vojnika [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonskog Francuskog Carstva]] pod vodstvom maršala [[Auguste Marmont|Augustea Marmonta]] i trupi [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] pod vodstvom [[Andreas von Stoičević|Andreasa von Stoičevića]] i [[Matija Rebrović Razbojski|Matije Rebrovića Razbojskog]]. Austrijske su postrojbe potkraj [[Travanj|travnja]] protjerali Francuze s njihovih položaja na rijeci [[Zrmanja|Zrmanji]] u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], no, sredinom [[Svibanj|svibnja]], francuski [[protunapad]] natjerao je iste nazad. Branitelji su pružili snažan otpor, ali se na kraju Marmont probio iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i pridružio vojsci cara [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I. Bonapartea]] kod [[Beč]]a s preko {{N|10000}} [[vojnik]]a. Kampanja se vodila tijekom [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]].

Na početku sukoba austrijske su trupe prodrle preko Zrmanje i prisilile Francuze da se vrate u utvrđene [[grad]]ove. Nakon austrijskog poraza i kasnijeg povlačenja [[Vojska|vojske]] nadvojvode [[Ivan Austrijski|Ivana Austrijskog]] iz današnje [[Italija|Italije]], Marmont je pokrenuo vlastitu [[Napad|ofenzivu]]. Francuzi su pobijedili Austrijance kod [[Pribudić]]a, zarobili Stoičevića i krenuli prema sjeveru. Još dvije borbe vođene su kod [[Gračac]]a ([[17. svibnja]]) i [[Gospić]]a ([[21. svibnja]]) prije nego što je Marmont stigao do [[Ljubljana|Ljubljane]] u [[Kranjska|Kranjskoj]]. Nastavljajući prema [[sjever]]u, francuski se general borio u [[Bitka kod Graza|Bitki kod Graza]] ([[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Battle of Graz: Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Bitka kod Graza: Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz|url-status=dead|access-date=2024-01-01|website=history-maps.com|language=en|archive-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101142843/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz}}&lt;/ref&gt;) i odlučujućoj [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]] ([[5. srpnja|5.]] i [[6. srpnja]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-08-16|others=Étiève-Cartwright, Babeth {{Small|(prijevod)}}|title=Bataille de Wagram|trans-title=Bitka kod Wagrama|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/2-2267/bataille-de-wagram/|url-status=live|access-date=2024-01-01|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}&lt;/ref&gt;).

== Rat Pete koalicije (1809.) ==
{{Glavni|Rat Pete koalicije}}

Peta protunapoleonska koalicija formirana je dok je Britansko Carstvo bilo uključeno u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Kraljevina Portugal|Portugalu]].

[[More]] je postalo glavno [[ratište]] protiv Napoleonovih saveznika. [[Austrijsko Carstvo]], koje je prethodno bilo saveznik [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], iskoristilo je priliku da pokuša vratiti svoje carske [[Državno područje|teritorije]] u Njemačkoj koje je kontrolirala prije [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]]. Za vrijeme [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]], [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] nizala je pobjede u [[Francusko carstvo|francuskim kolonijama]]. Na [[Kopno|kopnu]] su glavne bitke uključivale [[Bitka kod Raszyna|Bitku kod Raszyna]], [[Bitka kod Eckmühla|Bitku kod Eckmühla]], [[Bitka kod Raaba|Bitku kod Raaba]], [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitku kod Aspern-Esslinga]] i [[Bitka kod Wagrama|Bitku kod Wagrama]].

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = center
| header_align = center
| total_width = 650
| image1 = Ratisbon and vicinity, 17 - 19 April, 1809.jpg
| image2 = Eckmuhl April 21.jpg
| image3 = Vienna and vicinity, 22 May 1809.jpg
| image4 = Wagram and vicinity, 5 July 1809.jpg
| footer = Strateške situacije slijeva nadesno, od vrha do dna: [[Regensburg]] i okolica, [[Bitka kod Eckmühla]] i ''Landhutski manevar'', [[Bitka kod Aspern-Esslinga]], [[Bitka kod Wagrama]] (sjeveroistočno od [[Beč]]a).
}}

Na [[Kopno|kopnu]] je Peta koalicija pokušala poduzeti nekoliko opsežnih vojnih pothvata. [[Walcherenska kampanja]], uključivala je dvostruki napor britanske [[Vojska|vojske]] i Kraljevske ratne mornarice da olakšaju austrijskim snagama pod intenzivnim francuskim pritiskom. Završilo je katastrofom nakon što [[zapovjednik]] John Pitt nije uspio zauzeti pomorsku [[Baza|bazu]] grada [[Antwerpen]]a koja je tada bila pod francuskom kontrolom.

Britanske [[Vojna operacija|vojne operacije]] na kopnu (osim na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]]) ostale su ograničene na ''hit-and-run'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„udari-i-bježi”'') operacije koje je [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] provodila, a ista je dominirala morem nakon što je srušila gotovo sve značajne pomorske položaje [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoga Carstva]] i njegovih saveznika te blokirala ono što je preostalo od francuskih pomorskih snaga u jako utvrđenim [[luka]]ma. Te brze ofenzivne operacije bile su uglavnom usmjerene na uništavanje blokirane francuske [[Ratna mornarica|mornarice]] i [[Trgovački brod|trgovačkog broda]] te prekid francuskih opskrbe, komunikacija i vojnih jedinica stacioniranih u blizini obale.

Kada su britanski saveznici izvodili [[Akcija|vojne akcije]] unutar nekoliko desetaka [[milja]] od mora, [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] bi stigla, iskrcala trupe i zalihe te pomogla kopnenim snagama Koalicije u operacijama. [[Ratni brod|Brodovi]] Kraljevske ratne mornarice pružali su [[Topništvo|topničku]] potporu protiv francuskih jedinica kada su borbe bile dovoljno blizu [[Obala|obale]]. [[Vještina|Sposobnost]] i kvaliteta kopnenih snaga bila je glavni čimbenik tih operacijama – kada je djelovala s neiskusnim [[Gerilsko ratovanje|gerilskim]] snagama u [[Španjolska|Španjolskoj]], Kraljevska mornarica ponekad nije uspjela postići svoje [[Telos|ciljeve]] zbog nedostatka ljudstva koje su gerilski saveznici mornarice obećali dostaviti.

Godine [[1807.]], Francusko Carstvo pokušalo je prisiliti [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]] da se pridruži Kontinentalnoj blokadi, trgovački [[embargo]] protiv [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Kada je portugalski [[princ]]-[[regent]] Joao VI. odbio pridružiti se, Napoleon je poslao generala [[Jean-Andoche Junot]]a da napadne Kraljevinu Portugal, što je rezultiralo šestogodišnjim [[Španjolski rat za neovisnost|Poluotočnim ratom]]. Nakon što je poraženo [[1805.]] godine, [[Austrijsko Carstvo]] provelo je tri godine reformirajući svoju vojsku, a potaknuto događajima u [[Španjolska|Španjolskoj]], tražilo je još jedan sukob s Francuskim Carstvom kako bi se osvetilo za poraze te vratilo izgubljeni teritorij i moć. Austrijskom su Carstvu nedostajali saveznici u Srednjoj Europi, a s [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] je od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] zatražilo da [[Financije|financira]] njihove vojne kampanje i pokrene vojnu kampanju u Njemačkoj. Austrijsko je Carstvo primilo {{Broj|250000|£}} u [[Srebro|srebru]], uz daljnjih {{Broj|1000000|£}} obećanih za buduće troškove. Britanija je obećala kampanju u [[Niske Zemlje|Niskim Zemljama]] i obnovu svoje kampanje u Španjolskoj. Nakon što je Kraljevina Pruska odlučila ne ući u rat, Peta se koalicija formalno sastojala od Austrijskog Carstva, Kraljevine Portugala, Britanskog Carstva, [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]], Španjolske i [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]]. [[Rusko Carstvo]] ostalo je [[Neutralnost|neutralno]], iako je bilo francuski saveznik.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Zemljovid i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition|url-status=dead|access-date=2023-09-28|website=history-maps.com|language=en|archive-date=28. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928183342/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition}}&lt;/ref&gt;

[[Austrijsko Carstvo]] postiglo je neke početne pobjede protiv slabo raspoređene [[Vojska|vojske]] maršala [[Louis Alexandre Berthier|Louisa Alexandrea Berthiera]], kojemu je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] ostavio samo {{Broj|170000}} vojnika da brane cijelu [[Istok|istočnu]] granicu [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] ([[1790-ih]] je {{Broj|800000}} [[vojnik]]a izvršilo isti zadatak, ali držeći mnogo kraći [[Bojište|front]]).

[[Datoteka:Strategic_Situation_of_Europe_1809.jpg|mini|300x300px|Strateška situacija u [[Europa|Europi]] ([[1. veljače]] [[1809.]]).]]

Na istoku je [[Austrijsko Carstvo]] prodrlo u [[Varšavsko Vojvodstvo]], ali je pretrpjelo poraz u [[Bitka kod Raszyna|Bitki kod Raszyna]] ([[19. travnja]] [[1809.]]). Vojska Varšavskog Vojvodstva zauzela je [[Galicija (srednja Europa)|Zapadnu Galiciju]] nakon svoga ranijeg uspjeha. Napoleon je osobno preuzeo [[Stožer|zapovjedništvo]] i pojačao vojsku za [[protunapad]] na Austrijsko Carstvo. Nakon nekoliko manjih [[Bitka|bitaka]], dobro vođena kampanja natjerala je [[Austrijanci|Austrijance]] na povlačenje iz [[Bavarska|Bavarske]], a Napoleon je napredovao u Austrijsko Carstvo. Njegov užurban pokušaj prijelaza [[Dunav]]a rezultirao je velikom [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitkom kod Aspern-Esslinga]] ([[22. svibnja]] [[1809.]]), Napoleonovim prvim značajnim [[Taktika|taktičkim]] porazom. Austrijski [[nadvojvoda]] Karlo Josip, nije uspio nastaviti pobjedu, dopustivši Napoleonu da se pripremi i zauzme [[Beč]] početkom [[Srpanj|srpnja]] [[1809.]] godine te porazi [[Austrijsko Carstvo]] u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]] ([[5. srpnja|5.]] – [[6. srpnja]]). Usred te bitke maršal [[Jean-Baptiste Bernadotte]] lišen je zapovjedništva nakon što se povukao suprotno Napoleonovim naredbama. Ubrzo nakon toga, Bernadotte je prihvatio ponudu [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]] da popuni upražnjeno mjesto tamošnjeg [[prijestolonasljednik]]a, a kasnije je aktivno sudjelovao u [[rat]]ovima protiv Napoleona.

Rat Pete koalicije završio je [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunnskim mirom]] ([[14. listopada]] [[1809.]]). Na [[istok]]u su se samo [[tirol]]ski pobunjenici predvođeni [[Andreas Hofer|Andreasom Hoferom]] nastavili boriti protiv francusko-[[Bavarska|bavarske]] vojske dok nisu konačno poraženi u [[Studeni|studenom]] [[1809.]] godine, dok se na [[zapad]]u nastavio [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]]. Ekonomski se rat između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i Napoleona nastavio – [[Britanci]] su nastavili pomorsku blokadu [[Državno područje|teritorija]] koji je bio pod francuskom kontrolom. Zbog nedostatka [[Vojska|vojske]] i [[Organizacija|organizacije]], dogodila su se mnoga kršenja [[Kontinentalna blokada|Kontinentalne blokade]], koji je uglavnom bio neučinkovit i napravio malu ekonomsku štetu [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Britaniji]]. Obje su strane ušle u daljnje sukobe u pokušaju da svatko provedu svoju blokadu, a Napoleon je napao [[Španjolska|Španjolsku]] i [[Rusko Carstvo]] shvativši da opsežna [[trgovina]] ide preko njih.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Thompson |first=James Matthew |title=Napoleon Bonaparte: His Rise and Fall |url=https://archive.org/details/bwb_KV-260-111 |publisher=Basil Blackwell |year=1952 |pages=[https://archive.org/details/bwb_KV-260-111/page/235 235]–240 |language=en |trans-title=Napoleon Bonaparte: Njegov uspon i pad}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo je [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] doseglo svoj najveći teritorijalni opseg. Napoleon je [[Vjenčanje|oženio]] austrijsku nadvojvotkinju [[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Mariju Lujzu]] s ciljem da osigura stabilniji savez s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]] te da caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] osigura [[Prijestolonasljednik|nasljednika]]. Osim Francuskog Carstva, Napoleon je kontrolirao [[Helvetska Republika|Helvetsku Republiku]], [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]], [[Varšavsko Vojvodstvo|Veliko Varšavsko Vojvodstvo]] i [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italiju]].

[[Datoteka:Europe_1812_map_en.png|mini|300x300px|[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] na vrhuncu svoje [[Državno područje|teritorijalne]] moći ([[crvena]] granica).]]

[[Datoteka:French_Empire_on_World_1812.png|mini|300x300px|[[Zemljovid svijeta]] prikazuje Francusko Carstvo s [[kolonija]]ma (obojano [[Zelena|zelenom]]) na vrhuncu teritorijalne [[moć]]i.]]
Teritoriji u savezu s Napoleonom uključivali su:

* [[Španjolska|Španjolsku]] (pod Napoleonovim starijim bratom [[Joseph Bonaparte|Josephom Bonaparteom]]),
* [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]] (pod [[Joachim Murat|Joachimom Muratom]], suprugom Napoleonove sestre [[Caroline Bonaparte]]),
* [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] (pod [[Fridrik VI., kralj Danske i Norveške|Fridrikom VI.]]),
* [[Austrijsko Carstvo]] (pod [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjom II.]]),
* [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]] (pod [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrikom Vilimom III.]]),
* [[Švedsko Carstvo]] (pod [[Karlo XIII. Švedski|Karlom XIII.]]),
* [[Kneževina Lucca i Piombino|Kneževinu Lucca-Piombino]] (pod Napoleonovom sestrom [[Élisa Bonaparte|Élisom Bonaparte]] i njezinim [[suprug]]om [[Felice Baciocchi|Feliceom Baciocchijem]]),
* [[Kraljevina Vestfalija|Kraljevinu Vestfaliju]] (pod Napoleonovim mlađim bratom [[Jérôme Bonaparte|Jérômeom Bonaparteom]]).

== Napoleonova invazija na Rusko Carstvo (1812.) ==
{{Glavni|Napoleonova invazija na Rusiju}}

[[Mir u Tilzitu]] rezultirao je [[Anglo-ruski pomorski rat|Anglo-ruskim pomorskim ratom]] ([[1807.]] – [[1812.]]). Car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] objavio je rat Britanskom Carstvu nakon napada na [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] u rujnu 1807. godine. Britanski ratnici podržavali su švedsku [[Flota|flotu]] tijekom [[Finski rat (1808. – 1809.)|Finskog rata]] ([[1808.]] – [[1809.]]) i izvojevali pobjede nad [[Rusi]]ma u [[Finski zaljev|Finskom zaljevu]] u [[Srpanj|srpnju]] [[1808.]] i [[kolovoz]]u [[1809.]] godine. Uspjeh ruske vojske na kopnu prisilio je [[Švedsko Carstvo]] da potpiše [[Mirovni sporazum|mirovne sporazume]] s Ruskim Carstvom ([[1809.]]) i s Francuskim Carstvom ([[1810.]]) te da se pridruži [[Blokada|blokadi]] Britanskog Carstva. No, francusko-ruski odnosi postupno su se pogoršavali nakon [[1810.]] godine, a ruski [[rat]] s Britanskim Carstvom je zapravo završio. U [[Travanj|travnju]] [[1812.]] godine, Britansko, Rusko i Švedsko Carstvo potpisali su tajne [[Ugovor|sporazume]] usmjerene protiv Napoleona.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=C3FpAAAAMAAJ&amp; |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld &amp; Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}&lt;/ref&gt;

Središnji spor i za Napoleona i za cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] bila je kontrola nad Poljskom, a obojica su ju za sebe htjeli kao poluneovisnu [[Država|državu]] koju mogu kontrolirati. Kao što [[Charles Esdaile]] primjećuje: ''„Implicitno u ideji ruske Poljske bio je, naravno, rat protiv Napoleona.”''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=438 |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}&lt;/ref&gt; [[Paul W. Schroeder]] kaže da je Poljska bila ''„osnovni uzrok”'' Napoleonovog rata s [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], a rusko odbijanje da podrži Kontinentalnu blokadu također je bio razlog.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&amp;redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=419 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1812.|1812]]., na vrhuncu svoje moći, Napoleon je napao Rusko Carstvo s paneuropskom ''Grande Armée'', koja se sastojala od {{Broj|450000}} ljudi ({{Broj|200000}} [[Francuzi|Francuza]], dok su ostali vojnici saveznika ili podređenih područja). Francuske su snage [[24. lipnja]] [[1812.]] godine prešle rijeku [[Njemen]]. Rusija je objavila Domovinski rat ([[Ruski jezik|rus.]] Отечественная война), a Napoleon Drugi poljski rat ([[Francuski jezik|fra.]] ''Deuxième guerre de Pologne''). [[Poljaci]] su gotovo {{Broj|100000}} svojih ljudi dali u invazijske snage, ali protiv njihovih očekivanja, Napoleon je izbjegao bilo kakve ustupke Poljskoj, imajući u vidu daljnje [[Pregovori|pregovore]] s Ruskim Carstvom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt;

''Grande Armée'' marširala je Ruskim Carstvom, pobijedivši u nekim relativno manjim borbama i [[Prva bitka kod Smolenska|Prvoj bitki kod Smolenska]] ([[16. kolovoza|16.]] – [[18. kolovoza]]). Istih [[dan]]a, desno krilo ruske vojske pod zapovjedništvom [[general]]a Petra Wittgensteina zaustavilo je dio francuske vojske predvođen [[maršal]]om [[Nicolas Oudinot|Nicolasom Oudinotom]] u [[Bitka kod Polocka|Bitki kod Polocka]] ([[17. kolovoza|17.]] – [[18. kolovoza]]). Time je spriječen francuski marš na ruski glavni grad [[Sankt-Peterburg]]. Sudbina invazije odlučena je u [[Moskva|Moskvi]], gdje je Napoleon osobno vodio svoje snage.

Rusko je Carstvo koristilo taktiku [[Spaljena zemlja|spaljene zemlje]] te je maltretirala ''Grande Armée'' [[Kozaci|kozačkom]] lakom konjicom. ''Grande Armée'' nije prilagodila svoje operativne metode kao odgovor,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=138–140 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt; a to je dovelo do gubitaka glavne kolone ''Grande Armée'', koji su u jednom slučaju iznosili {{N|95000}} ljudi (uključujući [[Vojni bjegunac|dezertere]]) u samo [[tjedan]] dana.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=185 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt;

Glavnina ruske vojske povlačila se gotovo tri [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]]; stalno povlačenje dovelo je do nepopularnosti feldmaršala [[Michael Andreas Barclay de Tolly|Michaela Andreasa Barclaya de Tollyja]] i veterana [[Mihail Kutuzov|Mihaila Kutuzova]], kojega je [[car]] Aleksandar I. postavio za novog [[Vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]]. Konačno, dvije su se vojske [[7. rujna]] uključile u [[Bitka kod Borodina|Bitku kod Borodina]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Haythornthwaite |first=Philip J. |url=https://books.google.hr/books?id=MC3DCwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Borodino 1812: Napoleon’s great gamble |date=2012-09-20 |publisher=Bloomsbury Publishing |others=Dennis, Petter (ilustrator) |isbn=978-1-78096-881-0 |language=en |trans-title=Borodino 1812.: Napoleonov velik rizik}}&lt;/ref&gt; u blizini Moskve. Bitka je bila najveća i najkrvavija jednodnevna vojna akcija Napoleonskih ratova, u kojoj je sudjelovalo {{Broj|228000}} – {{Broj|295000}} ljudi ({{Broj|103000}} – {{Broj|135000}} na [[Napoleonsko Francusko Carstvo|francuskoj]] strani&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip |url=https://books.google.hr/books/about/Citizen_Emperor.html?id=jX9XAQAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Citizen Emperor: Napoleon in Power, 1799. – 1815. |date=2013-11-07 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]]; Yale University Press |isbn=978-1-408-83781-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=383 |language=en |trans-title=Građanski car: Napoleon na vlasti, 1799. – 1815.}}&lt;/ref&gt; i {{Broj|125000}} – {{Broj|160000}} na [[Rusko Carstvo|ruskoj]] strani&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;) i rezultirala s oko {{Broj|73000}} – {{Broj|87000}} žrtava ({{Broj|28000}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/mode/1up |title=Moscow 1812: Napoleon's Fatal March |date=2004-08-03 |publisher=HarperCollins Publishers LLC |isbn=978-0-061-07558-2 |location=195 Broadway, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=[https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/page/288/mode/1up 288] |language=en |trans-title=Moskva 1812.: Napoleonov kobni marš}}&lt;/ref&gt; – {{Broj|35000}} na francuskoj strani&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=255 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt; i {{Broj|45000}} – {{Broj|52000}} na ruskoj strani&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;). Bitka je bila neodlučna – Francuzi su zauzeli glavne položaje na [[Bojište|bojnom polju]], ali nisu uspjeli uništiti rusku vojsku. [[Logistika|Logističke]] poteškoće značile su da se francuski gubitci nisu mogli nadomjestiti, za razliku od ruskih.

[[Datoteka:Battle of Borodino.jpg|mini|280x280px|[[Louis-François Lejeune]]: Prikaz [[Bitka kod Borodina|Bitke kod Borodina]] (izvorno: ''Bitka kod Moskve, 7. rujna 1812.'').]]

Napoleon je [[14. rujna]] ušao u Moskvu, nakon što se ruska vojska ponovno povukla.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=253–254 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}&lt;/ref&gt; Do tada su [[Rusi]] uglavnom [[Evakuacija i spašavanje|evakuirali]] grad i pustili [[kriminal]]ce iz [[zatvor]]a kako bi smetali Francuzima, a [[guverner]] [[Fjodor Rostopčin]] naredio je da se grad [[Gorenje|spali]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=de Caulaincourt |first=Armand Augustin Louis |title=With Napoleon in Russia: The Memoirs of General de Caulaincourt, duke of Vicenza |url=https://archive.org/details/withnapoleoninru0000jean |publisher=William Morrow and Company |year=1935 |editor-last=Hanoteau |editor-first=Jean |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=[https://archive.org/details/withnapoleoninru0000jean/page/107 107]–109 |language=en |trans-title=S Napoleonom u Rusiji: Memoari generala de Caulaincourta, vojvode od Vicenze |chapter=Chapter VI: 'The fire' |trans-chapter=Poglavlje VI.: &quot;Vatra&quot; |editor-last2=Libaire |editor-first2=George}}&lt;/ref&gt; što je i učinjeno.

[[Datoteka:Napoleon_in_burning_Moscow_-_Adam_Albrecht_(1841).jpg|mini|300x300px|[[Adam Albrecht]]: ''Napoleon u gorućoj Moskvi''.]]

Aleksandar I. odbio je [[Kapitulacija|kapitulirati]], a mirovni pregovori koje je Napoleon pokušao propali su. U [[listopad]]u, bez naznaka jasne [[Pobjeda|pobjede]] na vidiku, Napoleon je započeo Veliko povlačenje iz Moskve.

[[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|mini|280x280px|''Napoleonovo povlačenje iz Moskve'' (slika [[Nijemci|njemačkog]] autora [[Adolph Northen|Adolpha Northena]]).]]

U [[Bitka kod Malojaroslavca|Bitki kod Malojaroslavca]], Francuzi su pokušali doći do [[Kaluga|Kaluge]], gdje su mogli pronaći zalihe [[Hrana|hrane]] i stočne hrane. Popunjena ruska vojska blokirala je [[Cesta|cestu]], a Napoleon je bio prisiljen povući se istim putem kojim je došao do Moskve, kroz teško opustošena područja duž [[smolensk]]e ceste. Sljedećih tjedana, francuskoj ''Grande Armée'' zadat je katastrofalan udarac početkom ruske [[Zima|zime]], nedostatkom zaliha te stalnim [[Gerilsko ratovanje|gerilskim ratovanjem]] ruskih [[seljak]]a i neregularnih trupa.

[[Datoteka:Minard's_Map_(vectorized).svg|mini|325x325px|[[Charles Joseph Minard]]: Graf smanjenja veličine ''Grande Armée'' predstavljen širinom linije dok maršira do Moskve ([[Smeđa|smeđe]]) i natrag ([[Crna|crno]]).]]

Kada su ostaci Napoleonove vojske prešli rijeku [[Berezina|Berezinu]] u [[Studeni|studenom]], samo je {{Broj|27000}} sposobnih [[vojnik]]a preživjelo, s {{Broj|380000}} mrtvih ili nestalih i {{Broj|100000}} zarobljenih.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://books.google.hr/books?id=IeQ5AAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Wordsworth Pocket Encyclopedia |publisher=Wordsworth Editions |year=1993 |isbn=978-1-853-26301-9 |editor-last=Upshall |editor-first=Michael |location=Ware, Hertfordshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=17 |language=en |trans-title=Wordsworthova džepna enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Napoleon je tada napustio svoje ljude i vratio se u [[Pariz]] kako bi pripremio obranu od nadirućih Rusa. Kampanja je završila [[14. prosinca]] [[1812.]] godine, kada su posljednje neprijateljske trupe napustile Rusko Castvo. Rusi su izgubili oko {{Broj|210000}} ljudi, ali sa svojim kraćim linijama opskrbe ubrzo su obnovili svoje vojske.

=== Raspored vojnih snaga ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%&quot;
| colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Obrambena strana – broj vojnika'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|518000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 16&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n47/mode/1up 16] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Russian regular forces |trans-chapter=Ruske regularne snage |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free |quote=The whole regular force of the empire at this time amounted to five hundred and eighteen thousand men. |trans-quote=Cjelokupna regularna vojska Carstva u to je vrijeme iznosila petsto osamnaest tisuća ljudi.}}&lt;/ref&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Ukupno: {{Broj|518000}}'''&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 16&quot; /&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%&quot;
| colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot;  |'''Napoleonove sile (napadači) – broj vojnika'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_France_(1794–1815,_1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|850000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n43/mode/1up 12] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Russian regular forces |trans-chapter=Ruske regularne snage |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_the_Napoleonic_Kingdom_of_Italy.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|50000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Duchy_of_Warsaw_Standard.jpg|border|20x20px]] [[Varšavsko Vojvodstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|60000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Bavaria_(striped).svg|border|25x25px]] [[Bavarska]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|40000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|30000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Vestfalija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|30000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flagge_Königreich_Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|15000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Banner_of_Baden_(3^2).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|9000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Imperial_Standard_of_Napoléon_I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|23000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Prussia_(1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|20000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|30000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Naples_(1811).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]
| align=&quot;right&quot; |{{Broj|30000}}&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#E8E9EB&quot; |'''Ukupno: {{Broj|1187000}}'''&lt;ref name=&quot;Sir Wilson (1860.): 12&quot; /&gt;
|}

=== Napoleonova objava rata ===
Predan politici širenja [[Katarina II. Velika|Katarine II. Velike]], Aleksandar I. izdao je [[ultimatum]] u [[Travanj|travnju]] [[1812.]], zahtijevajući evakuaciju francuskih trupa iz [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] i [[Varšavsko Vojvodstvo|Velikog Varšavskog Vojvodstva]]. Kada je Napoleon odabrao rat umjesto povlačenja, između [[8. lipnja|8.]] i [[20. lipnja]], trupe su ostale u stalnom pokretu, izdržavajući teške [[Koračnice|marševe]] usred velike [[Toplina|vrućine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2022-02-14 |title=Württemberg in 1812 |trans-title=Württemberg u 1812. godini |url=https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/ |url-status=dead |access-date=2024-01-03 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=14. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220214092117/https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/}}&lt;/ref&gt; Napoleonov primarni cilj bio je poraziti [[Ruska carska vojska|Rusku carsku vojsku]] i prisiliti cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] da se ponovno pridruži [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnoj blokadi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780190262716&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Concise Biography |publisher=Oxford University Press |year=2015 |isbn=978-0-19-026271-6 |edition=Ilustrirano |location=198 Madison Ave # 8, [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |NY]] 10016, [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=85 |language=en |trans-title=Napoleon: Sažeta biografija |chapter=5: Downfall, 1812–1815 |trans-chapter=5: Pad, 1812. – 1815. |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;

Dana [[22. lipnja]] [[1812.]] godine, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je objavio sljedeći proglas:

{{Citat5|Vojnici, počeo je Drugi poljski rat. Prvi je prekinut kod Friedlanda, a kod Tilzita se Rusija zavjetovala na vječni savez s Francuskom i rat s Englezima. Sada krši svoje zavjete i odbija dati bilo kakvo objašnjenje svojega čudnog ponašanja sve dok francuski orlovi ne pređu Rajnu i prepuste naše saveznike na milost i nemilost. Rusiju požuruje kob – njezine će se sudbine ispuniti. Misli li ona da smo degenerirani? Nismo li više vojnici koji su se borili kod Austerlitza? Ona nas postavlja između nečasti i rata – naš izbor ne može biti težak. Marširajmo onda naprijed, prijeđimo Niemen i prenesimo rat u njezinu zemlju. Ovaj Drugi poljski rat bit će jednako slavan za francusko oružje kao i prvi, ali mir koji ćemo sklopiti nosit će sa sobom vlastito jamstvo i okončat će kobni utjecaj koji je Rusija posljednjih pedeset godina vršila u Europi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n45/mode/1up 14–15] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Napoleon's proclamation: June, 1812 |trans-chapter=Napoleonova proklamacija: Lipanj 1812. |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}&lt;/ref&gt;|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

=== Logistika ===
[[Datoteka:French_attack_in_1812_in_Russia.jpg|mini|285x285px|Francuski pješački napad.]]

Invazija na Rusko Carstvo oštro naglašava središnju ulogu [[Logistika|logistike]] u [[Vojna strategija|vojnoj strategiji]], osobito u situacijama kada raspoloživi [[Reljef|teren]] ne može izdržati veliki broj raspoređenih trupa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=138–159|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Napoleon se pomno pripremao za opskrbu svoje [[Vojska|vojske]],&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=270 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt; značajno nadmašujući logističke napore prethodnih [[kampanja]].&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Elting |first=John R. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780306807572&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Swords Around A Throne: Napoleon's Grande Armée |date=1997-03-22 |publisher=Da Capo Press; Hachette Books |isbn=978-0-306-80757-2 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=566 |language=en |trans-title=Mačevi oko prijestolja: Napoleonova Grande Armée |access-date=2023-01-03 |orig-year=1988}}&lt;/ref&gt; Kako bi se održala ''Grande Armée'' i njezine [[Vojna operacija|vojne operacije]], [[Mobilizacija|mobilizirano]] je dvadeset [[Željeznica|željezničkih]] [[Bojna|bataljuna]] sa {{Broj|7848}} vozila za opskrbu za 40 [[dan]]a. Opsežni [[magazin]]i strateški su postavljeni u mjestima i [[grad]]ovima diljem [[Varšavsko Vojvodstvo|Varšavskog Vojvodstva]] i [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=271–272 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt; dok se dolina rijeke Visle razvila u vitalnu opskrbnu bazu [[1811.]] – [[1812.]] godine.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; General-intendant [[Guillaume-Mathieu Dumas]] organizirao je pet opskrbnih linija od [[Rajna|Rajne]] do [[Visla|Visle]], uspostavljajući [[Državna uprava|administrativna]] sjedišta u tri [[arondisman]]a u Njemačkoj i Poljskoj pod kontrolom [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Ova logistička priprema poslužila je kao značajna kušnja Napoleonove administrativne i logističke oštroumnosti, s njegovim fokusom u prvoj polovici [[1812.]] godine posvećenom uglavnom opskrbi svoje invazijske [[Vojska|vojske]].&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;

Napoleonovo proučavanje [[Zemljopis Rusije|zemljopisa]] i [[Povijest Rusije|povijesti Rusije]] – uključujući [[Švedska invazija na Rusiju|invaziju]] švedskog kralja [[Karlo XII.|Karla XII.]],&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; koja je trajala od kasne [[jesen]]i [[1708.]] do [[8. srpnja]] [[1709.]] godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-11-26|title=History &amp; Society {{!}} Charles XII, king of Sweden: Accomplishments, Invasion of Russia, &amp; Death|trans-title=Povijest i društvo {{!}} Karlo XII., kralj Švedske: Dostignuća, Invazija Rusije i smrt|url=https://www.britannica.com/biography/Charles-XII|url-status=live|access-date=2024-01-03|website=Encyclopædia Britannica (britannica.com)|language=en}}&lt;/ref&gt; – učvrstilo je njegovo razumijevanje imperativa za [[Promet|transport]] što je više moguće zaliha. Prethodno iskustvo [[Francuska carska vojska|Francuske carske vojske]] u djelovanju po rijetko naseljenim i nerazvijenim [[Zemljopisno područje|regijama]] Varšavskog Vojvodstva i Istočne Pruske tijekom [[Rat Četvrte koalicije|Rata Četvrte koalicije]] ([[1806.]] – [[1807.]]) također je utjecalo na njihov pristup.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;

{{Citat5|Međutim, ništa nije išlo po planu, jer Napoleon nije uzeo u obzir uvjete koji su bili potpuno drugačiji od onoga što je dosad poznavao.&lt;ref name=&quot;Riehn 1990.&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=151|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics: The Organisation of the Army Trains|trans-chapter=8. – Logistika: Organizacija vojnih vlakova|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt;|– Richard K. Reihn|color=#394577}}

Napoleon i ''[[Grande Armée]]'' bili su navikli koristiti metodu življenja od zemlje, što se pokazalo uspješnim u [[Gustoća stanovništva|gusto naseljenim]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] uspješnim regijama [[Srednja Europa|Srednje Europe]], koje karakterizira dobro povezana mreža [[cesta]]. Brzi forsirani marševi dezorijentirali su tradicionalnu [[Pruska vojska|Prusku]] i [[Austrijska vojska tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova|Austrijsku vojsku]], oslanjajući se u velikoj mjeri na traženje [[Hrana|hrane]] za preživljavanje.&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=139|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; [[Pukovnik]] Antoine-Augustin Flavien Pion des Loches&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Pion des Loches |first=Antoine-Augustin Flavien |url=https://books.google.hr/books/about/Mes_campagnes.html?id=i7V-khWGB0kC&amp;redir_esc=y |title=Mes campagnes (1792-1815) |publisher=Javna knjižnica u Lyonu (izvornik); Librairie de Firmin-Didot et Cie |year=1889 |editor-last=Chipon |editor-first=Maurice |location=[[Lyon]], [[Francuska]]; [[Pariz]], [[Francuska]] |language=fr |trans-title=Moje kampanje (1792. – 1815.) |access-date=2024-01-03 |editor-last2=Pingaud |editor-first2=Léonce}}&lt;/ref&gt; dokumentirao je logističke izazove koje je ta strategija nametnula [[Vojska|vojsci]]:

{{Citat5|Nema krme za konje; kao i obično nema reda ni uprave; vojska mora živjeti od mača, a čak i na pruskom teritoriju i sa svojim saveznicima, trupe zvjerski pljačkaju kao da su u neprijateljskoj zemlji.&lt;ref name=&quot;Chuquet&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=103|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;|– Antoine-Augustin Flavien Pion des Loches|color=#394577}}

Tijekom kampanje, rasprostranjena smrt i iscrpljenost [[Konji|konja]] pojavili su se kao značajan problem.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books?id=IMNWPgAACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |publisher=Windrush Press; Knopf Doubleday Publishing Group |year=1991 |isbn=1-90-062405-2 |editor-last=Raeff |editor-first=Marc |editor-link=Marc Raeff |edition=Ilustrirano |series=Military Memoirs Series [Serije vojnih memoara] |location=Witney, [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=52 |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka |author-link=Jakob Walter |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=46–47|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chuquet&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=116|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt; Prisilni marševi često su prisiljavali trupe da idu bez osnovnih zaliha, jer su se opskrbne [[Kola (zaprega)|zaprege]] borila da održe korak.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Oskudica cesta, često pretvorenih u [[Blato (tlo)|blato]] zbog [[Kiša|kišnih]] [[oluja]], dodatno je ometala konjske zaprege i [[topništvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=169|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=10. The Road to Vilna|trans-chapter=10. – Cesta do Vilniusa|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books?id=IMNWPgAACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |publisher=Windrush Press; Knopf Doubleday Publishing Group |year=1991 |isbn=1-90-062405-2 |editor-last=Raeff |editor-first=Marc |editor-link=Marc Raeff |edition=Ilustrirano |series=Military Memoirs Series [Serije vojnih memoara] |location=Witney, [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=51 |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka |author-link=Jakob Walter |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;

U slabo naseljenim i poljoprivredno oskudnim regijama, nedostatak hrane i [[Voda|vode]] doveo je do žrtava među trupama i njihovim konjima, izlažući ih [[bolest]]ima koje se prenose vodom zbog pijenja [[Zagađenje|zagađene]] vode i konzumiranja pokvarene hrane i hrane za [[Stoka|stoku]]. Dok su prednji dijelovi vojske dobivali sve namirnice koje su se mogle opskrbiti, formacije iza njih su patile od [[Glad (osjet)|gladi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=139–153|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}&lt;/ref&gt; Tijekom faze [[napad]]a, Vilnius je bio najnapredniji spremnik u operativnom području. Izvan [[Vilnius|Vilnusa]] se vojska morala oslanjati na vlastite [[resurs]]e.&lt;ref name=&quot;Riehn 1990.&quot; /&gt;

=== Streljivo ===
[[Datoteka:Zespół_Zamku_Krzyżackiego_MALBORK_01.jpg|mini|250x250px|[[Teutonski viteški red|Teutonska]] [[utvrda u Malborku]].]]

U [[Varšava|Varšavi]] je uspostavljen značajan [[Arsenal (ustanova)|arsenal]] koji je činio ključni dio logističke [[Infrastruktura|infrastrukture]].&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; Distribucija [[Topništvo|topništva]] bila je koncentrirana na strateškim mjestima u [[Magdeburg]]u, [[Kostrzyn nad Odrą|Küstrinu]], [[Szczecin|Stettinu]], [[Gdanjsk|Danzigu]] i [[Głogów|Glogauu]].&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=271 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}&lt;/ref&gt;

* [[Magdeburg]] je imao [[Opsada|opsadni]] topnički [[vlak]] sa 100 teških topova i 462 [[top]]a, {{Broj|2000000}} [[papir]]natih patrona 135 tona [[barut]]a.
* [[Gdanjsk|Danzig]] je imao opsadni vlak sa 130 teških topova i oko 136 [[tona]] baruta.
* [[Szczecin|Stettin]] je imao 263 [[Puška|puške]], {{Broj|1000000}} [[metak]]a i 90 tona baruta.
* [[Głogów|Glogau]] je imao 108 pušaka, {{Broj|1000000}} patrona i 45 tona baruta.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; Nadalje, [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] Modlin (u blizini Varšave), Thorn i [[Malbork|Marienburg]] služili su kao vitalna [[Skladište|skladišta]] [[Streljivo|streljiva]] i opskrbe.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;

Trupe su se uglavnom okupljale u [[Toruń|Thornu]], [[Černjahovsk|Insterburgu]] ili [[Gusev|Gumbinnenu]].

=== Njemačka invazija tijekom Drugog svjetskog rata ===
{{Glavni|Operacija Barbarossa}}

Akademičari su ''„povukli paralele”'' između Francuske invazije na Rusko Carstvo i [[Operacija Barbarossa|Operacije ''Barbarossa'']],&lt;ref name=&quot;Stahel (2009.)&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=448 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}&lt;/ref&gt; njemačke invazijske [[Vojna operacija|operacije]] na [[Sovjetski Savez]]&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Barbarossa |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5846 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}&lt;/ref&gt; (trajala [[22. lipnja]] [[1941.]] – [[7. siječnja]] [[1942.]] godine) koja se odvila tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=History of the Soviet Union {{!}} 1941 jun 22 – 1942 jan 7: Operation Barbarossa – Russia|trans-title=Povijest Sovjetskog Saveza {{!}} 22. lipnja 1941. – 7. siječnja 1942.: Operacija Barbarossa – Rusija|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa|url-status=dead|access-date=2024-01-14|website=history-maps.com|language=en|archive-date=14. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240114111323/https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa}}&lt;/ref&gt; a nazvana je prema [[Fridrik I. Barbarossa|Fridriku I. Barbarossi]]&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt; (1122. – 10. lipnja 1190.), [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkom caru]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Fridrik I. Barbarossa |url=https://enciklopedija.hr/clanak/20630 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}&lt;/ref&gt;

{{Citat5|Povijesne usporedbe otkrivaju da su mnoge temeljne točke koje označavaju Hitlerov neuspjeh 1941. zapravo bile nagoviještene u prošlim kampanjama. Najočitiji primjer je Napoleonova nesretna invazija na Rusiju 1812. godine. Nesposobnost njemačkoga vrhovnog zapovjedništva da shvati neka od bitnih obilježja ove vojne nesreće naglašava drugi kut njihove pogrešne konceptualizacije i planiranja u iščekivanju Operacije Barbarossa. Poput Hitlera, Napoleon je bio osvajač Europe i predvidio je svoj rat protiv Rusije kao ključ za prisiljavanje Engleske na sklapanje uvjeta. Napoleon je izvršio invaziju s namjerom da okonča rat u kratkoj kampanji usredotočenoj na odlučujuću bitku u zapadnoj Rusiji. Kako su se Rusi povlačili, Napoleonove opskrbne linije su rasle, a njegova snaga bila je u opadanju iz tjedna u tjedan. Loše ceste i surovo okruženje uzeli su smrtonosni danak i konjima i ljudima, dok su politički potlačeni ruski kmetovi ostali, većinom, lojalni aristokraciji. Što je još gore, dok je Napoleon porazio rusku vojsku kod Smolenska i Borodina, to nije dovelo do odlučujućeg rezultata za Francuze i svaki put je ostavilo Napoleona pred dilemom – povući se ili probiti dublje u Rusiju. Niti jedno niti drugo nije bilo prihvatljivo, političko povlačenje i vojno napredovanje, ali u svakom slučaju Napoleon se odlučio za ovo drugo. Čineći to, francuski je car nadmašio čak i Hitlera te uspješno zauzeo rusku prijestolnicu u rujnu 1812., ali to se malo računalo kada su Rusi jednostavno odbili priznati poraz i pripremili se za nastavak borbe kroz zimu. U vrijeme kada je Napoleon napustio Moskvu kako bi započeo svoje zloglasno povlačenje, ruski pohod bio je osuđen na propast.&lt;ref name=&quot;Stahel (2009.)&quot; /&gt;|– [[David Stahel]]|color=#394577}}

[[Vlada Sovjetskog Saveza|Sovjetska vlada]] je invaziju [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] nazvala ''„Velikim domovinskim ratom”'', kako bi izazvala usporedbe s pobjedom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] nad Napoleonovom osvajačkom vojskom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=337 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}&lt;/ref&gt; Osim toga, [[Nijemci]] su se, kao i [[Francuzi]], tješili mišljenjem da ih je porazila ruska [[zima]], a ne sami [[Rusi]] ili vlastite pogreške.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=30 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}&lt;/ref&gt;

=== Kulturni utjecaj ===
[[Datoteka:DvortsovajaploštšadDSCN0606.JPG|mini|250x250px|[[Aleksandrov stup]] u [[Sankt-Peterburg|Sankt-Petersburgu]] (današnja [[Rusija|Ruska Federacija]]).]]

Događaj epskih razmjera i iznimnog značaja za [[Povijest Europe|europsku povijest]], Francuska invazija na Rusko Carstvo bila je predmet mnogih [[rasprava]] među povjesničarima. Održiva uloga kampanje u ruskoj [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]] može se vidjeti u ''Ratu i miru'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], ''Uvertiri iz 1812.'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] i poistovjećivanju s [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacističkom]] invazijom tijekom Drugog svjetskog rata, koja je u Sovjetskom Savezu postala poznata kao ''„Veliki domovinski rat”''.

== Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.) ==
{{Glavni|Rat Šeste koalicije}}

[[Datoteka:War of the Sixth Coalition 1813.svg|mini|310px|{{Small|'''Sukobljene strane u Ratu Šeste koalicije ([[1813.]]):'''}}
{{Legend|Navy|Napoleonsko Francusko Carstvo te marionete i saveznici (Kraljevstvo Italija, Napuljsko Kraljevstvo, Rajnska konfederacija, Varšavsko Vojvodstvo, Danska-Norveška, Švicarska i Španjolska pod francuskom okupacijom).}}
{{legend|Red|Šesta koalicija i saveznici (Britansko Carstvo, Austrijsko Carstvo,{{efn|Od [[12. kolovoza]].}} Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska,{{efn|Od [[17. ožujka]].}} Švedsko Carstvo,{{efn|Od [[3. ožujka]].}} Kraljevina Sardinija, Kraljevina Portugal i neokupirana Španjolska).}}]]

== Povezano ==
{{Portal Francuska}}

{{Portal Europa}}

== Referencije ==
=== Bilješke s pojašnjenjima ===
{{Notelist}}

=== Izvori ===
{{izvori}}

=== Citirana literatura ===
&lt;div style=&quot;height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;-moz-column-count:1; column-count:2; -webkit-column-count:1;&quot;&gt;
* {{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|others=|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje knjige |last=Adkins |first=Roy A. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0349119163&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The War for All the Oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo |last2=Adkins |first2=Lesley |publisher=Abacus |year=2007 |isbn=978-0-349-11916-8 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |language=en |trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na rijeci Nil do Napoleona kod Waterlooa |access-date=2023-12-29}}
* {{Citiranje knjige |last=Arnold |first=James R. |url=https://books.google.hr/books?id=63xTTaYTbrwC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon Conquers Austria: The 1809 Campaign for Vienna |date=1995-07-24 |publisher=Bloomsbury Academic ([[Bloomsbury Publishing]]) |isbn=978-0-275-94694-4 |series=Historical Guides to the World's [Povijesni vodiči kroz svijet] |language=en |trans-title=Napoleon osvaja Austriju: Pohod na Beč 1809.}}
* {{Citiranje weba |title=Barbarossa |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5846 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780190262716&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Concise Biography |publisher=Oxford University Press |year=2015 |isbn=978-0-19-026271-6 |edition=Ilustrirano |location=198 Madison Ave # 8, [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |NY]] 10016, [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleon: Sažeta biografija |chapter=5: Downfall, 1812–1815 |trans-chapter=5: Pad, 1812. – 1815. |access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/mode/1up |title=The First Total War: Napoleon's Europe and the Birth of Warfare as We Know it |date=12. siječnja 2007. |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-061834965-4 |location=[[Boston, Massachusetts |Boston]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Prvi totalni rat: Napoleonova Europa i rađanje ratovanja kakvog poznajemo danas}}
* {{Citiranje weba |last=Bertoša |first=Slaven |author-link=Slaven Bertoša |date=2009-02-07 |title=Napoleonski ratovi |url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/article/361/ |url-status=dead |access-date=2023-11-07 |website=[[Istrapedia]] |language=hr |archive-date=13. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113021914/https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/361/napoleonski-ratovi }}
* {{Citiranje weba |date=2006-01-13 |title=Bitke kroz povijest – Napoleonovi ratovi |url=https://blog.dnevnik.hr/asboinu/2006/01/1620554768/napoleonovi-ratovi.html |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=blog.dnevnik.hr |publisher=[[Dnevnik Nove TV]]}}
* {{Citiranje knjige|last=Birin|first=Ante|title=Školski povijesni atlas|last2=Šarlija|first2=Tomislav|last3=Samarin|first3=Mario|collaboration=Ferenčina, Kristina; Ćurković, Marina|publisher=Alfa|year=2023.|isbn=978-953-297-879-7|editor-last=Sliško|editor-first=Božana|edition=6.|location=[[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] 23a, [[Zagreb]], [[Hrvatska]]|chapter=''V. – Moderno doba {{!}} Hrvatska u osvit modernog doba: Hrvatske zemlje tijekom Napoleonovih ratova (1805. – 1809.)''|postscript=.|editor-last2=Lenard|editor-first2=Irena}}
* {{Citiranje knjige |last=Blanning |first=Timothy Charles William |url=https://books.google.hr/books/about/Frederick_the_Great.html?id=DKtargEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Frederick the Great: King of Prussia |publisher=Random House |year=2015 |isbn=978-1-846-14182-9 |location=Random House Tower, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Fridrik Veliki: Kralj Pruske}}
* {{Citiranje časopisa |last=Blanning |first=Timothy Charles William |date=2016-05 |title=Old Fritz |trans-title=Stari Fritz |url=https://www.jstor.org/stable/26557313 |journal=The National Interest [Nacionalni interes] |language=en |publisher=Center for the National Interest |issue=143 |via=JSTOR}}
* {{Citiranje knjige |last=Briggs |first=Asa |url=https://books.google.hr/books?id=pEhUMgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Making of Modern England, 1783-1867: The Age of Improvement |publisher=Harper &amp; Row. |year=1959 |language=en |trans-title=Stvaranje moderne Engleske, 1783. – 1867.: Doba poboljšanja}}
* {{Citiranje časopisa |last=Brnardić |first=Vladimir |date=2008-01 |title=Franjo Tomašić (1761. – 1831.) |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |url-status=dead |journal=[[Hrvatski vojnik]] |publisher=Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva, [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |issue=172 |issn=1333-9036 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923191653/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |archive-date=2013-09-23 |access-date=2024-01-27}}
* {{Citiranje knjige |last=Bryant |first=Arthur |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=BzGgAAAAMAAJ |title=Years of Victory, 1802–1812 |publisher=Indiana University Press (izvornik); The Collin Press |year=1944 |edition=2. |location=Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); West Link Park, Doughcloyne, Wilton, [[Cork]], [[Irska]] |language=en |trans-title=Godine pobjede, 1802. – 1812.}}
* {{Citiranje knjige |last=Buffinton |first=Arthur Howland |url=https://books.google.hr/books/about/The_Second_Hundred_Years_War_1689_1815.html?id=5cFmAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Second Hundred Years' War, 1689–1815 |publisher=University of Michigan Press (original); Henry Holt &amp; Company |year=1929 |isbn=978-059-850357-2 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Drugi stogodišnji rat, 1689. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Burke |first=Edmund |url=https://books.google.hr/books?id=J9g7AQAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=University of California Press (izvornik); J. Dodsley |year=1808 |volume=48 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_History_of_the_British_Army.html?id=DJs0WY9Hts4C&amp;redir_esc=y |title=The Oxford History of the British Army |last2=Beckett |first2=Ian Frederick William |publisher=Oxford Paperbacks |year=1996 |isbn=978-019-285333-2 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Oxfordska povijest britanske vojske}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=Charles Scribner's Sons. Izvornik: University of Michigan Press |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje |access-date=2024-02-24}}
* {{Citiranje novina |last=Chapman |first=William Neate |author-link=William Neate Chapman |date=1805-06-23 |title=Experiment against the Boulogne Flotilla |language=en |trans-title=Eksperiment protiv Boulogneske flotile |volume=3 |work=The Sydney Gazette and New South Wales Advertiser |issue=121 |publication-place=[[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/626830 |access-date=2024-01-24}}
* {{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books?id=kNzCDgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015, 4th ed |date=2017-04-24 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc. |isbn=978-1-4766-2585-0 |edition=4. |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015., 4. izd.}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books/about/Warfare_and_Armed_Conflicts.html?id=b5dZtgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Reference to Casualty and Other Figures, 1618-1991 |publisher=McFarland &amp; Company |year=1992 |isbn=978-0-899-5054-42 |volume=1 |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička referencija žrtava i drugih brojki, 1618. – 1991.}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&amp;newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}
* {{Citiranje knjige |last=Clowes |first=Sir William Laird |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760140&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present |last2=Markham |first2=Sir Clements Robert |publisher=Chatham Publishing; Univeristy of Michigan Press (izvornik) |year=1997 |isbn=978-1-86176-014-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Royal Navy Series [Serije Kraljevske mornarice] |volume=5 |language=en |trans-title=Kraljevska mornarica: Povijest od najranijih vremena do danas |author-link=William Laird Clowes |author-link2=Clements Robert Markham |access-date=2024-01-20}}
* {{Citiranje weba |title=Coalitieoorlogen (1792-1815) |trans-title=Koalicijski ratovi (1792. – 1815.) |url=https://www.tracesofwar.nl/themes/4121/Coalitieoorlogen-1792-1815.htm |url-status=live |access-date=2024-01-05 |website=TracesOfWar.nl |language=nl}}
* {{Citiranje knjige |last=Collier |first=Martin |url=https://books.google.hr/books/about/Italian_Unification_1820_71.html?id=YG9kZBJdKJwC&amp;redir_esc=y |title=Italian unification, 1820–71 |publisher=Heinemann Advanced History |year=2003 |isbn=0-435-32754-2 |edition=1. |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijansko ujedinjenje, 1820. – '71.}}
* {{Citiranje knjige |url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-the-napoleonic-wars/34338C6981ADFB4F519A506334F4FF23 |title=The Cambridge History of the Napoleonic Wars: Volume 2: Fighting the Napoleonic Wars |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2023 |isbn=978-1-108-41766-2 |editor-last=Colson |editor-first=Bruno |series=The Cambridge History of the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova] |volume=2 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |trans-title=Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova – Opseg 2: Borba u Napoleonskim ratovima |doi=10.1017/9781108278096 |access-date=2023-12-30 |editor-last2=Mikaberidze |editor-first2=Alexander}}
* {{Citiranje časopisa |last=Crouzet |first=François |title=The Second Hundred Years War: Some Reflections |url=https://academic.oup.com/fh/article-abstract/10/4/432/512601?redirectedFrom=fulltext&amp;login=false |journal=French History [Francuska povijest] |publisher=Oxford University Press |publication-place=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |publication-date=Prosinac 1996. |volume=10 |issue=4 |doi=10.1093/fh/10.4.432 |trans-title=Drugi stogodišnji rat: Neka razmišljanja |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Debrett |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=FPFRAAAAcAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Baronetage of England: Containing Their Descent and Present State, Their Collateral Branches, Births, Marriages, and Issue, from the Institution of the Order in 1611 : a Complete and Alphabetical Arrangement of Their Mottoes, with Correct Translations; a List of Persons who Have Received the Honour of Knighthood, of Extinct Baronets, of Such as Have Been Advanced to the Peerage, and of British Subjects Holding Foreign Orders of Knighthood |year=1819 |publisher=F.C. and J. Rivington. Izvornik iz Nacionalne knjižnice Nizozemske |edition=4. |volume=2 |location=Prins Willem-Alexanderhof 5, 2595 BE [[Hag |Den Haag]], [[Nizozemska]] (izvornik) |language=en |trans-title=Barunetstvo Engleske: Njihovo podrijetlo i sadašnje stanje, njihove pobočne grane, rođenja, brakovi i ishodište, od Institucije Reda 1611. – potpuni i abecedni raspored njihovih krilatica, s točnim prijevodima; popis osoba koje su primile vitešku čast, izumrlih baruna, onih koji su napredovali u čin plemića i britanskih podanika koji nose strane redove viteštva |access-date=2024-02-21}}
* {{Citiranje knjige |last=de Caulaincourt |first=Armand Augustin Louis |title=With Napoleon in Russia: The Memoirs of General de Caulaincourt, duke of Vicenza |url=https://archive.org/details/withnapoleoninru0000jean |publisher=William Morrow and Company |year=1935 |editor-last=Hanoteau |editor-first=Jean |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=S Napoleonom u Rusiji: Memoari generala de Caulaincourta, vojvode od Vicenze |chapter=Chapter VI: 'The fire' |trans-chapter=Poglavlje VI.: &quot;Vatra&quot; |editor-last2=Libaire |editor-first2=George}}
* {{Citiranje weba |title=De Grondwet van 1815 |trans-title=Ustav iz 1815. |url=https://www.parlement.com/id/vhnnmt7m42jk/de_grondwet_van_1815 |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.parlement.com |language=nl}}
* {{Citiranje knjige |last=Desmond |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books/about/Napoleon_s_Italy.html?id=-Wq8wtDN23oC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Italy |publisher=Fairleigh Dickinson University Press |year=2001 |isbn=978-083-863884-2 |location=[[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] |language=en |trans-title=Napoleonova Italija}}
* {{Citiranje knjige |last=Desan |first=Suzanne |url=https://books.google.hr/books?id=jAyeDgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution in Global Perspective |last2=Hunt |first2=Lynn |last3=Nelson |first3=William |publisher=Cornell University Press |year=2013 |isbn=978-0-8014-6747-9 |location=[[Ithaca (New York) |Ithaca]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Francuska revolucija u globalnoj perspektivi}}
* {{Citiranje weba |last=Docevski |first=Boban |date=2017-10-31 |title=The Louisiana Purchase: Napoleon, eager for money to wage war on Britain, sold the land to U.S.—and a British bank financed the sale |trans-title=Kupnja Louisiane: Napoleon je, željan novca za vođenje rata protiv Britanije, prodao zemlju SAD-u, a britanska je banka financirala prodaju |url=https://www.thevintagenews.com/2017/10/31/the-louisiana-purchase-napoleon-sold-it-to-u-s-eager-for-money-to-wage-war-on-britain-and-a-british-bank-financed-the-sale/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=The Vintage News (thevintagenews.com) |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}
* {{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip |url=https://books.google.hr/books/about/Citizen_Emperor.html?id=jX9XAQAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Citizen Emperor: Napoleon in Power, 1799. – 1815. |date=2013-11-07 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]]; Yale University Press |isbn=978-1-408-83781-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Građanski car: Napoleon na vlasti, 1799. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&amp;pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}
* {{Citiranje knjige |last=Elting |first=John R. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780306807572&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Swords Around A Throne: Napoleon's Grande Armée |date=1997-03-22 |publisher=Da Capo Press; Hachette Books |isbn=978-0-306-80757-2 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Mačevi oko prijestolja: Napoleonova Grande Armée |access-date=2023-01-03 |orig-year=1988}}
* {{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}
* {{Citiranje weba |date=2023-12-05 |title=European history: Battle of Austerlitz – Summary, Casualties, Facts |trans-title=Europska povijest: Bitka kod Austerlitza – sažetak, žrtve i činjenice |url=https://www.britannica.com/event/Battle-of-Austerlitz |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Fedorak |first=Charles John |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781884836831&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Henry Addington, Prime Minister, 1801-1804: Peace, War, and Parliamentary Politics |publisher=University of Akron Press. Izvornik iz: Michigansko sveučilište |year=2002 |isbn=978-1-884836-83-1 |edition=Ilustrirano |series=Series on international, political, and economic history [Serije o međunarodnoj, političkoj i ekonomskoj povijesti] |volume=52 |location=[[Akron, Ohio |Akron]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Henry Addington, premijer, 1801. – 1804.: Mir, rat i parlamentarna politika |access-date=2024-02-25}}
* {{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books?id=PS4CVCq-70sC&amp;redir_esc=y |title=The Ascent of Money: A Financial History of the World – 10th Anniversary Edition |date=2008-11-13 |publisher=Penguin Random House LLC |isbn=978-1-4406-5402-2 |language=en |trans-title=Uspon novca: Financijska povijest svijeta – Izdanje povodom 10. obljetnice}}
* {{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books/about/Empire.html?id=luSjXeSByHEC&amp;redir_esc=y |title=Empire: The Rise and Demise of the British World Order and the Lessons for Global Power |date=14. travnja 2014. |publisher=Basic Books |isbn=0-465-02328-2 |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Carstvo: Uspon i propast britanskog svjetskog poretka i lekcije za globalnu moć}}
* {{Citiranje weba |title=First balloon used in war |trans-title=Prvi balon korišten u ratu |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/360577-first-balloon-used-in-war |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Guinness World Records (guinnessworldrecords.com) |language=en |publication-place=Prizemlje, The Rookery, 2 Dyott Street, [[London]] WC1A 1DE, [[Engleska]], Ujedinjeno Kraljevstvo}}
* {{Citiranje knjige |last=Fisher |first=Todd |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781841762982&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (2): The empires fight back 1808-1812 |date=2001-09-25 |publisher=Osprey Publishing; [[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-84176-298-2 |series=Essential Histories [Bitne povijesti] |volume=2 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (2): Carstva uzvraćaju udarac, 1808. – 1812. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930183548/https://books.google.com/books?id=fpNMC02Im0YC&amp;pg=PA7#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje knjige|last=Fleming|first=Thomas James|url=https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/mode/1up|title=The Louisiana Purchase|publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc|year=2003.|location=[[Hoboken, New Jersey|Hoboken]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|language=en|trans-title=Kupnja Louisiane|oclc=1036564581|author-link=Thomas Fleming|access-date=2024-02-24|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://www.archive.org archive.org])}}|postscript=.}}
* {{Citiranje knjige |last=France |first=John |url=https://archive.org/details/perilousgloryris0000fran |title=Perilous Glory: The Rise of Western Military Power |publisher=Yale University Press |year=2011 |isbn=978-0-300-17744-2 |location=[[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Opasna slava: Uspon zapadne vojne moći}}
* {{Citiranje weba |title=France - Les guerres de la Révolution - Herodote.net |trans-title=Francuska – Revolucionarni ratovi |url=https://www.herodote.net/Les_guerres_de_la_Revolution-synthese-560.php |url-status=live |access-date=2023-09-12 |website=www.herodote.net |language=fr}}
* {{Citiranje knjige |last=Fremont-Barnes |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books?id=NpeHCwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (3): The Peninsular War 1807–1814 |date=2014-06-06 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]] |isbn=978-1-4728-0975-9 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=3 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (3): Poluotočni rat 1807. – 1814.}}
* {{Citiranje weba |title=French Revolutionary wars: Formation of the Second Coalition |trans-title=Francuski revolucionarni ratovi: Formacija Druge koalicije |url=https://www.britannica.com/event/French-revolutionary-wars/Formation-of-the-Second-Coalition |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Fridrik I. Barbarossa |url=https://enciklopedija.hr/clanak/20630 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Gardiner |first=Robert |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760264&amp;redir_esc=y |title=Nelson Against Napoleon: From the Nile to Copenhagen, 1798–1801 |collaboration=[[Nacionalni pomorski muzej]] |publisher=Chatham |year=1997 |isbn=978-1-86176-026-5 |series=Chatham pictorial histories [Chatamove slikovne povijesti] |language=en |trans-title=Nelson protiv Napoleona: Od Nila do Kopenhagena, 1798. – 1801.}}
* {{Citiranje knjige |last=Gates |first=David |url=https://books.google.hr/books?id=VN9nAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Spanish Ulcer: A History of the Peninsular War |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Allen &amp; Unwin Book Publishers |year=1986 |isbn=978-0-04-940079-5 |language=en |trans-title=Španjolski čir: povijest Poluotočnog rata}}
* {{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://znanje.hr/product/kronologija-hrvatska-europa-svijet/202412 |title=Hrvatska, Europa, svijet: Kronologija – politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport |last2=Budak |first2=Neven |last3=Agičić |first3=Damir |last4=Bagić |first4=Krešimir |last5=Cvetnić |first5=Ratko |last6=Grgin |first6=Borislav |last7=Majnarić-Pandžić |first7=Nives |last8=Maticka |first8=Marijan |last9=Škrabalo |first9=Ivo |collaboration=Bekavac-Basić, Ivan; Janeković-Römer, Zdenka; Kamenov, Krunoslav; Leček, Suzana; Marotti, Bojan; [[Nenad Moačanin |Moačanin, Nenad]]; [[Vladimir Muljević |Muljević, Vladimir]]; [[Boris Olujić |Olujić, Boris]]; Petrušić-Goldstein, Sanja; Petrušić, Zoran; [[Ivica Prlender |Prlender, Ivica]]; [[Mario Strecha |Strecha, Mario]]; Težak-Gregl, Tihomila; Tuksar, Stanislav; [[Nikola Vončina |Vončina, Nikola]]; [[Andrea Zlatar Violić |Zlatar-Violić, Andrea]]; [[Jakša Zlatar |Zlatar, Jakša]]; Belica, Biserka; [[Vinko Brešić |Brešić, Vinko]]; Durman, Aleksandar; [[Slavko Goldstein |Goldstein, Slavko]]; [[Mirjana Gross |Gross, Mirjana]]; [[Radovan Ivančević |Ivančević, Radovan]]; Jojić, Ljiljana; [[Mira Kolar-Dimitrijević |Kolar-Dimitrijević, Mira]]; Knežević, Snješka; [[Bruna Kuntić-Makvić |Kuntić-Makvić, Bruna]]; [[Stipe Kutleša |Kutleša, Stipe]]; Lipovšćak, Željko; [[Vilko Luncer |Luncer, Vilko]]; [[Vesna Pusić |Pusić, Vesna]]; Tripković, Branko; Žanić, Ivo |publisher=Novi Liber |year=2002 |isbn=953-6045-21-4 |edition=2., dopunjeno i prošireno |location=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |author-link=Ivo Goldstein |author-link2=Neven Budak |author-link3=Damir Agičić |author-link4=Krešimir Bagić |author-link5=Ratko Cvetnić |author-link6=Borislav Grgin |author-link7=Nives Majnarić Pandžić |author-link8=Marijan Maticka |author-link9=Ivo Škrabalo |access-date=2023-12-29 |orig-year=1996}}
* {{Citiranje časopisa |last=Götz |first=Norbert |title=The Good Plumpuddings’ Belief: British Voluntary Aid to Sweden During the Napoleonic Wars |trans-title=Dobro Plumpuddingsovo uvjerenje: Britanska dobrovoljna pomoć Švedskoj tijekom Napoleonovih ratova |url=https://www.growkudos.com/publications/10.1080%252F07075332.2014.918559/reader |journal=The International History Review [Međunarodni pregled povijesti] |language=en |publisher=Taylor &amp; Francis Group |publication-date=2014-06-06 |volume=37 |issue=3 |doi=10.1080/07075332.2014.918559 |issn=0707-5332}}
* {{Citiranje knjige |last=Grainer |first=John D. |url=https://books.google.hr/books?id=YTIKDcuLoGoC&amp;redir_esc=y |title=The Amiens Truce: Britain and Bonaparte, 1801–1803 |publisher=Boydell Press |year=2004 |isbn=978-1-84383-041-2 |location=[[Martlesham]], [[Suffolk]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Amiensko primirje: Britanija i Bonaparte, 1801. – 1803.}}
* {{Citiranje knjige |last=Grab |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781403937575&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Transformation of Europe |date=2017-03-09 |publisher=Macmillan International Higher Education; Bloomsbury Publishing; Palgrave Macmillan |isbn=978-1-4039-3757-5 |language=en |trans-title=Napoleon i transformacija Europe |orig-year=2003}}
* {{Citiranje knjige |last=Gray |first=Colin S. |url=https://books.google.hr/books?id=ulRtsANRIK8C&amp;redir_esc=y |title=War, Peace and International Relations: An Introduction to Strategic History |date=2007-06-11 |publisher=Routledge |isbn=978-113-416951-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames [Abingdon na Temzi], [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Rat, mir i međunarodni odnosi: Uvod u stratešku povijest}}
* {{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}
* {{Citiranje knjige |last=Halévy |first=Élie |url=https://books.google.hr/books?id=ZCs8AAAAIAAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of the English People...: England in 1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harcourt, Brace &amp; Company |year=1924 |location=[[Berkeley, Kalifornija |Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[San Diego, Kalifornija |San Diego]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |translator-last=Watkin |translator-first=Edward Ingram |trans-title=Povijest engleskog naroda...: Engleska 1815. |translator-last2=Barker |translator-first2=Dalgairns Arundel}}
* {{Citiranje časopisa |last=Hamilton |first=W. A. B. |date=1849-01-26 |title=Admiralty Office, 25th January, 1849. |trans-title=Admiralski ured, 25. siječnja 1849. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/20939/page/236 |journal=The London Gazette |language=en |issue=20939 |access-date=2024-01-17}}
* {{Citiranje weba |last=Hay |first=William Anthony |date=2016-04-28 |title=On the Fritz: Rethinking Frederick the Great |trans-title=O Fritzu: Ponovno promišljanje Fridrika Velikoga |url=https://nationalinterest.org/feature/the-fritz-rethinking-frederick-the-great-15978 |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Interest |language=en}}
* {{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje weba |title=Heritage History - Products |trans-title=Baštinska povijest – Produkti |url=https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&amp;s=char-dir&amp;f=napoleon |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=www.heritage-history.com |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Historical Firearms — I do not say, my Lords, that the French will not... |trans-title=Povijesna vatrena oružja – Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće... |url=https://www.historicalfirearms.info/post/83655546174/i-do-not-say-my-lords-that-the-french-will-not/amp |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=www.historicalfirearms.info |language=en}}
* {{Citiranje weba|title=History of the Soviet Union {{!}} 1941 jun 22 – 1942 jan 7: Operation Barbarossa – Russia|trans-title=Povijest Sovjetskog Saveza {{!}} 22. lipnja 1941. – 7. siječnja 1942.: Operacija Barbarossa – Rusija|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa|url-status=dead|access-date=2024-01-14|website=history-maps.com|language=en|archive-date=14. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240114111323/https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa}}
* {{Citiranje weba|date=2023-11-26|title=History &amp; Society {{!}} Charles XII, king of Sweden: Accomplishments, Invasion of Russia, &amp; Death|trans-title=Povijest i društvo {{!}} Karlo XII., kralj Švedske: Dostignuća, Invazija Rusije i smrt|url=https://www.britannica.com/biography/Charles-XII|url-status=live|access-date=2024-01-03|website=Encyclopædia Britannica (britannica.com)|language=en}}
* {{Citiranje knjige|last=Horn|first=Bernd|url=https://books.google.hr/books?id=25QLZgJ1LVUC&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Paras Versus the Reich: Canada's Paratroopers at War, 1942-1945|last2=Wyczynski|first2=Michel|date=2003-08-01|publisher=Dundurn Press, The Dundurn Group|isbn=1-55002-470-1|location=[[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]]|language=en|trans-title=Padobranci protiv Reicha: Kanadski padobranci u ratu, 1942. – 1945.|chapter=Part 1 – Creation of a Canadian Airborne Capability {{!}} Chapter 1: Deep Battle – The Maturation of the Concept of Airborne Warfare|trans-chapter=Dio 1 – Stvaranje kanadske sposobnosti zračnih desantnih snaga {{!}} Poglavlje 1: Duboka bitka – Zrelost koncepta zračnog ratovanja}}
* {{Citiranje knjige |last=Horne |first=Alistair |url=https://books.google.com.cu/books?id=ls0zJPyWEl8C |title=What If?: The World's Foremost Historians Imagine What Might Have Been |publisher=Penguin Books |date=2000-09-01 |isbn=978-1-101-11891-7 |editor-last=Cowley |editor-first=Robert |language=en |trans-title=Što ako?: Najistaknutiji svjetski povjesničari zamišljaju što je moglo biti}}
* {{Citiranje knjige |last=Ilari |first=Virgilio |url=https://books.google.hr/books/about/Le_Due_Sicilie_nelle_guerre_napoleoniche.html?id=JcErAQAAIAAJ&amp;redir_esc=y |title=Le Due Sicilie nelle guerre napoleoniche: 1800-1815 |publisher=Ufficio Storico dello Stato Maggiore dell'Esercito |year=2008 |isbn=8-887-94093-2 |location=[[Rim]], [[Italija]] |language=it |trans-title=Dvije Sicilije u Napoleonskim ratovima: 1800. – 1815.}}
* {{Citiranje weba|title=Invasion of Britain {{!}} Medal commemorating the planned invasion of England, 1804 (MEC0833)|trans-title=Invazija Britanije {{!}} Medalja u znak sjećanja na planiranu invaziju na Englesku, 1804. (MEC0833)|url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201095720/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|archive-date=2009-02-01|access-date=2024-02-24|website=Royal Museums Greenwich (rmg.co.uk)|publisher=[[Nacionalni pomorski muzej]]}}
* {{Citiranje weba |date=2011-06-08 |title=Invasion of Britain - National Maritime Museum |trans-title=Invazija Britanije – Nacionalni pomorski muzej |url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-21 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=8. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110608211733/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century}}
* {{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&amp;newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}
* {{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&amp;redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}
* {{Citiranje knjige |last=Jones |first=Colin |url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/mode/1up |title=The Cambridge Illustrated History of France |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |isbn=978-0-521-66992-4 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Cambridgeska ilustrirana povijest Francuske}}
* {{Citiranje weba |title=John Jervis Earl of St. Vincent |url=https://morethannelson.com/officer/john-jervis-1st-earl-of-st-vincent/ |access-date=2023-09-23 |website=more than Nelson |language=en-US}}
* {{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&amp;id=XZdjTr7DCcgC&amp;redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}
* {{Citiranje knjige |last=Keen |first=Benjamin |url=https://books.google.hr/books?id=yZIJAAAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of Latin America |last2=Haynes |first2=Keith |date=20. siječnja 2012. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-70932-9 |edition=9. |trans-title=Povijest Latinske Amerike}}
* {{Citiranje knjige |last=Kennedy |first=Paul Michael |url=https://books.google.hr/books?id=n4ZMl8iS8lAC&amp;redir_esc=y |title=The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 |date=1989-01-15 |publisher=Vintage Books; Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-72019-5 |language=en |trans-title=Uspon i pad velikih sila: ekonomske promjene i vojni sukobi od 1500. do 2000.}}
* {{Citiranje knjige |last=Knight |first=Roger John Beckett |url=https://books.google.hr/books?id=LdZtKP2qLxgC&amp;redir_esc=y |title=Britain Against Napoleon: The Organization of Victory, 1793-1815 |date=2013-10-24 |publisher=Penguin Books Limited |isbn=978-0-14-197702-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Britanija protiv Napoleona: Organizacija pobjede, 1793. – 1815.}}
* {{Citiranje časopisa |last=Lark |first=Henry |last2=Woodhead |first2=Joseph |date=1813-02-09 |title=Janjary 28, 1813. |trans-title=28. siječnja 1813. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16701/page/280 |journal=The London Gazette |publication-place=No. 22, Essex Street, Strand, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]] |issue=16701 |access-date=2024-01-17}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2008-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Gordon, Sir James Alexander |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |url-access=subscription |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305164840/http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |archive-date=2016-03-05 |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Duffy, Michael (rev.) |title=Hoste, Sir William, first baronet (1780–1828), naval officer |trans-title=Sir William Hoste, prvi baronet (1780. – 1828.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-13844 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Maxwell, Sir Murray (1775–1831), naval officer |trans-title=Maxwell, Sir Murray (1775. – 1831.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-18408 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en |doi=10.1093/ref:odnb/18408}}
* {{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}
* {{Citiranje novina |date=2019-10-02 |title=Les Guerres de Napoléon |language=fr |trans-title=Napoleonovi ratovi |work=Château de Versailles |url=https://www.chateauversailles.fr/ressources/guerres-napoleon |access-date=2023-11-07}}
* {{Citiranje weba |date=2021-06-12 |title=Les guerres de Napoléon : une empreinte durable |trans-title=Napoleonovi ratovi: Trajni trag |url=https://www.radiofrance.fr/franceculture/podcasts/concordance-des-temps/les-guerres-de-napoleon-une-empreinte-durable-4108882 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=France Culture |language=fr}}
* {{Citiranje weba |title=Les guerres napoléoniennes |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://www.cap-concours.fr/donnees/enseignement/preparer-les-concours/les-epreuves-du-crpe/les-guerres-napoleoniennes-mas_his_33 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=www.cap-concours.fr |language=fr}}
* {{Citiranje weba |title=Liechtenstein troops in the Napoleonic wars |trans-title=Lithenštajnske trupe u Napoleonskim ratovima |url=http://theminiaturespage.com/boards/msg.mv?id=366528 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=theminiaturespage.com |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Louisiana Purchase, 1803 |trans-title=Kupnja Louisiane, 1803. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/louisiana-purchase |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Office of the Historian (history.state.gov)}}
* {{Citiranje weba |date=2021-05-20 |title=Louisiana Purchase Treaty (1803) |trans-title=Ugovor o Kupnji Louisiane (1803.) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/louisiana-purchase-treaty |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=National Archives (archives.gov) |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Mahan |first=Alfred Thayer |url=https://archive.org/details/influenceofseapo01maha/mode/1up |title=The influence of sea power on the French Revolution and Empire: 1793–1812 |year=1892 |volume=2 |trans-title=Utjecaj pomorske sile na Francusku revoluciju i Carstvo: 1793. – 1812. |ol=25649W}}
* {{Citiranje knjige |last=Malia |first=Martin Edward |url=https://books.google.hr/books?id=7rDBKN3kvM4C&amp;redir_esc=y |title=History's Locomotives: Revolutions and the Making of the Modern World |publisher=Yale University Press |date=2006-01-01 |isbn=978-0-300-12690-7 |editor-last=Emmons |editor-first=Terence |location=[[Sveučilište Yale]], [[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijesne lokomotive: Revolucije i stvaranje modernog svijeta}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-08-16|others=Étiève-Cartwright, Babeth {{Small|(prijevod)}}|title=Bataille de Wagram|trans-title=Bitka kod Wagrama|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/2-2267/bataille-de-wagram/|url-status=live|access-date=2024-01-01|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-18|others=Étiève-Cartwright, Babeth ({{Small|prijevod}})|title=Guerre de la Troisième Coalition|trans-title=Rat Treće koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/1-21976/guerre-de-la-troisieme-coalition/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-28|others=Araiza, Jair ({{Small|prijevod}})|title=La guerra de la Cuarta Coalición|trans-title=Rat Četvrte koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/es/1-22066/guerra-de-la-cuarta-coalicion/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Enciclopedia de la Historia del Mundo|language=es}}
* {{Citiranje knjige |last=Martin |first=Mart |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0813368057&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Almanac Of Women And Minorities In World Politics |date=2000-05-18 |publisher=Avalon Publishing. Izvornik iz: Kalifornijsko sveučilište |isbn=978-0-8133-6805-4 |language=en |trans-title=Almanah žena i manjina u svjetskoj politici |access-date=2024-02-24}}
* {{Citiranje časopisa |last=McConachy |first=Bruce |orig-year=1937 |editor-last=Vandervort |editor-first=Bruce |title=The Roots of Artillery Doctrine: Napoleonic Artillery Tactics Reconsidered |trans-title=Korijeni artiljerijske doktrine: Preispitivanje Napoleonove topničke taktike |url=https://www.proquest.com/docview/195616738 |journal=Journal of Military History [Časopis vojne povijesti] |language=en |publisher=Society for Military History |publication-place=Lexington, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |year=2001 |volume=65 |issue=3 |doi=10.2307/2677528 |issn=0899-3718 |eissn=1543-7795 |jstor=2677528 |oclc=473101577}}
* {{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books/about/Invasion.html?id=FIUOAAAAQAAJ&amp;redir_esc=y |title=Invasion: From the Armada to Hitler, 1588-1945 |publisher=Routledge &amp; K. Paul |year=1987 |isbn=978-0-7102-0736-4 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Invazija: Od Armade do Hitlera, 1588. – 1945. |author-link=Frank McLynn |access-date=2024-02-29}}
* {{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books?id=FRj1MNP-3xwC&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Biography |publisher=Pimlico Books |year=1998 |isbn=978-071-2662475 |location=20 Sussex Street, Pimlico, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Biografija}}
* {{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje weba |last=Mioque |first=Nicolas |date=2019-04-19 |title=A propos du camp de Boulogne, rencontre avec Sophie Muffat |trans-title=O kampu u Boulogneu, susret sa Sophie Muffat |url=https://troisponts.net/2019/04/19/a-propos-du-camp-de-boulogne-rencontre-avec-sophie-muffat/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Trois-Ponts! (troisponts.net) |language=fr-FR}}
* {{Citiranje knjige |last=Munch-Petersen |first=Thomas |url=https://books.google.hr/books?id=lP70HAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Defying Napoleon: How Britain Bombarded Copenhagen and Seized the Danish Fleet in 1807 |publisher=Sutton Publishing Ltd |year=2007 |isbn=978-0-7509-4280-5 |location=Stroud, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Prkošenje Napoleonu: Kako je Britanija bombardirala Kopenhagen i zauzela dansku flotu 1807.}}
* {{Citiranje knjige |last=Nafziger |first=George F. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780275967970&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814 |last2=Gioannini |first2=Marco |publisher=Bloomsbury Academic; University of Michigan Press (izvornik) |year=2002 |isbn=978-0-275-96797-0 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Obrana napoleonskog Kraljevstva Sjeverne Italije, 1813. – 1814. |access-date=2024-01-22}}
* {{Citiranje weba |date=2016-08-20 |title=Napoleon Bonaparte in Russia |trans-title=Napoleon Bonaparte u Rusiji |url=https://historiafactory.wordpress.com/2016/08/20/napoleon-bonaparte-in-russia/ |url-status=live |access-date=2023-11-05 |website=HistoriaFactory |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars |url-status=dead |access-date=2023-11-04 |website=history-maps.com |language=en |archive-date=4. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104175836/https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars }}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars and the United States, 1803–1815 |trans-title=Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države, 1803. – 1815. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/napoleonic-wars |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Office of the Historian (history.state.gov) |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonski ratovi – Nordic Point |url=https://nordicpoint.net/danska/povijest-danske/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=nordicpoint.net |language=hr}}
* {{Citiranje knjige |last=Neillands |first=Robin |url=https://books.google.hr/books?id=eC7AAwAAQBAJ&amp;pg=PA22&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Wellington &amp; Napoleon: Clash of Arms |publisher=Pen and Sword Books |year=2003 |isbn=978-0-85052-926-5 |location=Barnsley, South Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Wellington &amp; Napoleon: Sukob oružja |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930122957/https://books.google.com/books?id=eC7AAwAAQBAJ&amp;pg=PA22 |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje časopisa |date=1814-01-11 |title=No. 16843 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16843/page/122 |journal=The London Gazzete |issue=16843 |access-date=2024-01-21}}
* {{Citiranje časopisa |date=1814-04-23 |title=No. 16888 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16888/page/858 |journal=[[The London Gazette]] |issue=16888 |access-date=2024-02-21}}
* {{Citiranje časopisa |last=Ogorec |first=Marinko |title=Geneza suvremenog pješaštva – renesansa u doba Napoleonovih ratova |url=https://hrvatski-vojnik.hr/geneza-suvremenog-pjesastva-renesansa-u-doba-napoleonovih-ratova/ |journal=Hrvatski vojnik |publisher=[[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |publication-place=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |publication-date=2009-02-05 |issue=227 |issn=1333-9036 |oclc=939115061 |access-date=2023-11-07}}
* {{Citiranje weba |title=O'Meara's account of Napoleon on the invasion of the England |trans-title=O'Mearin prikaz Napoleona o invaziji na Englesku |url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/omearas-account-of-napoleon-on-the-invasion-of-the-england/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716183000/http://www.napoleon.org/en/reading_room/articles/files/omeara_napo_invasion.asp |archive-date=2011-07-16 |access-date=2023-09-21 |website=napoleon.org |language=en-US}}
* {{Citiranje weba |title=Oznaka: Napoleonski ratovi |url=https://povijest.hr/tag/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=povijest.hr}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=C3FpAAAAMAAJ&amp; |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld &amp; Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=Vmt6CgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=A History of the Modern World: 11th Edition |last2=Colton |first2=Joel |last3=Kramer |first3=Lloyd |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2013 |isbn=978-0-07-759962-1 |language=en |trans-title=Povijest modernog svijeta: 11. izadnje}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=lXfRAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Twelve who Ruled: The Committee of Public Safety, During the Terror |publisher=Princeton University Press; Indiana University Press (original) |year=1941 |volume=10 |location=[[Princeton, New Jersey |Princeton]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; Sveučilište Indiana, Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Dvanaestorica koji su vladali: Odbor za javnu sigurnost, za vrijeme terora}}
* {{Citiranje knjige |last=Payne |first=Stanley G. |url=https://books.google.hr/books/about/A_History_of_Spain_and_Portugal.html?id=Do9-7xYWIycC&amp;redir_esc=y |title=A History of Spain and Portugal |publisher=University of Minnesota Press (izvornik); University of Wisconsin Press |year=1973 |isbn=978-0-29-9062-705 |series=Wisconsin paperbacks on Spain and Portugal [Wisconsinovi meki uvezi o Španjolskoj i Portugalu] |volume=2 |location=111 3rd Ave S #290, [[Minneapolis, Minnesota |Minneapolis]], MN 55401, [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); 728 State St, [[Madison, Wisconsin |Madison]], WI 53706, [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijest Španjolske i Portugala}}
* {{Citiranje weba |last=Pederin |first=Ivan |title=Napoleonski ratovi donijeli su u habsburšku Carevinu velike promjene kao i inače posvuda u Europi |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/64838 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=hrcak.srce.hr |format=PDF |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] |postscript=.}}
* {{Citiranje weba |last=Phillips |first=Michael |title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool |trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu |url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |url-status=dead |access-date=2024-01-21 |website=ageofnelson.org |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610230017/http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |archive-date=10. lipnja 2023.}}
* {{Citiranje weba |last=Pinnon |first=Victor |title=Les guerres napoléoniennes du Consulat et de l'Empire : la France face aux coalitions européennes |trans-title=Napoleonski ratovi konzulata i Carstva: Francuska suočena s europskim koalicijama |url=https://www.napoleon.org/histoire-des-2-empires/articles/les-guerres-napoleoniennes/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=napoleon.org |language=fr-FR}}
* {{Citiranje knjige |last=Pion des Loches |first=Antoine-Augustin Flavien |url=https://books.google.hr/books/about/Mes_campagnes.html?id=i7V-khWGB0kC&amp;redir_esc=y |title=Mes campagnes (1792-1815) |publisher=Javna knjižnica u Lyonu (izvornik); Librairie de Firmin-Didot et Cie |year=1889 |editor-last=Chipon |editor-first=Maurice |location=[[Lyon]], [[Francuska]]; [[Pariz]], [[Francuska]] |language=fr |trans-title=Moje kampanje (1792. – 1815.) |access-date=2024-01-03 |editor-last2=Pingaud |editor-first2=Léonce}}
* {{Citiranje weba |last=Pirro |first=Deirdre |date=19. srpnja 2019. |title=The short-lived Kingdom of Etruria |trans-title=Kratkotrajna Kraljevina Etrurija |url=https://www.theflorentine.net/2019/07/19/kingdom-etruria/ |url-status=live |website=theflorentine.net |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Premerl |first=Nada |date=2023-09-23 |title=Od Napoleonskih ratova do prve gospodarske izložbe |url=https://zagrebmojgrad.hr/od-napoleonskih-ratova-do-prve-gospodarske-izlozbe/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=Zagreb moj grad |language=hr}}
* {{Citiranje weba |title=Proper Military Balance As A Hedge Against An Uncertain Future |trans-title=Ispravna vojna ravnoteža kao zaštita od neizvjesne budućnosti |url=https://www.hoover.org/research/proper-military-balance-hedge-against-uncertain-future |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Hoover Institution |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Rabich |first=Adalbert |url=https://books.google.hr/books?id=TmA1lqBCMlwC&amp;q=erster+napoleonischer+krieg&amp;pg=PA37&amp;redir_esc=y |title=Die Regionalgeschichte von Dülmen und Umgebung, Teil 2 |publisher=GRIN Verlag |year=2011 |isbn=978-3640-80584-6 |location=[[Norderstedt]], [[Schleswig-Holstein]], [[Njemačka]] |language=de |trans-title=Regionalna povijest Dülmena i okolice, 2. dio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210715013903/https://books.google.com/books?id=TmA1lqBCMlwC&amp;q=erster+napoleonischer+krieg&amp;pg=PA37#v=snippet&amp;q=erster%20napoleonischer%20krieg&amp;f=false |archive-date=2023-07-15}}
* {{Citiranje knjige |last=Ralby |first=Aaron |url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/mode/1up?view=theater |title=Atlas of world military history: From antiquity to the present day |last2=Hamilton |first2=Jill |publisher=Parragon Books Ltd |others=Crisp, Andy (ilustrator) |year=2013 |isbn=978-1-4723-1236-5 |editor-last=Hamilton |editor-first=Jill |volume=6 |location=[[Bath (Somerset) |Bath]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Atlas svjetske vojne povijesti: Od antike do danas |chapter=Europe (The Napoleonic Period 1799–1815) |trans-chapter=Europa (Napoleonovo razdoblje 1799. – 1815.) |editor-last2=Moore |editor-first2=Damien |editor-last3=Baile |editor-first3=Philippa |editor-last4=Youel |editor-first4=Duncan |editor-last5=Cardon |editor-first5=Nannete |chapter-url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/page/274/mode/1up}}
* {{Citiranje knjige |last=Rapport |first=Mike |url=https://books.google.hr/books?id=wPK7XxVwF6YC&amp;redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars: A Very Short Introduction |date=31. siječnja 2013. |publisher=Oxford University Press |isbn=9-780-1916-4251-7 |location=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi: Vrlo kratak uvod}}
* {{Citiranje weba |title=Responses to the Threat |trans-title=Odgovori na prijetnje |url=https://www.thenapoleonicwars.net/british-invasion-scares-responses |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=napoleonicwars |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Riall |first=Lucy |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203412343/italian-risorgimento-lucy-riall |title=The Italian Risorgimento: State, Society, and National Unification |publisher=Routledge |year=1994 |isbn=978-020-341234-3 |edition=1. |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijanski Risorgimento: Država, društvo i nacionalno ujedinjenje}}
* {{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley &amp; Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}
* {{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley &amp; Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje knjige |last=Riley |first=J. P. |url=https://books.google.hr/books?id=beq3AAAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon and the World War of 1813: Lessons in Coalition Warfighting |date=2013-09-05 |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-32135-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon i svjetski rat 1813.: Lekcije iz koalicijskog ratovanja}}
* {{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}
* {{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, &amp; Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Roche |first=Jean-Michel |url=https://books.google.hr/books/about/Dictionnaire_des_b%C3%A2timents_de_la_flotte.html?id=S_1ySwAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Dictionnaire des bâtiments de la flotte de guerre française de Colbert à nos jours |publisher=JMR |year=2005 |volume=2 |language=fr |trans-title=Leksikon građevina francuske ratne flote od Colberta do danas |access-date=2024-01-19}}
* {{Citiranje časopisa |last=Ryan |first=A. N. |title=The Causes of the British Attack upon Copenhagen in 1807 |trans-title=Uzroci britanskog napada na Kopenhagen 1807. |url=https://www.jstor.org/stable/555118 |journal=The English Historical Review [Engleski povijesni pregled] |publication-date=1953-01-01 |volume=68 |issue=266 |doi=10.1093/ehr/LXVIII.CCLXVI.37 |issn=0013-8266}}
* {{Citiranje knjige |last=Sainsbury |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=TwNmAAAAcAAJ&amp;pg=PA15&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |title=Sketch of the Napoleon Museum, etc |year=1842 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Skica Napoleonovog muzeja, itd.}}
* {{Citiranje weba |title=Scène de la bataille de Trafalgar |trans-title=Scena iz Bitke kod Trafalgara |url=http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55 |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-27 |website=web.archive.org |language=fr |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721013055/http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55}}
* {{Citiranje knjige |last=Schäfer |first=Anton |url=https://books.google.hr/books?id=7B-ZUol5XjsC&amp;source=gbs_book_other_versions_r&amp;redir_esc=y |title=Zeittafel der Rechtsgeschichte: Von den Anfängen über Rom bis 1919, Mit Schwerpunkt Österreich und zeitgenössischen Bezügen |publisher=Edition Europa Verlag |year=2002 |isbn=3-950-06168-1 |edition=3. |location=[[Zürich]], [[Švicarska]] |language=njemački |trans-title=Vremenska crta pravne povijesti: Od početaka preko Rima do 1919. – S fokusom na Austriju i suvremene reference}}
* {{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&amp;redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}
* {{Citiranje časopisa |last=Scott |first=Hamish Marshall |date=1. lipnja 1992. |title=Review: The Second 'Hundred Years War' 1689–1815 |trans-title=Pregled: Drugi 'stogodišnji rat' 1689. – 1815. |url=https://www.cambridge.org/core/journals/historical-journal/article/second-hundred-years-war-16891815/AA47319D62C76CD46AB8CC38C1036818 |journal=The Historical Journal [Povijesni časopis] |publisher=Cambridge University Press &amp; Assessment |publication-place=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=35 |issue=2 |doi=10.1017/S0018246X00025887}}
* {{Citiranje knjige |last=Sherwig |first=John M. |url=https://books.google.hr/books?id=OInxvgEACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Guineas and Gunpowder: British Foreign Aid in the Wars with France, 1793-1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harvard University Press |year=1969 |isbn=978-0-674-36775-3 |location=[[Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[Sveučilište Harvard]], [[Cambridge, Massachusetts |Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Gvineje i barut: Britanska inozemna pomoć u ratovima s Francuskom, 1793. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Shlapentokh |first=Dmitry |url=https://books.google.hr/books?id=eVKOSX0E2bUC&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution and the Russian Anti-Democratic Tradition: A Case of False Consciousness |publisher=Transaction Publishers |year=1997 |isbn=978-1-4128-2397-5 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i ruska anti-demokratska tradicija: Slučaj lažne svijesti}}
* {{Citiranje knjige |last=Sizenko |first=Andreĭ Grigorʹevich |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9785956711736&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Великие битвы Великой России |publisher=Владис ([[Transkripcija i transliteracija |trans.]] Vladis) |year=2011 |isbn=978-5-9567-1173-6 |language=ru |trans-title=Velike bitke Velike Rusije}}
* {{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}
* {{Citiranje knjige |last=Sutherland |first=Donald M. G. |url=https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&amp;redir_esc=y |title=The French Revolution and Empire: The Quest for a Civic Order |date=2008-04-15 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-470-75826-7 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i Carstvo: Potraga za građanskim poretkom}}
* {{Citiranje weba |last=swissinfo.ch |first=Julia Slater |date=2012-11-26 |title=A 200-year old battle unites and divides the Swiss |trans-title=Bitka stara 200 godina ujedinjuje i razdvaja Švicarce |url=https://www.swissinfo.ch/eng/forging-identity_a-200-year-old-battle-unites-and-divides-the-swiss/33989756 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=SWI swissinfo.ch |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Swiss Rebellion 1802 |trans-title=Švicarska pobuna 1802. |url=https://www.zum.de/whkmla/military/napwars/swissreb1802.html |url-status=live |access-date=2023-09-14 |website=www.zum.de |language=en}}
* {{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}
* {{Citiranje weba |title=The Austrian Imperial-Royal Army (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805 – 1809 |trans-title=Austrijska carska i kraljevska vojska (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805. – 1809. |url=https://www.napoleon-series.org/military-info/organization/Austria/ArmyStudy/c_AustrianArmyHungary.html |url-status=live |access-date=2023-10-27 |website=www.napoleon-series.org |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=The Napoleonic War |trans-title=Napoleonski rat |url=https://www.wisboroughgreen.org/project/the-napoleonic-war/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Wisborough Green |language=en-GB}}
* {{Citiranje weba |title=The Popular Resistance Napoleon Could not Defeat |trans-title=Narodni otpor kojeg Napoleon nije mogao poraziti |url=https://www.versobooks.com/blogs/news/the-popular-resistance-napoleon-could-not-defeat |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Verso |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=The Spanish Ulcer |trans-title=Španjolski čir |url=https://www.neh.gov/humanities/2010/januaryfebruary/feature/the-spanish-ulcer |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Endowment for the Humanities |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Thompson |first=James Matthew |title=Napoleon Bonaparte: His Rise and Fall |url=https://archive.org/details/bwb_KV-260-111 |publisher=Basil Blackwell |year=1952 |language=en |trans-title=Napoleon Bonaparte: Njegov uspon i pad}}
* {{Cite journal |last=Tone |first=John Lawrence |year=1996 |title=Napoleon's uncongenial sea: Guerrilla warfare in Navarre during the Peninsular War, 1808–14 |trans-title=Napoleonovo neprijateljsko more: Gerilski rat u Navari tijekom Poluotočnog rata, 1808. – '14. |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/026569149602600302 |journal=European History Quarterly [Kvartalna europska povijest] |volume=26 |issue=3 |doi=10.1177/026569149602600302}}
* {{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://books.google.hr/books/about/War_in_an_Age_of_Revolution_1775_1815.html?id=E2WtMq4LF90C&amp;redir_esc=y |title=War in an Age of Revolution, 1775–1815 |date=2010-02-08 |publisher=[[Cambridge University Press |Cambridge University Press &amp; Assessment]] |isbn=978-0-521-89996-3 |editor-last=Chickering |editor-first=Roger |location=[[Sveučilište u Cambridgeu |Sveučilište Cambridge]], [[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Rat u doba Revolucije, 1775. – 1815. |chapter=Partisan Warfare in Spain and Total War |trans-chapter=Partizansko ratovanje u Španjolskoj i totalni rat |editor-last2=Förster |editor-first2=Stig |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&amp;pg=PA243&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}
* {{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://uncpress.org/book/9780807857212/the-fatal-knot/ |title=The Fatal Knot: The Guerrilla War in Navarre and the Defeat of Napoleon in Spain |date=2005-11 |publisher=The University of North Carolina Press Books |isbn=978-0-8078-5721-2 |location=Chapel Hill, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Kobni čvor: Gerilski rat u Navarri i Napoleonov poraz u Španjolskoj |orig-year=1994}}
* {{Citiranje knjige |url=https://books.google.hr/books?id=IeQ5AAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Wordsworth Pocket Encyclopedia |publisher=Wordsworth Editions |year=1993 |isbn=978-1-853-26301-9 |editor-last=Upshall |editor-first=Michael |location=Ware, Hertfordshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Wordsworthova džepna enciklopedija}}
* {{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}
* {{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer C. |url=https://books.google.hr/books?id=VljA5QEI9_wC&amp;pg=PA499&amp;redir_esc=y |title=The Encyclopedia Of the War Of 1812: A Political, Social, and Military History |date=25. travnja 2012. |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-185-109956-6 |location=[[Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Enciklopedija rata 1812.: Politička, društvena i vojna povijest}}
* {{Citiranje knjige |last=Tulard |first=Jean |url=https://books.google.hr/books?id=wUDiAAAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: The Myth of the Saviour |publisher=Methuen Publishing Ltd |year=1985 |isbn=978-0-416-39510-5 |location=North Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Mit o spasitelju}}
* {{Citiranje weba|last=Turner|first=Wes|date=2010-12-13|title=Guerres napoléoniennes {{!}} l'Encyclopédie Canadienne|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Kanadska enciklopedija|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes|url-status=live|access-date=2023-11-07|website=www.thecanadianencyclopedia.ca|language=fr}}
* {{Citiranje weba |date=2010-02-09 |title=United States and France conclude the Louisiana Purchase |trans-title=Sjedinjene Američke Države i Francuska zaključuju Kupnju Louisiane |url=https://www.history.com/this-day-in-history/louisiana-purchase-concluded |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=history.com |publisher=A&amp;E Television Networks |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Visit The Grave Of Frederick The Great |url=https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ |url-status=dead |access-date=2023-09-23 |website=Berlin Experiences |language=en-GB |archive-date=3. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231003080701/https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ }}
* {{Citiranje knjige |last=von Pivka |first=Otto |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781780965499&amp;newbks=0&amp;redir_esc=y |title=Napoleon's Polish Troops |date=2012-03-20 |publisher=Osprey Publishing Limited |others=Roffe, Michael (ilustrator) |isbn=978-1-78096-549-9 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonove poljske trupe |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515091845/https://books.google.com/books?id=ETYsTuIaKkQC&amp;pg=PA8 |archive-date=2016-05-15}}
* {{Citiranje časopisa |last=Vrankić |first=Petar |date=2022-10-01 |title=The Political, Ecclesiastical and National Unrest in Herzegovina and Neighbouring Bosnia during the French Revolution and Napoleonic Wars (1789-1814) |trans-title=Političko, crkveno i narodnosno previranje u Hercegovini i susjednoj Bosni u doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova (1789. – 1814.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/410645 |journal=Herzegovina: Journal of cultural and historical heritage [Hercegovina: Časopis kulturnog i povijesnog nasljeđa] |language=en |publication-place=[[Augsburg]], [[Njemačka]] |issue=8 |doi=10.47960/2712-1844.2022.8.107 |issn=2566-3429 |access-date=2023-11-07 |postscript=. |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books/about/The_Diary_of_a_Napoleonic_Foot_Soldier.html?id=IMNWPgAACAAJ&amp;redir_esc=y |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |last2=Raeff |first2=Marc |publisher=Windrush Press |year=1996 |isbn=978-1-900-62405-3 |location=[[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka}}
* {{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Battle of Graz: Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Bitka kod Graza: Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz|url-status=dead|access-date=2024-01-01|website=history-maps.com|language=en|archive-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101142843/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz}}
* {{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Zemljovid i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition|url-status=dead|access-date=2023-09-28|website=history-maps.com|language=en|archive-date=28. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928183342/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition}}
* {{Citiranje knjige |last=Watson |first=John Steven |url=https://books.google.hr/books/about/The_Reign_of_George_III_1760_1815.html?id=aAiPsSaP7jQC&amp;redir_esc=y |title=The Reign of George III 1760–1815 |publisher=The Clarendon Press |year=1960 |isbn=978-0-198-21713-8 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Vladavina Đure III. 1760. – 1815.}} 
* {{Citiranje knjige |last=Wawro |first=Geoffrey |url=https://books.google.hr/books?id=gtuAhd9qARkC&amp;pg=PA9&amp;redir_esc=y |title=Warfare and Society in Europe, 1792–1914 |date=4. siječnja 2002. |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=978-0-203-00735-8 |language=en |trans-title=Ratovanje i društvo u Europi, 1792. – 1914. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930225924/https://books.google.com/books?id=gtuAhd9qARkC&amp;pg=PA9 |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}
* {{Citiranje weba |last=Wills |first=Matthew |date=2024-01-16 |title=The Actual Louisiana Purchase Price |trans-title=Stvarna cijena Kupnje Louisiane |url=https://daily.jstor.org/the-actual-louisiana-purchase-price/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=JSTOR Daily (daily.jstor.org) |language=en-US}}
* {{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}
* {{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&amp;newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}
* {{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard Martin |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1841191833&amp;newbks=0 |title=The Sea Warriors: Fighting Captains and Frigate Warfare in the Age of Nelson |publisher=Constable |year=2001 |isbn=978-1-84119-183-6 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Pomorski ratnici: Borba s kapetanima i fregatno ratovanje u Nelsonovo doba |author-link=Richard Martin Woodman |access-date=2024-01-20}}
* {{Citiranje weba |date=2022-02-14 |title=Württemberg in 1812 |trans-title=Württemberg u 1812. godini |url=https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/ |url-status=dead |access-date=2024-01-03 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=14. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220214092117/https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/}}
* {{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/mode/1up |title=Moscow 1812: Napoleon's Fatal March |date=2004-08-03 |publisher=HarperCollins Publishers LLC |isbn=978-0-061-07558-2 |location=195 Broadway, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Moskva 1812.: Napoleonov fatalni marš}}
* {{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://books.google.hr/books?id=NqVKDwAAQBAJ&amp;pg=PT480&amp;redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |publisher=Basic Books |year=2018 |isbn=978-1-541-64455-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Život |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806042616/https://books.google.com/books?id=NqVKDwAAQBAJ&amp;pg=PT480#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=6. kolovoza 2020.}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice ==
==== Hrvatske mrežne stranice ====
* {{Hrv oznaka}} [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/361/napoleonski-ratovi Napoleonski ratovi – ''Istrapedia'']

==== Strane mrežne stranice ====
* {{Fra oznaka}} [https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes Guerres napoléoniennes – ''l'Encyclopédie Canadienne''] [Napoleonski ratovi – ''Kanadska enciklopedija'']
* {{Deu oznaka}} [https://www.habsburger.net/de/ereignisse/napoleonische-kriege-1792-1815 Napoleonische Kriege 1792–1815 – ''habsburger.net''] [Napoleonski ratovi 1792. – 1815.]
* {{Deu icon}} [https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/herrscher_id/6/id/320 Königreich Bayern 1806-1918: Koalitionskriege von 1798-1815 – ''hdbg.eu''] [Kraljevina Bavarska 1806. – 1918.: Koalicijski ratovi 1798. – 1815.]
* {{Rus icon}} [https://ria.ru/20120607/639665113.html Наполеоновские войны: история и хроника – ''ria.ru''] [Napoleonski ratovi: povijest i kronika]
* {{Eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20140108104011/http://xvld.org/ The 15th Hussars | Re-enacting the British Light Cavalry of the Napoleonic Wars – ''xvld.org''] [15. husarska | Repriza britanske lake konjice iz Napoleonovih ratova]
* {{Eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20220521033428/https://british-history.co.uk/napoleonic Napoleonic Wars – ''british-history.co.uk''] [Napoleonski ratovi]
* {{Eng oznaka}} [https://www.napoleon.org/en/ History of the two empires – ''napoleon.org''] [Povijest dvaju carstava]
* {{Eng oznaka}} [https://www.napoleonguide.com/ Napoleonic Guide – ''napoleonguide.com''] [Napoleonski vodič]
* {{Eng oznaka}} [http://napoleonistyka.atspace.com/ Napoleon, His Army and Enemies – ''napoleonistyka.atspace.com''] [Napoleon, njegova vojska i neprijatelji]
* {{Eng oznaka}} [https://www.militaryheritage.com/napoleon.htm The Napoleonic Wars – ''militaryheritage.com''] [Napoleonski ratovi]

==== Sestrinski projekti ====
{{Wikivoyage|Napoleonic Wars|Napoleonic Wars|Travel information}}
{{Commons category|Napoleonic Wars}}

[[Kategorija:Napoleonski ratovi| ]]
[[Kategorija:Ratovi 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Francuski ratovi]]
[[Kategorija:Britanski ratovi]]
[[Kategorija:Ruski ratovi]]
[[Kategorija:Njemačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Habsburška vojna povijest]]
[[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Portugalska vojna povijest]]
[[Kategorija:Španjolska vojna povijest]]
[[Kategorija:Švedski ratovi]]
[[Kategorija:Danski ratovi]]
[[Kategorija:Norveški ratovi]]
[[Kategorija:Grčka vojna povijest]]
[[Kategorija:Mađarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]]
[[Kategorija:Talijanski ratovi]]
[[Kategorija:Nizozemski ratovi]]
[[Kategorija:Osmanski i turski ratovi]]
[[Kategorija:Povijest Švicarske]]
[[Kategorija:Poljski ratovi]]
[[Kategorija:Povijest Malte]]
[[Kategorija:Iranska vojna povijest]]</text>
      <sha1>inxo6lsoekgbxaytcnbiantlxhbhw23</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NIN-ova nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>277334</id>
    <revision>
      <id>7624029</id>
      <parentid>6805698</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6430" sha1="hnur5tbjpp14yf2e94r05bp9gq44hnt" xml:space="preserve">'''[[NIN (tjednik)|NIN]]-ova nagrada''' književna je nagrada za najbolji [[roman]] godine, a dodjeljuje ju [[NIN (tjednik)|NIN]]. NIN je [[beograd]]ski tjedni časopis koji izlazi u [[Srbija|Srbiji]], a izlazio je i u vrijeme [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Prvi broj NIN-a izašao je u Beogradu [[26. siječnja]] [[1935.]] godine.

NIN-ova nagrada dodjeljivana je piscima u [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]], a sada se dodjeljuje u Srbiji. Prvi put je dodijeljena [[1954.]] godine. Prvu nagradu dobio je [[Dobrica Ćosić]] za roman ''[[Koreni]]''. Nagrada nije dodijeljena samo [[1959.]] godine. NIN-ovu nagradu vratili su [[Danilo Kiš]] koji je nagrađen [[1972.]] godine za ''Peščanik'' i [[Milisav Savić]] koji je tu nagradu dobio [[1991.]] godine za ''Hleb i strah''.

O dodjeli nagrade odlučuje žiri većinom glasova.

== Dosadašnji dobitnici i dobitnice ==
{{Refbegin|2}}
*[[1954.]] - [[Dobrica Ćosić]]: &quot;[[Koreni]]&quot;
*[[1955.]] - [[Mirko Božić]]: &quot;Neisplakani&quot; 
*[[1956.]] - [[Oskar Davičo]]: &quot;Beton i svici&quot; 
*[[1957.]] - [[Aleksandar Vučo]]: &quot;Mrtve javke&quot; 
*[[1958.]] - [[Branko Ćopić]]: &quot;Ne tuguj, bronzana stražo&quot; 
*[[1959.]] - Nagrada nije dodijeljena 
*[[1960.]] - [[Radomir Konstantinović]] &quot;Izlazak&quot; 
*[[1961.]] - [[Dobrica Ćosić]]: &quot;[[Deobe]]&quot; 
*[[1962.]] - [[Miroslav Krleža]]: &quot;Zastave&quot; 
*[[1963.]] - [[Oskar Davičo]]: &quot;Gladi&quot;  
*[[1964.]] - [[Oskar Davičo]]: &quot;Tajne&quot;  
*[[1965.]] - [[Ranko Marinković]]: &quot;Kiklop&quot; 
*[[1966.]] - [[Meša Selimović]]: &quot;[[Derviš i smrt]]&quot; 
*[[1967.]] - [[Erih Koš]]: &quot;Mreža&quot; 
*[[1968.]] - [[Slobodan Novak]]: &quot;Mirisi, zlato, tamjan&quot; 
*[[1969.]] - [[Bora Ćosić]]: &quot;Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji&quot; 
*[[1970.]] - [[Borislav Pekić]]: &quot;Hodočašće Arsenija Njegovana&quot; 
*[[1971.]] - [[Miloš Crnjanski]]: &quot;Roman o Londonu&quot; 
*[[1972.]] - [[Danilo Kiš]]: &quot;Peščanik&quot; 
*[[1973.]] - [[Mihailo Lalić]]: &quot;Ratna sreća&quot; 
*[[1974.]] - [[Jure Franičević-Pločar]]: &quot;Vir&quot; 
*[[1975.]] - [[Miodrag Bulatović]]: &quot;Ljudi sa četiri prsta&quot; 
*[[1976.]] - [[Aleksandar Tišma]]: &quot;Upotreba čoveka&quot; 
*[[1977.]] - [[Petko Vojnić Purčar]]: &quot;Dom sve dalji&quot; 
*[[1978.]] - [[Mirko Kovač]]: &quot;Vrata od utrobe&quot; 
*[[1979.]] - [[Pavle Ugrinov]]: &quot;Zadat život&quot; 
*[[1980.]] - [[Slobodan Selenić]]: &quot;Prijatelji&quot; 
*[[1981.]] - [[Pavao Pavličić]]: &quot;Večernji akt&quot; 
*[[1982.]] - [[Antonije Isaković]]: &quot;Tren 2&quot; 
*[[1983.]] - [[Dragoslav Mihailović]]: &quot;Čizmaši&quot; 
*[[1984.]] - [[Milorad Pavić]]: &quot;[[Hazarski rječnik]]&quot; 
*[[1985.]] - [[Živojin Pavlović]]: &quot;Zid smrti&quot; 
*[[1986.]] - [[Vidosav Stevanović]]: &quot;Testament&quot; 
*[[1987.]] - [[Voja Čolanović]]: &quot;Zebnja na rasklapanje&quot; 
*[[1988.]] - [[Dubravka Ugrešić]]: &quot;Forsiranje romana reke&quot; 
*[[1989.]] - [[Vojislav Lubarda]]: &quot;Vaznesenje&quot; 
*[[1990.]] - [[Miroslav Josić Višnjić]]: &quot;Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba&quot; 
*[[1991.]] - [[Milisav Savić]]: &quot;Hleb i strah&quot; 
*[[1992.]] - [[Živojin Pavlović]]: &quot;Lapot&quot;  
*[[1993.]] - [[Radoslav Petković]]: &quot;Sudbina i komentari&quot; 
*[[1994.]] - [[Vladimir Arsenijević]]: &quot;U potpalublju&quot; 
*[[1995.]] - [[Svetlana Velmar Janković]]: &quot;Bezdno&quot; 
*[[1996.]] - [[David Albahari]]: &quot;Mamac&quot; 
*[[1997.]] - [[Milovan Danojlić]]: &quot;Oslobodioci i izdajnici&quot; 
*[[1998.]] - [[Danilo Nikolić]]: &quot;Fajront u Grgetegu&quot; 
*[[1999.]] - [[Maksimilijan Erenrajh-Ostojić]] -&quot;Karakteristika&quot; 
*[[2000.]] - [[Goran Petrović]]: Sitničarnica 'Kod srećne ruke' 
*[[2001.]] - [[Zoran Ćirić]]: &quot;Hobo&quot; 
*[[2002.]] - [[Mladen Markov]]: &quot;Ukop oca&quot; 
*[[2003.]] - [[Vladan Matijević]]: &quot;Pisac iz daleka&quot; 
*[[2004.]] - [[Vladimir Tasić]]: &quot;Kiša i hartija&quot; 
*[[2005.]] - [[Miro Vuksanović]]: &quot;Semolj zemlja&quot; 
*[[2006.]] - [[Svetislav Basara]]: &quot;Uspon i pad Parkinsonove bolesti&quot; 
*[[2007.]] - [[Dragan Velikić]]: &quot;Ruski prozor&quot; 
*[[2008.]] - [[Vladimir Pištalo]]: &quot;Tesla, portret među maskama&quot; 
*[[2009.]] - [[Grozdana Olujić]]: &quot;Glasovi u vetru&quot;
*[[2010.]] - [[Gordana Ćirjanić]]: &quot;Ono što oduvek želiš&quot;
*[[2011.]] - [[Slobodan Tišma]]: &quot;Bernardijeva soba&quot;
*[[2012.]] - [[Aleksandar Gatalica]]: &quot;Veliki rat&quot;&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/362553/Aleksandar-Gatalica-dobitnik-NINove-nagrade www.blic.rs], &quot;Aleksandar Gatalica dobitnik NIN-ove nagrade&quot;, objavljeno 14. siječnja 2013., pristupljeno 14. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;
*[[2013.]] - [[Goran Gocić]]: &quot;Tai&quot;&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2014&amp;mm=01&amp;dd=13&amp;nav_id=799365 B92 - Kultura - Vesti - NIN-ova nagradа ide Goranu Gociću za &quot;Tai&quot;], Pristupljeno 13. siječnja 2014.&lt;/ref&gt;
*[[2014.]] - [[Filip David]]: &quot;Kuća sećanja i zaborava&quot;
*[[2015.]] - [[Dragan Velikić]]: &quot;Islednik&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rs.n1info.com/a127013/Vesti/Kultura/Velikic-je-dobitnik-NIN-ove-nagrade-za-roman-godine.html |title=Dragan Velikić dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine |publisher=N1 |date=18. siječnja 2016. |accessdate=18. siječnja 2016. |trans-title=Dragan Velikić Awarded NIN Award for the Novel of the Year |archive-date=29. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129064733/http://rs.n1info.com/a127013/Vesti/Kultura/Velikic-je-dobitnik-NIN-ove-nagrade-za-roman-godine.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*[[2016.]] - [[Ivana Dimić]]: &quot;Arzamas&quot;&lt;ref&gt;(srp.) (): [http://www.kgbiro.nadlanu.com/pocetna/info/srbija/Ninova-nagrada-za-2016-godinu-Ivani-Dimic-za-quotArzamasquot.a-285814.291.html ''Ninova nagrada za 2016. godinu Ivani Dimić za &quot;Arzamas&quot;''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Na dlanu, 17. siječnja 2017. Pristupljeno 22. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;
*[[2017.]] - [[Dejan Atanacković]]: &quot;Luzitanija&quot;
*[[2018.]] - [[Vladimir Tabašević]]: &quot;Zabluda Svetog Sebastijana&quot;
*[[2019.]] - [[Saša Ilić]]: &quot;Pas i kontrabas&quot;
*[[2020.]] - [[Svetislav Basara]]: &quot;Kontraendorfin&quot;
*[[2021.]] - [[Milena Marković]]: &quot;Deca&quot;
*[[2022.]] - [[Danica Vukićević]]: &quot;Unutrašnje more&quot;

{{Refend}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice ==
* {{sr icon}} [http://www.nin.co.rs/pages/romani.php?id=567 Roman godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426225201/http://www.nin.co.rs/pages/romani.php?id=567 |date=26. travnja 2017. }}
* {{sr icon}} [http://www.gbns.rs/ninova.html Dobitnici Ninove nagrade za književnost, na stranicama Gradske biblioteke u Novom Sadu]
* {{sr icon}} [http://www.pecat.co.rs/2010/02/ninova-nagrada-od-svitanja-do-sumraka/ Ninova nagrada: Od svitanja do sumraka]

[[Kategorija:Srbijanske književne nagrade]]</text>
      <sha1>hnur5tbjpp14yf2e94r05bp9gq44hnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Omladinac Vrbova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278723</id>
    <revision>
      <id>7624045</id>
      <parentid>7292337</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:09:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2306" sha1="iw7rpdcpg0fgw9lh5b43se1970w0u2y" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Omladinac Vrbova
| puno ime           = Nogometni klub Omladinac Vrbova
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1961.]]
| igralište          = Markovac, Vrbova
| navijači           = 
| kapacitet stadiona =500 
| direktor           = 
| liga               = [[1. ŽNL Brodsko-posavska]]
| sezona             = 
| plasman            = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1=
| leftarm1= |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |socks1=FFFFFF 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= 
| leftarm2= |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF 
}}'''NK Omladinac Vrbova''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Vrbova|Vrbove]].

NK Omladinac je osnovan 1961. godine. Klub se trenutno natječe u [[1. ŽNL Brodsko-posavska]].

==== Sezona 2009./10. ====
Juniori NK Omladinac Vrbova su u sezoni 2009/2010 igrali u skupini 2. ŽNL Brodsko-posavske (Županijski nogometni savez Brodsko-posavske),[http://www.zns-bpz.hr/] te su u istoj sezoni na županijskoj razini osvojili duplu krunu - prvo mjesto u Prvenstvenoj skupini Zapad te Kup u organizaciji Nogometnog središta [[Nova Gradiška]].[http://www.novagradiska.com/1079388.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307033549/http://www.novagradiska.com/1079388.html |date=7. ožujka 2016. }}

==== Sezona 2013./14. ====
Seniori NK Omladinac Vrbova su u sezoni 2013/2014 osvojili prvo mjesto [[2. ŽNL Brodsko-posavska|2. ŽNL Brodsko-posavske Zapad]].[http://sbtv.hr/vijesti/item/1618-nk-omldinac-vrbova-sezona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116163032/http://sbtv.hr/vijesti/item/1618-nk-omldinac-vrbova-sezona |date=16. siječnja 2017. }}

====Sezona 2017./18.====
Seniori NK Omladinac Vrbova su u sezoni 2017/2018 osvojili prvo mjesto 2. ŽNL Brodsko-posavske Zapad .

====Sezona 2018-/19.====
Seniori NK Omladinac Vrbova u sezoni 2018/2019 nastupaju u 1. ŽNL Brodsko-posavske županije.

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20160110212952/http://ns-ng.com/ Internet stranica Nogometnog središta Nova Gradiška]  
* [http://www.zns-bpz.hr/ Internet stranica Županijskog nogometnog saveza Brodsko-posavske županije] 

{{GLAVNIRASPORED:Omladinac Vrbova, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji‎]]</text>
      <sha1>iw7rpdcpg0fgw9lh5b43se1970w0u2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferencvárosi Torna Club (vaterpolo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280036</id>
    <revision>
      <id>7623854</id>
      <parentid>7492534</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u vaterpolu (muškarci)|Europski klupski prvaci u vaterpolu (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2052" sha1="kqqh6tt2yvkv2hz36kfwwfu1bagp9t5" xml:space="preserve">'''Ferencvárosi Torna Club ''' je [[Mađarska|mađarski]] [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Budimpešta|Budimpešte]].

Klupske boje su bijela i zelena.

Klub je utemeljen 1899. godine.

Svoj prvi ikada naslov europskog prvaka iznenađujuće su osvojili u sezoni [[LEN Liga prvaka 2018./19.|2018./2019.]] U skupini su završili tek četvrti, a prvi put uopće nastupili su na završnom turniru i odmah otišli do kraja. Naslov prvaka Europe osvojili su: [[Andras Gardonyi]], [[Tamas Sedlmayer]], [[Mark Kallay]], [[Zoltan Pohl]], [[Márton Vámos]], [[Tamas Mezei]], [[Toni Nemet]], [[Slobodan Nikić]], [[Nikola Jakšić]], [[Aaron Younger]], [[Dénes Varga]], [[Szilard Jansik]], [[Stefan Mitrović]], [[Soma Vogel]], [[Miklos Gor-Nagy]], [[Bendeguz Beliczay]], [[Bence Boroczky]], [[David Gal]], [[Márton Irmes]], [[Miklos Jokai]], [[Mark Kis]], [[Mark Lampert]], [[Norbert Madaras]], [[Andras Turnai]], [[Dániel Varga]] i trener [[Zsolt Varga]].

== Uspjesi==
*domaći
*[[mađarska vaterpolska prvenstva]] (22): 1910., 1911., 1912., 1913., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1925., 1926., 1927., 1944., 1956., 1962., 1963., 1965., 1968., 1988., 1989., 1990., 2000. 
*[[mađarski vaterpolski kup]] (17): 1923., 1924., 1926., 1949., 1957., 1962., 1964., 1965., 1967., 1969., 1973., 1976., 1977., 1978., 1989., 1990., 1997. 

* inozemni
*[[Euroliga (vaterpolo)|Kup prvaka]]: [[LEN Liga prvaka 2018./19.|2019.]], doprvaci [[LEN Liga prvaka 2020./21.|2021.]]
*[[Kup pobjednika kupova (vaterpolo)|Kup pobjednika kupova]]: 1975., 1978., 1980., 1998.
*[[LEN Eurokup|LEN Euro Cup]]: 2017., 2018.
*[[Europski superkup (vaterpolo)|Superkup LEN]]: 1978., 1980.

{{commonscat|FTC Budapest (water polo)}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20100607093445/http://vizilabda.ftc.hu/ Službene stranice]

{{mrva-vaterpolo-klub}}

[[Kategorija:Mađarski vaterpolski klubovi|Ferencvárosi TC, Budimpešta]]
[[Kategorija:Vaterpolo u Budimpešti]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u vaterpolu (muškarci)]]
[[es:Ferencváros T.C.#Waterpolo]]</text>
      <sha1>kqqh6tt2yvkv2hz36kfwwfu1bagp9t5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>My Generation</title>
    <ns>0</ns>
    <id>280180</id>
    <revision>
      <id>7623865</id>
      <parentid>5276261</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:The Who|The Who]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1914" sha1="mcebta2glmii7flc3rhaqi4hwwliqct" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
|ime_albuma     = My Generation
|ime_glazbenika = The Who
|vrsta          = studijski album
|slika          = 
|žanr           = [[rock]], [[pop]], [[R&amp;B]]
|datum          = 3. prosinca 1965. 
|snimanje       = 
|trajanje       = 36:13
|izdavač        = Brunswick Records
|producent      = Thom Pieper
|recenzija      = 
|album_prije    = 
|godina0        = 
|godina         = 1965.
|album_poslije  = [[A Quick One]]
|godina2        = 1966.
}}

'''''My Generation''''' je album prvijenac britanske grupe [[The Who]]. Album je izašao u Engleskoj, u prosincu [[1965.]] godine, dok je u SAD-u izašao u travnju [[1966.]] godine pod nazivom ''The Who Sings My Generation'' s drugačijim omotom i ponekim promjenama na listi pjesama. 

== Popis pjesama ==
'''My Generation (britanska verzija)'''
Strana A
# &quot;Out in the Street&quot; – 2:31
# &quot;I Don't Mind&quot; (James Brown) – 2:36
# &quot;The Good's Gone&quot; – 4:02
# &quot;La-La-La-Lies&quot; – 2:17
# &quot;Much Too Much&quot; – 2:47
# &quot;My Generation&quot; – 3:18

Strana B
# &quot;The Kids Are Alright&quot; – 3:04
# &quot;Please, Please, Please&quot; (Brown/John Terry) – 2:45
# &quot;It's Not True&quot; – 2:31
# &quot;I'm a Man&quot; (McDaniel) – 3:21
# &quot;A Legal Matter&quot; – 2:48
# &quot;The Ox&quot; (Townshend/Moon/Entwistle/Hopkins) – 3:50


'''The Who Sings My Generation (američka verzija)'''

Strana A
# &quot;Out in the Street&quot; – 2:31
# &quot;I Don't Mind&quot; (Brown) – 2:36
# &quot;The Good's Gone&quot; – 4:02
# &quot;La-La-La-Lies&quot; – 2:17
# &quot;Much Too Much&quot; – 2:47
# &quot;My Generation&quot; – 3:18

Strana B
# &quot;The Kids Are Alright&quot; – 2:46
# &quot;Please, Please, Please&quot; (Brown/John Terry) – 2:45
# &quot;It's Not True&quot; – 2:31
# &quot;The Ox&quot; (Townshend/Moon/Entwistle/Hopkins) – 3:50
# &quot;A Legal Matter&quot; – 2:48
# &quot;Circles&quot; – 3:12 (na pojavljuje se na originalnoj britanskoj verziji)

{{Mrva-glazba}}

[[Kategorija:Albumi iz 1965.]]
[[Kategorija:The Who]]

[[he:My Generation]]
[[ja:マイ・ジェネレイション]]</text>
      <sha1>mcebta2glmii7flc3rhaqi4hwwliqct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Dior</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282391</id>
    <revision>
      <id>7624033</id>
      <parentid>7472971</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Juppi lantteineen</username>
        <id>376004</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka</comment>
      <origin>7624033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4513" sha1="8f4t867fknmcet4fsqmlezpwiqgfogz" xml:space="preserve">[[File:Christian Dior 1954.jpg|thumb|Christian Dior (1954)]]

'''Christian Dior''' ([[Granville, Manche|Granville]], [[21. siječnja]] [[1905.]], [[Montecatini Terme]] − [[23. listopada]] [[1957.]]), bio je priznat i utjecajan francuski [[modni dizajner]], poznat po jednoj od najpoznatijih modnih kuća u svijetu, koja nosi njegovo ime [[Christian Dior (modna kuća)| Christian Dior]].

== Životopis ==
[[Image:Granville - Maison et Musée de Dior.jpg|thumb|right|230px|Dom Christiana Diora Home i muzej u Granvilleu (Manche), Francuska.]]
Christian Dior rođen je u Granvillu, gradu na obali Francuske. Njegova obitelj bila je bogata i bavila se proizvodnjom gnojiva, a nadali su se da će njihov sin postati diplomat. Diorove želje bile su drugačije – on se želio baviti modom, a dobro je i crtao. Da bi zaradio, prodavao je modne skice, svaku za 10 centi. Nakon napuštanja škole dobio je novac od oca, s kojim je 1928. otvorio malu umjetničku galeriju u kojoj je prodavao umjetnine za ljubitelje [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]].
Nakon financijskog sloma njegove obitelji koji je rezultirao bankrotom poduzeća njegovog oca, Christian Dior morao je zatvoriti svoju galeriju. Od 1930-ih do 1940-ih radio je s [[Robert Piguet|Robertom Piguetom]], a nakon toga je pozvan u vojnu službu. 1942. Napušta vojsku i pridružuje se modnoj kući [[Lucien Lelong]], gdje su on i [[Piere Balmain]] glavni dizajneri. Za vrijeme [[II. svjetski rat|II. Svjetskog rata]], Christian Dior odijeva žene nacističkih oficira i francuskih vojnika. 16. prosinca 1946. Dior je osnovao svoju vlastitu modnu kuću u suradnji s [[Marcel Boussac|Marcelom Boussacom]] (proizvođačem pamučnih tkanina).
Njegova prva kolekcija prezentirana je rane 1947., a nazvana je ''Corolle'', ali je u svijetu prihvaćen naziv ''New Look'' kojeg je kolekciji nadjenula [[Carmel Snow]], urednica časopisa ''[[Harper's Bazaar]]''. Diorov dizajn bio je poletniji od do tad primijenjenih stilova odijevanja koji su dominirali u razdoblju II. svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Grant|first=Linda|date=2007-09-22|title=Light at the end of the tunnel|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2007/sep/22/fashion.features|access-date=2026-04-22}}&lt;/ref&gt; Bio je majstor kreiranja oblika i silueta, što je on sam obrazložio rekavši: „Dizajnirao sam ženu cvijet.“ U krojeve je umetao kosti, žice i mnogo slojeva tkanina, bazirao ih je na isticanju [[Struk|struka]] žene. Haljine koje je radio bile su pripijene u struku,a jako odmaknute od linije tijela u bokovima (čime je postizao izgled cvijeća i okrugli oblik odjeće). Rub suknji bio je naglašen, stvarajući lijepu siluetu. U početku žene su prosvjedovale, jer je njegov dizajn haljina pokrivao njihove noge. Žene su odšivavale porube svojih haljina da bi iskoristile tkaninu u neke druge svrhe, jer su navikle na nedostatak tkanina zbog rata. Za vrijeme jednog modnog snimanja u [[Pariz]]u žene su napale modele, zamjerajući im preveliku rastrošnost u materijalima njihovih haljina. Ovaj protest je prestao čim je završio rat. [[New Look]] doveo je do revolucije ženske haljine i priznanja Pariza kao centra mode nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]].

== Smrt ==
Christian Dior umro je na odmoru u [[Montecatini]]ju ([[Italija]]) 23. listopada 1957. Neka izvješća govore da je umro od srčanog udara nakon što je pojeo riblju kost.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Waldman|first=H. B.|date=Studeni 1979.|title=Will Christian Dior dentures be next?|journal=Dental Student|pages=58-60|issn=0011-877X|pmid=399225}}&lt;/ref&gt; U osmrtnici u Timeu stoji da je umro od srčanog udara nakon partije karata.&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867898-1,00.html |title=Time news |periodical=[[Time (časopis)|Time]] |date=4. studenoga 1957. |postscript=&lt;!--None--&gt; |access-date=18. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417042427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867898-1,00.html |archive-date=17. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; 
Pariško elitno društvo i Diorov prijatelj [[Alexis von Rosenberg|Alexis Rosenbergški]] u svojim su memoarima pokrenuli glasinu da je modni dizajner umro od srčanog udara kao posljedice žešćeg seksualnog odnosa. Neki misle i da je umro od paralize. 

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Dior, Christian}}
[[Kategorija:Životopisi, Francuska]]
[[Kategorija:Modni kreatori‎]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija u Francuskoj]]</text>
      <sha1>8f4t867fknmcet4fsqmlezpwiqgfogz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624148</id>
      <parentid>7624033</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>opis  slike</comment>
      <origin>7624148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4512" sha1="8r1wobwxi39vtizktlfhun0s7gzchxh" xml:space="preserve">[[File:Christian Dior 1954.jpg|thumb|Christian Dior 1954.]]

'''Christian Dior''' ([[Granville, Manche|Granville]], [[21. siječnja]] [[1905.]], [[Montecatini Terme]] − [[23. listopada]] [[1957.]]), bio je priznat i utjecajan francuski [[modni dizajner]], poznat po jednoj od najpoznatijih modnih kuća u svijetu, koja nosi njegovo ime [[Christian Dior (modna kuća)| Christian Dior]].

== Životopis ==
[[Image:Granville - Maison et Musée de Dior.jpg|thumb|right|230px|Dom Christiana Diora Home i muzej u Granvilleu (Manche), Francuska.]]
Christian Dior rođen je u Granvillu, gradu na obali Francuske. Njegova obitelj bila je bogata i bavila se proizvodnjom gnojiva, a nadali su se da će njihov sin postati diplomat. Diorove želje bile su drugačije – on se želio baviti modom, a dobro je i crtao. Da bi zaradio, prodavao je modne skice, svaku za 10 centi. Nakon napuštanja škole dobio je novac od oca, s kojim je 1928. otvorio malu umjetničku galeriju u kojoj je prodavao umjetnine za ljubitelje [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]].
Nakon financijskog sloma njegove obitelji koji je rezultirao bankrotom poduzeća njegovog oca, Christian Dior morao je zatvoriti svoju galeriju. Od 1930-ih do 1940-ih radio je s [[Robert Piguet|Robertom Piguetom]], a nakon toga je pozvan u vojnu službu. 1942. Napušta vojsku i pridružuje se modnoj kući [[Lucien Lelong]], gdje su on i [[Piere Balmain]] glavni dizajneri. Za vrijeme [[II. svjetski rat|II. Svjetskog rata]], Christian Dior odijeva žene nacističkih oficira i francuskih vojnika. 16. prosinca 1946. Dior je osnovao svoju vlastitu modnu kuću u suradnji s [[Marcel Boussac|Marcelom Boussacom]] (proizvođačem pamučnih tkanina).
Njegova prva kolekcija prezentirana je rane 1947., a nazvana je ''Corolle'', ali je u svijetu prihvaćen naziv ''New Look'' kojeg je kolekciji nadjenula [[Carmel Snow]], urednica časopisa ''[[Harper's Bazaar]]''. Diorov dizajn bio je poletniji od do tad primijenjenih stilova odijevanja koji su dominirali u razdoblju II. svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Grant|first=Linda|date=2007-09-22|title=Light at the end of the tunnel|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2007/sep/22/fashion.features|access-date=2026-04-22}}&lt;/ref&gt; Bio je majstor kreiranja oblika i silueta, što je on sam obrazložio rekavši: „Dizajnirao sam ženu cvijet.“ U krojeve je umetao kosti, žice i mnogo slojeva tkanina, bazirao ih je na isticanju [[Struk|struka]] žene. Haljine koje je radio bile su pripijene u struku,a jako odmaknute od linije tijela u bokovima (čime je postizao izgled cvijeća i okrugli oblik odjeće). Rub suknji bio je naglašen, stvarajući lijepu siluetu. U početku žene su prosvjedovale, jer je njegov dizajn haljina pokrivao njihove noge. Žene su odšivavale porube svojih haljina da bi iskoristile tkaninu u neke druge svrhe, jer su navikle na nedostatak tkanina zbog rata. Za vrijeme jednog modnog snimanja u [[Pariz]]u žene su napale modele, zamjerajući im preveliku rastrošnost u materijalima njihovih haljina. Ovaj protest je prestao čim je završio rat. [[New Look]] doveo je do revolucije ženske haljine i priznanja Pariza kao centra mode nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]].

== Smrt ==
Christian Dior umro je na odmoru u [[Montecatini]]ju ([[Italija]]) 23. listopada 1957. Neka izvješća govore da je umro od srčanog udara nakon što je pojeo riblju kost.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Waldman|first=H. B.|date=Studeni 1979.|title=Will Christian Dior dentures be next?|journal=Dental Student|pages=58-60|issn=0011-877X|pmid=399225}}&lt;/ref&gt; U osmrtnici u Timeu stoji da je umro od srčanog udara nakon partije karata.&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867898-1,00.html |title=Time news |periodical=[[Time (časopis)|Time]] |date=4. studenoga 1957. |postscript=&lt;!--None--&gt; |access-date=18. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080417042427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867898-1,00.html |archive-date=17. travnja 2008.}}&lt;/ref&gt; 
Pariško elitno društvo i Diorov prijatelj [[Alexis von Rosenberg|Alexis Rosenbergški]] u svojim su memoarima pokrenuli glasinu da je modni dizajner umro od srčanog udara kao posljedice žešćeg seksualnog odnosa. Neki misle i da je umro od paralize. 

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Dior, Christian}}
[[Kategorija:Životopisi, Francuska]]
[[Kategorija:Modni kreatori‎]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija u Francuskoj]]</text>
      <sha1>8r1wobwxi39vtizktlfhun0s7gzchxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milovan Gavazzi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284479</id>
    <revision>
      <id>7623822</id>
      <parentid>7582418</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:31:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4544" sha1="0czeamixn7g3wwzlzkorafu5kuy72tr" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Milovan Gavazzi
| slika             = Milovan Gavazzi.jpg
| slika_širina      = 220px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[18. ožujka]] [[1895.]]
| mjesto_rođenja    = [[Gospić]]
| datum_smrti       = [[20. siječnja]] [[1992.]]
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[etnologija]] i [[etnografija]]
| radna_institucija = 
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]] &lt;br&gt; [[Sveučilište u Pragu]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Milovan Gavazzi''' ([[Gospić]], [[18. ožujka]] [[1895.]] – [[Zagreb]], [[20. siječnja]] [[1992.]]) jedan je od najznačajnijih [[Hrvati|hrvatskih]] [[etnolog]]a 20. stoljeća. Postavio je temelje etnološkomu znanstvenom radu u [[RH|Hrvatskoj]] te odgojio mnoge naraštaje hrvatskih etnologa.&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Gavazzi, Milovan |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21424 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. rujna 2015.}}&lt;/ref&gt; 

==Životopis==
Studirao je [[slavistika|slavistiku]], [[germanistika|germanistiku]] i [[filozofija|filozofiju]] u [[Zagreb]]u i [[Prag]]u. Utemeljitelj je etnološkog znanstvenog rada kao i nastave etnologije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu na Katedri za etnologiju. U razdoblju od 1923. do 1927. radio je kao [[kustos]] u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]. Od 1927. godine [[profesor]] je na Katedri za etnologiju do umirovljenja [[1965.]] godine. Nastavnim se je radom bavio još gotovo dva desetljeća nakon umirovljenja.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Bavio se poviješću etnologije, praslavenskom etnografskom baštinom, hrvatskom tradicijskom kulturom i kulturom drugih slavenskih naroda te ostalih europskih naroda kao i izvaneuropskim kulturama. Pored toga proučavao je [[folklor]]nu [[Glazba|glazbu]], [[glazbala]] i [[ples]]. Uz nastavni i znanstveni rad pokrenuo je izdavačku i filmsku djelatnost te je započeo i etnološku kartografiju. Dobitnik je ''[[Herderova nagrada|Herderove nagrade]]'' 1970. godine. Dvanaesti kongres Međunarodne unije antropoloških i etnoloških društava dodijelio mu je, kao etnologu svjetskoga značenja, 1988. posebnu plaketu. Autor je niza knjiga, studija i članaka.&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6671 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Gavazzi, Milovan] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 7. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

Godišnja nagrada i nagrada za životno djelo [[Hrvatsko etnološko društvo|Hrvatskog etnološkog društva]] koja se dodjeljuje za iznimna postignuća u etnologiji nazvana je [[Nagrada Milovan Gavazzi|njegovim imenom]].&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/pravilnik-o-nagradama-milovan-gavazzi/ Hrvatsko etnološko društvo: Pravilnik o nagradama &quot;Milovan Gavazzi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304220355/http://www.hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/pravilnik-o-nagradama-milovan-gavazzi/ |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 7. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

==Djela (izbor)==
* ''Godina dana hrvatskih narodnih običaja'' (Zagreb, 1939., 1988.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 1991.&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
* ''Pregled etnografije Hrvata'' (Zagreb, 1940.)
* ''Sudbina stare slavenske baštine kod Južnih Slavena'' (Beograd, 1959.)
* ''Vrela i sudbine narodnih tradicija'' (Zagreb, 1978.)
* ''Baština hrvatskog sela'' (Zagreb, 1991.)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://enciklopedija.hr/clanak/21424 Gavazzi, Milovan] Hrvatska enciklopedija. LZMK
*[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6671 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Gavazzi, Milovan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180111165353/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6671 |date=11. siječnja 2018. }} &lt;small&gt;(autor: Vitomir Belaj, 1998.)&lt;/small&gt;
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=119991 hrcak.srce.hr – Vitomir Belaj: »In memoriam: prof. dr. Milovan Gavazzi«]
*[https://hrcak.srce.hr/clanak/90176 hrcak.srce.hr  »Bibliografija radova Milovana Gavazzija«]
*[https://www.youtube.com/watch?v=Pr7w0M37aSQ Youtube – Milovan Gavazzi komentira stalni postav Etnografskog muzeja] 

{{GLAVNIRASPORED:Gavazzi, Milovan}}
[[Kategorija:Hrvatski etnolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Gospić]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>0czeamixn7g3wwzlzkorafu5kuy72tr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284979</id>
    <revision>
      <id>7624198</id>
      <parentid>7599030</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:48:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7121" sha1="dndwudoatilg65ik6fg7r9ovs9pygx6" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Noto
|izvorno ime= Città di Noto
|regija= Sicilija
|pokrajina = Sirakuza
|slika grba = Map of comune of Noto (province of Syracuse, region Sicily, Italy).svg
|karta =
|kratica regije= SIC
|kratica pokrajine = SR
|širina-stupnjevi = 36
|širina-minute= 53
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 15
|dužina-minute= 05
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 
|mappaY = 
|poštanski broj = 96017
|pozivni broj = 0931
|istat = 089013
|zaštitnik = [[Sveti Konrad]]
|stranica= [http://www.comune.noto.sr.it/ comune.noto.sr.it]
}}
'''Noto''' ([[sicilijanski]]: ''Nuotu''; [[latinski]]: ''Neetum i Netum'') je grad u [[Italija|Italiji]], na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene općine u pokrajini [[Sirakuza (pokrjaina)|Sirakuza]]. Noto se nalazi u podnožju planine [[Iblea]] i po njemu je nazvana visoravan [[Val di Noto]].

[[Barok]]no središte Nota je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini [[Val di Noto]] koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer &quot;vrhunca i završnog procvata baroka u Europi&quot;.

[[Datoteka:Noto Panorama.JPG|mini|550px|center|Panorama Nota]]

==Povijest==
[[Datoteka:Noto 2008 IMG 1391.jpg|mini|lijevo|Barokna gradska vijećnica u Notu]]
Stariji grad, Noto Antica, koji se nalzi 8 km sjeverno na planini [[Alveria]], su osnovali [[Sikuli|Sikuli]] (skupina [[Italici|Italika]]) i pripadao je [[Magna Graecia|Magni Graeciji]]. Prema [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]] ovdje je pristao [[Dedal]] u bijegu, ali i [[Heraklo]] nakon obavljenog sedmog zadatka. Tijekom [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]] taj grad je 263. pr. Kr. pripao [[Rimljani]]ma. God. 866. osvajaju je [[Arapi]] koji ga čine glavnim gradom jedne od tri oblasti (Vellum) Emirata Sicilije.

Nakon pobune Sicilijanaca protiv Anžuvinaca, [[Petar III. Aragonski]] se u Cataniji okrunio za kralja Sicilije 1282. godine. Sicilija postaje dijelom [[Kraljevina Aragonija|Aragonskog kraljevstva]] u ranom 15. stoljeću. U 16. i 17. stoljeću u gradu su djelovale brojne važne osobe kao što je [[Giovanni Aurispa]] i arhitekt [[Matteo Carnelivari]], te je kralj [[Ferdinand III. Aragonski]] gradu dodijelio titulu ''civitas ingeniosa'' (&quot;genijalni grad&quot;). Sljedeće stoljeće grad se gradi i širi izvan gradskih granica, no 1693. godine potres je gotovo uništio cijeli grad. Poslije ovih katastrofa grad je obnovio u broknom planu arhitekt [[Giovanni Battista Landolina]]. Djela mnogih baroknih arhitekata od lokalnog tufa, koji je pod sunčevim svjetlom boje meda, su mu osigurala naslov &quot;Kamenog vrta&quot;.

Gospodarstvo grada se ipak nije nikada potpuno obnovilo i 1817. godine izgubio je naslov središta pokrajine, a 1844. dobio je biskupiju. U svibnju 1860. [[Giuseppe Garibaldi]] je Siciliju pripojio [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] pripojenjem pokrajine Noto.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|12836
|1871.|14538
|1881.|15787
|1901.|19327
|1911.|27163
|1921.|28299
|1931.|26175
|1936.|26013
|1951.|27257
|1961.|27109
|1971.|24974
|1981.|23269
|1991.|21704
|2001.|23065
|2011.|23704
|2021.|23905
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]]
|slika = Noto BW 2025-04-26 10-12-43 (cropped).jpg
|godina = [[2002.]] &lt;small&gt;(26. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, v
|ugroženost = ne
|dossier = 1024
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = Italija
|karta-oznaka = Noto
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
* Duždevu palaču (''Ducezio Palace''), današnju gradsku vijećnicu, izgradio je [[Vincenzo Sinatra]], a oslikao u [[neoklasicizam|neoklasicističkom]] stilu Antonio Mazza.
* U gradu su izgrađene još dvije znamenite palače, Palača Astuto i Palača Villadorata iz 1733. godine.
* Katedrala sv. Nikole (''San Nicolò di Mira'') je dovršena 1776. godine, a 1996. godine su se neki njeni dijelovi iznenada srušili i još uvijek nisu obnovljeni.
* Samostan ''Santa Chiara'' iz 1735. godine dizajnirao je [[Rosario Gagliardi]] u ovalnom tlocrtu čiju unutrašnjost dijeli dvanaest stupova. U njoj se nalazi &quot;Gospa s Djetetom&quot; iz 16. stoljeća ([[Antonello Gagini]]).
* Od četrdesetak crkava u Notu najznamenitije su: Crkva sv. Karla Borromea, Crkva sv. Dominika (''San Domenico'', arhitekt [[Rosario Gagliardi]]), ''San Francesco all'Immacolata'', ''Santissimo Crocifisso'', i dr.

&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;
Datoteka:Noto, duomo 03.1.JPG|Katedrala u Notu
Slika:San domenico church01.jpg|''San Domenico''
Slika:Noto 2008 IMG 1392.jpg|''San Carlo Borromeo'' 
Slika:Noto 2008 IMG 1384.jpg|''San Francesco all'Immacolata''
Slika:NotoSR-Porta Reale.jpg|Kraljevska gradska vrata (''Porto Reale'')
Slika:Noto 2008 IMG 1372.jpg|''Santissimo Crocifisso''
Slika:Noto 2008 IMG 1433.jpg|Općinsko kazalište (''Teatro Comunale'')
Slika:Noto, palazzo nicolaci 01.JPG|Palača Villadorata
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.siciliaorientale.com/it/node/35 web kamera s katedrale San Nicolò]
*[http://www.thedolcevita.it Vina Nota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213184435/http://www.thedolcevita.it/ |date=13. veljače 2012. }}
* [http://www.cavagrande.altervista.org Park Cavagrande] {{it icon}}
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = Noto
|commonshr      = Noto
|commonscat     = Noto
|commonscathr   = Noto
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Svjetska baština u Italiji}}
[[Kategorija:Gradovi na Siciliji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Barokna arhitektura]]</text>
      <sha1>dndwudoatilg65ik6fg7r9ovs9pygx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285102</id>
    <revision>
      <id>7623887</id>
      <parentid>7598767</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6948" sha1="6z0rela3t3muyhp9z3hw9tkwwyui1v9" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Modica
|izvorno ime= Comune di Modica
|regija= Sicilija
|pokrajina = Ragusa
|slika grba = Map of comune of Modica (province of Ragusa, region Sicily, Italy).svg
|karta =
|kratica regije= SIC
|kratica pokrajine = RG
|širina-stupnjevi = 36
|širina-minute= 51
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 14
|dužina-minute= 46
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 
|mappaY = 
|poštanski broj = 97015
|pozivni broj = 0932
|istat = F258
|zaštitnik = [[Sveti Juraj]], [[Sveti Petar]], [[Gospa]] od Milosti
|stranica= [http://www.comune.modica.rg.it/ comune.modica.rg.it]
}}
'''Modica''' ([[sicilijanski]]: ''Muòrica'', [[grčki]]: ''Μότουκα'', [[latinski]]: ''Mutyca'' ili ''Motyca'') je grad u [[Italija|Italiji]], na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene općine u pokrajini [[Ragusa (pokrajina)|Ragusa]]. Modica se nalazi na planini [[Iblei]] koja je dio visoravni [[Val di Noto]].
[[Barok]]no središte Modice je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini [[Val di Noto]] koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer &quot;vrhunca i završnog procvata baroka u Europi&quot;.

[[Datoteka:Modica La chiesa di S Giorgio.jpg|mini|300px|center|Panorama Modice s dvorca ''Castello di Modica'']] 

==Povijest==
[[Datoteka:Castello Modica.jpg|mini|lijevo|Dvorac vojvoda Modice]]
Prema [[Tukidid]]u grad '''Μότουκα''' je osnovan 1360. ili 1031. pr. Kr., a u 7. stoljeću pr. Kr. bio je naseljen [[Sikuli]]ma, te je priznavao vlast [[Sirakuza|Sirakuze]]. Tijekom [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]], 241. godine, grad su osvojili [[Rimljani]], zajedno s cijelom Sicilijom. Modica je postala samostalni [[municipij]] (''municipium''), a spominju ga i [[Plinije Stariji]] i [[Ptolomej]], te [[Silius Italicus]] iz [[Ravenna|Ravenne]] koji ga povezuje sa susjednim ''Netumom'' ([[Noto]] Antico).

Ovaj dio [[Sicilija|Sicilije]] je bio već pokršten kada je [[Sveti Pavao|sv. Pavao]] osnovao [[dijeceza|dijecezu]] [[Sirakuza|Sirakuzu]] 61. godine. God. 535. [[bizant]]ski general Belisarij je protjerao [[Ostrogoti|Ostrogote]] i ustanovio bizantsku pokrajinu s većinskim stanovništvom koje je govorilo [[grčki]]. God. 845. [[Arapi]] osvajaju grad i nazivaju je '''Mudiqah''', a dugogodišnji rat s [[Normani]]ma završava njihovim osvajanjem cijele visoravni [[Val di Noto]] 1091. godine. U sljedećem stoljeću stanovništvo je latinizirano.

God. 1296. Modica je postala prijestolnicom važne oblasti koja je za vlasti obitelji [[Chiaramonte]] postala naprednom poluneovisnom državicom, Vojvodstvo Modica, koja je kontrolirala cijelu južnu trećinu otoka, s pravom kovanja novca i ostalim privilegijama.
God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u broknom planu.

Modica je 1860. godine postala dijelom [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], i glavnim gradom oblasti sve do 1926. godine, kada je priključena [[Ragusa (pokrajina)|pokrajini Ragusa]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|32492
|1871.|34933
|1881.|43254
|1901.|52354
|1911.|59932
|1921.|64637
|1931.|49703
|1936.|41170
|1951.|43810
|1961.|44050
|1971.|44131
|1981.|47537
|1991.|50529
|2001.|52639
|2011.|53959
|2021.|53554
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]]
|slika = Modica, Duomo di San Giorgio.jpg
|godina = [[2002.]] &lt;small&gt;(26. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, v
|ugroženost = ne
|dossier = 1024
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Modica
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
Kako je grad rastao podijeljen je na Gornju Modicu (''Modica Alta'')i Donju Modicu (''Modica Bassa''), a u 20. stoljeću proširio se na Modernu Modicu (koja uključuje četvrti ''Sacro Core, Monserrato i Idria'') koja je sa Starom Modicom spojena jednim od najviših mostova u Europi, ''Ponte Guerrieri'' (300 m).

Usprkos razornim potresima 1613. i 1693. godine, te poplava,a 1833. i 1902. godine, Modica je sačuvala jednu od najljepših arhitektura u Siciliji, tzv. Sicilijanski barok. U gradu se nalazi velika barokna katedrala posvećena sv. Jurju (''San Giorgio'') koja je obnovljena nakon potresa 1693. godine, preko starije srednjovjekovne katedrale.

Od ostalih građevina najznamenitije su:
* Crkva sv. Petra (''San Pietro'') u Donjoj Modici čije glavno pročelje krasi barokni zvonik visok 49 metara.
* Vojvodski dvorac (''Castello dei Conti'') 
* Barokna crkva ''San Francesco di Paola'' ima staru [[gotika|gotičku]] sakristiju.
* ''Chiesa del Carmine''
* Crkva sv. Marije Betlehemske
* Kazalište Garibaldi
* Palča Mercedari s muzejom i knjižnicom

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Palazzo-contea.JPG|Pogled na Modicu kroz srenjovjekovna gradska vrata
Slika:Modica chiesa S Maria del Soccorso.jpg|''Sta Maria del Soccorso''
Slika:Santa Maria del Gesù a Modica.jpg|''Santa Maria del Gesù'' 
Slika:Modica Church.jpg|Crkva sv. Ivana
Slika:Ponte Guerrieri S1.jpg|Most Guerrieri 
&lt;/gallery&gt;

==Vanjske poveznice==
{{commonscat}}
* [http://www.modica.it/ Modica online] {{it icon}} 
*[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722052934/http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 |date=22. srpnja 2011. }} {{it icon}}

{{Svjetska baština u Italiji}}
[[Kategorija:Gradovi na Siciliji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Barokna arhitektura]]</text>
      <sha1>6z0rela3t3muyhp9z3hw9tkwwyui1v9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Militello in Val di Catania</title>
    <ns>0</ns>
    <id>285255</id>
    <revision>
      <id>7623813</id>
      <parentid>7598754</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:15:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5486" sha1="9eyab7u2p5u385stcshhpojmxb9vnb5" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Militello in Val di Catania
|izvorno ime= Comune di Militello in Val di Catania
|regija= Sicilija
|pokrajina = Catania
|slika grba = Map of comune of Militello in Val di Catania (province of Catania, region Sicily, Italy).svg
|karta =
|kratica regije= SIC
|kratica pokrajine = CT
|širina-stupnjevi = 37
|širina-minute= 17
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 14
|dužina-minute= 47
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 
|mappaY = 
|poštanski broj = 95043
|pozivni broj = 095
|istat = 
|zaštitnik = ''[[Spasovo|Santissimo Salvatore]]'' i ''[[Gospa|Santa Maria della Stella]]''
|stranica= [http://www.comunemilitello.it/ www.comunemilitello.it]
}}
'''Militello in Val di Catania''' je grad u [[Italija|Italiji]], na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene općine u pokrajini [[Catania (pokrajina)|Catania]]. Militello in Val di Catania se nalazi na visoravni [[Val di Noto]] planine [[Iblea]], 35 km jugozapadno od [[Catania]] i 160 km jugoistočno od [[Palermo|Palerma]]. Željezničkom prugom je povezana s gradom [[Gela]].

[[Barok]]no središte Militello in Val di Catania je zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer &quot;vrhunca i završnog procvata baroka u Europi&quot;.

==Povijest==

Iako postoje legende da su ga osnovali [[Rimljani]], Militello in Val di Catania se prvi put spominje oko 1000. godine kao posjed [[markiz]]a Cammarana. 

Zlatno doba proživljava za vladavine kraljevića Francesca Brancifortea u 17. stoljeću. God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu. Građevine sicilijanskog baroka daju gradu elegantni izgled koji privlači mnogo turista.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|9752
|1871.|10017
|1881.|10699
|1901.|11506
|1911.|11736
|1921.|12831
|1931.|10916
|1936.|11314
|1951.|12053
|1961.|11272
|1971.|10359
|1981.|10353
|1991.|10185
|2001.|8204
|2011.|7807
|2021.|6796
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]]
|slika = MilitelloCT-Cattedrale.JPG
|godina = [[2002.]] &lt;small&gt;(26. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, v
|ugroženost = ne
|dossier = 1024
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Militello in Val di Catania
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
Od baroknih građevina najznamenitije su:
* Župna Crkva sv. Nikole (''San Nicolò'') i Svetog Spasitelja (''Santissimo Salvatore'') iz 18. stoljeća (slika desno). 
* ''Santa Maria la Vetere'' ima [[renesansa|renesansni]] [[portal]] koji je izradio [[Antonello Gagini]].
* Barokna ''Santissimi Angeli Custodi'' iz 18. stoljeća ima dragocjeni [[keramika|keramički]] pod.
* Ostale znamenite crkve su: Opatija sv. Benedikta (''San Benedetto''), Gospa od Cateana ''Madonna della Catena'',  Crkva sv. Antuna Padovanskog (''Sant'Antonio da Padova'') sa zvonikom iz 1719. god. i ''Santa Maria della Stella''.
* Od palača najznamenitiji je dvorac Barresi Branciforte s fontanom nimfi Zizza (17. st.)
* Ostale barokne palače, prepune baroknih ukrasa, osobito na [[portal]]ima i [[balkon]]ima, su: ''Palazzo Baldanza-Denaro'', ''Palazzo Niceforo'' i ''Palazzo Baldanza'', ''Majorana della Nicchiara, Palazzo Tineo, Palazzo Reburdone i Palazzo Reina''.

==Vanjske poveznice==

*[http://www.militello.info Fotografije i informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110617083112/http://www.militello.info/ |date=17. lipnja 2011. }} {{it icon}}
*[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1215 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304181250/http://siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemid=1215 |date=4. ožujka 2016. }} {{it icon}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Militello in Val di Catania
|commonscathr=Militello in Val di Catania
}}

{{Svjetska baština u Italiji}}
[[Kategorija:Gradovi na Siciliji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Barokna arhitektura]]</text>
      <sha1>9eyab7u2p5u385stcshhpojmxb9vnb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samostan Batalha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286644</id>
    <revision>
      <id>7624021</id>
      <parentid>7488583</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kent Wang</username>
        <id>280825</id>
      </contributor>
      <comment>Koristi sliku s Wikipodataka; Zamjena galerije, prevedene s francuskog; Capelas Imperfeitas (Mosteiro da Batalha) 111.jpg; Batalha September 2021-6.jpg; Batalha September 2021-17.jpg</comment>
      <origin>7624021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4267" sha1="3tg6xa8wl9bao046y2fnjnef7bc6w4c" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Samostan Batalha
|slika = {{#property:P18}}
|godina = [[1989.]] &lt;small&gt;(7. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo =  i, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 264
|država = {{Z+X|POR}} 
|karta = Portugal
|karta-oznaka = Samostan Batalha
|oznaka-položaj = right
|koordinate = {{coord|39|39|33|N|8|49|34|W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija samostana Batalha u Portugalu 
}}{{dodaj infookvir|vjerski objekt}}
[[Datoteka:Mosteiro da Batalha (2).JPG|lijevo|mini|300px|Panorama samostana]]
'''Samostan Djevice Marije u Batalhi''' ([[portugalski]]: ''Monasterio de Santa Maria da Vitória'') je [[dominikanci|dominikanski]] [[rimokatoličanstvo|rimokatolički]] [[samostan]] u gradu [[Batalha]], u središnjem [[Portugal]]u. On je jedan od najboljih primjera [[gotička arhitektura|kasnogotičke arhitekture]] i originalnog portugalskog [[manuelinski stil|manuelinskog stila]] koji se očituju istaknutim [[zabat]]ima, [[toranj|tornjevima]], [[filijala]]ma i kontraforima, te je postala simbolom nacionalnog ponosa. Zbog njegove umjetničke i povijesne važnosti, upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1983. godine.

==Povijest i odlike==

Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitki kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao [[Gospa|Gospi]] da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio Francuz [[David Huguet]], koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, [[Ivan I. Portugalski]], njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio [[oktagon]]alni [[mauzolej]] kralja Edvarda I.

Tijekom vladavine [[Alfons V. Portugalski|Alfonsa V.]] (1438. – 81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na [[arkada]]ma kraljevskog [[klaustar|klaustra]] i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj [[Ivan III. Portugalski]] (1521. – 57.) nije naposljetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio [[Jeronimitski samostan|Jeronimitskom samostanu u Lisabonu]], te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.

Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga [[dominikanci]] napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je [[muzej]].

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Exterior of Mosteiro da Batalha 076.jpg|Glavno pročelje
Batalha September 2021-56.jpg|Glavni portal i prozor iznad njega
Batalha September 2021-41.jpg|Konjanički kip Nuna Álvaresa Pereire
Nave of Mosteiro da Batalha 091.jpg|Brod crkve
Tombs of King John I of Portugal and Philippa of Lancaster 097.jpg|Grobnica João I i Filipe od Lancastera
Vault of Capela do Fundador 101.jpg|Svod Osnivačeve kapele
Batalha September 2021-17.jpg|Vanjski izgled nedovršenih kapela
Capelas Imperfeitas (Mosteiro da Batalha) 111.jpg|Unutrašnjost nedovršenih kapela
Batalha September 2021-6.jpg|Portal nedovršenih kapela
Cloister of D. João I 060.jpg|Klaustar João I
Lavabo of Mosteiro da Batalha 059.jpg|Lavabo u klaustru
Gargoyles in Mosteiro da Batalha 042.jpg|Vodorig
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori}}
* J. Turner, ''Grove Dictionary of Art'' - MacMillan Publishers Ltd., 1996; {{ISBN|0-19-517068-7}}
* ''The Rough Guide to Portugal'' - 11th edition March 2005 - {{ISBN|1-84353-438-X}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* [https://web.archive.org/web/20070523103526/http://my3dwarehouse.blogspot.com/2006/10/mosteiro-de-st-maria-da-vitria.html Trodimenzionalna slika samostana] 
*[http://www.pbase.com/joseelias/mosteiro_da_batalha Fotografije samostana Batalha] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Portugalu}}
{{GLAVNIRASPORED:Batalha, samostan}}
[[Kategorija:Katolički samostani u Portugalu]]
[[Kategorija:Gotički samostani]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]]
[[Kategorija:Portugalske turističke atrakcije|Samostan Batalha]]</text>
      <sha1>3tg6xa8wl9bao046y2fnjnef7bc6w4c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624256</id>
      <parentid>7624021</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:34:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Galerija */</comment>
      <origin>7624256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4270" sha1="8mmhi5loktijitwaupowulsrff4qi6j" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Samostan Batalha
|slika = {{#property:P18}}
|godina = [[1989.]] &lt;small&gt;(7. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo =  i, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 264
|država = {{Z+X|POR}} 
|karta = Portugal
|karta-oznaka = Samostan Batalha
|oznaka-položaj = right
|koordinate = {{coord|39|39|33|N|8|49|34|W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija samostana Batalha u Portugalu 
}}{{dodaj infookvir|vjerski objekt}}
[[Datoteka:Mosteiro da Batalha (2).JPG|lijevo|mini|300px|Panorama samostana]]
'''Samostan Djevice Marije u Batalhi''' ([[portugalski]]: ''Monasterio de Santa Maria da Vitória'') je [[dominikanci|dominikanski]] [[rimokatoličanstvo|rimokatolički]] [[samostan]] u gradu [[Batalha]], u središnjem [[Portugal]]u. On je jedan od najboljih primjera [[gotička arhitektura|kasnogotičke arhitekture]] i originalnog portugalskog [[manuelinski stil|manuelinskog stila]] koji se očituju istaknutim [[zabat]]ima, [[toranj|tornjevima]], [[filijala]]ma i kontraforima, te je postala simbolom nacionalnog ponosa. Zbog njegove umjetničke i povijesne važnosti, upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1983. godine.

==Povijest i odlike==

Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitki kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao [[Gospa|Gospi]] da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio Francuz [[David Huguet]], koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, [[Ivan I. Portugalski]], njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio [[oktagon]]alni [[mauzolej]] kralja Edvarda I.

Tijekom vladavine [[Alfons V. Portugalski|Alfonsa V.]] (1438. – 81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na [[arkada]]ma kraljevskog [[klaustar|klaustra]] i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj [[Ivan III. Portugalski]] (1521. – 57.) nije naposljetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio [[Jeronimitski samostan|Jeronimitskom samostanu u Lisabonu]], te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.

Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga [[dominikanci]] napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je [[muzej]].

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Exterior of Mosteiro da Batalha 076.jpg|Glavno pročelje
Batalha September 2021-56.jpg|Glavni portal i prozor iznad njega
Batalha September 2021-41.jpg|Konjanički kip Nuna Álvaresa Pereire
Nave of Mosteiro da Batalha 091.jpg|Brod crkve
Tombs of King John I of Portugal and Philippa of Lancaster 097.jpg|Grobnica Ivana I. i Filipe od Lancastera
Vault of Capela do Fundador 101.jpg|Svod Osnivačeve kapele
Batalha September 2021-17.jpg|Vanjski izgled nedovršenih kapela
Capelas Imperfeitas (Mosteiro da Batalha) 111.jpg|Unutrašnjost nedovršenih kapela
Batalha September 2021-6.jpg|Portal nedovršenih kapela
Cloister of D. João I 060.jpg|Klaustar Ivana I.
Lavabo of Mosteiro da Batalha 059.jpg|Lavabo u klaustru
Gargoyles in Mosteiro da Batalha 042.jpg|Vodoriga
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori}}
* J. Turner, ''Grove Dictionary of Art'' - MacMillan Publishers Ltd., 1996; {{ISBN|0-19-517068-7}}
* ''The Rough Guide to Portugal'' - 11th edition March 2005 - {{ISBN|1-84353-438-X}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* [https://web.archive.org/web/20070523103526/http://my3dwarehouse.blogspot.com/2006/10/mosteiro-de-st-maria-da-vitria.html Trodimenzionalna slika samostana] 
*[http://www.pbase.com/joseelias/mosteiro_da_batalha Fotografije samostana Batalha] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Portugalu}}
{{GLAVNIRASPORED:Batalha, samostan}}
[[Kategorija:Katolički samostani u Portugalu]]
[[Kategorija:Gotički samostani]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]]
[[Kategorija:Portugalske turističke atrakcije|Samostan Batalha]]</text>
      <sha1>8mmhi5loktijitwaupowulsrff4qi6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naftalan Ivanić-Grad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>291281</id>
    <revision>
      <id>7624065</id>
      <parentid>7496442</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3283" sha1="3ybfzeznf6v8o7moi9gt6nn75as0efy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Naftalan''' je [[lječilište]] i [[specijalna bolnica]] za kožne i [[reuma]]tske bolesti koja se nalazi u [[Ivanić-Grad]]u u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županij]]i.

Lječiliše Naftalan je jedinstveno u Europi kao prirodni izvor ljekovite nafte ili [[naftalen|naftalan]]a po kojemu je ovo lječilište dobilo naziv,  te je ovo drugo takvo nalazište u svijetu, a jedino u Europi.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan iz Ivanić-Grada bavi se liječenjem upalnih reumatskih bolesti (reumatidnog i psorijatičnog artritisa), bolesti zglobova i kralježnice te kožnih bolesti (psorijaze i neurodermitisa). Vrhunski stručnjaci, ulje naftalan te brojne terapije i programi razlog su povjerenja brojnih vjernih posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Uz lječilišni program, Specijalna bolnica idealna je za spa i welness rekreaciju, a neposredna blizina glavnog grada Hrvatske posebno privlači brojne Zagrepčane u Naftalan.

Naftalan danas raspolaže s ukupno 135 kreveta, od čega 26 kreveta višeg smještajnog nivoa. Zahvaljujući kvalitetnim smještajnim jedinicama i blagodatima mineralnog ulja naftalan Specijalna bolnica poznata je u Europi i šire te privlači posjetitelje iz nordijskih zemalja, Njemačke, Rusije te brojnih drugih. U skorije vrijeme očekuje se i proširenje kapaciteta bolnice kroz izgradnju novog objekta čime bi se kapacitet povećao na ukupno 250. Nakon izgradnje novog dijela, bolnica će se moći još više otvoriti stranim pacijentima zbog povećanja mogućeg prihvata.

== Ivalan Terme ==
Ivalan Terme je tvrtka kćer Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan iz Ivanić-Grada. Bave se razvojem, proizvodnjom i prodajom preparata iz naftalana. Za sada u svojoj ponudi imaju dva osnovna preparata - Naftalan kremu i Naftalan ulje. U obliku prirodnih preparata proizvode i prodaju Naftalan sapun i Naftalan kruti šampon. U planu je širenje palete proizvoda, s ciljem razvoja cjelovite kozmetičke linije za problematičnu i bolesnu kožu. Sada već izvoze svoje preparate u sve skandinavske zemlje, a u dogovorima je i značajno širenje tržišta.

== Naftalan ==
Naftalan, zemno mineralno ulje, svrstavamo u prirodne ljekovite činitelje. Prirodni ljekoviti činitelji koriste se od davnina u očuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti, a isto tako u liječenju već nastalih bolesti i oštećenja.

Do sada su u svijetu poznata samo dva nalazišta naftenske nafte: u Azerbajdžanu te u Ivanić-Gradu. Naftenska nafta je nastala iz biološkog, organskog materijala taloženjem ostataka uginulih mikroorganizama Uporaba naftalana seže unazad 600-700 godina. Poznati svjetski putnik Marco Polo daje jedan od prvih zapisa o ljekovitosti naftalana.

== Terapije naftalanom ==
U lječilištu se naftalan koristi terapijski za:
*na rast i razvoj stanica koža
*[[reumatoidni artritis]]
*[[psorijatički artritis]]
*[[ankilozantni spondilitis]]
*[[naftalanoterapija]]
*protuupalno


== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20090305134139/http://www.naftalan.hr/ Službene stranice]

{{Toplice u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Lječilišta u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Moslavina]]
[[Kategorija:Ivanić-Grad]]
[[Kategorija:Reumatologija]]</text>
      <sha1>3ybfzeznf6v8o7moi9gt6nn75as0efy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nada Subotić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>292842</id>
    <revision>
      <id>7624063</id>
      <parentid>7580521</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:28:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6746" sha1="tqy5n9y273ji8s0nyxn51htnkrckp8w" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Nada Subotić
|slika           = Nada Subotić.jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[11. listopada]] [[1931.]]
|mjesto rođenja  = [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[Hrvatska]]
|smrt            = [[28. siječnja]] [[2016.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = [[Jure Kaštelan]]
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  =
}}

'''Nada Subotić''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[11. listopada]] [[1931.]] – [[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[2016.]])&lt;ref name=&quot;vijest&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/kazaliste/u-zagrebu-je-u-85-toj-godini-preminula-nada-subotic-1055964 Večernji list, U Zagrebu u 85-toj preminula Nada Subotić], objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2016.&lt;/ref&gt; bila je [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

==Životopis==

Nada Subotić rođena je 11. listopada 1931. godine u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] kod [[Županja|Županje]]. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u [[Vinkovci]]ma. Glumom se počela baviti još za vrijeme gimnazijskog školovanja. [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiju dramske umjetnosti]] završila je 1954. u Zagrebu, a od rujna iste godine članica je kazališta [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|''Gavella'']], na čijoj je pozornici provela cijeli svoj radni vijek, sve do odlaska u mirovinu 1990. Nastupala je na radiju i televiziji (&quot;Posljednji Stipančići&quot;, &quot;Sezona lova&quot;, &quot;U registraturi&quot;, &quot;Čovik i po&quot;). Potkraj 2005. proslavila je pedesetu godišnjicu umjetničkoga rada u kazalištu ulogom Mag Folan u predstavi &quot;Ljepotica iz Leenanea&quot; Martina McDonagha u kazalištu [[Mala scena]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/319641/magazin/preminula-nada-subotic-dugogodisnja-clanica-ansambla-gavella HRT: Preminula Nada Subotić, dugogodišnja članica ansambla 'Gavella'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160130164059/http://www.hrt.hr/319641/magazin/preminula-nada-subotic-dugogodisnja-clanica-ansambla-gavella |date=30. siječnja 2016. }}, objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2016.&lt;/ref&gt; 

U [[Pariz]]u se udala za [[književnik]]a [[Jure Kaštelan|Juru Kaštelana]] s kojim je dobila jedno dijete, kćer [[Lada Kaštelan|Ladu]], dramaturginju i dramatičarku.&lt;ref&gt;[http://citajknjigu.com/jure-kastelan/, Jure Kaštelan biografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 29. siječnja 2016.&lt;/ref&gt; Preminula je 28. siječnja 2016. godine u Zagrebu u 85. godini života.&lt;ref name=&quot;vijest&quot;/&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[San bez granica]]&quot; ([[1991.]])
* &quot;[[Večernja zvona (TV serija)|Večernja zvona]]&quot; kao časna sestra ([[1988.]])
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; kao supruga domobranskog pukovnika ([[1982.]])
* &quot;[[Ima nade za nomade]]&quot; ([[1976.]])
* &quot;[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]&quot; kao Ferkonjina majka Mara ([[1974.]])
* &quot;[[Čovik i po]]&quot; kao Paulina ([[1974.]])
* &quot;[[Velika mala pričaonica]]&quot; ([[1969.]])
* &quot;[[Dileme]]&quot; ([[1966.]])

=== Filmske uloge === 
* &quot;[[Kotlovina (2011)|Kotlovina]]&quot; kao doktorica Perak ([[2011.]])
* &quot;[[Ispod crte (2003)|Ispod crte]]&quot; kao Irma Požgaj ([[2003.]])
* &quot;[[Tajna Branka Gavelle]]&quot; kao gošća dokumentarca ([[2002.]])
* &quot;[[Put u Raj biznis klasom (2002)|Put u Raj biznis klasom]]&quot; ([[2002.]])
* &quot;[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991)|Krhotine – Kronika jednog nestajanja]]&quot; kao Marija ([[1991.]])
* &quot;[[Adagio (1989)|Adagio]]&quot; kao Vesna ([[1989.]])
* &quot;[[Sokol ga nije volio (1988)|Sokol ga nije volio]]&quot; kao Staza ([[1988.]])
* &quot;[[Večernja zvona (1986)|Večernja zvona]]&quot; kao časna sestra ([[1986.]])
* &quot;[[Crveni i crni (1985)|Crveni i crni]]&quot; kao Domina Perbako ([[1985.]])
* &quot;[[Nitko se neće smijati (1985)|Nitko se neće smijati]]&quot; kao Marija ([[1985.]])
* &quot;[[Zločin u školi]]&quot; kao profesorica s naočalama ([[1982.]])
* &quot;[[Gospođica]]&quot; ([[1980.]])
* &quot;[[Gospođa iz Sarajeva]]&quot; ([[1980.]])
* &quot;[[More (1979)|More]]&quot; ([[1979.]])
* &quot;[[Grad pod jedrima]]&quot; ([[1978.]])
* &quot;[[Istarska rapsodija (1978)|Istarska rapsodija]]&quot; kao Luce ([[1978.]])
* &quot;[[Šjora Nikoleta]]&quot; kao šjora Nikoleta ([[1976.]])
* &quot;[[Slučaj maturanta Wagnera (1976)|Slučaj maturanta Wagnera]]&quot; ([[1976.]])
* &quot;[[Basna (1974)|Basna]]&quot; ([[1974.]])
* &quot;[[Zaista zamršen slučaj (1973)|Zaista zamršen slučaj]]&quot; ([[1973.]])
* &quot;[[Putovanje (1972)|Putovanje]]&quot; ([[1972.]])
* &quot;[[U gori raste zelen bor (1971)|U gori raste zelen bor]]&quot; kao Nikolina žena ([[1971.]])
* &quot;[[Mirisi, zlato i tamjan (1971)|Mirisi, zlato i tamjan]]&quot; kao glas madone ([[1971.]])
* &quot;[[Overnjonski senatori (1970)|Overnjonski senatori]]&quot; ([[1970.]])
* &quot;[[Čamac za kron-princa (1969)|Čamac za kron-princa]]&quot; ([[1969.]])
* &quot;[[Kanarinac (1969)|Kanarinac]]&quot; ([[1969.]])
* &quot;[[Neznani general]]&quot; ([[1969.]])
* &quot;[[Sezona lova (1968)|Sezona lova]]&quot; ([[1968.]])
* &quot;[[Posljednji Stipančići (1968)|Posljednji Stipančići]]&quot; kao gospođa Valpuga ([[1968.]])
* &quot;[[Tango (1968)|Tango]]&quot; ([[1968.]])
* &quot;[[Kruh (1968)|Kruh]]&quot; ([[1968.]])
* &quot;[[Protest (1967)|Protest]]&quot; kao Marija ([[1967.]])
* &quot;[[Kroz šibe (1967)|Kroz šibe]]&quot; ([[1967.]])
* &quot;[[Cintek (1967)|Cintek]]&quot; ([[1967.]])
* &quot;[[Mrtvački ples]]&quot; ([[1966.]])
* &quot;[[Gogoljeva smrt]]&quot; ([[1964.]])
* &quot;[[Vrapčić (1964)|Vrapčić]]&quot; ([[1964.]])
* &quot;[[Službeni položaj (1964)|Službeni položaj]]&quot; kao članica upravnog odbora ([[1964.]])
* &quot;[[Pred smrt (1964)|Pred smrt]]&quot; ([[1964.]])
* &quot;[[Arina (1963)|Arina]]&quot; ([[1963.]])
* &quot;[[Ženidba (1960)|Ženidba]]&quot; ([[1960.]])
* &quot;[[Oko božje]]&quot; ([[1960.]])

== Nagrade ==
1997. je dobila [[nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]] za životno djelo u području kazališne umjetnosti.&lt;ref&gt;[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=1792. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske] Dobitnici nagrade&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0836982|ime=Nada Subotić}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Subotić, Nada}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost]] 
[[Kategorija:Životopisi, Županja]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]</text>
      <sha1>tqy5n9y273ji8s0nyxn51htnkrckp8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišo Krstičević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>295284</id>
    <revision>
      <id>7623872</id>
      <parentid>7378907</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:53:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8018" sha1="og7c7ig8qbu155eg341d60ek3j2bfv7" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Mišo Krstičević
| slika                            = 
| opis slike                       = 
| država                           = 
| puno ime                         = Mišo Krstičević
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[19. veljače]] [[1958.]]
| mjesto rođenja                   = [[Metković]]&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1091 Nogometni leksikon: Krstičević, Mišo] pristupljeno 21. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;  
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 
| trenutačni klub                  =  ''Bez kluba''
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = trener (kao igrač [[branič (nogomet)|branič]])
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = [[NK Jadran Ploče|Jadran Ploče]] &lt;br /&gt; [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]]
| godina                           = 1978. – 1983. &lt;br/&gt; 1983. – 1984. &lt;br/&gt; 1984. – 1986. &lt;br /&gt; 1986. – 1988.
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br/&gt; [[HNK Rijeka|Rijeka]] &lt;br /&gt; [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] &lt;br/&gt; [[Rot-Weiß Oberhausen]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}114 {{0}}{{0}}(20) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(8) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(8)
| godine u reprezentaciji          = 1979. – 1980.
| reprezentacija                   = {{NogRep|JUG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja                = 2011. – 2012. &lt;br /&gt; 2012. – 2013. &lt;br /&gt; 2013. &lt;br /&gt; 2015. &lt;br /&gt; 2015. –  2019. &lt;br /&gt; 2019. – 2020. &lt;br /&gt; 2022. – 2025.
| klubovi                          = [[KF Tirana|Tirana]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV}} (pomoćni trener) &lt;br /&gt; [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] &lt;br /&gt; [[Mes Rafsanjan FC|Mes Rafsanjan]] &lt;br /&gt;[[Shahin Bushehr FC|Shahin Bushehr]] &lt;br /&gt; [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]]
| medalje                          = 
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje MI}}
{{Medalje zlato | [[Mediteranske igre 1979. | Split 1979.]] | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}} 

'''Mišo Krstičević''' ([[Metković]], [[19. veljače]] [[1958.]]), bivši je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i sadašnji nogometni [[trener]]. Trenutačno je bez kluba.

== Igračka karijera ==
=== Klupska karijera ===
==== Početci i Hajduk ====
Nogometom se počeo baviti u [[Ploče|Pločama]], u tamošnjem [[NK Jadran Ploče|Jadranu]]. Godine 1978. započinje seniorsku karijeru u [[split]]skome [[HNK Hajduk Split|Hajduku]]. Za Hajduk je, sveukupno, odigrao 206 utakmica i postigao 34 pogotka. On je postigao posljednji pogodak za Hajduk na [[Stari plac|Starom placu]] prije prijelaza na [[Stadion Poljud|Poljud]], protiv [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]], 5. rujna 1979. godine.&lt;ref&gt;[http://www.hajduk.hr/?otvori=stariplac&amp;prica=35 Mišo Krstičević – Strijelac posljednjeg gola Hajduka na Starom placu]&lt;/ref&gt; 
{{Statistika u Hajduku
|114|20
|6|2
|0|0
|12|1
|0|0
|132|23
|74|11
|206|34}}

==== Velež i Rot-Weiß Oberhausen ====
Od 1983. do 1985. godine igra za [[mostar]]ski [[FK Velež Mostar|Velež]]. Nakon Veleža igra za [[Njemačka|njemački]] [[Rot-Weiß Oberhausen]] gdje nakon 38 utakmica okončava igračku karijeru.

=== Reprezentativna karijera ===
Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Jugoslavije]] odigrao je 7 utakmica i postigao jedan pogodak protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]].

== Trenerska karijera ==
Nakon igračke karijere ostaje u nogometu počinje se baviti trenerskim poslom. Trenirao je [[NK Jadran Ploče]],&lt;ref&gt;[http://www.glasdalmacije.hr/?show=0&amp;article=4041 Mišo Krstičević, trener Jadrana iz Ploča: Među sucima ima trulih jabuka i krumpira]&lt;/ref&gt; [[HNK Trogir]],&lt;ref&gt;[http://www.glasdalmacije.hr/?show=0&amp;article=404 Mišo Krstičević novi trener Trogira]&lt;/ref&gt; a bio je i pomoćni trener Hajduka. Bio je i trener [[KF Tirana]] gdje je ranije, 2008. godine, radio kao pomoćnik [[Blaž Slišković|Blažu Sliškoviću]].&lt;ref&gt;{{sqi oznaka}} [https://www.albaniasoccer.com/lajme/shqiperi/superliga/3993-tirana-miso-krsticevic-neser-merr-drejtimin-e-skuadres.html Tirana/ Miso Krsticevic neser merr drejtimin e skuadres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130214003103/http://www.albaniasoccer.com/lajme/shqiperi/superliga/3993-tirana-miso-krsticevic-neser-merr-drejtimin-e-skuadres.html |date=14. veljače 2013. }}, albaniasoccer.com, 8. veljače 2011.&lt;/ref&gt;

Sredinom kolovoza 2011. preuzeo je juniore Hajduka,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-sport/miso-krsticevic-preuzeo-juniore-hajduka--zelim-prekinuti-dominaciju-dinama/377017 |title=Mišo Krstičević preuzeo juniore Hajduka: Želim prekinuti dominaciju Dinama |access-date=13. prosinca 2011. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402135655/http://dalje.com/hr-sport/miso-krsticevic-preuzeo-juniore-hajduka--zelim-prekinuti-dominaciju-dinama/377017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji su 12. prosinca pobijedili ekipu Rome s 4:1 na otvaranju tradicionalnog međunarodnog turnira &quot;Karol Wojtyla Cup&quot;.&lt;ref&gt;[http://hajduk.hr/?otvori=vijest&amp;vijest=2554 Juniori: Hajduk u Rimu deklasirao Romu]&lt;/ref&gt;

Prijelazom [[Krasimir Balakov|Krasimira Balakova]] u Kaiserslautern Mišo preuzima njegovo mjesto trenera u Hajduku. Dana 3. siječnja 2015. godine Mišo Krstičević preuzima &quot;praznu klupu&quot; aktualnoga prvaka Bosne i Hercegovine, momčad Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski iz Mostara.

== Sinovljeva politička karijera ==
Mišo Krstićević otac je istoimenog sina. Isti je 2017. godine kao kandidat SDP-a pobjedio na lokalnim izborima za gradonačelnika Ploča.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mega-media.hr/miso-krsticevic-uvjerljivo-pobijedio-za-gradonacelnika-ploca/|title=Mišo Krstičević uvjerljivo pobijedio za gradonačelnika Ploča {{!}} Megamedia|last=media|first=Mega|language=hr|accessdate=2020-07-15}}&lt;/ref&gt; U srpnju 2020. godine najavio je kandidaturu za šefa SDP-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title='On je u razmišljanjima, no po svemu sudeći isturit će se': Mladi lav iz Ploča ulazi u utrku za šefa SDP-a |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/on-je-u-razmisljanjima-no-po-svemu-sudeci-isturit-ce-se-mladi-lav-iz-ploca-ulazi-u-utrku-za-sefa-sdp-a-20200709 |accessdate=2020-07-15}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
===Igrač===
====Klupska====
'''[[Hajduk Split]]'''
* [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(1):'''  [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]]

'''[[Velež Mostar]]'''
* [[Kup maršala Tita]] '''(1):''' [[1986.]]

==== Reprezentativna ====
'''[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]'''
* [[Nogomet na Mediteranskim igrama 1979.|Mediteranske igre, 1979.]], zlato.&lt;ref name=&quot;nl&quot;/&gt;
 
== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{srp oznaka}} [http://www.reprezentacija.rs/statistika/reprezentativci/1214 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402155056/http://www.reprezentacija.rs/statistika/reprezentativci/1214 |date=2. travnja 2015. }} na reprezentacija.rs
* {{deu oznaka}} [http://www.fussballdaten.de/spieler/krsticevicmiso/ Profil] na fussballdaten.de

{{GLAVNIRASPORED:Krstičević, Mišo}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Životopisi, Metković]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Neretve]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Životopisi, Ploče]]</text>
      <sha1>og7c7ig8qbu155eg341d60ek3j2bfv7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miljanovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>296547</id>
    <revision>
      <id>7623814</id>
      <parentid>7306275</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2546" sha1="iqzdp8fqvw52gx0f26igurtvn1buftq" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Miljanovac
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|BBŽ}}
|općina           = [[Sirač]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 5,7
|visina           = 201
|z. širina        = 45.5272348237914
|z. dužina        = 17.2200044989586
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 103
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 43541 Sirač
|pozivni broj     = +385 (0)43
|autooznaka       = DA
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Miljanovac''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu općine [[Sirač]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].

== Povijest ==
Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Miljanovac su držali srpski pobunjenici. Selo su hrvatske snage oslobodile [[29. rujna]] [[1991.]] godine.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u naselju živi 160 stanovnika, dok je [[2001.]] godine, naselje imalo 206 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-3905.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 80 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-3905.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Miljanovac |p1857=145 |p1869=144 |p1880=228 |p1890=292 |p1900=396 |p1910=388 |p1921=479 |p1931=608 |p1948=506 |p1953=523 |p1961=543 |p1971=517 |p1981=439 |p1991=402 |p2001=206 |p2011=160 |p2021=103 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

&lt;br /&gt;

== Poznate osobe ==
*[[Stanko Stojčević]], hrv. političar

==Sport==
U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Primjer Miljanovac]]&lt;ref&gt;http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-primjer-miljanovac/318652/subjekti.aspx {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Naselja u sastavu Općine Sirač}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sirač]]</text>
      <sha1>iqzdp8fqvw52gx0f26igurtvn1buftq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Murvica (Bol)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>297588</id>
    <revision>
      <id>7623958</id>
      <parentid>7328416</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9639" sha1="atlizjjbv47p56p0tt4xi8fm5l88365" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Murvica
|vrsta            = naselje
|slika            = MURVICA HOUSES.JPG
|opis slike       = &lt;small&gt;Murvica, središte naselja&lt;/small&gt;
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|općina           = [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 0,3
|visina           = 100
|z. širina        = 43.267
|z. dužina        = 16.593
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 22
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21420 Bol
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = &lt;tt&gt;ST&lt;/tt&gt;
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Murvica''' je naselje u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], na južnoj strani otoka [[Brač]]a, u općini [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]]. Nalazi se 3,5 km zapadno od [[Zlatni rat|Zlatnog rata]] i 6 km od centra Bola. Selo je bogate povijesti, poznato po [[Glagoljaši|glagoljaškim]] [[Pustinja (eremitorij)|pustinjama]].

==Zemljopis==
Murvica je smještena na zapadu općine Bol, oko 4 kilometra od plaže Zlatni rat i 6 kilometara od bolske luke.

[[Datoteka:MURVICA BEACH.JPG|mini|200px|lijevo|Plaža u Murvici]]

Većina kuća nalazi se na 100 metara nadmorske visine, podno [[Krš|krških]] špilja na južnim obroncima [[Vidova gora|Vidove gore]], dok je nekoliko novijih građevina bliže moru. Mnoge su kuće napuštene te su se tijekom vremena urušile. Raslinje je tipično [[mediteran]]sko, prošarano brojnim [[čempres]]ima i [[agava]]ma. Uz more su [[Šljunak|šljunčane]] [[Plaža|plaže]], koje u sezoni privlače kupače željne intimnije atmosfere od napučenog Zlatnog rata.

Na zapadnoj strani naselja nalazi se uvala Dračeva luka, zvana i Dračeva uvala. Iznad nje su ostaci samostana.&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.otok-brac.info/eng/murvica.htm |title=Brač - Murvica |archive-url=https://web.archive.org/web/20100516032829/http://www.otok-brac.info/eng/murvica.htm |archive-date=16. svibnja 2010. |access-date=3. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt;

==Stanovništvo==
Malobrojno lokalno stanovništvo bavi se [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[Turizam|turizmom]].&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt; Vinogradi se spuštaju od ceste pa sve do mora. Turizam je novijeg datuma i usko je povezan s proširenjem ceste koja vodi od Bola.

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, u Murvici živi 14 stanovnika, od toga 10 preko 50 godina starosti.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup17-0272.html Popis 2001.: Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima - Murvica (Bol)], dzs.hr&lt;/ref&gt; Murvica je [[1841.]] godine imala 86 stanovnika u 16 obitelji, više nego 130 godina kasnije, prema službenom popisu [[1971.]] godine.&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Murvica |p1857=0 |p1869=0 |p1880=149 |p1890=165 |p1900=194 |p1910=207 |p1921=0 |p1931=141 |p1948=109 |p1953=117 |p1961=115 |p1971=80 |p1981=37 |p1991=29 |p2001=14 |p2011=21 |p2021=22 |napomena=U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Nerežišća, općina Nerežišća. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Povijest==

Postoje dokazi da je područje Murvice bilo naseljeno još u [[Antika|antici]]. Pronađeno je nekoliko [[Rimsko Carstvo|rimskih]] [[Kovanica|novčića]] te nekoliko rimskih grobova na putu do Bola.&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt;

Krajem [[13. stoljeće|13. stoljeća]] (točnije [[1286.]] godine) pojavljuje se prvi pisani trag o ovom području, i to u darovnici bračkog plemića, koji je svome gospodaru darovao zemlju s koje je plemić dobivao [[vino]] i [[žitarice]].&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt; Ime koje se spominje među prvima brdo je Košćun zapadno od Murvice, koje je vjerojatno nazvano prema [[Latinski jezik|latinskome]] &quot;castrum&quot; (dvorac). Drugo ime za Košćun bilo je Gradac, od čega su nastala imena lokalnih uvala Veli i Mali Zagradac. Samo ime &quot;Murvica&quot; novijeg je datuma i dolazi od stabla [[Murva|murve]].&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt;

Tijekom [[Osmansko Carstvo|turske]] najezde na [[Poljička Republika|Poljičku Republiku]] na područje Murvice izbjegli su brojni svećenici te redovnice, poznate u narodu kao [[picokare]] ili picokere.&lt;ref&gt;[http://www.kriz-zivota.com/forum/hrvatski/katolicka_crkva/625/poznajete_li_to_su_hrvatske_picokare/ Poznajete li što su hrvatske picokare?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241224051756/http://www.kriz-zivota.com/forum/hrvatski/katolicka_crkva/625/poznajete_li_to_su_hrvatske_picokare/ |date=24. prosinca 2024. }}, kriz-zivota.com&lt;/ref&gt; U razdoblju [[1416.]] – [[1512.]] osnovano je na Braču nekoliko [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]], od kojih je posljednja izgrađena upravo iznad Dračeve luke, a u nju su preselili redovnici koji su ranije stanovali u [[Drakonjina špilja|Drakonjinoj špilji]] iznad Murvice. Redovnice picokare također su tu izgradile svoje utočište ([[pustinja Dutić]]).

Samostani su posjedovali velika imanja, bilo naslijeđena ili kupljena. Zemlju su im obrađivali težaci s Brača, većinom iz [[Nerežišća]]. Naselje Murvica nastalo je kao &quot;servisno&quot; naselje za ovdašnje samostane te je gašenjem pustinja i ono kopnilo, sve do današnjih 14 stanovnika.

==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Murvica monastery ruins.jpg|mini|280px|Pustinja Dračeva luka]]
[[Datoteka:Blaca gl batelja.jpg|mini|lijevo|180px|Glagoljaški misal iz 1483. godine, pronađen u Zmajevoj spilji, danas u Dominikanskom samostanu u Bolu]]

Od špilja ponad Murvice najpoznatija je '''[[Dragonjina špilja]]''', zvana i Zmajeva spilja ili Zmajeva pećina. Ta je redovnička [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]] taj naziv dobila zbog tajanstvenog [[reljef]]a [[zmaj]]a pronađenog u njoj. Spomenik je pećinskoga samostansog života [[Glagoljaši|popova glagoljaša]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]].&lt;ref&gt;[http://www.dalmatian-nature.hr/hr/news-detail/zmajeva-spilja-drakonjina-spilja Dalmatian Nature - Zmajeva špilja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Sama špilja duga je 20 metara i podijeljena u četiri prostorije. Zmaja je urezao nepoznati redovnik u 15. stoljeću, kada su glagoljaši živjeli u špilji i čak u njoj sagradili [[Kapela|kapelicu]] posvećenu [[Sveta Marija|Gospi]]. Uz zmaja je urezan [[mjesec]] priljubljen uz žensko lice, a na istočnoj strani iznad kapelice ljudi i ptice u gnijezdima, sve ostaci [[Poganstvo|poganske]] simbolike s elementima [[Slavenska mitologija|slavenske mitologije]], tako da postoji mogućnost da su simboli i stariji nego što se misli.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://bolcroatia.com/excursions/dragons-cave-murvica-bol-brac-croatia.html |title=Dragon's Cave - Zmajeva špilja |archive-url=https://web.archive.org/web/20110303214027/http://bolcroatia.com/excursions/dragons-cave-murvica-bol-brac-croatia.html |archive-date=3. ožujka 2011. |access-date=3. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Osim što se zna da su izgradili samostan iznad Dračeve luke u koji su i preselili, smatra se da su ti glagoljaši kasnije osnovali obližnju [[Pustinja Blaca|Pustinju Blaca]], do koje put vodi kroz Murvicu.&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.santo-bol-croatia.com/hr/destinacije/otok_brac/clanci/zmajeva-spilja-murvica-bol-brac |title=Zmajeva špilja otok Brač |archive-url=https://web.archive.org/web/20110418061927/http://www.santo-bol-croatia.com/hr/destinacije/otok_brac/clanci/zmajeva-spilja-murvica-bol-brac |archive-date=18. travnja 2011. |access-date=3. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Nekada otvorena za posjet, špilja je bila oštećena i pokradena, pa je danas zatvorena željeznim vratima, tako da se posjet može organizirati samo u pratnji vodiča koji ima ključ. Od Murvice do špilje uspon traje nekih pola sata,&lt;ref name=&quot;Zmajeva spilja&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.otok-brac.info/lokacije2/zmajeva_spilja.htm |title=Zmajeva spilja |archive-url=https://web.archive.org/web/20111214170827/http://www.otok-brac.info/lokacije2/zmajeva_spilja.htm |archive-date=14. prosinca 2011. |access-date=3. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; a iz špilje se pruža prekrasan pogled na otok [[Hvar]].

Ostale pustinje u okolici su '''[[pustinja Silvio]]''' (Dubravčić, iz [[1497.]]) zapadno od Zmajeve spilje, '''[[pustinja Stipančić]]''' (picokare, iz [[1416.]]) s njezine jugoistočne strane, te '''[[pustinje Dutić]]''' (picokare) i '''[[Pustinja Dračeva luka|Dračeva luka]]''' zapadno od Murvice.&lt;ref name=&quot;Zmajeva spilja&quot;/&gt; Pustinje su preživjele sve do razdoblja između dva svjetska rata, kada su se posljednje dvije picokare preselile u [[Supetar]].&lt;ref name=&quot;Brač-Murvica&quot;/&gt;

Crkva na lokalitetu Dračeva luka potječe iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Svod crkve formiran je prirodnom stijenom špilje. Na pročelju se nalazi [[portal]] s [[Rozeta (arhitektura)|rozetom]], a crkva ima tipičan dalmatinski zvonik. Iznad nje su ruševine samostana iz 1512. godine.

Nova je crkva izgrađena u Murvici nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Murvica
|commonscathr   = Murvica
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.opcinabol.hr/ Općina Bol]
*[http://www.bol.hr/ Stranica Turističke zajednice]

{{Naselja na Braču}}
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Murvica (Brač)| ]]</text>
      <sha1>atlizjjbv47p56p0tt4xi8fm5l88365</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladifest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>299089</id>
    <revision>
      <id>7623881</id>
      <parentid>7596028</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:38:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7059" sha1="tvo5jrn2h4s32xs37yy7c5cayc695ys" xml:space="preserve">&lt;!-- NAPOMENA: Potrebno je dodati teme susreta iz razdoblja od 1989. do 2000. godine. Pomoć sa strane je svakako dobrodošla. --&gt;
{{Infookvir festival
| Naziv              = Mladifest
| Izvorni naziv      =
| Slika              = Festiwal w Medjugorje.jpg
| Opis slike         = Medjugorje Mladifest
| Mjesto             = [[Međugorje]]
| Država             = {{Z+X|BIH}}
| Vrsta              = Vjerski susret
| Osnivač            = [[Slavko Barbarić (svećenik)|fra Slavko Barbarić]]
| Osnutak            = [[1989.]]
| Održavanje         = [[31. srpnja]] ili [[1. kolovoza]] - [[6. kolovoza]]
| Ukinuće            = 
| Web                = [http://www.mladifest.com/medjugorje/mladifest.htm Službena stranica Mladifesta]
}}
'''Mladifest''' (također i '''''Međunarodni festival mladih Međugorje''''', [[engleski jezik|eng.]] ''Medjugorje International Youth Festival''), međunarodni je višednevni godišnji susret katoličke mladeži u [[Međugorje|Međugorju]].

Susret se od [[1989.]] održava redovno od [[1. kolovoza|1.]] do [[6. kolovoza]] (susret ponekad počinje [[31. srpnja]]). Na susretu sudjeluje više od 50 000 mladih i oko 500 svećenika iz cijeloga svijeta. Susret posjetiteljima nudi [[duhovnost|duhovni odmor]] uz [[molitva|molitvu]], različita svjedočanstva, [[procesija|procesije]], [[krunica|molitvu krunice]], [[misa|svete mise]], pjesme, klanjanje, koncerte, plesove i nastupe zbora i orkestra sastavljenoga, kako od domaćih, tako i stranih glazbenika.

Svi programi u organizaciji Mladifesta prevode se trenutno preko [[Radio|radijskih prijamnika]] na dvadesetak jezika. Program se najčešće vodi na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (prevodi se preko zvučnika), a tijekom [[sveta misa|misnih slavlja]] koristi se i [[latinski jezik]].

Prvi ovakav susret održan je 1989. godine na poticaj [[Slavko Barbarić (svećenik)|fra Slavka Barbarića]]. Na prvome susretu sudjelovalo je oko 800 mladih, no svake se godine povećava broj sudionika Mladifesta.

=== Hrvatska ===
{{glavni|Mladifest Hrvatska}}
Festival istoga imena održava se od 2019. i u Hrvatskoj. 

=== Sjeverna Amerika ===
Mladifest se održava i među [[Hrvati u SAD-u|američkim]] i [[Hrvati u Kanadi|kanadskim Hrvatima]] u Sjevernoj Americi (''North American Mladifest'').&lt;ref&gt;[https://croatianchurchla.org/mladifest Mladifest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230416133321/https://croatianchurchla.org/mladifest |date=16. travnja 2023. }}  {{eng oznaka}} ''croatianchurchla.org''&lt;/ref&gt; U travnju 2023. održan je u [[Los Angeles]]u.&lt;ref&gt; [https://hkm.hr/mladi/hrvati-iz-amerike-i-kanade-okupili-su-se-na-ovogodisnjem-mladifestu-u-los-angelesu/ Hrvati iz Amerike i Kanade okupili su se na ovogodišnjem Mladifestu u Los Angelesu] ''hkm.hr''. [[Hrvatska katolička mreža]]. Objavljeno 23. travnja 2023. &lt;/ref&gt;

== Teme susreta ==
{|  border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%&quot;
|-
! style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | Godina
! style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | Tema susreta
|-
| [[2001.]] || '''''S Marijom rasti u mudrosti i ljubavi'''''
|-
| [[2002.]] || '''''S Marijom svjedočiti radost i mir'''''
|-
| [[2003.]] || '''''Preko krunice otvorite mi svoje srce'''''
|-
| [[2004.]] || '''''Htjeli bismo vidjeti Isusa''''' ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 12,21)
|-
| [[2005.]] || '''''Dođosmo pokloniti mu se''''' ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 2,2)
|-
| [[2006.]] || '''''Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi''''' ([[Psalmi|Ps]] 119,105)
|-
| [[2007.]] || '''''Ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge!''''' (Iv 13,34)
|-
| [[2008.]] || '''''Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci''''' ([[Djela apostolska|Dj]] 1,8)&lt;ref&gt;[http://www.grude-online.info/Zanimljivosti/Medjunarodni-festival-mladih-2008-Medjugorje-Mladifest-1.8.-6.8.-2008.html Grude Online - Mladifest 2008.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[2009.]] || '''''Što god vam rekne, učinite!''''' (Iv 2,5)
|-
| [[2010.]] || '''''Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?''''' ([[Evanđelje po Marku|Mk]] 10,17)
|-
| [[2011.]] || '''''Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!''''' ([[Evanđelje po Luki|Lk]] 1,38)
|-
| [[2012.]] || '''''Gospodine, daj nam više vjere!''''' (Lk 17,5)
|-
| [[2013.]] || '''''Vjera ljubavlju djelotvorna!''''' ([[Poslanica Galaćanima|Ga]] 5,6)
|-
| [[2014.]] || '''''Evo ti majke!''''' (Iv 19,27)
|-
| [[2015.]] || '''''Mir vama!'''''&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/26-mladifest-2015-u-medugorju/ Hrvatska katolička mreža] IKA: ''26. &quot;Mladifest 2015.&quot; u Međugorju'', 30. srpnja 2015. (pristupljeno 21. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;
|-
| [[2016.]] || '''''Budite milosrdni!''''' (Lk, 6, 36)&lt;ref&gt;[https://www.medjugorje-info.com/hr/festival-mladih/mladifest-2016-u-medugorju Međugorje info] ''Mladifest 2016. u Međugorju'', 24. listopada 2015.  (pristupljeno 21. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;
|-
| [[2017.]] || '''''Da ljubav vaša sve više raste'''''&lt;ref&gt;[https://www.radiomarija.ba/index.php/novo/1110-mladifest-2017 Radio Marija BiH] ''Međunarodni festival mladih Međugorje - Mladifest 2017'' (pristupljeno 21. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; ([[Poslanica Filipljanima|Fil]] 1,9)&lt;ref&gt;[https://laudato.tv/emisije/mladifest-2017/ Laudato TV] ''Mladifest 2017 – prijenos uživo'', 1. kolovoza 2017.  (pristupljeno 21. veljače 2020.)&lt;br&gt;“Da ljubav vaša sve više raste. I molim za ovo: da ljubav vaša sve više i više raste u spoznanju i potpunu pronicanju te mognete prosuditi što je najbolje”&lt;/ref&gt;
|-
| [[2018.]] || '''''Živjeti od Božje riječi! - “Tada im otvori pamet da razumiju Pismo.”''''' (Lk 24,45) 
|-
| [[2019.]] || '''''Idi za mnom!''''' (Mk 10,21)
|-
| [[2020.]] || '''''Dođite i vidjet ćete!''''' (Iv 1,39)
|-
| [[2021.]] || '''''Koje dobro moram činiti?''''' (Mt 19,16)&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/crkva-u-svijetu/32-mladifest-odrzat-ce-se-od-1-do-6-kolovoza-u-medugorju/ ''32. Mladifest održat će se od 1. do 6. kolovoza u Međugorju''], ika.hkm.hr, pristupljeno 2. lipnja 2021.&lt;/ref&gt;
|- 
| [[2022.]] || '''''Učite od mene i naći ćete mir''''' (Mt 11,28-30)&lt;ref&gt;[https://www.mladifest.com/medjugorje/festival%20mladih%202022/mladifest%202022.htm Međunarodni festival mladih Međugorje 2022], www.mladifest.com, pristupljeno 2. kolovoza 2022.&lt;/ref&gt;
|- 

|}

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.marianrenewal.com/pb/wp_b06adb3b/wp_b06adb3b.html MarianRenewal.com - Međugorje 2001.-2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120930232613/http://www.marianrenewal.com/pb/wp_b06adb3b/wp_b06adb3b.html |date=30. rujna 2012. }}  

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mladifest.com/medjugorje/mladifest.htm Službene stranice Mladifesta]

{{Međugorski fenomen}}

[[Kategorija:Katoličke manifestacije]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Međugorje]]</text>
      <sha1>tvo5jrn2h4s32xs37yy7c5cayc695ys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NUTS:HR</title>
    <ns>0</ns>
    <id>299241</id>
    <revision>
      <id>7624053</id>
      <parentid>7274514</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:44:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9012" sha1="gqih4s6w5waqcobbqfc8gqw78r0dwbz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hr-nuts2.png|mini|Statistička podjela ozemlja RH na četiri regije NUTS-2 razine]]
'''NUTS:HR''', NUTS regije u Republici Hrvatskoj ili '''NKPJS''' - '''Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku''' Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_125_2507.html Državni zavod za statistiku: Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.)]&lt;/ref&gt; se na teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku“ ([[NUTS]]&amp;nbsp;– [[Francuski jezik|fr.]]:&amp;nbsp;''Nomenclature des unités territoriales statistiques'').&lt;ref&gt;Narodne novine: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_125_2507.html Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.)]&lt;/ref&gt;

Kao zemlja [[Europska unija#Dr%C5%BEave kandidati|članica Europske unije]], Republika [[Hrvatska]] (HR) je uključena u [[NUTS|nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku]] (NUTS).

Tri su NUTS razine:

* NUTS-1: Republika Hrvatska
* NUTS-2: 2 Statističke regije
* NUTS-3: 21 županija

NUTS kôdovi su kako slijedi:

: HR0   Hrvatska
:: HR02     Panonska Hrvatska
::: HR021       [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
::: HR022       [[Virovitičko-podravska županija]]
::: HR023       [[Požeško-slavonska županija]]
::: HR024       [[Brodsko-posavska županija]]
::: HR025       [[Osječko-baranjska županija]]
::: HR026       [[Vukovarsko-srijemska županija]]
::: HR027       [[Karlovačka županija]]
::: HR028       [[Sisačko-moslavačka županija]]
:: HR03     Jadranska Hrvatska
::: HR031       [[Primorsko-goranska županija]]
::: HR032       [[Ličko-senjska županija]]
::: HR033       [[Zadarska županija]]
::: HR034       [[Šibensko-kninska županija]]
::: HR035       [[Splitsko-dalmatinska županija]]
::: HR036       [[Istarska županija]]
::: HR037       [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
::HR05     Grad Zagreb
:::HR050       [[Zagreb|Grad Zagreb]]
::HR06     Sjeverna Hrvatska
:::HR061       [[Međimurska županija]]
:::HR062       [[Varaždinska županija]]
:::HR063       [[Koprivničko-križevačka županija]]
:::HR064       [[Krapinsko-zagorska županija]]
:::HR065       [[Zagrebačka županija]]


Postoje dvije niže NUTS razine, [[Lokalne upravne jedinice|LAU]] razine (LAU-1: isto kao i NUTS-3; LAU-2: [[Popis općina u Hrvatskoj|općine]]).[[File:NUTS of Croatia (2013).png|thumb|300px|right|Statistička podjela ozemlja RH na dvije regije NUTS-2 razine 2012. – 2020.]]

== Razdoblje 2012. – 2020. ==
NUTS kôdovi su 2012. – 2020. bili kako slijedi:
:HR0   Hrvatska
::HR04     Kontinentalna Hrvatska 
:::HR041       [[Grad Zagreb]] 
:::HR042       [[Zagrebačka županija]] 
:::HR043       [[Krapinsko-zagorska županija]] 
:::HR044       [[Varaždinska županija]] 
:::HR045       [[Koprivničko-križevačka županija]] 
:::HR046       [[Međimurska županija]] 
:::HR047       [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] 
:::HR048       [[Virovitičko-podravska županija]] 
:::HR049       [[Požeško-slavonska županija]] 
:::HR04A       [[Brodsko-posavska županija]] 
:::HR04B       [[Osječko-baranjska županija]] 
:::HR04C       [[Vukovarsko-srijemska županija]] 
:::HR04D       [[Karlovačka županija]] 
:::HR04E       [[Sisačko-moslavačka županija]] 
::HR03     Jadranska Hrvatska 
:::HR031       [[Primorsko-goranska županija]] 
:::HR032       [[Ličko-senjska županija]] 
:::HR033       [[Zadarska županija]] 
:::HR034       [[Šibensko-kninska županija]] 
:::HR035       [[Splitsko-dalmatinska županija]] 
:::HR036       [[Istarska županija]] 
:::HR037       [[Dubrovačko-neretvanska županija]]

== Razdoblje 2007. – 2012. ==
[[Datoteka:NUTS of Croatia.PNG|minijatura|300px|right|Statistička podjela ozemlja RH na tri regije NUTS-2 razine u razdoblju od 2007. do 2012.]]
Od [[2007.]] do rujna [[2012.]] godine Hrvatska je bila podijeljena na 3 statističke regije NUTS-2 razine, a 2012. provedeno je spajanje regija Sjeverozapadna Hrvatska (HR01) i Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska (HR02) u regiju Kontinentalna Hrvatska (HR04) dok je regija Jadranska Hrvatska (HR03) ostala nepromijenjena. Prilikom promjene '''NKPJS''' nezadovoljstvo su iznijele političke stranke iz [[Slavonija|Slavonije]],&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=21139 Zabrinutost Slavonije i Baranje je opravdana]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatska-rijec.com/2012/08/vlada-podijelila-hrvatsku-na-dvije-regije-slavonci-ogorceni/ |title=Vlada podijelila Hrvatsku na dvije regije, Slavonci ogorčeni |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103072532/http://www.hrvatska-rijec.com/2012/08/vlada-podijelila-hrvatsku-na-dvije-regije-slavonci-ogorceni/ |archive-date=3. studenoga 2012. |access-date=12. svibnja 2013.}}&lt;/ref&gt; prvenstveno [[HDSSB]],&lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/65456-podjelom-na-dvije-regije-hrvatska-zaustavlja-razvoj-slavonije-i-baranje.html Podjelom na dvije regije Hrvatska zaustavlja razvoj Slavonije i Baranje]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; ali i demografski i ekonomski stručnjaci,&lt;ref name=&quot;gelo&quot;&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/65723-demografski-strucnjak-jakov-gelo-predlaze-cetiri-statisticke-regije.html Demografski stručnjak Jakov Gelo predlaže četiri statističke regije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; ističući kako je nova podjela štetna za Slavoniju, u korist [[Zagreb]]a, zapravo skrojena za potrebe lokalnih političara [[SDP]]-a i [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]-a;&lt;ref name=&quot;gelo&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.tinolovka-news.com/vijesti-hrvatska/31141-pobenavio-milanovicev-teror-nad-oporbom-u-saboru |title=Pobenavio: Milanovićev teror nad oporbom u Saboru |archive-url=https://web.archive.org/web/20120920014747/http://tinolovka-news.com/vijesti-hrvatska/31141-pobenavio-milanovicev-teror-nad-oporbom-u-saboru |archive-date=20. rujna 2012. |access-date=12. svibnja 2013.}}&lt;/ref&gt; što je Vlada [[Kukuriku koalicija]] opovrgla.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/milanovic--podjela-hrvatske-na-statisticke-regije-je-korisna-za-nasu-zemlju/449206 Milanovi%C4%87: Podjela Hrvatske na statistističke regije je korisna za našu zemlju] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Podjela do 2012. godine bila je sljedeća:

* NUTS-1: Republika Hrvatska
* NUTS-2: 3 Statističke regije
* NUTS-3: 21 županija

Tadašnji NUTS kôdovi bili su kako slijedi:
:HR0   Hrvatska
::HR01     Sjeverozapadna Hrvatska
:::HR011       [[Grad Zagreb]]
:::HR012       [[Zagrebačka županija]]
:::HR013       [[Krapinsko-zagorska županija]]
:::HR014       [[Varaždinska županija]]
:::HR015       [[Koprivničko-križevačka županija]]
:::HR016       [[Međimurska županija]]
::HR02     Središnja i Panonska Hrvatska
:::HR021       [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
:::HR022       [[Virovitičko-podravska županija]]
:::HR023       [[Požeško-slavonska županija]]
:::HR024       [[Brodsko-posavska županija]]
:::HR025       [[Osječko-baranjska županija]]
:::HR026       [[Vukovarsko-srijemska županija]]
:::HR027       [[Karlovačka županija]]
:::HR028       [[Sisačko-moslavačka županija]]
::HR03     Jadranska Hrvatska
:::HR031       [[Primorsko-goranska županija]]
:::HR032       [[Ličko-senjska županija]]
:::HR033       [[Zadarska županija]]
:::HR034       [[Šibensko-kninska županija]]
:::HR035       [[Splitsko-dalmatinska županija]]
:::HR036       [[Istarska županija]]
:::HR037       [[Dubrovačko-neretvanska županija]]

== Vidi također ==
* [[Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj|Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj]]
* [[ISO 3166-2:HR|ISO 3166-2 kôdovi Republike Hrvatske]]

== Izvori ==
* [http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/codelist_en.cfm?list=cec Hierarchical list of the Nomenclature of territorial units for statistics - NUTS and the Statistical regions of Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304100126/http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/codelist_en.cfm?list=cec |date=4. ožujka 2016. }}
* [http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/pngmaps/cc1.png Overview map of CC (Candidate countries) - Statistical regions at level 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220000403/http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/pngmaps/cc1.png |date=20. veljače 2010. }}
** [http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/pngmaps/hr2.png HRVATSKA - Statistical regions at level 2]
** [http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/pngmaps/hr3.png HRVATSKA - Statistical regions at level 3]
* [http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nuts/statistical_regions_t1_en.html Correspondence between the regional levels and the national administrative units]
* [http://www.statoids.com/uhr.html Counties of Croatia], Statoids.com
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:NUTS]]
[[Kategorija:Hrvatska]]</text>
      <sha1>gqih4s6w5waqcobbqfc8gqw78r0dwbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patuljasti kljunasti dupin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>301164</id>
    <revision>
      <id>7623962</id>
      <parentid>6916460</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Patuljasti kljunasti kit]] na [[Patuljasti kljunasti dupin]]</comment>
      <origin>6916460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2408" sha1="dhgg6xdrbdwuydagw1nf5zlaf40j31l" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Patuljasti kljunasti kit
| status = DD
| slika = Hector's_beaked_whale_size.svg
| slika_opis = Veličina u odnosu na čovjeka
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[kitovi|Cetacea]]
| familia = [[Kljunasti kitovi|Ziphiidae]]
| genus = ''[[Mesoplodon]]''
| species = '''''M. peruvianus'''''
| dvoimeno = ''Mesoplodon peruvianus''
| dvoimeno_autorstvo = Reyes, Mead, i Van Waerebeek, [[1991.]]
| karta_raspon = Cetacea range map Pygmy Beaked Whale.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost
}}

'''Patuljasti kljunasti kit''' (''Mesoplodon peruvianus'') jedan je od novije otkrivenih vrsta roda ''Mesoplodon'' i još nije najbolje istražen. Prije samog otkrića vrste [[1991.]] godine u [[Peru]]u, bilo je oko dvadesetak viđenja jedne vrste koja je privremeno bila poznata kao ''Mesoplodon sp. A'', a kasnije se otkrilo da su ta viđenja vezana upravo uz ovu vrstu. 

== Fizički izgled ==

Narastu maksimalno do 3,96&amp;nbsp;m, što ih čini najmanjim kljunastim kitovima. Spolni dimorfizam očituje se u samoj veličini jedinke, pa se dužina ženki kreće do 3,5&amp;nbsp;m, a mužjaka do maksimuma same vrste, odnosno do ranije spomenutih 3,9&amp;nbsp;m. Mladunčad se koti s oko 1,5&amp;nbsp;m. Ženke su sivkaste na leđnoj površini tijela, a na prijelazu u bjelkastu trbušnu površinu javlja se maslinasto smeđa do sivo smeđa boja. Mužjaci su na ležnorepnom dijelu sivi, a prema lubanji imaju bjelkasti prijelaz koji se spaja s bjelkastom trbušnom površinom. Siva boja se javlja opet na leđnom dijelu glave, tako da taj bijeli dio gledajući s leđa ima oblik potkove. Također mu je tijelo išarano pravocrtnim prugama koje sliče na ožiljke. Leđna peraja je mala i trokutastog oblika u oba spola. Mladunčad je tamno do svjetlo sivo-smeđa, bez linija. Glave su svjetlije sa strane, a tamnije medijano, crno-smeđe boje. Trbušna površina tijela još uvijek je bjelkasta ili bar znatno svjetlija od ostatka. Mužjaci također imaju dva zuba na apeksu mandibule. 

== Ponašanje ==

Također nije dovoljno istraženo, no najčešće su viđani u grupama do 8 jedinkâ. U plitkom disanju, tijekom izlaska po zrak, prvo izranja glava i lubanjski dio torza&lt;!-- ??? --&gt;, a kada glava već krene uranjati, tek se onda pojavljuje leđna peraja.

[[Kategorija:Kitovi]]</text>
      <sha1>dhgg6xdrbdwuydagw1nf5zlaf40j31l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623966</id>
      <parentid>7623962</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7623966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2320" sha1="d78b62kj71o7zxogf319zpmo8whswbj" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Patuljasti kljunasti dupin 
| status = DD
| slika = Hector's_beaked_whale_size.svg
| slika_opis = Veličina u odnosu na čovjeka
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = [[Ziphiidae]]
| genus = ''[[Mesoplodon]]''
| species = '''''M. peruvianus'''''
| dvoimeno = ''Mesoplodon peruvianus''
| dvoimeno_autorstvo = Reyes, Mead, i Van Waerebeek, [[1991.]]
}}
'''Patuljasti kljunasti dupin''' ({{lat.|Mesoplodon peruvianus}}) jedan je od novije otkrivenih vrsta roda ''Mesoplodon'' i još nije najbolje istražen. Prije samog otkrića vrste [[1991.]] godine u [[Peru]]u, bilo je oko dvadesetak viđenja jedne vrste koja je privremeno bila poznata kao ''Mesoplodon sp. A'', a kasnije se otkrilo da su ta viđenja vezana upravo uz ovu vrstu. 

== Fizički izgled ==

Narastu maksimalno do 3,96&amp;nbsp;m, što ih čini najmanjim kljunastim dupinima. Spolni dimorfizam očituje se u samoj veličini jedinke, pa se dužina ženki kreće do 3,5&amp;nbsp;m, a mužjaka do maksimuma same vrste, odnosno do ranije spomenutih 3,9&amp;nbsp;m. Mladunčad se koti s oko 1,5&amp;nbsp;m. Ženke su sivkaste na leđnoj površini tijela, a na prijelazu u bjelkastu trbušnu površinu javlja se maslinasto smeđa do sivo smeđa boja. Mužjaci su na ležnorepnom dijelu sivi, a prema lubanji imaju bjelkasti prijelaz koji se spaja s bjelkastom trbušnom površinom. Siva boja se javlja opet na leđnom dijelu glave, tako da taj bijeli dio gledajući s leđa ima oblik potkove. Također mu je tijelo išarano pravocrtnim prugama koje sliče na ožiljke. Leđna peraja je mala i trokutastog oblika u oba spola. Mladunčad je tamno do svjetlo sivo-smeđa, bez linija. Glave su svjetlije sa strane, a tamnije medijano, crno-smeđe boje. Trbušna površina tijela još uvijek je bjelkasta ili bar znatno svjetlija od ostatka. Mužjaci također imaju dva zuba na apeksu mandibule. 

== Ponašanje ==

Također nije dovoljno istraženo, no najčešće su viđani u grupama do 8 jedinkâ. U plitkom disanju, tijekom izlaska po zrak, prvo izranja glava i lubanjski dio torza&lt;!-- ??? --&gt;, a kada glava već krene uranjati, tek se onda pojavljuje leđna peraja.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kitovi]]</text>
      <sha1>d78b62kj71o7zxogf319zpmo8whswbj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623967</id>
      <parentid>7623966</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2974" sha1="gqj51qhz7655hdjcxon6j37l3jicvvl" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Patuljasti kljunasti dupin 
| status = DD
| slika = Hector's_beaked_whale_size.svg
| slika_opis = Veličina u odnosu na čovjeka
| status = LC
| status_system = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=iucn&gt;{{Cite journal | author = Pitman, R.L. &amp; Taylor, B.L. | name-list-style = amp | title = ''Mesoplodon peruvianus'' | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = 2020 | page = e.T13251A50367335 | publisher = [[IUCN]] | date = 2020 | url = https://www.iucnredlist.org/species/13251/50367335 | access-date = 16 December 2020}}&lt;/ref&gt;
| status2 = CITES_A2 
| status2_system = CITES 
| status2_ref = &lt;ref&gt;{{Cite web|title=Appendices {{!}} CITES|url=https://cites.org/eng/app/appendices.php|access-date=2022-01-14|website=cites.org}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = [[Ziphiidae]]
| genus = ''[[Mesoplodon]]''
| species = '''''M. peruvianus'''''
| dvoimeno = ''Mesoplodon peruvianus''
| dvoimeno_autorstvo = Reyes, Mead, i Van Waerebeek, [[1991.]]
}}
'''Patuljasti kljunasti dupin'''{{Rječnik za ribarsku struku}} ({{lat.|Mesoplodon peruvianus}}) jedan je od novije otkrivenih vrsta roda ''Mesoplodon'' i još nije najbolje istražen. Prije samog otkrića vrste [[1991.]] godine u [[Peru]]u, bilo je oko dvadesetak viđenja jedne vrste koja je privremeno bila poznata kao ''Mesoplodon sp. A'', a kasnije se otkrilo da su ta viđenja vezana upravo uz ovu vrstu. 

== Fizički izgled ==

Narastu maksimalno do 3,96&amp;nbsp;m, što ih čini najmanjim kljunastim dupinima. Spolni dimorfizam očituje se u samoj veličini jedinke, pa se dužina ženki kreće do 3,5&amp;nbsp;m, a mužjaka do maksimuma same vrste, odnosno do ranije spomenutih 3,9&amp;nbsp;m. Mladunčad se koti s oko 1,5&amp;nbsp;m. Ženke su sivkaste na leđnoj površini tijela, a na prijelazu u bjelkastu trbušnu površinu javlja se maslinasto smeđa do sivo smeđa boja. Mužjaci su na ležnorepnom dijelu sivi, a prema lubanji imaju bjelkasti prijelaz koji se spaja s bjelkastom trbušnom površinom. Siva boja se javlja opet na leđnom dijelu glave, tako da taj bijeli dio gledajući s leđa ima oblik potkove. Također mu je tijelo išarano pravocrtnim prugama koje sliče na ožiljke. Leđna peraja je mala i trokutastog oblika u oba spola. Mladunčad je tamno do svjetlo sivo-smeđa, bez linija. Glave su svjetlije sa strane, a tamnije medijano, crno-smeđe boje. Trbušna površina tijela još uvijek je bjelkasta ili bar znatno svjetlija od ostatka. Mužjaci također imaju dva zuba na apeksu mandibule. 

== Ponašanje ==

Također nije dovoljno istraženo, no najčešće su viđani u grupama do 8 jedinkâ. U plitkom disanju, tijekom izlaska po zrak, prvo izranja glava i lubanjski dio torza&lt;!-- ??? --&gt;, a kada glava već krene uranjati, tek se onda pojavljuje leđna peraja.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kitovi]]</text>
      <sha1>gqj51qhz7655hdjcxon6j37l3jicvvl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623969</id>
      <parentid>7623967</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:47:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kitovi|Kitovi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kitovi zubani|Kitovi zubani]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2981" sha1="il0kpje52t8xet82pd5kde0buskswj4" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Patuljasti kljunasti dupin 
| status = DD
| slika = Hector's_beaked_whale_size.svg
| slika_opis = Veličina u odnosu na čovjeka
| status = LC
| status_system = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=iucn&gt;{{Cite journal | author = Pitman, R.L. &amp; Taylor, B.L. | name-list-style = amp | title = ''Mesoplodon peruvianus'' | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = 2020 | page = e.T13251A50367335 | publisher = [[IUCN]] | date = 2020 | url = https://www.iucnredlist.org/species/13251/50367335 | access-date = 16 December 2020}}&lt;/ref&gt;
| status2 = CITES_A2 
| status2_system = CITES 
| status2_ref = &lt;ref&gt;{{Cite web|title=Appendices {{!}} CITES|url=https://cites.org/eng/app/appendices.php|access-date=2022-01-14|website=cites.org}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = [[Ziphiidae]]
| genus = ''[[Mesoplodon]]''
| species = '''''M. peruvianus'''''
| dvoimeno = ''Mesoplodon peruvianus''
| dvoimeno_autorstvo = Reyes, Mead, i Van Waerebeek, [[1991.]]
}}
'''Patuljasti kljunasti dupin'''{{Rječnik za ribarsku struku}} ({{lat.|Mesoplodon peruvianus}}) jedan je od novije otkrivenih vrsta roda ''Mesoplodon'' i još nije najbolje istražen. Prije samog otkrića vrste [[1991.]] godine u [[Peru]]u, bilo je oko dvadesetak viđenja jedne vrste koja je privremeno bila poznata kao ''Mesoplodon sp. A'', a kasnije se otkrilo da su ta viđenja vezana upravo uz ovu vrstu. 

== Fizički izgled ==

Narastu maksimalno do 3,96&amp;nbsp;m, što ih čini najmanjim kljunastim dupinima. Spolni dimorfizam očituje se u samoj veličini jedinke, pa se dužina ženki kreće do 3,5&amp;nbsp;m, a mužjaka do maksimuma same vrste, odnosno do ranije spomenutih 3,9&amp;nbsp;m. Mladunčad se koti s oko 1,5&amp;nbsp;m. Ženke su sivkaste na leđnoj površini tijela, a na prijelazu u bjelkastu trbušnu površinu javlja se maslinasto smeđa do sivo smeđa boja. Mužjaci su na ležnorepnom dijelu sivi, a prema lubanji imaju bjelkasti prijelaz koji se spaja s bjelkastom trbušnom površinom. Siva boja se javlja opet na leđnom dijelu glave, tako da taj bijeli dio gledajući s leđa ima oblik potkove. Također mu je tijelo išarano pravocrtnim prugama koje sliče na ožiljke. Leđna peraja je mala i trokutastog oblika u oba spola. Mladunčad je tamno do svjetlo sivo-smeđa, bez linija. Glave su svjetlije sa strane, a tamnije medijano, crno-smeđe boje. Trbušna površina tijela još uvijek je bjelkasta ili bar znatno svjetlija od ostatka. Mužjaci također imaju dva zuba na apeksu mandibule. 

== Ponašanje ==

Također nije dovoljno istraženo, no najčešće su viđani u grupama do 8 jedinkâ. U plitkom disanju, tijekom izlaska po zrak, prvo izranja glava i lubanjski dio torza&lt;!-- ??? --&gt;, a kada glava već krene uranjati, tek se onda pojavljuje leđna peraja.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kitovi zubani]]</text>
      <sha1>il0kpje52t8xet82pd5kde0buskswj4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miro Marotti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>311558</id>
    <revision>
      <id>7623855</id>
      <parentid>6943745</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4504" sha1="9h3wuvnzomzlkr8kz3a9iu02r9cclts" xml:space="preserve">'''Miro Marotti''' ([[Obrov, Hrpelje-Kozina|Obrov]], [[1920.]]&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;&gt;[http://www.jesenski-turk.hr/?active=knjiga&amp;book=10054 Novostvorena glumačka osobnost - Umjetnička istina na kazališnoj i na radiofonskoj pozornici]&lt;/ref&gt; - [[13. lipnja]] [[2009.]]&lt;ref name=&quot;dalje&quot;&gt;[http://dalje.com/iz-minute-u-minutu/clanak.php?id=1522224 Dalje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preminuo Miro Marotti&lt;/ref&gt;), [[hrvatsko kazalište|hrvatski]] je kulturni djelatnik, [[kazalište|kazališni]] [[redatelj]] i dugogodišnji član [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]].&lt;ref name=&quot;dalje&quot;/&gt;

== Životopis ==
Rodio se na poluotoku Istri, u mjestu Obrovu 1920. godine.

Stariji je brat poznatog hrvatskog glumca [[Josip Marotti|Josipa Marottija]].&lt;ref name=&quot;u Zagrebu&quot;&gt;[http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813200321/http://www.jutarnji.hr/gargamel--papa-strumpf--kremenko-i-vanda-zive-u-zagrebu/311683/ |date=13. kolovoza 2011. }} Sandra Bolanča: Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu, 10. listopada 2009.&lt;/ref&gt;

Diplomirao je povijest umjetnosti s arheologijom i povijest na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]] u Zagrebu&lt;ref&gt;[http://www.jesenski-turk.hr/?active=knjiga&amp;book=10054 Novostvorena glumačka osobnost - Umjetnička istina na kazališnoj i na radiofonskoj pozornici]&lt;/ref&gt; te kazališnu režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u klasi dr-a [[Branko Gavella|Branka Gavelle]].&lt;ref name=&quot;zadaretro&quot;&gt;[http://www.zadaretro.info/identitet/thetralis/urbis_theatralis.htm Zadaretro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618073917/http://www.zadaretro.info/identitet/thetralis/urbis_theatralis.htm |date=18. lipnja 2012. }} Abdulah Seferović: Urbis theatralis&lt;/ref&gt;

Redateljstvom se bavi dok je još bio u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]], u partizanskim kazališnim skupinama. Bio je jednim od osoba koje su osnovale [[Centralno studentsko kazalište]]. Onda je još bio studentom.&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt;

1954. je godine stječe svoj prvi posao u struci. Postao je ravnateljem i redateljem&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt; [[Hrvatsko narodno kazalište u Zadru|Narodnog kazališta]] u [[Zadar|Zadru]]. S njime i novim scenografom se zadarsko kazalište krenulo svekoliko obnavljati.&lt;ref name=&quot;zadaretro&quot;/&gt; U to je vrijeme u Zadru djelovao Marottijev Dramski studio.&lt;ref name=&quot;zadaretro&quot;/&gt; S ravnateljskog je mjesta otišao kad se želio posvetiti isključivo redateljskom i pedagškom radu.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040107/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Abdulah Seferović: Uspon i pad Narodnog kazališta u Zadru (2) - Stvaralačka obnova, 7. siječnja 2004. (sadrži Marottijevu fotografiju)&lt;/ref&gt;

Od 1959. godine radio je u [[Radio Zagreb]]u, gdje je bio redateljem sve dok se nije umirovio 1983. godine.&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt; Režirao je preko 180 [[radio-drama]].&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt;

Osim u Hrvatskoj, režirao je i u inozemnim radijskim kućama. U svom pedagoškom radu je radio kao predavač dramaturgije i režije, na Višoj tonmajstorskoj školi u Zagrebu te u Novome Sadu, a predavao je i u inozemstvu.&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt;

Režirao je kazališne komade poznatih autora: [[Luigi Pirandello|Pirandella]], [[Molière]]ova [[Škrtac (Molière)|Škrtca]] i dr.&lt;ref&gt;[http://www.croatianhistory.net/etf/blindc.html Croatian History] Chronology of the plays performed by the Blind Theatre Company New Life &lt;/ref&gt;

Za svoj je rad nagrađen brojnim nagradama i priznanjima.&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt;

== Sinkronizacija ==
*posuđivao je glas za lik iz [[Štrumpfovi|Štrumpfova]]&lt;ref name=&quot;u Zagrebu&quot;/&gt;

== Djela ==
*''Novostvorena glumačka osobnost: umjetnička istina na kazališnoj i na radiofonskoj pozornici '', 2003.
Autor je većeg broja [[ogled]]a u kojima je pisao o problemima drame općenito, pitanjima radio-drame te o teoriji glume.&lt;ref name=&quot;Jesenski i Turk&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/feldman Vijenac br.244/2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205135422/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/feldman |date=5. prosinca 2008. }} Novo (i staro) ruho

{{GLAVNIRASPORED:Marotti, Miro}}
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]]</text>
      <sha1>9h3wuvnzomzlkr8kz3a9iu02r9cclts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>312575</id>
    <revision>
      <id>7623913</id>
      <parentid>7614764</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6691" sha1="8gafkbl8hn398kinosmysd3xl4s8p1j" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Talijanska općina
|ime = Monza 
|izvorno ime = Comune di Monza
|regija= Lombardija
|pokrajina = Monza i Brianza
|slika grba =Map of comune of Monza (province of Monza and Brianza, region Lombardy, Italy).svg
|karta =
|kratica regije = LOM
|kratica pokrajine = MB
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute = 35
|širina-sekunde = 0
|širina-oznaka = N
|dužina-stupnjevi = 9
|dužina-minute = 16
|dužina-sekunde = 0
|dužina-oznaka = E
|mappaX = 116
|mappaY = 111
|poštanski broj = 20900
|pozivni broj = 
|istat = 
|zaštitnik = [[Ivan Krstitelj]]
|stranica = http://www.comune.monza.it/
}}

'''Monza''' je [[grad]] i [[Talijanske općine|općina]] na rijeci [[Lambro]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj]] [[Italija|Italiji]]. Nalazi se u regiji [[Lombardija|Lombardiji]] odnosno u pokrajini Monza i Brianza čiji je Monza glavni grad. Najpoznatija je po talijanskoj [[Velika nagrada Italije|velikoj nagradi Formule 1]] na stazi [[Autodrom Nazionale di Monza|Autodromo Nazionale di Monza]].

Monza je treći najveći grad u Lombardiji i najvažniji gospodarski i administrativni centar [[Bianza|Bianze]].
[[Datoteka:Monza aerial photo.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Monza iza piste ''Autodromo Nazionale di Monza'']]
== Klima ==
[[Datoteka:Duomo Monza.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Katedrala Ivana krstitelja u Monzi (''Basilica di San Giovanni Battista'')]]
Monza ima tipičnu [[submediteranska klima|submediteransku klimu]] za dolinu rijeke [[Pad|Po]] s hladnim i kratkim zimama te toplim ljetima. Temperature su jako slične kao i u [[Milano|Milanu]], a kreću se od oko 2 °C u najhladnijem mjesecu [[siječanj|siječnju]], do 23 °C u najtoplijem [[srpanj|srpnju]].&lt;ref&gt;{{It}} http://www.ilmeteo.it/portale/medie-climatiche/Monza&lt;/ref&gt; Najviše [[kiša|kiše]] padne na jesen, dok zimi i ljeti bude najmanje kiša.

== Povijest ==

[[Datoteka:MonzaArengario.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Gradska vijećnica (''Arengario'')]]
Krajem devetnaestog stoljeća nalazi pogrebne urne pokazuju da ljudska prisutnost na ovom području seže barem do brončanog doba kada su ljudi živjeli u naseljima [[sojenica]] koja su podigli iznad rijeka i močvara.

Tijekom trećeg stoljeća prije Krista Rimljani su porazili Insubrijce, [[Gali|Gale]] koji su prešli [[Alpe]] i naselili oko [[Mediolanum]]a (sada [[Milano]]).

Kao drevni glavni grad Lombardije, Monza duguje puno na svojoj važnosti langobardskoj kraljici [[Teodelinda|Teodelindi]]. [[595.]] godine ona je osnovala katedralu u kojoj se nalazi željezna kruna Lombardije.

U srednjem vijekun Monza je ponekad neovisna, a ponekad je uz Milano i [[Visconti]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|24499
|1871.|25266
|1881.|26807
|1901.|41218
|1911.|51655
|1921.|54617
|1931.|61516
|1936.|65052
|1951.|73114
|1961.|84445
|1971.|114327
|1981.|123145
|1991.|120651
|2001.|120204
|2011.|119856
|2021.|122369
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Znamenitosti ==

[[Datoteka:VillaReale2.JPG|mini|&lt;center&gt;Kraljevska palača Ferdinanda I. Habsburgškog]]
Tijekom svoje povijesti Monza je izdržala trideset dvije [[opsada|opsade]], ali Porta d'Agrate je sve što je ostalo od izvornih zidina i [[utvrda]]. U blizini se nalazi samostan.

Monza je poznata po svojoj [[romanika|romaničko]]-[[gotika|gotičkoj]] [[Duomo di Monza|katedrali svetog Ivana]] (''Duomo di Monza''). 
[[Datoteka:ParcoMonza.JPG|mini|200px|&lt;center&gt;''Parco Monza'']]
[[Datoteka:02 Monza Cappella espiatoria.JPG|mini|200px|&lt;center&gt;''Cappella Espiatoria'', spomenik [[Umberto I.|Umbertu I.]]]]

Povijesni centar također uključuju:

* Crkva ''Santa Maria in Strada'', s bogatim [[terakota]] pročeljem iz 1393. godine
* ''Broletto'' ili ''Arengario'', palača iz 14. stoljeća 
* Crkva ''San Pietro Martire''
* Spomenik ''Cappella Espiatoria'', izgrađen 1900. godine u spomen na ubijenog kralja [[Umberto I.|Umberta I.]] 
* Crkva ''Santa Maria delle Grazie'', iz 15. stoljeća
* ''Oratorij svetog Grgura'', iz 17. stoljeća
* Crkva ''Santa Maria al Carrobiolo'', iz 16. stoljeća

U blizini, kraljevske vile (''Vila Reale'') koju je prvobitno izgradio [[Giuseppe Piermarini]] [[1777.]] za nadvojvodu Ferdinanda Austrijskog nalazi se, na obalama Lambroa, okružen [[park]]om Monza, jednim od najvećih parkova Europe.

== Šport ==

Monza je najpoznatija po već spomenutoj utrci [[F1]].

Profesionalni nogometni klub je [[A.C. Monza]] koji se trenutačno natječe u [[Serie B]], na stadionu [[Stadio Brianteo|Brianteo]]. Dok se profesionalni odbojkaški klub Acqua Paradiso Gabeca Monza Brianza natječe u odbojkaškoj Serie A.

Monza je 2006. bila domaćin [[World Cyber Games]] natjecanja.

== Poznate osobe ==

* [[Teodelinda]], lombardska kraljica
* [[Carlo Amati]] (1776. – 1852.), arhitekt
* [[Emilio Borsa]] (1857. – 1931.), slikar
* [[Gerolamo Gaslini]] (1877. – 1964.), industrijalist
* [[Vittorio Brambilla]] (1937. – 2001.), F1 vozač
* [[Daniele Massaro]] (1961.), bivši nogometaš
* [[Marco Monti]] (1964.), nogometni trener i bivši nogometaš
* [[Pierluigi Casiraghi]] (1969.), bivši nogometaš

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti 
|commons = Monza
|commonshr = Monza
|commonscat = 
|commonscathr =
}}

* [http://www.comune.monza.it/ Općina Monza]
* [http://www.duomomonza.it/ Monza Duomo]
* [http://www.acmonzabrianza.it/ AC Monza Brianza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928043401/http://www.acmonzabrianza.it/ |date=28. rujna 2007. }}

{{Pokrajina Milano}}

[[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]]</text>
      <sha1>8gafkbl8hn398kinosmysd3xl4s8p1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nephridiorhynchus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>314023</id>
    <revision>
      <id>7624109</id>
      <parentid>3479534</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:39:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="742" sha1="pf9krq6njzlhczng4eck2h9s6phm4sm" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink 
| naziv = ''Nephridiorhynchus''
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Acanthocephala]]
| classis = [[Archiacanthocephala]]
| ordo = [[Oligacanthorhynchida]]
| familia = [[Oligacanthorhynchidae]]
| genus = '''''Nephridiorhynchus'''''
}}
'''Nephridiorhynchus''', rod parazitskih [[Acanthocephala|crva bodljikave glave]] iz porodice [[Oligacanthorhynchidae]]. Sastoji se od tri vrste&lt;ref&gt;[http://eolspecies.lifedesks.org/pages/30730 Nephridiorhynchus] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
*[[Nephridiorhynchus major]] (Bremser, 1811), 
*[[Nephridiorhynchus palawanensis]] Tubangui, et al, 1938, 
*[[Nephridiorhynchus thapari]] Sen and Chauhan, 1972

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Akantocefale]]</text>
      <sha1>pf9krq6njzlhczng4eck2h9s6phm4sm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>New Boyz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>315149</id>
    <revision>
      <id>7624113</id>
      <parentid>7607051</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:07:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9349" sha1="edh91sifht5i4hwxaps43kgl65jiyxx" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = New Boyz
| Img                  = New boyz.jpg
| Img_capt             = New Boyz 2009. godine. Legacy (lijevo) i Ben J (desno).
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Hesperia, Kalifornija|Hesperia]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[2008.]] - danas
| Producentska_kuća    = Shotty, [[Asylum Records|Asylum]], [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]]
| Angažman             = [[Ray J]], [[Tyga]], [[The Cataracs]], [[Dev]]
| URL                  = [http://www.thenewboyz.com/ Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Legacy&lt;br/&gt;Ben J
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''New Boyz''' je [[SAD|američki]] [[hip hop]] sastav kojeg su osnovali Earl &quot;Ben J&quot; Benjamin (rođen 13. listopada 1991.) i Dominic &quot;Legacy&quot; Thomas (rođen 12. listopada 1991.) iz [[Hesperia, Kalifornija|Hesperije]], [[Kalifornija|Kalifornije]].&lt;ref&gt;[http://www.billboard.com/features/21-under-21-new-boyz-1004116428.story#/features/21-under-21-new-boyz-1004116428.story Under 21: New Boyz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823050123/http://www.billboard.com/features/21-under-21-new-boyz-1004116428.story#/features/21-under-21-new-boyz-1004116428.story |date=23. kolovoza 2011. }} Billboard.com. Preuzeto 13. rujna 2011.&lt;/ref&gt; Svoj prvi studijski album objavili su u rujnu 2009. godine pod nazivom ''[[Skinny Jeanz and a Mic]]''. Drugi album ''[[Too Cool to Care]]'' su objavili u svibnju 2011. godine.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:14em;&quot; | Album
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:18em;&quot; | Detalji o albumu
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;3&quot; | Završne pozicije na top ljestvicama
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Billboard 200|SAD]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=305&amp;g=Albums |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - Billboard 200 |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Top R&amp;B/Hip-Hop Albums|SAD&lt;br&gt;R&amp;B]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=333&amp;g=Albums |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - R&amp;B/Hip-Hop Albums |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Top Rap Albums|SAD&lt;br&gt;Rap]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=335&amp;g=Albums |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - Rap Albums |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | ''[[Skinny Jeanz and a Mic]]''
|
* Objavljeno: 15. rujna 2009.
* Diskografska kuća: Shotty, [[Asylum Records]]
* Formati: [[CD]], [[download|digitalni download]]
| 56 || 12 || 8
|-
! scope=&quot;row&quot; | ''[[Too Cool to Care]]''
|
* Objavljeno: 17. svibnja 2011.
* Diskografska kuća: Shotty, Asylum Records
* Formati: CD, digitalni download
| 41 || 9 || 7
|-
|}

=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:14em;&quot;| Singl
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;8&quot;| Završne pozicije na top ljestvicama
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Certifikacije
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Album
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Billboard Hot 100|SAD]]&lt;br&gt;&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704 |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - Hot 100 |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Hot R&amp;B/Hip-Hop Songs|SAD&lt;br&gt;R&amp;B]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=367&amp;g=Singles |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - R&amp;B/Hip-Hop Songs |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Rap Songs|SAD&lt;br&gt;Rap]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=370&amp;g=Singles |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - Rap Songs |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Mainstream Top 40|SAD&lt;br&gt;Pop]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/new-boyz/chart-history/1109704?f=381&amp;g=Singles |title=New Boyz Album &amp; Song Chart History - Pop Songs |publisher=[[Billboard]] |accessdate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[ARIA Charts|AUS]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Canadian Hot 100|KAN]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Recording Industry Association of New Zealand|NZ]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[UK Singles Chart|UK]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[You're a Jerk]]&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; | 2009.
| 24 || 13 || 4 || — || — || — || — || —
|
* SAD: Platinasta&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=Jerk&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |title=RIAA - Gold &amp; Platinum - December 22, 2010: &quot;You're a Jerk&quot; certified awards |publisher=[[Recording Industry Association of America]] |accessdate=22. prosinca 2010. |archive-date=26. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826115032/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=Jerk&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; | ''Skinny Jeans and a Mic''
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[Tie Me Down]]&quot; &lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;br /&gt;(featuring [[Ray J]])
| 22 || 42 || 5 || 23 || — || — || — || —
|
* SAD: Platinasta&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=Tie%20Me%20Down&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |title=RIAA - Gold &amp; Platinum - December 22, 2010: &quot;Tie Me Down&quot; certified awards |publisher=[[Recording Industry Association of America]] |accessdate=22. prosinca 2010. |archive-date=26. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826120054/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=Tie%20Me%20Down&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[Break My Bank]]&quot; &lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;br /&gt;(featuring [[Iyaz]])
| 2010.
| 68 || 63 || 10 || — || — || — || — || —
|
| rowspan=&quot;3&quot; | ''Too Cool to Care'' 
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[Backseat (pjesma)|Backseat]]&quot; &lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;br /&gt;(featuring [[The Cataracs]] &amp; [[Dev]])
| rowspan=&quot;2&quot; | 2011
| 26 || — || 12 || 17 || 89 || 52 || 30 || 55
|
* SAD: Platinasta&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |title=RIAA - Gold &amp; Platinum: New Boyz certified awards |publisher=[[Recording Industry Association of America]] |accessdate=2. kolovoza 2011. |archive-date=26. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826113521/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=New%20Boyz&amp;title=&amp;format=SINGLE&amp;go=Search&amp;perPage=50 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[Better With the Lights Off]]&quot; &lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;br /&gt;(featuring [[Chris Brown]])
| 59 || — || 13 || 32 || — || — || — || —
|
|-
| colspan=&quot;12&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;| &lt;small&gt;&quot;—&quot; znači da singl nije objavljen u tom području ili da nije dospio je glazbenu ljestvicu.
|-
|}

=== Promotivni singlovi===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:18em;&quot;| Singl
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Završne pozicije&lt;br /&gt;na top ljestvicama
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Album
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.5em;font-size:90%;&quot; | [[Billboard Hot 100|SAD]]&lt;br&gt;&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;/&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Crush On You&quot; &lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;br /&gt;(featuring [[YG (reper)|YG]])
| rowspan=&quot;1&quot;|2011.
| -
| rowspan=&quot;1&quot; | ''Too Cool to Care''  
|-
|}

== Nagrade i nominacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina
! Nagrade
! Kategorija
! Rezultat
|-
| 2010.
| [[BET Awards]]
| Najbolja grupa&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2010/05/18/jay-z-leads-bet-awards-2010-nominations/ |title=Jay-Z Leads BET Awards 2010 Nominations |accessdate=2010-05-18 |date=2010-05-18 |work=Rap-Up |archive-url=https://web.archive.org/web/20100521030523/http://www.rap-up.com/2010/05/18/jay-z-leads-bet-awards-2010-nominations/ |archive-date=21. svibnja 2010. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| nominacija
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|New Boyz}}
*[http://www.thenewboyz.com/ Službena stranica]
*[http://www.myspace.com/newboyz New Boyz] na [[MySpace]]u
*[http://twitter.com/#!/NewBoyz New Boyz] na [[Twitter]]u

[[Kategorija:Američki hip hop glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>edh91sifht5i4hwxaps43kgl65jiyxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolás Almagro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>321252</id>
    <revision>
      <id>7624122</id>
      <parentid>7431661</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:30:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3181" sha1="s6zf9unipi07okq0ahrdrwip130m3ab" xml:space="preserve">{{Tenisač
| ime                          = Nicolás Almagro
| slika                        = Flickr - Carine06 - Nicolas Almagro.jpg
| slika_širina                 = 250px
| slika_opis                   = Nicolás Almagro na The Boodles ekshibiciji 2012. godine
| država                       = {{Z+X|ŠPA}}
| prebivalište                 = [[Murcia]]
| datum_rođenja                = [[21. kolovoza]] [[1985.]]
| mjesto_rođenja               = [[Murcia]]
| datum_smrti                  = 
| mjesto_smrti                 = 
| visina                       = 183 cm
| težina                       = 84 kg
| igra                         = desnom rukom&lt;br/&gt;(jednoručni backhand)
| karijera                     = [[2003.]] - 2019.
| zarađeni_novac               = 10.360.930 [[USD]]
| pobjede/porazi_pojedinačno   = 387/265
| osvojeni_turniri_pojedinačno = 13
| najbolji_plasman_pojedinačno = 9. ([[2. svibnja]] [[2011.]])
| Australian_Open              = četvrtfinale (2013.)
| Roland_Garros                = četvrtfinale (2008., 2010., 2012.)
| Wimbledon                    = 3. kolo (2009., 2011., 2012., 2013.)
| US_Open                      = 4. kolo (2012.)
| pobjede/porazi_parovi        = 72/118
| osvojeni_turniri_parovi      = 1
| najbolji_plasman_parovi      = 48. ([[21. ožujka]] [[2011.]])
| medalje                      = 
}}

'''Nicolás Almagro Sánchez Rolle''' ([[Murcia]], [[21. kolovoza]] [[1985.]]) bivši je [[Španjolska|španjolski]] profesionalni tenisač.

==Životopis==
Nicolás Almagro je sin Nicolása Almagra starijeg i Mercedes. Nadimak mu je ''Nico''. Započeo je trenirati tenis s 8 godina. Treneri su mu Martin Gonzalez i Samuel Lopez.&lt;ref&gt;[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Top-Players/Nicolas-Almagro.aspx ATP profil]&lt;/ref&gt;

Almagro je profesionalac od [[2003.]] godine. Svoj prvi turnir osvojio je u [[Valencia|Valenciji]] [[2006.]] godine, pobijedivši u finalu [[Gilles Simon|Gillesa Simona]] (6:2, 6:3). Osvojio je 13 naslova na ATP turnirima.&lt;ref&gt;stanje u prosincu 2016.&lt;/ref&gt; Na [[Grand Slam]] turnirima najdalje je otišao do četvrtfinala [[Australian Open]]a [[2013.]] te [[Roland Garros]]a, [[2008.]], [[2010.]] i [[2012.]] godine. Također je osvojio zlatnu medalju na [[XV. Mediteranske igre – Almería 2005.|Mediteranskim igrama 2005. godine]]. Povremeno je (2008. i 2012.) nastupao za Španjolsku u [[Davisov kup|Davis Cupu]].

==Stil igre==
Almagro je dešnjak, među manjinom tenisača koji odigravaju jednoručni backhand. Poput većine španjolskih tenisača, najbolje rezultate ostvaruje na zemljanoj podlozi. Igrač je osnovne crte s jakim forehandom i servisom koji ponekad doseže 215 km/h.&lt;ref&gt;[http://tvnz.co.nz/tennis-news/almagro-marches-quarter-finals-2441444 Almagro marches on to quarter-finals] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, tvnz.co.nz&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Top-Players/Nicolas-Almagro.aspx Profil] na stranici [[ATP Tour]]a {{eng oznaka}}

==Ostali projekti==
{{WProjekti
|commonscat=Nicolás Almagro
}}

{{mrva-biog-tenis}}
{{GLAVNIRASPORED:Almagro, Nicolás}}
[[Kategorija:Španjolski tenisači]]</text>
      <sha1>s6zf9unipi07okq0ahrdrwip130m3ab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mile Krajina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>322667</id>
    <revision>
      <id>7623807</id>
      <parentid>7572879</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:02:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6824" sha1="1idh1fl60z9r8ysdvix6v69erh2foft" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mile Krajina
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 

| rođenje        = [[15. studenoga]] [[1923.]]
| mjesto_rođenja = [[Zasiok]]
| smrt           = [[13. listopada]] [[2014.]]
| mjesto_smrti   = [[Osijek]]

| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = [[Hrvat]]
| etnicitet      = 
| državljanstvo  = 
| poznat_po      = [[Gusle|guslarskim pjesmama]]
| obrazovanje    = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
| titula         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Mile Krajina''' ([[Zasiok]], [[15. studenoga]] [[1923.]]&lt;ref name=&quot;Levak&quot;&gt;Tomislav Levak: [http://www.glas-slavonije.hr/249944/5/Devet-desetljeca-uz-gusle-i-Hrvatsku Odlazak osječkog i hrvatskog pučkog pjesnika i guslara Mile Krajine. Devet desetljeća uz gusle i Hrvatsku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170103170400/http://www.glas-slavonije.hr/249944/5/Devet-desetljeca-uz-gusle-i-Hrvatsku |date=3. siječnja 2017. }}, Glas Slavonije, 16. listopada 2014.&lt;/ref&gt; – [[Osijek]], [[13. listopada]] [[2014.]]), hrvatski [[guslar]] i [[hrvatska književnost|pučki pjesnik]],&lt;ref&gt;Podatci iz osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji.&lt;/ref&gt; kemijski tehničar i bivši vojni ordinanc.&lt;ref name=&quot;Botić&quot;&gt;Ante Botić: [http://www.ferata.hr/dvije-legende-otisle-na-onaj-svijet/ Dvije legende otišle na onaj svijet ], ferata.hr, 16. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Iz sela je Zasioka u [[Cetinska krajina|Cetinskoj krajini]]. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih guslara.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Srbi prisvojili pjevanje uz gusle, uzbuna u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Albaniji |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi-prisvojili-pjevanje-uz-gusle-uzbuna-u-hrvatskoj-bih-crnoj-gori-i-albaniji-1289972 |website= vecernji.hr |quote= Među poznatijim hrvatskim guslarima svakako je bio Mile Krajina iz sela Zasioka u Cetinskoj krajini koji je preminuo 15. listopada 2014. godine (...) |publisher= [[Večernji list]] |date= 20. prosinca 2018. |accessdate = 1. kolovoza 2025. | archiveurl  = https://web.archive.org/web/20210213152412/https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi-prisvojili-pjevanje-uz-gusle-uzbuna-u-hrvatskoj-bih-crnoj-gori-i-albaniji-1289972 | archivedate = 13. veljače 2021.}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
=== Mladost ===
Rođen je 1923. u Zasioku, selu Cetinske krajine kao sedmo od devetero djece. U rodnom selu završio je osnovnu školu.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;&lt;!-- ref se odnosi na odlomak --&gt; U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bio je mobiliziran u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrane]].&lt;ref name=&quot;Botić&quot;/&gt; Pukim slučajem izbjegao je [[Bleiburška tragedija|križni put]].&lt;ref name=&quot;Botić&quot;/&gt; Godine je 1946. kao ekonomski migrant otišao u Osijek. Ondje je završio srednju Tehničku školu kemijskog smjera. Bio je prva generacija koja je završila taj smjer. Zaposlio se je u [[Saponia|Saponiji]]. U 55. godini otišao je u prijevremenu invalidsku mirovinu.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;&lt;!-- ref se odnosi na odlomak --&gt;

=== Guslarska karijera ===
Guslario je od 12. godine, a pjesme je pisao od 18. godine. I nakon odlaska u mirovinu svirao je gusle. Pjesme je pisao rukom i nikad se nije služio računalom. Posljednju je pjesmu napisao dan prije nego što je umro, ali nije ju odguslao.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;&lt;!-- ref se odnosi na odlomak --&gt;

Nema nikakvo formalno glazbeno obrazovanje.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/216687/9/Guslam-vec-78-godina-i-jos-ne-znam-savrseno-svirati www.glas-slavonije.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, &quot;Guslam već 78 godina i još ne znam savršeno svirati&quot;, objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 30. rujna 2014.&lt;/ref&gt; Nastupao je diljem hrvatskih krajeva i u hrvatskom iseljeništvu. Nastupao je više puta u više europskih država, u manjem dijelu Azije,&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt; većem dijelu [[Australija|Australije]], sedam država Amerike i sedam gradova [[Kanada|Kanade]]. I u starijoj dobi putovao je i obilazio tradicionalna okupljanja poput [[Olimpijada starih športova|Olimpijade starih športova]] u Brođancima, Bikijadu u Radošiću, Thompsonovu veselicu u Čavoglavama i Gospu Sinjsku, a desetljećima je gostovao i na manifestacijama kao što su [[Splitsko ljeto]],&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/express/politicko-ozracje-antiguslarki-a-zoki-nije-zasluzio-pjesmu-386485 www.24sata.hr], &quot;&quot;Političko ozračje antiguslarki, a Zoki nije zaslužio pjesmu&quot;&quot;, objavljeno 29. rujna 2014., pristupljeno 30. rujna 2014.&lt;/ref&gt;
[[Đakovački vezovi]], Dani Alke i Velike Gospe, [[Vinkovačke jeseni]]&lt;ref name=&quot;Botić&quot;/&gt; i dr.  Nadživio je svu braću i sestre. Bio je iznimno vitalan. Do pred smrt umješno je upravljao biciklom.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;

Bio je veliki hrvatski domoljub. Ponosito je nastupao u narodnoj nošnji rodne Cetinske krajine.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;&lt;!-- ref se odnosi na odlomak --&gt; Malo je poznato da je bio stjegonošom banske zastave&lt;ref name=&quot;Botić&quot;/&gt; 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika.&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;&lt;!-- ref se odnosi na odlomak --&gt;

=== Smrt ===
Umro je nakon kratke bolesti u Osijeku u 91. godini života.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/news/u-osijeku-umro-mile-krajina-najpoznatiji-hrvatski-guslar-388969 www.24sata.hr], &quot;U Osijeku umro Mile Krajina, najpoznatiji hrvatski guslar&quot;, objavljeno 15. listopada 2014., pristupljeno 18. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

== Knjige ==
Objavio je šest knjiga guslarskih pjesama (u [[deseterac|desetercu]]) i 15 nosača zvuka (albumi guslarske glazbe).&lt;ref name=&quot;Levak&quot;/&gt;
Izbor iz djela:
*''Guslarske pjesme i pjesnički zapisi'', 1987. (2 izdanja)
*''Hrvatske guslarske pjesme''
*''Vukovare, hrvatski viteže'', Zrinski; Zagreb, 1994. {{ISBN|953-155-009-3}}
*''Hrvatske pobjede'', Zrinski; Zagreb, 1998. {{ISBN|953-155-041-7}}
*''Hrvatski vitezovi, prijatelji i događaji'', Zagreb, 2001.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://hrvatskiguslari.blogspot.com/ Hrvatski guslari] 

== Vanjske poveznice ==
*{{citiranje časopisa|first=Ante|last=Nazor|author-link=Ante Nazor| url=http://hrcak.srce.hr/49449|title=Recenzije i prikazi. Mile Krajina, Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, RO &quot;Zrinski&quot; TIZ Čakovec, Osijek 1986, 142 str.|journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku|volume=25| issue=1|year=1988}}

{{mrva-glazba}}

{{GLAVNIRASPORED:Krajina, Mile}}
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Guslari]]</text>
      <sha1>1idh1fl60z9r8ysdvix6v69erh2foft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mjenjačnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>325584</id>
    <revision>
      <id>7623873</id>
      <parentid>7602469</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7554" sha1="gkuwse1pe5vb0pdv4x7lfriybtq9yra" xml:space="preserve">[[Datoteka:Thailand — Suvarnabhumi Airport (Bureau de change of Siam Commercial Bank) — Mattes 2007-01-31.jpg|thumb|Mjenjačnica u zračnoj luci]]
'''Mjenjačnica''' je objekt u sektoru financijskih usluga u kojoj klijenti mogu promijeniti novac. Djelatnici mijenjaju [[novčanica|novčanice]] ili [[novac]] prema [[tečaj]]u uglavnom u domaću valutu.
Zakonska sredstva plaćanja se mijenjaju.
Usluge mjenjačnica mogu se nadoknaditi u razlici cijene između kupnje i prodaje.

== U Hrvatskoj ==
Prema ''Zakonu o deviznom poslovanju'', mjenjačke poslove u Republici Hrvatskoj mogu obavljati ''kreditna institucija pod uvjetima iz zakona kojim je uređeno poslovanje kreditnih institucija'' i ''ovlašteni mjenjač pod uvjetima iz Zakona o deviznom poslovanju''. &quot;Ovlašteni mjenjač&quot; može biti: 1.) d.o.o. ili druga pravna osoba sa sjedištem u RH, 2.) podružnica inozemnog trgovačkog društva osnovana u RH i upisana u sudski registar RH, a čiji je osnivač u matičnoj državi ovlašten obavljati mjenjačke poslove i 3.) obrt sa sjedištem u RH. Ovlašteni mjenjač može imati jedno ili više mjenjačkih mjesta. Hrvatska narodna banka (HNB) nadležna je za izdavanje i ukidanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova te HNB vodi registar ovlaštenih mjenjača. Za svako mjenjačko mjesto postoji obveza dostavljanja podatka o adresi mjenjačkog mjesta Financijskom inspektoratu.&lt;ref&gt;https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2026_03_27_306.html&lt;/ref&gt; Financijski inspektorat koristi vlastitu instancu sustava eGOP koji sadrži registar ovlaštenih mjenjača i registar mjenjačkih mjesta.&lt;ref&gt;https://mfin.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/jednostavna-nabava/2024/JN24%20MF%20Migracija%20eGOP%20platforme%20FI.pdf&lt;/ref&gt;

Prije uvođenja eura, do kraja 2022., tržište mjenjačkih usluga u Hrvatskoj bilo je izrazito fragmentirano po broju pružatelja i fizičkih lokacija. Prema podacima HNB-a u Hrvatskoj je na vrhuncu bilo registrirano oko 1300 ovlaštenih subjekata koje je upravljalo sa oko 3500 mjenjačkih mjesta.&lt;ref&gt;https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/u-hrvatskoj-ima-oko-3-500-mjenjacnica-prezivjet-ce-u-najboljem-slucaju-svaka-deseta/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/mjenjacnice-na-koljenima-prezivjet-ce-samo-svaka-deseta-imali-smo-po-100-transakcija-do-podneva-danas-samo-tri-1253741&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://net.hr/danas/vijesti/ugaseno-preko-700-mjenjacnica-a-promet-je-pao-za-95-posto-provjerili-smo-sto-sada-rade-oni-koji-su-prezivjeli-dfa119aa-7fb9-11ee-9f5a-0ee8f36581c7&lt;/ref&gt; Nakon uvođenja eura broj im se smanjio na 200-tinjak. Promjenom zakona ukinuta je obveza sklapanja ugovora o mjenjačkom poslu s nekom od poslovnih banaka, kao i obveza bankina otkupa stranih sredstava plaćanja od mjenjača.&lt;ref&gt;https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drzavna-tajnica-rogic-lugaric-od-uvodjenja-eura-izgubili-smo-1100-mjenjacnica---966086.html&lt;/ref&gt;

Razmjena valuta bila je ograničena; one valute koje nisu globalno prihvaćena u pravilu nisu bile u ponudi mjenjačnica jer se banke u Hrvatskoj nisu bavile kupoprodajom tih deviza. Mjenjačnica ima ugovorne odnose sa svojom bankom te je načelno pravilo da na tečajnoj listi ima iste valute kao i njezina banka čime ima zagarantirani otkup i prodaju.&lt;ref&gt;https://www.poslovni.hr/vijesti/kuna-najtrazenija-valuta-u-srpskim-mjenjacnicama-123974&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.tportal.hr/biznis/clanak/kuna-najtrazenija-valuta-u-srbiji-20090813&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://monetalis.hr/2020/03/26/srpski-dinar-otkup/&lt;/ref&gt;

;Popis ovlaštenih mjenjača (lanaca mjenjačnica) po broju fizičkih lokacija na vrhuncu
*[[Hrvatska pošta]] 665&lt;ref&gt;https://www.posta.hr/mjenjacnica-171/171&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.posta.hr/preuzimanje-podataka-o-postanskim-uredima&lt;/ref&gt;
*[[Tisak (tvrtka)|Tisak]] 300+&lt;ref&gt;https://jatrgovac.com/kiosci-tiska-pravi-su-centri-usluga/&lt;/ref&gt;
*Auro Domus 200+&lt;ref&gt;https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/srpanjski-rekordi-prihodi-mjenjacnica-65-posto-veci-nego-lani-3852919&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.poslovni.hr/domace/auro-domus-otvorit-ce-dogodine-jos-30-mjenjacnica-316372&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://net.hr/danas/vijesti/ugaseno-preko-700-mjenjacnica-a-promet-je-pao-za-95-posto-provjerili-smo-sto-sada-rade-oni-koji-su-prezivjeli-dfa119aa-7fb9-11ee-9f5a-0ee8f36581c7&lt;/ref&gt;
*[[Financijska agencija|Fina]] 170&lt;ref&gt;https://www.poslovni.hr/vijesti/fina-predstavila-vlastitu-mrezu-mjenjacnica-33340&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.fina.hr/novosti/fina-u-rovinju-od-danas-nudi-uslugu-samoposluzne-mjenjacnice&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.fina.hr/financijske-usluge-za-gradane/mjenjacnica&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.fina.hr/ngsite/content/download/9565/170704/1&lt;/ref&gt;
*Exclusive Change (EXC) 72&lt;ref&gt;https://martipark.hr/exc/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.jutarnji.hr/naslovnica/fina-stvorila-najsiru-mrezu-mjenjacnica-u-hrvatskoj-3840714&lt;/ref&gt;
*[[Petrol]] 71&lt;ref&gt;https://www.petrol.hr/prodajna-mjesta?filters=acceptance-of-foreign-cash%2Ccroatia&lt;/ref&gt;
*[[Crodux]] 61+&lt;ref&gt;https://nsdmup-a.hr/cms/files/news_full_text/Crodux_Popis%20benzinskih%20postaja.pdf&lt;/ref&gt;
*[[INA]] 42+&lt;ref&gt;https://www.ina.hr/trazilica-benzinskih-postaja/&lt;/ref&gt;
*[[Tifon (tvrtka)|Tifon]] 37+&lt;ref&gt;https://www.smh.hr/wp-content/uploads/2015/04/Popis-benzinskih-pumpi-TIFON-1.pdf&lt;/ref&gt;
*Boso / Mjenjačnice Boso 34&lt;ref&gt;https://balkans.aljazeera.net/teme/2022/3/20/uvodjenjem-eura-u-hrvatskoj-vlasnici-i-zaposlenici-mjenjacnica-ostaju-bez-posla&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena-u-agrarnoj-vukovarsko-srijemskoj-zupaniji-najmocniji-poduzetnici-su-trgovci-143122/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.microworld.hr/referentna-lista/mjenjacnica/&lt;/ref&gt;
*Ivana i Petra d.o.o. 13&lt;ref&gt;https://repozitorij.vern.hr/theses/vern%3A434/show-file/0 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
*In Kapital 12&lt;ref&gt;https://www.poslovni.hr/?p=4238554&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://travelcroatia.live/listing/in-kapital-d-o-o-mjenjacnica/&lt;/ref&gt;
*Merkur 7&lt;ref&gt;https://www.microworld.hr/referentna-lista/mjenjacnica/&lt;/ref&gt;
*[[iNovine]] su imale 250 do 430 prodajnih mjesta u periodu prije uvođenja eura te su na nekima pružale uslugu mjenjačnice kao i Tisak, ali podaci o broju lokacija su javno nedostupni&lt;ref&gt;https://paperzz.com/doc/5194053/izdana-odobrenja-za-obavljanje-mjenja%C4%8Dkih-poslova&lt;/ref&gt;
*[[Konzum]] je imao HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, ali podaci o broju lokacija su javno nedostupni&lt;ref&gt;https://paperzz.com/doc/5194053/izdana-odobrenja-za-obavljanje-mjenja%C4%8Dkih-poslova&lt;/ref&gt;
*[[Hrvatska lutrija]] je imala HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, ali podaci o broju lokacija su javno nedostupni
*Mjenjačnica Žderić&lt;ref&gt;https://www.jutarnji.hr/naslovnica/prosvjeduju-zdericevi-zaposlenici-tko-je-pozderao-novac-od-uplata-3825210&lt;/ref&gt;
*Adria Oil je imao HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova
*Lukoil je imao HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova
*[[Trgovina Krk]] među registriranim djelatnostima društva navodi &quot;mjenjačnica&quot;, ali nije nikada imala izdano HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih usluga&lt;ref&gt;https://infobiz.fina.hr/tvrtka/trgovina-krk-d-d/OIB-66548420466&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://trgovina-krk.hr/wp-content/uploads/2020/03/poziv-za-glavnu-skupstinu-29.08.2024-potpisano-1.pdf&lt;/ref&gt;
*[[KTC]] među registriranim djelatnostima društva navodi &quot;mjenjačnica&quot;, ali nije nikada imao izdano HNB-ovo odobrenje za obavljanje mjenjačkih usluga&lt;ref&gt;https://infobiz.fina.hr/subjekt/ktc-d-d/OIB-95970838122&lt;/ref&gt;


{{mrva-ekon}}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Novac]]
[[Kategorija:Trgovina]]</text>
      <sha1>gkuwse1pe5vb0pdv4x7lfriybtq9yra</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monsanto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327653</id>
    <revision>
      <id>7623906</id>
      <parentid>7606785</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87551" sha1="f4pzfgadu1qglvjlk9p9e35tpzkya8w" xml:space="preserve">{{Tvrtka
| ime                = Monsanto Company
| slika              =
| vrsta              = [[Međunarodna korporacija]]
| osnutak            = [[St. Louis, Missouri]], [[SAD]], [[1901.]] 
| osnivači           = John Francis Queeny
| sjedište           = 
| sjedište_grad      = [[Creve Coeur, Missouri]]
| sjedište_država    = [[SAD]]
| ključne_osobe      = Hugh Grant (predsjednik i izvršni direktor)
| predsjednik        = 
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = 
| industrija         = [[biotehnologija]], [[agrokemija]], [[sjemenarstvo]]
| proizvodi          = [[herbicidi]], [[pesticidi]], [[sjeme]]
| usluge             = 
| prihod             = {{porast}} 11,82 milijarda [[USD]] (2011.)
| operativni_prihod  = {{porast}} 2,5 milijarda [[USD]] (2011.)
| neto_dobit         = {{porast}} 1,66 milijarda [[USD]] (2011.)
| zaposleni          = 21.400 (2010.)&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1110783/000095012310096537/c60329e10vk.htm Monsanto Company], 2010., godišnje izvješće američkog Povjerenstva za vrijednosne papire i burzu (engl. United States Securities and Exchange Commission, skr. SEC). [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = 
| slogan             = 
| web                = [http://www.monsanto.com monsanto.com]
| dodatak            = 
}}
'''Monsanto''' je [[međunarodna korporacija]] sa sjedištem u [[SAD]]-u koja djeluje na području [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[biotehnologija|biotehnologije]]. Monsanto je vodeći svjetski proizvođač [[herbicidi|herbicida]] [[glifosat]]a, na tržištu dostupnog preko [[brand]]a herbicida ''Roundupa'' i drugih brandova. Monsanto je također vodeći svjetski proizvođač [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranog]] [[sjeme]]na. Sjedište je korporacije u gradu [[Creve Coeur, Missouri|Creve Coeuru]], u saveznoj državi [[Missouri]].

Tvrtka [[Agracetus]] u vlasništvu Monsanta ima pravo na ekskluzivnu proizvodnju [[soja|sojinog]] sjemena ''Roundup Ready'' za komercijalno tržište. Godine 2005., kupovinom tvrtke [[Seminis]], Monsanto je postao najveća svjetska sjemenarska korporacija.

Razvoj Monsanta, uz [[reklama|reklamiranje]] genetički modificiranog sjemena i [[govedo|goveđeg]] [[hormon rasta|hormona rasta]], agresivno [[parnica|parničenje]], [[politika|političko]] [[lobiranje]] i uz pritiske na druge proizvođače sjemena, doveo je do kontroverzija širom svijeta&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.cbsnews.com/stories/2009/12/14/business/main5978152.shtml AP: Monsanto strong-arms seed industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213050234/http://www.cbsnews.com/stories/2009/12/14/business/main5978152.shtml |date=13. veljače 2012. }}, 4.1.2011., članak objavljen na portalu ''CBS News''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt; te Monsanto postaje glavnom metom [[antiglobalizacija|antiglobalizacijskog]] pokreta i [[aktivizam|aktivista]] za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. Zbog svoje poslovne politike Monsanto je bio pod istragom [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva pravosuđa SAD-a]] 2009. godine.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.cbsnews.com/stories/2009/10/08/business/main5372772.shtml Monsanto focus of antitrust investigation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110914033909/http://www.cbsnews.com/stories/2009/10/08/business/main5372772.shtml |date=14. rujna 2011. }}, 4.1.2011., članak objavljen na portalu ''CBS News''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Korporaciju Monsanto osnovao je godine [[1901.]] u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] John Francis Queeny. Posao je započeo svojim novcem i [[kapital]]om što ga je stekao kao distributer [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]], a kao naziv tvrtke odabrao je djevojačko [[prezime]] svoje supruge. S licencijom za korištenje njemačkog [[patent]]a na [[saharin]] na [[teritorij]]-u SAD-a, Monsantov je prvi proizvod bilo ovo [[umjetno sladilo]], a prodavao ga je [[The Coca-Cola Company|Coca-Coli]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848597,00.html Business: more for Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120225055422/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848597,00.html |date=25. veljače 2012. }}, 18.5.1936, članak objavljen u magazinu ''TIME''. [Citirano 21.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Godine [[1919.]] Monsanto je ušao na tržište Europe, gdje je s partnerom iz [[Wales]]a proizvodio [[vanilin]], [[salicilna kiselina|salicilnu kiselinu]], [[aspirin]], a kasnije i neke od [[kemikalija]] potrebnih za proizvodnju [[guma|gume]]. Ovaj je pogon prodan i zatvoren godine [[2010.]]

U svojoj trećoj dekadi, godine [[1920.]], Monsanto je proširio proizvodnju na osnovne industrijske kemikalije kao što je [[sumporna kiselina]]. Godine [[1928.]] korporaciju je preuzeo Queenyjev sin Edgar Monsanto Queeny.

1940-ih je godina Monsanto postao vodeći proizvođač [[plastika|plastike]], uključujući [[polistiren]] i [[umjetna vlakna]]. Odonda do danas stalno je jedna od deset najvećih kemijskih kompanija u SAD-u. Drugi su važni Monsantovi proizvodi [[pesticidi|pesticid]] i [[insekticid]] [[DDT]] (diklordifeniltrikloretan), te [[herbicid]] [[2,4,5-T]] (triklorfenoksioctena kiselina) i ''[[Agent Orange]]'', koji se za vrijeme [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] koristio kao [[defolijant]] i [[bojni otrov]] (kasnije je otkriveno da je tijekom proizvodnje kontaminiran veoma [[kancegoren]]im [[dioksin]]om), umjetno sladilo [[aspartam]] (označen [[E-brojevi|E-brojem]] [[E 951]], poznat i pod imenom ''NutraSweet''), goveđi [[hormon]] rasta [[somatotropin]], te [[poliklorobifenili]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} Michael Grunwald, [https://web.archive.org/web/20020224002844/http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A54914-2002Feb22?language=printer Monsanto held liable for PCB dumping], 23.2.2002., članak objavljen na portalu ''Washington Posta''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt; U istom desetljeću Monsanto je vodio [[projekt Dayton]], a kasnije je sudjelovao i u [[Projekt Manhattan|projektu Manhattan]], čiji je cilj bio razvoj prvog [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] te, nakon 1947., u radu Komisije za atomsku anergiju SAD-a (engl. ''United States Atomic Energy Commission'', skraćeno ''AEC''). 

Monsanto je počeo proizvoditi DDT godine [[1944.]], kada je bio jedan od njegovih 15 proizvođača.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Brian Tokar, [http://www.organicconsumers.org/corp/tokaronwar120902.cfm Agribusiness, biotechnology and war] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100608043242/http://www.organicconsumers.org/corp/tokaronwar120902.cfm |date=8. lipnja 2010. }}, [?], ''Organic Consumers Association. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; [[Insekticid]] DDT bio je veoma dobro prihvaćen u borbi protiv [[komarac]]a koji prenose [[malarija|malariju]]. Uporebu DDT-a u SAD-u zabranio je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] godine [[1972.]], zahvaljujući u velikoj mjeri naporima aktivista za zaštitu okoliša i poticajima [[Rachel Carson]] i njezine knjige ''[[Tiho proljeće]]'', objavljene [[1962.]], kojom je [[javnost]] informirana o [[nuspojava]]ma vezanima uz upotrebu DDT-a. Pred kraj desetljeća, godine 1949., Monsanto je preuzeo tvrtku ''American Viscose'' od engleske obitelji Courtauld.

Godine [[1954.]], Monsanto je ušao u partnerstvo s njemačkim kemijskim divom [[Bayer]]om, s kojim je osnovao Mobay i ušao na tržište [[poliuretan]]a u SAD-a.

Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, Monsanto je postao jedan od najvažnijih proizvodača ''Agent Orangea'' za [[vijetnamski rat|vojne operacije SAD-a u Vijetnamu]]. ''Agent Orange'' izazvao je velike štete okolišu, te goleme [[zdravlje|zdravstvene]] probleme tamošnjem stanovništvu, gdje zbog njegovog korištenja, prema procjeni vijetnamske vlade, ozbiljnih zdravstvenih problema i danas ima barem 800000 ljudi, i američkim vojnicima, od kojih danas njih oko 10000 boluje od različitih oblika [[rak (bolest)|raka]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://www.corpwatch.org/article.php?id=11638 Agent Orange victims sue Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180126185411/http://www.corpwatch.org/article.php?id=11638 |date=26. siječnja 2018. }}, 4.11.2004., članak objavljen na portalu ''CorpWatch''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Monsanto je [[1970-ih|1970.-ih]] bio pionir u [[optoelektronika|optoelektronici]]. Godine 1968. postao je prva tvrtka koja je započela masovnu proizvodnju [[Svjetleća dioda|svjetlećih dioda]], koje koriste [[galijev arsenid fosfid]] ([[legura|leguru]] [[galijev arsenid|galijevog arsenida]] i [[galijev fosfid|galijevog fosfida]]). Ovo je otvorilo vrata eri primjene tehnologije [[Zaliveni elektronički elementi|zalivenih elektroničkih elemenata]] (eng. ''solid-state lighting'', skraćeno ''SSL'') u rasvjeti. Od 1968. do 1970. prodaja im se udvostručavala svakih nekoliko mjeseci. Monsantovi proizvodi postali su [[standard]]. Primarno tržište tada su bili [[elektronika|elektronički]] [[kalkulator]]i i digitalni [[sat (instrument)|satovi]].

Godine 1979. Monsanto i američko Društvo inženjera sigurnosti (engl. ''Society of Safety Engineers'') ustanovili su godišnju nagradu za [[zaštita na radu|zaštitu na radu]] ''Edgar Monsanto Queeny Safety Professional of the Year'', nazvanu u čast prijašnjem Monsantovom izvršnom direktoru (1928. – 1960.), u nastojanju da unaprijede prevenciju [[ozljeda na radu]].&lt;ref&gt;[http://www.asse.org/practicespecialties/interviews/SPYAward.php SPY award interview with Keith Vidal &amp; Émer ÓBroin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140703022749/http://www.asse.org/practicespecialties/interviews/SPYAward.php |date=3. srpnja 2014. }}, [2006.], članak objavljen na portalu ''American Society of Safety Engineers. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Znanstvenici iz Monsanta prvi su genetički modificirali biljnu [[stanica|stanicu]] godine 1982. Pet godina kasnije Monsanto je obavio prva terenska testiranja [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranih]] [[usjev|poljoprivrednih kultura]].

U procesu restrukturiranja poslovanja kroz spajanja i akvizicije, između 1997. i 2002., Monsanto je iz kemijskoga prerastao u [[biotehnologija|biotehnološkog]] diva. Dio ovog procesa uključio je i prodaju postrojenja za proizvodnju [[fenilalanin]]a korporaciji Great Lakes Chemical Corporation (GLCC) za 125 milijuna [[dolar]]a 1999. godine. Godinu je dana kasnije GLCC tužio Monsanto zbog podbačaja od 71 miljuna dolara u odnosu na očekivanu prodaju.

Godine 2001. umirovljeni Monsantov [[kemičar]] [[William S. Knowles]] dobio je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] za svoj rad na [[asimetrična sinteza|asimetričnim sintezama]], koje je istraživao u Monsantu od početka 1960-ih pa sve do umirovljenja 1986. godine.

Tijekom 2004. i 2005. Monsanto je tužio mnoge [[farma|farmere]] u SAD-u i [[Kanada|Kanadi]] zbog kršenja [[patent]]nih prava, a posebno one koji su prodavali sjeme koje je sadržavalo [[gen]]e što ih je patentirao Monsanto. U nekim su slučajevima farmeri tvrdili da je sjeme sa susjednih oranica nanio [[vjetar]]. Takav je iskaz pobijen u parnici koju je Monsanto Canada Inc. vodio protiv kanadskog farmera Percyja Schmeisera, uzgajivača [[uljana repica|uljane repice]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{eng icon}} [http://decisions.fct-cf.gc.ca/en/2001/2001fct256/2001fct256.html Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement], 2001., ''Federal Court (Canada)''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; U svibnju 2004. kanadski Vrhovni sud donio je odluku u korist Monsanta i presudio da je uzgajajući biljke koje sadrže patentirani genom i patentirane [[stanica|stanice]] bez [[licencija|licencije]] uzgajivač uljane repice Percy Schmeiser lišio tvrtku Monsanto Canada Inc. punog uživanja prava patenta. Takvom su presudom kanadski sudovi bili na tragu odluka [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u pitanjima prava patenta na [[biljka|biljke]] i [[gen]]e.

U veljači 2005. Monsanto je podnio zahtjev za patentiranje svoje tehnike rasploda [[domaća svinja|svinja]], čime bi kompanija stekla pravo na [[vlasništvo]] nad svim svinjama koje se okote na ovaj način kao i nad njihovim [[krdo|krdima]]. [[Greenpeace]] tvrdi da Monsanto pokušava steći vlasništvo nad uobičajenim tehnikama rasploda.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; Monsanto tvrdi da se u njihovoj patentiranoj metodi koriste posebni instrumenti za [[inseminacija|inseminaciju]], te da je za nju potrebno manje [[sperma|sjemena]] nego kod uobičajene oplodnje.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Stephanie Condron, [http://www.dailymail.co.uk/news/article-358902/GM-crop-giant-wants-patent-super-pig.html GM crop giant wants to patent super-pig], 11.8.2005., članak objavljen na portalu ''Daily Maila''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Seal of the United States Patent and Trademark Office.svg|mini|150px|Oznaka '''Ureda za patente i žigove SAD-a'''.]]
Godine 2006. američka [[neprofitne organizacije|neprofitna udruga]] Public Patent Foundation podnosi zahtjev Uredu za patente i žigove SAD-a (engl. ''United States Patent and Trademark Office'') pri [[Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu trgovine SAD-a]] da opozove četiri [[patent]]a kojima se Monsanto koristio u tužbama protiv farmera. U prvom krugu ispitivanja, Ured za patente i žigove SAD-a opozvao je sva četiri patenta četirima zasebnim odlukama donesenima između veljače i srpnja 2007. godine.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://agriculturedefensecoalition.org/sites/default/files/file/agriculture_57/57L%202007%20Monsanto%20vs%20Farmers%20U.S.%20Patent%20Information%20July%204,%202007%20Important.pdf Monsanto patents asserted against American farmers rejected by Patent Office], 24.7.2007., izvorno objavljeno na portalu ''Public Patent Foundation''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; Monsanto je odonda uložio više prigovora na odluke.

U listopadu 2008. godine kanadskom odjelu tvrtke, Monsanto Canada Inc., dodijeljena je titula jednog od sto najboljih kanadskih poslodavaca. Godine 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Monsanto Canada Inc. proglašen je jednim od najboljih poslodavaca u [[Manitoba|Manitobi]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.canadastop100.com/manitoba/ Manitoba's top employers], 2012., ''Canada's Top 100 Employers''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.eluta.ca/top-employer-monsanto Employer review: Monsanto Canada Inc.], 2012., objavljeno na portalu ''eluta.ca''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

U siječnju 2010. magazin ''[[Forbes]]'' proglasio je Monsanto kompanijom godine.

=== Kronologija spajanja i akvizicija ===
Kao rezultat niza transakcija [[spajanja i akvizicije|spajanja i akvizicija]], Monsanto koji je postojao od 1901. do 2000. godine i sadašnji Monsanto pravno su dvije različite [[korporacija|korporacije]]. Iako imaju isto ime i isto sjedište, te mnoge rukovodeće i ine zaposlenike, kao i odgovornosti proistekle iz aktivnosti u [[kemijska industrija|kemijskoj industriji]], jedina djelatnost koja se zadržala u sadašnjoj korporaciji jest [[industrija poljoprivrednih kemikalija]]. 

Od 1980. godine naovamo dogodile su se ove važne promjene: 

* 1985.: Monsanto kupuje kompaniju [[G. D. Searle &amp; Company|Searle]]. Ovim spajanjem Searleovo poslovanje s [[aspartam]]om izdvaja se u zasebnu Monsantovu [[podružnica|podružnicu]], NutraSweet Company. Izvršni direktor NutraSweeta, Robert B. Shapiro, bit će izvršni direktor Monsanta od 1995. do 2000. godine.

[[Datoteka:DKC 3307 Dekalb.JPG|mini|150px|'''DEKALB-ov kukuruz''' sorte DKC 3307.]]
* 1996.:  u travnju Monsanto kupuje 49.9%, a u studenom još ~5% [[dionica]] tvrtke Calgene, koja je proizvela [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranu]] rajčicu ''Flavr Savr''. Monsanto po prvi put počinje poslovati sa [[sjeme]]nom [[kukuruz]]a kad godine 1996. kupuje 40% dionica tvrtke DEKALB Genetics Corporation, proizvođača [[hibrid (botanika)|hibridnog]] sjemena kukuruza. Ostatak kompanije kupljen je 1998. godine.

* 1997.: Monsanto izdvaja odjele koji se bave [[kemikalija]]ma i [[vlakno|vlaknima]] te tako nastaje tvrtka Solutia Inc. Time su prenesene i sve financijske obveze vezane uz proizvodnju i kontaminaciju [[poliklorirani bifenili|polikloriranim bifenilima]] (PCB) na području [[Illinois]]a i [[Alabama|Alabame]]. U siječnju iste godine Monsanto objavljuje kupnju tvrtke Holden's Foundations Seeds, zajedno s njezinom sestrinskom distribucijskom tvrtkom Corn States Hybrid Service. Sveukupna cijena akvizicije premašuje 925 milijuna dolara. U travnju iste godine Monsanto kupuje preostale dionice tvrtke Calgene.

* 1999.: Monsanto prodaje NutraSweet Company i još dvije kompanije.

* 2000.: u proljeće se Monsanto spaja s tvrtkama Pharmacia i Upjohn, a poljoprivredni odjel postaje [[podružnica]] nove Pharmacije; odjeli za medicinska istraživanja, koja uključuju proizvode kao što je ''Celebrex'', ostaju u Pharmaciji. U listopadu iste godine Pharmacia izdvaja svoju podružnicu pri Monsantu u novu kompaniju, ''novi Monsanto''. Ugovorena je obveza Monsanta da odgovara za štete koje Pharmaciji mogu nastati iz sporova protiv tvrtke Solutia. Posljedica je ovoga da je novi Monsanto i dalje stranka u brojnim sudskim [[parnica]]ma koje su povezane s djelovanjem starog Monsanta.

* 2005.: za 1,4 milijarde dolara Monsanto kupuje tvrtku Seminis, vodećeg globalnog proizvođača sjemena [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].

* 2007.: u lipnju Monsanto dovršava kupnju tvrtke Delta and Pine Land Company, krupnog proizvođača sjemena [[pamuk]]a, po cijeni od 1,5 milijarda dolara. U studenom iste godine Monsanto izlazi iz posla [[svinjogojstvo|uzgoja svinja]] i odriče se svih [[patent|patenata]] povezanih s [[domaća svinja|svinjama]], njihove primjene, i sveg drugog povezanog [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]].

* 2008.: u kolovozu Monsanto kupuje nizozemskog sjemenarsku tvrtku De Ruiter Seeds za 546 milijuna eura, te njezin [[brand]] goveđeg [[hormon]]a rasta [[somatotropin]]a ''Posilac'' i s time povezane poslove prodaje korporaciji Elanco Animal Health (odjelu tvrtke Eli Lilly and Company) po cijeni od 300 milijuna dolara uvećanoj za dodatne vezane troškove.
* 2012: Monsanto kupuje Precision Planting Inc., kompaniju koja proizvodi računalnu opremu i programe koji pomažu poljoprivrednicima da povećaju prinose i produktivnost preciznim planiranjem uzgoja.
* 2013: Monsanto kupuje Climate Corp za 930 milijuna USD. Climate Corp. glavna djelatnost kompanije je stvaranje vremenske prognoze specijalno za poljoprivrednike uspoređivanjem podataka s terena i iz prošlog razdoblja.[https://www.forbes.com/sites/bruceupbin/2013/10/02/monsanto-buys-climate-corp-for-930-million/#5f46a5c1177a] Ako je prognoza pogrešna poljoprivrednik ima pravo na kompenzaciju.
* 2015: Monsanto je pokušao kupiti kompaniju [https://www.forbes.com/sites/antoinegara/2015/08/26/monsanto-drops-46-5-billion-offer-for-syngenta-stock-buyback-double-earnings-market-rout/#251e8a605a1a Syngenta] za 46,5 milijardi dolara, ali nije uspio.
* 2016: Bayer želi kupiti Monsanto za 65 milijardi dolara. Uspjeli su se dogovoriti i Monsanto je prodan za 66 milijardi dolara.[http://www.bbc.com/news/business-37361556]

U istraživanju, razvoju i [[marketing]]u [[biotehnologija|biotehnologije]] Monsanto surađuje s njemačkom kemijskom tvrtkom [[BASF]].&lt;ref&gt;[http://www.corporate.basf.com/de/investor/veranstaltungen/termine/070321_interview.htm?id=V00-Eq3z_CNjlbcp.*0 Interview Dr. Jürgen Hambrecht zur Zusammenarbeit mit Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121124043448/http://www.corporate.basf.com/de/investor/veranstaltungen/termine/070321_interview.htm?id=V00-Eq3z_CNjlbcp.*0 |date=24. studenoga 2012. }}, 21.3.2007., intervju objavljen na službenim stranicama tvrtke BASF. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt;

== Upravljanje korporacijom ==
=== Vijeće direktora ===
[[Datoteka:Hugh Grant Monsanto.jpg|mini|130px|'''Hugh Grant''', predsjednik i izvršni direktor Monsanta.]]
Sadašnji su članovi vijeća direktora Monsanta (2012. g., abecednim redom): David L. Chicoine, čelnik najvećeg sveučilišta u Južnoj Dakoti, South Dakota State University; Janice L. Fields, predsjednica američkog McDonald’sa; Hugh Grant, predsjednik i izvršni direktor Monsanta; Arthur H. Harper, partner menadžer iz investicijske tvrtke GenNx360 Capital Partners; Laura K. Ipsen, viša potpredsjednica i glavna direktorica kompanije Cisco Systems Connected Energy Networks; Gwendolyn S. King, predsjednica glasnogovorničke tvrtke Podium Prose; C. Steven McMillan, bivši predsjednik i izvršni direktor korporacije Sara Lee; Jon R. Moeller, glavni direktor za financije u kompaniji Procter &amp; Gamble; William U. Parfet, izvršni direktor ugovorne istraživačke organizacije MPI Research; George H. Poste, izvršni direktor konzultantske tvrtke specijalizirane za primjenu genomskih tehnologija i računarstva u zdravstvu Health Technology Networks.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/board-of-directors.aspx Board of directors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160923031933/http://www.monsanto.com/whoweare/pages/board-of-directors.aspx |date=23. rujna 2016. }}, 2012., objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Neki javni dužnosnici bivši zaposlenici Monasanta ===
Neki bivši zaposlenici Monsanta na vodećim su mjestima u američkim državnim agencijama kao što su [[Agencija za hranu i lijekove]] (engl. Food and Drug Administration ili skr. FDA), državna agencija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] (engl. United States Environmental Protection Agency ili skr. EPA) te [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]]. Linda Fisher naizmjence je radila u Monsantu i u EPA-i.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;

== Zdravlje i okoliš ==
=== Genetički modificirani organizmi ===
[[Datoteka:Hazardous-pesticide.jpg|mini|160px|Priprema '''Monsantovog pesticida''' za prskanje usjeva.]]
Mnoge vrste [[sjeme]]na koje proizvodi Monsanto posebno su [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirana]] kako bi bile otporne na Monsantove [[poljoprivreda|poljoprivredne]] [[kemikalija|kemikalije]], kao što je [[herbicid]] ''Roundup''. U studiji koju je objavio [[znanstveni časopis]] ''International Journal of Biological Sciences'', istraživači su [[statistika|statistički]] obradili podatke koje su dobili od Monsanta i zaključili da su genetski modificirane [[sorta|sorte]] [[kukuruz]]a uzrokovale [[hepatorenalni sindrom]]. Naveli su da je tomu uzrok prisustvo novih [[pesticid]]a zajedno s umetnutim [[gen]]ima, iako nisu isključili mogućnost da je tomu razlog [[mutacija]] tijekom [[preobrazba (genetika)|transformacije]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} Joël Spiroux de Vendômois [et al.], [http://www.biolsci.org/v05p0706.htm A comparison of the effects of three GM corn varieties on mammalian health] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410043426/http://www.biolsci.org/v05p0706.htm |date=10. travnja 2010. }}. // „International Journal of Biological Sciences“, 5(2009). Str. 706-726. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; 

Monsanto je uvučen u [[prijepor]] oko genetički modificirane [[hrana|hrane]] potaknut [[afera Pusztai|aferom Pusztai]]. [[Eksperiment]]i [[biokemija|biokemičara]] i [[nutricionizam|nutricionista]] [[Arpad Pusztai|Arpada Pusztaija]], provedeni na [[štakor]]ima hranjenima genetički modificiranim [[krumpir]]om, čiji su rezultati obznanjeni 1998. godine, pokazali su da je upravo proces [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]], a ne prisustvo umetnutog gena [[lektin]]a, uzrokom promjene debljine [[epitelno tkivo|epitela]] u [[crijevo|crijevima]] [[štakor]]a hranjenih genetički modificiranim [[krumpir]]om. Drugim riječima, genetičko inženjerstvo kao takvo, a ne prisustvo pesticida, razlog je promjenama koje su naštetile štakorima. Objavljivanje ove studije izazvalo je mnoge kontroverzije.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.democracynow.org/2010/12/23/wikileaks_cables_reveal_us_sought_to WikiLeaks cables reveal U.S. sought to retaliate against europe over Monsanto GM crops], 23.12.2010., transkript objavljen na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; 

=== Rekombinantni goveđi hormon rasta (rBST) ===
Monsanto je izazvao [[prijepor]]e širom [[SAD]]-a predstavljanjem [[rekombinacija|rekombinantnog]] goveđeg [[hormon rasta|hormona rasta]] [[somatotropin]]a (skraćeno rBST),&lt;ref&gt;Rekombinantni goveđi somatotropin, engl. ''recombinant bovine somatotropin'', skraćeno ''rBST'' ili ''recombinant bovine growth hormone'', skraćeno ''rBGH'', sintetički je goveđi hormon rasta, sintetiziran 1994. godine tehnologijom rekombinantne [[DNK]].&lt;/ref&gt; Riječ je o sintetičkom hormonu koji se [[injekcija (medicina)|injekcijom]] daje [[krava]]ma radi povećanja proizvodnje [[mlijeko|mlijeka]]. U [[krv|krvnom optoku]] krave rekombinantni goveđi hormon rasta stimulira [[inzulinu sličan čimbenik rasta-1]] (kratica: IGF-1).&lt;ref&gt;IGF-1, kratica od engl. ''Insulin-like growth factor 1''. IGF-1 je prirodni hormon otkriven kod ljudi i krava, luči se u [[jetra|jetri]], po [[molekula]]rnoj je strukturi sličan [[inzulin]]u, medijator je hormona rasta, djeluje na rast većine [[stanica]] u organizmu.&lt;/ref&gt;

Iako se IGF-1 prirodno nalazi u majčinom [[mlijeko|mlijeku]], koje služi [[dojenje|prehrani dojenčeta]], on ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvoj [[rak (bolest)|raka]]. Ovaj biološki aktivni hormon povezan je s [[rak dojke|rakom dojke]] (dokazana je korelacija kod [[žena]] u [[premenopauza|premenopauzi]]),&lt;ref&gt;{{eng icon}} Susan E. Hankinson [et al.], [http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(97)10384-1/fulltext Circulating concentrations of insulin-like growth factor I and risk of breast cancer]. // „The Lancet“, 351(1998)9113. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; [[rak prostate|rakom prostate]],&lt;ref&gt;{{eng icon}} June M. Chan, [http://www.sciencemag.org/content/279/5350/563 Plasma insulin-like growth factor-I and prostate cancer risk: a prospective study], 23.1.1998., ''Science''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; [[rak pluća|rakom pluća]]&lt;ref&gt;{{eng icon}} M. Pollak, [http://www.ejcancer.info/article/S0959-8049(00)00102-7/abstract Insulin-like growth factor physiology and cancer risk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306095308/http://www.ejcancer.info/article/S0959-8049(00)00102-7/abstract |date=6. ožujka 2016. }}, travanj 2000., ''European Journal of Cancer''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; i [[rak debelog crijeva|rakom debelog crijeva]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} M. S. Sandhu, D. B. Dunger, E. L. Giovannucci [http://jnci.oxfordjournals.org/content/94/13/972.long Insulin, insulin-like growth factor-I (IGF-I), IGF binding proteins, their biologic interactions, and colorectal cancer]. // „Journal of the National Cancer Institute“, 94(2002)13. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;


Monsanto je [[sponzorstvo|sponzorirao]] istraživanje mlijeka čiji rezultati nisu ukazali na značajnu razliku u količini rekombinantnog goveđeg hormona rasta u mlijeku označenom [[etiketiranje|etiketom]] „bez rBST-a“ ili „organsko mlijeko“, i u mlijeku bez takvih etiketa.&lt;ref&gt;{{eng icon}} John Vicini [et al.], [http://www.journals.elsevierhealth.com/periodicals/yjada/article/S0002-8223(08)00513-0/abstract Survey of retail milk composition as affected by label claims regarding farm-management practices]. // „Journal of the American Dietetic Association“, 108(2008)7. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Prema američkom dnevnom listu ''[[The New York Times]]u'', Monsantov [[brend]] rBST-a, ''Posilac'', u ožujku 2008. godine bio je u središtu zanimanja AFACT-a, skupine zagovornika korištenja rBST-a, čiji su članovi, predstavnici grupa [[korporacija]] ([[spajanja i akvizicije|konglomerat]]a) krupnih prerađivača [[mlijeko|mlijeka]], tijesno povezani s Monsantom.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Andrew Martin, [http://www.nytimes.com/2008/03/09/business/09feed.html Fighting on a battlefield the size of a milk label], 9.3.2008., objavljeno na portalu dnevnog lista ''The New York Timesa''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; Ova grupa angažirala se u opsežnom [[lobiranje|lobiranju]] s ciljem da se na državnoj razini spriječi da mlijeko bez [[Rekombinantni goveđi hormon rasta|rBST-a]] bude etiketirano kao takvo. Budući da se mlijeko etiketirano kao bez hormona pokazalo veoma popularnim kod potrošača, prvobitno je AFACT svoja nastojanja opravdavao time da je [[Agencija za hranu i lijekove]] odobrila rBST, te da popularnost mlijeka bez rBST-a ugrožava pravo prerađivača mlijeka da se koriste [[tehnologija|tehnologijom]] koja maksimizira njihov [[profit]].

Dosad je veoma negativan stav [[potrošač]]a spram AFACT-ovih [[zakonodavna vlast|zakonodavnih]] nastojanja priječio državne regulatore da forsiraju ograničenja koja bi dovela do zabrane [[etiketiranje|etiketiranja]] mlijeka bez hormona kao takvoga, no usprkos tome nekoliko je [[političar]]a, uključujući tadašnjeg tajnika Ministarstva poljoprivrede savezne države [[Pennsylvania|Pennsylvanije]] Dennisa C. Wolffa, pokušalo zabraniti takvo etiketiranje mlijeka temeljem toga da su „potrošači zbunjeni“. Primjeni [[biotehnologija|biotehnologije]] naklonjena [[web stranice|web stranica]] ''Earth friendly farm friendly'' prenijela je izjavu Dennisa C. Wolffa:
{{citat4|center|Potrošače se zbunjuje ovim dodatnim etiketama – rekao je tajnik Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennis Wolff. – Oni zaslužuju izbor, ali jednako tako izbor zaslužuju i proizvođači. A s gledišta sigurnosti, svako je mlijeko zdravo mlijeko. Naše je mlijeko siguran proizvod. Ministarstvo poljoprivrede savezne države Pennsylvanije nije u poziciji reći treba li rBST koristiti ili ne. Ključna je riječ: izbor. Ja sam rabio rBST od dana kada je odobren do dana kad sam posljednji put pomuzao krave. Bio mi je važno sredstvo farmi. Ono čemu se suprotstavljamo jest negativni publicitet ili sijanje straha. Ako se od mljekara traži da odustanu od efikasnosti proizvodnje, i ako im ta efikasnost donosi čist prihod od tri ili od deset tisuća dolara godišnje… to je mnogo novca.|Dennis C. Wolff, Ministarstvo poljoprivrede američke savezne države Pennsylvanije|2006.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Bunting, Sherry. [http://www.earthfarmfriendly.com/News/frustvenmilkmrkt-102606.html ''Frustrations vented over questionable milk marketing practices''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511210359/http://www.earthfarmfriendly.com/News/frustvenmilkmrkt-102606.html |date=11. svibnja 2011. }}  (26.10.2006.), ''Earth friendly farm friendly''. [Citirano 28.1.2012.]&lt;/ref&gt;}}

Istup tajnika Dennisa Wolffa odjeknuo je među gnjevnim potrošačima i izvan Pennsylvanije. Pod pritiskom građana i javnosti, koji su počeli upućivati brojna pisma i telefonske pozive, intervenirao je guverner Pennsylvanije Edward Rendell i demantirao tajnika rekavši “Građani imaju pravo na potpune informacije o tomu kako se proizvodi mlijeko koje kupuju.”&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Prijepor oko sjemena ''Terminatora'' ===
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/monsanto-history.aspx Monsanto history], [2011.], objavljeno na portalu kompanije ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; koja je [[patent]]irala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanu ''Terminator''. Ovom tehnologijom, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, uzgajaju se [[biljka|biljke]] čije je sjeme [[Sterilizacija|sterilno]], tako da nakon sadnje ne [[cvijet|cvatu]] niti daju [[plod]]a. Time se sprečava širenje sjemena po okolišu, a kupci koji sade ovu vrstu sjemena za svaku novu [[sjetva|sjetvu]] moraju ponovo kupovati sjeme. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i udruženja [[farma|farmera]] zbog bojazni da bi sjeme proizvedeno ovom tehnologijom moglo povećati ovisnost farmera o proizvođačima sjemena.

Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemena ''Terminator''.&lt;ref&gt;{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/science/1999/oct/06/gm.food2 World braced for terminator 2], 6.10.1999., ''The Guardian''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinskom [[intervju]]u: ‘Nastavljamo raditi na [''Terminatoru'']. Nikad zapravo nismo niti usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovoj komercijalizaciji. Nikad zapravo nismo niti odustali.’&lt;ref&gt;{{eng icon}} Hugh Warwick, [http://www.fao.org/righttofood/KC/downloads/vl/docs/AH428.pdf Syngenta: switching off farmers' rights?], listopad 2000., objavljeno na portalu Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. ''Food and Agriculture Organization of the United Nations'', skr. ''FAO''). Str. 15. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Onečišćavanje okoliša ===
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, Monsanto je u saveznoj državi [[Illinois]]u utemeljio [[grad]] Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnijim zakonodavstvom i uz niže [[porez]]e. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođač [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]]. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, voda [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Dead Creeka i dalje je njima zagađena.&lt;ref&gt;{{eng icon}} William Spain, [http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm Tiny Sauget, Illinois, likes business misfits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120124182839/http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm |date=24. siječnja 2012. }}, 3.10.2006., ''Post-gazette.com business''. [Citirano 17.2.2012.] Izvorni članak: {{eng icon}} [http://online.wsj.com/article/SB115984289083380869.html Yes, in my backyard: tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''The Wall Street Journal''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisuće [[tona]] vrlo [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a na [[odlagalište otpada|odlagališta]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], znajući da [[kemikalija|kemikalije]] u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet u [[prirodni okoliš|prirodi]] i na [[čovjek|ljude]]. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva&lt;ref&gt;Agencija za okoliš, engl. ''Environment Agency''; Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, engl. ''Department for Environment, Food and Rural Affairs of the United Kingdom'', skr. ''DEFRA''.&lt;/ref&gt; objavila je da se pokazalo kako kemikalije [[zagađenje|onečišćuju]] [[podzemne vode]] i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] i 30 godina nakon odlaganja.&lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt;

U prilogu objavljenom 27. siječnja američki dnevni list ''[[The New York Times]]'' izvjestio je da je samo tijekom 1969. godine Monsanto odložio 45 [[tona]] polikloriranih bifenila u potok Snow Creek, [[pritok]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Choccolocco Creek koja [[pitka voda|pitkom vodom]] opskrbljuje velik dio tog područja. Monsanto je također zakopao milijune kilograma polikloriranih bifenila u otvorene jame [[odlagalište otpada|odagališta otpada]] smještenoga na brežuljcima iznad postrojenja i u okolici.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Kevin Sack, [http://www.nytimes.com/2002/01/27/us/pcb-pollution-suits-have-day-in-court-in-alabama.html PCB pollution suits have day in court in Alabama], 27.1.2002., ''The New York Times''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].&lt;ref name=&quot;#4&quot;&gt;{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt; 

Godine 1998. Monsantov direktor za [[odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnost [[biotehnologija|biotehnološki]] proizvedene [[hrana|hrane]]. Naš je interes u tomu da je prodamo što više možemo. Osiguravanje njezine sigurnosti posao je Agencije za hranu i lijekove.“&lt;ref&gt;Agencija za hranu i lijekove, engl. Food and Drug Administration ili skraćeno FDA, agencija je za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi SAD-a.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} Michael F. Jacobson, [http://www.cspinet.org/new/genetics_fda.html Meeting on the safety and labeling of genetically modified organisms], 18.11.1999., ''Center for Science in the Public Interest''. [Citirano 19.2.2012.] Izjava je izvorno objavljena 25.10.1998. u ''New York Times Magazineu''.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. američki [[novine|dnevni list]] ''[[The Washington Post]]'' prenio je na naslovnoj stranici prilog o [[zagađenje|zagađenju]] [[prirodni okoliš|okoliša]] u gradu [[Anniston, Alabama|Annistonu]] u saveznoj državi [[Alabama|Alabami]], što ga je u nasljeđe ostavio Monsanto. Tamošnji zakon dopušta proizvodnju [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]], [[kemikalija|kemikalije]] koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajen [[električni izolator]]. Pribavljeni su [[dokument]]i koji su pokazivali da je tamošnje Monsantovo postrojenje više od 40 godina u lokalne [[potok]]e svjesno [[odlaganje otpada|odlagalo]] [[živa|živu]] i otpad koji je sadržavao poliklorirane bifenile.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Michael Grunwald, [https://web.archive.org/web/20111019174703/http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&amp;contentId=A46648-2001Dec31 Monsanto hid decades of pollution], 1.1.2002., ''Washington Post''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijuna [[dolar]]a kako bi se [[nagodba|nagodili]] s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja polikloriranim bifenilima.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases $700 million deal announced in Anniston PCBs cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212131044/http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases |date=12. veljače 2012. }}, 19.8.2003., objavljeno na portalu ''Environmental Working Group''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

U nekadašnjemu [[rudnik]]u [[vapnenac|vapnenca]] Brofiscin Quarry, blizu [[Cardiff]]a, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjen [[otrov|toksični]] otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivate ''Agent Orangea'', [[dioksini|dioksine]] i [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]], koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za prihvat kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da su [[podzemne vode]] zagađivane od 1970. godine.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx Brofiscin Quarry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145811/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx |date=5. ožujka 2012. }}, članak objavljen na portalu Agencije za okoliš (Environment Agency) pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt; Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodi [[zagađenje|zagađenja]]. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnom [[Wales]]u, jedne od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt; mogla bi koštati i sto milijuna [[britanska funta|funti]].

Godine 2004., neprofitna skupina korporacija, organizacija i pojedinaca s ciljem očuvanja i zaštite [[bioraznolikost]]i The Wildlife Habitat Council (WHC) i EPA, u sklopu svojeg programa ''National Environmental Performance Track'', uručili su kompaniji Monsanto posebno priznanje na 16. godišnjem kongresu WHC-a.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.wildlifehc.org/awards/monsanto-company/ Monsanto Company] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 2004., ''Wildlife Habitat Council''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Monsanto je najveći proizvođač [[glifosat]]nih [[herbicid]]a zahvaljujući svojem [[brand]]u ''Roundup''. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim malformacijama kod [[žaba]] i [[domaća kokoš|pilića]] koji su bili izloženi znatno razrjeđenijim [[otopine|otopinama]] nego što su one koje se koriste u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} Michael Antoniou [et al.]. [http://www.scribd.com/doc/57277946/RoundupandBirthDefectsv5 Roundup and birth defects], Earth Open Source, 2012.&lt;/ref&gt;

Monsanto je odgovoran što je više od 50 terena širom SAD-a [[zagađenje|zagađeno]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, te su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša&lt;ref&gt;Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#4&quot;/&gt;

== Pravna pitanja ==
Monsanto je poznat po sudjelovanju u razglašenim sudskim [[parnica]]ma, i kao [[tužitelj]] i kao [[optuženik]]. Bio je tuženik u mnogim [[skupna tužba|skupnim tužbama]], u kojima su [[globa|globe]] i [[odšteta|odštete]] iznosile stotine milijuna [[dolar]]a, uglavnom u vezi s narušavanjem [[zdravlje|zdravlja]] uzrokovanim njegovim [[proizvod]]ima. Monsanto se također često utjecao [[sud]]u da zaštiti svoje [[patent]]e, posebice na području [[biotehnologija|biotehnoligije]].

Monsanto je privukao [[mediji|medijsku]] pažnju zbog svog navodno nepoštenog sudskog progona [[farmer]]a, kao što je prikazano u francuskom [[dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Le monde selon Monsanto''&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt1189345/ ''Le monde selon Monsanto''] na IMDb-u&lt;/ref&gt; (hrv. ''Svijet po Monsantu'') iz 2008. godine.

=== Monsanto kao optuženik ===
[[Datoteka:US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg|mini|200px|Američka je vojska za vrijeme vijetnamskog rata rabila herbicid '''''Agent Orange''''' kao defolijant i bojni otrov.]]
Veterani [[vijetnamski rat|vijetnamskoga rata]] i članovi njihovih obitelji u skupnoj su tužbi godine 1982. tužili Monsanto i čitav niz drugih kemijskih kompanija zbog [[nuspojava]] koje je izazvao [[defolijant]] i [[bojni otrov]] ''Agent Orange'', što ga je u vijetnamskom ratu rabila američka [[vojska]]. Dvije godine kasnije veterani i kemijske kompanije nagodili su se. Sukladno nagodbi, veterani koji su bili izloženi djelovanju ''Agent Orangea'' dobit će 180 milijuna dolara od kemijskih kompanija. U to je vrijeme u proces bilo uključeno 15000 veterana i članova njihovih obitelji. Broj zahtjeva za odštetom naknadno se popeo na 250000.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.usvetdsp.com/agentorange.htm The story of agent orange] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127215329/http://www.usvetdsp.com/agentorange.htm |date=27. siječnja 2013. }}, studeni 1990., objavljeno na portalu ''The U. S. Veteran Dispatch''. [Citirano 23.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Monsanto je bio optuženik u najdužoj američkoj građanskoj parnici uz prisustvo [[porota|porote]], sporu Kemner protiv Monsanta. Proces je trajao od veljače 1984. do listopada 1987. godine. U sporu je sudjelovala skupina tužitelja koji su tvrdili da su se 1979. godine [[otrov]]ali [[dioksini|dioksinom]] u [[Industrija|industrijskoj nesreći]] koji se dogodio u [[Sturgeon, Missouri|Sturgeonu]], u saveznoj državi [[Missouri]]ju.

Kompanija [[Great Lakes Chemical Corporation]] (GLCC) tužila je 2000. godine Monsanto zbog podbačaja od 71 milijuna [[dolar]]a u odnosu na očekivane prihode od prodaje.

Godine 2004. najveća svjetska [[agrokemija|agrokemijska]] [[korporacija]], švicarska grupa [[Syngenta]], podigla je u [[SAD]]-u [[tužba|tužbu]] kojom tereti Monsanto da se koristi nasilnim metodama sa svrhom [[monopol]]iziranja [[tržište|tržišta]]. Međusobno su po nekoliko tužbi podigli i Monsanto i Syngenta.&lt;ref&gt;[{{eng icon}} Carey Gillam, [{{Citiranje časopisa |url=http://www.organicconsumers.org/monsanto/monopoly.cfm |title=Carey Gillam, &amp;#91;http://www.organicconsumers.org/monsanto/monopoly.cfm Monsanto's monopoly of biotech sector spurs lawsuit&amp;#93;, 25.8.2004., ''Organic Consumers Association''. &amp;#91;Citirano 19.2.2012.&amp;#93; |access-date=19. veljače 2012. |archive-date=12. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112091521/http://www.organicconsumers.org/monsanto/monopoly.cfm |url-status=dead}} Monsanto's monopoly of biotech sector spurs lawsuit], 25.8.2004., ''Organic Consumers Association''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

U siječnju 2005. Monsanto je pristao platiti 1,5 milijuna dolara kazne zbog davanja [[mito|mita]] [[Indonezija|indonezijskom]] dužnosniku. Monsanto je priznao da je 2002. godine njegov viši [[menadžer]] naputio indonezijsku konzultantsku tvrtku da dade 50000 dolara mita viskopozicioniranom dužnosniku indonezijskog ministarstva za zaštitu okoliša, u nastojanju da se izbjegne provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš nad Monsantovim [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranim]] [[pamuk]]om. Monsanto je naložio tvrtki da izdatak za mito lažno prikaže kao naknadu za konzultantske usluge. Monsanto je također priznao da je davao mito stanovitom broju drugih visokopozicioniranih indonezijskih dužnosnika u razdoblju između 1997. i 2002. godine. Monsanto se po istoj osnovi suočio s i kaznenim prijavama i s privatnim tužbama u SAD-u, te je pristao platiti milijun dolara [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu pravosuđa SAD-a]] i 500000 dolara [[Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu|Povjerenstvu za vrijednosne papire i burzu SAD-a]]&lt;ref&gt;Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu (engl. United States Securities and Exchange Commission, skraćeno SEC), američka savezna agencija, utemeljena 1934. godine, koja regulira rad burzi i tržište vrijednosnim papirima.&lt;/ref&gt; kako bi se optužba za davanje mita i drugi povezani prekršaji riješili nagodbom.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4153635.stm Monsanto fined $1.5m for bribery], 7.1.2005., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt; Tako su godine 2005. [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo pravosuđa SAD-a]] i Monsanto postigli su dogovor o povlačenju tužbe,&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.law.virginia.edu/pdf/faculty/garrett/monsanto.pdf Deferred prosecution agreement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315162806/http://www.law.virginia.edu/pdf/faculty/garrett/monsanto.pdf |date=15. ožujka 2012. }} u parnici Sjedinjene Američke Države protiv Monsanta. [Citirano 4.2.2012.]&lt;/ref&gt; pri čemu je Monsanto priznao da je prekršio ''[[Foreign Corrupt Practices Act]]''&lt;ref&gt;''Foreign Corrupt Practices Act'' američki je zakon donesen 1977. godine, koji zabranjuje podmićivanje stranog dužnosnika ili činovnika radi ostvarenja usluga ili utjecaja; zakon je pokrenuo lavinu korupcijskih afera.&lt;/ref&gt; i unosio lažne stavke u svoje poslovne knjige i dokumentaciju. Godine 2008. okružni sud u [[District of Columbia|Columbiji]] obustavio je sudski postupak protiv Monsanta bez mogućnosti vraćanja predmeta u ponovni postupak (na što Ministarstvo pravosuđa SAD-a nije uložilo prigovor), čime je ukazao na to da je Monsanto uspio u potpunosti ispuniti uvjete dogovora.

Krajem 2006. nadležni sud u francuskom gradu [[Carcassonne]]u naložio je dvojici direktora Monsantove podružnice Asgrow da plate 15000 dolara [[novčana kazna|novčane kazne]] jer su znali da su nedopušteni [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirani organizmi]] bili prisutni u vrećicama [[sjeme]]na koje je Asgrow uvezao 2000. godine.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.laleva.org/eng/2006/12/french_monsanto_subsidiary_found_guilty_of_gmo_contamination.html French Monsanto subsidiary found guilty of GMO contamination], 18.12.2006., objavljeno na portalu ''La leva''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Godine 2006. vlada države Andhra Pradesh podigla je tužbu protiv Monsanta i njegove indijske podružnice jer nisu poštovali odredbu koja je nalagala da kompanija ne traži naplatu po jedinstvenoj cijeni većoj od 750 [[rupija]] za pakiranje od 450 g Bt sjemena pamuka.&lt;ref&gt;{{eng icon}} J. Venkatesan,  [http://www.hindu.com/2006/06/27/stories/2006062704310700.htm A. P. Government files contempt petition before MRTPC against Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110512173248/http://www.hindu.com/2006/06/27/stories/2006062704310700.htm |date=12. svibnja 2011. }}, 27.6.2006., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt; Vlada države [[Andhra Pradesh]] tražila je također da Monsanto oštećenim farmerima isplati naknadu od otprilike milijun dolara.

[[Datoteka:Roundup-in-apple-orchard.jpg|mini|150px|Primjer korištenja herbicida '''''Roundupa''''' kao alternative košenju voćnjaka. Jabučnjak je snimljen u Italiji 2009. godine.]]
Godine 2007. francuski je sud oglobio Monsanto s 15000 eura zbog obmanjivanja [[javnost]]i o utjecaju njegovog [[herbicid]]a ''Roundupa'' na [[prirodni okoliš|okoliš]]. Bivši predsjednik Monsantove podružnice u [[Francuska|Francuskoj]] proglašen je krivim za lažno [[oglašavanje]] kojim se ''Roundup'' prikazuje kao biorazgradiv i kojim se tvrdi da je nakon upotrebe ''Roundupa'' [[tlo]] nezagađeno. Aktivisti za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i za prava [[potrošač]]a pokrenuli su parnicu 2001. godine na temelju toga što je u [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[glifosat]], glavni sastojak ''Roundupa'', klasificiran kao “opasan za okoliš” i “toksičan za vodene organizme”. Distributer Monsantovih proizvoda u Francuskoj također je oglobljen s 15000 [[euro|eura]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.terradaily.com/2006/070126154451.ovopjxml.html ''Monsanto fined in France for 'false' herbicide ads''], 26.1.2007., članak objavljen na portalu ''Terra Daily''. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Odlukom američkog saveznog suda u studenom 2010. godine, nakon što je utvrđeno da je Agencija za hranu i lijekove 2005. godine protuzakonito odobrila Monsantovu genetički modificiranu sortu [[šećerna repa|šećerne repe]] ''Roundup Ready'', zabranjeno je zasađivanje i prodaja te sorte, a njezini nasadi trebali su biti uništeni.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.reuters.com/article/2010/12/01/us-monsanto-sugarbeets-ruling-idUSTRE6B00Y520101201 Monsanto GMO sugarbeets to be destroyed: court] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120191551/http://www.reuters.com/article/2010/12/01/us-monsanto-sugarbeets-ruling-idUSTRE6B00Y520101201 |date=20. siječnja 2012. }}, novinska vijest objavljena na portalu novinske agencije ''Reuters'' 30.11.2010. [Citirano 4.2.2012.]&lt;/ref&gt; U veljači 2011. godine američki je prizivni sud opozvao odluku da se usjevi trebaju uništiti.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.reuters.com/article/2011/02/25/monsanto-ruling-idUSN2514326820110225 UPDATE 2-Monsanto wins in latest US sugar beet ruling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614105928/http://www.reuters.com/article/2011/02/25/monsanto-ruling-idUSN2514326820110225 |date=14. lipnja 2011. }}, novinska vijest objavljena na portalu novinske agencije ''Reuters'' 25.2.2011. [Citirano 4.2.2012.]&lt;/ref&gt;

U ožujku 2011. godine grupa sastavljena od preko 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvodača sjemena i organizacija za organsku poljoprivredu u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u podnijela je [[tužba|tužbu]] protiv Monsanta kako bi osporili Monsantovo pravo [[patent]]a na [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] [[sjeme]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://cban.ca/Press/Press-Releases/Farmers-and-Seed-Distributors-Sue-Monsanto-to-Protect-Themselves-from-Patents-on-Genetically-Modified-Seed Farmers and Seed Distributors Sue Monsanto to Protect Themselves from Patents on Genetically Modified Seed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422194021/http://www.cban.ca/Press/Press-Releases/Farmers-and-Seed-Distributors-Sue-Monsanto-to-Protect-Themselves-from-Patents-on-Genetically-Modified-Seed |date=22. travnja 2011. }}, 30.3.2011., članak objavljen na portalu ''CBAN Canadian Biotechnology Action Network''. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt; Tužitelji su tvrdili da su tužbu prisiljeni podnijeti preventivno kako bi se zaštitili od optužbi da krše pravo patenta budu li njihovi [[usjev]]i ikada kontaminirani Monsantovim genetički modificiraniom sjemenom. Tužba je podnesena na federalnom okružnom [[sud]]u u [[Manhattan]]u. Okružni sud u New Yorku odbacio je tužbu u veljači 2012. godine, uz obrazloženje da tužitelji „nedvosmisleno pokušavaju stvoriti prijepor ondje gdje ga nema“.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.nysd.uscourts.gov/cases/show.php?db=special&amp;id=156 Memorandum and Order] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130408120307/http://www.nysd.uscourts.gov/cases/show.php?db=special&amp;id=156 |date=8. travnja 2013. }} (sudska zabilješka i nalog sutkinje okružnog suda Naomi Reice Buchwald), 24.2.2012. Str. 23. [Citirano 4.3.2012.]&lt;/ref&gt;

U veljači 2012. godine Monsanto je proglašen krivim za nenamjerno [[Otrov|trovanje]]. Francuski poljoprivrednik Paul François obolio je zbog inhalacije Monsantova [[herbicid]]a ''Lasso'', te je tužio kompaniju da na [[etiketiranje|etiketama]] svojih proizvoda nije istaknula upozorenje. Monsantov odvjetnik rekao je da nema dovoljno elemenata da se dokaže uzročna veza između mogućeg trovanja i [[simptom]]a što ih ima Paul François.&lt;ref&gt;{{hr icon}} [http://www.advance.hr/vijesti/povijesna-presuda-korporacija-monsanto-proglasena-krivom-za-kemijsko-trovanje/ „Povijesna presuda“ – korporacija Monsanto proglašena krivom za kemijsko trovanje], 14.2.2012., članak objavljen na portalu ''Advance.hr''. [Citirano 21.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Monsanto kao tužitelj ===
Od sredine 1990.-ih godina Monsanto je pojedinačno tužio 145 američkih [[farma|farmera]] zbog sporova u vezi sa svojim [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranim]] [[sjeme]]nom. Tužbe su većinom uključivale kršenje sporazuma o [[transfer tehnologije|transferu tehnologije]], koji farmerima zabranjuje čuvanje sjemena s namjerom da bude posijano sljedeće sezone, što je među farmerima uobičajena praksa. Jedan je farmer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog kršenja sudskog naloga da uništi svoje sjeme, a uz to je morao platiti štetu kad je Monsantova tužba prerasla u kazneni progon.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/saved-seed-farmer-lawsuits.aspx Saved seed farmer lawsuits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120211102335/http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/saved-seed-farmer-lawsuits.aspx |date=11. veljače 2012. }}, [2010.], objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:PercySchmeiser2.jpg|mini|150px|'''Percy Schmeiser''' tužen je zbog povrede prava patenta.]]
Godine 1998. [[gen]]i što ih je [[patent]]irao Monsanto pronađeni su u [[uljana repica|uljanoj repici]] na imanju kanadskog farmera Percyja Schmeisera. Zbog toga je Monsanto tužio Percyja Schmeisera za povredu prava patenta zbog uzgajanja genetički modificirane uljane repice, otporne na Monsantov [[herbicid]] ''Roundup''. Sud je presudio da je Percy Schmeiser namjerno posijao sjeme, sudeći da “povreda proizlazi ne samo od sporadične ili ograničene kontaminacije njegove na ''Roundup'' neotporne uljane repice biljkama koje su otporne na ''Roundup''. On je zasijao svoje [[usjev]]e sjemenom za koje je znao, ili je trebao znati, da je otporno na ''Roundup''.“&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Ovaj razglašeni slučaj, Monsanto Canada Inc. protiv Schmeisera, završio je na [[Vrhovni sud Kanade|Vrhovnom sudu Kanade]]. Monsantov predstavnik Trish Jordan komentirao je: „Ovo je veoma dobra vijest za nas, g. Schmeiser prekršio je naše pravo patenta.“ Nakon niza godina povlačenja po sudu slučaj se našao pred Vrhovnim sudom Kanade 2004. godine. Sud je presudio u korist Monsanta, odbacivši Schmeiserove tvrdnje da on nije „koristio“ genom uljane repice jer nije rabio herbicid ''Roundup''. Sud je presudio da poljoprivredna aktivnost zahtijeva angažman čovjeka, te je tako prilikom zasijavanja [[usjev]]a Schmeiser rabio gen biljke. Schmeiser je međutim odnio dio pobjede, jer je Vrhovni sud odbacio procjenu štete koju je dao niži sud. Vrhovni je sud presudio da Schmeiser ne duguje Monsantu nikakvu odštetu jer povredom prava patenta nije ostvario [[profit]]. Iako je iznos štete bio nizak (19382 [[kanadski dolar|kanadska dolara]]), presuda je također značila da Schmeiser ne treba platiti Monsantove sudske troškove. Tijekom višegodišnjeg procesa Monsantove nasilne metode praćene su u [[mediji]]ma.

Monsanto je tražio od španjolskih carinika da istraže pošiljke [[Soja|sojinog]] [[Brašno|brašna]] i ustanove je li u njemu korištena Monsantova tehnologija ''Roundup Ready''.&lt;ref&gt;''Roundup Ready'' genetički je modificirana, na [[glifosat]] otporna i patentom zaštićena sorta soje. Sjeme ove sorte razvio je Monsanto, koji ga i proizvodi. U SAD-u je odobreno za komercijalnu uporabu 1994. godine.&lt;/ref&gt; Monsanto tvrdi da je za uzgoj 30% proizvedene [[soja|soje]] u [[Argentina|Argentini]] korišteno [[sjeme]] ''Roundup Ready'' kupljeno na crnom tržištu. Monsanto zahtijeva da se promjeni način ubiranja [[tantijeme|tantijema]] tako da se one ubiru nakon [[žetva|žetve]], umjesto pri kupnji sjemena.

Godine 2002. Monsanto je tužio Garyja Rineharta, vlasnika malog seoskog dućana iz [[Missouri]]ja, tvrdeći da je prekršio njihovo pravo na [[patent]] navodno sadeći [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] sjeme Monsantove [[soja|soje]] ''Roundup Ready''. Iako Gary Rinehart nije bio ni farmer ni trgovac sjemenom, imao je izdatke za obranu pred sudom. Monsanto je na kraju odustao od tužbe, ali nikad se nije niti ispričao, niti priznao svoju grešku, niti bio prisiljen podmiriti sudske troškove tuženoga. Znani su i drugi slučajevi da su predstavnici Monsanta upadali u kuće farmera, iznosili optužbe i zahtijevali uvide u njihove evidencije.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

Godine 2003. Monsanto je tužio prerađivača [[mlijeko|mlijeka]] Oakhurst Dairy iz [[Portland, Maine|Portlanda]] u američkoj saveznoj državi [[Maine]]u zbog reklame u kojoj su tvrdili da njihovi mliječni proizvodi ne potječu od [[krava]] koje su tretirane goveđim [[hormon rasta|hormonom rasta]], tvrdeći da takva [[reklama]] šteti njihovom poslovanju. Predsjednik tvrtke Oakhurst Diary odgovorio je: „Trebali bismo imati pravo reći ljudima čega ima, a čega nema u našem mlijeku.”&lt;ref&gt;[http://www.democracynow.org/2003/7/14/headlines Monsanto sues milk producer for advertising it sells hormone-free milk],14.7.2003., objavljeno na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Američka neprofitna organizacija sa sjedištem u [[Washington]]u Center for Food Safety&lt;ref&gt;[http://www.centerforfoodsafety.org/ Center for Food Safety] američka je neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom ljudskog zdravlja i okoliša, a posebnu pozornost pridaje štetnim tehnologijama proizvodnje hrane.&lt;/ref&gt; u svojem je izvješću iz 2007. godine popisala 112 sudskih tužbi u 27 saveznih država što ih je Monsanto podigao protiv [[farmer]]a i distributera [[sjeme]]na tvrdeći da krše njegovo pravo na [[patent]] sjemena. Analiza je pokazala da se brojni farmeri nagode s Monsantom jer si ne mogu priuštiti dugotrajnu parnicu.&lt;ref name=&quot;#4&quot;/&gt;

Monsanto je tužio poljoprivrednu [[zadruga|zadrugu]] iz gradića Pilot Grovea u [[Missouri]]ju, tvrdeći da njihova usluga čišćenja sjemena, kako bi se sačuvalo i zasijalo prilikom sljedeće sjetve umjesto da se kupuje novo, piratstvo Monsantovog sjemena.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Alan Scher Zagier, [http://www.columbiamissourian.com/stories/2008/07/10/monsanto-vs-pilot-grove-coop-protecting-patents-or/ Monsanto vs. Pilot Grove Coop: protecting patents or bullying farmers?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111111123140/http://www.columbiamissourian.com/stories/2008/07/10/monsanto-vs-pilot-grove-coop-protecting-patents-or/ |date=11. studenoga 2011. }}&lt;/ref&gt; Zadruga je čistila sjeme desetljećima prije nego što su kompanije poput Monsanta uopće patentirale svoju tehnologiju.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;Sudski je proces završio 2008. godine nagodbom.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pilot-grove-coop.aspx Pilot Grove Co-op] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127212539/http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pilot-grove-coop.aspx |date=27. siječnja 2012. }}, 2009., članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;

== Kritike i otpor ==
=== SAD ===
Godine 1997. lokalna TV-postaja WTVT Channel 13 iz [[Florida|Floride]], podružnica američke komercijalne [[televizija|televizijske]] mreže [[Fox Broadcasting Company|Fox]] navodno je pomagala Monsantu da se prikrije istraživačka reportaža o zdravstvenim rizicima povezanima s ''Posilacom'', Monsantovim [[brand]]om goveđeg [[hormon]]a rasta [[somatotropin]]a.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Don Harkins, [http://www.proliberty.com/observer/20001204.htm Dominant media insiders fired over Monsanto/BGH expose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216091129/http://www.proliberty.com/observer/20001204.htm |date=16. veljače 2012. }}, prosinac 2000., ''Idaho Observer''. [Citirano 5.2.2012.]&lt;/ref&gt; Sintetički hormon ''Posilac'', korišten radi povećanja proizvodnje kravljeg [[mlijeko|mlijeka]], zabranjen je u mnogim zemljama modernoga svijeta, dok je u SAD-u njegovo korištenje dopušteno. Steve Wilson i Jane Akre, reporteri TV-postaje WTVT Channel 13, nisu se slagali s time da se u njihovu reportažu ''Mystery in your milk'' umetne materijal koji, smatrali su, iskrivljava činjenice ili obmanjuje gledatelje. Oboje reportera naposljetku je dobilo otkaz. Wilson i Akre navodili su osvetu kao razlog otkaza, dok je Foxova podružnica to pobijala tvrdnjama da su otpušteni zbog neposluha. Reporteri su potom tužili Fox Sudu Floride, tvrdeći da nisu smjeli dobiti otkaz zbog odbijanja da učine nešto što su smatrali nelegalnim. Godine 2000. [[porota]] na Floridi utvrdila je da nema [[dokaz (pravo)|dokaza]] da je Monsanto na neki način vršio pritisak kako bi Fox izmijenio reportažu, no da je Jane Akre, za razliku od Stevena Wilsona, otpuštena nepravedno. Presudu u korist Jane Akre prizivni je sud pobio 2003. godine, jer zakonska regulativa o [[zviždač]]ima, na koju se prvotno pozivalo, ustvari nije bila primjenjiva na ovaj slučaj.  

'''March Against Monsanto''' 

The March Against Monsanto (Prosvjed protiv Monsanta) je internacionalni aktivistički pokret i prosvjed protiv Monsanta kao proizvođača GMO (genetički modificiranih organizama) i pesticida Roundupa.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/environment/2013/may/26/millions-march-against-monsanto?INTCMP=SRCH]&lt;/ref&gt; Pokret je organizirala aktivistica Tami Canal kao odgovor nakon sto u Kaliforniji  nije prošao zakon pod imenom Proposition 37.&lt;ref&gt;[http://www.sfgate.com/news/article/Prop-37-Genetic-food-labels-trailing-4014669.php]&lt;/ref&gt; Novi propis uvodi obavezno označavanje GMO proizvoda. Odluka hoće li proizvod biti označen kao GMO ili ne nakon odbijanja Proposition37 je ostavljena proizvođačima i oni sami odlučuju hoće li svoj GMO proizvod označiti oznakom GMO ili ne.

Prvi prosvjed je održan 25. svibnja 2013. Broj sudionika varira od „nekoliko stotina tisuća“ dok su organizatori procijenili broj prosvjednika na „dva milijuna“. Prosvjed je organiziran u preko 330, neki izvori navode i 436 gradova, najviše u SAD-u.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2013/07/28/science/a-race-to-save-the-orange-by-altering-its-dna.html?_r=2&amp;pagewanted=all&amp;]&lt;/ref&gt; Uključilo se mnogo gradova iz Kalifornije. Neki od sudionika nosili su transparente koji zahtijevaju obavezno označavanje proizvoda koji sadrže GMO npr. &quot;Label GMOs, It's Our Right to Know&quot; (Označite GMO, imamo pravo znati) i &quot;Real Food 4 Real People&quot; (Stvarno jelo za stvarne ljude). Canal je izjavila da će pokret nastaviti sa svojom borbom i nakon ovog prvog prosvjeda. Novi prosvjedi održani su u listopadu 2013. i u svibnju 2014. i 2015.

=== Europa ===
[[Datoteka:Burgerinspectie_bij_Monsanto_Enkhuizen_2010-11-02_a.jpg|mini|150px|Upravna zgrada internacionalne kompanije '''Monsanto''' u Nizozemskoj]]
Europska se [[javnost]] dugo opirala [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranoj]] [[hrana|hrani]]. Monsanto je nailazio na žilav otpor [[Europska unija|Europske unije]] prema njihovoj genetički modificiranoj hrani. Odobravanje u Europi Monsantu je važno jer stav Europske unije o genetički modificiranoj hrani utječe na tijek debate na globalnoj razini. U Europskoj je uniji prihvaćeno nekoliko zakona o ovom pitanju i zakonodavstvo EU 2003. godine nalagalo je svim biotehnološkim kompanijama stroga pravila o [[etiketiranje|etiketiranju]], mogućnost praćenja i procjenu rizika genetički modificirane hrane. Odredbe iz 2004. odredila su postupke praćenja i etiketiranja genetički modificiranih organizama i svih proizvoda proizvedenih uz korištenje genetički modificiranih organizama. Zakonodavstvo o obveznom etiketiranju prošireno je na svu hranu i sastojke hrane proizvedene uz pomoć genetički modificiranih organizama, bez obzira na to je li moguće ustanoviti prisutnost genetički modificiranih [[DNK]] ili [[protein]]a u konačnom prehrambenom proizvodu. Ove mjere teško su naštetile Monsantu, koji drži da etiketiranje hrane kao genetički modificirane stigmatizira hranu i obmanjuje potrošače.&lt;ref&gt;{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/jul/04/foodanddrink.eu#article_continue Tough European line on GM labelling], 4.6.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt; U Europskoj je uniji od 1998. godine na snazi moratorij na odobravanje novih genetički modificiranih usjeva zbog zabrinutosti javnosti zbog potencijalnih rizika koje nosi genetički modificirana hrana.&lt;ref&gt;{{eng icon}} David Teather, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/aug/20/research.foodanddrink#article_continue Troubled Monsanto scales down GM hopes in Europe], 20.8.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Među dokumentima u posjedu [[Wikileaks]]a nalazi se i zahtjev Monsanta upućen vladi SAD-a da izvrši snažan pritisak na zakonodavstvo Europske unije kako bi se uvela genetički modificirana hrana.&lt;ref&gt;{{hr icon}} [http://www.advance.hr/vijesti/wikileaks-americka-korporacija-monsanto-prijeti-drzavama-koje-odbiju-gmo-hranu/ Wikileaks: američka korporacija Monsanto prijeti državama koje odbiju GMO hranu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 8.1.2012., članak objavljen na portalu ''Advance.hr''. [Citirano 21.2.2012.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.wikileaks.ch/cable/2009/05/09MADRID482.html Spain's biotech crop under threat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721080152/http://www.wikileaks.ch/cable/2009/05/09MADRID482.html |date=21. srpnja 2011. }}, 19.5.2009., ''Wikileaks''. [Citirano 14.2.2012.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Europäisches Patentamt München (2009).jpg|mini|160px|Sjedište '''Europskog ureda za patente''' u Münchenu.]]
Godine 2004. Monsanto je podnio dva zahtjeva za priznanje [[patent]]a za tehnologiju kontrole razmožavanja svinja posebnim genom markerom, koje je kritizirao [[Greenpeace]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt; Oba zahtjeva za priznanje patenta prodana su kompaniji Newsham Genetics godine 2007. Iako je Europski ured za patente odbio jedan od zahtjeva kao u biti biološki proces, te se od njega odustalo,&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04757318 EP1651030 – Method for genetic improvement of terminal boars] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120325195506/http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04757318 |date=25. ožujka 2012. }}, 22.07.2009., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt; drugi zahtjev, odobren 2008. godine,&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04778518 EP1651777 – Use single nucleotide polymorphism in the coding region of the porcine leptin receptor gene to enhance pork production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120325195534/http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04778518 |date=25. ožujka 2012. }}, 22.12.2010., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;  bio je meta prosvjeda stočara pred Europskim uredom za patente u [[München]]u.&lt;ref&gt;{{hrv icon}} Goran Goić, [http://www.dw.de/dw/article/0,,4183813,00.html Stočari protiv patenta na svinjogojstvo], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''Deutsche Welle''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} Laurence Peter, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8002503.stm ''Germans protest over pig patent''], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt; Njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner žestoko se protivila patentu.&lt;ref&gt;{{deu icon}} [http://www.n24.de/news/newsitem_4984832.html ''Aigner will Schweine-Patente verbieten''], 18.4.2009., članak objavljen na portalu ''N24''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;  Monsanto je izjavio da se patent odnosi samo na svinje uzgojene korištenjem posebne Monsantove tehnologije koja locira gene koje pospješuju rast svinje, no otkad su buknule kontroverzije Monsanto tvrdi da je izašao iz industrije uzgoja svinja nakon što je svoju tvrtku Monsanto Choice Genetic prodao tvrtki Newsham Genetics LC 2007. godine.&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pig-patent.aspx ''Pigs and Patents''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130704115745/http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pig-patent.aspx |date=4. srpnja 2013. }}, 2009.[?], članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Indija ===
[[Datoteka:Bt plants.png|mini|160px|Gore: Biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' teško je oštetio nezaštićene listove kikirikija.&lt;br&gt;Dolje: Uginuli biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' bio je nagrizao listove GM kikirikija s genima bakterije '''''Bacillus thuringiensis''''' ('''Bt''').]]
Monsantova je povijest u [[Indija|Indiji]] kontroverzna, počevši od optužbe da Monsanto koristi [[gen]]e terminatore u svojem [[sjeme]]nu kako bi iduća generacija sjemena bila sterilna, što je potaknulo prosvjede protiv korporacije.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Habib Beary, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/465969.stm World: south Asia farmers welcome halt of  'terminator'], 5.10.1999., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt; Indijski poljoprivrednici koji bi genetički modificirane varijetete sjemena koji sadrže gen terminator križali s lokalnim vrstama s jedne bi strane dobili sterilno sjeme, a s druge bi strane njihovo djelovanje bilo nezakonito “sjemenarsko piratstvo”.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Pallab Ghosh, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2998150.stm India's GM seed piracy], 17.6.2003., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt; Osim toga Monsantovo genetički modificirano sjeme [[pamuk]]a bilo je razlog niza reakcija indijskih nevladinih organizacija zbog svoje visoke cijene: godine 2009, visoke cijene Bt sjemena pamuka dovele su poljoprivrednike na rub propasti zbog smanjenja prinosa zbog [[suša|suše]].&lt;ref&gt;{{eng icon}} Mahim Pratap Singh, [http://www.hindu.com/2009/08/25/stories/2009082554841400.htm Jhabua on its way to becoming Vidarbha-II?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090828160245/http://www.hindu.com/2009/08/25/stories/2009082554841400.htm |date=28. kolovoza 2009. }}, 25.8.2009., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt;

[[Države i teritoriji Indije|Indijska savezna država]] [[Andhra Pradesh]] isprva je ustala protiv transgeničnog [[pamuk]]a koji sadržava [[gen]] iz patogene [[bakterije]] [[pesticid]]nih svojstava [[Bacillus thuringiensis]] (Bt); ipak, jer je bio veoma popularan među poljoprivrednicima, pokušali su kontrolirati njegovu [[cijena|cijenu]]. Godine 2005., nakon što je povjerenstvo indijske agencije za odobravanje genetičkog inženjerstva obznanilo istražni iskaz,&lt;ref&gt;{{eng icon}} [http://www.financialexpress.com/news/geac-rejects-3-varieties-of-monsanto-bt-cotton-in-ap/128593/0 GEAC rejects 3 varieties of Monsanto Bt cotton in AP], novinska vijest objavljena na portalu poslovnih novina ''The Financial Express'' 4.5.2005. [Citirano 4.2.2012.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng icon}} Sanjay Suri, [http://www.twnside.org.sg/title2/service215.htm Indian farmers win battle against GM cotton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120125151910/http://www.twnside.org.sg/title2/service215.htm |date=25. siječnja 2012. }}, 25.5.2005., ''IPS News Agency''. [Citirano 12.2.2012.]&lt;/ref&gt; ministar poljoprivrede zabranio je Monsantu prodaju [[sjeme]]na [[pamuk]]a u državi Andhra Pradesh. Zabrana je kasnije ukinuta. 

U ožujku 2010. Monsanto je priznao da su kukci razvili otpornost na njihov Bt pamuk koji se uzgajao u [[Gujarat]]u, na zapadu Indije.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Priscilla Jebaraj, [http://www.hindu.com/2010/03/06/stories/2010030664831400.htm Bt cotton ineffective against pest in parts of Gujarat, admits Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315155536/http://www.hindu.com/2010/03/06/stories/2010030664831400.htm |date=15. ožujka 2010. }}, 6.5.2010., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt; Kompanija je poljoprivrednicima preporučila da prijeđu na uzgoj druge generacije njihovog transgeničnog Bt pamuka, ''Bolguard II'', koji ima dva gena za otpornost, a ne samo jedan, kako bi smanjili potreba za [[Kukci|insekticidima]]. No taj je savjet naišao na žestoke kritike, a indijska ga je vlada protumačila kao lukavu poslovnu strategiju.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Priscilla Jebaraj, [http://www.hindu.com/2010/03/12/stories/2010031263690900.htm Monsanto 'admission' has business motives?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100314222159/http://www.hindu.com/2010/03/12/stories/2010031263690900.htm |date=14. ožujka 2010. }}, 12.5.2010., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Indijska podružnica Monsanta koristila se dječjim radom u proizvodnji sjemena pamuka. Posao je uključivao rukovanje otrovnim [[pesticidi]]ma, [[Kukci|insekticidima]] i [[akaricidi]]ma kao što je [[endosulfan]], a djeca su dobivala manje od 20 [[rupija]] na dan.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Davuluri Venkateswarlu, [http://www.indianet.nl/cotseed.html ''Child labour and trans-national seed companies in hybrid cotton seed production in Andhra Pradesh: study commissioned by India Committee of the Netherlands''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209220841/http://www.indianet.nl/cotseed.html |date=9. veljače 2012. }}, 2003. [Citirano 18.2.2012.]&lt;/ref&gt;

=== Južna Amerika ===
Monsanto tvrdi da je jedan od njihovih najvećih uspjeha genetički modificirana [[soja]] (''Roundup Ready'' soja) koja se uzgaja i prodaje u [[Argentina|Argentini]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i širom [[SAD]]-a. Tvrdi se da je upotreba sjemena ove biljke povećala proizvodnju soje za 75% i povećala prinose za 173% u pet godina, stvarajući znatan [[profit]] farmerima. Vijest je bila dobra za farmere koji su u genetički modificiranoj soji vidjeli profitabilan usjev s dobrim predispozicijama da bude izvozna stočna hrana. Zato su se argentinski farmeri oslanjali na genetički modificiranu soju kao svoj jedini proizvod. Godine 2004. postavilo se pitanje o stvarnim prednostima ovih usjeva: znastvenici su tvrdili da su posljedice uzgajanja genetički modificirane soje u Argentini uključivale masovni egzodus sitnih poljoprivrednika sa sela, jer više nisu mogli zarađivati za život (jer si nisu mogli priuštiti kupovinu genetički modificiranog sjemena soje) ili su otjerani sa svoje zemlje.&lt;ref&gt;{{spa icon}} Reboratti, Carlos. [http://redalyc.uaemex.mx/src/inicio/ArtPdfRed.jsp?iCve=30012482005# Un mar de soja : la nueva agricultura en Argentina y sus consecuencias]. // „Revista de Geografía Norte Grande“ 45(2010). Str. 63-76. ISSN 0379-8682. [Citirano 16.2.2012.]&lt;/ref&gt;

Monsanto je iznosio [[argument]]aciju da degradacija [[tlo|tla]] i povećana upotreba [[pesticidi|pesticida]] nisu nastali zbog upotrebe njihove genetički modificirane soje. Monsanto ustrajava na tomu da farmeri trebaju rotirati usjeve tako da omoguće tlu da se oporavi. Farmeri bi trebali uzgajati genetički modificiranu soju a zatim je rotirati s kukuruzom ili drugim usjevima. No zbog porasta potražnje za sojom, argentinski farmeri nisu rotirali usjeve i uzgajali su samo soju, što je rezultiralo oštećenjem tla.&lt;ref&gt;{{eng icon}} Paul Brown, [http://www.guardian.co.uk/science/2004/apr/16/gm.food ''GM soya 'miracle' turns sour in Argentina''], 16.4.2004., ''The Guardian''. [Citirano 17.2.2012.]&lt;/ref&gt;

== Sponzorstva ==
Monsanto je sponzor mnogim atrakcijama u [[Zabavni park|zabavnim parkovima]] [[Disneyland (Pariz)|Disneyland]] u [[Kalifornija|kalifornijskom gradu]] [[Anaheim, Kalifornija|Anaheimu]] te [[Walt Disney World]] u [[Florida|Floridi]].

Monsanto je kao jedan od glavnih sponzora [[Svalbardsko globalno skladište sjemena|Svalbardskog globalnog skladišta sjemena]] u Norveškoj (norv. ''Svalbard Globale frøhvelv'', eng. ''Svalbard Global Seed Vault'') naveden na mnogim [[web stranice|web stranicama]], ali ne i na web stranicama Svalbardskog globalnog skladišta sjemena.

== Prezentacija u medijima ==
=== Dokumentarni filmovi ===
* ''American Drug War''
* ''The Esoteric Agenda''
* ''Food, Inc.''
* ''The Corporation''
* ''The Future of Food'', kritika monsantovih akttivnosti u Kanadi i SAD-u
* ''Patent For A Pig''
* ''The World According to Monsanto''
* ''Seeds of Deception''
* ''Plan Colombia: Cashing in the Drug War Failure''
* ''The Monsanto Story''
* ''Life Running Out Of Control''
* ''David Versus Monsanto''
* ''Deconstructing Supper''

=== Knjige ===
* ''Fast Food Nation'': Mračna strana uobičajenog američkog obroka (2001.)
* ''Silent Spring''
* ''Stolen Harvest: The Hijacking of the Global Food Supply od Vandana Shiva''

=== ''Le Monde selon Monsanto'' ===
U ožujku 2008. Francuska novinarka Marie-Monique Robin objavila je rezultate svojeg trogodišnjeg cjelosvjetskog istraživanja Monsanta. Knjigu je izdao La Découverte, francuski izdavač, i dokumentarni film ''Le Monde selon Monsanto'' (Svijet prema Monsantu), je objavljen na DVD i prikazan na Arte, francusko-njemačkom televizijskom kanalu. 

Ovaj film otkriva mnoge kontraverzne činjenice o Monsantu. Marie-Monique Robin putovala je širom svijeta i posjetila znanstvenike i političke osobe sa željom da istraži nekoliko Monsantovih proizvoda. Intervju je dao Shiv Chopra, kanadski istraživač koji je bio otpušten iz Health Canada nakon što je otkrio pokušaj Monsanta da podmiti zaposlenike u vezi s uvođenjem goveđeg hormona rasta u Kanadu. Autorica se susrela s nekoliko nezavisnih znanstvenika širom svijeta koji su pokušali upozoriti vlasti o korištenju GM sjemena. Prema novinarki, većina od ovih znanstvenika su dobili otkaz jer su progovorili. Politika širom otvorenih vrata, kao i prijetnje nedodržavanja kvalitete i nezavisnosti znanstvenog djelovanja o nuspojavama Monsantovih proizvoda, pogotovo u slučaju s američkom Food and Drug Administration, prikazani su ovom filmu.

Robin je bila u Indiji, Meksiku, Argentini, and Paragvaju da sazna kako su Monsantovi genetički izmijenjeni organizmi (GMOs) utjecali na lokalne poljoprivrednike koji su ih koristili na svojim oranicama. Optužbe da se je u Indiji povećao postotak samoubojstva poljoprivrednika i saznanje da je teže zaraditi za život uz korištenje skupljih Monsantovih sjemena koji usprkos tvrdnjama ipak zahtijevaju posebne pesticide i gnojivo. Meksiko, koji je zabranio GMO pokušava smanjiti kontaminaciju i mješanje s GMO kukuruzom iz SAD. Argentinski poljoprivrednici odustaju od poljoprivrede i sele se do predgrađa velikh gradova, jer se ne mogu natjecati s GM usjevima i saznanjem da su njihove farme, stoka i djeca pod negativnim utjecajem koji su uzrokovali pesticidi. Paragvaj je prisiljen da prihvati GMO usjeve, jer se sjeme anonimno uvaža i masovno uzgaja, tako da bi se zabrana uzgajanja negativno odrazila na njihovu ekonomiju. U svim sučajevima genetska mješovitost je smanjena kao rezulat sijanja sam jedne vrste usjeva, a vlasništvo je postalo koncentrirano na manji broj vlasnika.

I na kraju, Monsanto je odbio sudjelovati u filmu.

== U popularnoj kulturi ==
* Godine 2008. film Michael Clayton, tamo je izmišljena kemijska korporacija U-North koja je uvelike bazirana na Monsantu
* Folk grupa Seize The Day izdala je pjesmu pod nazivom &quot;Food `n health `n hope (Monsanto Song)&quot;.
* Dokumenarni film Food, Inc. sadrži brojene reference na Monsanto i njegove poslovne politiku.
* Punk rock skupina The Adolescents izdala je pjesmu pod nazivom &quot;Monsanto Hayride&quot; u kojoj kritiziraju djelatnost komapnije.
* Punk rock sastav Anti-Flag izdao je pjesmu pod nazivom &quot;The W.T.O. Kills Farmers&quot; u kojoj optužuju Monsanto za ubojstvo kao rezultat njihovih poslovne politike.
* Grčki low-bap/rap sastav Active Member izdalo je pjesmu pod nazivom  &quot;Allios Skapste&quot; u kojoj kritizira Monsanto i njihovu poslovnu politiku.
* U drugoj epizodi prve sezone [[Futurama]], &quot;The Series Has Landed&quot;, karnevalska povorka je nazvana &quot;The Goophy Gopher Revue&quot; i rečeno je da je njen sponzor/vlasnik &quot;Moonsanto&quot;.
* Godine 2010. u indijskom filmu Peepli Live, glava indijske države traži od svojeg asistenta da nagradi sve vladine poljoprivredne ugovore s korporacijom nazvanom 'Somanto'.
* TV Show CSI: Miami (season 8) epizoda Bad Seed uključuje korporaciju koja koristi sličnu taktiku kao Monsanto.
* Godine 2010. skupina s Novog Zelanda The Mark Of Man izdala je pjesmu pod nazivom  &quot;Death To Monsanto&quot; na svom debut albumu.
* Godine 2008. Francuski dokumentarni film ench documentary film &quot;The World According to Monsanto&quot;, Marie-Monique Robin pokuzaju podmićivanje raznih državnih dužnosnika i ušutkavanje znanstvenika koje se protive Monsantu. Također pokazuje utjecaj koji je Monsanto imao na nekim od svjetskih poljoprivrednih tržišta.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.monsanto.com/ Službene stranice korporacije Monsanto]
* {{dmoz|/Society/Issues/Business/Allegedly_Unethical_Firms/Monsanto}}
* [http://www.hoovers.com/co/capsule/2/0,2163,100932,00.html Hoover's Online: Monsanto Company Capsule]
* [http://www.sourcewatch.org/index.php?title=Monsanto SourceWatch on Monsanto]
* [http://www.monsantowatch.org/ Monsanto Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915180312/http://www.monsantowatch.org/ |date=15. rujna 2012. }}
;News articles
* [http://texashistory.unt.edu/search/?q=monsanto&amp;t=fulltext Photos of the Monsanto Plant after the 1947 Texas City Disaster] hosted by the [http://texashistory.unt.edu/ Portal to Texas History]
* [http://www.planetark.com/dailynewsstory.cfm/newsid/46408/story.htm Biotech Companies Race for Drought-Tolerant Crops]
* [http://www.organicconsumers.org/monlink.cfm Millions Against Monsanto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112002554/http://organicconsumers.org/monlink.cfm |date=12. studenoga 2012. }}
* [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s Harvest of Fear] from ''Vanity Fair''
* [http://worldtruth.tv/hungary-destroys-all-monsanto-gmo-corn-fields Mađarska uništva GMO usjeve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111135157/http://worldtruth.tv/hungary-destroys-all-monsanto-gmo-corn-fields/ |date=11. siječnja 2012. }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=zCUYAyj_U3o&amp;fb_source=message Ciljano trovanju hrane i vode u svrhu depopulacije stanovništva]
* [http://www.chemicalindustryarchives.org/dirtysecrets/annistonindepth/intro.asp|Anniston, Alabama: Pollution, Contamination, and Betrayal]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.organicconsumers.org/Toxic/monsanto_pcbs.cfm|Monsanto Fined $700 Million for Poisoning People with PCBs]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.lightparty.com/Health/IndiaCheers.html INDIA CHEERS WHILE MONSANTO BURNS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120331181037/http://www.lightparty.com/Health/IndiaCheers.html |date=31. ožujka 2012. }}
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.nakedcapitalism.com/2010/02/india-defies-monsanto-says-no-to-gmo-crops.html|India Defies Monsanto, Says No to GMO Crops]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.forbes.com/sites/williampentland/2011/08/12/india-sues-monsanto-over-genetically-modified-eggplant/ India Sues Monsanto Over Genetically-Modified Eggplant]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Monsanto Company
|commonscathr = Monsanto
}}

[[Kategorija:Kemijska industrija]]
[[Kategorija:Američke proizvodne tvrtke]]</text>
      <sha1>f4pzfgadu1qglvjlk9p9e35tpzkya8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knattspyrnufélag Reykjavíkur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327913</id>
    <revision>
      <id>7624230</id>
      <parentid>7325188</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>188047</id>
      </contributor>
      <origin>7624230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2164" sha1="fow2rzmafn7fryabgta6e30hygk4631" xml:space="preserve">{{ nogometni klub |
  ime kluba = Knattspyrnufélag Reykjavíkur|
  slika    =  |
  puno ime =  |
  nadimak =  ''KR-ingar''|
  godina osnivanja  = [[16. veljače]] [[1899.]] |
  igralište   = [[KR-völlur]], [[Reykjavik]]|
  navijači = |
  kapacitet stadiona = 6.000 |
  predsjednik = {{Z|ISL}} Guðjón Guðmundsson|
  trener  = {{Z|ISL}} [[Rúnar Kristinsson]]|
  liga   = [[Úrvalsdeild]] |
  sezona   = 2026.|
  plasman =  '''2.'''|
|pattern_la1=_black_stripes|pattern_b1=_blackstripes|pattern_ra1=_black_stripes|
 leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=000000|socks1=000000|
 pattern_la2=|pattern_b2=_orangehalf|pattern_ra2=|
 leftarm2=FF9900|body2=FF9900|rightarm2=FF9933|shorts2=FFFFFF|socks2=FF9900|
|
}}
'''Knattspyrnufélag Reykjavíkur''', kraće '''KR''' ili '''KR Reykjavik''' je [[island]]ski sportski klub, te je najstariji i najuspješniji [[island]]ski [[nogometni klub]].

==Povijest==
Osnovan je [[16. veljače]] [[1899.]] kao prvi sportski klub na Islandu. Nakon što su osnovani i drugi klubovi, KR je osvojio naslov prvaka prve sezone Islandske nogometne lige, koja je odigrana 1912. godine. Godine 1960. osvojio je i prvo izdanje Islandskog kupa, te je 1964. postao i prvi islandski klub koji je nastupio u nekom europskom natjecanju, u utakmici protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Godine 1968. po dvadeseti put su osvojili prvenstvo, međutim na idući uspjeh morali su čekati 31 godinu, te su 1977. i ispali u drugu ligu. Svoj 21. naslov prvaka osvojili su 1999., na stogodišnjicu kluba, te još četiri puta nakon toga, posljednji put 2011. godine.

==Uspjesi==
* [[Úrvalsdeild|Prva islandska liga]]: 27 naslova
;*1912., 1919., 1926., 1927., 1928., 1929., 1931., 1932., 1934., 1941., 1948., 1949., 1950., 1952., 1955., 1959., 1961., 1963., 1965., 1968., 1999., 2000., 2002., 2003., 2011., 2013., 2019.
* [[Islandski kup]]: 12 naslova
;*1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1966., 1967., 1994., 1995., 1999., 2008., 2011.
* [[Islandski liga-kup]]: 4 naslova
;*1998., 2001., 2005., 2010.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.kr.is/ Službena stranica]

[[Kategorija:Islandski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Reykjavik]]</text>
      <sha1>fow2rzmafn7fryabgta6e30hygk4631</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nataša Bašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>328366</id>
    <revision>
      <id>7624088</id>
      <parentid>7330799</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:06:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7669" sha1="te8dmsghbfeslh4pyb0pdc5sbo86y9q" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Nataša Bašić
| slika          = Natasa Basic 081110 1.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Nataša Bašić 2010. godine
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[15. travnja]] [[1956.]]
| smrt           = 
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvatica]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[Jezikoslovlje|jezikoslovka]]
}}

'''Nataša Bašić (Bašić-Kosić)''' ([[Trogir]], [[15. travnja]] [[1956.]]), [[hrvatska]] je jezikoslovka, urednica u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže]] i povjesničarka [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[pravopis]]a.

== Životopis ==
Nataša Bašić rođena je 15. travnja 1956. godine u Trogiru. Maturirala je [[1974.]] godine u klasičnoj gimnaziji u [[Split]]u, diplomirala [[1979.]] godine jugoslavistiku i komparativnu književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], gdje je magistrirala [[1989.]] godine radom ''Evolutivnost Vukova jezičnoga i grafijsko-pravopisnoga modela''. Doktorirala je [[2006.]] godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku tezom ''Vukovci i hrvatski jezični standard''.&lt;ref name=&quot;unios&quot;&gt;[https://digarhiv.gov.hr/arhiva/158/91691/www.unios.hr/uploads/50Brosura%2032.%20Promocija%20doktora%20znanosti.pdf ''32. Promocija doktora znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku''], Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2011., ISSN 1848-3453, str. 46.-47.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240706015357/http://sredisnjikatalogrh.gov.hr/srce-arhiva/158/91691/www.unios.hr/uploads/50Brosura%2032.%20Promocija%20doktora%20znanosti.pdf |date=6. srpnja 2024.}}, preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;  

Od [[1979.]] godine zaposlena je u Leksikografskom zavodu u Zagrebu kao lektorica i urednica u Hrvatskom biografskom leksikonu, temeljnom zavodskom nacionalnom projektu, u kojem je vodila struke iz filologije, kulture i iseljeništva.&lt;ref name=&quot;unios&quot;/&gt;

Od [[2002.]] godine glavna je urednica ''Thesaurusa'', elektroničke baze podataka s Hrvatskim osobnikom i Hrvatskim mjestopisom kao glavnim sastavnicama. Izradila je normativnu bazu podataka za 45 tisuća osoba iz hrvatskoga znanstvenoga, kulturnoga, javnoga i športskoga života u rasponu od prvih pisanih spomena do suvremenika te uredila Hrvatski mjesni rječnik, jedinstveni imenik hrvatskih naselja i njima pridruženih etnika i ktetika s dijalektalnim i književnim likovima.&lt;ref name=&quot;unios&quot;/&gt;
 
Bavi se hrvatskom jezičnom standardologijom, napose procesom jezične i pravopisne standardizacije u 19. i 20. st., s kojega je područja objavila više znanstvenih i stručnih radova te ogleda, osvrta i prikaza u časopisima i zbornicima (''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'', ''Filologija'', ''Rasprave Instituta za hrvatski jezik'', ''Suvremena lingvistika'', ''[[Forum (časopis)|Forum]]'', ''[[Kolo]]'', ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]''; ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'', ''Lektori i jezična kultura'', ''Jezik na križu – križ na jeziku'', ''Babićev zbornik'', i dr.). Autorica je knjige ''V.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike'' (Zagreb, 1991.) te je urednica nekoliko bibliografskih izdanja (''Jezik'', ''[[Hrvatska revija]]'', ''[[Historijski zbornik]]'').&lt;ref name=&quot;unios&quot;/&gt; Napisala je i [[2006.]] godine obranila vrlo opsežnu i u hrvatskom jezikoslovlju bez premca doktorsku disertaciju o hrvatskim vukovcima, ''Vukovci i hrvatski jezični standard'' ([[Pero Budmani]], [[Ivan Broz]], [[Tomo Maretić]]...), koja je dopunjena i obrađena objavljena [[2021.]] godine. Suradnica je u znanstvenom projektu Hrvatska biobibliografska baština Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“.

Članica je povjerenstva [[Nagrada Dr. Ivan Šreter|Nagrade Dr. Ivan Šreter]] za izbor najbolje riječi.&lt;ref&gt;Narcisa Vekić, [https://web.archive.org/web/20120220020506/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&amp;ID_VIJESTI=156869 ''Prijava više nego inače, mnogo je dobrih riječi, ali i besmislica''], ''[[Glas Slavonije]]'', 15. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 20. veljače 2012.), pristupljeno 18. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
(izbor)&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=108904 Hrvatska znanstvena bibliografija: Nataša Bašić-Kosić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818045428/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=108904 |date=18. kolovoza 2019. }}, preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://katalog.nsk.hr/F/BLX9AI13A32GYDQQVPUI4FJGIVHVNJR37HGLL4P4QIB5DSU239-37172?func=find-acc&amp;acc_sequence=001016281 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: katalog] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;
	
=== Autorske knjige ===
* ''Evolutivnost Vukova jezičnoga i grafijsko-pravopisnoga modela: (magistarski rad)'', Zagreb, 1989.
* ''V.S. Karadžić između jezikoslovlja i politike'', Školske novine, Zagreb, 1991. (monografija)
* ''Vukovci i hrvatski jezični standard: hrvatski u srpskohrvatskom tijesku'', Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2021.&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=2&amp;searchById=-1&amp;sort=3&amp;age=0&amp;fid0=5&amp;fv0=hrvatski&amp;selectedId=454023848 Vukovci i hrvatski jezični standard : hrvatski u srpskohrvatskom tijesku / Nataša Bašić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

=== Uredničke knjige ===
* ''Bibliografija Historijskog zbornika'' / Bašić, Nataša (ur.), Srednja Europa, d. o. o., Zagreb, 2008. (bibliografija)
* ''Hrvatska revija 1951-2000.'' / Bašić, Nataša (ur.), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2003. (bibliografija)
* ''Hrvatski mjesni rječnik'' / Bašić, Nataša (gl. ur.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2016.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice == 
* [http://www.lzmk.hr/o-nama/leksikografska-djelatnost/leksikografi/189-basic-kosic-natasa Nataša Bašić-Kosić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818045419/http://www.lzmk.hr/o-nama/leksikografska-djelatnost/leksikografi/189-basic-kosic-natasa |date=18. kolovoza 2019. }}
* [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=108904 Nataša Bašić-Kosić: Bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818045428/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=108904 |date=18. kolovoza 2019. }}
* [http://www.hkv.hr/kultura/jezik/9430-sve-to-bi-trebalo-znati-o-hrvatskom-jeziku-studija-natae-bai.html Hrvatski jezik i jezikoslovlje danas: normativni prijepori i politička osporavanja] Sve što bi trebalo znati o hrvatskom jeziku: Studija Nataše Bašić. [[Hrvatsko kulturno vijeće|HKV]], 27. listopada 2011.
* Nataša Bašić, [http://www.matica.hr/hr/429/jezicni-identiteti-nesrpskih-naroda-u-velikosrpskom-programu-drzavnoga-sjedinjenja-23825/ ''Stajališta o glavnim odrednicama hrvatskog identiteta prije i u vrijeme Velikog rata. Jezični identiteti nesrpskih naroda u velikosrpskom programu državnoga sjedinjenja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200304132629/http://www.matica.hr/hr/429/jezicni-identiteti-nesrpskih-naroda-u-velikosrpskom-programu-drzavnoga-sjedinjenja-23825/ |date=4. ožujka 2020.}}, ''[[Hrvatska revija]]'', [http://www.matica.hr/hr/429/r/Naslovnica/ 3, 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818045419/http://www.matica.hr/hr/429/r/Naslovnica/ |date=18. kolovoza 2019.}} 

{{GLAVNIRASPORED:Bašić, Nataša}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Životopisi, Trogir]]</text>
      <sha1>te8dmsghbfeslh4pyb0pdc5sbo86y9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>O.N.I.F.C.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>331850</id>
    <revision>
      <id>7624234</id>
      <parentid>7607157</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7730" sha1="h2dthb0s4b1bo3i65l1ddx9qx8cg71n" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
|ime_albuma     = O.N.I.F.C.
|ime_glazbenika = [[Wiz Khalifa]]
|vrsta          = studijski album
|s_albuma       = 
|slika          = 
|žanr           = [[hip hop]]
|datum          = [[4. prosinca]] [[2012.]]
|snimanje       = 2011. – 2012.
|trajanje       = 
|izdavač        = [[Atlantic Records|Atlantic]], [[Rostrum Records|Rostrum]]
|producent      = [[Pharrell]], [[Stargate (producenti)|Stargate]], [[Will.i.am]], [[Benny Blanco]], 1500 or Nothin', [[Rico Love]]
|recenzija      = 
|album_prije    = [[Taylor Allderdice]]
|godina0        = 2012.
|godina         = 2012.
|album_poslije  = 
|godina2        = 
|ostalo         = 

{{Singlovi
  | Ime Albuma    = O.N.I.F.C.
  | Vrsta albuma  = studijski album
  | Singl 1       = [[Work Hard, Play Hard]]
  | Singl 1 date  = 23. travnja 2012.
  }}
}}

'''''O.N.I.F.C.''''' (u cijelosti naslovljen '''''Only Nigga In First Class''''' ili '''''One Night In First Class''''') je drugi studijski album američkog [[reper]]a [[Wiz Khalifa|Wiza Khalife]]. Objavljen je [[4. prosinca]] 2012. godine.&lt;ref&gt;[http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-says-o-n-i-f-c-pushed-back-to-september-news.2532.html Odgođeno objavljivanje albuma ''O.N.I.F.C.'' za 18. rujna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120803024903/http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-says-o-n-i-f-c-pushed-back-to-september-news.2532.html |date=3. kolovoza 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 2. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; Album će biti objavljen pod diskografskim kućama [[Atlantic Records]] i [[Rostrum Records]].&lt;ref&gt;[http://www.vibe.com/posts/wiz-khalifa-announces-second-album-onifc Wiz Khalifa najavljuje drugi studijski album] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120228044325/http://www.vibe.com/posts/wiz-khalifa-announces-second-album-onifc |date=28. veljače 2012. }} Vibe. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Naslov albuma je inspiriran nazivom albuma ''[[H.N.I.C. (album)|H.N.I.C.]]'', a to je album repera [[Prodigy (reper)|Prodigyja]], člana grupe [[Mobb Deep]].

== Snimanje ==

Za promociju studijskog albuma, Wiz Khalifa je 13. ožujka 2012. godine objavio miksani album ''[[Taylor Allderdice]]'' kao besplatni download. Miksani album je dobio ime po Wizovoj srednjoj školi Taylor Allderdice, u kojoj je maturirao 2006. godine. Album je objavljen pod diskografskim kućama [[Rostrum Records]] i [[Taylor Gang Records]].&lt;ref&gt;[http://www.killerhiphop.com/wiz-khalifa-announces-o-n-i-f-c-taylor-allderdice/ Wiz Khalifa najavljuje miksani album ''Taylor Allderdice''] KillerHipHop. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt;

Potvrđeni izvođači koji će gostovati na albumu su glavni pjevač grupe [[Maroon 5]], [[Adam Levine]], reper [[Cam'ron]] i pjevač [[Chris Brown]], a produkciju će voditi [[Pharrell]], [[Stargate (producenti)|Stargate]], [[Will.i.am]], [[Benny Blanco]], 1500 or Nothin' i [[Rico Love]].&lt;ref&gt;[http://www.rap-up.com/2012/01/18/wiz-khalifa-hits-the-studio-with-chris-brown-adam-levine/ Wiz Khalifa u studiju s Chrisom Brownom i Adamom Levineom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414082955/http://www.rap-up.com/2012/01/18/wiz-khalifa-hits-the-studio-with-chris-brown-adam-levine/ |date=14. travnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://rapradar.com/2012/01/26/pharrell-kendrick-lamar-mac-miller-busta-rhymes-in-the-lab/ Pharrell, Kendrick Lamar, Mac Miller i Busta Rhymes u studiju] Rap Radar. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-hits-studio-chris-brown-and-adam-levine Slike: Wiz u studiju s Chrisom i Adamom Levineom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403104340/http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-hits-studio-chris-brown-and-adam-levine |date=3. travnja 2012. }} Wiz Khalifa. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rap-up.com/2012/03/27/maroon-5-calls-on-wiz-khalifa-for-new-album/#more-118078 Grupa Maroon 5 pozvala Wiza Khalifu na album] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405101621/http://www.rap-up.com/2012/03/27/maroon-5-calls-on-wiz-khalifa-for-new-album/#more-118078 |date=5. travnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Reper [[Mac Miller]] će također biti gost na albumu kao i pjevačica [[Cassie Ventura]].&lt;ref&gt;[http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-hits-studio-pharrell-and-mac-miller Wiz Khalifa u studiju s Pharrellom i Macom Millerom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403104403/http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-hits-studio-pharrell-and-mac-miller |date=3. travnja 2012. }} Wiz Khalifa. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt; U svibnju je reper [[50 Cent]] objavio da snima pjesmu zajedno s Wizom za njegov drugi studijski album.&lt;ref&gt;[http://www.mtv.com/news/articles/1685444/50-cent-wiz-khalifa-collaboration.jhtml 50 Cent i Wiz Khalifa, suradnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120522045051/http://www.mtv.com/news/articles/1685444/50-cent-wiz-khalifa-collaboration.jhtml |date=22. svibnja 2012. }} MTV. Preuzeto 19. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;

Ostali izvođači koji su viđeni u studiju zajedno s Wizom Khalifom su [[2 Chainz]], [[Amber Rose]], [[Berner]], [[Big Sean]], [[Chevy Woods]], [[Currensy]], [[Juicy J]], [[Kendrick Lamar]], [[Kid Cudi]], [[Lola Monroe]], [[Reek Da Villain]], [[Rick Ross]], [[Tyler, The Creator]], [[The Weeknd]] i [[Yelawolf]].&lt;ref&gt;[http://www.hotnewhiphop.com/the-weeknd-and-wiz-khalifa-collaborate-on-song-news.1736.html Wiz zajedno s The Weekndom u studiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408152925/http://www.hotnewhiphop.com/the-weeknd-and-wiz-khalifa-collaborate-on-song-news.1736.html |date=8. travnja 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 7. travnja 2012.&lt;/ref&gt;

Prvi singl s albuma je &quot;[[Work Hard, Play Hard]]&quot;. Producenti pjesme su Stargate i Benny Blanco.&lt;ref&gt;[http://www.rap-up.com/2012/04/11/wiz-khalifa-sets-onifc-release-date-preps-first-single-work-hard/ Wiz Khalifa priprema prvi singl s albuma ''O.N.I.F.C.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413173226/http://www.rap-up.com/2012/04/11/wiz-khalifa-sets-onifc-release-date-preps-first-single-work-hard/ |date=13. travnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 14. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Singl je premijerno predstavio 21. travnja 2012. godine u [[San Francisco|San Franciscu]].&lt;ref&gt;[http://www.killerhiphop.com/video-wiz-khalifa-debuts-work-hard-play-hard-in-san-francisco/ Wiz Khalifa predstavio &quot;Work Hard, Play Hard&quot; u San Franciscu] KillerHipHop. Preuzeto 22. travnja 2012.&lt;/ref&gt; Singl je objavio 23. travnja.&lt;ref&gt;[http://www.billboard.com/column/the-juice/wiz-khalifa-shares-work-hard-play-hard-single-1006853952.story Wiz Khalifa objavio &quot;Work Hard, Play Hard&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426224900/http://www.billboard.com/column/the-juice/wiz-khalifa-shares-work-hard-play-hard-single-1006853952.story |date=26. travnja 2012. }} ''Billboard''. Preuzeto 24. travnja 2012.&lt;/ref&gt;

== Snimljene pjesme ==

* &quot;[[Work Hard, Play Hard]]&quot;&lt;ref&gt;[http://www.961kiss.com/pages/freakshow.html?article=10025939 Intervju s Wizom Khalifom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414041840/http://www.961kiss.com/pages/freakshow.html?article=10025939 |date=14. travnja 2012. }} 961 Kiss. Preuzeto 11. travnja 2012.&lt;/ref&gt;
* &quot;Make Me Remember You&quot; &lt;small&gt;(featuring [[The Weeknd]])&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.taylorgang.net/blog.php?n2s_url=the-weekend-wiz-khalifa-make-me-remember-you-coming-soon-197.html Wiz u suradnji s The Weekndom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Taylor Gang. Preuzeto 11. travnja 2012.&lt;/ref&gt;
* &quot;My Life&quot;
* &quot;O.N.I.F.C.&quot;
* &quot;Telescope&quot; &lt;small&gt;(featuring [[50 Cent]])&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Wiz Khalifa}}
{{Singlovi Wiza Khalife}}
[[Kategorija:Albumi iz 2012.]]
[[Kategorija:Albumi Wiz Khalife]]</text>
      <sha1>h2dthb0s4b1bo3i65l1ddx9qx8cg71n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Ivkošić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>333744</id>
    <revision>
      <id>7623796</id>
      <parentid>7562658</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:42:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3317" sha1="f0re819bbbku474rk8r86jqggjqqylv" xml:space="preserve">'''Milan Ivkošić''' ([[Zmijavci]], [[23. srpnja]] [[1947.|1947. –]] [[Zagreb]], [[27. srpnja]] [[2025.|2025]].) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]], pisao je kolumne za ''[[Večernji list]]''.

== Životopis ==
Milan Ivkošić rođen je u [[katolik|katoličkoj]] [[obitelj]]i u mjestu Zmijavci kod [[Imotski|Imotskog]] [[23. srpnja]] [[1947.]] godine. Započeo je svoju karijeru novinara u omladinskom listu ''[[Tlo (list)|Tlo]]''.&lt;ref name=&quot;vijenac&quot;&gt;Andrija Tunjić. ''Mediji provode represiju nad narodom'', ''Vijenac'', br. 380 (od 25. rujna 2008.), dostupno u [http://www.matica.hr/vijenac/380/mediji-provode-represiju-nad-narodom-4215/ mrežnom izdanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180106063848/http://www.matica.hr/vijenac/380/mediji-provode-represiju-nad-narodom-4215/ |date=6. siječnja 2018. }} na www.matica.hr/vijenac (pristupljeno 5. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Radio je kao [[pisac]] i urednik, a [[1981.]] godine postaje kolumnist u časopisu ''[[Start (časopis)|Start]]''. Puno puta nastupio je na [[televizija|televiziji]] i [[radio|radiju]] kao povremeni i redoviti komentator u emisijama ([[HRT]], [[Nova TV]]). Bio je urednik ''Večernjeg lista'', gdje je pisao [[kolumna|kolumne]]. Ivkošić bio je konzervativni novinar, pisao je uglavnom o [[politika|političkim]] temama.

Odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Antuna Radića (1995.).&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_928.html Odluka kojom se odlikuju redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića], [[Narodne novine]] br. 46, 28. svibnja 1995. &lt;/ref&gt;

Umro je [[27. srpnja]] [[2025.|2025]]. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|first=|date=27. srpnja 2025.|title=Preminuo legendarni kolumnist Milan Ivkošić|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/preminuo-legendarni-kolumnist-milan-ivkosic-1879765|url-status=live|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Andrija Tunjić za [[Vijenac]] napisao je:&lt;ref name=&quot;vijenac&quot;/&gt;

{{citat2|Novinar Milan Ivkošić u sadašnjem hrvatskom novinarstvu jedan je od rijetkih novinara, možda i jedini, koji o hrvatskoj stvarnosti piše i govori bez ustručavanja i dodvoravanja. Oštra pera, mnogima, a osobito vlasti, stalno je smetnja da dokraja i bez straha provedu što naume.}}

== Djela ==
* ''Rodoljubna zanovijetanja'', vlastita naklada, Zagreb, 1992.
* ''Nova rodoljubna zanovijetanja'', vlastita naklada, Zagreb, 1994.
* ''Opet ti Hercegovci'', Biblioteka Grad, knj. 3, Gral - Gral Široki, Široki Brijeg - Zagreb, 2006. (suautor Zdenko Ćosić)&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Ivko%C5%A1i%C4%87%2c+Milan&amp;xm0=1&amp;selectedId=13004741 Opet ti Hercegovci / Milan Ivkošić, Zdenko Ćosić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 6. veljače 2019.&lt;/ref&gt;
* ''Podanici s Griča i Pantovčaka: kolumne 2000. – 2013.'', Večernji list, Zagreb, 2013.

== Ostalo ==
* &quot;[[Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija]]&quot; kao sudionik dokumentarnog serijala ([[2012.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivkošić, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
[[Kategorija:Životopisi, Zmijavci]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića]]</text>
      <sha1>f0re819bbbku474rk8r86jqggjqqylv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mezmorized</title>
    <ns>0</ns>
    <id>334693</id>
    <revision>
      <id>7623736</id>
      <parentid>6982362</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2212" sha1="k0l541kr0a31cac5jql53l3g0ennssw" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Mezmorized
|slika          = 
|ime_glazbenika = [[Wiz Khalifa]]
|s_albuma       = [[Kush &amp; Orange Juice]]
|B-strana       = 
|format         = [[Download|digitalni download]]
|objavljeno     = 27. srpnja 2010.
|snimanje       = 
|žanr           = [[hip hop]]
|trajanje       = 4:30
|izdavač        = [[Rostrum Records|Rostrum]]
|tekstopisac    = [[Wiz Khalifa|Cameron Thomaz]]
|skladatelj     = 
|producent      = Cardo
|kronologija    = [[Wiz Khalifa]]
|singl_prije    = [[Get Sum]]
|singl0         = 2009.
|singl          = 2010.
|singl_poslije  = [[Black and Yellow]]
|singl2         = 2010.
|ostalo         = 
}}

&quot;'''Mezmorized'''&quot; je promotivni singl [[reper]]a [[Wiz Khalifa|Wiza Khalife]] koji se nalazi na njegovom miksanom albumu ''[[Kush &amp; Orange Juice]]''. Pjesma je kao singl objavljena u formatu [[Download|digitalnog downloada]], 27. srpnja 2010. godine. Producent pjesme je Cardo, a tekst je napisao sam Wiz Khalifa. Spot za pjesmu je objavljen 10. lipnja 2010. godine. Redatelj spota je Bill Paladino.&lt;ref&gt;[http://www.bestinnewmusic.com/2010/06/wiz-khalifa-mezmorized-video.html Wiz Khalifa - &quot;Mezmorized&quot; (Video)] Best In New Music. Preuzeto 9. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;

== Popis pjesama ==
;Digitalni download
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = 
| ukupno_trajanje = 

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = 
| autor_glazbe    = 

| skladba1        = Mezmorized
| napomena1       = Explicit
| tekst1          = 
| extra1          =
| trajanje1       = 4:30
}}

== Datumi objavljivanja ==
{|class=wikitable
|-
!Država
!Nadnevak
!Format
!Diskografska kuća
!Izvor
|-
| [[Sjedinjene Američke Države]]
| 27. srpnja 2010.
| rowspan=&quot;1&quot;| [[Download|digitalni download]]
| rowspan=&quot;1&quot;| [[Rostrum Records]]
|&lt;ref&gt;[http://itunes.apple.com/us/album/mezmorized-single/id393791360 &quot;Mezmorized&quot; - Wiz Khalifa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} iTunes. Preuzeto 9. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.youtube.com/watch?v=VvCnhyAP1m8 Mezmorized] na [[YouTube]]u


{{Wiz Khalifa}}
{{Singlovi Wiza Khalife}}
[[Kategorija:Singlovi iz 2010.]]
[[Kategorija:Skladbe Wiz Khalife]]</text>
      <sha1>k0l541kr0a31cac5jql53l3g0ennssw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Hadžigrabčanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>335062</id>
    <revision>
      <id>7623961</id>
      <parentid>6219938</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2305" sha1="ju4dd8xumhxeme2kv0zm5c2c0yyagbz" xml:space="preserve">'''Mustafa Grabčanović''' (Mustafa H. Grabčanović) ([[Bijeljina]], [[15. siječnja]] [[1912.]] – [[Bijeljina]], [[4. kolovoza]] [[1990.]])&lt;ref&gt;[http://imehrvatsko.net/profile/mustafa_grabcanovic imehrvatsko.net - Member Profile - Mustafa Grabčanović] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik iz [[BiH]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]]. Pjeva o ljudima iz [[Podrinje|Podrinja]]. U pjesmama mu se također javlja tema hrvatstva Bosne. Objavio je zbirku pjesama &quot;Bosna&quot;. Pisao je za sve muslimanske revije a najviše u [[Novi Behar|Novom Beharu]].
Više je godina istraživao povijest Bijeljine i [[Semberija|Semberije]].Pisao je za Semberske novine. Objavio je članke ''Bijeljina koja nestaje, Iz prošlosti našeg kraja, Bankarstvo u prošlosti Bijeljine, Bioskop u Bijeljini, Hanovi i hoteli u Bijeljini''. Postumno je objavljena njegova monografija ''Bijeljina i Bijeljinci''.

Dio pjesme Drina:

''Tužno vali šumili su Drine:

''plač se čuo porobljenih sela,

''oblak sunca skrio s visine,

''u sebi je majka čedo klela...

''Tužni dani:tugom okovani,

''vječni jadi i život u nadi.

''Zamrije pjesma. U hropcu i gladi

''umirahu ponosni Bošnjani.

''Tutnji Drina...Dragi pobratime,

''Bosna nije više sirotica,

''uskrslo je hrvatsko nam ime:

''sad je Drina hrvatska granica!''

== Izvori ==
*[[Salih Alić]]: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
*[http://www.hercegbosna.org/dokumenti_upload/20091209/herceg_bosna200912091721540.pdf Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine] [[Mirko Marjanović]]
*[http://www.hrvboszajednistvo.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=78:marko-babi-u-vukovaru-nema-ni-ulicu-a-unitio-je-najvie-tenkova&amp;catid=13:branitelji-&amp;Itemid=24 Hrvatsko bošnjačko zajedništvo]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pjesma Drina
{{izvori}}
* [[Mustafa Grabčanović]]: Bijeljina i Bijeljinci

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bnbo.de/modules.php?name=Gallery&amp;act=displayimage&amp;album=lastup&amp;cat=-5&amp;pos=85 Mustafa Grabčanović - Bijeljina fotogalerija]

{{GLAVNIRASPORED:Hadžigrabčanović, Mustafa}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Bijeljina]]</text>
      <sha1>ju4dd8xumhxeme2kv0zm5c2c0yyagbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Most Octavio Frias de Oliveira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>335219</id>
    <revision>
      <id>7623925</id>
      <parentid>7516158</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:26:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2556" sha1="a1td5shrlyxmtcep1onjg53r1vumbz1" xml:space="preserve">{{most
| Ime               = Most Octávio Frias de Oliveira
| Alternativno ime  = 
| Slika             = Ponte estaiada Octavio Frias - Sao Paulo.jpg
| Opis slike        = Most Octavio Frias de Oliveira Bridge noću
| Premošćuje        = [[Rijeka Pinheiros]]
| Mjesto            = [[São Paulo]]
| Država            = {{DZ+X|BRA}}
| Vrijeme gradnje   = 
| Otvorenje         = [[10. svibnja]] [[2008.]]
| Saniranje         = 
| Rušenje           = 
| Uprava nad mostom = 
| Konstrukcija      = 
| Namjena           = 
| Mostarina         = 
| Projektant        = 
| Suradnici         = 
| Graditelj         = 
| Podizvođači       = 
| Ukupna dužina     = 1600&lt;ref name=&quot;structurae&quot;&gt;http://en.structurae.de/structures/data/index.cfm?ID=s0039010 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| Visina mosta      = (nosač) 138&lt;ref name=&quot;structurae&quot; /&gt;
| Širina mosta      = 
| Najveći raspon    = 
| koordinate        = {{coord|23.61275|S|46.699239|W|format=dms|display=it}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Brazil
| Karta             = 
}}
Most '''Octavio Frias de Oliveira''' je ovješeni most u [[brazil]]skom gradu [[São Paulo]]. Otvoren je [[10. svibnja]] [[2008.]] godine i premošćuje [[Rijeka Pinheiros|rijeku Pinheiros]]. Nosač mosta je visok 138 metara i ima oblik slova &quot;X&quot;. u Podnožju je širok 76 metara, a na samom vrhu 35,4 metra. Jedini je most na svijetu koji ima dvije zakrivljene trake koje podupire samo jedan nosač. Jedna traka je na visini od 12 metara, dok je druga na visini od 24 metra, a svaka je duga otprilike 900 metara.

Most je česta meta vandala još od početka same gradnje. [[2001.]] godine lopovi su ukrali 6 kilometara žice, vrijedne 117 tisuća [[Američki dolar|američkih dolara]],&lt;ref name=&quot;vandalism&quot;&gt;{{cite web |last=Manso |first=Bruno Paes |title=Ladrões levam holofotes de R$ 1 mi da Ponte Estaiada |url=http://www.estadao.com.br/noticias/geral,ladroes-levam-holofotes-de-r-1-mi-da-ponte-estaiada,825464,0.htm |publisher=O Estado de S. Paulo |accessdate=21. siječnja 2012. |language=Portugalski |date=21. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; a [[9. siječnja]] [[2012.]] vandali su ukrali 94 od 142 reflektora na mostu.&lt;ref name=&quot;vandalism&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{eng oznaka}} [http://www.trekearth.com/gallery/photo710444.htm Slike mosta, informacije]
*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20110629171423/http://www.flickr.com/photos/72101744@N00/5497252396 Slike mosta iz zraka]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Brazilu|Octavio Frias de Oliveira]]</text>
      <sha1>a1td5shrlyxmtcep1onjg53r1vumbz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metoda graničnih parova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>335536</id>
    <revision>
      <id>7623732</id>
      <parentid>7493309</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="977" sha1="mvhkijsx36no9dnvxmvpjbz3zqy45dx" xml:space="preserve">'''Metoda graničnih parova''' (engleski ''Border Pairs Method'', '''BPM''') jest metoda za učenje [[umjetna neuronska mreža|neuronskih mreža]] vrste višeslojni perceptron ([[višeslojni peceptron|MLP]]).&lt;ref&gt;[http://www.springerlink.com/index/200651K318731758.pdf Zbornik druge međunarodne naučne konferencije ICAIS 2011] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Klagenfurt, Austrija, Septembar 2011, LNAI 6943, e-ISSN 1611-3349, ISBN 978-3-642-23856-7, Springer Science+Business Media&lt;/ref&gt; To je natgradnja poznatije metode [[backpropagation]]. Od nje je puno brža i pouzdanija. Dobra strana nove metode je također konstruktivnost. To znači, da za vrijeme učenja pronađe građu MLP, koja je blizu optimalne. BPM također je primjerena za inkrementalno i online učenje s pomakom koncepta. 
== Također pogledajte ==
*[[Umjetna neuronska mreža]]
*[[Strojno učenje]]
*[[Umjetna inteligencija]]
== Izvori ==
  {{izvori}}
[[Kategorija:Umjetna inteligencija]]</text>
      <sha1>mvhkijsx36no9dnvxmvpjbz3zqy45dx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Našestvije (festival)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337523</id>
    <revision>
      <id>7624092</id>
      <parentid>6711791</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27453" sha1="hpxuxv8xsz3jekl60fsfw672znkfmbb" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbeni festival
| ime                = Našestvije
| logo               = 
| mjesto             = Boljšoje Zavidovo, Konakovski rajon, [[Tverska oblast]], [[Rusija]]
| godine             = 1999. - 2002., 2004. - 2006., 2008. - do danas
| osnivač            =
| datum              = 
| žanr               = različiti žanrovi
| webstranica        = [http://nashestvie.ru/ nashestvie.ru]
}}
[[File:Nashestvie 2008.jpg|thumb|Našestvije 2008.]]
'''Našestvije''' (rus. нашествие - najezda) - jedan od najvećih festivala ruske glazbene scene pod otvorenim nebom. Organizator festivala je moskovska radiopostaja &quot;[[Naše radio (ruska radiopostaja)|Naše radio]]&quot;» i kompanija &quot;С. А. Т.&quot;.

Festival se održava svake godine, od [[1999.]] godine, od [[2009.]] godine u [[Tverska oblast|Tverskoj oblasti]], u prvoj polovici srpnja (kao pravilo, prvog vikenda).

== Našestvije 1999. ==

* vrijeme: 10. – 11. listopada [[1999.]] g.,
* mjesto: [[Moskva]], DK Gorbunova,
* broj gledatelja: 10000.

; Sudionici:
: Smyslovyje galljucinacii, [[Okean Eljzy]], Bi-2, S.P.O.R.T., Deljfin, grupa Ivan Kupala, Zdob si Zdub, Mihej i Džumandži, [[Zemfira]], Linda.

== Našestvije 2000. ==

* vrijeme: 19. – 20. kolovoza [[2000.]] g.,
* mjesto: [[Moskovska oblast]], hipodrom u [[Ramenskoje|Ramenskom]].,
* broj gledatelja: 6000.

; Sudionici:
: [[Zemfira]], Čajf, Garik Sukačev, Agata Kristi, Vopli Vodopljasova, Tancy minus, Najk Borzov, Bi-2, [[Čičerina]], Deljfin, Ljapis Trubeckoj, Čiž &amp; Co, [[Okean Eljzy]], Korolj i šut, Grin Grej, Mihej i Džumandži, Zdob si Zdub, Leprikonsy, Smyslovyje galljucinacii, Muljtfiljmy, Naiv, IFK, Tequilajazzz, Ivan-Kajf, Kradenoje solnce, S.P.O.R.T., Tanki, Sahara, Zerna, Tomas, Sansara, Pilot, Parabellum, Lenjingrad, Revoljver, Tarakany!, [[Kirpiči]], DIVIN, Čistoserdečnoje priznanije

== Našestvije 2001. ==

* vrijeme: 4. – 5. kolovoza [[2001.]] g.,
* mjesto: [[Moskovska oblast]], hipodrom u [[Ramenskoje|Ramenskom]],
* broj gledatelja: više od 100000.

; Sudionici:
: 4. kolovoza: Arija, Bi-2, Lenjingrad, Konec filjma, Neprikasajemyje, Nogu svelo!, Magnitnaja anomalija, Mertvyje deljfiny, Muljtfiljmy, Najk Borzov, Parabellum, Priključenija Elektronikov, Splin, Tancy minus, Čajf, [[Čičerina]], Slippers, S.P.O.R.T., Armada, Doktor Aleksandrov.

: 5 kolovoza: 7B, Butch, Protozoa, Tequilajazzz, Total, Bašakov, Vos'maja Marta, DDT, Džan ku, Korolj i šut, Kukryniksy, Losjon, Naiv, Nočnyje snajpery, Pilot, Sansara, Smyslovyje galljucinacii, SP Babaj, Torba-na-Kruče.

== Našestvije 2002. ==

* vrijeme: 10. – 11. kolovoza [[2002.]] g.,
* mjesto: [[Moskovska oblast]], hipodrom u [[Ramenskoje|Ramenskom]],
* broj gledatelja: više od 180000.&lt;ref name=&quot;Рекорд посещения фестиваля НАШЕСТВИЕ в Раменском&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://allfest.ru/openair/nashestvie-2002#block-views-openair-festivals-about |title=Rekord poseščenija festivalja NAŠESTVIJE 2002 v Ramenskom |archive-url=https://web.archive.org/web/20120129204012/http://allfest.ru/openair/nashestvie-2002#block-views-openair-festivals-about |archive-date=29. siječnja 2012. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

; Sudionici:
: 10. kolovoza: [[Kirpiči]], Kukryniksy, Lenjingrad, 7-j prohožij, FAQ, Green Grey, Total, [[Zemfira]], Bi-2, Dzen, Deljfin, Deti Picasso, Muljtfiljmy, Mumij Trollj, Najk Borzov, Sansara, SEtI, Segodnja nočju, Splin, Tomas, Torba-na-Kruče, Točka rosy, Undervud, [[Čičerina]].

: 11. kolovoza: 7B, Butch, Cabernet Deneuve, Distemper, Tequilajazzz, Agata Kristi, Akvarium, Arija, Zahar Maj i grupa Šiva, Zveri, Ivan Kupala, Korolj i šut, Naiv, Nogu Svelo!, Nočnyje snajpery, Piknik, Pilt, Po glazam, Ser'Ga, Smyslovyje Galljucinaci, Tarakany, Alizium, Juta, I drug moj gruzovik.

== Našestvije 2003. ==

* vrijeme: 2. – 3. kolovoza [[2003.]] g.,
* mjesto: studio radiopostaje [[Naše radio (ruska radiopostaja)|Naše radio]]. Zbog terorističkog napada na festivalu &quot;Krylja&quot; i neslaganja oko pitanja sigurnosti s vlastima [[Moskovska oblast|Moskovske oblasti]] festival se održao virtualno: sve grupe su nastupale u studiju i glazba se emitirala izravno u eter;
* broj gledatelja: slušatelji radiopostaje.

; Sudionici:
: 7B, Animal Džaz, Billy's Band, Agata Kristi, Arija, AukcYon, Bi-2, Vjačeslav Butusov, Zveri, Pavel Kašin, Kipelov, Kukryniksy, Kuplju Volosy, Lenjingrad, Lumen, Magnitnaja anomalija, [[Mara (ruska pjevačica)|Mara]], Mertvyje deljfiny, Mašina vremeni, Muljtfiljmy, Naiv, Nogu Svelo!, Oljga Arefjeva, Pilot, Sahara, SEtI, Splin, Surganova i Orkestr, Tancy minus, Tarakany!, Čajf, [[Čičerina]], [[Zemfira]], Juta, DIVIN.

== Našestvije 2004. (festival &quot;Emmaus&quot;) ==

* vrijeme: 7. – 8. kolovoza [[2004.]] g.,
* mjesto: [[Tverska oblast]], selo Emmaus,
* broj gledatelja: 50000.

; Sudionici:
: 7. kolovoza: Bi-2, Brainstorm, 7B, Cabernet Deneuve, Gyndul Мycеi, Lumen, Garik Sukačev i grupa Neprikasajemyje, Gonja, Zveri, Kipelov, Kukryniksy, L.O.M.O., [[Mara (ruska pjevačica)|Mara]], Mertvyje deljfiny, Naiv, Nebo zdes', Oljga Arefjeva i grupa Kovčeg, Sansara, Splin, Tancy minus, Epidemija, Čajf, Lenjingrad.

: 8. kolovoza: Linda, Paha-Pau, Čeboza, Animal Džaz, Billy's Band, Arija, [[Kirpiči]], Mumij Trollj, Nogu Svelo!, Nočnyje snajpery, Pilot, Smyslovyje galljucinacii, Surganova i Orkestr, Tarakany!, Torba-na-Kruče, [[Uma2rmaH]], Bravo, [[Okean Eljzy]], Vladimir Kuz'min i grupa Dinamik, Ju-Piter, [[Nautilus Pompilius]].

== Našestvije 2005. (festival &quot;Emmaus&quot;) ==

* vrijeme: 5. – 7. kolovoza [[2005.]] g.,
* mjesto: [[Tverska oblast]], selo Emmaus,
* broj gledatelja: 53000.
Prvi put su na festivalu korištene tri scene: jedna glavna i dvije male.

; Sudionici glavne scene:
: 5. kolovoza: Agata Kristi.
: 6. kolovoza: Linda, Animal Džaz, Gyndul Мycеi, [[Kirpiči]], Polkovnik i Odnopolčane, Čajf, Bratja Karamazovy, Naiv, Dekabr'. Arija, FAQ, Va-Bank, Kukryniksy, Korolj i šut, DDT.
: 7. kolovoza: L.O.M.O, Džango, Maša i Medvedi, 7B, Nebo zdes', [[Mara (ruska pjevačica)|Mara]], Lumen, Kipelov, Nogu Svelo!, Ljapis Trubeckoj, [[Uma2rmaH]], Nečetnyj voin, Tancy minus, Neprikasajemyje, Lenjingrad, Alisa.

; Sudionici malih scena:
: Barrakuda, Kopen-Gagen, Paha-Pau, Sezon ohoty, Los Microbios, Severo-vostok, [[Pelageja (pjevačica)|Pelageja]], Meljnica, Načalo veka, SuperAlisa, Deti Picasso, Belyj ostrog (Two Siberians), Salvador, Trepanga, Billy's Band, Hostile breed, Spatorna, Tracktor Bowling, 7000$, Ananas, Bobry, Jestestvennyj Zagar, Tajm-Aut, Undervud, Voland, Katran, Psiheja, Solnce Hmari, SP Babaj, Amatory, AveNue, Jane Air, Protozoa, Skunk, Arhip i ego Alisa, Vyhod, Gorn, Drynk, Karl Hlamkin, Oljga Arefjeva i Kovčeg, Papernyj TAM, Snegopady, Surganova i Orkestr, Horonjko Orkestr, Dmitrij Černus', Bosh s toboj, More i Reljsy, SAHR, Ja sleva sverhu, Klever, Won James Won, Aleksandr Ljapin, Ivan Carevič, Master, Mavrin, Černyj kofe, Černyj obelisk, Moray Eel, Dergat'!, Lampasy, Prazdnik, Elizium, Cabernet Deneuve, Ameli, Blondinka Ksju, Kollekcija dnej, Priključenija Elektronikov, Smeh, Teni Svobody, Ulji, Fantastika, Figi, F.P.G., Zuname, Dabac, Jolka, Konec filjma, Najk Borzov, Sansara, Juta, Bulldozer, Butch.

== Našestvije 2005. u [[Kazahstan]]u ==

* vrijeme: 9. – 10. srpnja [[2005.]] g.
* mjesto: [[Kazahstan]], [[Almati]], aerodrom Bajserke.

; Sudionici:
: 9. srpnja: Čajf, Garik Sukačev, Agata Kristi, Ju-Piter, [[Kirpiči]], Lumen, [[Mara (ruska pjevačica)|Mara]], Animal Džaz, I drug moj gruzovik, FAQ, Arija, Va-Bank, Krematorij, Freecadelic Jah.
: 10. srpnja: [[Zemfira]], Grin Grej, Pilot, Tequilajazzz, Naiv, Kornej, L.O.M.O., Linda, Korolj i šut, 7B, Nogu svelo!, Ljapis Trubeckoj, Voplji Vidopljasova.

== Našestvije 2006. ==

* vrijeme: 4. – 6. kolovoza [[2006.]] g.
* mjesto: [[Rjazanjska oblast|Rjazanska oblast]], rt Sredizemni na [[Oka (rijeka)|Oki]].
* broj gledatelja: 80000.

; Sudionici glavne scene:
: 4. kolovoza: Korolj i šut, Pilot.
: 5. kolovoza: Dekabr', Oljga Arefjeva i Kovčeg, Znaki, Ljapis Trubeckoj, Naiv, Meljnica, [[Kirpiči]], Nogu svelo!, Surganova i Orkestr, Bi-2, 3-j Angel, [[Mara (ruska pjevačica)|Mara]], Tancy minus, Brainstorm, Alisa, [[Okean Eljzy]], Kipelov.
: 6. kolovoza: Tarakany!, 7B, Provoda, Konec filjma, Lumen, Nikel, Kukryniksy, Džango, Kalinov most, Maša i Medvedi, Ser'Ga, Piknik, Nočnyje snajpery, Splin, Bravo, Agata Kristi, Arija, Čajf.

; Sudionici malih scena:
: Polynja, Načalo veka, Severo-Vostok, Belyj ostrog, Trollj gnet jel', Kukuruza, Va-Bank, Goša Kucenko &amp; Anatomy of Soul, Nervy, Dom hudožnika, OGP, Britanija, Medicin, Miusha, L.O.M.O., Bobry, Roma VPR, Lampasy, Gonja, Poljusa, [[Pelageja (pjevačica)|Pelageja]], NetSlov, Oleg Čubykin, Kvartal, Inna Želannaja, Krematorij, Smyslovyje galljucinacii, Billy's Band, Trepanga, Cvetajeva, DžaKor, Anomalija, Scotch, Nova, FPS, Total, GDR, Blondinka Ksju, Spatorna, BeZumnyje usilija, 5diez, Amatory, Jane Air, Salvador, FAQ, 7000$, Animal Džaz, I drug moj gruzovik, Donory mozga, Pončo Panamas, Fruktovyj kefir, Che Francisco, Cabernet Deneuve, Nebesnaja kanceljarija, Pavel Kašin, Dmitrij Černus', Horonjko Orkestr, Juta, Mihalna, Koney filjma, Megapolis, AmneZia, Alešin, Ivan Carevič, Deform, Tjaželyj den', Epidemija, Černyj obelisk, Butch, The Tipy, EF5, Brigadnyj podrjad, F.P.G., Distemper, Priključenija Elektroniov, Nebo zdes'.

== Našestvije 2007. ==

Započeta priprema za festival je prekinuta. Organizatori su objavili da se festival neće održati zbog problema u organizaciji.

[[File:Nashestvie 2008 graz`.JPG|thumb|Našestvije 2008.]]
== Našestvije 2008. ==

* vrijeme: 4. – 6. srpnja [[2008.]] g.
* mjesto: [[Tverska oblast]], selo Emmaus.
* broj gledatelja: više od 100000.

; Sudionici glavne scene:
: 4 srpnja: Agata Kristi, Alisa.
: 5. srpnja: Surganova i Orkestr, Staryj prijatelj, Znaki, Dekabr', Juta, Kukryniksy, Džango, Undervud, Nočnyje snajpery, Moraljnyj kodeks, Vopli Vidopljasova, Bi-2, Tarakany!, Splin, Amatory, Bravo, Piknik, Korolj i šut.
: 6 srpnja: Smyslovyje galljucinacii, Brigadnyj podrjad, Čiž &amp; Co, Oleg Gorškov, Priključenija elektronikov, Tajm-Aut, Lenjingrad, Pilot, [[Pelageja (pjevačica)|Pelageja]], Naiv, Ser'Ga, Epidemija, Ljapis Trubeckoj, Ju-Piter, Krematorij, Arija, DDT.

; Sudionici alternativne scene:
: 4. srpnja: Paha-Pau, Šunjata, MOTORy, HO'Key, Ryba-luna, KedryVydry, Mihalna, Laundry, Mate, Libido, Čeboza, Vojna Poetov, Nulevoj meridian, Ognelet, Stvoly, Cvetajeva, Muha, GDR, Provoda, 7B, Mir ognja, Silicon, Goša Kucenko, Tantra, MarginalŠou, Infekcija, B.u.n.n.y., Tequilajazzz.
: 5. srpnja: Rybij žir, Faktor straha, Skretč, Ameli, Totem, Smeh, Korsika, Teatr tenej, Neversmile, Port 812, Černyj kofe, Aleksandr F. Skljar, Arda, Oto-Moto, Bezumnyje usilija, Purgen, Deform, 5 Diez, FAQ, Animal Džaz.
: 6 srpnja: Inside You, F.P.G., Arida Vortex, Mamaj, 7000$, Benzin, Oljvi, Blondinka Ksju, Fantastika, Butterfly Temple, Trollj gnet jelj, Salvador, Yšo?Yšo!, Splot, Nebo zdes', Catharsis, Stigmata.
   
; Sudionici pozitivne scene:
: 5. srpnja: Navigators, Romaan, Resa, Dub TV, MiruMir, Severo-Vostok, Yoki, Posle, Fruktovyj kefir, Bobry, JajcY Faberže, Lady N, Staisha, Džagan, Zaliv kita, Donory mozga, Načalo veka, Rada i Ternovik, Dabac, DubSka, Jah Division.

: 6. srpnja: Hemp Dpt., B.El Sol, Vse stvoly, Pljaž, Lampasy, Abviotura, Minus treli, Zvonok, Džin-Tonik, Gideon Youth, Dada dub, Polynja, Zventa Sventana, DH, Volga, Alevtina, Distemper, Subway sejšn, P.P.Ska, Noize MC.

Festival je bio vrlo uspješan što se tiče izbora grupa, no kiša i teretni automobili Ural-4320 koji su stalno prelazili preko polja pretvorili su ga u blato što ipak nije zasmetalo posjetiteljima da uživaju u glazbi&lt;ref&gt;[http://utamusic.livejournal.com/56694.html utamusic: Sozrela narisovat' pro &quot;Našestvije&quot;.]&lt;/ref&gt; (iako su se zbog kiše drugog dana festivala pojavili problemi s aparaturom pa su organizatori u hodu morali mijenjati raspored). Problem s nužnicima je bio praktički riješen, u njima je bilo dosta čisto i redovito su se čistili, posebno u zoni [[VIP]]. Djelatnici policije koji su čuvali festival bili su vrlo dobronamjerni, i posebnih incidenata nije bilo.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://nashestvie.nrfc.ru/content/view/35/1/ |title=Fan-klub festivalja &quot;NAŠESTVIJE&quot; - vse o festivale &quot;NAŠESTVIJE&quot; - Post-reliz Našestvija-2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080801201431/http://nashestvie.nrfc.ru/content/view/35/1/ |archive-date=1. kolovoza 2008. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://nashestvie.nrfc.ru/content/view/36/49/ |title=Fan-klub festivalja &quot;NAŠESTVIJE&quot; - vse o festivale &quot;NAŠESTVIJE&quot; — Kvich — otčet o Našestvii-2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080915081442/http://nashestvie.nrfc.ru/content/view/36/49/ |archive-date=15. rujna 2008. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.liveinternet.ru/users/838556/post83711620/ Videorolik, otražajuščij sut' Našestvija 2008]&lt;/ref&gt;

[[File:Shar - Nashestvie-fest 2009.JPG|thumb|Našestvije 2009.]]

== Našestvije 2009. ==

* vrijeme: 10. – 20. srpnja [[2009.]] g.
* mjesto: [[Tverska oblast]], Konakovski rajon, Boljšoje Zavidovo.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://nashe.ru/nashestvie2009/8575/ |title=НАШЕ.ру — Нашествие 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090620083954/http://nashe.ru/nashestvie2009/8575 |archive-date=20. lipnja 2009. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* broj gledatelja: 98000.

* Sudionici glavne scene:
: 10. srpnja: Mumij Trollj, Bravo.
: 11. srpnja: [[Pelageja (pjevačica)|Pelageja]], Staryj prijatelj, Flëur, Brigadnyj podrjad, Surganova i orkestr, Smyslovyje galljucinacii, Ser'Ga, Krematorij, Piknik, Pilot, Nočnyje snajpery, Kipelov.
: 12. srpnja: Alisa, Meljnica, Načalo veka i Helavisa, Znaki, Posle 11, Oleg Gorškov, Korolj i šut, Ljapis Trubeckoj, Juta, Undervud, Ju-Piter, Kalinov most, Splin, Čajf.

; Sudionici male scene:
: 10. srpnja: Sny, Serdce, TeenTown, Marella, Ryba-Luna, Ark, Updiverss, Zveroboj, The Stokes, ČP, Dajte dva, Zemlja korolevy Mod, Slajd, Mir ognja, Kasablanka, Angel nebes, Nulevoj meridian, Mody, Čeboza, Paha-Pau, Muha, Pro100Maria, Kraj, Nacprojekt, Goša Kucenko, Megapolis.
: 11 srpnja: Teorija, Medusa'Scream, Valjkirija, Nova Art, Teatr tenej, Blondinka Ksju, Fantastika, F.P.G., FAQ, Slot, Tracktor Bowling, Dajte2, IFK, 7000$, Bezumnyje usilija, Stigmata, Mavrin, Deform, Mordor, Epidemija, Aleksandr F. Skljar i Čača.
: 12. srpnja: Jestestvennyj zagar, Mamuljki Bend, Monarh, Fokus, Jajcy Faberže, B.u.n.n.y., Medvežij ugol, Toma Amot, Abviotura, Severo-Vostok, Načalo veka, Alevtina, Trollj gnet jelj, Bobry, Spitfire, Male Factors, DaBac, Subway Sejšn, Vse stvoly, Pljaž, Distemper.

Na festivalu &quot;Našestvije 2009&quot;, s jedne je strane, u usporedbi s festivalima iz prethodnih godina, zamjetno poboljšan organizacijski dio, a s druge se pojavilo mnoštvo problema. Gledatelji su ukazali na nekorektan rad redarskih službi na ulazu na festival, bitno povišene cijene hrane i pića; nedostatak tuša u zoni [[VIP]] te vode u umivaonicima općenito.

== Našestvije 2010. ==

* vrijeme: 9. – 10. srpnja [[2010.]] g.
* mjesto: [[Tverska oblast]], Konakovski rajon, Boljšoje Zavidovo&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://zavidovofest.ru/news/%ABnashe-radio%BB-i-kompanija-%ABsi-yei-ti%BB-oficialno-predstavljayut-a46.html |title=http://zavidovofest.ru |access-date=6. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100203233802/http://zavidovofest.ru/news/%ABnashe-radio%BB-i-kompanija-%ABsi-yei-ti%BB-oficialno-predstavljayut-a46.html |archive-date=3. veljače 2010. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* broj gledatelj: 130000&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://nashestviefest.ru/component/content/article/44-n2010/205-nashestvie2010-otchet.html |title=Neslužbena stranica festivala |archive-url=https://web.archive.org/web/20100727043626/http://nashestviefest.ru/component/content/article/44-n2010/205-nashestvie2010-otchet.html |archive-date=27. srpnja 2010. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Prema izjavi Andreja Matvejeva, jednog od organizatora festivala 13. srpnja 2010.g.&lt;/ref&gt;

Najtoplije Našestvije u povijesti. Skoro cijelo ljeto temperatura na području srednjeg pojasa Rusije bila je viša od 30°C. Polje je bilo potpuno bez hladovine, vrućina je bila nevjerojatna - razlog&lt;ref&gt;[http://www.trud.ru/article/12-07-2010/246251_nashestvie_uneslo_chelovecheskuju_zhizn.html Našestvije uneslo čelovečeskuju žizn']&lt;/ref&gt; mnogobrojnih opekotina i sunčanica, a također nekoliko&lt;ref&gt;[http://kp.ru/daily/24521.5/669223/ &quot;Našestvije-2010&quot; v Tverskoj oblasti perežili ne vse]&lt;/ref&gt; smrtnih slučajeva.

; Sudionici glavne scene:
Agata Kristi, DDT, Mašina vremeni, Čajf, Koroj i šut, Mumij Trollj, [[Okean Eljzy]], Alisa, Arija, Kipelov, Nočnyje snajpery, Vjačeslav Butusov i Ju-Piter, [[Pelageja (pjevačica)|Pelageja]], Piknik, Splin, Pilot, Vopli Vidopljasova, Meljnica, Zdob si Zdub, Čiž &amp; Co, Ljapis Trubeckoj, Tancy minus, Nogu Svelo!, Ser'Ga, Krematorij, Smyslovyje galljucinacii, Undervud, Tarakany!, Priključenija Elektronikov, [[Kirpiči]], Radio Čača, Simfonijski orkestar &quot;Globalis&quot;.

; Sudionici alternativne scene:
Animal Jazz, Epidemija, Reka, A.F. Skljar, Dekabr', Mordor, Slot, Master, Gran-Kuraž, Deform, Catharsis, Stigmata, F.P.G., 7000$, Sakura, Jane Air, Udalennyje fajly, Brigadnyj podrjad, Muha, 7B, Mavrin, Kolizej, Krylja, Arda, Korsika, Valjkirija, Koncy, Pljaž, Fantastika, Blondinka Ksju, P.P.Ska, Figi, Dajte2, Lori!Lori!, Medusa’scream, Sljozy, Mezzamo, Sfumato, Zveroboj, Stancionnyj smotritelj, Feja Draže, Paha-Pau, Mir ognja, Tantra, Morella, Vozdušnyj patrulj, Dosvidanija, B.B.Queen, BeZ Troganoff, Kraj, Mercedes Dens, Duende, Z.I.M.A., D. Silence.

; Sudionici pozitivne scene:
Nesčastnyj slučaj, Fjodor Čistjakov, Tajm-Aut, Megapolis, Kalinov most, Posle 11, Staryj prijatelj, Bobry, Znaki, Kornej, Lampasy, Točka rosy, Alevtina, Anna Pingina, Polynja, Tintal, Male Factors, Načalo veka, Mamuljki bend, Jestestvennyj zagar, Karl Hlamkin i &quot;OgneOpasnOrkestr&quot;, Jajcy Faberže, Alai Oli, Dabac, Angel NeBes, Subway sejšn, MPTRI, Rotoff, Bank-A, Djagelj &amp; Mongoly, Ženja Maksimova, Blondrock, Treya, Plastika, Severo-Vostok.

== Našestvije 2011. ==

* vrijeme: 8. – 10. srpnja [[2011.]] g.
* mjesto: [[Tverska oblast]], Konakovski rajon, Boljšoje Zavidovo.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* broj gledatelja: 173000 + 280000 pregleda putem Interneta.

10. po redu i najveći [[rock]] festival pod otvorenim nebom održao se u Boljšom Zavidovu [[Tverska oblast|Tverske oblasti]] ranije uobičajenog - od 8. do 10. srpnja. U dogovoru s vlastima, izmijenjen je izbor jela.&lt;ref&gt;[http://news.rambler.ru/10253527/ Cena provedenija &quot;Našestvija&quot; - izmenenije menju dlja gostej]&lt;/ref&gt; Bilo je zabranjeno posluživati mesne i lako pokvarljive proizvode, bilo kakvu tekućinu.

* '''Sudionici glavne scene:'''
Korolj i šut, Pilot, Alisa, Kukryniksy, Ljapis Trubeckoj, Smyslovyje galljucinacii, Igor Rasterjajev, Čajf, Murakami, Surganova i orkestr, Bi-2, F.P.G., Gleb Samojloff &amp; The Matrixx, Plastika, Nočnyje snajpery, Louna, Tarakany, Krematorij, Knjazz, Najk Borzov, Žuki, [[Kirpiči]], Vasja Oblomov, Ser'Ga, Ključi, Undervud, Muha, Arija, Piknik, Kalinov most, Garik Sukačev, Bravo, Splin, Voplji Vidopljasova, Kipelov, DDT, [[Okean Eljzy]].

* '''Sudionici alternativne scene:'''
10 nebo, Obe-Rek, Omela, Ojkumena, B.B.Queen, E-Sex-T, Leža, Istinnyj oblik, Cvetajeva, Ryba-Luna, Vstreča ryby, Smeh, Sejf, Angel da rock, Čto ješče, Linija žiznji, Look Inside, Z.I.M.A., Clever, Salvador, Lori! Lori!, Anana-Gunda, Brigadnyj podrjad, Ploščad' Vosstanija, Planety, Bzik!, Moja Mišelj, Stancionnyj smotritelj, Epidemija, Zveroboj, Revenko Band, Dajte2, Lampasy, Geval, The Meantraitors, Svetotenj, Sfumato, Trepanga, Severo-Vostok, 7000$, Raznyje ljudi, Nečto, Jane Air, Feja Draže, Fruktovyj kefir, Stigmata, Teatr tenej, Posle 11, Slot, Aleksandrija, Amatory, Kalevala, Deform, Korsika, Mordor, Dekabr', Animal Jazz.

* '''Sudionici pozitivne scene:'''
7B, Tajm-Aut, Reka, Poljusa, Mamuljki Bend, Neft', Naka, Amor entrave, Giljza, JajcY Faberže, Mr. Beniš, Kar Tuš, Vozdušnyj patrulj, Skvorcy Stepanova, Pola X, Bumboks, Fanatika, Točka rosy, Blast, Aleksandr Demidov, Konec filjma, Veljvet, Bobry, MaleFactors, Rotoff, Abviotura, Angel NeBes, Subway Sejšn, Blondrock, Ženja Ljubič, Torba-na-Kruče, Polynja, Znaki, Kornej, Trollj gnet jelj, Puck and Piper, P.P. Ska, Anna Pingina, Noize MC], MPTRI, Megapolis, Pljaž, Nesčastnyj slučaj, Distemper.

* '''Sudionici teatralne scene:'''
Vera Polozkova, Ivan Ohlobystin, Mihail Jefremov, Jukebox Trio, Artem Kosarev, Camille Brown.

== Našestvije 2012. ==

* vrijeme: 6. – 8. srpnja [[2012.]] g.
* mjesto: [[Tverska oblast]], Konakovski rajon, Boljšoje Zavidovo
* broj gledatelja:

* '''Sudionici:'''
Pilot, [[Zemfira]], Čajf, Brainstorm, Akvarium, Alisa, Piknik, Splin, Ljapis Trubeckoj, Garik Sukačev i Neprikasajemyje, Surganova i orkestr, Smyslovyje galljucinacii, Zdob Si Zdub, Korolj i šut, Bravo, Čiž &amp; Co, Igor' Rasterjajev, Louna, Animal Jazz, Kipelov, Ser'Ga, Kukryniksy, Murakami, Aleksandr Kutikov

* '''Sudionici druge scene:'''
Ivan Kupala, Deform, Nesčastnyj slučaj, 7B, Alai Oli, Amatory, Distemper, Jane Air, Mordor, Non Cadenza, Rotoff, Total, Zero People, Znaki,  Zorge, Angel NeBes, Brigadnyj podrjad, Vasja Oblomov, Dekabr', Kasta, Lampasy, Monoliza, MPTRI, Muha, Obe dve, Reka, Slot, Tajm-Aut, Torba-na-Kruče, Trolj gnet jelj, Bobry.

== Kritika ==

Propusti sa strane organizatora su bili česti. Npr. U Ramenskom je glavnim problemom gledatelja postao nedostatak tekućine za piće. Svu tekućinu je oduzela milicija još na ulazu, a kupiti se mogla samo kola ili pivo. Na području hipodroma je bila organizirana dostava vode, no postojala je samo jedna slavina na desetke tisuća ljudi. Mnogi su bili prinuđeni napustiti hipodrom zbog žeđi.&lt;ref&gt;[http://info.sandy.ru/massmedia/papers/nnpapers/utya/numbers/N24_01/6.htm Vpečatlenija odnogo iz zritelja festivalja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Prvo &quot;Našestvije&quot; u novom mjestu, u selu Emmaus [[Tverska oblast|Tverske oblasti]] posjetiteljima je donijelo novinu. Na polju su napokon organizirali vodovod. Međutim, pojavio se novi problem: neočekivane padaline. Jak pljusak je pretvorio područje šatorskog grada (glinovit teren su prije festivala izravnavali buldožerom) u veliku baruštinu, a prilazni putovi su postali neprohodni. Nužnici kojima nisu mogli prići kamioni cisterne bili su puni fekalija. Mnogi su ovaj festival zapamtili kao najprljaviji.&lt;ref&gt;[http://www.polit.ru/event/2004/08/15/nashestvie.html Polit.ru &quot;Našestvije-2004&quot;]&lt;/ref&gt;

&quot;Našestvije-2005&quot; mnogi su zapamtili kao najkomfortniji - padalina nije bilo, također prekida u opskrbi vodom, a i gledatelja je bilo nešto manje nego ranije ([[2004.]] g. festival je posjetilo do 60000 gledatelja; [[2005.]] – 55000.) Smanjenje broja posjetitelja može se objasniti ozbiljnim problemima (prvenstveno udobnost i neispunjena obećanja) [[2004.]] g.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.nashfest.ru/nashestvie/history.shtml |title=Istorija festivalja Našestvije na sajte NashFest.ru |access-date=6. lipnja 2012. |archive-date=3. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503040143/http://www.nashfest.ru/nashestvie/history.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Festival u [[Rjazanjska oblast| Rjazanskoj oblasti]] ponovno je ukazao na stare nedostatke. Vodovod, iako je bio organiziran, pokvario se već prvi dan, a dostavljene vode nije bilo za sve. Većinu hrane i pića su oduzimali na ulazu, a hrane u rezervi je bilo za 5000 gledatelja. To je dovelo do skoka cijena, gladni ljudi su provodili u redovima po 3-4 sata samo da bi kupili čašu vruće vode za 20 [[Rublja|rubalja]].&lt;ref&gt;[http://dvornik79.livejournal.com/51178.html dvornik79 — Vsja pravda o &quot;Našestvii&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.forum.nashfest.ru/viewtopic.php?t=522&amp;sid=a91d26d467c8e614a9817bd36ee64fb0 Vpečatlenija o Našestvii-2006 posetitelej forum.nashfest.ru]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Ljude koji su dolazili iz udaljenih rajona s prtljagom su iskrcavali nekoliko kilometara od poljane. Autobusi koji su razvozili ljude od kolodvora k polju [[2006.]]g. koštao je 30 [[Rublja|rubalja]] po osobi. Ulaz na parkiralište je trajao nekoliko sati zbog loše koordinacije redarskih službi (pregled automobila se vršio nekoliko puta bez obzira na to što se parkiralište nalazilo daleko od gledatelja i automobili za njih nisu mogli predstavljati ozbiljnu opasnost; štoviše, gledatelji koji su došli vlastitim prijevozom prolazili su iste procedure pregleda kao i ostali).

Važno je naglasiti da godinu za godinom organizatori nisu štedjeli na reklamnim obećanjima&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.rspgroup.ru/html/nash2006.php |title=Press-reliz odnogo iz organizatorov Našestvija-2006 — kompanii RSP |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202170313/http://www.rspgroup.ru/html/nash2006.php |archive-date=2. veljače 2008. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt; - svaki put je festival morao &quot;predstaviti gledatelju novu, europsku razinu udobnosti&quot;, iako nije bilo stvarnih kvalitativnih promjena.,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nr2.ru/moskow/78024.html |title=Novyj Region - &quot;Našestvije-2006 stalo glavnym razočarovanijem leta?&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202035352/http://www.nr2.ru/moskow/78024.html |archive-date=2. veljače 2008. |access-date=6. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt; o čemu svjedoče odazivi na forumima mnogobrojnih gledatelja festivala.

Naročito, u cijeloj povijesti &quot;Našestvija&quot;, organizatori nisu riješili problem dostojne, sigurne i jeftine prehrane, čistoću nužnika, organizacije nesmetanog i sigurnog prolaza na područje festivala za gledatelje, prilaza za automobile.&lt;ref&gt;[http://allfest.ru/forums/index.php?showtopic=782 Odazivi posjetitelja na Allfest.ru]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }},&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.newizv.ru/print/51637 SMI]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rzn.info/news/culture/3961/ RZN.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080524085301/http://www.rzn.info/news/culture/3961/ |date=24. svibnja 2008. }}).&lt;/ref&gt;

Još je jedan bitan nedostatak festivala - nemogućnost da na njemu nastupi niz umjetnika zbog nemogućnosti dogovora s organizatorima (loši uvjeti, očita predrasuda, itd.) Zbog toga je grupa Bahyt-Kompot dobivala pozivnicu, ali nije nikad nastupila, [[2008.]]g. grupa Ivan Carevič, a [[2008.]]g. bio je spriječen nastup [[Mara (ruska pjevačica)|Mare]] zbog neizglađenog konflikta s njezinim bivšim producentom Dmitrijem Grojsmanom koji je organizirao festival.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Nashestvie}}
* [http://nashestvie.ru/ službena stranica]
* [http://vestya.ru/View-Category/38/Nashestvie-2010/Page-1 Velika video kolekcija s Našestvija iz 2010. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101213045215/http://vestya.ru/View-Category/38/Nashestvie-2010/Page-1 |date=13. prosinca 2010. }}

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Glazbeni festivali]]
[[Kategorija:Ruska glazba]]</text>
      <sha1>hpxuxv8xsz3jekl60fsfw672znkfmbb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ćaba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>338663</id>
    <revision>
      <id>7624163</id>
      <parentid>6756570</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:38:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>pravopis</comment>
      <origin>7624163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2333" sha1="1d0mys9wlfprzlsnto097ix4dvmy5oa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Supplicating Pilgrim at Masjid Al Haram. Mecca, Saudi Arabia.jpg|mini|250px|Ćaba]]
'''Ćaba''' (ili '''Kaba''',{{fusg|o1}} [[Arapski jezik|arap.]] الكعبة; ''[[kocka]]'') je glavno svetište [[islam]]a. Izgrađeno je u obliku kocke, dugačke oko 12 [[metar|m]], široke 10,5 m, a visoke oko 15 m. Ona se danas nalazi u sredini [[Masdžid al-Haram|velike džamije]] u [[Meka|Meki]]. Prema njoj se svi [[musliman]]i okreću u molitvi (vrijeme [[Namaz_(islam)|namaz]]a). Sve [[džamija|džamije]] na svijetu okrenute su u njezinu smjeru. Sveti crni kamen – [[Hadžar]] – koji hadžije i posjetitelji s velikim poštovanjem dodiruju nalazi se uzidan u jugoistočnom dijelu zgrade. Za njega smatraju da je &quot;kamen temeljac&quot;, &quot;desna ruka Božja na zemlji&quot;.  Muslimani prema ovom kamenu iskazuju veliko poštovanje, ljube ga i dodiruju, naročito tijekom hadža. Muslimani se ne klanjaju kamenu, te inzistiraju na tome da su molitve ovdje izgovorene upućene Alahu, a ne kamenu. Po islamskom vjerovanju, iznad zemaljske Ćabe nalazi se još 7 nebeskih Ćaba na 7 nebesa i sve one stoje upravo ispod Alahovog prijestolja, koje obilaze [[melek|meleci]], pa i ljudi na isti način obilaze oko ovog kamena.

Ćaba ima samo jedna vrata, ali je njen religijski značaj više u vanjštini. Od crnog kamena prostire se dva [[metar|metra]] dugi zid, koji se proteže do ulaznih vrata. Vjernici se na njega naslanjaju da bi dobili blagoslov. Ćaba je najčešće pokrivena prekrivačem – kisvom – načinjenim od teškog crnog platna s trakama na kojima su izvezeni [[ajet]]i iz [[Kuran]]a. Oko Ćabe se nalazi granitni pločnik, koji se naziva matif. Nasuprot kutu u koji je ugrađen crni kamen nalazi se zgrada u kojoj je [[Zemzem (izvor)|izvor Zemzem]], dok se pred sjeveroistočnim dijelom nalazi kamen za koji se tvrdi da predstavlja otisak stopala [[Ibrahim]]a, koga muslimani smatraju graditeljem Ćabe. Ibrahim sa sinom [[Ismail]]om, podigao je temelje i sagradio Ćabu, a za vrijeme proroka [[Muhamed]]a Ćaba je obnovljena.

== Povijest ==
Već u predislamsko doba Ćaba je služila kao svetište arapskim plemenima. Štovalo se kao svetište boga [[Hubal]]a .

== Ostali nazivi ==
* {{fusd|o1}} Kjaba, Kjabe, Ka'bah, Kaaba, Ka'ba

[[Kategorija:Islamski vjerski objekti u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Svetišta]]</text>
      <sha1>1d0mys9wlfprzlsnto097ix4dvmy5oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mesdžid al-Haram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>338904</id>
    <revision>
      <id>7623868</id>
      <parentid>7473183</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:25:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57044-29</username>
        <id>376567</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="989" sha1="kwqazivc9krmy82ixqn0ftxmjdkxm1p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kaaba mirror edit jj.jpg|230px|desno|thumb|Mesdžid al-Haram]]
'''Mesdžid al-Haram''' ili '''Sveta džamija''' ([[arapski]]: المسجد الحرام, ''Sveta džamija'') je najveća [[džamija]] na svijetu i najveće [[musliman]]sko svetište. Nalazi se u [[Meka|Meki]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. 

U dvorištu džamije nalazi se Kaba, objekt koji je najsvetiji za muslimane. U smjeru Ćabe, klanjaju se muslimani cijelog svijeta. Područje džamije zauzima površinu od 356.800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a može primiti oko 4 milijuna [[ljudi]] i po tome je jedinstveno mjesto u svijetu. 

Prema [[islam]]u, Ćabu je srce Svete džamije i sagradio ga je prvi čovjek [[Adam]]. To je prema tradiciji bilo prvo mjesto na kojem su se ljudi klanjali [[Alah]]u. Kroz povijest, džamija je mnogo puta uništena pa obnovljena. Prema islamu, džamiju je sagradio [[Abraham]] sa svojim sinom [[Jišmael]]om.

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Džamije u Saudijskoj Arabiji]]</text>
      <sha1>kwqazivc9krmy82ixqn0ftxmjdkxm1p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624264</id>
      <parentid>7623868</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57044-29|~2026-57044-29]] ([[User talk:~2026-57044-29|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]]</comment>
      <origin>7473183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="994" sha1="nelrvf81pirqh0gwxwr3f6fq71dea2w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kaaba mirror edit jj.jpg|230px|desno|thumb|Mesdžid al-Haram]]
'''Mesdžid al-Haram''' ili '''Sveta džamija''' ([[arapski]]: المسجد الحرام, ''Sveta džamija'') je najveća [[džamija]] na svijetu i najveće [[musliman]]sko svetište. Nalazi se u [[Meka|Meki]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. 

U dvorištu džamije nalazi se [[Ćaba]], objekt koji je najsvetiji za muslimane. U smjeru Ćabe, klanjaju se muslimani cijelog svijeta. Područje džamije zauzima površinu od 356.800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a može primiti oko 4 milijuna [[ljudi]] i po tome je jedinstveno mjesto u svijetu. 

Prema [[islam]]u, Ćabu je srce Svete džamije i sagradio ga je prvi čovjek [[Adam]]. To je prema tradiciji bilo prvo mjesto na kojem su se ljudi klanjali [[Alah]]u. Kroz povijest, džamija je mnogo puta uništena pa obnovljena. Prema islamu, džamiju je sagradio [[Abraham]] sa svojim sinom [[Jišmael]]om.

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Džamije u Saudijskoj Arabiji]]</text>
      <sha1>nelrvf81pirqh0gwxwr3f6fq71dea2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nadja Antonijevic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339457</id>
    <revision>
      <id>7624064</id>
      <parentid>7298632</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2034" sha1="ba38078w37lsikrsi8kr5kw419idbmk" xml:space="preserve">'''Nadja Drina Antonijevic Hahn''', [[čile]]anska je [[psihologija|psihologinja]] i članica Čileanskog društva za kliničku psihologiju.&lt;ref&gt;{{jezikk|šp.}} [http://scpc.cl/files/2010/04/Bolet%C3%ADn-N%C2%BA-42-Noviembre-2004.pdf Sociedad Chilena de Psicología Clínica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nuevos socios, Santiago, 23. studenoga 2004.&lt;/ref&gt; Čileanska je [[Hrvati u Čileu|Hrvatica]].

Kćer je [[Hrvati u Čileu|hrvatskog iseljenika]] [[Leandro Antonijevic|Leandra Antonijevica]]&lt;!-- Leandro Antonijevic Bezmalinovic? --&gt; &lt;!-- ya fallecido --&gt; i [[Nijemci|Njemice]] Ingeborg Hahn Gleibs.&lt;ref&gt;{{jezikk|šp.}} [http://cocolog-yoshi.cocolog-nifty.com/blog/files/Mercurio060202gabinete.doc ELMERCURIO.COM] Historial: Los nuevos ministros y sus sociedades, 2. veljače 2006.&lt;/ref&gt; Ima dvije sestre, Ilonu i [[Ingrid Antonijevic|Ingrid]].&lt;ref&gt;{{jezikk|šp.}} [http://diario.elmercurio.cl/detalle/index.asp?id={a09635bd-f9aa-4b21-bf70-9e8c1599a849} El Mercurio (Santiago), 11. kolovoza 2007., El Sábado, str.16.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304211555/http://diario.elmercurio.cl/detalle/index.asp?id=%7Ba09635bd-f9aa-4b21-bf70-9e8c1599a849%7D |date=4. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt;

Obnašala je dužnost direktorice škole psihologije pri [[Papinsko katoličko sveučilište Čilea |Papinskom katoličkom sveučilištu Čilea]] (Pontificia Universidad Católica de Chile).&lt;ref&gt;{{jezikk|šp.}} [http://catalogo.bcn.cl/ipac20/ipac.jsp?session=124Q06C57945Y.87918&amp;profile=bcn&amp;uri=full%3D3100001~!7663~!0&amp;booklistformat=#focus Biblioteca del Congreso Nacional de Chile] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Psykhe : revista de la Escuela de Psicología de la Pontificia Universidad Católica de Chile ISSN 0717-0297&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
*{{jezikk|šp.}} [http://croaciaychile.blogspot.com/2009_06_23_archive.html El poder croata en Chile]
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Antonijevic, Nadja}}
[[Kategorija:Hrvati u Čileu]]
[[Kategorija:Psiholozi]]
[[Kategorija:Čileanski znanstvenici]]</text>
      <sha1>ba38078w37lsikrsi8kr5kw419idbmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poslanikova džamija u Medini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339613</id>
    <revision>
      <id>7624186</id>
      <parentid>6163681</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>pravopis</comment>
      <origin>7624186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2299" sha1="pe7miwjr9tuvbf0rrkgyotg70oh6up7" xml:space="preserve">[[Datoteka:The Enlightened City.jpg|230px|thumb|desno|Poslanikova džamija u Medini]]
'''Poslanikova džamija u Medini''' ili '''Al-Masjid al-Nabawī''' ([[arapski]]: المسجد النبوي [ʔælmæsdʒɪd ænnæbæwi]) - [[džamija]] koju je izgradio islamski poslanik [[Muhamed]]. Nalazi se u gradu [[Medina|Medini]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. To je drugo najsvetije mjesto u [[islam]]u (prvo je [[Masdžid al-Haram]] u Meki). To je druga džamija izgrađena u [[povijest]]i i jedna od najvećih džamija na [[svijet]]u. U njoj je posljednje počivalište Muhameda te ranih muslimanskih vođa [[Abu Bakr]]a i [[Omar]]a.&lt;ref&gt;Ariffin, Syed Ahmad Iskandar Syed (2005). Architectural Conservation in Islam : Case Study of the Prophet's Mosque. Penerbit UTM. p. 88. {{ISBN|9789835203732}}. Preuzeto 4. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;

Džamija se nalazi uz kuću u kojoj je živio Muhamed nakon povratka u Medinu. Osobno je sudjelovao u teškim uvjetima izgradnje. Izvorno je džamija bila otvorena zgrada bez [[krov]]a. Osnovni plan gradnje kasnije je usvojen u gradnji drugih džamija širom svijeta.

Džamija je služila kao središte zajednice, [[sud]] i [[medresa|vjerska škola]]. Tu je podignuta platforma za ljude koji uče [[Kuran]]. Kasniji islamski vladari uvelike su je proširivali i uređivali. Godine [[1909.]] u nju je uvedena [[električna struja]] i u tome je prva džamija na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]].&lt;ref&gt;Mark Weston (2008). Prophets and princes: Saudi Arabia from Muhammad to the present. John Wiley and Sons. pp. 102–103. {{ISBN|978-0-470-18257-4}}. http://books.google.com/books?id=EEEFsVYLko4C&amp;pg=PA102. Preuzeto 4. srpnja 2012.&lt;/ref&gt; Džamija je pod kontrolom Skrbnika dviju svetih džamija.

Jedno od najznačajnijih obilježja je zelena [[kupola]] iznad centra džamije, gdje se nalazi grob poslanika Muhameda. Nije točno poznato kada je zelena kupola izgrađena, ali postoje rukopisi iz ranog 12. stoljeća, koji opisuju kupolu.

Džamija se nalazi u tradicionalnom središtu Medine, s brojnim [[hotel]]ima i starim [[tržnica]]ma u blizini. To je jedno od glavnih mjesta hodočašća u Saudijskoj Arabiji i mnogi ljudi prije ili nakon [[hadž]]a u Meku, dođu u ovu džamiju.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Džamije u Saudijskoj Arabiji]]</text>
      <sha1>pe7miwjr9tuvbf0rrkgyotg70oh6up7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Konjić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>340031</id>
    <revision>
      <id>7623948</id>
      <parentid>6859735</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:10:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5768" sha1="se5w16ri4nlbxsbwpd4oqa62c3eee3p" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime          = Muhamed Konjić
| slika               = 
| puno ime            = Muhamed Konjić
| visina              = 191 cm
| nadimak            = ''Big Mo''
| datum rođenja         = [[14. svibnja]] [[1970.]]
| mjesto rođenja        = [[Tuzla]]
| država                = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti         = 
| mjesto smrti         = 
| država smrti      = 
| trenutačni klub         = 
| broj u klubu          = 
| pozicija            = [[Nogometne pozicije|Branič]]
| mlade godine          =
| juniorski klubovi          = 
| godina               = 1989. – 1992.&lt;br/&gt;1992. – 1993.&lt;br/&gt;1993. – 1996.&lt;br/&gt;1996. – 1997.&lt;br/&gt;1997. – 1999.&lt;br/&gt;1999. – 2004.&lt;br/&gt;2004. – 2006.
| profesionalni klubovi               = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]&lt;br/&gt;[[NK Belišće|Belišće]]&lt;br/&gt;[[NK Zagreb|Zagreb]]&lt;br/&gt;[[FC Zürich]]&lt;br/&gt;[[AS Monaco FC|AS Monaco]]&lt;br/&gt;[[Coventry City F.C.|Coventry City]]&lt;br/&gt;[[Derby County F.C.|Derby County]]
| nastupi(golovi)         = {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}138 {{0}}{{0}}{{0}}(4)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji       = 1995. – 2006. 
| reprezentacija        = {{NogRep|BIH}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(3)
| godine treniranja        = 
| klubovi        = 
| ažurirano      = 
}}
'''Muhamed Konjić''' ([[Tuzla]], [[BiH]], [[14. svibnja]] [[1970.]]) je bivši [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš te prvi kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BiH]].

== Karijera ==
=== Klupska karijera ===
Igrač je profesionalnu karijeru započeo [[1989.]] godine u [[tuzla]]nskoj [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]]. [[1992.]] odlazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]] gdje je igrao za [[NK Belišće|Belišće]] i [[NK Zagreb|Zagreb]]. Nakon toga je transferiran u švicarski [[FC Zürich]] za koji je nastupao u sezoni 1996./97.

Konjić ubrzo prelazi u francuski [[AS Monaco]] kojeg je tada trenirao [[Jean Tigana]]. Tamo se istaknuo u utakmici [[Liga prvaka|Lige prvaka]] protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] na [[Old Trafford]]u.

Početkom [[1999.]] braniča u [[Coventry City F.C.|Coventry City]] dovodi trener [[Gordon Strachan]]. Klub je tada igrao u [[FA Premier liga|Premier ligi]] a iznos igračeva transfera je iznosio 2 milijuna [[Britanska funta|GBP]]. Konjić je zbog ozljeda često izbivao s terena tako da je do kraja sezone 2000./01. za klub odigrao svega 19 utakmica. Coventry je tada ispao u [[Football_League_Championship|Championship]] ali Muhamed Konjić ga nije napustio. Zbog odličnih nastupa je bio ljubimac navijača kod kojih je imao nadimak Big Mo. Također, [[2003.]] je dobio godišnju nagradu za najboljeg igrača kluba.

Završetkom sezone 2003./04. Konjić je prodan prvenstvenom rivalu [[Derby County F.C.|Derby Countyju]]. Tamo su ozljede spriječile igračev napredak tako da je u sezoni 2005./06. imao samo jedan nastup za klub. Završetkom iste, pušten je iz Derbyja te se ubrzo nakon toga igrački umirovio.&lt;ref&gt;[http://www.dcfc.premiumtv.co.uk/page/NewsDetail/0,,10270~817652,00.html Mo goes]&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna karijera ===
Konjić je bio prvi kapetan reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] te je s njom igrao u prvoj službenoj utakmici protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]] [[30. studenog]] [[1995.]] Domaćin je u toj utakmici pobijedio s 2:0 a susret je odigran svega devet dana od zaključenja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] kojim je završen [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]].

Od reprezentacije se oprostio [[2006.]] te je do tog razdoblja skupio 39 nastupa te je za BiH zabio tri pogotka.

==== Pogoci za reprezentaciju ====
{| class=&quot;wikitable&quot; align=center
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
| 1. || [[14. listopada]] [[1998.]] || [[Vilnius]], [[Litva]] || {{Z|LIT}} [[Litavska nogometna reprezentacija|Litva]] || 0 : 1 || 4 : 2 || kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|EURO 00']]
|-
| 2. || [[29. ožujka]] [[2000.]] || [[Zenica]], [[BiH]] || {{Z|MAK}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] || 1 : 0 || 1 : 0 || prijateljska utakmica
|-
| 3. || [[7. listopada]] [[2001.]] || [[Zenica]], [[BiH]] || {{Z|LIH}} [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] || 1 : 0 || 5 : 0 || kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP u Koreji i Japanu 02']]
|-
|-
|}

== Zanimljivosti ==
Konjić je tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]] proveo osam mjeseci na ratištu u sastavu [[Armija BiH|Armije BiH]]. Nakon što je otpušten iz vojske trenirao je nogomet na ulicama kada je postojala opasnost da poginu tijekom neprijateljskog gađanja [[topništvo|topovima]].&lt;ref&gt;[http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_/ai_n13942127 The Sundaz Herald] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.soccerbase.com/players_details.sd?playerid=13900 Statistika igrača na Soccerbase.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060523163617/http://www.soccerbase.com/players_details.sd?playerid=13900 |date=23. svibnja 2006. }}
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=926 National Football Teams.com]

{{GLAVNIRASPORED:Konjić,Muhamed}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Derby Countya]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Sloboda Tuzla]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]</text>
      <sha1>se5w16ri4nlbxsbwpd4oqa62c3eee3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirisna čehulja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>340495</id>
    <revision>
      <id>7623839</id>
      <parentid>7206256</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2928" sha1="7jkv68yh9m1wlwvq34v5dgdblixvvj1" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv= Mirisna čehulja
| slika = Illustration Myrrhis odorata0.jpg
| slika_opis=Čehulja
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
|classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| subfamilia = [[Apioideae]]
| tribus   = [[Scandiceae]]
| subtribus = [[Scandicinae]]
| genus = ''[[Myrrhis]]''
| species = '''''M. odorata'''''
| dvoimeno = ''Myrrhis odorata''
| dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) [[Scop.]]
|FCD= 6720
}}
'''Mirisna čehulja''' (čehulja, mirišljava čehulja [[Latinski jezik|lat.]] ''Myrrhis odorata'') je biljka iz porodice ''[[Umbelliferae]]'', jedina u rodu čehulja (''[[Myrrhis]]''), udomaćena u [[srednja Europa|srednjoj Europi]]. 

==Opis==
Naraste do 200 cm visine. U Hrvatskoj je česta u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] te na Velebitu. [[Cvijet|Cvjetovi]] su bijeli, promjera 2-4 mm, smješteni u velikim štiticima. [[Sjeme]] je tamno smeđe, dužine do 25 mm.

==Sastav==
Biljka sadrži eterična ulja, uglavnom trans- anetol, germakren, kariofilen, limonen, mircen, estragole i flavonoide .

==Uporaba==
Mlada se biljka može koristiti kao [[začin]], a jestiv je i korijen te zeleni plodovi. Podanak se kuha kao [[povrće]]. Koristi se i u narodnoj medicini za liječenje: astme, gihta, boginja, bolesti želuca, infekcija bakterijama, oteklina, vodene bolesti, kozica, katara, napuhnutosti, ospica, za otapanje kamenaca i sekreta, posljedica ugriza psa, a pomaže i pri teškoćama s menstrualnim ciklusom.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/197715/16/Cehulja---zacin-i-lijek Čehulja - začin i lijek] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 23.07.2020.&lt;/ref&gt; Izrazito je aromatična, a u većim količinama može izazvati tromost tijela i halucinacije.&lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3577239/mirisna-cehulja-provjerite-o-kojem-mirisu-govorimo/ RTL hr.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200723145027/https://www.rtl.hr/zivotistil/vrt-i-sobno-bilje/3577239/mirisna-cehulja-provjerite-o-kojem-mirisu-govorimo/ |date=23. srpnja 2020. }} Pristupljeno 23. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
File:Myrrhis odorata 003.JPG
File:Myrrhis odorata 'sweet cicely' 2007-06-02 (plant).jpg
File:Myrrhis odorata 'sweet cicely' 2007-06-02 (flower).jpg
File:Myrrhis odorata 004.JPG
File:Myrrhis odorata fruits, Roomse kervel vruchten.jpg 
&lt;/gallery&gt;

==Dodatna literatura==
Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.pfaf.org/database/plants.php?Myrrhis+odorata PFAF database - Myrrhis odorata]

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Scandicinae]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Albanije]]
[[Kategorija:Flora Austrije]]
[[Kategorija:Flora Francuske]]
[[Kategorija:Flora Njemačke]]
[[Kategorija:Flora Italije]]
[[Kategorija:Flora Španjolske]]</text>
      <sha1>7jkv68yh9m1wlwvq34v5dgdblixvvj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuklearno postrojenje Marcoule</title>
    <ns>0</ns>
    <id>344645</id>
    <revision>
      <id>7624216</id>
      <parentid>7607154</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:50:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9485" sha1="hfqru2i8l7zklubl008itjtibgujgk7" xml:space="preserve">{{Infookvir nuklearna elektrana
|naziv = Nuklearno postrojenje Marcoule 
|slika = CEA Marcoule Site.jpg
|opis slike = Nuklearno postrojenje Marcoule.
|zemlja = Francuska
|operator = EDF (Électricité de France)/CEA
|pocetak izgradnje = 1952.
|prva kriticnost = 1955.
|spajanje na mrezu = 
|pocetak rada = 7. siječnja 1956.
|zavrsetak rada = 1956.
|status = zatvoreno 20. lipnja 1984.
|isporucitelj = ''Société Alsacienne de Constructions Mécaniques'' (SACM)
|vrsta reaktora = UNGG
|aktivni reaktori = 
|izgradjeni reaktori = 1 x 2 [[vat|MW]] + 2 x 38 MW
|reaktori u izgradnji = 
|otkazani reaktori = 1 x 2 [[vat|MW]] + 2 x 38 MW
|planirani reaktori = 
|snaga = 78 [[vat|MW]]
|isporucena energija = 
|ie godina =
|prosjecna isporucena energija = 11 346 [[vatsat|GWh]] (ukupno do 2010.)
|website = www-marcoule.cea.fr/scripts/home/publigen/content/templates/show.asp?P=134&amp;L=FR&amp;ITEMID=4
|website naziv = CEA Marcoule 
|izvodjac = Rateau
|cijena = 
|trajanje licence = 
}}
'''Nuklearno postrojenje Marcoule''' ili '''NP Marcoule''' ([[Francuski jezik|fra]]. ''Site nucléaire de Marcoule'') je [[Nuklearna energija|nuklearno postrojenje]] u [[Francuska|Francuskoj]], u [[općina]]ma Chusclan i Codolet, u [[Francuski departmani|francuskom departmanu]] Gard, koji je poznat kao [[turizam|turističko]] i [[Vinogradarstvo|vinogradarsko]] mjesto (''Côtes-du-Rhône''). Nuklearno postrojenje se nalazi 25 [[kilometar]]a sjeverno od [[Avignon]]a, na obali rijeke [[Rhône]].

Nuklearno postrojenje Marcoule je otvoreno još 1956., a sjedište je francuske organizacije za atomsku energiju (fra. ''Commissariat à l'Énergie Atomique'') i tvrtke ''Areva NC''. Prvi industrijski i vojni pokusi s [[plutonij]]em su se odvili u Marcouleu. U Nuklearnom postrojenju Marcoule se 1970-tih napravio [[prototip]] [[Brzi oplodni reaktor|brzog oplodnog reaktora]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Fast Breeder Reactor'' ili FBR), pod nazivom '''Phénix''', koji je bio u radu do 2009. Brzi oplodni reaktor je tip [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]] kod kojega se [[nuklearna lančana reakcija]] uzrokuje brzim [[neutron]]ima, a svrha mu je da osim što proizvodi [[električna energija|električnu energiju]] stvara više [[Fisilni materijali|fisibilnog materijala]] ([[nuklearno gorivo]]) nego što ga troši. Plutonij dobiven oplodnjom može se nalaziti u gorivu i/ili oplodnom omotaču. Gorivo i oplodni omotač stoga se nakon vađenja iz nuklearnog reaktora moraju naknadno obraditi kako bi se mogli koristiti kao gorivo u drugim reaktorima. Sam postupak obrade elemenata goriva nije pretjerano [[tehnologija|tehnološki]] zahtjevan, ali ima vrlo veliku ulogu u korištenju i razvoju oplodnih reaktora. Razlog tome je što se ovako dobiven plutonij može iskoristiti za izradu [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]].

Od 1995. u sklopu Nuklearno postrojenje Marcoule radi tvornica MELOX koja je proizvodila MOX [[nuklearno gorivo]], koje je ustvari smjesa [[uranij]]evih i plutonijevih [[oksidi|oksida]]. MOX nuklearno gorivo nastaje i korištenjem potrošenog nuklearnog goriva, a dobiveni plutonij dolazi uglavnom iz [[Nuklearno postrojenje COGEMA La Hague|Nuklearnog postrojenja COGEMA La Hague]]. 

U sklopu Nuklearnog postrojenja Marcoule se nalazi i labaratorij (fra. ''ATelier Alpha et Laboratoires pour ANalyses, Transuraniens et Etudes de retraitement'' ili ATALANTE) koji istražuje ponovno korištenje potrošenog nuklearnog goriva i [[radioaktivni otpad|radioaktivnog otpada]]. 

Mali nuklearni reaktori za proizvodnju [[tricij]]a za [[Nuklearno oružje|termonuklearne bombe]] (jedan [[snaga|snage]] 2 i dva snage 38 [[vat|MW]]) su izvan pogona skoro 30 godina.

==Nuklearni reaktori==
U sklopu Nuklearnog postrojenja Marcoule su se nalazili i brojni [[nuklearni reaktor]]i I. generacije, a svi su danas ugašeni. Kasnije je otvoren i [[PWR|tlačni reaktor PWR]] za dobivanje [[tricij]]a. Rashladna voda za reaktore se dobivala iz rijeke [[Rhône]].

{| class=&quot;wikitable&quot;  
|- 
! Nuklearni reaktor
! Vrsta
! Nominalna&lt;br /&gt;snaga
! Maksimalna&lt;br /&gt;snaga
! Gradnja&lt;br /&gt;započela
! Gradnja&lt;br /&gt;završena
! U radu od
! Zatvaranje
|-
| Marcoule G1&lt;ref name=&quot;G1&quot;&gt;Reference: [[:de:Liste der Nuklearanlagen in Frankreich|Liste der Nuklearanlagen in Frankreich]]&lt;/ref&gt; || UNGG || style=&quot;text-align:right;&quot;| 2 MW || style=&quot;text-align:right;&quot;|  || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1955. || style=&quot;text-align:right;&quot;|7. siječnja 1956. || style=&quot;text-align:right;&quot;| 7. siječnja 1956. || style=&quot;text-align:right;&quot;| 15 listopada 1968.
|-
| Marcoule G2&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaea.org/cgi-bin/db.page.pl/pris.prdeta.htm?country=FR&amp;site=MARCOULE&amp;units=&amp;refno=1B |title=Nuclear Power Reactor Details - G-2 (MARCOULE) |work=Power Reactor Information System |publisher=International Atomic Energy Agency |accessdate=12. rujna 2011. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || UNGG || style=&quot;text-align:right;&quot;| 39 MW || style=&quot;text-align:right;&quot;| 43 MW|| style=&quot;text-align:right;&quot;|1. ožujka 1955. || style=&quot;text-align:right;&quot;|22. travnja 1959. || style=&quot;text-align:right;&quot;|22. travnja 1959. || style=&quot;text-align:right;&quot;| 2. veljače 1980.
|-
| Marcoule G3&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaea.org/cgi-bin/db.page.pl/pris.prdeta.htm?country=FR&amp;site=MARCOULE&amp;units=&amp;refno=1 |title=Nuclear Power Reactor Details - G-3 (MARCOULE) |work=Power Reactor Information System |publisher=International Atomic Energy Agency |accessdate=12. rujna 2011. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || UNGG || style=&quot;text-align:right;&quot;| 40 MW || style=&quot;text-align:right;&quot;| 43 MW|| style=&quot;text-align:right;&quot;|1. ožujka 1956. || style=&quot;text-align:right;&quot;|4. travnja 1960. || style=&quot;text-align:right;&quot;|4. travnja 1960. || style=&quot;text-align:right;&quot;| 20. lipnja 1984.
|-
| Phénix&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaea.org/cgi-bin/db.page.pl/pris.prdeta.htm?country=FR&amp;site=PHENIX&amp;refno=10 |title=Nuclear Power Reactor Details - PHENIX |work=Power Reactor Information System |publisher=International Atomic Energy Agency |accessdate=12. rujna 2011. |archive-date=13. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113082240/http://www.iaea.org/cgi-bin/db.page.pl/pris.prdeta.htm?country=FR&amp;site=PHENIX&amp;refno=10 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || [[Brzi oplodni reaktor]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 130 MW || style=&quot;text-align:right;&quot;| 142 MW|| style=&quot;text-align:right;&quot;|1. ožujka 1968. || style=&quot;text-align:right;&quot;| - || style=&quot;text-align:right;&quot;| 14. srpnja 1974. || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1. veljače 2010.
|}

==Eksplozija u NP Marcoule 2011.==
12. rujna 2011. u nuklearnom postrojenju Marcoule došlo je do [[eksplozija|eksplozije]] u kojoj je poginula jedna i ozlijeđeno četvero osoba. Preciznije, to se dogodilo u postrojenju za obradu [[radioaktivni otpad|nuklearnog otpada]] ''Centraco''. Nije bilo veće opasnosti da se nezgoda razvije u bilo što opasnije. To je primarno zato što se ne radi o nesreći u [[nuklearna elektrana|nuklearnoj elektrani]] već u postrojenju za obradu nuklearnog otpada (konkretno za topljenje nisko radioaktivnih [[metal]]nih dijelova). Prema dostupnim informacijama [[požar]] uzrokovan eksplozijom je bio pod kontrolom, a to znači da nije biti ispuštanja [[radioaktivnost]]i u [[okoliš]]. Eksplozija je nastala u [[peć]]i za izgaranje (prema nekim izvorima taljenje) radioaktivnog otpada, za koji službeno tvrde da ne dolazi iz nuklearnih elektrana. Za razliku od nuklearnog reaktora i proizvodnje nuklearne bombe, kod [[radioaktivni otpad|radioaktivnog otpada]] nema, ili je zanemariva, opasnosti od [[nuklearna lančana reakcija|nuklearne lančane reakcije]]. Najveći je problem visoka [[radioaktivnost]] povezana s istrošenim gorivom. Nisko i srednje radioaktivni otpad zauzima veliki [[obujam]], ali je iznimno malo opasan i vrlo lako se obrađuje i trajno zbrinjava. Ova nezgoda je povezana s niskim i srednje aktivnim radioaktivnim otpadom.&lt;ref&gt;&quot;France Nuclear: Marcoule Site Explosion Kills One&quot; [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14883521|accessdate=12 September 2011] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, newspaper=BBC News, date=12 September 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Willsher Kim: &quot;Explosion at French Nuclear Waste Plant&quot; [http://www.guardian.co.uk/world/2011/sep/12/french-nuclear-plant-rocked-explosion|accessdate=12 September 2011]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, newspaper=The Guardian, date=12 September 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://nuklearno-drustvo.hr/hr/razne-informacije/vijesti/174-eksplozija-u-nuklearnom-postrojenju-marcoule-francuska.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305064720/http://nuklearno-drustvo.hr/hr/razne-informacije/vijesti/174-eksplozija-u-nuklearnom-postrojenju-marcoule-francuska.html |date=5. ožujka 2016. }}, &quot;Eksplozija u nuklearnom postrojenju Marcoule, Francuska&quot;, www.nuklearno-drustvo.hr, 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/francuska---eksplozija-u-nuklearki--poginula-jedna-osoba--strahuje-se-od-curenja-radijacije/973514/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120109121153/http://www.jutarnji.hr/francuska---eksplozija-u-nuklearki--poginula-jedna-osoba--strahuje-se-od-curenja-radijacije/973514 |date=9. siječnja 2012. }}, &quot;Eksplozija u nuklearnom centru! Poginuo jedan radnik, četiri su ozlijeđena&quot;, www.jutarnji.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

==Slike==
&lt;gallery perrow=3 widths=250&gt;
Slika:Marcoule Site 1.jpg|Nuklearno postrojenje Marcoule.
Slika:Marcoule Site 2.jpg|
Slika:Marcoule Site 3.jpg| 
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearne elektrane u Francuskoj|Marcoule]]</text>
      <sha1>hfqru2i8l7zklubl008itjtibgujgk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski branitelji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456637</id>
    <revision>
      <id>7623982</id>
      <parentid>7489959</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:16:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivo Lendić</username>
        <id>332477</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nadopunjeno s izvorom</comment>
      <origin>7623982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15958" sha1="iglqmkmuns7jloo3t3nb7z444ti5kau" xml:space="preserve">[[Datoteka: SpomenikBraniteljima.jpg|thumb|desno|Spomenik braniteljima]]
[[Datoteka:Vodice-Monument2.JPG|mini|Spomenik u [[Vodice|Vodicama]]]]
[[Datoteka:Bednja - spomen-park braniteljima iz Domovinskog rata.jpg|mini|Spomenik u [[Bednja|Bednji]]]]
'''Hrvatski branitelji''' su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata |url=https://gov.hr/moja-uprava/hrvatski-branitelji/ostvarivanje-statusa/status-hrvatskog-branitelja-iz-domovinskog-rata/1990|izdavač=Ministarstvo branitelja |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt; Hrvatski branitelji se nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] organiziraju u [[veteran]]ske [[braniteljske udruge]].

[[Dragovoljci Domovinskog rata]] su dragovoljno stali u obranu Hrvatske 1991. i 1992., Hrvatsku obranili i zaustavili [[velikosrpska|srpsko-crnogorsku agresiju]] prije [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnog priznavanja drzave]]. Utvrdili su obrambene položaje i time stvorili uvjete za priznanje države. Da su čekali poziv, Hrvatska bi bila okupirana.&lt;ref&gt;[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]: ZLOČINI NAD CIVILIMA U SRPSKO-CRNOGORSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991 i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013., str. 12-15., {{ISBN|978-953-247-890-5}}&lt;/ref&gt;  Na početku velikorspske agresije Dragovoljci Domovinskog Rata otpor su pružili priključivajići se [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskim obrambenim snagama]] i [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]].

O kakvoći života hrvatskih branitelja skrbi se [[Ministarstvo hrvatskih branitelja]] [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. Zakoni i prava regulirana su ''Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji''.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji] zakon.hr&lt;/ref&gt;

== Razredba ==
Među hrvatske branitelje ubrajaju se pripadnici:&lt;ref name=&quot;NN&quot;&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji: Članak 3.], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 9. studenog 2020.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|23px|border]] [[HV|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]
* [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]
* [[Datoteka:Flag of the Croatian Defence Council.svg|23px|border]] [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]
* [[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|23px|border]] [[Hrvatska policija|policije RH]]
* [[Datoteka:Flag of the Croatian Defence Forces.svg|23px|border]] [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]]
* [[Datoteka:Herzeg-Bosnia Police.svg|23px|border]] policije [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]
* [[Datoteka:Geneva Convention Civil Defence Symbol - Flag.svg|23px|border]] [[civilna zaštita|civilne zaštite]] RH
* {{Z|HRV}} [[Narodna zaštita (RH)|pripadnici Narodne zaštite]] (u razdoblju od [[30. srpnja]] do [[31. prosinca]] [[1991.]])
* {{Z|HRV}} [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva nadležnog za obranu]]
* {{Z|HRV}} [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove]]

===Maloljetni branitelji===
Prema podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja, 2750 osoba bilo je maloljetno kada su stupili u obranu Hrvatske.&lt;ref name=pbf/&gt; Najviše ih je bilo s područja [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske]] (358), [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]] (po 250).&lt;ref name=pbf/&gt; Njihov status i dalje nije priznat.

Godine 2015. osnovana je Veteranska udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske, koja okuplja oko 200 branitelja koji su u ratu bili maloljetni.&lt;ref name=pbf&gt;[https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/bili-su-klinci-maloljetni-branitelji-u-domovinskom-ratu BILI SU KLINCI – maloljetni branitelji u Domovinskom ratu] Portal dnevnih novosti, objavljeno 17. kolovoza 2023.&lt;/ref&gt; 

Jedini spomen maloljetnih branitelja u hrvatskim zakonima je kroz ''Uredbu o metodologijama vještačenja Hrvatskih ratnih vojnih invalida''.&lt;ref name=pbf/&gt;

== Društvene mjere i programi ==
===Registar hrvatskih branitelja===
{{glavni|Registar hrvatskih branitelja}}

'''Registar hrvatskih branitelja''' ili, skraćeno, '''Registar branitelja''' je naziv za popis svih ljudi koji su kao pripadnici [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], [[MUP RH|policije]], raznih dragovoljnih hrvatskih postrojbi sudjelovali u obrani Hrvatske od [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpske agresije]].

===Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata===
Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je investicijski fond kojeg je uspostavila Vlada Republike Hrvatske i koji se nalazi pod utjecajem Vlade preko upravnog odbora od sedam članova. Svaki član upravnog odbora nominiran je od strane Vlade na mandat od četiri godine. Članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku odlukom Vlade RH, a mjesta su raspoređena na sljedeći način&lt;ref&gt;https://branitelji.gov.hr/fond-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/808 Imovina i upravni odbor&lt;/ref&gt;

* predsjednik: ministar RH nadležan za pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata
* predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
* predstavnik iz radnog tijela Hrvatskoga sabora matičnog za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
* 4 predstavnika hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

===Pri zapošljavanju===
Hrvatski branitelji, djeca umrlih ii poginulih hrvatskih branitelja kao i članovi obitelji umrlih ili poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na nezaposlene hrvatske državljane s kojima dijele kvalifikacije (kompetencije) za isto radno mjesto. Ovo se osobito odnosi: &quot;Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE] zakon.hr&lt;/ref&gt;

===Pravo na dodjelu stana ili popusta na stambeni kredit===
Hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrv. branitelja kao i njihova djeca imaju pravo na povlašteni stambeni kredit (uz popust na kamatu, te na duljinu otplatnih rokova) ili na pravo na dodjelu stana. Ove povlastice regulirane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, a visina povlastice za žive hrvatske branitelje ovisna je o duljini službe za vrijeme Domovinskog rata i razini invalidnosti. Prema zakonu, lokalne samouprave za novogradnju ne smiju naplatiti komunalno opremanje građevinskog zemljišta.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE] zakon.hr&lt;/ref&gt;

===Prava koja su postojala prije, ali su sada ukinuta===
* Prednost na upisima na fakultete za djeca stradalnika i dragovoljaca, bez obzira na prijamni ispit (2006. – 2015.).
* Oslobođenje od [[PDV]]-a pri uvozu automobila.
* Smanjenje mirovina za 10 % svim braniteljima koji imaju mirovine veće od 5000 [[Hrvatska kuna|kuna]], izuzev stopostotnih invalida (2014.).
* Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom.
* 1. siječnja 2015., amandmanom Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se dijeli na »opći« i »posebni« dio

===Pravo na besplatne udžbenike ===
Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj:&lt;ref&gt;http://www.propisi.hr/print.php?id=5981 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219042118/http://www.propisi.hr/print.php?id=5981 |date=19. veljače 2021. }} postupak i način ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za osobe iz članka 57. stavka 1. i stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://gov.hr/moja-uprava/branitelji/prava-branitelja-i-obitelji/besplatni-udzbenici/348&lt;/ref&gt;
# dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
# hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
# dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
# dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
# hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

===Zaklada hrvatskih branitelja===

===Mirovine, doplatci, naknade i ostale pogodnosti===
Mirovine, doplatci i naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima regulirani su ''Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji'' (2004.)&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, čl. 3.-10.]&lt;/ref&gt;

====Statistike o mirovinama====
Prema podatcima [[Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje|HZMO]]-a (2011.):

* 10 863 osoba prima povlaštenu mirovinu, a u to se ubrajaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3525,03 kn
* Oko 80 % (od 10 863 osoba) njih prima invalidsku mirovinu koja je u prosjeku iznosila 3147,81 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html Povlaštene mirovine: antifašisti i dalje brojniji od branitelja] hkv.hr, Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća&lt;/ref&gt;

Prema podatcima za 2011. godinu stoji sljedeće:

* Ukupno 64 494 osoba primalo je potporu:
* Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7863,18 kn
* 52 001 mirovina bilo je invalidskih i one u prosjeku iznose 5407,19 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;/&gt;

Što se tiče pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, prema podatcima za 2011. godinu:

* Ukupno 6174 osoba koje primaju potporu
* Od toga je 5743 invalida s prosječnom mirovinom od 2800,79 kn
* 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih) i one u prosjeku iznose 3607,67 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;/&gt;

== Kakvoća života ==
===Fenomen samoubojstava===
Studijom iz 2015.&lt;ref&gt; Komar, Zoran; Koić, Elvira. 2015. [https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/branitelji/PUBLIKACIJA%20Samoubojstva%20hrvatskih%20branitelja%20u%20Zagrebu%20i%20Hrvatskoj.pdf ''Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj''], Grad Zagreb – Gradski ured za branitelje, ISBN 978-953-7479-56-5. {{CROSBI|id=976360}} &lt;/ref&gt; utvrđeno je kako je od do kraja 2014. [[samoubojstvo]] počinilo 2734 branitelja, pri čemu ih je brojem najviše počinjeno u [[Zagreb]]u (320), a s obzirom na broj stanovnika u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. Najranjivija skupina branitelja pritom su najteži ratni vojni invalidi. Utvrđeno je kako je prosječni životni vijek branitelja 51 godina, što je za 22 godine manje od opće populacije.&lt;ref&gt;Lukić, Sani: [https://arhiv-www.hrt.hr/313343/vijesti/prva-studija-o-samoubojstvima-hrvatskih-branitelja Prva studija o samoubojstvima hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220920170621/https://arhiv-www.hrt.hr/313343/vijesti/prva-studija-o-samoubojstvima-hrvatskih-branitelja |date=20. rujna 2022. }} ''hrt.hr''. [[Hrvatska radiotelevizija]]. Objavljeno 16. prosinca 2015. Pristupljeno 16. rujna 2022.&lt;/ref&gt; 

[[Jakov Sedlar]] snimio je 2019. [[dokumentarni film]] ''3069'' o samoubojstvima hrvatskih branitelja. 3069 je službeni broj branitelja koji su počinili samoubojstvo u vrijeme kada je Sedlar započeo snimanje filma. Do rujna 2019. taj je broj porastao na 3246.&lt;ref&gt; Šetka, Snježana: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/snimljen-dokumentarac-o-3069-suicida-branitelja-redatelj-govori-o-razlozima-njihovih-samoubojstava-624455 Snimljen dokumentarac o 3069 suicida branitelja, redatelj govori o razlozima njihovih samoubojstava] zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''[[Zadarski list]]''. Objavljeno 22. rujna 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022. &lt;/ref&gt;

Radi sprječavanja samoubojstava, uz Centar za krizna stanja i prevenciju suicida [[KBC Zagreb|KBC-a Zagreb]], u svakoj [[Hrvatske županije|hrvatskoj županiji]] postoji područna jedinica i Centar za psihosocijalnu pomoć.&lt;ref&gt; [https://branitelji.gov.hr/vijesti/prevencija-samoubojstava-hrvatskih-branitelja/3471 Prevencija samoubojstava hrvatskih branitelja] ''branitelji.gov.hr''. [[Ministarstvo hrvatskih branitelja]]. Objavljeno 13. studenoga 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022. &lt;/ref&gt;

Kako navode istraživači, „nažalost, termin branitelj u javnosti je često sinonim za [[posttraumatski stresni poremećaj]]” navodeći da „istraživanja izvan kliničkog konteksta rijetka su ili ne postoje”.&lt;ref name=PPHB/&gt;{{is|21}}

===Zdravstvena skrb===
Društvo medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata okuplja zdravstvene djelatnike koji su ujedno bili i branitelji te radi na poboljšavanju pružanja zdravstvene skrbi za branitelje.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/odrzan-simpozij-o-unaprjedenju-skrbi-za-branitelje-12424839 Održan simpozij o unaprjeđenju skrbi za branitelje] Vijesti HRT-a, objavljeno 13. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

===Šport===
Dio branitelja okuplja se u [[Športsko društvo|športska društva]] i udruge. U više mjesta u Hrvatskoj održavaju se [[Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj|malonogometni]], često i humanitarni turniri u čast ili sjećanje pojedinih branitelja. Neki profesionalni športski klubove nose imena u čast hrvatskih branitelja ili Domovinskog rata ([[NK Hrvatski dragovoljac]], [[HNK Vukovar 1991]], [[HNK Vukovar '91]]).

Braniteljske udruge održavaju ''Sportske igre branitelja''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/dan-drzavnosti-u-bedekovcini-branitelji-natjecanjem-odali-pocast-suborcima-12181126 U Bedekovčini održane 26. sportske igre branitelja] HRT, objavljeno 30. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

==Položaj u društvu==
Kako se navodi u psihosocijalnoj studiji o braniteljima iz 2017., „rasprave na temu branitelja česta su tema u javnom i političkom diskursu” pri čemu „društveni položaj tih osoba, razumijevanje njihove specifičnosti, izvora nezadovoljstva ili poteškoća prilagodbe još uvijek su teme oko kojih u javnosti ne postoji konsenzus”.&lt;ref name=PPHB&gt;{{Citiranje knjige|last=Šućurović|first=Sandra|last2=Mikloušić|first2=Igor|last3=Knežević|first3=Martina|naslov=Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja: Individualna i društvena perspektiva|izdavač=[[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]]|mjesto=Zagreb|godina=2017|isbn=978-953-7964-57-3|svezak=34}}&lt;/ref&gt;{{is|21}} 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.udhos-zagreb.hr/archives/4370 ''Vodič za hrvatske veterane, branitelje i stradalnike Domovinskog rata''] UDHOS Zagreb, 8. listopada 2007.
* [https://branitelji.gov.hr/ Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske]
* [http://www.braniteljski-portal.hr Braniteljski portal]
* [http://www.braniteljski.hr/ Braniteljski.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402212206/http://www.braniteljski.hr/ |date=2. travnja 2016. }}

[[Kategorija:Vojne osobe Domovinskog rata]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]</text>
      <sha1>iglqmkmuns7jloo3t3nb7z444ti5kau</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623984</id>
      <parentid>7623982</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivo Lendić</username>
        <id>332477</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>popravljeno navođenje dvaju izvora</comment>
      <origin>7623984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16045" sha1="gvt9h0hmyngrwh6zrhbu9s5qimte88t" xml:space="preserve">[[Datoteka: SpomenikBraniteljima.jpg|thumb|desno|Spomenik braniteljima]]
[[Datoteka:Vodice-Monument2.JPG|mini|Spomenik u [[Vodice|Vodicama]]]]
[[Datoteka:Bednja - spomen-park braniteljima iz Domovinskog rata.jpg|mini|Spomenik u [[Bednja|Bednji]]]]
'''Hrvatski branitelji''' su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata |url=https://gov.hr/moja-uprava/hrvatski-branitelji/ostvarivanje-statusa/status-hrvatskog-branitelja-iz-domovinskog-rata/1990|izdavač=Ministarstvo branitelja |accessdate=2020-12-06}}&lt;/ref&gt; Hrvatski branitelji se nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] organiziraju u [[veteran]]ske [[braniteljske udruge]].

[[Dragovoljci Domovinskog rata]] su dragovoljno stali u obranu Hrvatske 1991. i 1992., Hrvatsku obranili i zaustavili [[velikosrpska|srpsko-crnogorsku agresiju]] prije [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnog priznavanja drzave]]. Utvrdili su obrambene položaje i time stvorili uvjete za priznanje države. Da su čekali poziv, Hrvatska bi bila okupirana.&lt;ref&gt;[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]: ZLOČINI NAD CIVILIMA U SRPSKO-CRNOGORSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991 i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013., str. 12-15., {{ISBN|978-953-247-890-5}}&lt;/ref&gt;  Na početku velikorspske agresije Dragovoljci Domovinskog Rata otpor su pružili priključivajići se [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskim obrambenim snagama]] i [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]].

O kakvoći života hrvatskih branitelja skrbi se [[Ministarstvo hrvatskih branitelja]] [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. Zakoni i prava regulirana su ''Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji''.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji] zakon.hr&lt;/ref&gt;

== Razredba ==
Među hrvatske branitelje ubrajaju se pripadnici:&lt;ref name=&quot;NN&quot;&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_121_2758.html Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji: Članak 3.], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 9. studenog 2020.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|23px|border]] [[HV|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]
* [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]
* [[Datoteka:Flag of the Croatian Defence Council.svg|23px|border]] [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]
* [[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|23px|border]] [[Hrvatska policija|policije RH]]
* [[Datoteka:Flag of the Croatian Defence Forces.svg|23px|border]] [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]]
* [[Datoteka:Herzeg-Bosnia Police.svg|23px|border]] policije [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]
* [[Datoteka:Geneva Convention Civil Defence Symbol - Flag.svg|23px|border]] [[civilna zaštita|civilne zaštite]] RH
* {{Z|HRV}} [[Narodna zaštita (RH)|pripadnici Narodne zaštite]] (u razdoblju od [[30. srpnja]] do [[31. prosinca]] [[1991.]])
* {{Z|HRV}} [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva nadležnog za obranu]]
* {{Z|HRV}} [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove]]

===Maloljetni branitelji===
Prema podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja, 2750 osoba bilo je maloljetno kada su stupili u obranu Hrvatske.&lt;ref name=pbf/&gt; Najviše ih je bilo s područja [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske]] (358), [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]] i [[Zadarska županija|Zadarske županije]] (po 250).&lt;ref name=pbf/&gt; Njihov status i dalje nije priznat.

Godine 2015. osnovana je Veteranska udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske, koja okuplja oko 200 branitelja koji su u ratu bili maloljetni.&lt;ref name=pbf&gt;[https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/bili-su-klinci-maloljetni-branitelji-u-domovinskom-ratu BILI SU KLINCI – maloljetni branitelji u Domovinskom ratu] Portal dnevnih novosti, objavljeno 17. kolovoza 2023.&lt;/ref&gt; 

Jedini spomen maloljetnih branitelja u hrvatskim zakonima je kroz ''Uredbu o metodologijama vještačenja Hrvatskih ratnih vojnih invalida''.&lt;ref name=pbf/&gt;

== Društvene mjere i programi ==
===Registar hrvatskih branitelja===
{{glavni|Registar hrvatskih branitelja}}

'''Registar hrvatskih branitelja''' ili, skraćeno, '''Registar branitelja''' je naziv za popis svih ljudi koji su kao pripadnici [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], [[MUP RH|policije]], raznih dragovoljnih hrvatskih postrojbi sudjelovali u obrani Hrvatske od [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpske agresije]].

===Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata===
Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je investicijski fond kojeg je uspostavila Vlada Republike Hrvatske i koji se nalazi pod utjecajem Vlade preko upravnog odbora od sedam članova. Svaki član upravnog odbora nominiran je od strane Vlade na mandat od četiri godine. Članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku odlukom Vlade RH, a mjesta su raspoređena na sljedeći način&lt;ref&gt;https://branitelji.gov.hr/fond-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/808 Imovina i upravni odbor&lt;/ref&gt;

* predsjednik: ministar RH nadležan za pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata
* predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
* predstavnik iz radnog tijela Hrvatskoga sabora matičnog za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
* 4 predstavnika hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

===Pri zapošljavanju===
Hrvatski branitelji, djeca umrlih ii poginulih hrvatskih branitelja kao i članovi obitelji umrlih ili poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na nezaposlene hrvatske državljane s kojima dijele kvalifikacije (kompetencije) za isto radno mjesto. Ovo se osobito odnosi: &quot;Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE] zakon.hr&lt;/ref&gt;

===Pravo na dodjelu stana ili popusta na stambeni kredit===
Hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrv. branitelja kao i njihova djeca imaju pravo na povlašteni stambeni kredit (uz popust na kamatu, te na duljinu otplatnih rokova) ili na pravo na dodjelu stana. Ove povlastice regulirane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, a visina povlastice za žive hrvatske branitelje ovisna je o duljini službe za vrijeme Domovinskog rata i razini invalidnosti. Prema zakonu, lokalne samouprave za novogradnju ne smiju naplatiti komunalno opremanje građevinskog zemljišta.&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE] zakon.hr&lt;/ref&gt;

===Prava koja su postojala prije, ali su sada ukinuta===
* Prednost na upisima na fakultete za djeca stradalnika i dragovoljaca, bez obzira na prijamni ispit (2006. – 2015.).
* Oslobođenje od [[PDV]]-a pri uvozu automobila.
* Smanjenje mirovina za 10 % svim braniteljima koji imaju mirovine veće od 5000 [[Hrvatska kuna|kuna]], izuzev stopostotnih invalida (2014.).
* Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom.
* 1. siječnja 2015., amandmanom Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se dijeli na »opći« i »posebni« dio

===Pravo na besplatne udžbenike ===
Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na [[Dodatak:Popis sveučilišta u Hrvatskoj|visokim učilištima u Republici Hrvatskoj]]:&lt;ref&gt;[http://www.propisi.hr/print.php?id=5981 postupak i način ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za osobe iz članka 57. stavka 1. i stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji] propisi.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219042118/http://www.propisi.hr/print.php?id=5981 |date=19. veljače 2021. }}, pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://gov.hr/moja-uprava/branitelji/prava-branitelja-i-obitelji/besplatni-udzbenici/348 Besplatni udžbenici] gov.hr&lt;/ref&gt;
# dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
# hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
# dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
# dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
# hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

===Zaklada hrvatskih branitelja===

===Mirovine, doplatci, naknade i ostale pogodnosti===
Mirovine, doplatci i naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima regulirani su ''Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji'' (2004.)&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, čl. 3.-10.]&lt;/ref&gt;

====Statistike o mirovinama====
Prema podatcima [[Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje|HZMO]]-a (2011.):

* 10 863 osoba prima povlaštenu mirovinu, a u to se ubrajaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3525,03 kn
* Oko 80 % (od 10 863 osoba) njih prima invalidsku mirovinu koja je u prosjeku iznosila 3147,81 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html Povlaštene mirovine: antifašisti i dalje brojniji od branitelja] hkv.hr, Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća&lt;/ref&gt;

Prema podatcima za 2011. godinu stoji sljedeće:

* Ukupno 64 494 osoba primalo je potporu:
* Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7863,18 kn
* 52 001 mirovina bilo je invalidskih i one u prosjeku iznose 5407,19 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;/&gt;

Što se tiče pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, prema podatcima za 2011. godinu:

* Ukupno 6174 osoba koje primaju potporu
* Od toga je 5743 invalida s prosječnom mirovinom od 2800,79 kn
* 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih) i one u prosjeku iznose 3607,67 kn.&lt;ref name=&quot;hkv.hr&quot;/&gt;

== Kakvoća života ==
===Fenomen samoubojstava===
Studijom iz 2015.&lt;ref&gt; Komar, Zoran; Koić, Elvira. 2015. [https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/branitelji/PUBLIKACIJA%20Samoubojstva%20hrvatskih%20branitelja%20u%20Zagrebu%20i%20Hrvatskoj.pdf ''Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj''], Grad Zagreb – Gradski ured za branitelje, ISBN 978-953-7479-56-5. {{CROSBI|id=976360}} &lt;/ref&gt; utvrđeno je kako je od do kraja 2014. [[samoubojstvo]] počinilo 2734 branitelja, pri čemu ih je brojem najviše počinjeno u [[Zagreb]]u (320), a s obzirom na broj stanovnika u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. Najranjivija skupina branitelja pritom su najteži ratni vojni invalidi. Utvrđeno je kako je prosječni životni vijek branitelja 51 godina, što je za 22 godine manje od opće populacije.&lt;ref&gt;Lukić, Sani: [https://arhiv-www.hrt.hr/313343/vijesti/prva-studija-o-samoubojstvima-hrvatskih-branitelja Prva studija o samoubojstvima hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220920170621/https://arhiv-www.hrt.hr/313343/vijesti/prva-studija-o-samoubojstvima-hrvatskih-branitelja |date=20. rujna 2022. }} ''hrt.hr''. [[Hrvatska radiotelevizija]]. Objavljeno 16. prosinca 2015. Pristupljeno 16. rujna 2022.&lt;/ref&gt; 

[[Jakov Sedlar]] snimio je 2019. [[dokumentarni film]] ''3069'' o samoubojstvima hrvatskih branitelja. 3069 je službeni broj branitelja koji su počinili samoubojstvo u vrijeme kada je Sedlar započeo snimanje filma. Do rujna 2019. taj je broj porastao na 3246.&lt;ref&gt; Šetka, Snježana: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/snimljen-dokumentarac-o-3069-suicida-branitelja-redatelj-govori-o-razlozima-njihovih-samoubojstava-624455 Snimljen dokumentarac o 3069 suicida branitelja, redatelj govori o razlozima njihovih samoubojstava] zadarski.slobodnadalmacija.hr, ''[[Zadarski list]]''. Objavljeno 22. rujna 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022. &lt;/ref&gt;

Radi sprječavanja samoubojstava, uz Centar za krizna stanja i prevenciju suicida [[KBC Zagreb|KBC-a Zagreb]], u svakoj [[Hrvatske županije|hrvatskoj županiji]] postoji područna jedinica i Centar za psihosocijalnu pomoć.&lt;ref&gt; [https://branitelji.gov.hr/vijesti/prevencija-samoubojstava-hrvatskih-branitelja/3471 Prevencija samoubojstava hrvatskih branitelja] ''branitelji.gov.hr''. [[Ministarstvo hrvatskih branitelja]]. Objavljeno 13. studenoga 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022. &lt;/ref&gt;

Kako navode istraživači, „nažalost, termin branitelj u javnosti je često sinonim za [[posttraumatski stresni poremećaj]]” navodeći da „istraživanja izvan kliničkog konteksta rijetka su ili ne postoje”.&lt;ref name=PPHB/&gt;{{is|21}}

===Zdravstvena skrb===
Društvo medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata okuplja zdravstvene djelatnike koji su ujedno bili i branitelji te radi na poboljšavanju pružanja zdravstvene skrbi za branitelje.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/odrzan-simpozij-o-unaprjedenju-skrbi-za-branitelje-12424839 Održan simpozij o unaprjeđenju skrbi za branitelje] Vijesti HRT-a, objavljeno 13. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

===Šport===
Dio branitelja okuplja se u [[Športsko društvo|športska društva]] i udruge. U više mjesta u Hrvatskoj održavaju se [[Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj|malonogometni]], često i humanitarni turniri u čast ili sjećanje pojedinih branitelja. Neki profesionalni športski klubove nose imena u čast hrvatskih branitelja ili Domovinskog rata ([[NK Hrvatski dragovoljac]], [[HNK Vukovar 1991]], [[HNK Vukovar '91]]).

Braniteljske udruge održavaju ''Sportske igre branitelja''.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/dan-drzavnosti-u-bedekovcini-branitelji-natjecanjem-odali-pocast-suborcima-12181126 U Bedekovčini održane 26. sportske igre branitelja] HRT, objavljeno 30. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

==Položaj u društvu==
Kako se navodi u psihosocijalnoj studiji o braniteljima iz 2017., „rasprave na temu branitelja česta su tema u javnom i političkom diskursu” pri čemu „društveni položaj tih osoba, razumijevanje njihove specifičnosti, izvora nezadovoljstva ili poteškoća prilagodbe još uvijek su teme oko kojih u javnosti ne postoji konsenzus”.&lt;ref name=PPHB&gt;{{Citiranje knjige|last=Šućurović|first=Sandra|last2=Mikloušić|first2=Igor|last3=Knežević|first3=Martina|naslov=Psihosocijalna prilagodba hrvatskih branitelja: Individualna i društvena perspektiva|izdavač=[[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]]|mjesto=Zagreb|godina=2017|isbn=978-953-7964-57-3|svezak=34}}&lt;/ref&gt;{{is|21}} 

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.udhos-zagreb.hr/archives/4370 ''Vodič za hrvatske veterane, branitelje i stradalnike Domovinskog rata''] UDHOS Zagreb, 8. listopada 2007.
* [https://branitelji.gov.hr/ Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske]
* [http://www.braniteljski-portal.hr Braniteljski portal]
* [http://www.braniteljski.hr/ Braniteljski.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402212206/http://www.braniteljski.hr/ |date=2. travnja 2016. }}

[[Kategorija:Vojne osobe Domovinskog rata]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]</text>
      <sha1>gvt9h0hmyngrwh6zrhbu9s5qimte88t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada Emerik Pavić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457182</id>
    <revision>
      <id>7624068</id>
      <parentid>7517080</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12980" sha1="qw02hp989cyziwc5nrti4j87ine97u0" xml:space="preserve">'''Nagrada Emerik Pavić''' je nagrada koja se dodjeljuje za najbolju knjigu godine. Osnovana je radi pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među [[Hrvati u Vojvodini|Hrvatima u Vojvodini]].

== Kriteriji ==
U natječaj za nagradu ulaze knjige po ovim kriterijima:
* knjige Hrvata iz Vojvodine
* knjige na [[hrvatski jezik|hrvatskome]] objavljene u Vojvodini 
* knjige o Hrvatima u Vojvodini koje su objavljene tijekom jedne kalendarske godine

Nagrada se dodjeljuje bez obzira na to je li iz područja [[književnost]]i, [[publicistika|publicistike]] ili [[znanost]]i. Knjiga će se ocjenjivati kroz jedinstvo forme i sadržaja, što znači da će se vrednovati vrijednost objavljenoga sadržaja, prinos određenome kulturnom području te vizualno-likovno rješenje.

== Izbor imena ==
Kad se biralo ime osobe po kojoj će se zvati nagrada, osnivači su se vodili time da to bude osoba koja je bila svestrani književni i znanstveni stvaratelj. U mjesnoj je povijesti Hrvata to bio [[franjevac]] [[Emerik Pavić]], središnja osoba [[Budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca|budimskog kulturnog kruga]] u XVIII. stoljeću.

== Dodjela ==
Dodjeljiva se jednom godišnje. Prvi put će se dodijeliti listopada 2012.godine, a za najbolju knjigu iz 2011. godine. Dodijelit će se na manifestaciji [[Dani Balinta Vujkova|Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi]]. Nagrada se sastoji od diplome, plakete i novčanog dijela nagrade.

Dodjeljuje ju [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]].

== Dobitnici ==
=== 2011. ===
:* povjerenstvo za izbor: dr. sc. pravne povijesti [[Slaven Bačić]], povjesničarka umjetnosti [[Nela Tonković]] i profesor hrvatskoga jezika i komparativne književnosti [[Vladan Čutura]]. Slaven Bačić prati znanstveno-publicistička djela, Vladan Čutura književna djela, Nela Tonković procjenjuje vizualno-likovno oblikovanje.
Od 41 naslova, 22 iz područja i 18 knjiga s područja znanosti i publicistike. Članovi povjerenstva uvrstili su u uži izbor 16 knjiga, potom izbor suzili na 7 i na koncu izabrali. Nagradu su dodijelili knjizi eseja [[Vojislav Sekelj|Vojislava Sekelja]] ''Kako se branilo dostojanstvo'', zbirci uvodnika, polemičkih tekstova i komentara objavljenih u subotičkim listovima [[Glas ravnice]] i [[Žig (časopis)|Žig]] 1990-ih.&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/772-nagrada-emerik-pavic-dodijeljena-vojislavu-sekelju Hrvatska matica iseljenika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ZKVH: Nagrada Emerik Pavić dodijeljena Vojislavu Sekelju, 2. studenoga 2012. (pristupljeno 24. listopada 2015.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/images/slike_novosti/11/121102-sekelj.jpg Nagrada]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== 2012. ===
Povjerenstvo za izbor: predsjednik Slaven Bačić i članovi [[Nela Tonković]] i [[Vladan Čutura]] izabrali su od 26 naslova tiskanih na hrvatskom jeziku u 2012. godini, 7 naslova koji su ušli u uži izbor. Nagradu za 2012. godinu dobila je knjiga „Prognanik iz svijeta svjetlosti : život i djelo Stanislava Prepreka“, priređivača [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]], u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2961-dodijeljene-nagrade-emerik-pavic-i-tomo-veres Hrvatska matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305034330/http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2961-dodijeljene-nagrade-emerik-pavic-i-tomo-veres |date=5. ožujka 2016. }} ZKVH:  Dodijeljene nagrade Emerik Pavić i Tomo Vereš, 7. studenoga 2013. (pristupljeno 24. listopada 2015.)&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
:* povjerenstvo za izbor: dr. sc. Slaven Bačić, dipl. iur., Vladan Čutura, prof. književnosti, Nela Tonković, povjesničarka umjetnosti 
Knjige koje ulaze u natječaj za nagradu „Emerik Pavić“ za 2013. godinu:

1. Dani Balinta Vujkova, zbornik radova 2011. – 2012., uredila Katarina Čeliković, Subotica: Hrvatska čitaonica, 2013., 264 str.

2. Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, sv. 12, K-Knj, gl. urednik Slaven Bačić, Hrvatsko akademsko društvo, 2013., 198 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A13166/Deset-naslova--u-uzem-izboru/ Hrvatska riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Deset naslova u užem izboru, 10. listopada 2014. (pristupljeno 24. listopada 2015.)&lt;/ref&gt;)

3. Lira naiva 2013. : izabrane pjesme, izabrao Stjepan Blažetin, Subotica: Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ : Hrvatska čitaonica, 2013., 135 str.

4. Poplašeno jaje : hrvatska narodna pripovijetka – bunjevačka, tekst adaptirala Katarina Čeliković prema zapisu Balinta Vujkova, Tikvicki, Petar (crtao), Subotica: Hrvatska čitaonica, 2013., 20 str. : ilustr.

5. Zbornik Urbani Šokci 6/7: Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca (Osijeku – Sombor, 9. – 10. VI. 2011.) ; Utemeljiteljski projekt udruge – Baštinici Njikoš i Rem (Osijek, 27. 04. 2012.), priredile Helena Sablić Tomić i Vera Erl, Osijek : Šokačka grana; Subotica : Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2013., 323 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

6. Anišić, Andrija, Vjersko-moralna obnova braka i obitelji : model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana Antunovića, Subotica: Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, 2013., 302 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

7. Csáth, Góza, Arthúr Munk, Emil Havas, Leteći Vučidol, priredio i na hrvatski preveo Robert G. Tilly, Subotica: Hrvatsko akademsko društvo, 2013., 113 str.

8. Čeliković, Katarina, Bibliografija narodnih pripovjedaka i djela Balinta Vujkova, Subotica: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2013., 143 str.

9. Kokić, Aleksa, U sjenama ravnice : sabrane pjesme, priredila Željka Zelić, Subotica: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2013., 499 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

10. Mirko Kopunović, Mrvljenje mrva neba, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica 2013, str.

11. Prćić, Dražen, Dogovoreni brak, Subotica, Minerva, 2013., 200 str.

12. Zvonko Sarić, Povjeruj u vlastitu smrt, Cenzura, Novi Sad 2013., str. 115 (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

13. Vojislav Sekelj, Životopis jedne sjene, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica 2013, str. 95 (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

14. Ante Vukov, Boca bez poruke, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica 2013, str. 166 (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

15. Vuković, Petar, Uvod u jezikoslovnu bohemistiku I. : Fonetika, fonologija, leksikologija, rječotvorje, FF press, Zagreb 2013., str. 221.

16. Željka Zelić, (Intimna) Kronika srca, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica 2013, str. 67

17. Žigmanov, Tomislav, Bunjevački put križa : za osobnu pobožnost virujućeg svita, fotografije križeva Augustin Juriga ; crteži postaja Ante Rudinski, Subotica: Katolički institut za povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, 2013., 117 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

18. Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, Pasionska baština Hrvata u Podunavlju, Udruga Pasionska baština i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb – Subotica 2013., 500. str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

19. Preprekovo proljeće, ur. Marija Lovrić, HKUD „Stanislav Preprek“, Novi Sad 2013., 128 str.

20. Vojnić Hajduk, Lazo, Kamen sjećanja, Samizdat, Subotica 2013., 72 str.

21. Kolarić Dumić, Ljubica, Ja se mraka ne bojim : [dječja uspavanka], 3. izd., Društvo hrvatskih književnika, Rijeka 2013., 27 str. (ušla u uži krug od 10 knjiga&lt;ref name=&quot;deset naslova&quot;/&gt;)

22. Tomlekin, Branimir [Miroslav Cakić], Za sve je kriv moj deda : priče iz donjeg Srema, Bistrica, Novi Sad :, 2013., 176 str.

23. Tomlekin, Branimir [Miroslav Cakić], Slatko kod Dunje : priče jednog gimnazijalca genijalca, Bistrica, Petrovaradin 2013., 194 str.

24. Tomlekin, Branimir [Miroslav Cakić], Gaudeamus idi u tur : priče jednog Sremca akademca, Bistrica, Novi Sad 2013., 72 str.

25. Melvinger, Jasna, S tekuće trake 20. veka, Orpheus, Novi Sad 2013., 256 str.

26. [[Siniša Božulić|Božulić, Siniša]], Buđenje čoveka, S. Božulić, Novi Sad 2013., 90 str.

27. Tomlekin, Branimir [Miroslav Cakić], Salauka, Bistrica, Novi Sad 2013., 191 str.

Nagradu je dobila je knjiga &quot;Bunjevački put križa&quot; Tomislava Žigmanova u izdanju Katoličkog društva za kulturu povijest i duhovnost &quot;Ivan Antunović&quot; iz Subotice.&lt;ref&gt;[http://www.radiosubotica.co.rs/hr/1027hr.html#5 Koliko vrijede prašnjave cipele? (Nela Skenderović)  ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141030194212/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/1027hr.html#5 |date=30. listopada 2014. }} Radio Subotica - hrvatski program, 27. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== 2014. ===
Nagrada „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2014. godine bit će svečano uručena koncem listopada 2015. u okviru manifestacije [[Dani Balinta Vujkova]]. Dobitnik će dobiti plaketu, diplomu i novčanu nagradu.  Povjerenstvo za dodjelu su: predsjednik [[Slaven Bačić]] te članovi [[Ljubica Vuković Dulić]] i [[Zvonko Sarić]]. Od 30 naslova, u uži izboru uvrstilo je sedam naslova:&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/6205-sedam-naslova-u-najuzem-izboru-za-nagradu-emerik-pavic Hrvatska matica iseljenika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Sedam naslova u najužem izboru za Nagradu Emerik Pavić, 16. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)&lt;/ref&gt;

1. Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb 2014., 686 str.

2. Svjetla starih fotografija, [[Croinfo]], Subotica 2014., 148 str.

3. Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju,     FF press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb 2014., 523 str.

4. [[Marko Kljajić]], Rumeni sutoni, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2014., str. 120

5. [[Milovan Miković]], Jedući srce žive zvijeri, Matica hrvatska, Subotica, 2014., 106 str.

6. [[Miroslav Pendelj]], Školjka koja govori, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2014., 218 str.

7. [[Neven Ušumović]], U stočnom vagonu, Književna radionica „Rašić“ i Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“, Beograd, 2014., 155 str.

=== 2015. ===

=== 2016. ===

=== 2017. ===

=== 2018. ===

=== 2019. ===

=== 2020. ===
Nagrađen je: [[Ladislav Heka]], za djelo ''knjizi Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice'', Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2019.&lt;ref&gt;(): [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/2553-najava-19-dani-hrvatske-knjige-i-rijeci-dani-balinta-vujkova-u-subotici '' 19. Dani hrvatske knjige i riječi-dani Balinta Vujkova u Subotici: Nagrada za životno djelo na području književnosti dodijeljena Matiji Molceru '']Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. Nadnevak teksta pogrješan (18. rujna 2020.). Arhivirano 12. listopada 2020.. Pristupljeno 12. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/1271-utemeljenje-nagrade-za-najbolju-knjigu-godine-emerik-pavi ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121020110647/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/1271-utemeljenje-nagrade-za-najbolju-knjigu-godine-emerik-pavi |date=20. listopada 2012. }} Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić“ 
*[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=7568 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304042535/https://www.google.com/afs/ads/i/iframe.html |date=4. ožujka 2021. }} Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine «Emerik Pavić», 19. rujna 2012.
*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/2227-prvi-sastanak-povjerenstva-za-dodjelu-nagrade-emerik-pavi-za-najbolju-knjigu-objavljenu-2013-godine- Prvi sastanak Povjerenstva za dodjelu nagrade „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu objavljenu 2013. godine, ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140725002008/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/2227-prvi-sastanak-povjerenstva-za-dodjelu-nagrade-emerik-pavi-za-najbolju-knjigu-objavljenu-2013-godine- |date=25. srpnja 2014. }}
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Srbijanske književne nagrade]]</text>
      <sha1>qw02hp989cyziwc5nrti4j87ine97u0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mira Temunović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457184</id>
    <revision>
      <id>7623835</id>
      <parentid>7436160</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2220" sha1="9e346wkq3yf4qvmt8vrg25dkar98tq5" xml:space="preserve">Prof. '''Mira Temunović''' je [[Bačka|bačka]] [[Hrvati u Vojvodini|hrvatska]] [[glazbena pedagogija|glazbena pedagoginja]].

Jedna je od zaljubljenika u lokalni tamburaški glazbeni izričaj koji su 2001. osnovali [[Festival bunjevački pisama]].&lt;ref&gt;[http://www.fbp.rs/o-nama/ Festival bunjevački pisama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120620054629/http://www.fbp.rs/o-nama/ |date=20. lipnja 2012. }} O nama&lt;/ref&gt; Višegodišnja je članica sudačkog odbora za glazbeni dio (skladbe, aranžmani, izvedbe) na tom festivalu.

Od 2005. do 2010. bila je članicom organizacijskog odbora [[HosanaFest]]a.&lt;ref&gt;[http://www.hosanafest.suboticka-biskupija.info/odbor.php HosanaFest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131214030038/http://www.hosanafest.suboticka-biskupija.info/odbor.php |date=14. prosinca 2013. }} Organizacijski odbor&lt;/ref&gt; 

2007. je godine za svoj rad dobila [[Antušova nagrada|2. Antušovu nagradu]].

Osnivačica je i dirigentica Dječjeg tamburaškog orkestra i Festivalskog tamburaškog orkestra Festivala&lt;ref&gt;[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/370-odran-prvi-koncert-hrvatske-glazbene-udruge-lfestival-bunjevaki-pisamar ZKVH]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nela Skenderović: Održan prvi koncert Hrvatske glazbene udruge «Festival bunjevački pisama»&lt;/ref&gt;[[Festival bunjevački pisama|Festivala bunjevački pisama]].&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/br_290_92/ Hrvatska riječ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ž. Vukov: Održan VIII. festival bunjevački pisama, 3. listopada 2008.&lt;/ref&gt; Ravnateljica je orkestra Tamburaškog orkestra srednje muzičke škole.&lt;ref&gt;[http://zkvh.org.rs/index.php/batina/jezik/1075-uspjesi-tamburaa-muzike-kole-u-subotici ZKVH] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Davor Bašić Palković: Uspjesi tamburaša Muzičke škole u Subotici&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.k23tv.com/index.php?lg=sr&amp;c=list_videomusor&amp;slider_none=true&amp;musornev=5 K23TV] Razgovor s povodom: Mira Temunović

{{GLAVNIRASPORED:Temunović, Mira}}
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Srbijanski glazbeni pedagozi]]</text>
      <sha1>9e346wkq3yf4qvmt8vrg25dkar98tq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Ramljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462000</id>
    <revision>
      <id>7623801</id>
      <parentid>7567835</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1542" sha1="ff5ke2d0665lnw4gwirgekrt1ka9l58" xml:space="preserve">'''Milan Ramljak''' ([[Čitluk (Posušje, BiH)|Čitluk kod Posušja]], [[29. rujna]] [[1938.]]&lt;ref&gt;[http://imehrvatsko.net/profile/milan_ramljak_1938 Imehrvatsko.net] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; - [[25. siječnja]] [[2018.]]), hrvatski [[pravnik]], bivši [[ministar]] u [[hrvatska vlada|hrvatskoj vladi]].

U [[Prva Vlada Republike Hrvatske|prvoj Vladi RH]] (premijera [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]]) bio je potpredsjednikom Vlade od 31. svibnja - 24. kolovoza 1990. godine.

U [[Druga Vlada Republike Hrvatske|drugoj Vladi RH]] (premijera [[Josip Manolić|Josipa Manolića]]) bio je potpredsjednikom Vlade od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. godine.

U [[Treća Vlada Republike Hrvatske|trećoj Vladi RH]] bio je potpredsjednikom Vlade.

U [[Šesta Vlada Republike Hrvatske|šestoj Vladi RH]] (premijera [[Zlatko Mateša|Zlatka Mateše]]) bio je potpredsjednikom Vlade od 14. svibnja 1998. do 13. travnja 1999. godine. [[Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske|Ministrom pravosuđa]] bio je od od 14. svibnja 1998. do 13. travnja 1999. Na tom je položaju naslijedio [[Miroslav Šeparović|Miroslava Šeparovića]]. Nakon Ramljaka, na mjesto ministra pravosuđa došao je [[Zvonimir Šeparović]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ramljak, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Ministri pravosuđa Vlade Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Veleposlanici Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]]</text>
      <sha1>ff5ke2d0665lnw4gwirgekrt1ka9l58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Cetinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464957</id>
    <revision>
      <id>7623876</id>
      <parentid>7613710</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8880" sha1="31z9352eohblrel6vpz1qzj38dgli7q" xml:space="preserve">'''Mladen Cetinja''' ([[28. prosinca]] [[1961.]])&lt;ref&gt;[http://www.fiba.com/pages/eng/cl/FIBACoaches/p/iocc/CRO/peid/21590/q//z//coach_search.html FIBA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101027233945/http://www.fiba.com/pages/eng/cl/FIBACoaches/p/iocc/CRO/peid/21590/q/z/coach_search.html |date=27. listopada 2010. }} {{Citiranje weba |url=http://www.fiba.com/pages/eng/cl/FIBACoaches/p/iocc/CRO/peid/21590/q/z/coach_search.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101027233945/http://www.fiba.com/pages/eng/cl/FIBACoaches/p/iocc/CRO/peid/21590/q/z/coach_search.html |archive-date=27. listopada 2010. |url-status=dead}} Mladen Cetinja&lt;/ref&gt; je bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Danas je košarkaški trener. Nadimka je &quot;Cet&quot;.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.kkdubrava.hr/?p=2082 |title=KK Dubrava - INTERVJU TJEDNA: Mladen Cetinja..., 25. travnja 2012. |access-date=27. studenoga 2012. |archive-date=5. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205032936/https://www.kkdubrava.hr/?p=2082 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==
Košarku igra od 1974. godine, s 12 godina. Prvo je igrao u KK Jugotonu. Kad su u Dubravi izgradili novu dvoranu (OŠ Antuna Mihanovića) prešao je u KK Dubec (trener Marijan Maras). Kad je izgrađena nova osnovna škola Mate Lovraka, 1976. prešao je u [[KK Dubrava|KK Dubravu]] gdje ga je trenirao [[Srećko Medvedec]]. Zbog postojeće registracije za Dubec, igrao je za taj klub.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

Pružao je izvrsne utakmice. Jednom je postigao na utakmici 47 koševa, a taj su ga put baš gledali [[KK Cibona|Cibonini]] treneri [[Željko Pavličević]] i [[Mirko Novosel]]. Uslijedio je poziv iz Cibone. Dubec ga nije namjeravao pustiti pa je igrao po dvojnoj licenciji, kao senior i kao junior. Kao senior igrao je za Dubec, a kao junior za Cibonu. Izvrsne igre nisu izostale. U juniorskim mu je danima važne savjete dao [[Krešimir Ćosić]].&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

Uskoro su ga pozvali u juniorsku reprezentaciju Jugoslavije, u kojoj su ga trenirali [[Dušan Ivković]], [[Janez Drvarič]], [[Bogdan Tanjević]] i [[Luka Stančić]].&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;
 
1979. prešao je u Cibonine seniore. Najveći dio svoje karijere proveo je u Ciboni, gdje je igrao šest sezona. Ondje je ostao sve dok nije došao [[Dražen Petrović]], koji je ponio njegov dres. Suočen s jakom Draženovom konkurencijom, minutaža mu je izvjesno bila smanjena pa je odlučio otići.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt; 

Iz Cibone je 1985. otišao u [[KK Monting]] te poslije u [[KK Karlovac]]. U Karlovcu je ozlijedio koljeno koje je operirao, no nije bilo to napravljeno na najbolji način, što se odrazilo nekoliko godina poslije, kad je karijeru završio ranije od očekivanog.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

Njegov ga je bivši trener Medvedec pozvao neka se vrati u KK Dubravu, jer su stvarali izvrsnu momčad ([[Darko Krunić]] i drugi). 1987. se je godine vratio u Dubravu i već sezone 1988./89. izborili ondašnju Jedinstvenu ligu pobijedivši u svim dvadeset i dvjema utakmicama u ligi te sezone. Zbog stare ozljede koljena, uskoro je u Dubravi završio karijeru.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==
Odmah po završetku igračke karijere dao se u trenersku karijeru. Trenirao je mlade kategorije Dubrave. Bio je u igri za pomoćnog trenera [[Danijel Jusup|Danijelu Jusupu]], no izabrao je rad s mladeži, a preporučio Tihomira Bujana.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

Poslije je uz rad s perspektivnim juniorima [[Zoran Planinić|Zoranom Planinićem]] i [[Dalibor Bagarić|Daliborom Bagarićem]], kasnijim hrvatskim reprezentativcima, ipak radio kao pomoćni rener. Dvije je godine pomagao [[Ivica Burić|Ivici Buriću]]. To su bila vremena najvećih uspjeha Dubrave.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

2005. je s dvjema dobnim selekcijama (dječaci i mlađi kadeti) koje je vodio osvojio juniorska prvenstva Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Dubrava&quot;/&gt;

Poslije je radio u BiH i na Kosovu.

2008. zamijenio je pok. Seada Žunića i preuzeo juniore [[KK Čakovec]]. Postigao je malo čudo s njima: plasiralo se na regionalno natjecanje, poluzavršnicu prvenstva RH te na kraju na turnir najbolje četiri momčadi (Final Four RH) koji se održao u Karlovcu. U polufinalu su ispali od prejake Cibone predvođenu igračima Radoševićem i Zubčićem, no u borbi za treće mjesto, postigao je s čakovečkim juniorima novo iznenađenje, pobijedivši Split.&lt;ref&gt;[http://crosarka.com/nize-lige/a2-sjever/luka-prprovic-najbolji-strijelac-a2-sjever-jos-trazim-klub-1548 Crošarka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104135252/http://crosarka.com/nize-lige/a2-sjever/luka-prprovic-najbolji-strijelac-a2-sjever-jos-trazim-klub-1548 |date=4. studenoga 2012. }} Luka Prprović, najbolji strijelac A2 sjever: Još tražim klub, Autor: Nenad Ćorić, 26. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;

2008./09. vodio je školu košarke Varaždin.&lt;ref&gt;[http://www.kk-radnik.com.hr/index.php?option=com_joomleague&amp;func=showPlayers&amp;p=5&amp;ttid=42&amp;Itemid=85 KK Radnik Križevci]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ekipa KK Škola Košarke Vindija&lt;/ref&gt;

Od svibnja 2010.&lt;ref name=&quot;zunog&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://zunog.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=814:cetinja-ef-omladinskog-pogona&amp;catid=51:ostali-sportovi&amp;Itemid=90 |title=Portal Zunog |access-date=27. studenoga 2012. |archive-date=17. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017071434/https://zunog.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=814:cetinja-ef-omladinskog-pogona&amp;catid=51:ostali-sportovi&amp;Itemid=90 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; do siječnja 2012. bio je šef omladinskog pogona u [[KK Križevci|Križevcima]].&lt;ref&gt;[http://www.kk-krizevci.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=592:otiao-je-mladen-cetinja-novi-ef-omladinskog-pogona-je-marin-zirdum&amp;catid=55:kola-koarke&amp;Itemid=122 KK Križevci] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Otišao je Mladen Cetinja, novi šef omladinskog pogona - KK Križevci&lt;/ref&gt;

Predviđen je za hrvatsku športsku delegaciju u Kinu u [[Peking]], a u svezi s trogodišnjim sporazumom o športskoj suradnji Zagreba i Pekinga (Pekinški športski savez. Cetinja će snimiti kratki film o suradnji između dvaju gradova.&lt;ref&gt;[http://croatian.cri.cn/341/2012/03/29/101s53628.htm Kineski radio international] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190407030043/http://croatian.cri.cn/341/2012/03/29/101s53628.htm |date=7. travnja 2019. }} Sportska suradnja između Pekinga i Zagreba u košarci--Intervju s Mladenom Cetinjom, hrvatskim trenerom juniorske košarke--emisija 20120329&lt;/ref&gt;

Osim trenerskog posla, bavi se stvaranjem športskih edukativnih emisija.

== Uspjesi ==
Ukupno je osvojio pet seniorskih trofeja s Cibonom. Bio je kadetski, juniorski, seniorski i veteranski prvak Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;zunog&quot;/&gt;

1981/82. osvojio je s Cibonom [[Kup pobjednika kupova (košarka)|Kup pobjednika kupova]], pobijedivši u finalu madridski Real. Cetinjini suigrači bili su: [[Krešimir Ćosić]], [[Aleksandar Petrović]], [[Andro Knego]], [[Zoran Čutura]], [[Mihovil Nakić]], [[Damir Pavličević]], [[Sven Ušić]], [[Rajko Gospodnetić]], [[Adnan Bečić]], [[Tomislav Bevanda]], [[Srđan Savović]], a vodio ih je Mirko Novosel.&lt;ref&gt;[http://www.cibona.com/2012/09/slavlje-cibone-protiv-efesa-7066/ Cibona.com - Slavlje Cibone protiv Efesa 70:66!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617081647/http://www.cibona.com/2012/09/slavlje-cibone-protiv-efesa-7066/ |date=17. lipnja 2013. }} S.L.&lt;/ref&gt;

S Cibonom je osvojio naslov [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|prvaka Jugoslavije]] u sezoni 1983./84. Igrala je u sastavu Mihovil Nakić, Aleksandar Petrović, Adnan Bečić, Zoran Čutura, Damir Pavličević, Mladen Cetinja, Andro Knego, Rajko Gospodnetić, Sven Ušić, Jelavić, Nikšić, [[Franjo Arapović]], [[Joško Vukičević]], Mihovil Nakić, Branko Vukičević, a trenirao ih je [[Mirko Novosel]].

S mladim kategorijama KK Dubrave osvojio je prvenstvo Hrvatske 2005. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.kkdubrava.hr/wp-content/uploads/2012/04/cet-slika.jpg KK Dubrava]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mladen Cetinja u Ciboni
*[http://www.kkdubrava.hr/wp-content/uploads/2012/04/do%C5%A1en-dubrava-2.jpg KK Dubrava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305031730/http://www.kkdubrava.hr/wp-content/uploads/2012/04/do%C5%A1en-dubrava-2.jpg |date=5. ožujka 2016. }} Mladen Cetinja (na sluci čuči prvi slijeva), sezone 1988./89.
*[http://www.kkdubrava.hr/wp-content/uploads/2012/04/cet-sa-93.jpg KK Dubrava]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mladen Cetinja kao trener dječaka KK Dubrave

{{GLAVNIRASPORED:Cetinja, Mladen}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši]]
[[Kategorija:Hrvatski košarkaški treneri]]</text>
      <sha1>31z9352eohblrel6vpz1qzj38dgli7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dugo polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464962</id>
    <revision>
      <id>7624020</id>
      <parentid>7616407</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:14:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Nekropola stećaka */</comment>
      <origin>7624020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3828" sha1="l1uq92gydf8t8krwsphgovrgvaczuw0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|&lt;center&gt;Dugopolje, pogled s istoka]]
{{dz|[[Dugo Polje]]}}
'''Dugo polje''' ili '''Dugopolje''' je [[krško polje]] u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], između planina [[Vran]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. Nalazi se u sastavu [[Park prirode Blidinje|Parka prirode Blidinje]] a administrativno pripada općini [[Posušje]] i na sjeveru općini [[Jablanica]]. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, u dužini od 14 km s prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Na njemu nema stalnih nastambi, tek poneka [[vikendica]] i [[pojata]] (pastirska privremena nastamba) na istočnoj strani.
[[Datoteka:Dugopolje mapa.jpg|mini|400px|lijevo|&lt;center&gt;Karta rasporeda stećaka na Dugopolju]]
[[Datoteka:Stećci u Dugom Polju 1.jpg|mini|&lt;center&gt;Dugopolje s juga]]
[[Datoteka:Stećak 11, Dugopolje.jpg|mini|&lt;center&gt;Stećak br. 11. s prikazom zmaja]]
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|&lt;center&gt;Stećak s prikazom viteškog dvoboja i kola, poznat kao „stećak 15.”]]
==Povijest==
Na Dugom Polju su se križali stari putovi koji su vodili prema prostorima današnjih gradova: [[Rama]], [[Uskoplje]], [[Jablanica]], [[Posušje]] i [[Tomislavgrad]]. Zbog strateškog položaja tu su ljudi obitavali od [[prapovijest]]i o čemu svjedoči nekoliko naselja i gradina iz [[brončano doba|brončanog]], [[željezno doba|željeznog]] i [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimskog doba]] (Barzonja, Podjelinak i Sesaruša).&lt;ref&gt;Petar Oreč, ''Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude i Lištica)'', Glasnik Zemaljskog muzeja XXXII/1977., Sarajevo, 1978., str. 181.-291., 1.-10.&lt;/ref&gt;
Dugo Polje je sa širom okolicom u kasnom srednjem vijeku bilo samostalna župa ''Planina''. Prije 1325. godine ne postoje pisani podaci o ovom području, a od tada je u sklopu [[Bosna|Bosne]] kojom su vladali [[Kotromanići]]. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim [[Hum]]om, pripalo je ugarskom kralju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevitu I.]], kao miraz njegove žene [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kćerke [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne [[Bosansko Kraljevstvo|bosanske države]] u kojemu se sigurno zadržalo do 1463. godine i [[Osmanlije|osmanske]] okupacije. Osmanlije su osnovale [[Bosanski pašaluk]] u kojemu su nastala nova središta a put koji je vodio kroz [[Blidinje]] i Dugopolje je izgubio na važnosti. No, upravo zbog izostanka nove gradnje na ovom području sačuvani su brojni srednjovjekovni spomenici i gotovo nedirnuta priroda.

==Nekropola stećaka==
{{glavni|Nekropola Dugo polje}}
Dugo polje je najpoznatije po nekropoli [[stećak]]a koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored [[Blidinjsko jezero|Blidinjskog jezera]]. Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od [[makadam]]skog puta i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku [[sarkofag]]a na postolju i jednog bez postolja.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{commonscat|Dugopolje (Herzegovina)}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat-inline|Dugopolje necropolis}}
* [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&amp;action=spomenici&amp;do=view&amp;id_spomenika=1916&amp;lang=1 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, fotografije

[[Kategorija:Blidinje]]
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Krška polja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Posušje]]</text>
      <sha1>l1uq92gydf8t8krwsphgovrgvaczuw0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624026</id>
      <parentid>7624020</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7624026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3895" sha1="rhfgux9kizq2twulqum6zpxkq8pv71w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|&lt;center&gt;Dugo polje, pogled s istoka]]
{{dz|[[Dugo Polje]]}}
'''Dugo polje''' ili '''Dugopolje''' je [[krško polje]] u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], između planina [[Vran]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. Nalazi se u sastavu [[Park prirode Blidinje|Parka prirode Blidinje]] a administrativno pripada općini [[Posušje]] i na sjeveru općini [[Jablanica]]. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, u dužini od 14 km s prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Na njemu nema stalnih nastambi, tek poneka [[vikendica]] i [[pojata]] (pastirska privremena nastamba) na istočnoj strani.
[[Datoteka:Stećci u Dugom Polju 1.jpg|mini|Dugo polje s juga]]
[[Datoteka:Stećak 11, Dugopolje.jpg|mini|„Stećak br. 11.” s prikazom zmaja, straga]]
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|„Stećak 11.” s prikazom lova i kola, i „stećak 15.” s prizorom viteškog dvoboja.]]
==Povijest==

Na Dugom Polju su se križali stari putovi koji su vodili prema prostorima današnjih gradova: [[Rama]], [[Uskoplje]], [[Jablanica]], [[Posušje]] i [[Tomislavgrad]]. Zbog strateškog položaja tu su ljudi obitavali od [[prapovijest]]i o čemu svjedoči nekoliko naselja i gradina iz [[brončano doba|brončanog]], [[željezno doba|željeznog]] i [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimskog doba]] (Barzonja, Podjelinak i Sesaruša).&lt;ref&gt;Petar Oreč, ''Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude i Lištica)'', Glasnik Zemaljskog muzeja XXXII/1977., Sarajevo, 1978., str. 181.-291., 1.-10.&lt;/ref&gt;
Dugo Polje je sa širom okolicom u kasnom srednjem vijeku bilo samostalna župa ''Planina''. Prije 1325. godine ne postoje pisani podaci o ovom području, a od tada je u sklopu [[Bosna|Bosne]] kojom su vladali [[Kotromanići]]. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim [[Hum]]om, pripalo je ugarskom kralju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevitu I.]], kao miraz njegove žene [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kćerke [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne [[Bosansko Kraljevstvo|bosanske države]] u kojemu se sigurno zadržalo do 1463. godine i [[Osmanlije|osmanske]] okupacije. Osmanlije su osnovale [[Bosanski pašaluk]] u kojemu su nastala nova središta a put koji je vodio kroz [[Blidinje]] i Dugopolje je izgubio na važnosti. No, upravo zbog izostanka nove gradnje na ovom području sačuvani su brojni srednjovjekovni spomenici i gotovo nedirnuta priroda.

==Nekropola stećaka==
{{glavni|Nekropola Dugo polje}}

Dugo polje je najpoznatije po nekropoli [[stećak]]a koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored [[Blidinjsko jezero|Blidinjskog jezera]]. Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od [[makadam]]skog puta i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku [[sarkofag]]a na postolju i jednog bez postolja.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{commonscat-inline|Dugopolje (Herzegovina)}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat-inline|Dugopolje necropolis}}
* [https://web.archive.org/web/20220804072646/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1916 ]
* [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&amp;action=spomenici&amp;do=view&amp;id_spomenika=1916&amp;lang=1 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, fotografije

[[Kategorija:Blidinje]]
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Krška polja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Posušje]]
[[Kategorija:Jablanica]]</text>
      <sha1>rhfgux9kizq2twulqum6zpxkq8pv71w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Steinfel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>466020</id>
    <revision>
      <id>7624136</id>
      <parentid>7349709</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:11:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6217" sha1="7dgcrievyvq6o9mkdpklkx2r3enp4pv" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Nikola Steinfel
|slika          = 
|opis           =
|datum rođenja  = [[27. studenoga]] [[1889.]]
|mjesto rođenja = [[Zlarin]]
|datum smrti    = [[7. lipnja]] [[1945.]]
|mjesto smrti   = [[Zagreb]]
|nacionalnost   = 
|puno ime       =
|nadimak        =
|supruga        =
|suprug         =
|titule         = [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar oružanih snaga|ministar oružanih snaga]]
|knjige         =
|služba         = 1909.-1918. {{Z+X|A-U}}&lt;br&gt;1918.-1940. {{Z+X|K JUG}}&lt;br&gt;1941.-1945. {{Z+X|NDH}}
|čin            = [[Datoteka:Flag of an admiral of the Independent State of Croatia.svg|23px|link=]] [[admiral]]
|ratovi         = [[Prvi svjetski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi svjetski rat]]
|bitke          =
|vojska         = {{Z|A-U}} [[Austro-ugarska vojska]]&lt;br&gt;{{Z|KJUG}} [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]]&lt;br&gt;{{Z|NDH}} [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]]
|rod            =  [[File:Austria-Hungary-flag-1869-1914-naval-1786-1869-merchant.svg|23px]] [[Austro-ugarska ratna mornarica|Austro-ugarska mornarica]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px]] [[Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenska mornarica]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Naval Ensign of the Independent State of Croatia.svg|23px]] [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatska mornarica]]
|jedinice       = 
|zapovijedao    = [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatska mornarica]]
|odlikovanja        = 
}}

'''Nikola Steinfel''' ([[Zlarin]], [[27. studenoga]] [[1889.]] – [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1945.]]), hrvatski pomorski [[časnik]], ministar oružanih snaga i zapovjednik [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatske mornarice]].

==Životopis==
Gimnaziju je završio u [[Gospić]]u, a Pomorsku vojnu akademiju u [[Rijeka|Rijeci]] [[1909.]]&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt; Službovao na austro-ugarskim ratnim brodovima, od 1913. služi u pomorskom zrakoplovstvu kao poručnik ratnog broda.&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt; Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata bio je ranjen u desnu nogu i nije mogao hodati bez štapa.&lt;ref name=&quot;Prcela&quot;/&gt; U [[Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica|jugoslavenskoj mornarici]] 1934. postaje kapetan bojnog broda, a 1940. je umirovljen.&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt;

Krajem 1943. i početkom 1944. glavar je stožera [[Državna radna služba|Državne radne službe]].&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt; Početkom svibnju 1944. s činom [[viceadmiral|doadmirala]]&lt;ref&gt;Begić, Krešimir Miron; HOS 1941.-1945, 1998., 12. str.&lt;/ref&gt; postaje zapovjednik [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatske mornarice]]. Dana 30. kolovoza 1944., nakon sloma [[Urota Lorković-Vokić|urote Lorković-Vokić]] postaje ujedno i ministar oružanih snaga te na tom položaju ostaje do kraja rata. Kasnije je promaknut u čin [[admiral]]a.&lt;ref name=&quot;jt&quot;/&gt; U prvi mah nosio je i titulu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga NDH, no taj je naziv već [[4. prosinca]] [[1944.]] preuzeo [[Pavelić]] stvorivši Glavni stožer [[Hrvatske oružane snage|HOS]]-a.&lt;ref name=&quot;jt&quot;&gt;Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia 1941–1945: Occupation and Collaboration, Stanford, Cal., Stanford University Press, 2001. {{ISBN|0-8047-3615-4}}, str. 330&lt;/ref&gt; Budući da na ministarskom mjestu nije imao nikakvog stvarnog utjecaja, Nijemci su ga zvali &quot;''Puppe''&quot; (lutka).&lt;ref name=&quot;tko&quot;&gt;[[Tko je tko u NDH]], Minerva, Zagreb, 1997., str. 367.&lt;/ref&gt; [[Edmund Glaise von Horstenau]], opunomoćeni njemački general u NDH, komentirao je da Steinfl &quot;nije ni luk jeo ni luk mirisao, ali o vojsci nema ni najmanjeg pojma&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&amp;ElementId=627903 Slobodan Šnajder : Džepni diktator - General pod sumnjom (13): dnevnici Glaisea von Horstenaua, čovjeka koji je od 1941. do 1944. bio opunomoćeni njemački general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Feral Tribune, br.604, str.38, 14/04/1997] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Za njegovog mandata zapovjednika [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatske mornarice]] dobiveni su prvi pravi brodovi, koje su [[Kriegsmarine|Nijemci]] zaplijenili nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], a vratila se i većina [[Hrvatska pomorska legija|Hrvatske pomorske legije s Crnog mora]]. No, nakon dezerterstava i bijega čitavih brodova partizanima, Nijemci su ukinuli Mornaricu NDH u zadnjim danima 1944.

Kao ministar oružanih snaga, početkom 1945. obišao je borbene položaje na Ivan-Planini, gdje je svojim smislom za humor dizao borbeni moral.&lt;ref name=&quot;Prcela&quot;&gt;Prcela, Živić, 2001., str. 41.-42.&lt;/ref&gt;

[[Englezi]] su ministra Steinfela zarobili [[13. svibnja]] 1945. u Wolfsbergu, a onda ga [[18. svibnja]] odveli u Rosenbach i tamo izručili [[NOVJ|partizanima]]. Dana [[6. lipnja]], zajedno s drugim ministrima i dužnosnicima NDH izveden je pred sud Druge armije [[JA]] u Zagrebu i osuđen na smrt.&lt;ref name=&quot;nkk&quot;/&gt; Pogubljen je sljedeći dan.&lt;ref name=&quot;nkk&quot;&gt;Nada Kisić Kolanović. Politički procesi u Hrvatskoj neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata, 1945 - Razdjelnica hrvatske povijesti, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 1-6, svibnja 2006, pp. 75-97.&lt;/ref&gt; Jugoslavenskim vlastima izručen je i njegov brat, dopukovnik HOS-a.&lt;ref&gt;Prcela, Živić, 2001., str. 77.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
*[http://www.vojska.net/eng/world-war-2/independent-state-of-croatia/biography/navy/ vojska.net, biographies]
*[http://www.bibliofil.hr/proizvod.aspx?p=1570&amp;c=12 Ukaz s potpisom ministra oružanih snaga Steinfla, 20. studenoga 1944.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://seminarskirad.biz/seminarski/john%20ivan%20prcela%20-%20hrvatski%20holokaust.pdf] [[John Ivan Prcela]] i [[Dražen Živić]]: [[Hrvatski holokaust]], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-9776-02-3}}

{{GLAVNIRASPORED:Steinfel, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski mornarički časnici u Austrougarskoj ratnoj mornarici]]
[[Kategorija:Mornarički časnici Kraljevske jugoslavenske ratne mornarice]]
[[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Admirali Ratne mornarice NDH]]
[[Kategorija:Ministri u vladi NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
[[Kategorija:Zlarin]]</text>
      <sha1>7dgcrievyvq6o9mkdpklkx2r3enp4pv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natrijev hidroksid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467462</id>
    <revision>
      <id>7624089</id>
      <parentid>6904499</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7998" sha1="4ukzob4x9zptrg7oz2m87k24olngara" xml:space="preserve">{{Infookvir kemijski spoj
| formula                = NaOH [[Datoteka:Sodium-hydroxide-crystal-3D-vdW.png|150px]]
| slika                  =  
| slika_opis             = 
| slika1                 = 
| slika_opis1            = 
| IUPAC nomenklatura     = Natrijev hidroksid
| ostala imena           = kaustična soda, kamena soda, lužni kamen, E524
| CAS                    = 1310-73-2
| EC                     = 
| UN                     = 1823
| RTECS                  = WB4900000
| molarna masa           = 39,9971 g·mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| molekulska masa        = 39,9971
| izgled                 = bijeli neprozirni voštani kristali
| gustoća                = 2,13 g·cm&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;
| tališteK               =   
| tališteC               = 318 °C
| vrelišteK              = 
| vrelišteC              = 1 388 °C
| tlak para              = 
| topljivost             = 111 g/100 ml (kod 20 °C)
| dipolni moment         = 
| slika2                 =
| slika_opis2            = 
| oblik molekule         = 
| izvor znkops           = 
| znakovi opasnosti      = {{znakovi opasnosti|C}}
| NFPA 704               = {{NFPA 704 |H = 3 |F = 0| R = 1}}
}}
[[Datoteka:SodiumHydroxide.jpg|mini|desno|250px|Natrijev hidroksid je bijel i higroskopan [[kristal]] koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju.]]
'''Natrijev hidroksid''' je bijela neprozirna higroskopna kristalna kruta tvar, koji u prisutnosti malih količina primjesa poprima sivu boju. Higroskopan je (navlači/lako upija [[vlaga|vlagu]] i [[ugljikov dioksid]] CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz zraka), pri čemu nastaje natrijev karbonat i natrijev hidrogenkarbonat:

2 NaOH(s) + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(g) --&gt; Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(s) + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O(I)

Zbog toga se čuva u dobro zatvorenim posudama.

Natrijev hidroksid se dobro i lako otapa u vodi uz oslobađanje [[toplina|topline]], pri čemu nastaje vrlo jaka, nagrizajuća natrijeva lužina koja nagriza [[Organska kemija|organske tvari]].

NaOH(s) --&gt;(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O) Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;(aq)&lt;/sub&gt; + OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;(aq)&lt;/sub&gt;

U vodi potpuno [[disocijacija|disocira]].&lt;br /&gt;
Razrijeđena [[otopina]] otapa neke neplemenite metale kao [[kositar]], [[aluminij]], [[cink]] i [[Olovo (element)|olovo]] i pri nižoj temperaturi, te nagriza i [[staklo]].

''Natronsko vapno'' je naziv za smjesu gašenog vapna i natrijeva hidroksida.

[[Natrijeva lužina]] se ne pohranjuje u staklenim bocama s ubrušenim čepom, jer reagira sa [[Silicijev dioksid|silicijevim dioksidom]] iz stakla pri čemu nastaje natrijev silikat, pa se čepovi lako „zapeku“ i ne mogu se izvaditi.

SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2NaOH --&gt; Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SiO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O

Zato se natrijeva lužina čuva u staklenim bocama s gumenim čepom ili u plastičnoj ambalaži.

==Uporaba==

Natrijev hidroksid je jedan od najčešće upotrebljavanih hidroksida u kemijskoj industriji. Jedan je od najvažnijih produkata velike anorganske kemijske industrije, i jedna je od najjačih baza i ima mnogostruku upotrebu.

Najvažnije se troši u industriji umjetnih vlakana (rayon) i svile, u tekstilnoj industriji, u proizvodnji [[sapun]]a (i ostalih sredstava za pranje), za rafinaciju [[masti]], mazivnih [[ulja]] i [[petrolej]]a, proizvodnju [[Nalič|boja]], papira ( i prerada [[celuloza|celuloze]]), viskoze, [[Fenoli|fenola]], vodenog stakla, glinice i mnogih kemikalija te kod raznih organskih sinteza, za mekšanje vode, u preradi [[aluminij]]a, merceriziranje pamuka, regeneraciju kaučuka, čišćenje i močenje metala, drveta i dr; u veterinarskoj medicini, itd. Zbog svoje [[Baza (kemija)|lužnatosti]], često se koristi kao [[pH]] regulator.

Tvori bezbojnu higroskopnu masu koja dolazi na [[tržište]] kompaktna u većim i manjim komadima, u zrncima/granulama, ljuskama, štapićima ili pločicama.

Natrijev hidroksid može se naći u obliku otopina u većini trgovina. Takve otopine služe za čišćenje i odčepljivanje odvoda. Može se naći i u trgovinama s bojama, lakovima i sličnim proizvodima, pošto se otopina ovog spoja može koristiti za skidanje [[Nalič|boje]] s [[Drvo (materijal)|drva]].&lt;ref&gt;[http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/na/spojevi.html] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &quot;Natrij, Na&quot;, Periodni sustav elemenata, www.pse.pbf.hr, 2012.&lt;/ref&gt;

=== E524 ===

Kao [[E-brojevi|prehrambeni aditiv]] koristi se kao umjetni regulator kiselosti (kao [[Baza (kemija)|baza]] ili lužina). Dopušten u [[Zelena tehnologija|ekološkoj]] proizvodnji [[hrana|hrane]]. Smatra se bezopasnim. Proizvodi od [[Kakaovac|kakaa]] i [[Čokolada|čokolade]] smiju sadržavati najviše 7 % ovog aditiva (izraženo na suhu tvar, bez masnoće). Prerađenoj hrani na osnovi [[žitarica]] i drugoj dječjoj hrani smije se dodati samo kao sredstvo za reguliranje kiselosti. Ostaloj se hrani smije dodavati po pravilu ''quantum satis'' (namirnicama se smije dodati samo onoliko aditiva koliko je nužno da se postigne željeni učinak, pod uvjetom da se time ne obmanjuje potrošača). Upotrebljava se najčešće u proizvodnji lužnatog peciva (za površinsku obradu), u [[margarin]]u i emulgiranim [[masti]]ma, [[bombon]]skim proizvodima, u proizvodnji [[džem]]ova, želea, [[marmelada]], [[pekmez]]a i ostalih sličnih voćnih proizvoda, uključujući proizvode smanjene energijske vrijednosti, u bezalkoholnim osvježavajućim napitcima, grickalicama, prženim plodovima i sjemenkama.&lt;ref&gt;[http://e-brojevi.udd.hr/524.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130221021307/http://e-brojevi.udd.hr/524.htm |date=21. veljače 2013. }} &quot;E524 Natrijev hidroksid&quot;, www.e-brojevi.udd.hr, 2012.&lt;/ref&gt;

== Proizvodnja ==

Nekad se natrijev hidroksid industrijski dobivao, da se (uz klor) elektrizirala [[elektroliza|elektrolizom]] zasićena otopina [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]].&lt;br /&gt;
Tehnički način dobivanja natrijeva hidroksida [[Elektroliza#Elektroliza vodene otopine kuhinjske soli (NaCl)|elektrolizom vodene otopine natrijevog klorida]] opisan je kod tvorničkog dobivanja klora.

[[Elektroliza|Elektrolizom]] vodene otopine [[natrijev klorid|natrijevog klorida]] NaCl:
:&lt;math&gt;\mathrm{2NaCl + 2 H_2O \longrightarrow 2 \;  NaOH + Cl_2 + H_2}&lt;/math&gt;
Kemijskom reakcijom [[natrij]]a s [[voda|vodom]]:
:&lt;math&gt;\mathrm{2Na + 2 H_2O \longrightarrow 2 \; NaOH + H_2}&lt;/math&gt;
U [[kemijska reakcija|kemijskoj reakciji]] između [[aceton]]a i natrijevog hipohlorita kao međuproizvod:
:&lt;math&gt;\mathrm{CH_3COCH_3 + 3 NaOCl \longrightarrow \; 3 NaOH + CCl_3COCH_3}&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;\mathrm{NaOH + CCl_3COCH_3 \longrightarrow \; CH_3COONa + CHCl_3}&lt;/math&gt;

Danas se u zaostalim zemljama i dalje velike količine natrijeva hidroksida dobivaju kaustifikacijom sode (reakcija [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]] (Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) s [[Kalcijev hidroksid|kalcijevim hidroksidom]] (gašenim [[vapno]]m)), premda se ovaj postupak u svijetu sve više napušta:

2 Na+ + CO2/3- + Ca2+ + 2OH- --&gt; 2 Na+ + 2OH- + CaCO3(s)

:&lt;math&gt;\mathrm{Na_2CO_3 + Ca(OH)_2 \longrightarrow 2 \; NaOH + CaCO_3}&lt;/math&gt;
 
Postupak se izvodi tako da se u vruću zasićenu otopinu koja sadrži otprilike 20% natrijeva karbonata, uz miješanje dodaje lagano višak vapnenog mlijeka, isto vruće.
Na dnu bi se taložio kalcijev karbonat, a u otopini natrijev hidroksid. Nakon uklanjanja taloga slabo rastvorivog kalcijeva karbonata [[filtracija|filtracijom]], otopina natrijeva hidroksida se koncentrira uparavanjem. Zatim se zagrijavanjem u kotlovima od nikla na 500&amp;nbsp;°C prevede u bezvodni dobro rastvorivi NaOH.

Natrijeva lužina se laboratorijski dobiva reakcijom natrija, natrijeva oksida i peroksida s vodom.

Godišnja svjetska proizvodnja iznosi oko 30 milijuna tona.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;&gt;[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 7 (Mal-Nj), str. 602. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. {{ISBN|953-6036-37-1}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Sodium hydroxide|Natrijev hidroksid}}

[[Kategorija:Spojevi natrija]]</text>
      <sha1>4ukzob4x9zptrg7oz2m87k24olngara</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Dinamo Budimci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469986</id>
    <revision>
      <id>7624036</id>
      <parentid>6218426</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2048" sha1="krou5c3jqlv10dfn7eii65sf4xfpa7q" xml:space="preserve">{{ nogometni klub županije
|ime kluba          = NK Dinamo Budimci
|slika              = ‎‎NK_Dinamo_Budimci.jpg
|puno ime           = Nogometni klub Dinamo Budimci
|nadimak            = 
|godina osnivanja   = [[1996.]]
|igralište          = 
|kapacitet stadiona = 500
|liga               = [[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL]] Liga NS Našice 
|web stranica       = 
|pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1=
|leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF 
|pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= 
|leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF 
}}
'''NK Dinamo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Budimci|Budimaca]] u [[općina|općini]] [[Podgorač]] nedaleko [[Našice|Našica]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].
 
NK Dinamo je član [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]] te Nogometnog saveza Osječko-baranjske županije. Klub ima samo seniorsku ekipu u natjecanju.

Trenutačno se natječe u [[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL]] Liga NS Našice.

== Povijest ==
NK Dinamo Budimci osnovan je [[1996.]] godine. 

Do [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], 1991. godine, u Budimcima je djelovao [[NK Obilić Budimci]] (službeno je neaktivan od 1991. godine),&lt;ref&gt;[http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=315555 Poslovna.hr: NK Obilić Budimci] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 30. lipnja 2018. godine&lt;/ref&gt; te njegovu infrastrukturu danas koristi NK Dinamo. 

== Izvori ==
* [http://nsnasice.blogspot.com/ Nogometno središte Našice]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nogos.info/ Županijski nogometni savez Osječko-baranjske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522022831/http://www.nogos.info/ |date=22. svibnja 2016. }}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Dinamo Budimci, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎|Dinamo]]
{{Nogometni klubovi u sastavu Nogometnog središta Našice}}</text>
      <sha1>krou5c3jqlv10dfn7eii65sf4xfpa7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikša Sviličić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476343</id>
    <revision>
      <id>7624142</id>
      <parentid>7485064</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11365" sha1="ep3tdwjj7ttsxd50aqv8cyojc7o1ekr" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime               = Nikša Sviličić
| slika             = Niksasvilicic10.jpg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[13. studenog]] [[1970.]]
| mjesto_rođenja    = [[Osijek]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = Komiža, Zagreb, Split
| državljanstvo     = Hrvatsko
| narodnost         = Hrvat
| etnicitet         = 
| polje             = doktor informacijskih znanosti, doktor filmologije i književnosti, doktor komunikologije i akademski redatelj
| radna_institucija = [[Sveučilište Sjever]], [[Sveučilište VERN']], [[Tehničko veleučilište u Zagrebu]], Visoka škola tržišnih komunikacija Agora, [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = Žarka Vujić, Nikica Gilić, Pero Maldini
| poznat_po         = filmski redatelj, pisac, glazbenik
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           =&lt;br&gt;
*Rektorova nagrada (1994.); 
*Nagradu društva znanstvenika (1995.); 
*Nagrada Franz Mc Pherson (1996.); 
*Nagrada Big Bell (1997.); 
*Nagrada Društva sveučilišnih profesora (1998.); 
*Zlatno zvono (1998.); 
*International media studio approach (1999.); 
*Canopus Award (2000.); 
*JT Award (2001.); 
*[[Dobitnici Porina 2011.|Porin (2011.)]]; 
*[[Festival zabavne glazbe Split 2017.|Nagrada za najbolje stihove – Split (2017.)]]
| web_stranica      = 
| fusnote           = 
}}
'''Nikša Sviličić''' ([[Osijek]], [[13. studenoga]] [[1970.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je sveučilišni profesor, filmski redatelj, pisac i glazbenik. Trostruki doktor znanosti, nositelj neslužbene titule ''&quot;najobrazovanijeg Hrvata&quot;''.&lt;ref&gt;[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/dozivi/ljudi/niksa-svilicic-najobrazovaniji-hrvat/ hrt.hr: Nikša Sviličić - najobrazovaniji Hrvat]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; preuzeto: 3. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dp&quot;&gt;[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/najobrazovaniji-hrvat-pjeva-na-prokurativama-niksa-svilicic--sto-si-formalno-obrazovaniji--sve-vise-uvidas-koliko-ne-znas/23151 dalmatinskiportal.hr: Najobrazovaniji Hrvat pjeva na prokurativama – Nikša Sviličić: Što si formalno obrazovaniji, sve više uviđaš koliko ne znaš]; preuzeto: 3. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

U djetinjstvu je s obitelji doselio u [[Split]], gdje je završio srednju medicinsku i glazbenu školu. Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] od 1991. do 1995. studirao je i diplomirao pri [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] (filmska i TV režija), [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]] (komunikologija i novinarstvo) i [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] (muzeologija). Tijekom studija dobio je Rektorovu nagradu (1994.) i Nagradu društva znanstvenika (1995.). Na [[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu|Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu]] obranio je 1999. magisterij znanosti (''Multimedijski računalski informacijski sustavi i hrvatski online mediji'').&lt;ref name=&quot;dp&quot;/&gt;

Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] obranio je 2006. doktorat na Odsjeku za muzeologiju s temom ''Modeli i vrednovanje multimedijske i hipermedijske prezentacije virtualnih muzeja u Hrvatskoj'' (mentor Žarka Vujić), a 2014. drugi doktorat na Odsjeku za komparativnu književnost s temom ''Kauzalitet antropoloških aspekata strukture filmskog izraza u paradigmi novoga hrvatskog igranog filma od 1991. do 2012. godine'' (mentor Nikica Gilić). Godine 2017. brani i treći doktorat, pri Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s temom ''Komunikološki i antropološko-bihevioralni aspekti društvenih vrijednosti kao prediktora samoprocjene krivnje na primjeru osuđenika na smrt'' (mentor Pero Maldini).&lt;ref name=&quot;dp&quot;/&gt;

Godine 1995. na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] stipendist je istraživačkog programa CEEPUS. Tijekom 2001. kao dobitnik [[UNESCO]] stipendije boravio je u Chonan Cityju i Seoulu, na Južnokorejskom tehnološkom sveučilištu te na katedri za računarske i multimedijalne sustave predavao kolegij Multimedijski primijenjena kreativnost. Tijekom 2002. i 2003. godine, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, predavao je na katedri Film i multimedija američkog Sveučilišta Ohio, te kao stipendist istraživač i gostujući predavač boravio na brojnim sveučilištima i istraživačkim centrima (Houston, Los Angeles, San Francisco, Mountain View, Silicon Valley, Boston, New York). Kao dobitnik Fulbrightove stipendije održao je niz predavanja u SAD, iz područja razvoja informacijske tehnologije i primjene informacijske tehnologije u filmu, te sinergije multimedije i hipermedijalnosti s konvencionalnim medijima.&lt;ref name=&quot;tko&quot;&gt;[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=18302&amp;podaci=biografija Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Nikša Sviličić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; preuzeto: 3. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

== Znanstveni i umjetnički rad ==

Od 1997. do 1999. znanstveni je novak na projektu Pavla Novosela ''Hrvatska demokracija i njeni mediji'' pri [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]], a 2000. i 2001. na projektu Željka Hutinskog ''Formalizacija i normizacija procjene sigurnosti informacijskog sustava'' pri [[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu|Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu]]. Od 2001. do 2003. je art direktor u tvrtkama Orlando film i Publico, a od 2008. i suvlasnik Publica. Od 2003. suvlasnik je i programski direktor poslovne škole Proactiva. Od 2006. do 2009. zaposlen je na [[Tehničko veleučilište u Zagrebu|Tehničkom veleučilištu u Zagrebu]], a zatim, od 2009. do 2010., radi kao ravnatelj [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]]. Od 2011. do 2016. godine zaposlen je na Institutu za antropologiju u Zagrebu, a od 2017. radi u zvanju izv. profesora pri [[Sveučilište Sjever|Sveučilištu Sjever]].&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt;

Od 2003. predaje kolegije iz područja društvenih znanosti, polja informacijske znanosti, na nekoliko visokih učilišta u Hrvatskoj. Na Studiju novinarstva pri [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]] Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegij ''Konvergencija medija.'' Na [[Tehničko veleučilište u Zagrebu|Tehničkom veleučilištu u Zagrebu]] predavao je predmete ''Komunikacijski aspekti i integracija medija'', ''Managerske komunikacijske soft skill tehnike'', ''Multimedijska komunikacija'', ''Multimedija'', ''Multimedijski marketing'' i ''Integracija medija.'' Na [[Veleučilište VERN'|Veleučilištu VERN]] predavao je predmete ''Odnosi s medijima'' i ''Multimedijski sustavi.'' Na Sveučilištu Sjever predaje kolegije ''Uvod u medije'', ''Medijska publika'', ''Javno mnijenje'', ''Izrada TV priloga'' i ''Interpersonalna komunikacija'' te ''Algoritmiranje percepcije i protokoli komunikacijske sintakse.''&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt;

==== Znanstvene publikacije ====

Bavi se znanstvenim radom iz područja komunikologije, informatologije i antropologije (osobito vizualne i sociokulturne). Objavio je sljedeće sveučilišne udžbenike: ''Antropološka paradigma komunikacijskih aspekata prikazivanja, percepcije i vrednovanja muzejskih online sadržaja'', (Inantro, 2010), ''Interpersonalna komunikacija'' (KK promocija, 2016.), ''Programiranje igranog filma 1 (''Funditus'','' 2016.''),'' ''Programiranje igranog filma 2'' (Funditus, 2017.), ''Antropološko-komunikološki aspekti tanatologije'', (Funditus i Sveučilište Sjever, 2019.), ''Komunikološko-eshatološka studija o narativno-semiotičkim specifikumima osuđenika na smrt'', (Funditus i Sveučilište Sjever, 2019.) i ''Interpersonalne komunikacijske vještine'' (K&amp;K 2020.). Citirani je autor više desetaka izvornih znanstvenih radova,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=259305&amp;lang=EN%20Croatian%20Scientific%20Biblography%20CROSBI&amp;print=true |title=Hrvatska znanstvena bibliografija - Nikša Sviličić |access-date=10. listopada 2014. |archive-date=15. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141015055011/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=259305&amp;lang=EN%20Croatian%20Scientific%20Biblography%20CROSBI&amp;print=true |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a izlagao je na više od 20 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih skupova i konferencija.

== Stručne nagrade i priznanja ==

Dobitnik je niza nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu, među kojima se ističu Nagrada Franz Mc Pherson za najbolju internacionalnu TV kampanju (projekt Canopus NLE, predstavljanje na CFSS-u, Beč, 1996.), Nagrada Big Bell za najinovativniji pristup kampanji za TIM International (Belgijski odsjek, 1997.), Nagrada Društva sveučilišnih profesora za znanstveni rad temeljen na istraživanju ''Hrvatsko novinarstvo i Internet'', 1998., Zlatno zvono na Festivalu tržišnih komunikacija za plakat i video spot s konceptom ''Bramac - Jednom zauvijek'' 1998. (suradnja s timom &quot;K &amp; K&quot;, Hrvatska), Posebno priznanje za najuspješniji pristup Telemarketing kampanji na konferenciji International media studio approach, Amsterdam, 1999., Godišnja nagrada Canopus Award za najbolji multimedijalni NLE projekt, Tokio, 2000. i Međunarodno JT Award priznanje ''The best in maintaining corporative communication processes'', Osaka, 2001.&lt;ref name=&quot;tko&quot;/&gt;

== Umjetničke nagrade ==

* Skladao je pjesmu ''Vjerujem u anđele'' u suradnji s Oliverom Dragojevićem, koja je nagrađena [[Dobitnici Porina 2011.|Porinom 2011.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.porin.org/content/dobitnici-nagrade-porin-2011 Porin 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917163206/http://www.porin.org/content/dobitnici-nagrade-porin-2011 |date=17. rujna 2016. }} preuzeto: 3. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;
* Na [[Festival zabavne glazbe Split 2017.|Splitskom festivalu 2017.]] izvodi kantautorsku skladbu ''Jube moja'' koja je nagrađena za najbolje stihove festivala.

== Djela ==
=== Filmovi ===
* režija igranog filma ''Vjerujem u anđele'' (2009.) koji je dobio nagrade publike na festivalima u Puli, Madeiri (Portugal), Freiburgu (Njemačka), Leskovcu i Nišu (Srbija) te Andrej Tarkovski festivalu u Ivanovu (Rusija).

=== Knjige ===
* ''Druga strana slutnje'' (Funditus, 2018.), 4 izdanja
* ''Zadnja postaja Ljubav'' (Hanza medija i Funditus, 2021.)

=== Glazbeni albumi ===
* Skladao je i svirao glazbu za album new age glazbe ''U sobi izgubljenih koraka'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://hr.cedeterija.com/glazba/niksa-svilicic-u-sobi-izgubljenih-koraka-mp3/ |title=U sobi izgubljenih koraka |archive-url=https://web.archive.org/web/20161129144134/http://hr.cedeterija.com/glazba/niksa-svilicic-u-sobi-izgubljenih-koraka-mp3/ |archive-date=29. studenoga 2016. |access-date=28. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt; objavljen u izdanju Aquarius recordsa (2013.).

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://cineuropa.org/id.aspx?t=filmography&amp;l=en&amp;did=136511 Cineuropa]

{{GLAVNIRASPORED:Sviličić, Nikša}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Komunikolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vis]]</text>
      <sha1>ep3tdwjj7ttsxd50aqv8cyojc7o1ekr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natura 2000</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486258</id>
    <revision>
      <id>7624090</id>
      <parentid>6216811</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:16:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3423" sha1="02hvi3unkhl01tw28sefejp5hqf8hll" xml:space="preserve">[[Datoteka:Natura2000belgiumLesse.jpg|230px|minijatura|desno|Znak Nature 2000 u [[Belgija|Belgiji]].]]
'''Natura 2000''' je [[ekologija|ekološka]] mreža zaštićenih područja na području [[EU|Europske unije]]. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu.&lt;ref&gt;http://www.natura2000.hr/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 11. svibnja 2013.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska]] je postala dijelom NATURE 2000 pristupanjem [[Europska unija|EU]].

== Povijest == 

U svibnju [[1992.]], vlade Europske Zajednice usvojile su [[zakon]]e osmišljene, kako bi se zaštitila najozbiljnije ugrožena [[stanište|staništa]] i vrste diljem [[Europa|Europe]]. Ovi zakoni zovu se: Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. Ove dvije direktive temelj su nastanka mreže Natura 2000 zaštićenih područja.

== Natura 2000 == 

Direktiva o [[ptica]]ma zahtijeva osnivanje posebnih zaštićenih područja (SPA) za ptice. Direktiva o staništima zahtijeva posebna područja očuvanja (SAC) namijenjena za druge vrste osim ptica. Zajedno čine Natura 2000 mrežu zaštićenih područja.

Nadalje, mreža Natura 2000 je EU doprinos &quot;Emerald mreži&quot; područja od posebnog interesa zaštite uspostavljenih u okviru [[Bernska konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa|Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa]]. Natura 2000 je također ključni doprinos Programu rada zaštićenih područja Konvencije o [[biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]]. Sve članice EU podnijele su prijedloge, koja će biti zaštićena prirodna područja iz njihovih [[država]] kao dio ekološke mreže NATURA 2000.

== Trenutno stanje ==

Natura 2000 obuhvaća oko 18% [[teritorij]]a u zemljama Europske unije i to se može smatrati gotovo završenim procesom na području EU. Još uvijek postoje neki problemi koje treba riješiti, ali u cjelini proces izgradnje Nature 2000 bio je pozitivan. Tijekom procesa, [[Europska komisija]] upozorila je nekoliko zemalja članica EU, zbog nesukladnosti s EU direktivama o prirodi (staništa i ptice), posebno u odnosu s nedostatnom mrežom Nature 2000, npr. Europska komisija pokrenula je postupak protiv [[Poljska|Poljske]] u travnju [[2006.]] Europska komisija tražila je dvostruko više zaštićenih područja u Poljsku. Poljski premijer [[Jaroslaw Kaczynski]] izrazio je zabrinutost, jer se na takvim područjima ne smije ništa graditi.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4783233.stm Preuzeto 11. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;

Natura 2000 također se proširila na [[more|moru]] na [[off-shore]] [[okoliš]]. Zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici od [[3. veljače]] [[2009.]], poduprli su izvješće poziva na daljnju zaštitu [[pustinja]] u Europi. Trenutno 13% [[šuma|šumskog područja]] EU određeno je kao dio Nature 2000.&lt;ref&gt;http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?language=en&amp;type=IM-PRESS&amp;reference=20090202STO47940 Preuzeto 11. svibnja 2013.&lt;/ref&gt; Najveća zaštićena područja su u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Finska|Finskoj]], a najveći postotak zaštićenih područja imaju [[Slovenija]] i [[Bugarska]]. Samo 1% prirode u EU je netaknuta [[priroda]]. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkisdt.hr/podaci/dokumenti/natura%202000%20martinic.pdf O Naturi 2000]

[[Kategorija:Europska unija]]
[[Kategorija:Međunarodni instrumenti za zaštitu prirode]]</text>
      <sha1>02hvi3unkhl01tw28sefejp5hqf8hll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metropolitanska katedrala Mexico Cityja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489075</id>
    <revision>
      <id>7623734</id>
      <parentid>6947271</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:19:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2938" sha1="h147i2wi722q8naqiguwzgqz2izk4k4" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|vjerski objekt}}
[[Datoteka:Catedral de México.jpg|250px|minijatura|desno|Metropolitanska katedrala Mexico Cityja]]
[[Datoteka:MainAltarSagrariumDF.JPG|250px|minijatura|desno|Unutrašnjost katedrale]]
'''Metropolitanska katedrala Mexico Cityja''' ([[španjolski]]: Catedral Metropolitana de la Asuncion de María ili Catedral Metropolitana de la Ciudad de México) je najveća i najstarija [[katedrala]] u [[Amerika|Americi]] i sjedište [[nadbiskup]]a Meksičke nadbiskupije.&lt;ref&gt;http://www.shutterstock.com/pic-29616220/stock-photo-mexico-city-metropolitan-cathedral-catedral-metropolitana-de-la-asuncion-de-maria-is-the-largest.html Preuzeto 19. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

Nalazi se na sjevernoj strani trga Zocalo (službeno Plaza de la Constitución) u [[Povijesno središte grada Meksika|povijesnom središtu Mexico City]]ja, koji je pod zaštitom [[UNESCO]]-a. Građena više od tri stoljeća, katedrala ima arhitektonske elemente [[renesansa|renesanse]], [[barok]]a i [[neoklasicizam|neoklasicizma]].

== Povijest ==

[[Hernán Cortés]], [[Španjolski|španjolski]] osvajač, u jesen [[1519.]] osvojio je [[Asteci|astečki]] grad [[Tenochtitlan]] i uništio ga sa željom, da na njegovom [[pepeo|pepelu]] nastane novi grad - Meksiko City. Za gradnju crkvu (buduće katedrale) koristio se [[kamen]] iz srušenih [[Indijanci|indijanskih]] [[piramida]]lnih [[hram]]ova, posebno iz [[Velika piramida u Tenochtitlánu|velike piramide u Tenochtitlánu]]. Nakon [[1532.]], izgradnja se zaustavila, jer je crkva prema mišljenju španjolskoga kralja bila premala. Godine [[1547.]], crkva je stekla status katedrale. Gradnja se nastavila [[1563.]] Krajem 17. stoljeća dovršila se [[fasada]] od [[bazalt]]a i [[pješčenjak]]a, a na kraju 18. stoljeća završene je [[kupola]] i dva [[toranj|tornja]] ([[arhitekt]] José Ortiz de Castro Damián). Katedrala je dovršena [[1813.]] pod vodstvom arhitekta Manuela Tolse.

== Arhitektura ==

Katedrala je zgrada latinskoga unakrsnoga plana, duga 100 metara. Ima dva tornja visine 61. metra.&lt;ref&gt;http://www.emporis.com/building/catedralmetropolitana-mexicocity-mexico {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 19. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

Katedrala je nestabilnom mjestu, pa je kontinuirani problem slijeganje [[tlo|tla]]. To se osobito odnosi na dva tornja, koji teže 127 tisuća tona i pritišću tlo prema dolje. Godine 2000., zahvaljujući naporima vlade Mexico Cityja, katedrala je dodana na popis 100 najugroženijih [[zgrada]] na [[svijet]]u.&lt;ref&gt;http://www.sacred-destinations.com/mexico/mexico-city-cathedral Preuzeto 19. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Katoličke katedrale u Meksiku]]
[[Kategorija:Barokne katedrale‎]]
[[Kategorija:Gotičke katedrale‎]]
[[Kategorija:Renesansne katedrale‎]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Meksiku]]
[[Kategorija:Građevine u Ciudad de Méxicu]]
[[Kategorija:Meksičke turističke atrakcije]]</text>
      <sha1>h147i2wi722q8naqiguwzgqz2izk4k4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nenad Amanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489214</id>
    <revision>
      <id>7624102</id>
      <parentid>7517353</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7114" sha1="tpqr347ott635lamwf2r9y4id1jmqjz" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač 
| ime                                  = Nenad Amanović 
| slika                                = 
| slika opis                       = 
| puno ime                        = Nenad Amanović 
| datum rođenja              = [[1948.]] 
| mjesto rođenja             = [[Šibenik]] 
| trenutačni klub             = 
| broj u klubu                   = 
| pozicija                          = trener 
| mlade godine               = 
| juniorski klubovi           = 
| godina                            = 
| profesionalni klubovi   = [[GKK Šibenik|KK Šibenka]] 
| nastupi(golovi)             = 
| reprezentacija                                   = 
| godine u reprezentaciji                    = 
| nastupi u reprezentaciji(golovi)     = 
| godine treniranja         = 
| klubovi                          = [[Wales BC|Wales]]&lt;br /&gt; [[GKK Šibenik|KK Šibenka]] &lt;br /&gt; [[ŽKK Šibenik|Elemes Šibenik]] &lt;br /&gt; [[Hrvatska ženska košarkaška reprezentacija]] &lt;br /&gt; [[GKK Šibenik]] (pom. trener) &lt;br /&gt; [[Jugoslavija (kadeti)]] 
| medalje                         = 
| napomena                    = 
| ažurirano                      = 
}}
'''Nenad Amanović''' ([[Šibenik]], [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener i bivši košarkaš, jedan od pionira košarke u Šibeniku. 

Kao igrač bio je kapetanom momčadi Šibenika.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/86611/Default.aspx Baldekin na koljenima, živi samo na lijepim uspomenama]&lt;/ref&gt; Trenirao je velikane kao [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]],&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;  [[Mike Sugar Richardson|Mikea Sugara Richardsona]], [[Toni Kukoč|Tonija Kukoča]], [[Velimir Perasović|Velimira Perasovića]], [[Žan Tabak|Žana Tabaka]] te poznate hrvatske košarkašice [[Danira Nakić|Daniru Nakić]], [[Vedrana Grgin|Vedranu Grgin]], [[Korana Longin|Koranu Longin]] .&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[http://mok.hr/sport/sibenik/nenad-amanovic-drugi-sibencanin-na-celu-reprezentacije-u-africi Nenad Amanović drugi Šibenčanin na čelu reprezentacije u Africi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120126000332/http://mok.hr/sport/sibenik/nenad-amanovic-drugi-sibencanin-na-celu-reprezentacije-u-africi |date=26. siječnja 2012. }}, piše Diana Ferić&lt;/ref&gt;

Danas je izbornik je [[ruandska ženska košarkaška reprezentacija|ruandskih košarkašica]]&lt;ref&gt;[http://vjeko-rwanda.info/hr/novosti/388-lavovi-i-zirafe-u-akageri Lavovi i žirafe u Kigali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305202710/http://vjeko-rwanda.info/hr/novosti/388-lavovi-i-zirafe-u-akageri |date=5. ožujka 2016. }}, piše Žana Hrkać, 2. travnja 2012., Centar Otac Vjeko, Kivumu, Ruanda&lt;/ref&gt; i [[ruandska košarkaška reprezentacija|košarkaša]].&lt;ref&gt;[http://vjeko-rwanda.info/hr/novosti/385-moj-prvi-africki-tjedan Moj prvi afrički tjedan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305020240/http://vjeko-rwanda.info/hr/novosti/385-moj-prvi-africki-tjedan |date=5. ožujka 2016. }}, piše Žana Hrkać, 23. veljače 2012., Centar Otac Vjeko, Kivumu, Ruanda&lt;/ref&gt; S ruandskim je košarkašicama na [[afričko prvenstvo u košarci za žene 2011.|afričkom prvenstvu 2011.]] osvojio 9. mjesto.&lt;ref&gt;[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/event/p/gid/8/grid/A/rid/8704/sID/7916/_/2011_FIBA_Africa_Championship_for_Women_Final_Round/index.html FIBA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
Vodio je reprezentaciju ruandskih košarkaša do 18 godina starosti na afričkom prvenstvu 2012. u Mozambiku.&lt;ref&gt;[http://www.eurobasket.com/news_print.asp?NewsID=283746 Eurobasket]&lt;/ref&gt;

Nekad je vodio je [[hrvatska ženska košarkaška reprezentacija |hrvatsku žensku reprezentaciju]] u kvalifikacijama za [[EP u košarci za žene 2009.]]&lt;ref&gt;[http://www.fibaeurope.com/cid_KNce8jInH7Qj1EsyH5rjn2.compID_uHP8sHguJSYAvKyuMkarZ1.roundID_5980.season_2008.teamID_2168.html FIBA Europa] Sastav hrvatskih košarkašica na EP divizije A 2008. godine &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=6&amp;ID_VIJESTI=97422 S Mađaricama u Zrinjevcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304120326/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=6&amp;ID_VIJESTI=97422 |date=4. ožujka 2016. }}, Glas Slavonije, 9. rujna 2008. (stranica više nije dostupna) [http://www.index.hr/Media/Rubrika/1581/hr/najnovije/Svijet.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071937/http://www.index.hr/Media/Rubrika/1581/hr/najnovije/Svijet.aspx |date=5. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt;

Prije rata trenirao je košarkašice Elemesa iz Šibenika koje je uveo u Prvu ligu&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; te njome harao s legendarnim košarkašicama Elemesa.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021113/sport06.asp Ježica na Baldekinu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://zkk.kkjolly-jbs.hr/?tip=stranica&amp;id=12&amp;title=povijest-zenske-kosarke-u-sibeniku Jolly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021110809/http://zkk.kkjolly-jbs.hr/?tip=stranica&amp;id=12&amp;title=povijest-zenske-kosarke-u-sibeniku |date=21. listopada 2013. }} Povijest&lt;/ref&gt;

Od 1999. vodio je košarkašice Croatia osiguranja. 2000. je vodio košarkašice Šibenika. 2001. je bio pomoćnik trenera slovenskog ligaša Krke iz Novog Mesta, u kojem je ostao do 2005. godine. 2005. je prešao u ŽKK Croatiju iz Zagreba, a na pola sezone otišao je u turski Mersin. 2007. je preuzeo košarkašice [[ŽKK Medveščak]] (ljeti 2007.) (nakon što se Medveščak razišao s [[Viktor Kovač|Viktorom Kovačem]]). Doveo ih je do poluzavršnice kupa. Potom je vodio [[ŽKK Ragusa PGM Dubrovnik|Ragusu]] (2007./08. – 27. ožujka 2009.,.&lt;ref&gt;[http://www.fojnica.ba/2008/09/26/zkk-ragusa-iz-dubrovnika-u-fojnici.html ŽKK &quot;Ragusa&quot; iz Dubrovnika u Fojnici], fojnica.ba, piše Hazim Čukle - Petak, 26. rujna 2008.&lt;/ref&gt; Nakon toga radio je na Kosovu s košarkašicam Peje iz Peći.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/48027/Default.aspx Nenad Amanović odlazi iz PGM Raguse], Slobodna Dalmacija, piše Tonči Vlašić, 27. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; Potom u ludbreškom Grafičaru. 2009. je trenirao šibenski [[ŽKK Jolly Šibenik|Elemes]].&lt;ref&gt;[http://www.zkk-lupapromotion.com/Linkovi/21032012Bilten%20turnira.html Povijest kluba]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ŽKK Novi Zagreb&lt;/ref&gt; Od listopada 2009. Do siječnja 2010. vodio je košarkaše [[KK Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/74479/Default.aspx Počinje A1 liga: Split CO favorit, ostali izjednačeni]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Vodio je i ove klubove: splitsku Jugoplastiku/Pop 84, Centar banku, Adriatic osiguranje, Zagreb, Wales (Austrija), Zagreb, Jadransko osiguranje (od lipnja 2000.&lt;ref&gt;[http://www.hrsport.net/vijesti/1368/kosarka/nenad-amanovic-trener-sibenika/ Hrsport.net]&lt;/ref&gt;), Krku iz Novog Mesta (Slovenija), Mersin (Turska) i Croatia - Zagreb te jugoslavensku kadetsku reprezentaciju.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Amanović, Nenad}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaški treneri]]
[[Kategorija:GKK Šibenik]]</text>
      <sha1>tpqr347ott635lamwf2r9y4id1jmqjz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Šimić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489961</id>
    <revision>
      <id>7623880</id>
      <parentid>6758037</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:34:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2925" sha1="6zb2hui26q9yik0tvp0kqfhoocj6dap" xml:space="preserve">'''Mladen Šimić''' ([[Bosanski Brod]], [[1941.]] – [[Novi Sad]], [[2018.]]) je hrvatski književnik iz Srbije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://bibliografije.nb.rs/bibliografija/tekuca/monografska/y2010m0709/zapisi78.html |title=Narodna biblioteka Republike Srbije |access-date=29. lipnja 2013. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306142502/http://bibliografije.nb.rs/bibliografija/tekuca/monografska/y2010m0709/zapisi78.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Po zanimanju je bio diplomirani inženjer [[geodezija|geodezije]]. Živio je u [[Petrovaradin]]u.

Rođen je [[1941.]] godine u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] od majke Mire rođ. Makove i oca Rudolfa. 1951. se godine s roditeljima odselio u [[Novi Sad]]. Seoba je bila po potrebi službe, jer mu je otac bio željeznički [[komercijalist]].

Mladen Šimić je pisao povijesne [[rasprava|rasprave]], [[pjesma|pjesme]], [[pripovijetka|pripovijetke]] i [[priča|priče]], [[kritika|kritike]] i [[esej]]e. Objavio je dvije knjige:
* Odlazak i povratak Hrvata u Europu, knjiga, Novi Sad, 2009., {{ISBN|978-86-912235-0-2}}&lt;ref&gt;[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&amp;id=0619441689189352&amp;rec=3&amp;sid=1] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Prohladno vrijeme: pripovijetke, Petrovaradin, 2010., {{ISBN|978-86-912235-1-9}}&lt;ref&gt;[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&amp;id=0619441689189352&amp;rec=2&amp;sid=1] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Članci su mu objavljeni u [[Klasje naših ravni|Klasju naših ravni]], br. 9/10 (2007), str. 28-29.&lt;ref&gt;[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&amp;id=0619441689189352&amp;rec=1&amp;sid=1] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Zastupljen je u zborniku pjesništva O zemlji i zanovijeti u odabiru [[Ivan Slišurić|Ivana Slišurića]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2011_03-v14/glavni_niz.html |title=Nacionalna i sveučilišna knjižnica |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326134556/http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2011_03-v14/glavni_niz.html |archive-date=26. ožujka 2016. |access-date=29. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; i Vez porubljen snom i zavičajem u odabiru Ivana Slišurića urednika [[Ivan De Villa|Ivana De Ville]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2012_05_v1/index.html |title=Nacionalna i sveučilišna knjižnica |archive-url=https://web.archive.org/web/20140303183931/http://iks.nsk.hr/bibl/a/A2012_05_v1/index.html |archive-date=3. ožujka 2014. |access-date=29. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Član je HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada.&lt;ref&gt;[http://www.dshv.rs/2011/12/mo-dshv-novi-sad-obiljezila-godisnjicu-reosnutka/ DSHV] MO DSHV Novi Sad obilježila godišnjicu reosnutka, 5. prosinca 2011. Vijesti&lt;/ref&gt;

== Izvor ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{GLAVNIRASPORED:Šimić, Mladen}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]</text>
      <sha1>6zb2hui26q9yik0tvp0kqfhoocj6dap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morinj (Crna Gora)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490258</id>
    <revision>
      <id>7623922</id>
      <parentid>7324939</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4652" sha1="s0heiks3dtqctjlkrqkzf00sdp42kbo" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|Naselje u CG}}
'''Morinj''', najveće [[ribarstvo|ribarsko]] naselje u Crnoj Gori.

== Zemljopis ==
na zapadnoj obali Kotorsko-risanskog zaljeva u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], udaljen 4 km od [[Risan|Risna]] i 8 km od [[Lepetani|Lepetana]]. Dijeli se na dva manja naselja: [[Gornji Morinj]] i [[Donji Morinj]].

== Povijest ==
Riječ je o starom [[pomorstvo|pomorskom]] mjestu čiji su mještani sudjelovali u mnogim bitkama na moru i pomorskim podvizima koji su otvarali nove trgovačke puteve, ali i omogućili otvaranje škola na narodnom jeziku, kao što je osnovna škola u ovom mjestu osnovana [[1803.]] godine. Godine [[1843.]] u Morinju je osnovana knjižnica. Svojim umijećem, znanjem i podvizima u pomorskim bitkama istakla se obitelj Milinović, posebno kapetan Tomo Đurov Milinović ([[1770.]] – [[1846.]]) koji je izrađivao [[top]]ove i sudjelovao u ustanku srpskog vođe [[Karađorđe|Karađorđa]]. Nadomak Morinja je mjesto Kostanjica koje je smješteno je u zelenoj oazi [[kesten]]a po kojoj i dobila ime (kostanj - kesten). To je naselje pomoraca i ribara, s dobro očuvanom tradicionalnom fizionomijom na ovom području. Područje Kostanjice se odlikuje i bogatstvom [[lovor]]ovog lista, kojeg mještani stoljećima skupljaju i od njega proizvode eterična ulja. Kostanjicom se završava polukrug naselja na istočnoj, sjevernoj i zapadnoj strani Kotorsko-risanskog zaljeva. Obiluje velikom količinom podzemnih rijeka i izvora, koje se ulijevaju u more i tako postaju prirodni osvježivači mora, te je u ovom dijelu zaljeva more najčistije.

== Podrijetlo imena ==

Naselje je prema predanju dobilo ime Morinj (morila, moriti) zbog prevelikog pomora stanovništva u srednjem vijeku od [[kuga|kuge]]. Do tada, Morinj se zvao Dragomanovići (po obitelji koja je imala najviše kućanstava). Po predaji, u Morinju su podjednako umirali i mladi i stari, ali nakon smrti jedne mlade žene, iz imućne obitelji, Morinjani su odlučili potražiti pomoć od nadriljekara i gatara. Neka gatara, koja je navodno mogla iscjeljivati, rekla je da bi bilo dobro zajedno s pokojnicom na sanduku staviti i s njom sahraniti i živog pijetla, koji će biti žrtva kugi i vjerovala je da će se [[Bog]] smilovati i riješiti ih kuge. S tim prijedlogom nije se složio tadašnji mladi morinjski svećenik. On je vjerovao da samo molitva može spasiti selo. Predložio je veliku ikonu [[Bogorodica|Presvete Bogorodice]] iz Crkve sv. Jovana odnijeti na izvor vode na Svrčak, tu posvetiti vodu, poškropiti narod i uz molitvu Bogu i Presvetoj ubrzo će ozdraviti cijelo selo. U znak poštovanja Presvete Bogorodice, svake godine [[15. srpnja]] (kada se prema predaji dogodilo spasonosno iscjeljenje) Morinjani iznose njenu ikonu.

== Logor u Morinju ==
{{glavni|Logor Morinj}}
Početkom srpsko-crnogorske [[obrana Dubrovnika|agresije]] na [[Dubrovnik|dubrovačko]] područje u listopadu [[1991.]] osnovana su dva koncentracijska logora za ratne zarobljenike: jedan u [[Bileća|Bileći]] u BiH i jedan u Morinju. Kroz logor u Morinju prošla su 292 zarobljenika, mahom [[Hrvati|hrvatski]] civili iz dubrovačkog područja.&lt;ref&gt;[http://www.uhd91.com/index.php/domovinski-rat/logori/825-logor-morinj-crna-gora.html www.uhd91.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, &quot;LOGOR MORINJ - CRNA GORA&quot;, pristupljeno 3. srpnja 2013.&lt;/ref&gt; Dvije su osobe umrle od nanošenja teških tjelesnih ozljeda. U logoru koji je prije vjerojatno služio kao vojno skladište zapovjednici i ostali čuvari zarobljenike su tukli kad su htjeli i čime su htjeli. Logor je zatvoren sredinom prosinca 1991. nakon razmjena, a dvojica zarobljenika prebačena su u bilećki. Bivšim rezervististima [[JNA]]-e Ivu Gojniću, Špiru Lučiću, Boru Gligiću i Ivu Menzalinu za zločine u Morinju sudi se u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].&lt;ref&gt;[http://www.portaloko.hr/clanak/zlo%C4%8Din-i-kazna-na-crnogorski-na%C4%8Din--logorasima-iz-morinja-ostaje-jos-samo-prosvjedovati-/0/43494/ www.portaloko.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130531030744/http://www.portaloko.hr/clanak/zlo%C4%8Din-i-kazna-na-crnogorski-na%C4%8Din--logorasima-iz-morinja-ostaje-jos-samo-prosvjedovati-/0/43494 |date=31. svibnja 2013. }}, &quot;ZLOČIN I KAZNA NA CRNOGORSKI NAČIN: Logorašima iz Morinja ostaje još samo prosvjedovati!&quot; objavljeno 23. ožujka 2013., pristupljeno 3. srpnja 2013.&lt;/ref&gt; 

== Poznate osobe ==
*[[Luka Berberović]], slikar i likovni pedagog

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.morinj.org/ Službena stranica]

== Izvori ==

{{izvori}}
*Špiro Milinović, Podaci o istoriji Morinja i okolnih mjesta

[[Kategorija:Naselja u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>s0heiks3dtqctjlkrqkzf00sdp42kbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nino Bule</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492651</id>
    <revision>
      <id>7624143</id>
      <parentid>7397980</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:43:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5523" sha1="6a7cvzy4un7ddmf6wus6brczcv50b73" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                     = Nino Bule
| slika                   = 
| puno ime                = Nino Bule
| visina                  = 188 cm
| nadimak                 = 
| datum rođenja           = [[19. ožujka]] [[1976.]]
| mjesto rođenja          = [[Čapljina]]
| država                  = {{Z+X|HRV}}
| datum smrti             = 
| mjesto smrti            = 
| država smrti            = 
| trenutačni klub         = [[Dinamo Zagreb]] 
| broj u klubu            = 
| pozicija                = pomoćni trener, kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine            = 
| juniorski klubovi       = [[HNK Čapljina|Čapljina]]&lt;br&gt;[[NK Zagreb|Zagreb]]
| godina                  = 1995. – 2000.&lt;br /&gt;2000. – 2002.&lt;br /&gt;2002. – 2004.&lt;br /&gt;2004.&lt;br /&gt; 2005.&lt;br /&gt;2005. – 2006.&lt;br /&gt;2006. – 2008.&lt;br /&gt;2008.&lt;br /&gt;2009.&lt;br /&gt;2009. – 2011.
| profesionalni klubovi   = [[NK Zagreb|Zagreb]]&lt;br /&gt;[[Gamba Osaka]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;[[FC Pasching|SV Pasching]]&lt;br /&gt;{{nowrap|[[Red Bull Salzburg|Austria Salzburg]]}}&lt;br /&gt;[[FC Admira Wacker Mödling|Admira Wacker]]&lt;br /&gt;[[HNK Rijeka|Rijeka]]&lt;br /&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]&lt;br /&gt;[[Panserraikos F.C.|Panserraikos]]&lt;br /&gt;{{nowrap|[[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]]}} 
| nastupi(golovi)         = {{0}}110 {{0}}{{0}}(30)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(23)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}66 {{0}}{{0}}(17)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(3)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(8)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(28)
| godine u reprezentaciji = 1996. &lt;br&gt; 1997.&lt;br /&gt;1999. – 2001. &lt;br&gt; 1999. – 2004.
| reprezentacija          = {{NogRep|HRV|do=20}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|do=21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV|rep=B}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) 
| godine treniranja       =  2015. – 2017.&lt;br /&gt; 2017. – 2018.&lt;br /&gt;2018. – 2020. &lt;br /&gt; 2020. – 2022. &lt;br/&gt; 2023. &lt;br/&gt; 2023. – 2024.&lt;br&gt;2024. – ''danas''
| klubovi                 = {{nowrap|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb II]] (pomoćni trener)}}&lt;br /&gt; [[NK Novigrad|Novigrad]]&lt;br /&gt; {{nowrap|[[Dinamo Zagreb]] (pomoćni trener)}} &lt;br/&gt; [[NK Osijek|Osijek]] (pomoćni trener) &lt;br/&gt; {{nowrap|[[Trabzonspor]] (pomoćni trener)}} &lt;br/&gt; {{nowrap|[[Union Berlin]] (pomoćni trener)}}&lt;br&gt; {{nowrap|[[Dinamo Zagreb]] (pomoćni trener)}}
| napomena                = 
| ažurirano               = 29. rujna 2024.
}}

'''Nino Bule''' ([[Čapljina]], [[19. ožujka]] [[1976.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je pomoćni trener u [[Dinamo Zagreb|zagrebačkom Dinamu]] kao član stožera [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]]. Kao igrač igrao je na poziciji [[napadač (nogomet)|napadača]].

==Klupska karijera==
Nogometnu profesionalu karijeru, Nino je započeo u [[NK Zagreb]]u, da bi se nakon 5 sezona odlučio za odlazak u [[Japan]] u [[Gamba Osaka|Gamba Osaku]]. Nakon dvije sezone u [[Japan]]u, Nino se odlučio na povratak u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[split]]ski [[HNK Hajduk|Hajduk]]. Nakon također dvije sezone udrađene u [[Split]]u, Nino odlazi igrat u [[Austrija|Austriju]] u kojoj mijenja tri kluba, [[FC Pasching|SV Pasching]], [[Red Bull Salzburg|Austria Salzburg]] i [[FC Admira Wacker Mödling|Admiru Wacker]]. U ljeto [[2006.]] se ponovno vraća u [[Prva hrvatska nogometna liga|HNL]] ali ovaj put u [[HNK Rijeka|Rijeku]]. [[2008.]] prelazi u [[zaprešić]]ki [[NK Inter Zaprešić|Inter]] gdje se kratko zadržava te odlazi u [[Grčka|grčki]] [[Panserraikos F.C.|Panserraikos]] u kojem je proveo jednu sezonu. Zadnji klub u karijeri mu je [[zagreb]]ačka [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] u kojoj se zadržao dvije sezone.
{{Statistika u Hajduku
|66|17
|8|1
|1|0
|8|1
|0|0
|83|19
|26|10
|109|29}}

==Reprezentativna karijera==
Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju Hrvatske]] nastupio je tri puta.

== Trenerska karijera ==
Bio je pomoćnik [[Željko Sopić|Željku Sopiću]] u drugoj momčadi Dinama do siječnja 2017., a onda je preuzeo [[NK Novigrad]].&lt;ref name=&quot;sportcom&quot;&gt;SC: [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/druga-liga/nino-bule-trener-novigrada-bivsi-igrac-rijeke-preuzeo-momcad-istarskog-drugoligasa.html ''Nino Bule trener Novigrada, bivši igrač Rijeke preuzeo momčad istarskog drugoligaša''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170331211726/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/druga-liga/nino-bule-trener-novigrada-bivsi-igrac-rijeke-preuzeo-momcad-istarskog-drugoligasa.html |date=31. ožujka 2017. }}, SportCom.hr, 19. siječnja 2017. Pristupljeno 31. ožujka 2017.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=999 Nino Bule na hnl-statistika.com]

{{GLAVNIRASPORED:Bule, Nino}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Životopisi, Čapljina]]</text>
      <sha1>6a7cvzy4un7ddmf6wus6brczcv50b73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nenad Šipek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492702</id>
    <revision>
      <id>7624105</id>
      <parentid>7538884</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:27:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4301" sha1="afqfbl4g5u3g1fewsq3lx7myv8ekm5k" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{stilska dorada}}
'''Nenad Šipek''' ([[Zabok]], [[13. svibnja]] [[1974.]]) najtrofejniji je vozač [[motokros|motocross-a]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Poznat je pod nadimkom kao &quot;Leteći Zagorec&quot;

Motocrossom se počeo baviti vrlo rano,pod utjecajem svoga oca [[Juraj Šipek|Jurja Šipeka]],aktivno se počinje takmičiti kasnije kao tinejdžer, pa sve do pod kraj 2012. kad se odlučio povući iz aktivnog bavljenja u sportu...

Njegovu karijeru su obilježili brojni uspjesi no i razne nedaće poput padova i ozljeda zbog kojih je i odlučio završiti karijeru...

Ukupno 18 puta osvojio naslov Prvaka Hrvatske

Proglašavan je nekoliko puta najboljim Hrvatskim motociklistom...

Iako je bio vrlo uspješan u sportu dosta je toga falilo,ponajviše financija gdje su uskakali i brojni sponzori...No Šipek i sam kaže da je imao veću potporu mogao bi ostvariti i puno više.

Bio je više puta predvodnik hrvatske reprezentacije na [[Motocross of Nations]], član je bio reprezentacije koja je u [[Brazil]]u 1999. ostvarila najbolji hrvatski rezultat na tom natjecanju s 12. mjestom...

Među većim uspjesima svakako treba naglasiti osvajanje titule Prvaka Europe 1999. u open kategoriji,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://motopuls.hr/images/stories/TESTOVI/T096/096PO_Motokros.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=29. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529080817/https://motopuls.hr/images/stories/TESTOVI/T096/096PO_Motokros.pdf |archive-date=29. svibnja 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; također i kasnije mnogobrojne pobjede na utrkama Prvenstva Europe,među kojima treba spomenuti onu 13.05.2012 u [[Slovenija|Slovenskim]] [[Brežice|Brežicama]] i to baš na svoj rođendan, tu je svakako i 3. mjesto na utrci Svjetskog prvenstva klase MX3 održanog 2006. u [[Jastrebarsko]]m.

Iako se Nenad povukao iz aktivnog bavljenja motocross-om vrlo je čest na utrkama domaćeg prvenstva,,no ako uhvati vremena,naime on trenira trenutno vodećeg vozača u MX3 Prvenstvu Svijeta [[Slovenac|Slovenca]] [[Klemen Gercar|Klemena Gerčara]]

== Karijera ==

1987. Prvi nastup na Prvenstvu Jugoslavije u Zelini, klasa 80 ccm

1988. 6. u Prvenstvu Jugoslavije 80 ccm

1989. 2. u Prvenstvu Jugoslavije 80 ccm

1990. 22. u Prvenstvu Jugoslavije 125 ccm

1991. vožene samo dvije utrke PJ u klasi 125 ccm

1992. Prvak Hrvatske u 125 ccm

1993. Prvak Hrvatske u 125 ccm

1994. 2. u PH 250 ccm

1995. 2. u PH 250 ccm

1996. Prvak Hrvatske u 250 ccm (MX i SX)

1997. Prvak Hrvatske u 250 ccm (MX i SX)

1998. Prvak Hrvatske u 250 ccm (MX i SX), Viceprvak Europe 250 ccm

1999. Prvak Hrvatske u 125 ccm i 250 ccm (MX i SX), PRVAK EUROPE

2000. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 49. na Svjetskom prvenstvu500 ccm

2001. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 46. na SP 500 ccm

2002. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 49. na SP 250 ccm i 52. na SP 125 ccm

2003. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX),

2004. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 21. na SP MX 3

2005. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 11. na SP MX 3

2006. 7. u PH (nenastupanje zbog ozljede), 3. na Velikoj nagradi Hrvatske Svjetsko prvenstvo MX 3, 13. na SP MX 3 (nije vozio šest zadnjih utrka)

2007. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 12. na SP MX 3 (vozio samo osam utrka)

2008. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX)

2009. Prvak Hrvatske u 250 i 450 ccm (MX i SX), 28. na SP MX 3

2010. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), pobjeda na utrci Europskog prvenstva MX 3 u Rumunjskoj, 12. u poretku EP MX 3

2011. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), 4. na EP MX 3, 17. na SP MX 3

2012. Prvak Hrvatske u 450 ccm (MX i SX), Pobjednik utrke EP u Brežicama MX 3.

-16 godina za redom najbolji sportaš grada Zaboka i Krapinsko-zagorske županije

- 1999. 4. sportaš Hrvatske u izboru Sportskih novosti

-15 godina za redom najbolji motociklist Hrvatske

-osvajač dvije zlatne kacige za motokros i superkros, te dijamantne za motokros

-najtrofejniji hrvatski motokrosist i motociklist svih vremena

-0d 1995. stalni reprezentativac Hrvatske

== Unutranje poveznice ==

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}} 

{{GLAVNIRASPORED:Šipek, Nenad}}
[[Kategorija:Hrvatski športski motociklisti]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Zabok]]</text>
      <sha1>afqfbl4g5u3g1fewsq3lx7myv8ekm5k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mira (grad u Italiji)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493621</id>
    <revision>
      <id>7623833</id>
      <parentid>7598757</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:04:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6372" sha1="9n034vr337hjrzveuxqa4101tw68xt2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Mira
| ime_genitiv =Mire
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Mairie mira 45.433333,12.133333 (1).jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =  Gradska vijećnica

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Italija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =45
| širina-minute    =26
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute    =8
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime  = Regija
| lokacija1_info =Veneto
| lokacija2_ime  =pokraijna
| lokacija2_info =Venecija (VE)
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =Borbiago, Gambarare, Malcontenta, Marano Veneziano, Mira Porte, Mira Taglio (sjedište općine), Oriago
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = gradonačelnik
| ime_vođe       = Alvise Maniero

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =98,91
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| visina            =6
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2010.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =38.948
| stanovništvo_gustoća      =394
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =30034
| pozivni_broj       =041
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =

| web_stranica = https://www.comune.mira.ve.it/

| bilješke =
}}
'''Mira''' je grad u [[Venecija (pokrajina)|pokrajini Venecija]] u [[Veneto|regiji Veneto]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]] od 38.948 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/bilmens2010gen/index.html |title=Izvor: ISTAT -mjesečno demografsko izvješće |access-date=20. kolovoza 2013. |archive-date=26. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326075116/http://www.demo.istat.it/bilmens2010gen/index.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Geografske karakteristike==
Mira se nalazi na pola puta između [[Padova|Padove]] i [[Venecija|Venecije]], u kraju koji se zove '''Riviera del Brenta''', po kanalu uz koji leži. Duž kanala rijeke [[Brenta|Brente]] kojeg su [[Mletačka Republika|Mlečani]] izgradili između [[1500.]] – [[1700.]] godine, nalaze se brojne vile koje su bogati venecijanci izgradili u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. U Miri se nalaze [[Andrea Palladio|paladijeva]] [[Villa Foscari]] i [[Villa Widmann – Foscari]].

Na jugoistoku općine nalaze se pličine [[Venecijanska laguna|Venecijanske lagune]] s mnoštvom malih otoka. Područje općine Mira bogato je je vodotokovima i kanalima koji zauzimaju 1/3 teritorija općine.

== Povijest ==
Područje Mire bilo je intenzivno obrađivano još za [[Antički Rim|rimskih]] vremena, to se i danas vidi po rešetkastoj podjeli zemljišta. Neki tvrde da ime grada potječe od tornja ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Mira'') koji je služio u obrani teritorija.
Pravo naselje nastalo je u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] kao luka za teglenice, na kanalu [[Brenta|Riviera del Brenta]], koji je povezivao [[Venecija|Veneciju]] i [[Padova|Padovu]]. To se naselje izvorno zvalo '''Cazoxana'''. Ime Mira, prema drugoj pretpostavci, uzeto je po zaštitniku [[Sveti Nikola|Sv. Nikoli]], koji je rođen u [[Mala Azija|maloazijskoj]] [[Mira (Likijska)|Miri]].

Mira je pripojena [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] [[1866.]] godine, a sljedeće godine tri općine Mira, Oriago i Gambarare spajile su se u jednu, koja je uzela ime Mira.
[[Datoteka:Mira 45.433333,12.133333 (6).JPG|mini|lijevo|240px|Kanal Brenta u Miri]]

== Gospodarstvo ==
Mira je kraj sa snažnom kemijskom industrijom. Poduzeće predvodnik bila je ''Mira Lanza'', tvornica deterdženata i sapuna, koja je u posljednjim desetljećima [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zapala u veliku krizu. Od [[1989.]] Mira Lanza je postala dio multinacionalne kompanije Reckitt Benckiser (koja proizvodi poznate marke; Vanish, Lip Woolite, Ava, Sole, Finish, Calgon, Cillit Bang, Napisan, Glassex, Air Wick...). Danas je u Miri centar za istraživanje i razvoj kompanije Reckitt Benckiser.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1871.|8603
|1881.|9189
|1901.|11144
|1911.|14248
|1921.|17014
|1931.|20011
|1936.|21130
|1951.|25716
|1961.|27670
|1971.|32119
|1981.|35834
|1991.|36432
|2001.|35355
|2011.|38552
|2021.|37576
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Mira (Italy)}}
* {{it}} [https://www.comune.mira.ve.it/ općina Mira]

[[Kategorija:Gradovi u Venetu]]</text>
      <sha1>9n034vr337hjrzveuxqa4101tw68xt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Kerdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495055</id>
    <revision>
      <id>7623797</id>
      <parentid>7571961</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5456" sha1="3wx9dv38bssqs7vh06rxu03kch58910" xml:space="preserve">'''Milan Kerdić'''  ([[Davor]], [[22. listopada]] [[1856.]] – Davor, [[25. lipnja]] [[1900.]]) je bio hrvatski [[novinar]] i [[političar]] iz [[Stranka prava|pravaških]] redova. Bio je prvi profesionalni novinar u [[Slavonski Brod|Brodu]]. Po struci je bio diplomirani pravnik. 

== Životopis ==
Rodio se u posavskom mjestu Davoru. U Zagrebu je studirao pravo. Još se u mladosti zagrijao za pravašku ideju. 
U Brod je došao iz [[Zagreb]]a. U Brodu je radio kao [[perovođa]] u odvjetničkim uredima dvaju poznatih odvjetnika, [[Ignjat Brlić|Ignjata]] i poslije [[Vatroslav Brlić|Vatroslava Brlića]]. 

Uređivao je [[Stranka prava|pravaški]] dnevnik [[Sloboda (Zagreb)|Slobodu]] od 1880. do 1884. godine, a u njoj je također bio pisao. 1880-ih se spominje i kao tiskar pravaških knjiga na [[Sušak]]u,&lt;ref&gt;[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&amp;Jbmg=068232&amp;Baza=1 Katalog HAZU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatska knjiga za godinu 1881. Napisala i izdala ju Hrvatska mladost Stranke prava. Sa slikom (Vjekoslav Bach). Sušak. Tiskom Milana Kerdića 1882.&lt;/ref&gt; dok je [[Gavro Grünhut]] u isto vrijeme bio nakladnikom.&lt;ref&gt;[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&amp;Jbmg=110166&amp;Baza=1 Katalog HAZU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  Knjižnica za zabavu. - Sušak : Naklada G. Grünhuta, 188-? - (Tisak Milana Kerdića). - sv. ; 8°.&lt;/ref&gt; 

Siječnja 1894. postao je urednikom prvih brodskih lokalnih novina [[Posavska Hrvatska (Slavonski Brod)|Posavske Hrvatske]], glasila Stranke prava, čiji je izdavač bio [[Zefir Marac]]. List je pokrenut na inicijativu [[Vatroslav Brlić|Vatroslava Brlića]]. Kerdić je također pisao za taj list. Bio je dobar spisatelj, a kvalitetnim vodstvom i profesionalnim pristupom stvorio je vrlo dobar tjednik.
Poslije siječnja 1898. povukao se iz uredništva u rodno mjesto.

U razdoblju 1890-ih kad su diljem banske Hrvatske nizali se oporbeni prosvjedi protiv bilo kakva Vladina zadiranja u ''gradski'' Zakon, Kerdićev je Brod također bio takav. Osim što je grad držao do svojeg Ja, što se protivio postavljanju komesara iz Zagreba, Brod je bio jedan od rijetkih oporbenih gradova u tom dijelu Hrvatske. Pored toga, brodska je organizacija bila jedna od najbolje
organiziranih oporbenih lokalnih stranačkih organizacija, čemu je potvrda bio kvalitetni tjednik koji je Klub Stranke prava izdavao, po čemu je Brod i Brod iskakao od istočnih dijelova Hrvatske (Slavonija, Srijem) u kojima su [[mađaroni]] držali vlast. Kerdić se spominje kao zapisničar građanske skupštine sazvane 29. srpnja 1895. koju je sazvao Klub Stranke prava na kojoj se prosvjedovalo protiv protiv najavljenih izmjena kojima se željelo okrnjiti autonomiju gradova banske Hrvatske. 

Kerdić se spominje u krugu osnivača Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, prethodnikom današnjeg Ogranka [[DHK]] ([[Milan Cepelić]], [[Franjo Ciraki]], [[Vladoje Dukat]], [[August Harambašić]], [[Rudolf Horvat]], [[Julije Kempf]], Milan Kerdić, [[Vjekoslav Klaić]], [[Samuel Kocian]], [[Đuro Kovačević]]...&lt;ref&gt;[[Vladimir Rem]]: [http://www.tz-djakovo.hr/djnovine/52_2006-12-05.pdf Obilježeno 25 godina slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK. Šest književnika iz Đakovštine u 106 godina Društva hrvatskih književnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023061306/http://www.tz-djakovo.hr/djnovine/52_2006-12-05.pdf |date=23. listopada 2012. }}, [[Đakovačke novine]], str. 15, 5. prosinca 2006.&lt;/ref&gt;

Danas u Slavonskom Brodu ulica nosi ime po ovom novinaru.

== Objavljena djela ==
O Kerdiću je napisana monografija ''Milan Kerdić i &quot;Posavska Hrvatska (1894. – 1898.)&quot;''(priredio Stribor Uzelac Schwendemann, 2007.), ISBN 978-953-6929-75-7.&lt;ref&gt;[http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1480528083 Crolib] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
*Branko Ostajmer: [https://hrcak.srce.hr/clanak/92307 Zakon o uređenju gradskih općina iz 1895. i položaj Broda na Savi], [[Scrinia slavonica]] 9 (2009), 257-27
*[[Mato Artuković]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/14188 &quot;Posavska Hrvatska&quot; o Brodu krajem 19. stoljeća], Scrinia slavonica 2 (2002)

*[http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost Brodski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130908091410/http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost |date=8. rujna 2013. }} SB kalendar  - Hrvatska proglasila samostalnost 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=130244 Ivan Peršić o Stjepanu Radiću: u povodu knjige Kroničarskih spisa Ivana Peršića]
* [[Jasna Turkalj]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/151590 Gavro Gruenhut - pravaški nakladnik, publicist i agitator] God. 35., br. 3., 921. – 942. (2003)
* Zdenko Matošević: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=17585:nekad-kao-i-danas&amp;catid=9:politika-i-drutvo&amp;Itemid=11 Nekad kao i danas]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Dragovoljac.com (tekst u članku u cijelosti preuzet iz knjige Milan Kerdić i „Posavska Hrvatska“ (2007.) koju je priredio Stribor U. Schwendemann)

{{GLAVNIRASPORED:Kerdić, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Slavonski Brod]]</text>
      <sha1>3wx9dv38bssqs7vh06rxu03kch58910</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Kalabić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498977</id>
    <revision>
      <id>7624129</id>
      <parentid>7338291</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30074" sha1="3q0nmleli4q0tb1ej5ze7saswd2c4ko" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kalabic4be9.jpg|mini|Kalabić s ostalim četnicima ispred gostionice]]
'''Nikola Kalabić''' ([[Podnovlje]] kraj [[Derventa|Dervente]], [[20. prosinca]] [[1906.]] — kraj [[Valjevo|Valjeva]], [[19. siječnja]] [[1946.]]&lt;ref name=&quot;postupak&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:315927-Kalabic-i-zvanicno-mrtav Kalabić i zvanično mrtav], B. Puzović, Večernje novosti, društvo, 20. siječnja 2011.&lt;/ref&gt;), poznat i pod pseudonimom '''Ras-Ras''', zapovjednik Gorske kraljeve garde [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|''Jugoslovenske vojske u otadžbini'']] i suradnik njemačkog okupatora tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]. 

U dogovoru s Nijemcima vršio je brutalnu kampanju terora nad partizanskim simpatizerima na području okupirane Srbije. Njegov život neposredno nakon rata, odnosno navodna uloga u hvatanju [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] je desetljećima bila predmet kontroverzi i [[urbana legenda|urbanih legendi]].

Na zahtjev Kalabićeve obitelji, donijeta je 2017. godine kod Višeg suda u [[Valjevo|Valjevu]] pokrenut postupak radi njegove rehabilitacije, te je Apelacioni sud u svibnju 2018. godine ukino prvostupanjsku odluku o rehabilitaciji, uputivši da valja utvrditi je li Kalabić počinio ratne zločine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/3051807/apelacioni-sud-ukinuta-odluka-o-rehabilitaciji-nikole-kalabica |title=APELACIONI SUD: Ukinuta odluka o rehabilitaciji Nikole Kalabića |author=KURIR.RS, Tanjug |date=18. svibnja 2018. |language=srpski |accessdate=15. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; Da je Kalabić kriv za ratne zločine, po svemu sudeći, postoje uvjerljivi dokazi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=28&amp;nav_id=1265680 |title=&quot;Pobili nam sve od dede do bebe, a Kalabić rehabilitovan&quot; |date=28. svibnja 2017. |language=srpski |publisher=b92 |accessdate=15. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Predratni životopis ==
Rođen je 1906. u Podnovlju kraj Dervente, u sjevernoj [[Bosna|Bosni]], od oca Milana i majke Joke. Nikolin otac se razveo od Joke nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i zatim se ženio još tri puta. Nikolu je u početku vodio sa sobom, tako da se on školovao u mjestima očevog službovanja, a nakratko i u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]].  

Završio je šest razreda gimnazije, a zatim je upisao geodeziju u [[Beograd]]u. Na studijama je upoznao godinu dana mlađu drugaricu Borku, rođenu u Rajkovićima kod Valjeva. Borka i Nikola su se vjenčali [[1929.]] godine u Valjevu, a iduće godine, treći kolovoza, rodili su im se blizanci Mirjana i Milan. Prvu službu dobili su u Beogradu. Uslijedilo je premještanje u [[Aranđelovac]], i najzad u Valjevo, gdje su Kalabići ostali boraviti. Nikola Kalabić je do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radio u valjevskoj katastarskoj upravi.

== Drugi svjetski rat ==
Prvi ratni dan, [[6. travnja]] [[1941.]] godine, pričuvnog poručnika Nikolu Kalabića zatekao je s nogom u gipsu zbog ozljede u prometnoj nesreći. Skinuo je gips i otišao u [[Šabac]], gdje mu je bio ratni raspored. Vratio se doma nakon dvadesetak dana, s pričom o rasulu kraljevske jugoslavenske vojske. 

=== Odlazak u četnike ===
Ubrzo je na [[Bukulja|Bukulji]] pristupio [[Četnici Koste Pećanca|četničkoj organizaciji]] [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Pećanac je postavio poručnika Nikolu Kalabića za vojvodu cerskog i valjevskog. Nakon kraćeg vremena Kalabić je Pećancu poslao odoru i objavu, s porukom kako ga napušta zato što je ''krenuo s Nedićem''. 

Kalabić je saznao za pukovnika Dražu Mihailovića, te ljeta 1941. godine odlazi na [[Ravna Gora (Srbija)|Ravnu Goru]]. Njegova prva funkcija bila je zapovjednik prateće satnije pukovnika Mihailovića. Od studenog 1941., Kalabić je zapovjednik satnije Gorske kraljeve garde. [[19. prosinca]] Nijemci su odveli na Banjicu Nikolinu i Borkinu rodbinu, koju je kasnije Kalabić uspio izbaviti preko svojih veza.

=== Četnički teror (1943.) === 
Kalabić je [[23. veljače]] [[1943.]] naredio formiranje Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika [[narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|narodnooslobodilačkog pokreta]] na širem području planine Rudnik:

{{citat|Zadatak Rudničkog letećeg odreda bit će: Na reonu odreda uništavanje svih naoružanih komunističkih skupina i pojedinaca, kao i njihovih jataka i obavještajaca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_47.htm Naredba komandanta Gorske kraljevske garde od 23. februara 1943. o formiranju Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta na širem području planine Rudnik]&lt;/ref&gt;|Naredba o formiranju Rudničkog letećeg odreda za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta od 23. veljače 1943.}} 

Sredinom 1943. godine Kalabić se pokušao približiti Nijemcima, ali je odbijen:
{{citat|Pokušaj Kalabića, jednog od vođa pokreta Draže Mihailovića, približiti nam se, odbijen, a njegovi ljudi uhićeni.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovnog zapovjedništva Wermachta od 1. lipnja 1943.}}

U borbama protiv partizanskog pokreta otpora, Kalabićevi četnici činili su surove zločine. [[3. studenog]] 1943. jedan član Kalabićevog stožera pisao je Draži Mihailoviću o zločinima Kalabićevih četnika na području Rudnika:
{{citat|1.  — Varošicu Stragare zapalili su zato što su od prvog do posljednjeg bili svi pijani. To je bilo prvo djelo Kalabića, čime je stupio na tlo svoga ozemlja... 

2.  — Od cjelokupnog br. stanja koje su poklali 50% su nevine žrtve. Znam da podnose izvještaj da su poklani kao krivci.

3.  — Narod kada čuje da četnici dolaze u selo, više se plaše nego kada dolaze Nijemci, Bugari, Arnauti i svaka druga vjera. Jer oni svi kada dolaze ako treba nekoga protjerati ili ubiti oni protjeraju ili ubiju, ali ovi prebiju da nakon tri dana mora dotična osoba umrijeti. Navest ću Vam samo jedan slučaj, a takvih slučajeva ima dosta. Kalabić osobno prebio je u s. Ljubičevac tri čovjeka i jednu djevojku koji su nakon četiri dana pomrli. Nisu bili u stvari krivi ništa. Znam da će Vam podnijeti izvještaj da su - ustvari krivi. Dakle to povijest čovječanstva nije zapamtila. Narod se čudi čija je to vojska i za koga Kalabić radi, kad su ti ljudi od pamtivijeka nacionalisti.

5.  — Kalabić, osobno nijedan obrok ne jede bez pečenja.

6.  — Vode borbu s partizanima koji im se uvijek izvuku, oni zatim zađu po selima i pokolju onaj nevini narod, i podnose izvještaj kako su u borbi nanijeli gubitke partizanima...

Mogu samo Vam reći to da narod psuje majku Kralju, Vama — Draži i svima redom, kažu kad je ovakva Garda kakva je ta druga vojska. I podvlačim Vam da je narod jako ogorčen, i nemam riječi kojima bih izrazio koliko narod vapi za pomoći. (...) Jer ovakav rad Kalabića, veća je promidžba za partizane, nego što je i oni sami imaju, trebate me razumjeti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_26.htm Pismo člana Stožera korpusa Gorske garde od 3. studenog 1943. Draži Mihailoviću o zločinima četnika na području pl. Rudnika]&lt;/ref&gt;}}

=== Ugovor s Nijemcima (1943.) ===
[[Datoteka:Jvuo commanders 1943 en.png|mini|Područja četnika koji su potpisali sporazume s Nijemcima]]

[[27. studenog]] 1943. [[Jevrem Simić]] i Nikola Kalabić zajedno su potpisali ugovor s predstavnicima [[Wehrmacht]]a o zajedničkoj borbi protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. studenog 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića s njemačkim predstavnikom o suradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Ugovor je, između ostalog, imao sljedeće stavke:

{{citat|
2.   Primirje treba stvoriti podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista.
&lt;br/&gt;
4.   Uključivanje četničkih postrojbi u njemačko borbeno vodstvo prilikom većih zajedničkih borbenih djelovanja. Borbene zadatke četničkim postrojbama za ovo vrijeme određuje njemačko vodstvo.
&lt;br/&gt;
5.   Izmjenjivanje stožera za vezu.
&lt;br/&gt;
6.   Dobavljanje njemačkog strjeljiva za izvođenje zajedničkih borbenih zadataka prema vojničkim potrebama.
&lt;br/&gt;
8.   Ugovor se ima držati u tajnosti.|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića s njemačkim predstavnikom o suradnji u borbama protiv NOVJ (27. studenog 1943.)}}

Po sklapanju sporazuma, Kalabić je naredio svojim ljudima &quot;da se Nijemci i pripadnici Njemačke oružane snage ne smiju napadati pa ni razoružavati.&quot; Svaki napad na njemačke okupatore Nikola Kalabić je kažnjavao smrću:

{{citat|Za svako neizvršenje ovog naređenja, počinitelja djela stavit ću pod prijeki sud i kažnjavati smrću.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_48.htm&lt;/ref&gt;}}

=== Prosinačka kampanja terora ===
Nakon dogovorene suradnje s Nijemcima, u drugoj polovini prosinca 1943. južno od Beograda provedena je akcija &quot;čišćenja komunista&quot;. Koordinatori akcije bili su pukovnik Jevrem Simić, glavni inspektor četničkih odreda i Nikola Kalabić, zapovjednik Korpusa gorske garde, koji su izvršili koncentraciju postrojbi i otpočeli takozvano &quot;čišćenje terena&quot;. Na ovu akciju odnosi se sljedeće Mihailovićevo naređenje zapovjednicima.
{{citat|Seged, Kiš ([[Živan Lazović]]), Ras-Ras (Nikola Kalabić), Dog-Dog i Romel. Naš avalski korpus sa srezovima [[Općina Grocka|Grocka]], Vračar, [[Umka]] spava dubokim snom. Na svim oblastima u neposrednoj blizini Beograda, nakotili su se komunisti i njihovi simpatizeri. Naređuje se zapovjednicima, i to: bojniku Mihailu Jovanoviću, satniku Lazoviću, satniku Nikoli Kalabiću, dalje Komarčeviću i rudničkom [[korpus]]u da najenergičnije s juga na sjever... čisteći usput i sve srezove, osobito srez kosmajski, osobito je važno što prije očistiti srezove Grocka i Umka.&lt;ref&gt;KNjIGA POSLATIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA&lt;/ref&gt;}}

Tijekom ove akcije izvršeni su svirepi četnički zločini: pokolj u Vraniću, pokolj u Boleču i na drugim mjestima. U prosincu 1943. četnici Nikole Kalabića zaklali su u selu Kopljarima kod Aranđelovca 21 seljaka.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt; 

=== Bitka za Ivanjicu (1944.) ===
Partizani su u siječnju 1944. godine uspjeli zauzeti [[Ivanjica|Ivanjicu]], ali su intervencijom višestruko jačih osovinskih snaga odbijeni.

[[11. siječnja]] 1944. Nikola Kalabić javlja Draži kako su četnici, Nijemci i Bugari s [[tenk]]ovima ušli u Ivanjicu:
{{citat|Nijemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti odstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm&lt;/ref&gt;}}

[[14. siječnja]] 1944. Nikola Kalabić javlja Draži kako se Bugari i četnici bore protiv partizana, a Ivanjica je uništena od topništva:
{{citat|2 700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže... Ivanjica je stradala od topništva i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti protjerali i pobili 5 Nijemaca iz feldžandarmerije. Pored toga protjerali jednoga pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_67.htm&lt;/ref&gt;}} 

[[16. siječnja]] 1944. Kalabić obavještava Dražu kako se protiv partizana na [[Javor]]u zajedno bore četnici, nedićevci, Nijemci i Bugari:
{{citat|Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nijemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3 500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_67.htm IZVOD IZ KNJIGE PRIMLJENIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 15. DO 31. JANUARA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== &quot;Hajka&quot; na Kalabića (1944.) ===
Krajem veljače istekom četničko-njemačkih sporazuma o primirju, četnici su formalno opet postali neprijatelj okupacijskih snaga. U ožujku 1944. Nijemci i Bugari poveli su &quot;lov&quot; na Kalabića, poznat pod zaporkom Operacija Treibjagd, nanijevši četnicima ozbiljne gubitke. Ubrzo su ponovno uspostavili suradnju.

=== Četnički teror (1944.) ===
Proljeća 1944. godine Mihailović je odlučio formirati krupne mobilne operativne formacije, jurišne korpuse, i od njih skupine jurišnih korpusa kao formacije na razini vojske. Jedina potpuno formirana bila je Četvrta skupina jurišnih korpusa u zapadnoj i središnjoj Srbiji. Četvrtu skupinu jurišnih korpusa činilo je pet jurišnih korpusa, sastavljenih od elitnih brigada iz zapadne i središnje Srbije, kojima je dodijeljeno najbolje raspoloživo naoružanje. Nikola Kalabić je bio zapovjednik Drugog jurišnog korpusa, brojčane snage od oko 1 800 ljudi. U idućem razdoblju, Kalabić je u suradnji s Nijemcima sudjelovao u svim većim borbama protiv partizana u Srbiji: u [[Aleksandrovačka Župa|Župi]], na [[Jastrebac|Jastrepcu]], u [[Toplica (rijeka)|Toplici]], na [[Kopaonik]]u, ponovo u Župi, na Jelovoj Gori i na prilazima Ravnoj Gori.

Mihailović je u proljeće 1944. ponovno naredio zapovjedniku Gorske garde, Nikoli Kalabiću, &quot;pod svaku cijenu uništiti komunističke dijelove u oblasti Kosmaja, Venčaca, Bukulje i sve do Beograda&quot;, što se pretvorilo u brutalan teror nad stanovništvom. U dnevniku 3. brigade Gorske garde iz travnja 1944. o ovim operacijama, pored ostalog, piše:
{{citat|&quot;Utorak, 11. travnja 1944.: Danas u selu Dubani strijeljano šest lica komunističkih jataka i zapaljene su dvije kuće komunističkih jataka.

Srijeda, 12. travnja 1944.: Danas u [[Senaja|Senaji]] strijeljani komunistički jataci i to: Spasoje i žena mu Natalija.

Četvrtak, 13. travnja 1944.: 1. i 3. bataljon na svojim reonima rade na prikupljanju žita za predaju našoj vojsci. U samu zoru, tj. noću oko 2 h krenula je brigada za s. [[Duban]]u radi blokiranja ovog sela zbog hitanja komunista. Pri polasku strijeljali su četiri komunistička jataka ...

Četvrtak, 20. travnja 1944: Sa 1., 2. i 4. bataljonom oko 4 h blokirano s. [[Vlaška (Mladenovac)|Vlaška]] i izvršen pretres sela. Pretres sela trajao je do 8 h, a nakon toga pred zborom seljaka likvidiran je Tihomir Avramović iz Vlaške, komunistički jatak koji je ranije bio aktivan komunist... &quot;&lt;ref name=&quot;Milovanović&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović - KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

Selo Vlaška je kažnjeno jer su mještani prethodno tjerali četničku stražu, i bježali kako bi izbjegli prisilno novačenje u četničku vojsku.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_106.htm Izvještaj zapovjednika 3. brigade Korpusa Gorske garde od 3. travnja 1944. o borbama protiv pripadnika NOP-a kod Umčara]&lt;/ref&gt;

U svom pismu od [[24. travnja]] Nikola Kalabić osobno daje upute za klanje partizanskih simpatizera:

{{citat|Dragi Pape, za klanje komunista molim te dobro tu stvar provjeri. Ispitaj još bar 3 čovjeka. Za te ljude koje treba zaklati. Pitaj Peru Miletića, Stevana Beserovca i Živorada Pajića, pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti, onda najviše zakoljite: u Jasenici 3, Popučke 2, Garić 2, Grabovica 2, konja pastuha od Zakića mi dovedite, a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa u večer u Lekovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne izvršiš.

Želim iskreno da praznik Kristovog uskrsnuća dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravite mi sve, a tebe najviše pozdravlja tvoj čika Pera.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_62.htm&lt;/ref&gt;}}

[[29. travnja]] 1944. Nikola Kalabić je vodio Korpus gorske garde u napadu na selo [[Drugovac]] kod Smedereva, kada je počinjen zloglasni pokolj u Drugovcu, prilikom kojeg su četnici poubijali veliki broj mještana.

=== Oslobođenje Srbije ===
Pobočnik njemačkog generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]], u svom ratnom dnevniku bilježi kako je general obilazio postrojbe koje drže bojišnicu prema partizanima, i u sklopu obilaska sastao se [[7. svibnja]] 1944. s četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem.&lt;ref&gt;National Archive Washington, T501, roll 255, frame 804, dostupno na https://znaci.org/00002/317_808.htm&lt;/ref&gt;

Tijekom rujna Četvrta skupina jurišnih korpusa pod zapovjedništvom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], zajedno s Kalabićevim postrojbama, poražena je od nastupajućih snaga NOVJ i potisnuta prema Beogradu. Vojvođanski borci NOVJ koji su porazili ovu grupaciju opisuju kako su se Kalabićevi četnici razlijetali &quot;kao perje&quot;, potpuno nesposobni suprotstaviti se.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/527.htm Mirko Tepavac: MOJ DRUGI SVETSKI RAT I MIR]&lt;/ref&gt;

Kalabićeve postrojbe Nijemci su tijekom [[3. listopada|3]], [[4. listopada|4.]] i [[5. listopada|5.]] listopada vlakovima vratili iz Beograda za [[Kraljevo]] nastaviti borbu protiv Narodnooslobodilačke vojske.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim 1974 - strane 17-18&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević - Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd 1996 - strane 78-79&lt;/ref&gt;
{{citat|&quot;Noću, iza ponoći, između 3. i 4. listopada 1944, krenuli smo iz Beograda, sa željezničke postaje u Topčideru... Uvečer sam se oprostio sa zapovjednikom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio Nikola Kalabić, a u stožeru Dragovoljačkog Korpusa sam zamijetio i Neška Nedića... Došli su se dogovarati s Dragovoljačkim zapovjedništvom i tražiti opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko riječi s Neškom Nedićem. U vlaku su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gdje se vrši koncentracija četnika za borbu.&quot;&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

[[Dragoslav Račić]] je zbog nastupanja Crvene armije 19. listopada namjeravao povesti borbu protiv Nijemaca, ali je Kalabić smatrao takav potez preuranjenim.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/AgF/301_565.htm Zbirka dokumenata Armijske grupe F] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}: &quot;Racic beschloss den Kampf gegen den &quot;Okkupator&quot; aufzunehmen trotz abraten von Kalabic, der ein solches Vorgehen mit verfrüht bezeichnet.&quot;&lt;/ref&gt;

=== Povlačenje u Bosnu ===
Nakon oslobođenja Srbije Četvrta skupina jurišnih korpusa je rasformirana, i Kalabić je ponovno na čelu Gorske garde. Zajedno s Nijemcima povlačio se preko Sandžaka ka Bosni. U Bosni je nastavio borbu protiv Narodnooslobodilačke vojske u suradnji s okupatorima, od kojih je potrebovao &quot;puščano, mitralješko i bacačko streljivo&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_119.htm Obavještenje zapovjednika Skupine korpusa gorske garde od 13. prosinca 1944. njemačkom zapovjedniku odsjeka Rogatica — Sarajevo o upućivanju časnika za vezu radi dobijanja strjeljiva za borbu protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

16. siječnja [[1945.]] godine pukovnik Gojko Borota izvještava Dražu Mihailovića kako je Kalabić dobio potrebito od Nijemaca:
{{citat|Nijemci namjeravaju prodrijeti preko Vlasenice u Zvornik... žele sudjelovanje naše koje bi bilo lijevo i desno od te crte i zaposjedanje očišćene prostorije... Kalabić primio prilično materijala i strjeljiva, samo lijekova u težini 100 kg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;|Gojko Borota}}

U svibnju 1945. četničke postrojbe su uništene u bici na Zelengori, od strane Jugoslavenske armije. S nekoliko desetaka svojih ljudi Kalabić je uspio stići u okolinu Valjeva.

== Zločini Kalabićevih četnika nad civilima ==
Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u priopćenju od 11. veljače 1945. obznanila je pismo Nikole Kalabića od 24. travnja 1943. (potpisano Kalabićevim pseudonimom &quot;Čika Pera&quot;) u kojem Kalabić sugerira podređenima izvršiti klanje 9 lica u selima u okolini Valjeva. U &quot;Priopćenju Državne komisije br. 22.&quot; (Beograd, 1945) objavljen je faksimil ovog pisma:

&quot;Dragi Pape,
Za klanje komunista molim te dobro tu stvar provjeri. Ispitaj još barem 3 čovjeka za te ljude koje treba zaklati. Pitaj Peru Miletića, Stevana Besarovca i Živorada Pejića pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti onda najviše zakoljite u Jasenici 3, Papučke 2, Garić 2, Grabovica 2. Konja pastuha od Zazića mi dovedite a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa uvečer u Leskovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne izvršiš. Želim iskreno da praznik Kristova uskrsnuća dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravi sve a tebe najviše pozdravlja
tvoj Čika Pera, 24.4.43.g.&quot;&lt;ref&gt;Саопштења Државне комисије за утврђивање злочина окупатора и њихових помагача, бр. 7-33, Београд, 1945, стр. 323, 325.&lt;/ref&gt;

Nikola Kalabić u depeši od 29. prosinca 1943. obavijestio je Dražu Mihailovića o pokolju koji su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom u selu Kopljare pokraj Aranđelovca u noći 25. – 26. prosinca 1943. Najveći broj stradalih bili su pripadnici [[Romi|romskih]] obitelji koje su živjele u selu.

&quot;U Kopljarima uhićeno na spavanju i poklano 24 aktivna komunista od kojih su 20 cigani, koji su priznali da su bili takozvani &quot;jarugaši&quot;, danju rade svoje poslove kući, a noću u akciji. Sve sam poklao. Ras Rasa&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u naroda Jugoslavije, XIV/3, Beograd, 1983, str. 213.&lt;/ref&gt;

Ovaj pokolj potvrđuju i nedićevski izvori (&quot;Izvještaj odjela za državnu zaštitu Nedićevog Ministarstva unutarnjih poslova od 30. prosinca 1943. o događajima u Srbiji od 24. do 30. prosinca&quot;): 

&quot;Noću 25./26. om. četnici DM zaklali su u selu Kopljaru, sreza orašačkog, Gavrilović Milutina, općinskog djelovođu, Milanovića Radojicu i Savkovića Tihomira, zemljoradnike i 15 cigana i 4 ciganke i spalili sve ciganske kuće u selu, kao i kuće dvojice seljaka čiji se članovi obitelji nalaze u partizanskim redovima. Djelo je izvršeno zbog suradnje ubijenih s partizanima.&quot;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u naroda Jugoslavije, I/21, Beograd, 1965, str. 560.&lt;/ref&gt;

== Poslijeratno uhićenje i smrt ==
Pred kraj rata Nikola Kalabić kao i mnogi drugi četnici pokušavali su sakriti se u zabačenim dijelovima zemlje, čekajući pokušaj pobune protiv komunističke vlasti. [[OZNA]] je krenula sa širokim planom uhićenja bivših pripadnika JVUO i ostalih suradnika okupatora. Tako su uspjeli u tajnoj operaciji [[5. prosinca]] 1945. uhititi Nikolu Kalabića. Prema kasnije objavljenim službenim tvrdnjama vlasti, Kalabić je izrazio želju surađivati u hvatanju generala Draže Mihailovića u zamjenu za imunitet od kaznene odgovornosti. OZNA je na to pristala, te je Kalabić sudjelovao u operaciji tako što je preko svojih veza namamio Mihailovića u klopku u kojoj je uhićen u ožujku [[1946.]] 

Dio povjesničara i povijesnih publicista kao i nacionalistički dio srpske javnosti odbacuje te tvrdnje, smatrajući ih komunističkom promidžbom i krivotvorinama, odnosno nastojanjem ocrniti najviše dužnosnike JVUO. U tome su kasnije dobili podršku Kalabićeve obitelji koja je nastojala s njega izbrisati stigmu &quot;izdajnika&quot;.&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:251504-Nista-o-Drazi---nije-bilo-u-sefu Ništa o Draži nije bilo u sefu Novosti, 18. rujna 2009.&lt;/ref&gt;

Točan nadnevak Kalabićeve smrti i mjesto njegovoga pokopa nisu poznati. U službenim pismohranama nema nekakvih podataka o njegovom skončanju; na temelju svjedočanstava iz druge ruke se špekulira kako je bio &quot;obzirno&quot; likvidiran mjesec-dva nakon Draže. 1980-ih, pogotovo nakon emitiranja TV-serije ''[[Posljednji čin]]'', pojavile su se glasine o tome da mu je ipak pošteđen život te da je živio još dvadeset godina pod novim imenom, bilo u inozemstvu, bilo u samoj Jugoslaviji. Navodilo se da je 1960-ih poginuo u prometnoj nesreći, odnosno da je ubijen u kavanskoj tuči kada se napio i otkrio svoj identitet, odnosno da ga je prepoznala jedna od preživjelih žrtava četničkog terora.

Kalabić je službeno proglašen mrtvim tek početkom 2011. godine u sudskom izvanparničnom postupku&lt;ref name=&quot;postupak&quot;/&gt; koji je pokrenula njegova unuka Vesna Dragojević.&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:317490-Kalabica-ubili-sest-puta Kalabića ubili šest puta Novosti, 1. veljače 2011.&lt;/ref&gt; Prema tom rješenju, kao nadnevak smrti naveden je 13. siječnja 1946. Rješenje se temelji na iskazu umirovljenog pravoslavnog svećenika Mijajla Danilovića koji je prenio svjedočanstvo dvoje Kalabićevih suboraca prema kojem je na taj dan ubijen u OZNA-inoj zasjedi. Sud je prihvatio to svjedočanstvo, jer ga nitko nije službeno osporio, tako da je službena inačica priče o Kalabićevoj smrti drukčija od one koju su desetljećima navodile jugoslavenske vlasti.

Ipak, srpska historiografija, uključujući povjesničare Kostu Nikolića, Bojana Dimitrijevića i Predraga Ostojića, demantira špekulacije o navodnoj Kalabićevoj pogibiji krajem 1945. i prihvaća kao validnu službenu poslijeratnu inačicu o suradnji Nikole Kalabića u lociranju Draže Mihailovića i njegovom uhićenju u ožujku 1946.
O tome pišu K. Nikolić i B. Dimitrijević u biografiji generala Dragoljuba Draže Mihailovića (Beograd, 2011).

&quot;Proučavajući dokumentaciju BIA ustanovili smo da je inačica po kojoj je generala Mihailovića zarobila skupina pripadnika OZNA-e za Srbiju uz &quot;pomoć&quot; Nikole Kalabića vjerodostojna. Raspoložive isprave u posjedu BIA nedvosmisleno potvrđuju inačicu koja je u javnost došla putem literarno obrađenih iskaza pripadnika ove skupine. Nikola Kalabić je prvi put lociran krajem kolovoza 1945. 
Prema publicističkim inačicama koje su kasnije objavljivali bivši pripadnici OZNA-e/UDBA-e, infiltracija Titove službe sigurnosti u ravnogorsku organizaciju počela je u listopadu 1945. (časnik OZNA-e Milovan Pejanović pisao je o infiltraciji u Kalabićevu skupinu na terenu krajem studenog 1945. pod pseudonimom &quot;Ljubo Popović&quot;, pod kojim je kasnije objavio knjigu). Bojnik OZNA-e Milovan Pejanović je, sudeći prema takvim svjedocima, uspio nagovoriti Nikolu Kalabića doći u &quot;beogradski ravnogorski stožer&quot; na prezimljavanje. Njegovo hvatanje je izvršeno početkom prosinca 1945.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 465-466.&lt;/ref&gt;

U pismohrani BIA sačuvano je nekoliko kratkih poruka koje je pisao Kalabić uoči hvatanja, kao i pismo-ispovijest pisano 19./20. prosinca 1945. organima nove vlasti iz zatvora, odnosno Slobodanu Peneziću Krcunu, Aleksandru Rankoviću i Milovanu Đilasu. Apostrofirajući ovo pismo, Nikolić i Dimitrijević ističu: &quot;Ovo je neizravna potvrda o vjerodostojnosti inačice koju je objavio &quot;Ljubo Popović&quot; (Milovan Pejanović), a neke od pronađenih depeša slažu se vremenski i tematikom s onima koje je on kao faksimile objavio u svojoj knjizi.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д, стр. 466.&lt;/ref&gt;

== Pokušaj rehabilitacije ==
Godine [[2009.]] rodbina Nikole Kalabića pokrenula je njegovu [[sudska rehabilitacija|sudsku rehabilitaciju]].&lt;ref&gt;http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:241926-Nas-deda-nije-izdao-Drazu Naš deda nije izdao Dražu! Novosti, 06. lipnja 2009.&lt;/ref&gt;

Na najavu podnošenja zahtjeva za sudsku rehabilitaciju Nikole Kalabića, povjesničar Venceslav Glišić, relavantan poznavatelj povijesti Drugog svjetskog rata na tlu Srbije, izjavio je: &quot;Nikola Kalabić najmanje od svih četnika zaslužuje biti rehabilitiran. Ovaj osvjedočeni izdajnik svog naroda i blizak suradnik okupatora ostao je upamćen po zvjerstvima nad srpskim civilima. I meni su, dok sam istraživao ovo razdoblje srpske povijesti, nuđene proturječne informacije o njegovom životu i smrti. Ali jedina istina je ona koju mi je svojedobno povjerio Aleksandar Ranković - Nikola Kalabić je izdao Dražu Mihailovića.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:415575-Nikola-Kalabic---izdajnik-ili-zrtva Medijska najava podnošenja zahteva za sudsku rehabilitaciju]&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==
Događaji vezani uz hitanje Draže Mihailovića, odnosno inačica prema kojoj je u njemu ključnu ulogu igrao Kalabić, dva puta su ekranizirani u bivšoj Jugoslaviji. Godine [[1970.]] snimljen je igrani film ''[[Klopka za generala]]'', gdje se kao lik pojavljuje četnički zapovjednik po imenu &quot;Ras&quot;, temeljen na Kalabiću, a kojeg tumači [[Ljuba Tadić]]. Godine 1981. je [[Radio-televizija Srbije|Radiotelevizija Beograd]] emitirala dokumentarno-dramsku mini-seriju ''Posljednji čin'' gdje Kalabića glumi [[Zoran Rankić]]; njegovo tumačenje Kalabićevog lika je izazvalo kontroverze u tadašnjoj javnosti, s obzirom na to da je prikazan s neoubičajenim simpatijama za nekoga sa službenom reputacijom izdajnika i zločinca. 

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. studenog 1943. između Jevrema Simića i Nikole Kalabića s njemačkim predstavnikom o suradnji u borbama protiv NOVJ]
* [https://www.znaci.org/00001/11_82.htm Nikola Milovanovic, HAPŠENJE KALABIĆA]

{{GLAVNIRASPORED:Kalabić, Nikola}}
[[Kategorija:Četnički vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Doboj]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3q0nmleli4q0tb1ej5ze7saswd2c4ko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mali sjeverni kit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506267</id>
    <revision>
      <id>7624002</id>
      <parentid>7623478</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:54:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7624002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56670" sha1="ipujcusbpqt0zx1aratecnqnpe9tvv9" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Mali sjeverni kit
| slika = Sei whale mother and calf Christin Khan NOAA.jpg
| slika_opis = Ženka i mladunče
| status = EN
| status_sistem = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn&quot;&gt;{{cite iucn |author=Cooke, J.G. |year=2018 |title=''Balaenoptera borealis'' |volume=2018 |article-number=e.T2475A130482064 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T2475A130482064.en |access-date=4 May 2021}}&lt;/ref&gt;
| status2 = G5
| status2_sistem = TNC
| status2_ref = &lt;ref name=NS&gt;{{cite NatureServe |id=2.102708 |title=''Balaenoptera borealis'' |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| status3 = CITES_A1
| status3_sistem = CITES
| status3_ref = &lt;ref name=CITES&gt;{{cite Species+ |id=3975 |title=''Balaenoptera borealis'' Lesson, 1828 |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci]]
| ordo = [[	Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = ''[[Balaenopteridae]]''
| genus = '''Balaenoptera'''
| species = '''''B. borealis'''''
| dvoimeno = ''Balaenoptera borealis''
| dvoimeno_autorstvo = ([[René Primevère Lesson|Lesson]], 1828.)
}}
'''Mali sjeverni kit'''{{Rječnik za ribarsku struku}} ({{lat.|Balaenoptera borealis}}) je [[kitovi usani|kit usan]] i treći najveći [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] nakon [[plavetni kit|plavetnog kita]] i [[kit perajar|kita perajara]].&lt;ref name=&quot;mfr&quot;&gt;{{cite journal |year=1999 |title=Special Issue: The Great Whales: History and Status of Six Species Listed as Endangered Under the U.S. Endangered Species Act of 1973 |journal=Marine Fisheries Review |volume=61 |issue=1 |url=http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |pages=52–58 |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721055959/http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nastanjuje većinu oceana i obližnjih mora, te odabire najradije duboke vode daleko od obale.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;&gt;
{{cite book |author=Gambell, R. |year=1985 |chapter=Sei Whale 'Balaenoptera borealis Lesson, 1828 |title=Handbook of Marine Mammals, Vol. 3 |editor1-last=Ridgway |editor1-first=S. H. |editor2-last=Harrison |editor2-first=R. |publisher=Academic Press |location=London |pages=155–170}}&lt;/ref&gt; Zaobilazi [[Polarna regija|polarne]] i tropske vode i djelomično zatvorena morska područja. Mali sjeverni kit migrira godišnje od hladnijih voda ljeti do umjerenih i [[suptropska klima|suptropskih]] voda.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Zna doseći veličinu i do 19,5 metara i težinu do 28 tona,&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;&gt;{{cite book |title=Draft Recovery Plan for the Fin Whale Balaenoptera physalus and Sei Whale Balaenoptera borealis |publisher=National Marine Fisheries Service |date=Srpanj 1998. |location=Silver Spring, Maryland |url=http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303204014/http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |archivedate=3. ožujka 2016. |access-date=26. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; te dnevno konzumira prosječno 900&amp;nbsp;kg hrana, uglavnom [[kopepod]]a, [[kril]]a i [[zooplankton]]a.&lt;ref name=&quot;adw&quot;&gt;
{{cite web |author=Shefferly, N. |year=1999 |title=Balaenoptera borealis |publisher=Animal Diversity Web |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Balaenoptera_borealis.html |accessdate=2006-11-04}}&lt;/ref&gt; Među najbržim je [[kitovi]]ma, i zna dosegnuti brzinu od 50&amp;nbsp;km/h na kratko vrijeme.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ime ovog kita potječe od [[norveški|norveške]] riječi za norvešku ribu ''[[Pollachius]]'' koja se javlja u isto vrijeme godine kada i mali sjeverni kit.&lt;ref name=&quot;acs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |title=Sei Whale &amp; Bryde's Whale Balaenoptera borealis &amp; Balaenoptera edeni |publisher=American Cetacean Society |date=Ožujak 2004. |accessdate=2006-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060927212353/http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |archivedate=27. rujna 2006.}}&lt;/ref&gt;

Zbog rasprostranjenog [[kitolov]]a u 19. i 20. stoljeću, kada je ulovljeno preko 255.000 kitova,&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;&gt;
{{cite book |author=Horwood, J. |year=1987 |title=The sei whale: population biology, ecology, and management |publisher=Croom Helm Ltd |location=Kent, England |isbn=0-7099-4786-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berzin, A. 2008. ''The Truth About Soviet Whaling'' (Marine Fisheries Review), str. 57–58.&lt;/ref&gt; broj primjeraka malog sjevernog kita je značajno smanjen te je danas međunarodno zaštićen, iako se ograničen broj lova odigrava zbog kontroverznog programa istraživanja kojeg provodi [[Japan]].&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=Japanese Scientific Whaling: Irresponsible Science, Irresponsible Whaling |date=2005-06-01 |url=http://www.panda.org/about_wwf/what_we_do/species/publications/index.cfm?uNewsID=13793 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt; 2008. godine, stručnjaci su procijenili da je populacija ovog kita bila oko 80.000 primjeraka, tek trećina broja prije masovnog kitolova.&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jefferson |first=Thomas, Marc A. Webber, and Robert L. Pitman |title=Marine Mammals of the World: A Comprehensive Guide to their Identification |url=https://archive.org/details/marinemammalsofw0000jeff |publisher=Academic |year=2008 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm NOAA, Office of Protected Resources - Sei whale.]&lt;/ref&gt;

==Etimologija==
Mali sjeverni kit duguje svoje englesko ime ({{eng.|Sei whale}}) norveškom nazivu za ribu ''[[Pollachius]]'', bliskog rođaka [[bakalar]]a. Ovi kitovi su se javljali u isto vrijeme kao i ta riba u blizini norveške obale, jer se oboje hrane [[plankton]]om.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Njegovo latinsko ime je ''borealis'', što znači &quot;sjeverni&quot;. U Japanu, ovaj kit se zove ''iwashi kujira'', ili sardinski kit.&lt;ref&gt;Omura, Hidero. &quot;Review of the Occurrence of the Bryde's Whale in the Northwest Pacific&quot;. ''Rep. Int. Commn.'' (Posebno izdanje 1), 1977, str. 88-91.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natlgeo1911&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |journal=National Geographic Magazine |date=Svibanj 1911. |title=Shore Whaling: A World Industry |author=Andrews, R.C. |access-date=21. travnja 2022. |archive-date=10. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110105913/http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također se katkad zove i '''manji kit perajar''' jer donekle podsjeća na tu vrstu kita.&lt;ref name=&quot;allen&quot;&gt;
{{cite book |url=http://books.google.com/?id=30YZAAAAYAAJ&amp;pg=PA234&amp;dq=Balaenoptera+borealis |title=Whalebone Whales of New England |author=Glover Morrill Allen |year=1916 |page=234 |volume=8 |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt; [[SAD|Američki]] prirodoslovac [[Roy Chapman Andrews]] usporedio je malog sjevernog kita s [[gepard]]om, jer je sposoban postići veliku brzinu u moru na nekoliko stotina metara, ali &quot;se ubrzo umori ako potjera predugo traje&quot; i &quot;nema snage ili izdržljivosti svojih većih rođaka&quot;.&lt;ref&gt;Andrews, Roy Chapman. 1916. ''Whale hunting with gun and camera; a naturalist's account of the modern shore-whaling industry, of whales and their habits, and of hunting experiences in various parts of the world''. New York: D. Appleton and Co., str. 128.&lt;/ref&gt;

==Taksonomija==
21. veljače 1819., kit od 9,8 metara se nasukao kraj [[Grömitz]]a, u pokrajini [[Schleswig-Holstein]]. Švedsko-njemački prirodoslovac Karl Rudolphi ga je isprva identificirao kao ''Balaena rostrata'' (=''Balaenoptera acutorostrata''). 1823., francuski prirodoslovac  [[Georges Cuvier]] opisao je Rudolphijev primjerak pod imenom &quot;rorqual du Nord&quot;. 1828., Rene Lesson je preveo taj naziv u ''Balaenoptera borealis'', na temelju Cuvierovog opisa Rudolphijeva primjerka i dijelom na ženki od 16,4 metara koja se nasukala na obali Francuske prethodne godine (koji je kasnije identificiran kao mladi kit perajar, ''Balaenoptera physalus''). 1846., engleski zoolog [[John Edward Gray]], ignorirajući Lessonov opis, nazvao je Rudolphijev primjerak ''Balaenoptera laticeps'', nakon čega su se i drugi pridržavali toga.&lt;ref&gt;Gray, J. E. 1846. On the cetaceous animals. str. 1-53 ''u'' The zoology of the voyage of H.M.S. Erebus and Terror. Vol. 1. Mammalia, birds (J. Richardson and J. E. Gray, eds.). E. W. Jansen, London.&lt;/ref&gt; 1865., britanski zoolog [[William Henry Flower]] nazvao je primjerak od 13,7 metara, koji je nabavljen iz [[Pekalongan]]a, na sjevernoj obali [[Java (otok)|Jave]], ''Sibbaldius'' (=''Balaenoptera'') ''schlegelii'' — trebalo je sve do 1946. da ruski znanstvenik A.G. Tomilin stvori sinonime od vrsta ''S. schlegelii'' i ''B. borealis'', te stvori podvrste ''B. b. schlegelii'' i ''B. b. borealis''.&lt;ref&gt;Flower, W. H. 1865. ''Proc. of the Zool. Soc.''1864:25:384-420.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Perrin2009&quot;&gt;Perrin, William F., James G. Mead, Robert L. Brownell, Jr. &quot;Review of the evidence used in the description of currently recognized cetacean subspecies&quot;. ''NOAA Technical Memorandum NMFS'' (prosinac 2009), str. 1-35.&lt;/ref&gt; 1884. – 85., norveški znanstvenik G. A. Guldberg prvi je identificirao &quot;sejhval&quot; [[Finnmark]]a kao ''B. borealis''.&lt;ref&gt;Guldberg, G.A. 1885. On the existence of a fourth species of the genus Balaenoptera. ''Journ. Anat. and Phys.'', vol. 19, str. 293-302.&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit je [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] (rod Balaenopteridae), u koje spadaju i [[grbavi kit]] i [[plavi kit]]. Brazdeni kitovi potječu od norveške riječi ''røyrkval'', što znači &quot;brazdeni kit&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |title=Etymology of mammal names |publisher=IberiaNature – Natural history facts and trivia |accessdate=2006-12-07 |archive-date=20. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100120120338/http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Brazdeni kitovi razvili su se od [[kitovi usani|kitova usana]], od sredine [[miocen]]a.&lt;ref name=&quot;evolution&quot;&gt;
{{cite book |url=http://www-personal.umich.edu/~gingeric/PDFfiles/PDG413_Whaleevol.pdf |format=PDF |title=McGraw-Hill Yearbook of Science &amp; Technology |year=2004 |publisher=The McGraw Hill Companies |chapter=Whale Evolution |author=Gingerich, P.}}&lt;/ref&gt; Ipak, malo se zna o tome kada su se porodice i rodovi ovih kitova razdvojili jedno od drugih.

Dvije [[podvrsta|podvrste]] ovog kita su identificirane; '''sjeverni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis borealis'') i '''južni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis schlegelii''). Njihovi se dosezi ne poklapaju.

==Opis==
Mali sjeverni kit je treći najveći brazdeni kit, nakon plavog kita (koji zna težiti i do 180-200 tona) i kita perajara (koji zna težiti i od 70-77 tona).&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Na sjeveru Tihog oceana, odrasli mužjaci imaju prosječnu dužinu od 13,7 metara a odrasle ženke od oko 15 metara, dok na sjeveru Atlantika mužjaci imaju dužinu od 14 metara, a ženke od 14,5 metara. Na južnoj hemisferi dužine su im prosječno 14,5 i 15 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;&gt;Evans, Peter G. H. (1987). ''The Natural History of Whales and Dolphins''. Facts on File.&lt;/ref&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci znaju doseći dužinu i do 17,1 metara a ženke i do 18,6 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;&gt;{{cite book |last=Klinowska |first=M. |title=Dolphins, Porpoises and Whales of the World: The IUCN Red Data Book |publisher=IUCN |year=1991 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt; dok na južnoj hemisferi mužjaci znaju doseći dužinu od 18,6 metara a ženke do 19,5 metara. Autentičnost jednog navodnog primjerka od 22 metra koji je ulovljen 80-ak kilometara sjeverozapadno od [[St. Kilda]] u srpnju 1911. je osporena.&lt;ref name=&quot;Skinner2006&quot;&gt;Skinner, J.D. and Christian T. Chimimba. (2006). ''The Mammals of the Southern African Sub-region''. Cambridge University Press, Third Edition.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WentworthThompson1919&quot;&gt;Thompson, D’Arcy Wentworth. &quot;On whales landed at the Scottish whaling stations, especially during the years 1908-1914 — Part VII. The sei-whale&quot;. ''The Scottish Naturalist'', nos. 85-96 (1919), str. 37-46.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; Najveći priznati primjerci ulovljeni oko [[Island]]a imali su 16,15 metara (ženka) i 14,6 metara (mužjak), a najveći ulovljeni oko [[Nova Scotia|Nove Škotske]] 15,8 metara (ženka) i 15,2 metara (mužjak).&lt;ref name=&quot;martin83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Martin, A.R. |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. I. Size, distribution and abundance |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=457–463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mitchell1975&quot;&gt;Mitchell, E.D. (1975). &quot;Preliminary report on Nova Scotia fishery for sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Reports of the International Whaling Commission'' 25: str. 218–225.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JARPNII2005&quot;&gt;Tamura et al. (2005). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2005 – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 58, str. 1-52.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JAPRNII2006&quot;&gt;Tamura et al. (2006). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2006 (part I) – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 59, 1-26&lt;/ref&gt; Najveći primjerci osoblja povjerenstva Discovery bili su mužjak od 16,15 metara i ženka od 17,1 metara, koji su oboje ulovljeni u okolici [[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich|Južne Georgije]].&lt;ref name=&quot;Mac1943&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mackintosh |first1=N. A. |year=1943 |title=The southern stocks of whalebone whales |journal=Discovery Reports |volume=XXII |pages=199–300}}&lt;/ref&gt; Odrasli kitovi teže između 15 i 20 metričkih tona — trudna ženka od 16,4 metara, ulovljena kraj [[Natal]]a 1966., težila je 37,75 metričkih tona (minus 6% gubitka tekućine prilikom vađenja).&lt;ref name=&quot;Lockyer1976&quot;&gt;Lockyer, C. (1976). &quot;Body weights of some species of large whales&quot;. J. Cons. int. Explor. Mer, 36 (3); 259-273.&lt;/ref&gt; Ženke su značajno veće od mužjaka.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prilikom poroda, mladi kit dugačak je oko 4,4-4,5 metara.

==Anatomija==
[[File:Rorcual Sei.jpg|thumb|right|Mali sjeverni kit - animacija anatomije]]
Tijelo ovog kita je tamno sivkasto s bijelo-sivom bojom na trbuhu. Ima oko 32&amp;ndash;60 brazda između peraja i pupka, zbog čega mu je povećanje usne šupljine tijekom hranjenja ograničen u usporedbi s drugim vrstama.&lt;ref&gt;Brodie P., Víkingsson G. (2009) &quot;On the feeding mechanism of the sei whale (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of Northwest Atlantic Fishery Science'' 42: 49–54.&lt;/ref&gt; Kljun mu je izdužen a peraje su mu relativno male, tek oko 9%&amp;ndash;10% dužine tijela, te izdužene na rubovima.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Ima jednu brazdu koja se proteže od kljuna do dišnog otvora koja je karakteristična brazdenim kitovima.

Koža kita je prekrivena rupama ili ranama, koje postanu bijeli ožiljci nakon što zacijele. Danas se zna da ih uzrokuje [[morski pas]] ''[[Isistius brasiliensis]]''.&lt;ref name=&quot;shevchenko&quot;&gt;
{{cite journal |author=Shevchenko, V.I. |year=1977 |title=Application of white scars to the study of the location and migrations of sei whale populations in Area III of the Antarctic |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=130–134}}&lt;/ref&gt; Ima veliku leđnu peraju čija je visina oko 38–90&amp;nbsp;cm, a smještena je otprilike na dvije trećine tijela gledano od vrha kljuna.&lt;ref name=&quot;Matthews1938&quot;&gt;Matthews L.H. (1938). &quot;The sei whale ''Balaenoptera borealis''&quot;. ''Discovery Reports'' 17: 183–290.&lt;/ref&gt; Izgled, pigmentacija i ožiljci leđne peraje iskorišteni su radi fotografske identifikacije u nekim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;&gt;{{cite journal |year=1992 |title=Behavior of individually identified sei whales Balaenoptera borealis during an episodic influx into the southern Gulf of Maine in 1986 |journal=Fish. Bull. |volume=90 |pages=749–755 |url=https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=31. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831001911/https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Rep je debeo a stražnja peraja je relativno mala u usporedbi s dužinom tijela.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;

[[Image:Baleen.jpg|thumb|left|250px|Povećanje usi kita. Usi se koriste da cijede hranu od vode.]]

Odrasle jedinke imaju 300&amp;ndash;380 crnih [[usi]] na svakoj strani usta, koje su duge oko 80&amp;nbsp;cm. Svaka us je sastavljena od [[keratin]]a, koji graniči s vrlo finom, kratkom bijelom čekinjom.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ove vrlo fine čekinje od 0,1&amp;nbsp;mm su najpouzdanije karakteristike koja razlikuju malog sjevernog kita od drugih kitova.&lt;ref name=&quot;mead&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mead, J.G. |year=1977 |title=Records of sei and Bryde's whales from the Atlantic coast of the United States, the Gulf of Mexico, and the Caribbean |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=113–116}}&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit izgleda slično kao i drugi brazdeni kitovi. Veliki primjerci katkad se pomiješaju s kitom perajarom ako se ne uoči jasna asimetrična boja glave ovog potonjeg. Kit perajar ima čeljust koja je bijela na desnoj strani, a na lijevoj siva, te ima relativno ravni kljun.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

==Životni ciklus==
Mali sjeverni kit uglavnom putuje sam&lt;ref name=&quot;edds84&quot;&gt;
{{cite journal |year=1984 |title=Notes on a sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) sighted off Maryland |journal=Cetus |volume=5 |issue=2 |pages=4–5}}&lt;/ref&gt; ili u zajednici od najviše šest jedinki.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt; Veće skupine mogu se pojaviti na područjima bogatim prehranom. Jako malo se zna o njihovoj društvenoj strukturi. Tijekom ljeta 1986., skupine od najmanje tri mala sjevernog kita su promatrana u zaljevu Maine kako se &quot;druže&quot; – nasumično su se gibali, okretali i ostali na površini preko 10 minuta. Jedan kit bi uvijek napuštao skupinu tijekom takvih druženja.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je među najbržim kitovima. Zna doseći brzinu i do 50&amp;nbsp;km/h na kraćim udaljenostima.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ipak, nije izniman ronilac, jer doseže plitka područja tek za pet do petnaest minuta. Između ronjenja, kit izlazi na površinu, te ga se može vidjeti u mirnim vodama. Za razliku od kita perajara, mali sjeverni kit ima tendenciju ne izroniti visoko iz vode nakon ronjenja, te uglavnom samo potone ispod površine. Dišni otvor i leđna peraja se pritom vide vrlo jasno. Stražnja peraja gotovo nikada ne izranja iz vode.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

===Prehrana===
[[Image:Krill swarm.jpg|thumb|right|250px|[[Kril]], morski beskralježnjak sličan škampima, je jedan od glavnih izvora hrane za Rudlofijevog kita.|alt=Photo of krill in water]]

Ovaj kit se hrani filtriranjem hrane iz vode. Otvara usta, grabi veliku količinu morske vode s hranom, i onda filtrira vodu van kroz [[usi]]. Preostala hrana ostaje u ustima.

Mali sjeverni kit se hrani u blizini površine oceana te konzumira prosječno oko 900&amp;nbsp;kg hrane dnevno.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Za životinju njegove veličine, izvori hrane su mu netipično organizmi koji se nalaze blizu dna [[hranidbeni lanac|hranidbenog lanca]]: [[zooplankton]] i male ribe. Kitove sklonosti su utvrđene analizom želuca, izravnim promatranjem i ponašanjem prilikom prehrane,&lt;ref name=&quot;watkins&quot;&gt;
{{cite journal |year=1979 |title=Aerial observations of feeding behavior in four baleen whales: Eubalaena glacialis, Balaenoptera borealis, Megaptera novaeangliae, and Balaenoptera physalus |journal=J. Mamm. |volume=60 |pages=155–163 |doi=10.2307/1379766 |issue=1 |jstor=1379766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;weinrich&quot;&gt;
{{cite journal |year=1986 |title=Behavior of sei whales in the southern Gulf of Maine, summer 1986 |journal=Whalewatcher |volume=20 |issue=4 |pages=4–7}}&lt;/ref&gt; te analizom [[izmet]]a skupljenoga u njegovoj blizini, koji se javlja u obliku razvodnjenog smeđeg oblaka. Fekalije su skupljene u mrežama, te je potom iz njih odvojena DNA i individualno identificirana, te je potvređno podudaranje s poznatim vrstama.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |title=New Research Method May Ease Whale Killing |publisher=National Geographic News |accessdate=2006-12-19 |date=6. veljače 2002. |author=Darby, A. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020404101759/http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |archive-date=4. travnja 2002. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovaj kit se nadmeće za hranu s [[haringe|haringama]], [[golema psina|golemom psinom]] i [[pravi kitovi|pravim kitovima]].

U sjevernom [[Atlantik]]u, hrani se [[kalanoida|kalanoidom]] – ''Calanus finmarchicus'' – a voli i [[kril]], osobito ''Meganyctiphanes norvegica'' i ''Thysanoessa inermis''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;&gt;{{cite journal |year=1984 |title=The Sei Whale, Balaenoptera borealis |url=https://archive.org/details/sim_marine-fisheries-review_1984_46_4/page/25 |journal=Mar. Fish. Rev. |volume=46 |issue=4 |pages=25–29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;christensen92&quot;&gt;
{{cite journal |year=1992 |title=A review of feeding and reproduction in large baleen whales (Mysticeti) and sperm whales Physeter macrocephalus in Norwegian and adjacent waters |journal=Fauna norvegica Series A |volume=13 |pages=39–48}}&lt;/ref&gt; U sjevernom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], hrani se zooplanktonom, osobito vrstama ''Neocalanus cristatus'', ''N. plumchrus'' i ''Calanus pacificus'', ali i ''Euphausia pacifica'', ''E. similis'', ''Thysanoessa inermis'', ''T. longipes'', ''T. gregaria'' i ''T. spinifera''. Povremeno jede i veće organizme, kao što je [[japanska leteća hobotnica]], ''Todarodes pacificus pacificus'',&lt;ref name=&quot;tamura01&quot;&gt;{{cite journal |author=Tamura, T. |title=Competition for food in the Ocean: Man and other apical predators |publisher=Reykjavik Conference on Responsible Fisheries in the Marine Ecosystem, Reykjavik, Iceland, 1–4 October 2001 |date=Listopad 2001. |url=ftp://ftp.fao.org/fi/document/reykjavik/pdf/09tamura.pdf |format=PDF |accessdate=2011-12-21 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i male ribe, kao što su [[inćun]]i (''Engraulis japonicus'' i ''E. mordax''), [[srdela|srdele]] (''Sardinops sagax''), ''Cololabis saira'', ''Scomber japonicus'' i ''S. australasicus'', ''Trachurus symmetricus'' i ''Sebastes jordani''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nemoto&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Characteristics of food habits and distribution of baleen whales with special reference to the abundance of North Pacific sei and Bryde's whales |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=80–87}}&lt;/ref&gt; Neke od ovih riba su komercijalno važne. U okolici [[Kalifornija|Kalifornije]], kitovi se hrane inćunima između lipnja i kolovota, te [[kril]]om (''Euphausia pacifica'') tijekom rujna i listopada.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Rice, D.W. |year=1977 |title=Synopsis of biological data on the sei whale and Bryde's whale in the eastern North Pacific |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=92–97}}&lt;/ref&gt; U južnoj hemisferi, poprimaju funkciju predatora i love manje ribe kao plijen: ''Neocalanus tonsus'', ''Calanus simillimus'', ''Drepanopus pectinatus'', kao i ''Euphausia superba'' i ''Euphausia vallentini''&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; te [[rakušci|rakušac]] ''[[Themisto gaudichaudii]]''.

===Razmnožavanje===

[[Parenje]] se odigrava u umjerenim, subtropskim morima tijeko zime. [[Gestacija]] traje između 10,5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;&gt;
{{cite journal |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. II. Age, growth and reproduction |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=465–476}}&lt;/ref&gt; 11,5 mjeseci&lt;ref name=&quot;lockyer77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Lockyer, C. |year=1977 |title=Some estimates of growth in the sei whale, Balaenoptera borealis |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=58–62}}&lt;/ref&gt; ili jednu godinu,&lt;ref name=&quot;risting&quot;&gt;
{{cite journal |author=Risting, S |year=1928 |title=Whales and whale foetuses |journal=Rapp. Cons. Explor. Mer |volume=50 |pages=1–122}}&lt;/ref&gt; ovisno o tome koji se model [[fetus]]a uzima u obzir. Različite procjene su rezultat nesposobnosti znanstvenika promatrati cijelu trudnoću; većina podataka o razmnožavanju za brazdene kitove dobiveno je od životinja koje su ulovili kitlovci, što nudi tek mali djelić znanja o razvoju fetusa. Znanstvenici pokušavaju ekstrapolirati podatke o začeću uspoređujući veličinu fetusa i karakteristikama mladunčadi.

Mladi kitovi prestaju jesti od majke nakon 6&amp;ndash;9 mjeseci, kada dosežu dužinu od 8-9 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;/&gt; uglavnom tijekom ljeta ili jeseni, na područjima hranjenja. Ženke se razmnožavaju svake 2&amp;ndash;3 godine,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; te uglavnom dobivaju jednog potomka.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci su zreli za parenje kada dosegnu dužinu od 12,8-12,9 metara a ženke dužinu od 13,3-13,4 metara, dok je na južnoj hemisferi to pravilo za mužjake dužine od oko 13,6 metara a ženke od 14 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;/&gt; Spolna zrelost se doseže nakon 8&amp;ndash;10 godina za oba spola.&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; Ovi kitovi znaju doseći starost od 65 godina.&lt;ref name=&quot;wwf.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/cetaceans/about/sei_whale/seiwhale_ecology_habitat/ |date=2007-06-18 |title=Sei whale - Ecology &amp; Habitat |author=WWF |publisher=WWF Global Species Programme |accessdate=19. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

===Glasanje===

Mali sjeverni kit proizvodi duge, glasne zvukova na niskoj frekvenciji. relativno malo se zna o njegovim specifičnim glasanjem, ali 2003. su promatrači zabilježili zvukove malog sjevernog kita, kao i dodatne zvukove &quot;režanja&quot; i &quot;pištanja&quot; kraj obale [[Antarktički poluotok|antarktičkog poluotoka]].&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;&gt;
{{cite journal |last1=McDonald |first1=M. |last2=McDonald |first2=M. |last3=Hildebrand |first3=J. |last4=Wiggins |first4=S. |last5=Thiele |first5=D. |last6=Glasgow |first6=D. |last7=Moore |first7=S. |title=Sei whale sounds recorded in the Antarctic |journal=The Journal of the Acoustical Society of America |date=Prosinac 2005. |volume=118 |issue=6 |pmid=16419837 |pages=3941–3945 |url=http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&amp;id=JASMAN000118000006003941000001&amp;idtype=cvips&amp;gifs=yes |doi=10.1121/1.2130944}}&lt;/ref&gt; Mnogi pozivi su se sastojali od raznih dijelova na različitim frekvencijama. Ova kombinacija razlikuje njihov glas od drugih kitova. Većina zvukova trajali su oko pola sekunde, te su se pojavili u rasponu između 240&amp;ndash;625&amp;nbsp;[[Herc|herca]], duboko u rasponu ljudskog sluha. Najglasniji zvuk desgao je 156 [[decibel]]a relativno prema 1&amp;nbsp;[[Paskal|micropascalu (μPa)]] pri referentnoj udaljenosti od jednog metra.&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;/&gt; Promatrač smješten jedan metar od kita teoretski bi čuo jačinu zvuka koja je usporediva s onom udarca velikog čekića na tvrdu površinu udaljenu dva metra.&lt;ref&gt;[http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm Pogledati ovaj opis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090725234254/http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm |date=25. srpnja 2009. }} za više informacija.&lt;/ref&gt;

U listopadu 2002., znanstvenici su zabilježili pozive u prisutnosti malog sjevernog kita u okolici otoka [[Maui]]. Svi su bili prigušeni zvučni pozivi, izuzev dva koja su se nalazila na frekvenciji u rasponu od 39.1&amp;nbsp;Hz do 21&amp;nbsp;Hz u trajanju od 1,3 sekunde – dvije najviše frekvencije su dosegle raspon od 100,3&amp;nbsp;Hz do 44.6&amp;nbsp;Hz tijekom trajanja od jedne sekunde. Ovi pozivi su gotovo identični prije zabilježenim pozivima u okolici [[Oahu]]a za koje se prije smatralo da su potjecali od kita perajara.&lt;ref&gt;Rankin S., Barlow J. (2007). &quot;Vocalizations of the sei whale ''Balaenoptera borealis'' off the Hawaiian Islands&quot;. ''Bioacoustics'' 16: 137–145.&lt;/ref&gt; Između 2005. i 2007., niske frekvencije glasanja su zabilježene i u zaljevu Maine, istočno od [[Cape Cod]]a, [[Massachusetts]]a, koje se također povezuje s malim sjevernim kitom. Ovi pozivi su trajali između 82,3&amp;nbsp;Hz do 34&amp;nbsp;Hz te trajali oko 1,4 sekunde. Ovaj poziv je zabilježen i u okolici [[Nova Engleska|Nove Engleske]], središnjeg Atlantika i [[Davisov prolaz|Davisovog prolaza]]. Vjerojatno se radi o pozivu za kontaktiranje drugih kitova.&lt;ref&gt;Baumgartner M.F., Van Parijs S.M., Wenzel F.W., Tremblay C.J., Esch H.C., Ward A.A. (2008). &quot;Low frequency vocalizations attributed to sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of the Acoustical Society of America'' 124: 1339–1349.&lt;/ref&gt;

==Doseg i migracija==
[[Image:Faroe stamp 403 sei whale (Balaenoptera borealis).jpg|thumb|right|200px|Nacrtani mali sjeverni kit na poštanskoj marki [[Farski Otoci|Farskih Otoka]], iz 2001. godine]]

Mali sjeverni kit živi u svim oceanima, iako vrlo rijetko u polarnim predjelima ili u [[Tropska klima|tropskim]] vodama.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Poteškoća razlikovanja istog od drugih brazdenih kitova povremeno stvara probleme u utvrđivanju njihovog točnog raspona i populacije, pogotovo u toplijim vodama gdje je [[Brydeov kit]] vrlo čest.

U sjevernom Atlantiku, raspon mu je od [[južna Europa|Južne Europe]] ili [[Magreb]] do [[Norveška|Norveške]], i od juga [[SAD]]-a do [[Grenland]]a.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;/&gt; Najjužniji dosezi ovog kita koji su potvrđeni obuhvaćaju slučajeve nasukanih kitova na obali [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Veliki Antili|Velikih Antila]].&lt;ref name=&quot;mead&quot;/&gt; Uzduž svojeg raspona, ovaj kit izbjegava poluzatvorena mora, kao što je Meksički zaljev, [[Zaljev sv. Lovrijenca]], [[Hudsonov zaljev]], [[Sjeverno more]] i [[Sredozemno more]].&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prebiva najradije u dubokim vodama, najčešće iznad [[Epikontinentalni pojas|Epikontinentalnih pojasa]],&lt;ref name=&quot;CETAP&quot;&gt;
{{cite journal |author=CETAP |year=1982 |title=Final Report of the Cetacean and Turtle Assessment Program, University of Rhode Island, to Bureau of Land Management |publisher=U.S. Department of the Interior. Ref. No. AA551-CT8–48}}&lt;/ref&gt; bazenima između obala,&lt;ref name=&quot;sutcliffe&quot;&gt;
{{cite book |year=1977 |chapter=Whale distributions in Nova Scotia waters |title=Fisheries &amp; Marine Service Technical Report No. 722}}&lt;/ref&gt; ili područja [[podvodni klanac|podvodnih klanaca]].&lt;ref name=&quot;kenney87&quot;&gt;
{{cite journal |year=1987 |title=Cetacean biomass densities near submarine canyons compared to adjacent shelf/slope areas |url=https://archive.org/details/sim_continental-shelf-research_1987-02_7_2/page/107 |journal=Cont. Shelf Res. |volume=7 |pages=107–114 |doi=10.1016/0278-4343(87)90073-2}}&lt;/ref&gt;

Na sjeveru Tihog oceana, raspon mu je od 20°N do 23°N [[geografska širina|geografske širine]] tijekom zime, te od 35°N do 50°N geografske širine tijekom ljeta.&lt;ref name=&quot;masaki76&quot;&gt;
{{cite journal |author=Masaki, Y. |year=1976 |title=Biological studies on the North Pacific sei whale |journal=Bull. Far Seas Fish. Res. Lab. |volume=14 |pages=1–104}}&lt;/ref&gt; Otprilike 75% populacije sjevernog Tihog oceana živi istočno od [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske granice]],&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; ali postoji malo podataka o rasprostranjenosti na sjeveru Tihog oceana. Dva kita etiketirana kraj obale Kalifornije su kasnije ulovljena kraj obale [[Washington (savezna država)|Washingtona]] i [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]], otkrivajući moguću sponu između ta dva područja,&lt;ref name=&quot;rice74&quot;&gt;
{{cite book |author=Rice, D.W. |year=1974 |chapter=Whales and whale research in the North Pacific |editor=Schervill, W.E. (ed.) |title=The Whale Problem: a status report |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6 |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6/page/170 170]–195 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-674-95075-5}}&lt;/ref&gt; ali zbog manjka podataka o drugim etiketiranim kitovima ova dva slučajeva su nepouzdana. U [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]], ljetna rasprostranjenost ovog kita se temelji na povijesnim podacima o ulovu između 40°S i 50°S geografske širine u južnom Atlantiku i južnom Indijskom oceanu te 45°S i 60°S u južnom Tihom oceanu, dok je distribucija tijekom zime slabo istražena, a jedno od područja u kojima je mali sjeverni kit prezimio bile su vode sjeveroistočno od Brazila i Perua. Većina primjeraka malog sjevernog kita ulovljenoga kraj [[Angola]]e i [[Kongo|Konga]], kao i drugih područja oko ekvatorske Zapadne Afrike, je krivo identificirano te se u stvari radilo o Brydeovom kitu. Primjerice, Ruud (1952) je utvrdio da je 42 navodnih malih sjevernih kitova ulovljenih kraj [[Gabon]]a zapravo bilo Brydeovi kitovi. Tijekom promatranja kitova u vodama Angole između 2003. i 2006., samo je jedno viđenje dvaju primjeraka ovog kita potvrđeno u kolovozu 2004., u usporedbi s čak 19 viđenja Brydeovih kitova.&lt;ref&gt;Weir C.R. (2010). &quot;A review of cetacean occurrence in West African waters from the Gulf of Guinea to Angola&quot;. ''Mammal Review'' 40: 2–39.&lt;/ref&gt;

===Migracije===
Mali sjeverni kit općenito migrira godišnje od hladnih i subpolarnih voda do umjerenih i subtropskih voda tijekom zime, gdje ima više hrane.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; U sjevernom Atlantiku, viđenja i povijesni dokumenti o ulovu sugeriraju da ovaj kit putuje sjeverno uzduž obala grebena kako bi stigao do [[Georgesova obala|Georgesove obale]] i zaljeva Mainea do lipnja. Prisutni su i oko južne obale [[Newfoundland]]a u kolovozu i rujnu, te kreće na putovanje prema zapadu i jugu uzduž [[Nova Škotska|Nove Škotske]] od sredine rujna do sredine listopada. Kitovi se javljaju u [[Labradorsko more|Labradorskom moru]] već u prvim tjednima lipnja te kreću prema sjeveru, do južnih obala  [[Grenland]]a tijekom kasnog ljeta.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Preliminary assessment of stocks of northwest Atlantic sei whales (Balaenoptera borealis) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=117–120}}&lt;/ref&gt; U sjevernom Atlantiku, mali sjeverni kit prezimljuju sve do [[Zapadna Afrika|Zapadne Afrike]]. Velike ženke predvode migracije kako bi stigli do [[Danski prolaz|Danskog prolaza]] ranije od ostalih spolova i klasa, do sredine lipnja, gdje ostaju sve do sredine rujna. Povremeno mužjaci i mlade ženke znaju ostati na južnijim geografskim širinima tijekom ljetnih mjeseci.&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt;

Točne rute migracija nisu dobro istražene&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; te znanstvenici ne mogu predvidjeti točno gdje će se koja skupina pojaviti od godine do godine.&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=On the biology of the eastern North Atlantic sei whale, Balaenoptera borealis Lesson |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=124–129}}&lt;/ref&gt; F.O. Kapel je zabilježio vezu između pojava ovih kitova zapadno od Grenlanda i putovanja relativno tople vode [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] u ta područja.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;&gt;
{{cite journal |author=Kapel, F.O. |year=1985 |title=On the occurrence of sei whales (Balenoptera borealis) in West Greenland waters |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=35 |pages=349–352}}&lt;/ref&gt; Neki podaci navode da se pojedini kitovi vraćaju kraj obale [[Island]]a svake godine.&lt;ref name=&quot;sigurjonsson83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1983 |title=The cruise of the Ljósfari in the Denmark Strait (June–July 1981) and recent marking and sightings off Iceland |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=667–682}}&lt;/ref&gt; Jedan etiketirani kit kraj voda [[Otok Faial|Faiala]], u [[Azori]]ma, je putovao više od 4.000&amp;nbsp;km do Labradorskog mora putem [[fraktura Charlie-Gibbs|frakture Charlieja-Gibbsa]] između travnja i lipnja 2005.&lt;ref&gt;Olsen E., Budgell P., Head E., Kleivane L., Nøttestad L., Prieto R. et al. (2009) &quot;First satellite-tracked long-distance movement of a sei whale (''Balaenoptera borealis'') in the North Atlantic&quot;. ''Aquatic Mammals'' 35: 313–318.&lt;/ref&gt; Sedam etiketiranih kitova u vodama Faiala i [[Pico (otok)|Pica]] od svibnja do lipnja 2008. i 2009. je putovalo do Labradorskog mora, dok je osmi kit, praćen od rujna 2009., krenuo jugoistočno – signal mu je izgubljen između [[Madeira (otok)|Madeire]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]].&lt;ref&gt;Prieto, Rui, Monica A. Silva, Martine Berube, Per J. Palsbøll (2012). &quot;Migratory destinations and sex composition of sei whales (''Balaenoptera borealis'') transiting through the Azores&quot;. ''SC/64/RMP6'', str. 1-7.&lt;/ref&gt;

==Kitolov==
{{Glavni|Kitolov}}
[[Image:Im Februar 1598 an der holländischen Küste gestrandeter Walfisch.jpg|thumb|right|230px|Umjetnički prikaz kitolova, 16. stoljeće]]

Razvoj eksplozivnih [[harpun]]a i [[parobrod]]a u kasnom 19. stoljeću dovelo je do toga da su veliki brojevi kitova došli unutar dosega komercijalnih kitolovaca. Isprva su ih brzina i izbjegavanje,&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1988 |title=Operational factors of the Icelandic large whale fishery |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=38 |pages=327–333}}&lt;/ref&gt; kao i mala količina iskoristivog [[kitovo ulje|ulja]] i [[kitovo meso|mesa]] djelomično štitili male sjeverne kitove i išli im u korist. No nakon što su zalihe puno isplativijih pravih kitova, plavih kitova i kita perajara iskorištene, i mali sjeverni kit se našao na meti kitolovaca, osobito od 1950. do 1980.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Sjeverni Atlantik===
U sjevernom Atlantiku, između 1885. i 1984., ulovljeno je 14.295 malih sjevernih kitova.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Lovili su ih u velikim brojevima kraj obale [[Norveška|Norveške]] i [[Škotska|Škotske]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća,&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;/&gt; a samo 1885., ulovljeno je više od 700 primjeraka kraj [[Finnmark]]a u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;andrews16&quot;&gt;
{{cite journal |author=Andrews, R.C. |year=1916 |title=The sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) |journal=Mem. Am. Mus. Nat. Hist. New Ser. |volume=1 |issue=6 |pages=291–388}}&lt;/ref&gt; Njihovo meso bilo je popularno u norveškim kuhinjama.&lt;ref&gt;
{{cite book |author=Ingebrigtsen, A. |year=1929 |chapter=Whales caught in the North Atlantic and other seas |title=Rapports et Procès-verbaux des réunions, Cons. Perm. Int. L’Explor. Mer, Vol. LVI |publisher=Høst &amp; Fils |location=Copenhagen}}&lt;/ref&gt;

U Islandu, ulovljeno je ukupno 2.574 kitova u stanici [[Hvalfjörður]] između 1948. i 1985. Počevši od 1960-ih i ranih 1970-ih, Mali sjeverni kit je postao druga najtraženija meta islandskih kitolovaca nakon kita perajara, a potražnja za njegovim mesom postala je veća od kitovog ulja, prethodne glavne mete.&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;/&gt;

Manje količine kitova ulovljeno je i kraj [[Iberski poluotok|Iberskog poluotoka]], počevši od 1920-ih, od španjolskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;aguilar and lens&quot;&gt;
{{cite journal |year=1981 |title=Preliminary report on Spanish whaling operations |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=31 |pages=639–643}}&lt;/ref&gt; kraj voda Nove Škotske početkom 1970-ih od kanadskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt; i kraj obale zapadnog Grenlanda od 1920-ih do 1950-ih od norveških i danskih kitolovaca.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;/&gt;

===Sjeverni Tihi ocean===
Na sjeveru Tihog oceana, ukupno je zabilježeno 72.215 ulovljenih kitova od 1910. do 1975.;&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; većina je ulovljena nakon 1947.&lt;ref name=&quot;barlow97&quot;&gt;
{{cite journal |author=Barlow, J., K. A. Forney, P.S. Hill, R.L. Brownell, Jr., J.V. Carretta, D.P. DeMaster, F. Julian, M.S. Lowry, T. Ragen, and R.R. Reeves |year=1997 |title=U.S. Pacific marine mammal stock assessments: 1996 |publisher=NOAA Tech. Mem. NMFS-SWFSC-248 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-248.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Obalne stanice u [[Japan]]u i  [[Koreja|Koreji]] su obrađivale 300&amp;ndash;600 kitova svake godine između 1911. i 1955. 1959., zabilježen je vrhunac japanskog ulova, s 1.340 usmrćenih kitova. Teško iskorištavanje na sjeveru Tihog oceana počelo je ranih 1960-ih, a ulov je bio prosječno 3.643 kita svake godine od 1963. do 1974. (ukupno 43.719 primjeraka).&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Tillman, M.F. |year=1977 |title=Estimates of population size for the North Pacific sei whale |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=98–106}}&lt;/ref&gt; 1971., nakon desetljeća stalnog izlova, ovaj kit postao je rijedak u japanskim obalama, čime je komercijalni kitolov završio 1975.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CFWS42&quot;&gt;
{{cite book |author=Committee for Whaling Statistics |year=1942 |title=International whaling statistics |publisher=Committee for Whaling Statistics |location=Oslo}}&lt;/ref&gt;

Kraj obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], mali sjeverni kit je ulovljen kraj britanske Kolumbije, od 1950-ih do sredine 1960-ih, kada je broj ulovljenih kitova spao na samo 14 primjeraka godišnje.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Više od 2.000 je ulovljeno kraj Britanske Kolumbije između 1962. i 1967.&lt;ref name=&quot;pike69&quot;&gt;
{{cite journal |year=1969 |title=Marine mammals of British Columbia |journal=Fish. Res. Bd. Canada Bull. |volume=171}}&lt;/ref&gt; Između 1957. i 1971., kalifornijske obalne stanice su obradile 386 kitovas.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;/&gt; Komercijalni kitolov malog sjevernog kita završio je na istoku sjevernog Tihog oceana 1971.

===Južna hemisfera===
Ukupno 152.233 kitova je ulovljeno na [[Južna hemisfera|Južnoj hemisferi]] između 1910. i 1979.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Kitolovci su isprva tražili [[Grbavi kit|grbave kitove]], no već 1913., ova vrsta je postala rijetka, te je stoga kitolov preusmjeren na plave kitove i kitove perajare. Kada su i te vrste postale rijetkost, dramatično je povećan lov na malog sjevernog kita kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; Ulov je doživio vrhunac 1964. – 65. kada je ubijeno preko 20.000 tih kitova, ali 1976., taj broj je pao na manje od 2.000, te je kitolov i za tu vrstu završen 1977.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Zaštita kita===
Od moratorija na komercijalni izlov kitova, mali sjeverni kit se jedino lovio od [[Island]]a i [[Japan]]a radi navodnog istraživačkog programa IWC-ja ([[Međunarodna komisija za kitolov]]). Island je proveo četiri godine znanstvenog kitolova između 1986. i 1989., te ubio 40 malih sjevernih kitova godišnje.&lt;ref name=&quot;wwf-Iceland&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=WWF condemns Iceland’s announcement to resume whaling |date=2003-08-07 |url=http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/arctic/news/index.cfm?uNewsID=8221 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt;
Japanski kitolovci su pak ubili 50-ak malih sjevernih kitova svake godine radi tog istraživanja. Istraživanje provodi [[Institut istraživanja kitova]] (ICR) u [[Tokyo|Tokiju]], privatno financirana, neprofitna institucija. Glavno težište istraživanja je istražiti što kitovi jedu kako bi se procijenilo natjecanje između ribara i kitova. Dr. Seiji Ohsumi, ravnatelj ICR-a, je izjavio,
:&quot;Procjenjuje se da kitovi konzumiraju između 3 do 5 puta više morskih resursa nego što ljudi love radi ljudskog konzumiranja, stoga naše istraživanje kitova daje vrijedne informacije o poboljšanju upravljanja svih naših resursa.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02a&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan not catching endangered whales |date=2002-03-01 |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |format=PDF |accessdate=2006-11-10 |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dodao je i ovo: 
:&quot;...Mali sjeverni kit je druga najbrojnija vrsta kita na zapadu sjevernog Tihog coeana, a populacija mu se procjenjuje na preko 28.000 jedinki. Nije ugrožen.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan's senior whale scientist responds to New York Times advertisement |date=2002-05-20 |accessdate=2006-11-10 |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |format=PDF |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Udruge za očuvanje životinja, kao što je [[Svjetska fondacija za prirodu]], osporavaju vrijednost ovih istraživanja, te ukazuju na tu da se ovaj kit hrani [[hobotnica]]ma i [[plankton]]om koje ne love ljudi, dok mu je riba vrlo rijetko na jelovniku. Njihov stav o ovom programu je sljedeći:
:&quot;[To je] ništa više nego plan kako bi se kitolov kriomice održao na poslu, i potreba da se kit iskoristi kao žrtveno janje za prevelik ribolov kojeg provode ljudi.&quot;&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt;

Tijekom sastanka znanstvene komsije IWC-a 2001., 32 znanstvenika su izdala dokument u kojem izražavaju stav da ovaj japanski program nema znanstvenog pokrića te da ne zadovoljava standarde za [[recenzija (nauka)|znanstvene recenzije]].&lt;ref name=&quot;clapham02&quot;&gt;
{{cite journal |author=Clapham, P. et al. |year=2002 |title=Relevance of JARPN II to management, and a note on scientific standards. Report of the IWC Scientific Committee, Annex Q1 |journal=Journal of Cetacean Research and Management |issue=supplement |pages=395–396 |volume=4}}&lt;/ref&gt;

2010., restoran u [[Los Angeles]]u, koji je potvrdio da poslužuje kitovo meso, je zatvoren od vlasnika nakon što su ga vlasti izdale kaznenu prijavu protiv njega zbog prodaje mesa ugrožene vrste.
&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE62J1A420100320 |work=Reuters |title=L.A. eatery charged with serving whale meat closes |date=2010-03-20}}&lt;/ref&gt;

==Status zaštite==
[[Image:International Whaling Commission members.svg|330px|thumb|Države članice Međunarodne komisije za kitolov (plava boja)]]

Mali sjeverni kit nije imao međunarodnu zaštitu do 1970., kada je [[Međunarodna komisija za kitolov]] (IWC) po prvi put uspostavila kvotu ulova za sjeverni Tihi ocean. Prije kvota, nije bilo ograničenja za lov i ubijanje kitova.&lt;ref name=&quot;allen80&quot;&gt;
{{cite book |author=Allen, K.R. |year=1980 |title=Conservation and Management of Whales |publisher=Univ. of Washington Press |location=Seattle, WA |isbn=0-295-95706-9}}&lt;/ref&gt; Potpuna zaštita od komercijalnog kitolova u sjevernom Tihom oceanu stupila je na snagu 1976.

Kvota za malog sjevernog kita u sjevernom Atlantiku počela je 1977. Zalihe Južne hemisfere bile su zaštićene 1979. Suočeni s gomilom dokaza da nekoliko vrsta kitova neminovno prijeti potpuno izumiranje, IWC je uspostavila potpuni moratorij na komercijalni kitolov od 1986.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Kasnih 1970-ih, bilo je &quot;piratskih&quot; kitolovaca na istoku sjevernog Atlantika.&lt;ref name=&quot;best92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Best, P.B. |year=1992 |title=Catches of fin whales in the North Atlantic by the M.V. Sierra (and associated vessels) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=42 |pages=697–700}}&lt;/ref&gt; Nema dokaza nezakonitog kitolova na sjeveru Tihog oceana, iako priznanje da su podaci o kitolovu [[SSSR]]-a krivo interpretirani&lt;ref name=&quot;yablokov94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Yablokov, A.V. |year=1994 |title=Validity of whaling data |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-01-13_367_6459/page/108 |doi=10.1038/367108a0 |journal=Nature |volume=367 |page=108 |issue=6459}}&lt;/ref&gt; znači da informacije o ulovu nisu potpuno pouzdane.

[[Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava|Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN)]] je ovu vrstu stavila na svoj crveni popis ugroženih vrsta 2000.&lt;ref name=&quot;iucn&quot;&gt;[http://www.iucnredlist.org/search/details.php/2475/all Balaenoptera borealis (Coalfish Whale, Pollack Whale, Rudophi's Rorqual, Sei Whale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080918215835/http://www.iucnredlist.org/search/details.php/2475/all |date=18. rujna 2008. }} [[IUCN]] - status ugroženosti kita.&lt;/ref&gt; Populacije Sjeverne hemisfere su klasificirane kao Dodatak II prema [[Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta|Washingtonskom sporazumu o zaštiti vrsta]], što ukazuje da nisu pod izravnom prijetnjom izumiranja, ali bi mogli postati ako se ne uvrste na popis. Populacija na Južnoj hemisferi je klasificirana kao Dodatak I istog sporazuma, što ukazuje da im prijeti nestanak ako se ulov ne zaustavi.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je klasificiran kao Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot;&gt;&quot;[http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf Appendix I and Appendix II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221223757/http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf |date=21. veljače 2012. }}&quot; of the Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals (CMS). As amended by the Conference of the Parties in 1985, 1988, 1991, 1994, 1997, 1999, 2002, 2005 and 2008. Effective: 5th March 2009.&lt;/ref&gt; i II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; prema popisu kojeg je sastavila [[Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja]] (CMS). Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; navodi da ovoj vrsti prijeti izumiranje na cijelom ili velikom dijelu područja kojeg nastanjuje dok Dodatak II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; ukazuje da ima nedovoljan status zaštite ili bi imala značajnu pogodnost od međunarodne suradnje i ugovora da joj se poboljša zaštita.

Memorandum za očuvanje kitova i njihovog staništa u području Tihog oceana (MOU) i Ugovor o zaštiti malih kitova Baltika, sjevernog istoka Atlantika i Sjevenih mora (ACCOBAMS) također određuju zaštitu malog sjevernog kita.

==Procjena ukupne populacije==
Trenutna populacija se procjenjuje na oko 80.000 jedinki, tek trećina populacije prije razdoblja kitolova.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;/&gt; Istraživanje iz 1991. je procijenilo da postoji tek 4.000 jedinki na sjeveru Atlantika.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Braham, H. |year=1992 |title=Endangered whales: Status update |publisher=Alaska Fisheries Science Center, Seattle, WA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blaylock95&quot;&gt;
{{cite journal |author=Blaylock, R.A., J.W. Haim, L.J. Hansen, D.L. Palka, and G.T. Waring |year=1995 |title=U.S. Atlantic and Gulf of Mexico stock assessments |publisher=U.S. Dept. of Commerce, NOAA Tech. Memo NMFS-SEFSC-363}}&lt;/ref&gt; Mali sjeverni kit je bio rijetka pojava 1960-ih i ranih 1970-ih kraj voda sjeverne [[Norveška|Norveške]].&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;&gt;
{{cite book |author=Jonsgård, Å. |year=1974 |chapter=On whale exploitation in the eastern part of the North Atlantic Ocean |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will/page/97 97]–107 |editor1-last=Schevill |editor1-first=W.E. |title=The whale problem |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA}}&lt;/ref&gt; Često objašnjenje za njegov nestanak je prevelik izlov kita.&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;/&gt; Drastično smanjivanje zaliha kopepoda na sjeveruistočnom Atlantiku krajem 1960-ih je također mogući krivac.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;&gt;
{{cite journal |year=1993 |title=Sei whale abundance in the North Atlantic, estimated from NASS-87 and NASS-89 data |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=43 |pages=315–321}}&lt;/ref&gt; Istraživanje oko Danskog prolaza je pronašlo 1.290 kitova 1987. godine, te 1.590 kitova 1989.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;/&gt; Populacija ovog kita u Novoj Škotskoj se procjenjuje na između 1.393 i 2.248, s minimum od 870 jedinki.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt;

Istraživanje iz 1977. je procijenilo da Tihi ocean ima ukupno 9.110 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Japanski izvori navode da su ti podaci zastarjeli, te su 2002. tvrdili da je na zapadu Sjevernog Atlantika bilo preko 28.000 kitova,&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;/&gt; broj kojeg pak znanstvena zajednica ne prihvaća.&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt; U kalifornijskim vodama, samo je jedno viđenje ovog kita potvrđeno u zračnim i morskim istraživanjima od 1991. do 1993., dok su pet preostalih viđenja i dalje upitno,&lt;ref name=&quot;hill92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Hill, P.S. and J. Barlow |year=1992 |title=Report of a marine mammal survey of the California coast aboard the research vessel &quot;MacArthur&quot; July 28 - November 5, 1991. |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-169 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-169.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;&gt;
{{cite journal |author=Carretta, J.V. and K.A. Forney |year=1993 |title=Report of two aerial surveys for marine mammals in California coastal waters utilizing a NOAA DeHavilland Twin Otter aircraft: March 9 - April 7, 1991, and February 8 - April 6, 1992 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-185 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-185.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mangels94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mangels, K.F. and T. Gerrodette |year=1994 |title=Report of cetacean sightings during a marine mammal survey in the eastern Pacific Ocean and the Gulf of California aboard the NOAA ships &quot;MacArthur&quot; and &quot;David Starr Jordan&quot; July 28 - November 6, 1993 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-211 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-211.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; dok nije bilo nijednog potvrđenog viđenja u okolici [[Oregon]]a i [[Washington (saveznda država)|Washingtona]]. Prije komercijalnog kitolova, sjeverni Tihi ocean je bio dom oko 42.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Do prestanka kitolova, populacija je spala na 7.260 do 12.620 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt;

Na južnoj hemisferi, populacija se procjenjuje na između 9.800 i 12.000 primjeraka, na temelju povijesti ulova i CPEU-a.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt; IWC procjenjuje 9.718 kitova na temelju istraživanja provedenog između 1978. i 1988.&lt;ref name=&quot;IWC96&quot;&gt;
{{cite journal |author=IWC |year=1996 |title=Report of the sub-committee on Southern Hemisphere baleen whales, Annex E |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=46 |pages=117–131}}&lt;/ref&gt; Prije komercijalnog kitolova, procjenjuje se da je bilo 65.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

===Literatura===
*''National Audubon Society Guide to Marine Mammals of the World'', Reeves, Stewart, Clapham and Powell, 2002, {{ISBN|0-375-41141-0}}
* Eds. C.Michael Hogan and C.J.Cleveland. [http://www.eoearth.org/article/Sei_Whale?topic=49540 ''Sei whale''. Enclyclopedia of Earth, National Council for Science and Environment; ccontent partner Encyclopedia of Life]
*''Whales &amp; Dolphins Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans'', Maurizio Wurtz and Nadia Repetto. {{ISBN|1-84037-043-2}}
*''Encyclopedia of Marine Mammals'', editors Perrin, Wursig and Thewissen, {{ISBN|0-12-551340-2}}
*''Whales, Dolphins and Porpoises'', Carwardine (1995, reprinted 2000), {{ISBN|978-0-7513-2781-6}}

==Daljnje čitanje==
Oudejans, M. G. and Visser, F. 2010. First confirmed record of a living sei whale (''Balaenoptera borealis'' (Lesson, 1828)) in Irish coastal waters. ''Ir Nat. J.'' '''31''': 46 – 48.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm US National Mali sjeverni kit] na Marine Fisheries Service
* ARKive – [http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ Slike i filmovi o Malom sjevernom kitu ''(Balaenoptera borealis)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503161943/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ |date=3. svibnja 2006. }}
* [http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/endangered_species_list/cetaceans/about/sei_whale/ Mali sjeverni kit-profil] Svjetska fondacija za prirodu
* [http://www.accobams.org Službeni website o sporazumu o zaštiti kitova]
* [https://web.archive.org/web/20160316143105/http://www.pacificcetaceans.org/ Službeni website o memorandumu o razumijevanju za očuvanje kitova i njihovih staništa]

[[Kategorija:Brazdeni kitovi]]</text>
      <sha1>ipujcusbpqt0zx1aratecnqnpe9tvv9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624003</id>
      <parentid>7624002</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7624003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56348" sha1="h7h86nofqjbelzv03dvati3xjfdd1mn" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Mali sjeverni kit
| slika = Sei whale mother and calf Christin Khan NOAA.jpg
| slika_opis = Ženka i mladunče
| status = EN
| status_sistem = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn&quot;&gt;{{cite iucn |author=Cooke, J.G. |year=2018 |title=''Balaenoptera borealis'' |volume=2018 |article-number=e.T2475A130482064 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T2475A130482064.en |access-date=4 May 2021}}&lt;/ref&gt;
| status2 = G5
| status2_sistem = TNC
| status2_ref = &lt;ref name=NS&gt;{{cite NatureServe |id=2.102708 |title=''Balaenoptera borealis'' |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| status3 = CITES_A1
| status3_sistem = CITES
| status3_ref = &lt;ref name=CITES&gt;{{cite Species+ |id=3975 |title=''Balaenoptera borealis'' Lesson, 1828 |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci]]
| ordo = [[	Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = ''[[Balaenopteridae]]''
| genus = '''Balaenoptera'''
| species = '''''B. borealis'''''
| dvoimeno = ''Balaenoptera borealis''
| dvoimeno_autorstvo = ([[René Primevère Lesson|Lesson]], 1828.)
}}
'''Mali sjeverni kit'''{{Rječnik za ribarsku struku}} ({{lat.|Balaenoptera borealis}}) je [[kitovi usani|kit usan]] i treći najveći [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] nakon [[plavetni kit|plavetnog kita]] i [[kit perajar|kita perajara]].&lt;ref name=&quot;mfr&quot;&gt;{{cite journal |year=1999 |title=Special Issue: The Great Whales: History and Status of Six Species Listed as Endangered Under the U.S. Endangered Species Act of 1973 |journal=Marine Fisheries Review |volume=61 |issue=1 |url=http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |pages=52–58 |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721055959/http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nastanjuje većinu oceana i obližnjih mora, te odabire najradije duboke vode daleko od obale.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;&gt;
{{cite book |author=Gambell, R. |year=1985 |chapter=Sei Whale 'Balaenoptera borealis Lesson, 1828 |title=Handbook of Marine Mammals, Vol. 3 |editor1-last=Ridgway |editor1-first=S. H. |editor2-last=Harrison |editor2-first=R. |publisher=Academic Press |location=London |pages=155–170}}&lt;/ref&gt; Zaobilazi [[Polarna regija|polarne]] i tropske vode i djelomično zatvorena morska područja. Mali sjeverni kit migrira godišnje od hladnijih voda ljeti do umjerenih i [[suptropska klima|suptropskih]] voda.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Zna doseći veličinu i do 19,5 metara i težinu do 28 tona,&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;&gt;{{cite book |title=Draft Recovery Plan for the Fin Whale Balaenoptera physalus and Sei Whale Balaenoptera borealis |publisher=National Marine Fisheries Service |date=Srpanj 1998. |location=Silver Spring, Maryland |url=http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303204014/http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |archivedate=3. ožujka 2016. |access-date=26. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; te dnevno konzumira prosječno 900&amp;nbsp;kg hrana, uglavnom [[kopepod]]a, [[kril]]a i [[zooplankton]]a.&lt;ref name=&quot;adw&quot;&gt;
{{cite web |author=Shefferly, N. |year=1999 |title=Balaenoptera borealis |publisher=Animal Diversity Web |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Balaenoptera_borealis.html |accessdate=2006-11-04}}&lt;/ref&gt; Među najbržim je [[kitovi]]ma, i zna dosegnuti brzinu od 50&amp;nbsp;km/h na kratko vrijeme.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ime ovog kita potječe od [[norveški|norveške]] riječi za norvešku ribu ''[[Pollachius]]'' koja se javlja u isto vrijeme godine kada i mali sjeverni kit.&lt;ref name=&quot;acs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |title=Sei Whale &amp; Bryde's Whale Balaenoptera borealis &amp; Balaenoptera edeni |publisher=American Cetacean Society |date=Ožujak 2004. |accessdate=2006-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060927212353/http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |archivedate=27. rujna 2006.}}&lt;/ref&gt;

Zbog rasprostranjenog [[kitolov]]a u 19. i 20. stoljeću, kada je ulovljeno preko 255.000 kitova,&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;&gt;
{{cite book |author=Horwood, J. |year=1987 |title=The sei whale: population biology, ecology, and management |publisher=Croom Helm Ltd |location=Kent, England |isbn=0-7099-4786-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berzin, A. 2008. ''The Truth About Soviet Whaling'' (Marine Fisheries Review), str. 57–58.&lt;/ref&gt; broj primjeraka malog sjevernog kita je značajno smanjen te je danas međunarodno zaštićen, iako se ograničen broj lova odigrava zbog kontroverznog programa istraživanja kojeg provodi [[Japan]].&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=Japanese Scientific Whaling: Irresponsible Science, Irresponsible Whaling |date=2005-06-01 |url=http://www.panda.org/about_wwf/what_we_do/species/publications/index.cfm?uNewsID=13793 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt; 2008. godine, stručnjaci su procijenili da je populacija ovog kita bila oko 80.000 primjeraka, tek trećina broja prije masovnog kitolova.&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jefferson |first=Thomas, Marc A. Webber, and Robert L. Pitman |title=Marine Mammals of the World: A Comprehensive Guide to their Identification |url=https://archive.org/details/marinemammalsofw0000jeff |publisher=Academic |year=2008 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm NOAA, Office of Protected Resources - Sei whale.]&lt;/ref&gt;

==Etimologija==
Mali sjeverni kit duguje svoje englesko ime ({{eng.|Sei whale}}) norveškom nazivu za ribu ''[[Pollachius]]'', bliskog rođaka [[bakalar]]a. Ovi kitovi su se javljali u isto vrijeme kao i ta riba u blizini norveške obale, jer se oboje hrane [[plankton]]om.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Njegovo latinsko ime je ''borealis'', što znači &quot;sjeverni&quot;. U Japanu, ovaj kit se zove ''iwashi kujira'', ili sardinski kit.&lt;ref&gt;Omura, Hidero. &quot;Review of the Occurrence of the Bryde's Whale in the Northwest Pacific&quot;. ''Rep. Int. Commn.'' (Posebno izdanje 1), 1977, str. 88-91.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natlgeo1911&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |journal=National Geographic Magazine |date=Svibanj 1911. |title=Shore Whaling: A World Industry |author=Andrews, R.C. |access-date=21. travnja 2022. |archive-date=10. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110105913/http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također se katkad zove i '''manji kit perajar''' jer donekle podsjeća na tu vrstu kita.&lt;ref name=&quot;allen&quot;&gt;
{{cite book |url=http://books.google.com/?id=30YZAAAAYAAJ&amp;pg=PA234&amp;dq=Balaenoptera+borealis |title=Whalebone Whales of New England |author=Glover Morrill Allen |year=1916 |page=234 |volume=8 |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt; [[SAD|Američki]] prirodoslovac [[Roy Chapman Andrews]] usporedio je malog sjevernog kita s [[gepard]]om, jer je sposoban postići veliku brzinu u moru na nekoliko stotina metara, ali &quot;se ubrzo umori ako potjera predugo traje&quot; i &quot;nema snage ili izdržljivosti svojih većih rođaka&quot;.&lt;ref&gt;Andrews, Roy Chapman. 1916. ''Whale hunting with gun and camera; a naturalist's account of the modern shore-whaling industry, of whales and their habits, and of hunting experiences in various parts of the world''. New York: D. Appleton and Co., str. 128.&lt;/ref&gt;

==Taksonomija==
21. veljače 1819., kit od 9,8 metara se nasukao kraj [[Grömitz]]a, u pokrajini [[Schleswig-Holstein]]. Švedsko-njemački prirodoslovac Karl Rudolphi ga je isprva identificirao kao ''Balaena rostrata'' (=''Balaenoptera acutorostrata''). 1823., francuski prirodoslovac  [[Georges Cuvier]] opisao je Rudolphijev primjerak pod imenom &quot;rorqual du Nord&quot;. 1828., Rene Lesson je preveo taj naziv u ''Balaenoptera borealis'', na temelju Cuvierovog opisa Rudolphijeva primjerka i dijelom na ženki od 16,4 metara koja se nasukala na obali Francuske prethodne godine (koji je kasnije identificiran kao mladi kit perajar, ''Balaenoptera physalus''). 1846., engleski zoolog [[John Edward Gray]], ignorirajući Lessonov opis, nazvao je Rudolphijev primjerak ''Balaenoptera laticeps'', nakon čega su se i drugi pridržavali toga.&lt;ref&gt;Gray, J. E. 1846. On the cetaceous animals. str. 1-53 ''u'' The zoology of the voyage of H.M.S. Erebus and Terror. Vol. 1. Mammalia, birds (J. Richardson and J. E. Gray, eds.). E. W. Jansen, London.&lt;/ref&gt; 1865., britanski zoolog [[William Henry Flower]] nazvao je primjerak od 13,7 metara, koji je nabavljen iz [[Pekalongan]]a, na sjevernoj obali [[Java (otok)|Jave]], ''Sibbaldius'' (=''Balaenoptera'') ''schlegelii'' — trebalo je sve do 1946. da ruski znanstvenik A.G. Tomilin stvori sinonime od vrsta ''S. schlegelii'' i ''B. borealis'', te stvori podvrste ''B. b. schlegelii'' i ''B. b. borealis''.&lt;ref&gt;Flower, W. H. 1865. ''Proc. of the Zool. Soc.''1864:25:384-420.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Perrin2009&quot;&gt;Perrin, William F., James G. Mead, Robert L. Brownell, Jr. &quot;Review of the evidence used in the description of currently recognized cetacean subspecies&quot;. ''NOAA Technical Memorandum NMFS'' (prosinac 2009), str. 1-35.&lt;/ref&gt; 1884. – 85., norveški znanstvenik G. A. Guldberg prvi je identificirao &quot;sejhval&quot; [[Finnmark]]a kao ''B. borealis''.&lt;ref&gt;Guldberg, G.A. 1885. On the existence of a fourth species of the genus Balaenoptera. ''Journ. Anat. and Phys.'', vol. 19, str. 293-302.&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit je [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] (rod Balaenopteridae), u koje spadaju i [[grbavi kit]] i [[plavi kit]]. Brazdeni kitovi potječu od norveške riječi ''røyrkval'', što znači &quot;brazdeni kit&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |title=Etymology of mammal names |publisher=IberiaNature – Natural history facts and trivia |accessdate=2006-12-07 |archive-date=20. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100120120338/http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Brazdeni kitovi razvili su se od [[kitovi usani|kitova usana]], od sredine [[miocen]]a.&lt;ref name=&quot;evolution&quot;&gt;
{{cite book |url=http://www-personal.umich.edu/~gingeric/PDFfiles/PDG413_Whaleevol.pdf |format=PDF |title=McGraw-Hill Yearbook of Science &amp; Technology |year=2004 |publisher=The McGraw Hill Companies |chapter=Whale Evolution |author=Gingerich, P.}}&lt;/ref&gt; Ipak, malo se zna o tome kada su se porodice i rodovi ovih kitova razdvojili jedno od drugih.

Dvije [[podvrsta|podvrste]] ovog kita su identificirane; '''sjeverni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis borealis'') i '''južni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis schlegelii''). Njihovi se dosezi ne poklapaju.

==Opis==
Mali sjeverni kit je treći najveći brazdeni kit, nakon plavog kita (koji zna težiti i do 180-200 tona) i kita perajara (koji zna težiti i od 70-77 tona).&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Na sjeveru Tihog oceana, odrasli mužjaci imaju prosječnu dužinu od 13,7 metara a odrasle ženke od oko 15 metara, dok na sjeveru Atlantika mužjaci imaju dužinu od 14 metara, a ženke od 14,5 metara. Na južnoj hemisferi dužine su im prosječno 14,5 i 15 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;&gt;Evans, Peter G. H. (1987). ''The Natural History of Whales and Dolphins''. Facts on File.&lt;/ref&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci znaju doseći dužinu i do 17,1 metara a ženke i do 18,6 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;&gt;{{cite book |last=Klinowska |first=M. |title=Dolphins, Porpoises and Whales of the World: The IUCN Red Data Book |publisher=IUCN |year=1991 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt; dok na južnoj hemisferi mužjaci znaju doseći dužinu od 18,6 metara a ženke do 19,5 metara. Autentičnost jednog navodnog primjerka od 22 metra koji je ulovljen 80-ak kilometara sjeverozapadno od [[St. Kilda]] u srpnju 1911. je osporena.&lt;ref name=&quot;Skinner2006&quot;&gt;Skinner, J.D. and Christian T. Chimimba. (2006). ''The Mammals of the Southern African Sub-region''. Cambridge University Press, Third Edition.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WentworthThompson1919&quot;&gt;Thompson, D’Arcy Wentworth. &quot;On whales landed at the Scottish whaling stations, especially during the years 1908-1914 — Part VII. The sei-whale&quot;. ''The Scottish Naturalist'', nos. 85-96 (1919), str. 37-46.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; Najveći priznati primjerci ulovljeni oko [[Island]]a imali su 16,15 metara (ženka) i 14,6 metara (mužjak), a najveći ulovljeni oko [[Nova Scotia|Nove Škotske]] 15,8 metara (ženka) i 15,2 metara (mužjak).&lt;ref name=&quot;martin83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Martin, A.R. |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. I. Size, distribution and abundance |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=457–463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mitchell1975&quot;&gt;Mitchell, E.D. (1975). &quot;Preliminary report on Nova Scotia fishery for sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Reports of the International Whaling Commission'' 25: str. 218–225.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JARPNII2005&quot;&gt;Tamura et al. (2005). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2005 – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 58, str. 1-52.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JAPRNII2006&quot;&gt;Tamura et al. (2006). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2006 (part I) – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 59, 1-26&lt;/ref&gt; Najveći primjerci osoblja povjerenstva Discovery bili su mužjak od 16,15 metara i ženka od 17,1 metara, koji su oboje ulovljeni u okolici [[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich|Južne Georgije]].&lt;ref name=&quot;Mac1943&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mackintosh |first1=N. A. |year=1943 |title=The southern stocks of whalebone whales |journal=Discovery Reports |volume=XXII |pages=199–300}}&lt;/ref&gt; Odrasli kitovi teže između 15 i 20 metričkih tona — trudna ženka od 16,4 metara, ulovljena kraj [[Natal]]a 1966., težila je 37,75 metričkih tona (minus 6% gubitka tekućine prilikom vađenja).&lt;ref name=&quot;Lockyer1976&quot;&gt;Lockyer, C. (1976). &quot;Body weights of some species of large whales&quot;. J. Cons. int. Explor. Mer, 36 (3); 259-273.&lt;/ref&gt; Ženke su značajno veće od mužjaka.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prilikom poroda, mladi kit dugačak je oko 4,4-4,5 metara.

==Anatomija==
[[File:Rorcual Sei.jpg|thumb|right|Mali sjeverni kit - animacija anatomije]]
Tijelo ovog kita je tamno sivkasto s bijelo-sivom bojom na trbuhu. Ima oko 32&amp;ndash;60 brazda između peraja i pupka, zbog čega mu je povećanje usne šupljine tijekom hranjenja ograničen u usporedbi s drugim vrstama.&lt;ref&gt;Brodie P., Víkingsson G. (2009) &quot;On the feeding mechanism of the sei whale (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of Northwest Atlantic Fishery Science'' 42: 49–54.&lt;/ref&gt; Kljun mu je izdužen a peraje su mu relativno male, tek oko 9%&amp;ndash;10% dužine tijela, te izdužene na rubovima.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Ima jednu brazdu koja se proteže od kljuna do dišnog otvora koja je karakteristična brazdenim kitovima.

Koža kita je prekrivena rupama ili ranama, koje postanu bijeli ožiljci nakon što zacijele. Danas se zna da ih uzrokuje [[morski pas]] ''[[Isistius brasiliensis]]''.&lt;ref name=&quot;shevchenko&quot;&gt;
{{cite journal |author=Shevchenko, V.I. |year=1977 |title=Application of white scars to the study of the location and migrations of sei whale populations in Area III of the Antarctic |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=130–134}}&lt;/ref&gt; Ima veliku leđnu peraju čija je visina oko 38–90&amp;nbsp;cm, a smještena je otprilike na dvije trećine tijela gledano od vrha kljuna.&lt;ref name=&quot;Matthews1938&quot;&gt;Matthews L.H. (1938). &quot;The sei whale ''Balaenoptera borealis''&quot;. ''Discovery Reports'' 17: 183–290.&lt;/ref&gt; Izgled, pigmentacija i ožiljci leđne peraje iskorišteni su radi fotografske identifikacije u nekim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;&gt;{{cite journal |year=1992 |title=Behavior of individually identified sei whales Balaenoptera borealis during an episodic influx into the southern Gulf of Maine in 1986 |journal=Fish. Bull. |volume=90 |pages=749–755 |url=https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=31. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831001911/https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Rep je debeo a stražnja peraja je relativno mala u usporedbi s dužinom tijela.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;

[[Image:Baleen.jpg|thumb|left|250px|Povećanje usi kita. Usi se koriste da cijede hranu od vode.]]

Odrasle jedinke imaju 300&amp;ndash;380 crnih [[usi]] na svakoj strani usta, koje su duge oko 80&amp;nbsp;cm. Svaka us je sastavljena od [[keratin]]a, koji graniči s vrlo finom, kratkom bijelom čekinjom.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ove vrlo fine čekinje od 0,1&amp;nbsp;mm su najpouzdanije karakteristike koja razlikuju malog sjevernog kita od drugih kitova.&lt;ref name=&quot;mead&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mead, J.G. |year=1977 |title=Records of sei and Bryde's whales from the Atlantic coast of the United States, the Gulf of Mexico, and the Caribbean |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=113–116}}&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit izgleda slično kao i drugi brazdeni kitovi. Veliki primjerci katkad se pomiješaju s kitom perajarom ako se ne uoči jasna asimetrična boja glave ovog potonjeg. Kit perajar ima čeljust koja je bijela na desnoj strani, a na lijevoj siva, te ima relativno ravni kljun.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

==Životni ciklus==
Mali sjeverni kit uglavnom putuje sam&lt;ref name=&quot;edds84&quot;&gt;
{{cite journal |year=1984 |title=Notes on a sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) sighted off Maryland |journal=Cetus |volume=5 |issue=2 |pages=4–5}}&lt;/ref&gt; ili u zajednici od najviše šest jedinki.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt; Veće skupine mogu se pojaviti na područjima bogatim prehranom. Jako malo se zna o njihovoj društvenoj strukturi. Tijekom ljeta 1986., skupine od najmanje tri mala sjevernog kita su promatrana u zaljevu Maine kako se &quot;druže&quot; – nasumično su se gibali, okretali i ostali na površini preko 10 minuta. Jedan kit bi uvijek napuštao skupinu tijekom takvih druženja.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je među najbržim kitovima. Zna doseći brzinu i do 50&amp;nbsp;km/h na kraćim udaljenostima.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ipak, nije izniman ronilac, jer doseže plitka područja tek za pet do petnaest minuta. Između ronjenja, kit izlazi na površinu, te ga se može vidjeti u mirnim vodama. Za razliku od kita perajara, mali sjeverni kit ima tendenciju ne izroniti visoko iz vode nakon ronjenja, te uglavnom samo potone ispod površine. Dišni otvor i leđna peraja se pritom vide vrlo jasno. Stražnja peraja gotovo nikada ne izranja iz vode.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

===Prehrana===
[[Image:Krill swarm.jpg|thumb|right|250px|[[Kril]], morski beskralježnjak sličan škampima, je jedan od glavnih izvora hrane za Rudlofijevog kita.|alt=Photo of krill in water]]

Ovaj kit se hrani filtriranjem hrane iz vode. Otvara usta, grabi veliku količinu morske vode s hranom, i onda filtrira vodu van kroz [[usi]]. Preostala hrana ostaje u ustima.

Mali sjeverni kit se hrani u blizini površine oceana te konzumira prosječno oko 900&amp;nbsp;kg hrane dnevno.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Za životinju njegove veličine, izvori hrane su mu netipično organizmi koji se nalaze blizu dna [[hranidbeni lanac|hranidbenog lanca]]: [[zooplankton]] i male ribe. Kitove sklonosti su utvrđene analizom želuca, izravnim promatranjem i ponašanjem prilikom prehrane,&lt;ref name=&quot;watkins&quot;&gt;
{{cite journal |year=1979 |title=Aerial observations of feeding behavior in four baleen whales: Eubalaena glacialis, Balaenoptera borealis, Megaptera novaeangliae, and Balaenoptera physalus |journal=J. Mamm. |volume=60 |pages=155–163 |doi=10.2307/1379766 |issue=1 |jstor=1379766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;weinrich&quot;&gt;
{{cite journal |year=1986 |title=Behavior of sei whales in the southern Gulf of Maine, summer 1986 |journal=Whalewatcher |volume=20 |issue=4 |pages=4–7}}&lt;/ref&gt; te analizom [[izmet]]a skupljenoga u njegovoj blizini, koji se javlja u obliku razvodnjenog smeđeg oblaka. Fekalije su skupljene u mrežama, te je potom iz njih odvojena DNA i individualno identificirana, te je potvređno podudaranje s poznatim vrstama.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |title=New Research Method May Ease Whale Killing |publisher=National Geographic News |accessdate=2006-12-19 |date=6. veljače 2002. |author=Darby, A. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020404101759/http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |archive-date=4. travnja 2002. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovaj kit se nadmeće za hranu s [[haringe|haringama]], [[golema psina|golemom psinom]] i [[pravi kitovi|pravim kitovima]].

U sjevernom [[Atlantik]]u, hrani se [[kalanoida|kalanoidom]] – ''Calanus finmarchicus'' – a voli i [[kril]], osobito ''Meganyctiphanes norvegica'' i ''Thysanoessa inermis''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;&gt;{{cite journal |year=1984 |title=The Sei Whale, Balaenoptera borealis |url=https://archive.org/details/sim_marine-fisheries-review_1984_46_4/page/25 |journal=Mar. Fish. Rev. |volume=46 |issue=4 |pages=25–29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;christensen92&quot;&gt;
{{cite journal |year=1992 |title=A review of feeding and reproduction in large baleen whales (Mysticeti) and sperm whales Physeter macrocephalus in Norwegian and adjacent waters |journal=Fauna norvegica Series A |volume=13 |pages=39–48}}&lt;/ref&gt; U sjevernom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], hrani se zooplanktonom, osobito vrstama ''Neocalanus cristatus'', ''N. plumchrus'' i ''Calanus pacificus'', ali i ''Euphausia pacifica'', ''E. similis'', ''Thysanoessa inermis'', ''T. longipes'', ''T. gregaria'' i ''T. spinifera''. Povremeno jede i veće organizme, kao što je [[japanska leteća hobotnica]], ''Todarodes pacificus pacificus'',&lt;ref name=&quot;tamura01&quot;&gt;{{cite journal |author=Tamura, T. |title=Competition for food in the Ocean: Man and other apical predators |publisher=Reykjavik Conference on Responsible Fisheries in the Marine Ecosystem, Reykjavik, Iceland, 1–4 October 2001 |date=Listopad 2001. |url=ftp://ftp.fao.org/fi/document/reykjavik/pdf/09tamura.pdf |format=PDF |accessdate=2011-12-21 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i male ribe, kao što su [[inćun]]i (''Engraulis japonicus'' i ''E. mordax''), [[srdela|srdele]] (''Sardinops sagax''), ''Cololabis saira'', ''Scomber japonicus'' i ''S. australasicus'', ''Trachurus symmetricus'' i ''Sebastes jordani''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nemoto&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Characteristics of food habits and distribution of baleen whales with special reference to the abundance of North Pacific sei and Bryde's whales |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=80–87}}&lt;/ref&gt; Neke od ovih riba su komercijalno važne. U okolici [[Kalifornija|Kalifornije]], kitovi se hrane inćunima između lipnja i kolovota, te [[kril]]om (''Euphausia pacifica'') tijekom rujna i listopada.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Rice, D.W. |year=1977 |title=Synopsis of biological data on the sei whale and Bryde's whale in the eastern North Pacific |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=92–97}}&lt;/ref&gt; U južnoj hemisferi, poprimaju funkciju predatora i love manje ribe kao plijen: ''Neocalanus tonsus'', ''Calanus simillimus'', ''Drepanopus pectinatus'', kao i ''Euphausia superba'' i ''Euphausia vallentini''&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; te [[rakušci|rakušac]] ''[[Themisto gaudichaudii]]''.

===Razmnožavanje===

[[Parenje]] se odigrava u umjerenim, subtropskim morima tijeko zime. [[Gestacija]] traje između 10,5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;&gt;
{{cite journal |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. II. Age, growth and reproduction |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=465–476}}&lt;/ref&gt; 11,5 mjeseci&lt;ref name=&quot;lockyer77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Lockyer, C. |year=1977 |title=Some estimates of growth in the sei whale, Balaenoptera borealis |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=58–62}}&lt;/ref&gt; ili jednu godinu,&lt;ref name=&quot;risting&quot;&gt;
{{cite journal |author=Risting, S |year=1928 |title=Whales and whale foetuses |journal=Rapp. Cons. Explor. Mer |volume=50 |pages=1–122}}&lt;/ref&gt; ovisno o tome koji se model [[fetus]]a uzima u obzir. Različite procjene su rezultat nesposobnosti znanstvenika promatrati cijelu trudnoću; većina podataka o razmnožavanju za brazdene kitove dobiveno je od životinja koje su ulovili kitlovci, što nudi tek mali djelić znanja o razvoju fetusa. Znanstvenici pokušavaju ekstrapolirati podatke o začeću uspoređujući veličinu fetusa i karakteristikama mladunčadi.

Mladi kitovi prestaju jesti od majke nakon 6&amp;ndash;9 mjeseci, kada dosežu dužinu od 8-9 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;/&gt; uglavnom tijekom ljeta ili jeseni, na područjima hranjenja. Ženke se razmnožavaju svake 2&amp;ndash;3 godine,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; te uglavnom dobivaju jednog potomka.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci su zreli za parenje kada dosegnu dužinu od 12,8-12,9 metara a ženke dužinu od 13,3-13,4 metara, dok je na južnoj hemisferi to pravilo za mužjake dužine od oko 13,6 metara a ženke od 14 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;/&gt; Spolna zrelost se doseže nakon 8&amp;ndash;10 godina za oba spola.&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; Ovi kitovi znaju doseći starost od 65 godina.&lt;ref name=&quot;wwf.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/cetaceans/about/sei_whale/seiwhale_ecology_habitat/ |date=2007-06-18 |title=Sei whale - Ecology &amp; Habitat |author=WWF |publisher=WWF Global Species Programme |accessdate=19. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

===Glasanje===

Mali sjeverni kit proizvodi duge, glasne zvukova na niskoj frekvenciji. relativno malo se zna o njegovim specifičnim glasanjem, ali 2003. su promatrači zabilježili zvukove malog sjevernog kita, kao i dodatne zvukove &quot;režanja&quot; i &quot;pištanja&quot; kraj obale [[Antarktički poluotok|antarktičkog poluotoka]].&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;&gt;
{{cite journal |last1=McDonald |first1=M. |last2=McDonald |first2=M. |last3=Hildebrand |first3=J. |last4=Wiggins |first4=S. |last5=Thiele |first5=D. |last6=Glasgow |first6=D. |last7=Moore |first7=S. |title=Sei whale sounds recorded in the Antarctic |journal=The Journal of the Acoustical Society of America |date=Prosinac 2005. |volume=118 |issue=6 |pmid=16419837 |pages=3941–3945 |url=http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&amp;id=JASMAN000118000006003941000001&amp;idtype=cvips&amp;gifs=yes |doi=10.1121/1.2130944}}&lt;/ref&gt; Mnogi pozivi su se sastojali od raznih dijelova na različitim frekvencijama. Ova kombinacija razlikuje njihov glas od drugih kitova. Većina zvukova trajali su oko pola sekunde, te su se pojavili u rasponu između 240&amp;ndash;625&amp;nbsp;[[Herc|herca]], duboko u rasponu ljudskog sluha. Najglasniji zvuk desgao je 156 [[decibel]]a relativno prema 1&amp;nbsp;[[Paskal|micropascalu (μPa)]] pri referentnoj udaljenosti od jednog metra.&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;/&gt; Promatrač smješten jedan metar od kita teoretski bi čuo jačinu zvuka koja je usporediva s onom udarca velikog čekića na tvrdu površinu udaljenu dva metra.&lt;ref&gt;[http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm Pogledati ovaj opis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090725234254/http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm |date=25. srpnja 2009. }} za više informacija.&lt;/ref&gt;

U listopadu 2002., znanstvenici su zabilježili pozive u prisutnosti malog sjevernog kita u okolici otoka [[Maui]]. Svi su bili prigušeni zvučni pozivi, izuzev dva koja su se nalazila na frekvenciji u rasponu od 39.1&amp;nbsp;Hz do 21&amp;nbsp;Hz u trajanju od 1,3 sekunde – dvije najviše frekvencije su dosegle raspon od 100,3&amp;nbsp;Hz do 44.6&amp;nbsp;Hz tijekom trajanja od jedne sekunde. Ovi pozivi su gotovo identični prije zabilježenim pozivima u okolici [[Oahu]]a za koje se prije smatralo da su potjecali od kita perajara.&lt;ref&gt;Rankin S., Barlow J. (2007). &quot;Vocalizations of the sei whale ''Balaenoptera borealis'' off the Hawaiian Islands&quot;. ''Bioacoustics'' 16: 137–145.&lt;/ref&gt; Između 2005. i 2007., niske frekvencije glasanja su zabilježene i u zaljevu Maine, istočno od [[Cape Cod]]a, [[Massachusetts]]a, koje se također povezuje s malim sjevernim kitom. Ovi pozivi su trajali između 82,3&amp;nbsp;Hz do 34&amp;nbsp;Hz te trajali oko 1,4 sekunde. Ovaj poziv je zabilježen i u okolici [[Nova Engleska|Nove Engleske]], središnjeg Atlantika i [[Davisov prolaz|Davisovog prolaza]]. Vjerojatno se radi o pozivu za kontaktiranje drugih kitova.&lt;ref&gt;Baumgartner M.F., Van Parijs S.M., Wenzel F.W., Tremblay C.J., Esch H.C., Ward A.A. (2008). &quot;Low frequency vocalizations attributed to sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of the Acoustical Society of America'' 124: 1339–1349.&lt;/ref&gt;

==Doseg i migracija==
[[Image:Faroe stamp 403 sei whale (Balaenoptera borealis).jpg|thumb|right|200px|Nacrtani mali sjeverni kit na poštanskoj marki [[Farski Otoci|Farskih Otoka]], iz 2001. godine]]

Mali sjeverni kit živi u svim oceanima, iako vrlo rijetko u polarnim predjelima ili u [[Tropska klima|tropskim]] vodama.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Poteškoća razlikovanja istog od drugih brazdenih kitova povremeno stvara probleme u utvrđivanju njihovog točnog raspona i populacije, pogotovo u toplijim vodama gdje je [[Brydeov kit]] vrlo čest.

U sjevernom Atlantiku, raspon mu je od [[južna Europa|Južne Europe]] ili [[Magreb]] do [[Norveška|Norveške]], i od juga [[SAD]]-a do [[Grenland]]a.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;/&gt; Najjužniji dosezi ovog kita koji su potvrđeni obuhvaćaju slučajeve nasukanih kitova na obali [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Veliki Antili|Velikih Antila]].&lt;ref name=&quot;mead&quot;/&gt; Uzduž svojeg raspona, ovaj kit izbjegava poluzatvorena mora, kao što je Meksički zaljev, [[Zaljev sv. Lovrijenca]], [[Hudsonov zaljev]], [[Sjeverno more]] i [[Sredozemno more]].&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prebiva najradije u dubokim vodama, najčešće iznad [[Epikontinentalni pojas|Epikontinentalnih pojasa]],&lt;ref name=&quot;CETAP&quot;&gt;
{{cite journal |author=CETAP |year=1982 |title=Final Report of the Cetacean and Turtle Assessment Program, University of Rhode Island, to Bureau of Land Management |publisher=U.S. Department of the Interior. Ref. No. AA551-CT8–48}}&lt;/ref&gt; bazenima između obala,&lt;ref name=&quot;sutcliffe&quot;&gt;
{{cite book |year=1977 |chapter=Whale distributions in Nova Scotia waters |title=Fisheries &amp; Marine Service Technical Report No. 722}}&lt;/ref&gt; ili područja [[podvodni klanac|podvodnih klanaca]].&lt;ref name=&quot;kenney87&quot;&gt;
{{cite journal |year=1987 |title=Cetacean biomass densities near submarine canyons compared to adjacent shelf/slope areas |url=https://archive.org/details/sim_continental-shelf-research_1987-02_7_2/page/107 |journal=Cont. Shelf Res. |volume=7 |pages=107–114 |doi=10.1016/0278-4343(87)90073-2}}&lt;/ref&gt;

Na sjeveru Tihog oceana, raspon mu je od 20°N do 23°N [[geografska širina|geografske širine]] tijekom zime, te od 35°N do 50°N geografske širine tijekom ljeta.&lt;ref name=&quot;masaki76&quot;&gt;
{{cite journal |author=Masaki, Y. |year=1976 |title=Biological studies on the North Pacific sei whale |journal=Bull. Far Seas Fish. Res. Lab. |volume=14 |pages=1–104}}&lt;/ref&gt; Otprilike 75% populacije sjevernog Tihog oceana živi istočno od [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske granice]],&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; ali postoji malo podataka o rasprostranjenosti na sjeveru Tihog oceana. Dva kita etiketirana kraj obale Kalifornije su kasnije ulovljena kraj obale [[Washington (savezna država)|Washingtona]] i [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]], otkrivajući moguću sponu između ta dva područja,&lt;ref name=&quot;rice74&quot;&gt;
{{cite book |author=Rice, D.W. |year=1974 |chapter=Whales and whale research in the North Pacific |editor=Schervill, W.E. (ed.) |title=The Whale Problem: a status report |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6 |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6/page/170 170]–195 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-674-95075-5}}&lt;/ref&gt; ali zbog manjka podataka o drugim etiketiranim kitovima ova dva slučajeva su nepouzdana. U [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]], ljetna rasprostranjenost ovog kita se temelji na povijesnim podacima o ulovu između 40°S i 50°S geografske širine u južnom Atlantiku i južnom Indijskom oceanu te 45°S i 60°S u južnom Tihom oceanu, dok je distribucija tijekom zime slabo istražena, a jedno od područja u kojima je mali sjeverni kit prezimio bile su vode sjeveroistočno od Brazila i Perua. Većina primjeraka malog sjevernog kita ulovljenoga kraj [[Angola]]e i [[Kongo|Konga]], kao i drugih područja oko ekvatorske Zapadne Afrike, je krivo identificirano te se u stvari radilo o Brydeovom kitu. Primjerice, Ruud (1952) je utvrdio da je 42 navodnih malih sjevernih kitova ulovljenih kraj [[Gabon]]a zapravo bilo Brydeovi kitovi. Tijekom promatranja kitova u vodama Angole između 2003. i 2006., samo je jedno viđenje dvaju primjeraka ovog kita potvrđeno u kolovozu 2004., u usporedbi s čak 19 viđenja Brydeovih kitova.&lt;ref&gt;Weir C.R. (2010). &quot;A review of cetacean occurrence in West African waters from the Gulf of Guinea to Angola&quot;. ''Mammal Review'' 40: 2–39.&lt;/ref&gt;

===Migracije===
Mali sjeverni kit općenito migrira godišnje od hladnih i subpolarnih voda do umjerenih i subtropskih voda tijekom zime, gdje ima više hrane.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; U sjevernom Atlantiku, viđenja i povijesni dokumenti o ulovu sugeriraju da ovaj kit putuje sjeverno uzduž obala grebena kako bi stigao do [[Georgesova obala|Georgesove obale]] i zaljeva Mainea do lipnja. Prisutni su i oko južne obale [[Newfoundland]]a u kolovozu i rujnu, te kreće na putovanje prema zapadu i jugu uzduž [[Nova Škotska|Nove Škotske]] od sredine rujna do sredine listopada. Kitovi se javljaju u [[Labradorsko more|Labradorskom moru]] već u prvim tjednima lipnja te kreću prema sjeveru, do južnih obala  [[Grenland]]a tijekom kasnog ljeta.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Preliminary assessment of stocks of northwest Atlantic sei whales (Balaenoptera borealis) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=117–120}}&lt;/ref&gt; U sjevernom Atlantiku, mali sjeverni kit prezimljuju sve do [[Zapadna Afrika|Zapadne Afrike]]. Velike ženke predvode migracije kako bi stigli do [[Danski prolaz|Danskog prolaza]] ranije od ostalih spolova i klasa, do sredine lipnja, gdje ostaju sve do sredine rujna. Povremeno mužjaci i mlade ženke znaju ostati na južnijim geografskim širinima tijekom ljetnih mjeseci.&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt;

Točne rute migracija nisu dobro istražene&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; te znanstvenici ne mogu predvidjeti točno gdje će se koja skupina pojaviti od godine do godine.&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=On the biology of the eastern North Atlantic sei whale, Balaenoptera borealis Lesson |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=124–129}}&lt;/ref&gt; F.O. Kapel je zabilježio vezu između pojava ovih kitova zapadno od Grenlanda i putovanja relativno tople vode [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] u ta područja.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;&gt;
{{cite journal |author=Kapel, F.O. |year=1985 |title=On the occurrence of sei whales (Balenoptera borealis) in West Greenland waters |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=35 |pages=349–352}}&lt;/ref&gt; Neki podaci navode da se pojedini kitovi vraćaju kraj obale [[Island]]a svake godine.&lt;ref name=&quot;sigurjonsson83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1983 |title=The cruise of the Ljósfari in the Denmark Strait (June–July 1981) and recent marking and sightings off Iceland |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=667–682}}&lt;/ref&gt; Jedan etiketirani kit kraj voda [[Otok Faial|Faiala]], u [[Azori]]ma, je putovao više od 4.000&amp;nbsp;km do Labradorskog mora putem [[fraktura Charlie-Gibbs|frakture Charlieja-Gibbsa]] između travnja i lipnja 2005.&lt;ref&gt;Olsen E., Budgell P., Head E., Kleivane L., Nøttestad L., Prieto R. et al. (2009) &quot;First satellite-tracked long-distance movement of a sei whale (''Balaenoptera borealis'') in the North Atlantic&quot;. ''Aquatic Mammals'' 35: 313–318.&lt;/ref&gt; Sedam etiketiranih kitova u vodama Faiala i [[Pico (otok)|Pica]] od svibnja do lipnja 2008. i 2009. je putovalo do Labradorskog mora, dok je osmi kit, praćen od rujna 2009., krenuo jugoistočno – signal mu je izgubljen između [[Madeira (otok)|Madeire]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]].&lt;ref&gt;Prieto, Rui, Monica A. Silva, Martine Berube, Per J. Palsbøll (2012). &quot;Migratory destinations and sex composition of sei whales (''Balaenoptera borealis'') transiting through the Azores&quot;. ''SC/64/RMP6'', str. 1-7.&lt;/ref&gt;

==Kitolov==
{{Glavni|Kitolov}}
[[Image:Im Februar 1598 an der holländischen Küste gestrandeter Walfisch.jpg|thumb|right|230px|Umjetnički prikaz kitolova, 16. stoljeće]]

Razvoj eksplozivnih [[harpun]]a i [[parobrod]]a u kasnom 19. stoljeću dovelo je do toga da su veliki brojevi kitova došli unutar dosega komercijalnih kitolovaca. Isprva su ih brzina i izbjegavanje,&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1988 |title=Operational factors of the Icelandic large whale fishery |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=38 |pages=327–333}}&lt;/ref&gt; kao i mala količina iskoristivog [[kitovo ulje|ulja]] i [[kitovo meso|mesa]] djelomično štitili male sjeverne kitove i išli im u korist. No nakon što su zalihe puno isplativijih pravih kitova, plavih kitova i kita perajara iskorištene, i mali sjeverni kit se našao na meti kitolovaca, osobito od 1950. do 1980.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Sjeverni Atlantik===
U sjevernom Atlantiku, između 1885. i 1984., ulovljeno je 14.295 malih sjevernih kitova.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Lovili su ih u velikim brojevima kraj obale [[Norveška|Norveške]] i [[Škotska|Škotske]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća,&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;/&gt; a samo 1885., ulovljeno je više od 700 primjeraka kraj [[Finnmark]]a u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;andrews16&quot;&gt;
{{cite journal |author=Andrews, R.C. |year=1916 |title=The sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) |journal=Mem. Am. Mus. Nat. Hist. New Ser. |volume=1 |issue=6 |pages=291–388}}&lt;/ref&gt; Njihovo meso bilo je popularno u norveškim kuhinjama.&lt;ref&gt;
{{cite book |author=Ingebrigtsen, A. |year=1929 |chapter=Whales caught in the North Atlantic and other seas |title=Rapports et Procès-verbaux des réunions, Cons. Perm. Int. L’Explor. Mer, Vol. LVI |publisher=Høst &amp; Fils |location=Copenhagen}}&lt;/ref&gt;

U Islandu, ulovljeno je ukupno 2.574 kitova u stanici [[Hvalfjörður]] između 1948. i 1985. Počevši od 1960-ih i ranih 1970-ih, Mali sjeverni kit je postao druga najtraženija meta islandskih kitolovaca nakon kita perajara, a potražnja za njegovim mesom postala je veća od kitovog ulja, prethodne glavne mete.&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;/&gt;

Manje količine kitova ulovljeno je i kraj [[Iberski poluotok|Iberskog poluotoka]], počevši od 1920-ih, od španjolskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;aguilar and lens&quot;&gt;
{{cite journal |year=1981 |title=Preliminary report on Spanish whaling operations |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=31 |pages=639–643}}&lt;/ref&gt; kraj voda Nove Škotske početkom 1970-ih od kanadskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt; i kraj obale zapadnog Grenlanda od 1920-ih do 1950-ih od norveških i danskih kitolovaca.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;/&gt;

===Sjeverni Tihi ocean===
Na sjeveru Tihog oceana, ukupno je zabilježeno 72.215 ulovljenih kitova od 1910. do 1975.;&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; većina je ulovljena nakon 1947.&lt;ref name=&quot;barlow97&quot;&gt;
{{cite journal |author=Barlow, J., K. A. Forney, P.S. Hill, R.L. Brownell, Jr., J.V. Carretta, D.P. DeMaster, F. Julian, M.S. Lowry, T. Ragen, and R.R. Reeves |year=1997 |title=U.S. Pacific marine mammal stock assessments: 1996 |publisher=NOAA Tech. Mem. NMFS-SWFSC-248 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-248.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Obalne stanice u [[Japan]]u i  [[Koreja|Koreji]] su obrađivale 300&amp;ndash;600 kitova svake godine između 1911. i 1955. 1959., zabilježen je vrhunac japanskog ulova, s 1.340 usmrćenih kitova. Teško iskorištavanje na sjeveru Tihog oceana počelo je ranih 1960-ih, a ulov je bio prosječno 3.643 kita svake godine od 1963. do 1974. (ukupno 43.719 primjeraka).&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Tillman, M.F. |year=1977 |title=Estimates of population size for the North Pacific sei whale |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=98–106}}&lt;/ref&gt; 1971., nakon desetljeća stalnog izlova, ovaj kit postao je rijedak u japanskim obalama, čime je komercijalni kitolov završio 1975.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CFWS42&quot;&gt;
{{cite book |author=Committee for Whaling Statistics |year=1942 |title=International whaling statistics |publisher=Committee for Whaling Statistics |location=Oslo}}&lt;/ref&gt;

Kraj obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], mali sjeverni kit je ulovljen kraj britanske Kolumbije, od 1950-ih do sredine 1960-ih, kada je broj ulovljenih kitova spao na samo 14 primjeraka godišnje.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Više od 2.000 je ulovljeno kraj Britanske Kolumbije između 1962. i 1967.&lt;ref name=&quot;pike69&quot;&gt;
{{cite journal |year=1969 |title=Marine mammals of British Columbia |journal=Fish. Res. Bd. Canada Bull. |volume=171}}&lt;/ref&gt; Između 1957. i 1971., kalifornijske obalne stanice su obradile 386 kitovas.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;/&gt; Komercijalni kitolov malog sjevernog kita završio je na istoku sjevernog Tihog oceana 1971.

===Južna hemisfera===
Ukupno 152.233 kitova je ulovljeno na [[Južna hemisfera|Južnoj hemisferi]] između 1910. i 1979.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Kitolovci su isprva tražili [[Grbavi kit|grbave kitove]], no već 1913., ova vrsta je postala rijetka, te je stoga kitolov preusmjeren na plave kitove i kitove perajare. Kada su i te vrste postale rijetkost, dramatično je povećan lov na malog sjevernog kita kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; Ulov je doživio vrhunac 1964. – 65. kada je ubijeno preko 20.000 tih kitova, ali 1976., taj broj je pao na manje od 2.000, te je kitolov i za tu vrstu završen 1977.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Zaštita kita===
Od moratorija na komercijalni izlov kitova, mali sjeverni kit se jedino lovio od [[Island]]a i [[Japan]]a radi navodnog istraživačkog programa IWC-ja ([[Međunarodna komisija za kitolov]]). Island je proveo četiri godine znanstvenog kitolova između 1986. i 1989., te ubio 40 malih sjevernih kitova godišnje.&lt;ref name=&quot;wwf-Iceland&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=WWF condemns Iceland’s announcement to resume whaling |date=2003-08-07 |url=http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/arctic/news/index.cfm?uNewsID=8221 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt;
Japanski kitolovci su pak ubili 50-ak malih sjevernih kitova svake godine radi tog istraživanja. Istraživanje provodi [[Institut istraživanja kitova]] (ICR) u [[Tokyo|Tokiju]], privatno financirana, neprofitna institucija. Glavno težište istraživanja je istražiti što kitovi jedu kako bi se procijenilo natjecanje između ribara i kitova. Dr. Seiji Ohsumi, ravnatelj ICR-a, je izjavio,
:&quot;Procjenjuje se da kitovi konzumiraju između 3 do 5 puta više morskih resursa nego što ljudi love radi ljudskog konzumiranja, stoga naše istraživanje kitova daje vrijedne informacije o poboljšanju upravljanja svih naših resursa.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02a&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan not catching endangered whales |date=2002-03-01 |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |format=PDF |accessdate=2006-11-10 |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dodao je i ovo: 
:&quot;...Mali sjeverni kit je druga najbrojnija vrsta kita na zapadu sjevernog Tihog coeana, a populacija mu se procjenjuje na preko 28.000 jedinki. Nije ugrožen.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan's senior whale scientist responds to New York Times advertisement |date=2002-05-20 |accessdate=2006-11-10 |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |format=PDF |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Udruge za očuvanje životinja, kao što je [[Svjetska fondacija za prirodu]], osporavaju vrijednost ovih istraživanja, te ukazuju na tu da se ovaj kit hrani [[hobotnica]]ma i [[plankton]]om koje ne love ljudi, dok mu je riba vrlo rijetko na jelovniku. Njihov stav o ovom programu je sljedeći:
:&quot;[To je] ništa više nego plan kako bi se kitolov kriomice održao na poslu, i potreba da se kit iskoristi kao žrtveno janje za prevelik ribolov kojeg provode ljudi.&quot;&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt;

Tijekom sastanka znanstvene komsije IWC-a 2001., 32 znanstvenika su izdala dokument u kojem izražavaju stav da ovaj japanski program nema znanstvenog pokrića te da ne zadovoljava standarde za [[recenzija (nauka)|znanstvene recenzije]].&lt;ref name=&quot;clapham02&quot;&gt;
{{cite journal |author=Clapham, P. et al. |year=2002 |title=Relevance of JARPN II to management, and a note on scientific standards. Report of the IWC Scientific Committee, Annex Q1 |journal=Journal of Cetacean Research and Management |issue=supplement |pages=395–396 |volume=4}}&lt;/ref&gt;

2010., restoran u [[Los Angeles]]u, koji je potvrdio da poslužuje kitovo meso, je zatvoren od vlasnika nakon što su ga vlasti izdale kaznenu prijavu protiv njega zbog prodaje mesa ugrožene vrste.
&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE62J1A420100320 |work=Reuters |title=L.A. eatery charged with serving whale meat closes |date=2010-03-20}}&lt;/ref&gt;

==Status zaštite==
[[Image:International Whaling Commission members.svg|330px|thumb|Države članice Međunarodne komisije za kitolov (plava boja)]]

Mali sjeverni kit nije imao međunarodnu zaštitu do 1970., kada je [[Međunarodna komisija za kitolov]] (IWC) po prvi put uspostavila kvotu ulova za sjeverni Tihi ocean. Prije kvota, nije bilo ograničenja za lov i ubijanje kitova.&lt;ref name=&quot;allen80&quot;&gt;
{{cite book |author=Allen, K.R. |year=1980 |title=Conservation and Management of Whales |publisher=Univ. of Washington Press |location=Seattle, WA |isbn=0-295-95706-9}}&lt;/ref&gt; Potpuna zaštita od komercijalnog kitolova u sjevernom Tihom oceanu stupila je na snagu 1976.

Kvota za malog sjevernog kita u sjevernom Atlantiku počela je 1977. Zalihe Južne hemisfere bile su zaštićene 1979. Suočeni s gomilom dokaza da nekoliko vrsta kitova neminovno prijeti potpuno izumiranje, IWC je uspostavila potpuni moratorij na komercijalni kitolov od 1986.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Kasnih 1970-ih, bilo je &quot;piratskih&quot; kitolovaca na istoku sjevernog Atlantika.&lt;ref name=&quot;best92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Best, P.B. |year=1992 |title=Catches of fin whales in the North Atlantic by the M.V. Sierra (and associated vessels) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=42 |pages=697–700}}&lt;/ref&gt; Nema dokaza nezakonitog kitolova na sjeveru Tihog oceana, iako priznanje da su podaci o kitolovu [[SSSR]]-a krivo interpretirani&lt;ref name=&quot;yablokov94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Yablokov, A.V. |year=1994 |title=Validity of whaling data |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-01-13_367_6459/page/108 |doi=10.1038/367108a0 |journal=Nature |volume=367 |page=108 |issue=6459}}&lt;/ref&gt; znači da informacije o ulovu nisu potpuno pouzdane.

[[Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava|Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN)]] je ovu vrstu stavila na svoj crveni popis ugroženih vrsta 2000.&lt;ref name=&quot;iucn&quot;/&gt; Populacije Sjeverne hemisfere su klasificirane kao Dodatak II prema [[Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta|Washingtonskom sporazumu o zaštiti vrsta]], što ukazuje da nisu pod izravnom prijetnjom izumiranja, ali bi mogli postati ako se ne uvrste na popis. Populacija na Južnoj hemisferi je klasificirana kao Dodatak I istog sporazuma, što ukazuje da im prijeti nestanak ako se ulov ne zaustavi.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je klasificiran kao Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot;&gt;&quot;[http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf Appendix I and Appendix II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221223757/http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf |date=21. veljače 2012. }}&quot; of the Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals (CMS). As amended by the Conference of the Parties in 1985, 1988, 1991, 1994, 1997, 1999, 2002, 2005 and 2008. Effective: 5th March 2009.&lt;/ref&gt; i II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; prema popisu kojeg je sastavila [[Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja]] (CMS). Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; navodi da ovoj vrsti prijeti izumiranje na cijelom ili velikom dijelu područja kojeg nastanjuje dok Dodatak II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; ukazuje da ima nedovoljan status zaštite ili bi imala značajnu pogodnost od međunarodne suradnje i ugovora da joj se poboljša zaštita.

Memorandum za očuvanje kitova i njihovog staništa u području Tihog oceana (MOU) i Ugovor o zaštiti malih kitova Baltika, sjevernog istoka Atlantika i Sjevenih mora (ACCOBAMS) također određuju zaštitu malog sjevernog kita.

==Procjena ukupne populacije==
Trenutna populacija se procjenjuje na oko 80.000 jedinki, tek trećina populacije prije razdoblja kitolova.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;/&gt; Istraživanje iz 1991. je procijenilo da postoji tek 4.000 jedinki na sjeveru Atlantika.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Braham, H. |year=1992 |title=Endangered whales: Status update |publisher=Alaska Fisheries Science Center, Seattle, WA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blaylock95&quot;&gt;
{{cite journal |author=Blaylock, R.A., J.W. Haim, L.J. Hansen, D.L. Palka, and G.T. Waring |year=1995 |title=U.S. Atlantic and Gulf of Mexico stock assessments |publisher=U.S. Dept. of Commerce, NOAA Tech. Memo NMFS-SEFSC-363}}&lt;/ref&gt; Mali sjeverni kit je bio rijetka pojava 1960-ih i ranih 1970-ih kraj voda sjeverne [[Norveška|Norveške]].&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;&gt;
{{cite book |author=Jonsgård, Å. |year=1974 |chapter=On whale exploitation in the eastern part of the North Atlantic Ocean |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will/page/97 97]–107 |editor1-last=Schevill |editor1-first=W.E. |title=The whale problem |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA}}&lt;/ref&gt; Često objašnjenje za njegov nestanak je prevelik izlov kita.&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;/&gt; Drastično smanjivanje zaliha kopepoda na sjeveruistočnom Atlantiku krajem 1960-ih je također mogući krivac.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;&gt;
{{cite journal |year=1993 |title=Sei whale abundance in the North Atlantic, estimated from NASS-87 and NASS-89 data |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=43 |pages=315–321}}&lt;/ref&gt; Istraživanje oko Danskog prolaza je pronašlo 1.290 kitova 1987. godine, te 1.590 kitova 1989.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;/&gt; Populacija ovog kita u Novoj Škotskoj se procjenjuje na između 1.393 i 2.248, s minimum od 870 jedinki.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt;

Istraživanje iz 1977. je procijenilo da Tihi ocean ima ukupno 9.110 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Japanski izvori navode da su ti podaci zastarjeli, te su 2002. tvrdili da je na zapadu Sjevernog Atlantika bilo preko 28.000 kitova,&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;/&gt; broj kojeg pak znanstvena zajednica ne prihvaća.&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt; U kalifornijskim vodama, samo je jedno viđenje ovog kita potvrđeno u zračnim i morskim istraživanjima od 1991. do 1993., dok su pet preostalih viđenja i dalje upitno,&lt;ref name=&quot;hill92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Hill, P.S. and J. Barlow |year=1992 |title=Report of a marine mammal survey of the California coast aboard the research vessel &quot;MacArthur&quot; July 28 - November 5, 1991. |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-169 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-169.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;&gt;
{{cite journal |author=Carretta, J.V. and K.A. Forney |year=1993 |title=Report of two aerial surveys for marine mammals in California coastal waters utilizing a NOAA DeHavilland Twin Otter aircraft: March 9 - April 7, 1991, and February 8 - April 6, 1992 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-185 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-185.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mangels94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mangels, K.F. and T. Gerrodette |year=1994 |title=Report of cetacean sightings during a marine mammal survey in the eastern Pacific Ocean and the Gulf of California aboard the NOAA ships &quot;MacArthur&quot; and &quot;David Starr Jordan&quot; July 28 - November 6, 1993 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-211 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-211.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; dok nije bilo nijednog potvrđenog viđenja u okolici [[Oregon]]a i [[Washington (saveznda država)|Washingtona]]. Prije komercijalnog kitolova, sjeverni Tihi ocean je bio dom oko 42.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Do prestanka kitolova, populacija je spala na 7.260 do 12.620 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt;

Na južnoj hemisferi, populacija se procjenjuje na između 9.800 i 12.000 primjeraka, na temelju povijesti ulova i CPEU-a.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt; IWC procjenjuje 9.718 kitova na temelju istraživanja provedenog između 1978. i 1988.&lt;ref name=&quot;IWC96&quot;&gt;
{{cite journal |author=IWC |year=1996 |title=Report of the sub-committee on Southern Hemisphere baleen whales, Annex E |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=46 |pages=117–131}}&lt;/ref&gt; Prije komercijalnog kitolova, procjenjuje se da je bilo 65.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

===Literatura===
*''National Audubon Society Guide to Marine Mammals of the World'', Reeves, Stewart, Clapham and Powell, 2002, {{ISBN|0-375-41141-0}}
* Eds. C.Michael Hogan and C.J.Cleveland. [http://www.eoearth.org/article/Sei_Whale?topic=49540 ''Sei whale''. Enclyclopedia of Earth, National Council for Science and Environment; ccontent partner Encyclopedia of Life]
*''Whales &amp; Dolphins Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans'', Maurizio Wurtz and Nadia Repetto. {{ISBN|1-84037-043-2}}
*''Encyclopedia of Marine Mammals'', editors Perrin, Wursig and Thewissen, {{ISBN|0-12-551340-2}}
*''Whales, Dolphins and Porpoises'', Carwardine (1995, reprinted 2000), {{ISBN|978-0-7513-2781-6}}

==Daljnje čitanje==
Oudejans, M. G. and Visser, F. 2010. First confirmed record of a living sei whale (''Balaenoptera borealis'' (Lesson, 1828)) in Irish coastal waters. ''Ir Nat. J.'' '''31''': 46 – 48.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm US National Mali sjeverni kit] na Marine Fisheries Service
* ARKive – [http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ Slike i filmovi o Malom sjevernom kitu ''(Balaenoptera borealis)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503161943/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ |date=3. svibnja 2006. }}
* [http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/endangered_species_list/cetaceans/about/sei_whale/ Mali sjeverni kit-profil] Svjetska fondacija za prirodu
* [http://www.accobams.org Službeni website o sporazumu o zaštiti kitova]
* [https://web.archive.org/web/20160316143105/http://www.pacificcetaceans.org/ Službeni website o memorandumu o razumijevanju za očuvanje kitova i njihovih staništa]

[[Kategorija:Brazdeni kitovi]]</text>
      <sha1>h7h86nofqjbelzv03dvati3xjfdd1mn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624006</id>
      <parentid>7624003</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7624006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56350" sha1="1jxgidpkwngjuvv4e8xz066qkupo7aq" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Mali sjeverni kit
| slika = Sei whale mother and calf Christin Khan NOAA.jpg
| slika_opis = Ženka i mladunče
| status = EN
| status_sistem = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn&quot;&gt;{{cite iucn |author=Cooke, J.G. |year=2018 |title=''Balaenoptera borealis'' |volume=2018 |article-number=e.T2475A130482064 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T2475A130482064.en |access-date=4 May 2021}}&lt;/ref&gt;
| status2 = G5
| status2_sistem = TNC
| status2_ref = &lt;ref name=NS&gt;{{cite NatureServe |id=2.102708 |title=''Balaenoptera borealis'' |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| status3 = CITES_A1
| status3_sistem = CITES
| status3_ref = &lt;ref name=CITES&gt;{{cite Species+ |id=3975 |title=''Balaenoptera borealis'' Lesson, 1828 |access-date=11 May 2026}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci]]
| ordo = [[	Artiodactyla]]
| infraordo = [[Cetacea]]
| familia = ''[[Balaenopteridae]]''
| genus = ''[[Balaenoptera]]''
| species = '''''B. borealis'''''
| dvoimeno = ''Balaenoptera borealis''
| dvoimeno_autorstvo = ([[René Primevère Lesson|Lesson]], 1828.)
}}
'''Mali sjeverni kit'''{{Rječnik za ribarsku struku}} ({{lat.|Balaenoptera borealis}}) je [[kitovi usani|kit usan]] i treći najveći [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] nakon [[plavetni kit|plavetnog kita]] i [[kit perajar|kita perajara]].&lt;ref name=&quot;mfr&quot;&gt;{{cite journal |year=1999 |title=Special Issue: The Great Whales: History and Status of Six Species Listed as Endangered Under the U.S. Endangered Species Act of 1973 |journal=Marine Fisheries Review |volume=61 |issue=1 |url=http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |pages=52–58 |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721055959/http://spo.nwr.noaa.gov/mfr611/mfr611.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nastanjuje većinu oceana i obližnjih mora, te odabire najradije duboke vode daleko od obale.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;&gt;
{{cite book |author=Gambell, R. |year=1985 |chapter=Sei Whale 'Balaenoptera borealis Lesson, 1828 |title=Handbook of Marine Mammals, Vol. 3 |editor1-last=Ridgway |editor1-first=S. H. |editor2-last=Harrison |editor2-first=R. |publisher=Academic Press |location=London |pages=155–170}}&lt;/ref&gt; Zaobilazi [[Polarna regija|polarne]] i tropske vode i djelomično zatvorena morska područja. Mali sjeverni kit migrira godišnje od hladnijih voda ljeti do umjerenih i [[suptropska klima|suptropskih]] voda.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Zna doseći veličinu i do 19,5 metara i težinu do 28 tona,&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;&gt;{{cite book |title=Draft Recovery Plan for the Fin Whale Balaenoptera physalus and Sei Whale Balaenoptera borealis |publisher=National Marine Fisheries Service |date=Srpanj 1998. |location=Silver Spring, Maryland |url=http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303204014/http://www.cresli.org/cresli/pdf%20documents/finwhale.pdf |archivedate=3. ožujka 2016. |access-date=26. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; te dnevno konzumira prosječno 900&amp;nbsp;kg hrana, uglavnom [[kopepod]]a, [[kril]]a i [[zooplankton]]a.&lt;ref name=&quot;adw&quot;&gt;
{{cite web |author=Shefferly, N. |year=1999 |title=Balaenoptera borealis |publisher=Animal Diversity Web |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Balaenoptera_borealis.html |accessdate=2006-11-04}}&lt;/ref&gt; Među najbržim je [[kitovi]]ma, i zna dosegnuti brzinu od 50&amp;nbsp;km/h na kratko vrijeme.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ime ovog kita potječe od [[norveški|norveške]] riječi za norvešku ribu ''[[Pollachius]]'' koja se javlja u isto vrijeme godine kada i mali sjeverni kit.&lt;ref name=&quot;acs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |title=Sei Whale &amp; Bryde's Whale Balaenoptera borealis &amp; Balaenoptera edeni |publisher=American Cetacean Society |date=Ožujak 2004. |accessdate=2006-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060927212353/http://www.acsonline.org/factpack/SeiBrydesWhales.htm |archivedate=27. rujna 2006.}}&lt;/ref&gt;

Zbog rasprostranjenog [[kitolov]]a u 19. i 20. stoljeću, kada je ulovljeno preko 255.000 kitova,&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;&gt;
{{cite book |author=Horwood, J. |year=1987 |title=The sei whale: population biology, ecology, and management |publisher=Croom Helm Ltd |location=Kent, England |isbn=0-7099-4786-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berzin, A. 2008. ''The Truth About Soviet Whaling'' (Marine Fisheries Review), str. 57–58.&lt;/ref&gt; broj primjeraka malog sjevernog kita je značajno smanjen te je danas međunarodno zaštićen, iako se ograničen broj lova odigrava zbog kontroverznog programa istraživanja kojeg provodi [[Japan]].&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=Japanese Scientific Whaling: Irresponsible Science, Irresponsible Whaling |date=2005-06-01 |url=http://www.panda.org/about_wwf/what_we_do/species/publications/index.cfm?uNewsID=13793 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt; 2008. godine, stručnjaci su procijenili da je populacija ovog kita bila oko 80.000 primjeraka, tek trećina broja prije masovnog kitolova.&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;&gt;{{cite book |last=Jefferson |first=Thomas, Marc A. Webber, and Robert L. Pitman |title=Marine Mammals of the World: A Comprehensive Guide to their Identification |url=https://archive.org/details/marinemammalsofw0000jeff |publisher=Academic |year=2008 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm NOAA, Office of Protected Resources - Sei whale.]&lt;/ref&gt;

==Etimologija==
Mali sjeverni kit duguje svoje englesko ime ({{eng.|Sei whale}}) norveškom nazivu za ribu ''[[Pollachius]]'', bliskog rođaka [[bakalar]]a. Ovi kitovi su se javljali u isto vrijeme kao i ta riba u blizini norveške obale, jer se oboje hrane [[plankton]]om.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Njegovo latinsko ime je ''borealis'', što znači &quot;sjeverni&quot;. U Japanu, ovaj kit se zove ''iwashi kujira'', ili sardinski kit.&lt;ref&gt;Omura, Hidero. &quot;Review of the Occurrence of the Bryde's Whale in the Northwest Pacific&quot;. ''Rep. Int. Commn.'' (Posebno izdanje 1), 1977, str. 88-91.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;natlgeo1911&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |journal=National Geographic Magazine |date=Svibanj 1911. |title=Shore Whaling: A World Industry |author=Andrews, R.C. |access-date=21. travnja 2022. |archive-date=10. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110105913/http://www.edwardtbabinski.us/whales/shore_whaling_industry.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također se katkad zove i '''manji kit perajar''' jer donekle podsjeća na tu vrstu kita.&lt;ref name=&quot;allen&quot;&gt;
{{cite book |url=http://books.google.com/?id=30YZAAAAYAAJ&amp;pg=PA234&amp;dq=Balaenoptera+borealis |title=Whalebone Whales of New England |author=Glover Morrill Allen |year=1916 |page=234 |volume=8 |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt; [[SAD|Američki]] prirodoslovac [[Roy Chapman Andrews]] usporedio je malog sjevernog kita s [[gepard]]om, jer je sposoban postići veliku brzinu u moru na nekoliko stotina metara, ali &quot;se ubrzo umori ako potjera predugo traje&quot; i &quot;nema snage ili izdržljivosti svojih većih rođaka&quot;.&lt;ref&gt;Andrews, Roy Chapman. 1916. ''Whale hunting with gun and camera; a naturalist's account of the modern shore-whaling industry, of whales and their habits, and of hunting experiences in various parts of the world''. New York: D. Appleton and Co., str. 128.&lt;/ref&gt;

==Taksonomija==
21. veljače 1819., kit od 9,8 metara se nasukao kraj [[Grömitz]]a, u pokrajini [[Schleswig-Holstein]]. Švedsko-njemački prirodoslovac Karl Rudolphi ga je isprva identificirao kao ''Balaena rostrata'' (=''Balaenoptera acutorostrata''). 1823., francuski prirodoslovac  [[Georges Cuvier]] opisao je Rudolphijev primjerak pod imenom &quot;rorqual du Nord&quot;. 1828., Rene Lesson je preveo taj naziv u ''Balaenoptera borealis'', na temelju Cuvierovog opisa Rudolphijeva primjerka i dijelom na ženki od 16,4 metara koja se nasukala na obali Francuske prethodne godine (koji je kasnije identificiran kao mladi kit perajar, ''Balaenoptera physalus''). 1846., engleski zoolog [[John Edward Gray]], ignorirajući Lessonov opis, nazvao je Rudolphijev primjerak ''Balaenoptera laticeps'', nakon čega su se i drugi pridržavali toga.&lt;ref&gt;Gray, J. E. 1846. On the cetaceous animals. str. 1-53 ''u'' The zoology of the voyage of H.M.S. Erebus and Terror. Vol. 1. Mammalia, birds (J. Richardson and J. E. Gray, eds.). E. W. Jansen, London.&lt;/ref&gt; 1865., britanski zoolog [[William Henry Flower]] nazvao je primjerak od 13,7 metara, koji je nabavljen iz [[Pekalongan]]a, na sjevernoj obali [[Java (otok)|Jave]], ''Sibbaldius'' (=''Balaenoptera'') ''schlegelii'' — trebalo je sve do 1946. da ruski znanstvenik A.G. Tomilin stvori sinonime od vrsta ''S. schlegelii'' i ''B. borealis'', te stvori podvrste ''B. b. schlegelii'' i ''B. b. borealis''.&lt;ref&gt;Flower, W. H. 1865. ''Proc. of the Zool. Soc.''1864:25:384-420.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Perrin2009&quot;&gt;Perrin, William F., James G. Mead, Robert L. Brownell, Jr. &quot;Review of the evidence used in the description of currently recognized cetacean subspecies&quot;. ''NOAA Technical Memorandum NMFS'' (prosinac 2009), str. 1-35.&lt;/ref&gt; 1884. – 85., norveški znanstvenik G. A. Guldberg prvi je identificirao &quot;sejhval&quot; [[Finnmark]]a kao ''B. borealis''.&lt;ref&gt;Guldberg, G.A. 1885. On the existence of a fourth species of the genus Balaenoptera. ''Journ. Anat. and Phys.'', vol. 19, str. 293-302.&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit je [[brazdeni kitovi|brazdeni kit]] (rod Balaenopteridae), u koje spadaju i [[grbavi kit]] i [[plavi kit]]. Brazdeni kitovi potječu od norveške riječi ''røyrkval'', što znači &quot;brazdeni kit&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |title=Etymology of mammal names |publisher=IberiaNature – Natural history facts and trivia |accessdate=2006-12-07 |archive-date=20. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100120120338/http://www.iberianature.com/trivia/etymology_mammals.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Brazdeni kitovi razvili su se od [[kitovi usani|kitova usana]], od sredine [[miocen]]a.&lt;ref name=&quot;evolution&quot;&gt;
{{cite book |url=http://www-personal.umich.edu/~gingeric/PDFfiles/PDG413_Whaleevol.pdf |format=PDF |title=McGraw-Hill Yearbook of Science &amp; Technology |year=2004 |publisher=The McGraw Hill Companies |chapter=Whale Evolution |author=Gingerich, P.}}&lt;/ref&gt; Ipak, malo se zna o tome kada su se porodice i rodovi ovih kitova razdvojili jedno od drugih.

Dvije [[podvrsta|podvrste]] ovog kita su identificirane; '''sjeverni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis borealis'') i '''južni mali sjeverni kit''' (''Balaenoptera borealis schlegelii''). Njihovi se dosezi ne poklapaju.

==Opis==
Mali sjeverni kit je treći najveći brazdeni kit, nakon plavog kita (koji zna težiti i do 180-200 tona) i kita perajara (koji zna težiti i od 70-77 tona).&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Na sjeveru Tihog oceana, odrasli mužjaci imaju prosječnu dužinu od 13,7 metara a odrasle ženke od oko 15 metara, dok na sjeveru Atlantika mužjaci imaju dužinu od 14 metara, a ženke od 14,5 metara. Na južnoj hemisferi dužine su im prosječno 14,5 i 15 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;&gt;Evans, Peter G. H. (1987). ''The Natural History of Whales and Dolphins''. Facts on File.&lt;/ref&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci znaju doseći dužinu i do 17,1 metara a ženke i do 18,6 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;&gt;{{cite book |last=Klinowska |first=M. |title=Dolphins, Porpoises and Whales of the World: The IUCN Red Data Book |publisher=IUCN |year=1991 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt; dok na južnoj hemisferi mužjaci znaju doseći dužinu od 18,6 metara a ženke do 19,5 metara. Autentičnost jednog navodnog primjerka od 22 metra koji je ulovljen 80-ak kilometara sjeverozapadno od [[St. Kilda]] u srpnju 1911. je osporena.&lt;ref name=&quot;Skinner2006&quot;&gt;Skinner, J.D. and Christian T. Chimimba. (2006). ''The Mammals of the Southern African Sub-region''. Cambridge University Press, Third Edition.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WentworthThompson1919&quot;&gt;Thompson, D’Arcy Wentworth. &quot;On whales landed at the Scottish whaling stations, especially during the years 1908-1914 — Part VII. The sei-whale&quot;. ''The Scottish Naturalist'', nos. 85-96 (1919), str. 37-46.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; Najveći priznati primjerci ulovljeni oko [[Island]]a imali su 16,15 metara (ženka) i 14,6 metara (mužjak), a najveći ulovljeni oko [[Nova Scotia|Nove Škotske]] 15,8 metara (ženka) i 15,2 metara (mužjak).&lt;ref name=&quot;martin83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Martin, A.R. |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. I. Size, distribution and abundance |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=457–463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mitchell1975&quot;&gt;Mitchell, E.D. (1975). &quot;Preliminary report on Nova Scotia fishery for sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Reports of the International Whaling Commission'' 25: str. 218–225.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JARPNII2005&quot;&gt;Tamura et al. (2005). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2005 – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 58, str. 1-52.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JAPRNII2006&quot;&gt;Tamura et al. (2006). &quot;Cruise report of the second phase of the Japanese Research Program under Special Permit in the Western North Pacific (JAPRN II) in 2006 (part I) – Offshore component&quot;. ''Rep. Int. Whal. Comn.'' 59, 1-26&lt;/ref&gt; Najveći primjerci osoblja povjerenstva Discovery bili su mužjak od 16,15 metara i ženka od 17,1 metara, koji su oboje ulovljeni u okolici [[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich|Južne Georgije]].&lt;ref name=&quot;Mac1943&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mackintosh |first1=N. A. |year=1943 |title=The southern stocks of whalebone whales |journal=Discovery Reports |volume=XXII |pages=199–300}}&lt;/ref&gt; Odrasli kitovi teže između 15 i 20 metričkih tona — trudna ženka od 16,4 metara, ulovljena kraj [[Natal]]a 1966., težila je 37,75 metričkih tona (minus 6% gubitka tekućine prilikom vađenja).&lt;ref name=&quot;Lockyer1976&quot;&gt;Lockyer, C. (1976). &quot;Body weights of some species of large whales&quot;. J. Cons. int. Explor. Mer, 36 (3); 259-273.&lt;/ref&gt; Ženke su značajno veće od mužjaka.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prilikom poroda, mladi kit dugačak je oko 4,4-4,5 metara.

==Anatomija==
[[File:Rorcual Sei.jpg|thumb|right|Mali sjeverni kit - animacija anatomije]]
Tijelo ovog kita je tamno sivkasto s bijelo-sivom bojom na trbuhu. Ima oko 32&amp;ndash;60 brazda između peraja i pupka, zbog čega mu je povećanje usne šupljine tijekom hranjenja ograničen u usporedbi s drugim vrstama.&lt;ref&gt;Brodie P., Víkingsson G. (2009) &quot;On the feeding mechanism of the sei whale (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of Northwest Atlantic Fishery Science'' 42: 49–54.&lt;/ref&gt; Kljun mu je izdužen a peraje su mu relativno male, tek oko 9%&amp;ndash;10% dužine tijela, te izdužene na rubovima.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt; Ima jednu brazdu koja se proteže od kljuna do dišnog otvora koja je karakteristična brazdenim kitovima.

Koža kita je prekrivena rupama ili ranama, koje postanu bijeli ožiljci nakon što zacijele. Danas se zna da ih uzrokuje [[morski pas]] ''[[Isistius brasiliensis]]''.&lt;ref name=&quot;shevchenko&quot;&gt;
{{cite journal |author=Shevchenko, V.I. |year=1977 |title=Application of white scars to the study of the location and migrations of sei whale populations in Area III of the Antarctic |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=130–134}}&lt;/ref&gt; Ima veliku leđnu peraju čija je visina oko 38–90&amp;nbsp;cm, a smještena je otprilike na dvije trećine tijela gledano od vrha kljuna.&lt;ref name=&quot;Matthews1938&quot;&gt;Matthews L.H. (1938). &quot;The sei whale ''Balaenoptera borealis''&quot;. ''Discovery Reports'' 17: 183–290.&lt;/ref&gt; Izgled, pigmentacija i ožiljci leđne peraje iskorišteni su radi fotografske identifikacije u nekim istraživanjima.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;&gt;{{cite journal |year=1992 |title=Behavior of individually identified sei whales Balaenoptera borealis during an episodic influx into the southern Gulf of Maine in 1986 |journal=Fish. Bull. |volume=90 |pages=749–755 |url=https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=31. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831001911/https://secure2.nni.com/whalecenter/pdfs/Sei_whales_FishBull92.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Rep je debeo a stražnja peraja je relativno mala u usporedbi s dužinom tijela.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;

[[Image:Baleen.jpg|thumb|left|250px|Povećanje usi kita. Usi se koriste da cijede hranu od vode.]]

Odrasle jedinke imaju 300&amp;ndash;380 crnih [[usi]] na svakoj strani usta, koje su duge oko 80&amp;nbsp;cm. Svaka us je sastavljena od [[keratin]]a, koji graniči s vrlo finom, kratkom bijelom čekinjom.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ove vrlo fine čekinje od 0,1&amp;nbsp;mm su najpouzdanije karakteristike koja razlikuju malog sjevernog kita od drugih kitova.&lt;ref name=&quot;mead&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mead, J.G. |year=1977 |title=Records of sei and Bryde's whales from the Atlantic coast of the United States, the Gulf of Mexico, and the Caribbean |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=113–116}}&lt;/ref&gt;

Mali sjeverni kit izgleda slično kao i drugi brazdeni kitovi. Veliki primjerci katkad se pomiješaju s kitom perajarom ako se ne uoči jasna asimetrična boja glave ovog potonjeg. Kit perajar ima čeljust koja je bijela na desnoj strani, a na lijevoj siva, te ima relativno ravni kljun.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

==Životni ciklus==
Mali sjeverni kit uglavnom putuje sam&lt;ref name=&quot;edds84&quot;&gt;
{{cite journal |year=1984 |title=Notes on a sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) sighted off Maryland |journal=Cetus |volume=5 |issue=2 |pages=4–5}}&lt;/ref&gt; ili u zajednici od najviše šest jedinki.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt; Veće skupine mogu se pojaviti na područjima bogatim prehranom. Jako malo se zna o njihovoj društvenoj strukturi. Tijekom ljeta 1986., skupine od najmanje tri mala sjevernog kita su promatrana u zaljevu Maine kako se &quot;druže&quot; – nasumično su se gibali, okretali i ostali na površini preko 10 minuta. Jedan kit bi uvijek napuštao skupinu tijekom takvih druženja.&lt;ref name=&quot;schilling&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je među najbržim kitovima. Zna doseći brzinu i do 50&amp;nbsp;km/h na kraćim udaljenostima.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Ipak, nije izniman ronilac, jer doseže plitka područja tek za pet do petnaest minuta. Između ronjenja, kit izlazi na površinu, te ga se može vidjeti u mirnim vodama. Za razliku od kita perajara, mali sjeverni kit ima tendenciju ne izroniti visoko iz vode nakon ronjenja, te uglavnom samo potone ispod površine. Dišni otvor i leđna peraja se pritom vide vrlo jasno. Stražnja peraja gotovo nikada ne izranja iz vode.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

===Prehrana===
[[Image:Krill swarm.jpg|thumb|right|250px|[[Kril]], morski beskralježnjak sličan škampima, je jedan od glavnih izvora hrane za Rudlofijevog kita.|alt=Photo of krill in water]]

Ovaj kit se hrani filtriranjem hrane iz vode. Otvara usta, grabi veliku količinu morske vode s hranom, i onda filtrira vodu van kroz [[usi]]. Preostala hrana ostaje u ustima.

Mali sjeverni kit se hrani u blizini površine oceana te konzumira prosječno oko 900&amp;nbsp;kg hrane dnevno.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Za životinju njegove veličine, izvori hrane su mu netipično organizmi koji se nalaze blizu dna [[hranidbeni lanac|hranidbenog lanca]]: [[zooplankton]] i male ribe. Kitove sklonosti su utvrđene analizom želuca, izravnim promatranjem i ponašanjem prilikom prehrane,&lt;ref name=&quot;watkins&quot;&gt;
{{cite journal |year=1979 |title=Aerial observations of feeding behavior in four baleen whales: Eubalaena glacialis, Balaenoptera borealis, Megaptera novaeangliae, and Balaenoptera physalus |journal=J. Mamm. |volume=60 |pages=155–163 |doi=10.2307/1379766 |issue=1 |jstor=1379766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;weinrich&quot;&gt;
{{cite journal |year=1986 |title=Behavior of sei whales in the southern Gulf of Maine, summer 1986 |journal=Whalewatcher |volume=20 |issue=4 |pages=4–7}}&lt;/ref&gt; te analizom [[izmet]]a skupljenoga u njegovoj blizini, koji se javlja u obliku razvodnjenog smeđeg oblaka. Fekalije su skupljene u mrežama, te je potom iz njih odvojena DNA i individualno identificirana, te je potvređno podudaranje s poznatim vrstama.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |title=New Research Method May Ease Whale Killing |publisher=National Geographic News |accessdate=2006-12-19 |date=6. veljače 2002. |author=Darby, A. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020404101759/http://news.nationalgeographic.com/news/2002/02/0206_020206_wirewhales.html |archive-date=4. travnja 2002. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovaj kit se nadmeće za hranu s [[haringe|haringama]], [[golema psina|golemom psinom]] i [[pravi kitovi|pravim kitovima]].

U sjevernom [[Atlantik]]u, hrani se [[kalanoida|kalanoidom]] – ''Calanus finmarchicus'' – a voli i [[kril]], osobito ''Meganyctiphanes norvegica'' i ''Thysanoessa inermis''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;&gt;{{cite journal |year=1984 |title=The Sei Whale, Balaenoptera borealis |url=https://archive.org/details/sim_marine-fisheries-review_1984_46_4/page/25 |journal=Mar. Fish. Rev. |volume=46 |issue=4 |pages=25–29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;christensen92&quot;&gt;
{{cite journal |year=1992 |title=A review of feeding and reproduction in large baleen whales (Mysticeti) and sperm whales Physeter macrocephalus in Norwegian and adjacent waters |journal=Fauna norvegica Series A |volume=13 |pages=39–48}}&lt;/ref&gt; U sjevernom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], hrani se zooplanktonom, osobito vrstama ''Neocalanus cristatus'', ''N. plumchrus'' i ''Calanus pacificus'', ali i ''Euphausia pacifica'', ''E. similis'', ''Thysanoessa inermis'', ''T. longipes'', ''T. gregaria'' i ''T. spinifera''. Povremeno jede i veće organizme, kao što je [[japanska leteća hobotnica]], ''Todarodes pacificus pacificus'',&lt;ref name=&quot;tamura01&quot;&gt;{{cite journal |author=Tamura, T. |title=Competition for food in the Ocean: Man and other apical predators |publisher=Reykjavik Conference on Responsible Fisheries in the Marine Ecosystem, Reykjavik, Iceland, 1–4 October 2001 |date=Listopad 2001. |url=ftp://ftp.fao.org/fi/document/reykjavik/pdf/09tamura.pdf |format=PDF |accessdate=2011-12-21 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i male ribe, kao što su [[inćun]]i (''Engraulis japonicus'' i ''E. mordax''), [[srdela|srdele]] (''Sardinops sagax''), ''Cololabis saira'', ''Scomber japonicus'' i ''S. australasicus'', ''Trachurus symmetricus'' i ''Sebastes jordani''.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nemoto&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Characteristics of food habits and distribution of baleen whales with special reference to the abundance of North Pacific sei and Bryde's whales |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=80–87}}&lt;/ref&gt; Neke od ovih riba su komercijalno važne. U okolici [[Kalifornija|Kalifornije]], kitovi se hrane inćunima između lipnja i kolovota, te [[kril]]om (''Euphausia pacifica'') tijekom rujna i listopada.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Rice, D.W. |year=1977 |title=Synopsis of biological data on the sei whale and Bryde's whale in the eastern North Pacific |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=92–97}}&lt;/ref&gt; U južnoj hemisferi, poprimaju funkciju predatora i love manje ribe kao plijen: ''Neocalanus tonsus'', ''Calanus simillimus'', ''Drepanopus pectinatus'', kao i ''Euphausia superba'' i ''Euphausia vallentini''&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; te [[rakušci|rakušac]] ''[[Themisto gaudichaudii]]''.

===Razmnožavanje===

[[Parenje]] se odigrava u umjerenim, subtropskim morima tijeko zime. [[Gestacija]] traje između 10,5 mjeseci,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;&gt;
{{cite journal |year=1983 |title=The sei whale off western Iceland. II. Age, growth and reproduction |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=465–476}}&lt;/ref&gt; 11,5 mjeseci&lt;ref name=&quot;lockyer77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Lockyer, C. |year=1977 |title=Some estimates of growth in the sei whale, Balaenoptera borealis |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=58–62}}&lt;/ref&gt; ili jednu godinu,&lt;ref name=&quot;risting&quot;&gt;
{{cite journal |author=Risting, S |year=1928 |title=Whales and whale foetuses |journal=Rapp. Cons. Explor. Mer |volume=50 |pages=1–122}}&lt;/ref&gt; ovisno o tome koji se model [[fetus]]a uzima u obzir. Različite procjene su rezultat nesposobnosti znanstvenika promatrati cijelu trudnoću; većina podataka o razmnožavanju za brazdene kitove dobiveno je od životinja koje su ulovili kitlovci, što nudi tek mali djelić znanja o razvoju fetusa. Znanstvenici pokušavaju ekstrapolirati podatke o začeću uspoređujući veličinu fetusa i karakteristikama mladunčadi.

Mladi kitovi prestaju jesti od majke nakon 6&amp;ndash;9 mjeseci, kada dosežu dužinu od 8-9 metara,&lt;ref name=&quot;Klinowska&quot;/&gt; uglavnom tijekom ljeta ili jeseni, na područjima hranjenja. Ženke se razmnožavaju svake 2&amp;ndash;3 godine,&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; te uglavnom dobivaju jednog potomka.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt; Na sjevernoj hemisferi, mužjaci su zreli za parenje kada dosegnu dužinu od 12,8-12,9 metara a ženke dužinu od 13,3-13,4 metara, dok je na južnoj hemisferi to pravilo za mužjake dužine od oko 13,6 metara a ženke od 14 metara.&lt;ref name=&quot;evans1987&quot;/&gt; Spolna zrelost se doseže nakon 8&amp;ndash;10 godina za oba spola.&lt;ref name=&quot;lockyer and martin&quot;/&gt; Ovi kitovi znaju doseći starost od 65 godina.&lt;ref name=&quot;wwf.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/cetaceans/about/sei_whale/seiwhale_ecology_habitat/ |date=2007-06-18 |title=Sei whale - Ecology &amp; Habitat |author=WWF |publisher=WWF Global Species Programme |accessdate=19. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

===Glasanje===

Mali sjeverni kit proizvodi duge, glasne zvukova na niskoj frekvenciji. relativno malo se zna o njegovim specifičnim glasanjem, ali 2003. su promatrači zabilježili zvukove malog sjevernog kita, kao i dodatne zvukove &quot;režanja&quot; i &quot;pištanja&quot; kraj obale [[Antarktički poluotok|antarktičkog poluotoka]].&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;&gt;
{{cite journal |last1=McDonald |first1=M. |last2=McDonald |first2=M. |last3=Hildebrand |first3=J. |last4=Wiggins |first4=S. |last5=Thiele |first5=D. |last6=Glasgow |first6=D. |last7=Moore |first7=S. |title=Sei whale sounds recorded in the Antarctic |journal=The Journal of the Acoustical Society of America |date=Prosinac 2005. |volume=118 |issue=6 |pmid=16419837 |pages=3941–3945 |url=http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&amp;id=JASMAN000118000006003941000001&amp;idtype=cvips&amp;gifs=yes |doi=10.1121/1.2130944}}&lt;/ref&gt; Mnogi pozivi su se sastojali od raznih dijelova na različitim frekvencijama. Ova kombinacija razlikuje njihov glas od drugih kitova. Većina zvukova trajali su oko pola sekunde, te su se pojavili u rasponu između 240&amp;ndash;625&amp;nbsp;[[Herc|herca]], duboko u rasponu ljudskog sluha. Najglasniji zvuk desgao je 156 [[decibel]]a relativno prema 1&amp;nbsp;[[Paskal|micropascalu (μPa)]] pri referentnoj udaljenosti od jednog metra.&lt;ref name=&quot;mcdonald05&quot;/&gt; Promatrač smješten jedan metar od kita teoretski bi čuo jačinu zvuka koja je usporediva s onom udarca velikog čekića na tvrdu površinu udaljenu dva metra.&lt;ref&gt;[http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm Pogledati ovaj opis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090725234254/http://www.surtass-lfa-eis.com/Terms/index.htm |date=25. srpnja 2009. }} za više informacija.&lt;/ref&gt;

U listopadu 2002., znanstvenici su zabilježili pozive u prisutnosti malog sjevernog kita u okolici otoka [[Maui]]. Svi su bili prigušeni zvučni pozivi, izuzev dva koja su se nalazila na frekvenciji u rasponu od 39.1&amp;nbsp;Hz do 21&amp;nbsp;Hz u trajanju od 1,3 sekunde – dvije najviše frekvencije su dosegle raspon od 100,3&amp;nbsp;Hz do 44.6&amp;nbsp;Hz tijekom trajanja od jedne sekunde. Ovi pozivi su gotovo identični prije zabilježenim pozivima u okolici [[Oahu]]a za koje se prije smatralo da su potjecali od kita perajara.&lt;ref&gt;Rankin S., Barlow J. (2007). &quot;Vocalizations of the sei whale ''Balaenoptera borealis'' off the Hawaiian Islands&quot;. ''Bioacoustics'' 16: 137–145.&lt;/ref&gt; Između 2005. i 2007., niske frekvencije glasanja su zabilježene i u zaljevu Maine, istočno od [[Cape Cod]]a, [[Massachusetts]]a, koje se također povezuje s malim sjevernim kitom. Ovi pozivi su trajali između 82,3&amp;nbsp;Hz do 34&amp;nbsp;Hz te trajali oko 1,4 sekunde. Ovaj poziv je zabilježen i u okolici [[Nova Engleska|Nove Engleske]], središnjeg Atlantika i [[Davisov prolaz|Davisovog prolaza]]. Vjerojatno se radi o pozivu za kontaktiranje drugih kitova.&lt;ref&gt;Baumgartner M.F., Van Parijs S.M., Wenzel F.W., Tremblay C.J., Esch H.C., Ward A.A. (2008). &quot;Low frequency vocalizations attributed to sei whales (''Balaenoptera borealis'')&quot;. ''Journal of the Acoustical Society of America'' 124: 1339–1349.&lt;/ref&gt;

==Doseg i migracija==
[[Image:Faroe stamp 403 sei whale (Balaenoptera borealis).jpg|thumb|right|200px|Nacrtani mali sjeverni kit na poštanskoj marki [[Farski Otoci|Farskih Otoka]], iz 2001. godine]]

Mali sjeverni kit živi u svim oceanima, iako vrlo rijetko u polarnim predjelima ili u [[Tropska klima|tropskim]] vodama.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Poteškoća razlikovanja istog od drugih brazdenih kitova povremeno stvara probleme u utvrđivanju njihovog točnog raspona i populacije, pogotovo u toplijim vodama gdje je [[Brydeov kit]] vrlo čest.

U sjevernom Atlantiku, raspon mu je od [[južna Europa|Južne Europe]] ili [[Magreb]] do [[Norveška|Norveške]], i od juga [[SAD]]-a do [[Grenland]]a.&lt;ref name=&quot;Gambell85a&quot;/&gt; Najjužniji dosezi ovog kita koji su potvrđeni obuhvaćaju slučajeve nasukanih kitova na obali [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] i [[Veliki Antili|Velikih Antila]].&lt;ref name=&quot;mead&quot;/&gt; Uzduž svojeg raspona, ovaj kit izbjegava poluzatvorena mora, kao što je Meksički zaljev, [[Zaljev sv. Lovrijenca]], [[Hudsonov zaljev]], [[Sjeverno more]] i [[Sredozemno more]].&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; Prebiva najradije u dubokim vodama, najčešće iznad [[Epikontinentalni pojas|Epikontinentalnih pojasa]],&lt;ref name=&quot;CETAP&quot;&gt;
{{cite journal |author=CETAP |year=1982 |title=Final Report of the Cetacean and Turtle Assessment Program, University of Rhode Island, to Bureau of Land Management |publisher=U.S. Department of the Interior. Ref. No. AA551-CT8–48}}&lt;/ref&gt; bazenima između obala,&lt;ref name=&quot;sutcliffe&quot;&gt;
{{cite book |year=1977 |chapter=Whale distributions in Nova Scotia waters |title=Fisheries &amp; Marine Service Technical Report No. 722}}&lt;/ref&gt; ili područja [[podvodni klanac|podvodnih klanaca]].&lt;ref name=&quot;kenney87&quot;&gt;
{{cite journal |year=1987 |title=Cetacean biomass densities near submarine canyons compared to adjacent shelf/slope areas |url=https://archive.org/details/sim_continental-shelf-research_1987-02_7_2/page/107 |journal=Cont. Shelf Res. |volume=7 |pages=107–114 |doi=10.1016/0278-4343(87)90073-2}}&lt;/ref&gt;

Na sjeveru Tihog oceana, raspon mu je od 20°N do 23°N [[geografska širina|geografske širine]] tijekom zime, te od 35°N do 50°N geografske širine tijekom ljeta.&lt;ref name=&quot;masaki76&quot;&gt;
{{cite journal |author=Masaki, Y. |year=1976 |title=Biological studies on the North Pacific sei whale |journal=Bull. Far Seas Fish. Res. Lab. |volume=14 |pages=1–104}}&lt;/ref&gt; Otprilike 75% populacije sjevernog Tihog oceana živi istočno od [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske granice]],&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; ali postoji malo podataka o rasprostranjenosti na sjeveru Tihog oceana. Dva kita etiketirana kraj obale Kalifornije su kasnije ulovljena kraj obale [[Washington (savezna država)|Washingtona]] i [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]], otkrivajući moguću sponu između ta dva područja,&lt;ref name=&quot;rice74&quot;&gt;
{{cite book |author=Rice, D.W. |year=1974 |chapter=Whales and whale research in the North Pacific |editor=Schervill, W.E. (ed.) |title=The Whale Problem: a status report |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6 |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000inte_m0b6/page/170 170]–195 |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-674-95075-5}}&lt;/ref&gt; ali zbog manjka podataka o drugim etiketiranim kitovima ova dva slučajeva su nepouzdana. U [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]], ljetna rasprostranjenost ovog kita se temelji na povijesnim podacima o ulovu između 40°S i 50°S geografske širine u južnom Atlantiku i južnom Indijskom oceanu te 45°S i 60°S u južnom Tihom oceanu, dok je distribucija tijekom zime slabo istražena, a jedno od područja u kojima je mali sjeverni kit prezimio bile su vode sjeveroistočno od Brazila i Perua. Većina primjeraka malog sjevernog kita ulovljenoga kraj [[Angola]]e i [[Kongo|Konga]], kao i drugih područja oko ekvatorske Zapadne Afrike, je krivo identificirano te se u stvari radilo o Brydeovom kitu. Primjerice, Ruud (1952) je utvrdio da je 42 navodnih malih sjevernih kitova ulovljenih kraj [[Gabon]]a zapravo bilo Brydeovi kitovi. Tijekom promatranja kitova u vodama Angole između 2003. i 2006., samo je jedno viđenje dvaju primjeraka ovog kita potvrđeno u kolovozu 2004., u usporedbi s čak 19 viđenja Brydeovih kitova.&lt;ref&gt;Weir C.R. (2010). &quot;A review of cetacean occurrence in West African waters from the Gulf of Guinea to Angola&quot;. ''Mammal Review'' 40: 2–39.&lt;/ref&gt;

===Migracije===
Mali sjeverni kit općenito migrira godišnje od hladnih i subpolarnih voda do umjerenih i subtropskih voda tijekom zime, gdje ima više hrane.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt; U sjevernom Atlantiku, viđenja i povijesni dokumenti o ulovu sugeriraju da ovaj kit putuje sjeverno uzduž obala grebena kako bi stigao do [[Georgesova obala|Georgesove obale]] i zaljeva Mainea do lipnja. Prisutni su i oko južne obale [[Newfoundland]]a u kolovozu i rujnu, te kreće na putovanje prema zapadu i jugu uzduž [[Nova Škotska|Nove Škotske]] od sredine rujna do sredine listopada. Kitovi se javljaju u [[Labradorsko more|Labradorskom moru]] već u prvim tjednima lipnja te kreću prema sjeveru, do južnih obala  [[Grenland]]a tijekom kasnog ljeta.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=Preliminary assessment of stocks of northwest Atlantic sei whales (Balaenoptera borealis) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=117–120}}&lt;/ref&gt; U sjevernom Atlantiku, mali sjeverni kit prezimljuju sve do [[Zapadna Afrika|Zapadne Afrike]]. Velike ženke predvode migracije kako bi stigli do [[Danski prolaz|Danskog prolaza]] ranije od ostalih spolova i klasa, do sredine lipnja, gdje ostaju sve do sredine rujna. Povremeno mužjaci i mlade ženke znaju ostati na južnijim geografskim širinima tijekom ljetnih mjeseci.&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt;

Točne rute migracija nisu dobro istražene&lt;ref name=&quot;martin83&quot;/&gt; te znanstvenici ne mogu predvidjeti točno gdje će se koja skupina pojaviti od godine do godine.&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;&gt;
{{cite journal |year=1977 |title=On the biology of the eastern North Atlantic sei whale, Balaenoptera borealis Lesson |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=124–129}}&lt;/ref&gt; F.O. Kapel je zabilježio vezu između pojava ovih kitova zapadno od Grenlanda i putovanja relativno tople vode [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] u ta područja.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;&gt;
{{cite journal |author=Kapel, F.O. |year=1985 |title=On the occurrence of sei whales (Balenoptera borealis) in West Greenland waters |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=35 |pages=349–352}}&lt;/ref&gt; Neki podaci navode da se pojedini kitovi vraćaju kraj obale [[Island]]a svake godine.&lt;ref name=&quot;sigurjonsson83&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1983 |title=The cruise of the Ljósfari in the Denmark Strait (June–July 1981) and recent marking and sightings off Iceland |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=33 |pages=667–682}}&lt;/ref&gt; Jedan etiketirani kit kraj voda [[Otok Faial|Faiala]], u [[Azori]]ma, je putovao više od 4.000&amp;nbsp;km do Labradorskog mora putem [[fraktura Charlie-Gibbs|frakture Charlieja-Gibbsa]] između travnja i lipnja 2005.&lt;ref&gt;Olsen E., Budgell P., Head E., Kleivane L., Nøttestad L., Prieto R. et al. (2009) &quot;First satellite-tracked long-distance movement of a sei whale (''Balaenoptera borealis'') in the North Atlantic&quot;. ''Aquatic Mammals'' 35: 313–318.&lt;/ref&gt; Sedam etiketiranih kitova u vodama Faiala i [[Pico (otok)|Pica]] od svibnja do lipnja 2008. i 2009. je putovalo do Labradorskog mora, dok je osmi kit, praćen od rujna 2009., krenuo jugoistočno – signal mu je izgubljen između [[Madeira (otok)|Madeire]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]].&lt;ref&gt;Prieto, Rui, Monica A. Silva, Martine Berube, Per J. Palsbøll (2012). &quot;Migratory destinations and sex composition of sei whales (''Balaenoptera borealis'') transiting through the Azores&quot;. ''SC/64/RMP6'', str. 1-7.&lt;/ref&gt;

==Kitolov==
{{Glavni|Kitolov}}
[[Image:Im Februar 1598 an der holländischen Küste gestrandeter Walfisch.jpg|thumb|right|230px|Umjetnički prikaz kitolova, 16. stoljeće]]

Razvoj eksplozivnih [[harpun]]a i [[parobrod]]a u kasnom 19. stoljeću dovelo je do toga da su veliki brojevi kitova došli unutar dosega komercijalnih kitolovaca. Isprva su ih brzina i izbjegavanje,&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;&gt;
{{cite journal |author=Sigurjónsson, J. |year=1988 |title=Operational factors of the Icelandic large whale fishery |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=38 |pages=327–333}}&lt;/ref&gt; kao i mala količina iskoristivog [[kitovo ulje|ulja]] i [[kitovo meso|mesa]] djelomično štitili male sjeverne kitove i išli im u korist. No nakon što su zalihe puno isplativijih pravih kitova, plavih kitova i kita perajara iskorištene, i mali sjeverni kit se našao na meti kitolovaca, osobito od 1950. do 1980.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Sjeverni Atlantik===
U sjevernom Atlantiku, između 1885. i 1984., ulovljeno je 14.295 malih sjevernih kitova.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Lovili su ih u velikim brojevima kraj obale [[Norveška|Norveške]] i [[Škotska|Škotske]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća,&lt;ref name=&quot;jonsgard and darling&quot;/&gt; a samo 1885., ulovljeno je više od 700 primjeraka kraj [[Finnmark]]a u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;andrews16&quot;&gt;
{{cite journal |author=Andrews, R.C. |year=1916 |title=The sei whale (Balaenoptera borealis Lesson) |journal=Mem. Am. Mus. Nat. Hist. New Ser. |volume=1 |issue=6 |pages=291–388}}&lt;/ref&gt; Njihovo meso bilo je popularno u norveškim kuhinjama.&lt;ref&gt;
{{cite book |author=Ingebrigtsen, A. |year=1929 |chapter=Whales caught in the North Atlantic and other seas |title=Rapports et Procès-verbaux des réunions, Cons. Perm. Int. L’Explor. Mer, Vol. LVI |publisher=Høst &amp; Fils |location=Copenhagen}}&lt;/ref&gt;

U Islandu, ulovljeno je ukupno 2.574 kitova u stanici [[Hvalfjörður]] između 1948. i 1985. Počevši od 1960-ih i ranih 1970-ih, Mali sjeverni kit je postao druga najtraženija meta islandskih kitolovaca nakon kita perajara, a potražnja za njegovim mesom postala je veća od kitovog ulja, prethodne glavne mete.&lt;ref name=&quot;sigurjónsson88&quot;/&gt;

Manje količine kitova ulovljeno je i kraj [[Iberski poluotok|Iberskog poluotoka]], počevši od 1920-ih, od španjolskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;aguilar and lens&quot;&gt;
{{cite journal |year=1981 |title=Preliminary report on Spanish whaling operations |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=31 |pages=639–643}}&lt;/ref&gt; kraj voda Nove Škotske početkom 1970-ih od kanadskih kitolovaca,&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt; i kraj obale zapadnog Grenlanda od 1920-ih do 1950-ih od norveških i danskih kitolovaca.&lt;ref name=&quot;kapel85&quot;/&gt;

===Sjeverni Tihi ocean===
Na sjeveru Tihog oceana, ukupno je zabilježeno 72.215 ulovljenih kitova od 1910. do 1975.;&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; većina je ulovljena nakon 1947.&lt;ref name=&quot;barlow97&quot;&gt;
{{cite journal |author=Barlow, J., K. A. Forney, P.S. Hill, R.L. Brownell, Jr., J.V. Carretta, D.P. DeMaster, F. Julian, M.S. Lowry, T. Ragen, and R.R. Reeves |year=1997 |title=U.S. Pacific marine mammal stock assessments: 1996 |publisher=NOAA Tech. Mem. NMFS-SWFSC-248 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-248.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Obalne stanice u [[Japan]]u i  [[Koreja|Koreji]] su obrađivale 300&amp;ndash;600 kitova svake godine između 1911. i 1955. 1959., zabilježen je vrhunac japanskog ulova, s 1.340 usmrćenih kitova. Teško iskorištavanje na sjeveru Tihog oceana počelo je ranih 1960-ih, a ulov je bio prosječno 3.643 kita svake godine od 1963. do 1974. (ukupno 43.719 primjeraka).&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;&gt;
{{cite journal |author=Tillman, M.F. |year=1977 |title=Estimates of population size for the North Pacific sei whale |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=Spec. Iss. 1 |pages=98–106}}&lt;/ref&gt; 1971., nakon desetljeća stalnog izlova, ovaj kit postao je rijedak u japanskim obalama, čime je komercijalni kitolov završio 1975.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CFWS42&quot;&gt;
{{cite book |author=Committee for Whaling Statistics |year=1942 |title=International whaling statistics |publisher=Committee for Whaling Statistics |location=Oslo}}&lt;/ref&gt;

Kraj obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], mali sjeverni kit je ulovljen kraj britanske Kolumbije, od 1950-ih do sredine 1960-ih, kada je broj ulovljenih kitova spao na samo 14 primjeraka godišnje.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt; Više od 2.000 je ulovljeno kraj Britanske Kolumbije između 1962. i 1967.&lt;ref name=&quot;pike69&quot;&gt;
{{cite journal |year=1969 |title=Marine mammals of British Columbia |journal=Fish. Res. Bd. Canada Bull. |volume=171}}&lt;/ref&gt; Između 1957. i 1971., kalifornijske obalne stanice su obradile 386 kitovas.&lt;ref name=&quot;rice77&quot;/&gt; Komercijalni kitolov malog sjevernog kita završio je na istoku sjevernog Tihog oceana 1971.

===Južna hemisfera===
Ukupno 152.233 kitova je ulovljeno na [[Južna hemisfera|Južnoj hemisferi]] između 1910. i 1979.&lt;ref name=&quot;horwood87&quot;/&gt; Kitolovci su isprva tražili [[Grbavi kit|grbave kitove]], no već 1913., ova vrsta je postala rijetka, te je stoga kitolov preusmjeren na plave kitove i kitove perajare. Kada su i te vrste postale rijetkost, dramatično je povećan lov na malog sjevernog kita kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref name=&quot;mizroch84&quot;/&gt; Ulov je doživio vrhunac 1964. – 65. kada je ubijeno preko 20.000 tih kitova, ali 1976., taj broj je pao na manje od 2.000, te je kitolov i za tu vrstu završen 1977.&lt;ref name=&quot;mfr&quot;/&gt;

===Zaštita kita===
Od moratorija na komercijalni izlov kitova, mali sjeverni kit se jedino lovio od [[Island]]a i [[Japan]]a radi navodnog istraživačkog programa IWC-ja ([[Međunarodna komisija za kitolov]]). Island je proveo četiri godine znanstvenog kitolova između 1986. i 1989., te ubio 40 malih sjevernih kitova godišnje.&lt;ref name=&quot;wwf-Iceland&quot;&gt;
{{cite press release |publisher=WWF-International |title=WWF condemns Iceland’s announcement to resume whaling |date=2003-08-07 |url=http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/arctic/news/index.cfm?uNewsID=8221 |accessdate=2006-11-10}}&lt;/ref&gt;
Japanski kitolovci su pak ubili 50-ak malih sjevernih kitova svake godine radi tog istraživanja. Istraživanje provodi [[Institut istraživanja kitova]] (ICR) u [[Tokyo|Tokiju]], privatno financirana, neprofitna institucija. Glavno težište istraživanja je istražiti što kitovi jedu kako bi se procijenilo natjecanje između ribara i kitova. Dr. Seiji Ohsumi, ravnatelj ICR-a, je izjavio,
:&quot;Procjenjuje se da kitovi konzumiraju između 3 do 5 puta više morskih resursa nego što ljudi love radi ljudskog konzumiranja, stoga naše istraživanje kitova daje vrijedne informacije o poboljšanju upravljanja svih naših resursa.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02a&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan not catching endangered whales |date=2002-03-01 |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |format=PDF |accessdate=2006-11-10 |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=28. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028211938/http://www.icrwhale.org/eng/SEI.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dodao je i ovo: 
:&quot;...Mali sjeverni kit je druga najbrojnija vrsta kita na zapadu sjevernog Tihog coeana, a populacija mu se procjenjuje na preko 28.000 jedinki. Nije ugrožen.&quot;&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;&gt;{{cite press release |publisher=The Institute of Cetacean Research, Tokyo, Japan |title=Japan's senior whale scientist responds to New York Times advertisement |date=2002-05-20 |accessdate=2006-11-10 |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |format=PDF |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=9. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209053202/http://www.icrwhale.org/eng/NYTimes.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Udruge za očuvanje životinja, kao što je [[Svjetska fondacija za prirodu]], osporavaju vrijednost ovih istraživanja, te ukazuju na tu da se ovaj kit hrani [[hobotnica]]ma i [[plankton]]om koje ne love ljudi, dok mu je riba vrlo rijetko na jelovniku. Njihov stav o ovom programu je sljedeći:
:&quot;[To je] ništa više nego plan kako bi se kitolov kriomice održao na poslu, i potreba da se kit iskoristi kao žrtveno janje za prevelik ribolov kojeg provode ljudi.&quot;&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt;

Tijekom sastanka znanstvene komsije IWC-a 2001., 32 znanstvenika su izdala dokument u kojem izražavaju stav da ovaj japanski program nema znanstvenog pokrića te da ne zadovoljava standarde za [[recenzija (nauka)|znanstvene recenzije]].&lt;ref name=&quot;clapham02&quot;&gt;
{{cite journal |author=Clapham, P. et al. |year=2002 |title=Relevance of JARPN II to management, and a note on scientific standards. Report of the IWC Scientific Committee, Annex Q1 |journal=Journal of Cetacean Research and Management |issue=supplement |pages=395–396 |volume=4}}&lt;/ref&gt;

2010., restoran u [[Los Angeles]]u, koji je potvrdio da poslužuje kitovo meso, je zatvoren od vlasnika nakon što su ga vlasti izdale kaznenu prijavu protiv njega zbog prodaje mesa ugrožene vrste.
&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE62J1A420100320 |work=Reuters |title=L.A. eatery charged with serving whale meat closes |date=2010-03-20}}&lt;/ref&gt;

==Status zaštite==
[[Image:International Whaling Commission members.svg|330px|thumb|Države članice Međunarodne komisije za kitolov (plava boja)]]

Mali sjeverni kit nije imao međunarodnu zaštitu do 1970., kada je [[Međunarodna komisija za kitolov]] (IWC) po prvi put uspostavila kvotu ulova za sjeverni Tihi ocean. Prije kvota, nije bilo ograničenja za lov i ubijanje kitova.&lt;ref name=&quot;allen80&quot;&gt;
{{cite book |author=Allen, K.R. |year=1980 |title=Conservation and Management of Whales |publisher=Univ. of Washington Press |location=Seattle, WA |isbn=0-295-95706-9}}&lt;/ref&gt; Potpuna zaštita od komercijalnog kitolova u sjevernom Tihom oceanu stupila je na snagu 1976.

Kvota za malog sjevernog kita u sjevernom Atlantiku počela je 1977. Zalihe Južne hemisfere bile su zaštićene 1979. Suočeni s gomilom dokaza da nekoliko vrsta kitova neminovno prijeti potpuno izumiranje, IWC je uspostavila potpuni moratorij na komercijalni kitolov od 1986.&lt;ref name=&quot;nmfs&quot;/&gt;

Kasnih 1970-ih, bilo je &quot;piratskih&quot; kitolovaca na istoku sjevernog Atlantika.&lt;ref name=&quot;best92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Best, P.B. |year=1992 |title=Catches of fin whales in the North Atlantic by the M.V. Sierra (and associated vessels) |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=42 |pages=697–700}}&lt;/ref&gt; Nema dokaza nezakonitog kitolova na sjeveru Tihog oceana, iako priznanje da su podaci o kitolovu [[SSSR]]-a krivo interpretirani&lt;ref name=&quot;yablokov94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Yablokov, A.V. |year=1994 |title=Validity of whaling data |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-01-13_367_6459/page/108 |doi=10.1038/367108a0 |journal=Nature |volume=367 |page=108 |issue=6459}}&lt;/ref&gt; znači da informacije o ulovu nisu potpuno pouzdane.

[[Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava|Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN)]] je ovu vrstu stavila na svoj crveni popis ugroženih vrsta 2000.&lt;ref name=&quot;iucn&quot;/&gt; Populacije Sjeverne hemisfere su klasificirane kao Dodatak II prema [[Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta|Washingtonskom sporazumu o zaštiti vrsta]], što ukazuje da nisu pod izravnom prijetnjom izumiranja, ali bi mogli postati ako se ne uvrste na popis. Populacija na Južnoj hemisferi je klasificirana kao Dodatak I istog sporazuma, što ukazuje da im prijeti nestanak ako se ulov ne zaustavi.&lt;ref name=&quot;adw&quot;/&gt;

Mali sjeverni kit je klasificiran kao Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot;&gt;&quot;[http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf Appendix I and Appendix II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221223757/http://www.cms.int/documents/appendix/Appendices_COP9_E.pdf |date=21. veljače 2012. }}&quot; of the Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals (CMS). As amended by the Conference of the Parties in 1985, 1988, 1991, 1994, 1997, 1999, 2002, 2005 and 2008. Effective: 5th March 2009.&lt;/ref&gt; i II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; prema popisu kojeg je sastavila [[Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja]] (CMS). Dodatak I&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; navodi da ovoj vrsti prijeti izumiranje na cijelom ili velikom dijelu područja kojeg nastanjuje dok Dodatak II&lt;ref name=&quot;Appendices&quot; /&gt; ukazuje da ima nedovoljan status zaštite ili bi imala značajnu pogodnost od međunarodne suradnje i ugovora da joj se poboljša zaštita.

Memorandum za očuvanje kitova i njihovog staništa u području Tihog oceana (MOU) i Ugovor o zaštiti malih kitova Baltika, sjevernog istoka Atlantika i Sjevenih mora (ACCOBAMS) također određuju zaštitu malog sjevernog kita.

==Procjena ukupne populacije==
Trenutna populacija se procjenjuje na oko 80.000 jedinki, tek trećina populacije prije razdoblja kitolova.&lt;ref name=&quot;acs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jefferon2008&quot;/&gt; Istraživanje iz 1991. je procijenilo da postoji tek 4.000 jedinki na sjeveru Atlantika.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Braham, H. |year=1992 |title=Endangered whales: Status update |publisher=Alaska Fisheries Science Center, Seattle, WA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blaylock95&quot;&gt;
{{cite journal |author=Blaylock, R.A., J.W. Haim, L.J. Hansen, D.L. Palka, and G.T. Waring |year=1995 |title=U.S. Atlantic and Gulf of Mexico stock assessments |publisher=U.S. Dept. of Commerce, NOAA Tech. Memo NMFS-SEFSC-363}}&lt;/ref&gt; Mali sjeverni kit je bio rijetka pojava 1960-ih i ranih 1970-ih kraj voda sjeverne [[Norveška|Norveške]].&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;&gt;
{{cite book |author=Jonsgård, Å. |year=1974 |chapter=On whale exploitation in the eastern part of the North Atlantic Ocean |pages=[https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will/page/97 97]–107 |editor1-last=Schevill |editor1-first=W.E. |title=The whale problem |url=https://archive.org/details/whaleproblemstat0000will |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA}}&lt;/ref&gt; Često objašnjenje za njegov nestanak je prevelik izlov kita.&lt;ref name=&quot;jonsgard74&quot;/&gt; Drastično smanjivanje zaliha kopepoda na sjeveruistočnom Atlantiku krajem 1960-ih je također mogući krivac.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;&gt;
{{cite journal |year=1993 |title=Sei whale abundance in the North Atlantic, estimated from NASS-87 and NASS-89 data |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=43 |pages=315–321}}&lt;/ref&gt; Istraživanje oko Danskog prolaza je pronašlo 1.290 kitova 1987. godine, te 1.590 kitova 1989.&lt;ref name=&quot;cattanach&quot;/&gt; Populacija ovog kita u Novoj Škotskoj se procjenjuje na između 1.393 i 2.248, s minimum od 870 jedinki.&lt;ref name=&quot;mitchell and chapman&quot;/&gt;

Istraživanje iz 1977. je procijenilo da Tihi ocean ima ukupno 9.110 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Japanski izvori navode da su ti podaci zastarjeli, te su 2002. tvrdili da je na zapadu Sjevernog Atlantika bilo preko 28.000 kitova,&lt;ref name=&quot;icr02b&quot;/&gt; broj kojeg pak znanstvena zajednica ne prihvaća.&lt;ref name=&quot;wwf05&quot;/&gt; U kalifornijskim vodama, samo je jedno viđenje ovog kita potvrđeno u zračnim i morskim istraživanjima od 1991. do 1993., dok su pet preostalih viđenja i dalje upitno,&lt;ref name=&quot;hill92&quot;&gt;
{{cite journal |author=Hill, P.S. and J. Barlow |year=1992 |title=Report of a marine mammal survey of the California coast aboard the research vessel &quot;MacArthur&quot; July 28 - November 5, 1991. |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-169 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-169.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;&gt;
{{cite journal |author=Carretta, J.V. and K.A. Forney |year=1993 |title=Report of two aerial surveys for marine mammals in California coastal waters utilizing a NOAA DeHavilland Twin Otter aircraft: March 9 - April 7, 1991, and February 8 - April 6, 1992 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-185 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-185.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carretta93&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mangels94&quot;&gt;
{{cite journal |author=Mangels, K.F. and T. Gerrodette |year=1994 |title=Report of cetacean sightings during a marine mammal survey in the eastern Pacific Ocean and the Gulf of California aboard the NOAA ships &quot;MacArthur&quot; and &quot;David Starr Jordan&quot; July 28 - November 6, 1993 |publisher=U.S. Dept. Commerce, NOAA Technical Memo NMFS-SWFSC-211 |url=http://swfsc.noaa.gov/publications/TM/SWFSC/NOAA-TM-NMFS-SWFSC-211.PDF |format=PDF}}&lt;/ref&gt; dok nije bilo nijednog potvrđenog viđenja u okolici [[Oregon]]a i [[Washington (saveznda država)|Washingtona]]. Prije komercijalnog kitolova, sjeverni Tihi ocean je bio dom oko 42.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt; Do prestanka kitolova, populacija je spala na 7.260 do 12.620 jedinki.&lt;ref name=&quot;tillman77&quot;/&gt;

Na južnoj hemisferi, populacija se procjenjuje na između 9.800 i 12.000 primjeraka, na temelju povijesti ulova i CPEU-a.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt; IWC procjenjuje 9.718 kitova na temelju istraživanja provedenog između 1978. i 1988.&lt;ref name=&quot;IWC96&quot;&gt;
{{cite journal |author=IWC |year=1996 |title=Report of the sub-committee on Southern Hemisphere baleen whales, Annex E |journal=Rep. Int. Whal. Commn |volume=46 |pages=117–131}}&lt;/ref&gt; Prije komercijalnog kitolova, procjenjuje se da je bilo 65.000 ovih kitova.&lt;ref name=&quot;braham92&quot;/&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

===Literatura===
*''National Audubon Society Guide to Marine Mammals of the World'', Reeves, Stewart, Clapham and Powell, 2002, {{ISBN|0-375-41141-0}}
* Eds. C.Michael Hogan and C.J.Cleveland. [http://www.eoearth.org/article/Sei_Whale?topic=49540 ''Sei whale''. Enclyclopedia of Earth, National Council for Science and Environment; ccontent partner Encyclopedia of Life]
*''Whales &amp; Dolphins Guide to the Biology and Behaviour of Cetaceans'', Maurizio Wurtz and Nadia Repetto. {{ISBN|1-84037-043-2}}
*''Encyclopedia of Marine Mammals'', editors Perrin, Wursig and Thewissen, {{ISBN|0-12-551340-2}}
*''Whales, Dolphins and Porpoises'', Carwardine (1995, reprinted 2000), {{ISBN|978-0-7513-2781-6}}

==Daljnje čitanje==
Oudejans, M. G. and Visser, F. 2010. First confirmed record of a living sei whale (''Balaenoptera borealis'' (Lesson, 1828)) in Irish coastal waters. ''Ir Nat. J.'' '''31''': 46 – 48.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/mammals/cetaceans/seiwhale.htm US National Mali sjeverni kit] na Marine Fisheries Service
* ARKive – [http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ Slike i filmovi o Malom sjevernom kitu ''(Balaenoptera borealis)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503161943/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Balaenoptera_borealis/ |date=3. svibnja 2006. }}
* [http://www.panda.org/what_we_do/endangered_species/endangered_species_list/cetaceans/about/sei_whale/ Mali sjeverni kit-profil] Svjetska fondacija za prirodu
* [http://www.accobams.org Službeni website o sporazumu o zaštiti kitova]
* [https://web.archive.org/web/20160316143105/http://www.pacificcetaceans.org/ Službeni website o memorandumu o razumijevanju za očuvanje kitova i njihovih staništa]

[[Kategorija:Brazdeni kitovi]]</text>
      <sha1>1jxgidpkwngjuvv4e8xz066qkupo7aq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzejska integrirana zaštita od štetnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517166</id>
    <revision>
      <id>7623979</id>
      <parentid>7358650</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20345" sha1="pbb6prrmfca6tuy7b8pzst4m9izni7q" xml:space="preserve">{{wp+}}
'''Muzejska integrirana zaštita od štetnika''' praksa je nadzora i kontrole štetnika unutar [[Muzej|muzeja]] i drugih objekata [[kulturna baština|kulturne baštine]]. Zaštita kulturne baštine svakako je krajnji cilj rada muzejskog osoblja. Najčešći štetnici u muzeju su razni [[glodavci]], [[šišmiši]], [[ptice]], [[insekti]] i [[gljive]].&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot;&gt;{{cite web |last=Monroe |first=Retz |title=Integrated Preventative Pest Management |url=http://sustainingplaces.files.wordpress.com/2012/11/ippm-pest-control-paper.pdf |accessdate=29. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; 

Općenito se smatra da svaki muzej mora vršiti nadzor nad eventualnom prisutnošću štetnika. Upravo je u tu svrhu razvijena integrirana zaštita od štetnika. 

==Komponente muzejske integrirane zaštite od štetnika==
Muzejska je integrirana zaštita od štetnika u principu samo poseban vid opće integrirane zaštite od štetnika, odnosno primjena spomenute na muzeje i druge kulturne institucije. 

Integrirana zaštita od štetnika jest cjelovito i široko orijentiran pristup kontroli štetnika, prije svega putem osmišljenog programa koji je orijentiran kako na identifikaciju samih štetnika tako i na potpuno razumijevanje njihovih navika, kao i životnih ciklusa.&lt;ref name=&quot;Missouri Secretary of State&quot;&gt;{{cite web |last=Missouri Secretary of State |title=Integrated Pest Management |url=http://www.sos.mo.gov/archives/localrecs/conservation/notes/pestmanagement.asp}}&lt;/ref&gt; Dio ovog programa jest i identifikacija vrsta koje su locirane u samoj muzejskoj zgradi, te donošenje kako kratkoročnih tako i dugoročnih mjera koje će se poduzeti.&lt;ref name=&quot;11 steps process&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=11 Step Process to Developing and Implementing an Integrated Pest Management Strategy August 7, 2006|url=http://www.nature.nps.gov/biology/ipm/Documents/11StepIPMCard111406FrontBack.pdf|url-status=bot: unknown|access-date=2022-01-01|website=web.archive.org|archive-date=5. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010709/http://www.nature.nps.gov/biology/ipm/Documents/11StepIPMCard111406FrontBack.pdf}}&lt;/ref&gt; Muzej mora “po potrebi konzultirati stručnjake, te suglasno nalazu i preporukama istih odabrati najprimjerenije mjere za eliminaciju ”štetnika&quot;.&lt;ref name=&quot;NPS - Harpers Ferry Center&quot;&gt;{{cite web |last=National Parks |title=NPS - Harpers Ferry Center |url=http://www.nps.gov/hfc/products/cons/con-faq2.cfm}}&lt;/ref&gt; Pri donošenju odluka treba izbjegavati paniku i primjenu ishitrenih odluka, posebice ako je broj zatečenih štetnika malen.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot;&gt;{{cite web |last=national parks |title=(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation) |url=http://www.nps.gov/museum/publications/MHI/CHAP5.pdf}}&lt;/ref&gt;

Mjere integrirane zaštite od štetnika zahtijevaju da osoblje muzeja zajednički i usklađeno usmjeri svoje napore na uvođenje kako sustava nadzora broja štetnika, tako i nadzora nad eventualnom efikasnošću poduzetih mjera. Iako u početnoj fazi skuplji ovaj pristup dugoročno daje bolje rezultate od tradicionalnih vidova kontrole štetnika.&lt;ref name=&quot;(Smithsonian- Integrated Pest Management check list)&quot;&gt;{{cite web |last=Smithsonian |title=(Smithsonian- Integrated Pest Management check list) |url=http://www.si.edu/mci/downloads/articles/pests9.pdf}}&lt;/ref&gt;

===Primjenjivanje===
Za početak mjere treba uvoditi postupno i planski. Treba ispitati planove svih prostora unutar zgrade, uključujući i broj te položaj svih vrata i prozora, pozicija na kojima se može doći do vode, te položaj svih grijaćih tijela odnosno uređaja za ventilaciju, te raspored svog namještaja i drugih objekata u zgradi.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt; U sklopu plana mogu se na planirane pozicije postaviti i numerirane klopke. 

Kada se klopke postave treba ih nadzirati te voditi dokumentaciju o broju i vrsti u njima zatečenih štetnika, ali i utvrditi kako su isti ušli u zgradu, te koji izvor hrane isti traže. Kada nakon par mjeseci steknemo jasniju sliku o broju, vrsti i kretanju štetnika, možemo sukladno ovim saznanjima poboljšati ili prilagoditi raspored i broj klopki.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt;

==Izolacija napadnutih objekata==
Prije ulaska bilo kojeg predmeta u muzej isti mora biti temeljito pregledan kako bi se odmah uočila eventualna prisutnost štetnika.&lt;ref name=&quot;Missouri Secretary of State&quot; /&gt; U slučaju da su štetnici prisutni na predmetu isti mora biti što prije izoliran od ostalih. Potom treba ustanoviti kakvu i koliku bi štetu isti mogli izazvati.&lt;ref name=&quot;NPS - Harpers Ferry Center&quot; /&gt; Najjednostavnija je mjera stavljanje objekta u dobro zatvorenu polietilensku vrećicu primjerene veličine. Pri tom treba naročito paziti na eventualna jajašca ili [[Ličinka|larve]] štetnika, kako isti ne bi napali ostale pohranjene ili izložene predmete.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt; Ako se je objekt već nalazio u čuvaonici ili izložbenom prostoru treba provjeriti i prisutnost štetnika na najbližim susjednim predmetima. 

==Nadzor ==
Muzej mora brinuti da se sve mjere kontrole štetnika i provode. Rutinska kontrola treba osigurati relevantne informacije po pitanju utvrđivanja mjesta ulaska štetnika, njihov broj, mjesta na kojima isti borave te se hrane.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot;&gt;{{cite web |title=(Northeast document conservation center) Emergency Management 3.10 Integrated Pest Management |url=http://www.nedcc.org/free-resources/preservation-leaflets/3.-emergency-management/3.10-integrated-pest-management}}&lt;/ref&gt; Po utvrđivanju ovih činjenica muzejsko će osoblje poduzeti primjerene mjere zaštite. Posebno treba paziti da klopke za štetnike ne stavljamo u neposredan dodir s predmetima.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot;/&gt; Kod postavljanja klopki na nove lokacije iste moraju biti provjerene u roku od 48 sati. Ovo će pomoći pri točnom utvrđivanju zahvaćenih mjesta, te kod eventualnih dodatnih prilagodbi pozicioniranja klopki. Iduća je faza tjedna odnosno mjesečna provjera stanja klopki. Kada utvrdimo o kojemu se štetniku radi, te gdje je lociran možemo krenuti s dvomjesečnom promjenom klopki, uz napomenu da ovo može biti i češće ako su klopke prestale biti ljepljive.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot;/&gt;

==Identifikacija i dokumentiranje==
Klučna je komponenta Muzejske integrirane zaštite od štetnika sposobnost identifikacije konkretnog štetnika. Tek po identifkaciji možemo izraditi kvalitetan i djelotvoran plan uklanjanja štetnika. Klopke se mogu koristiti kako za identifikaciju vrste štetnika, ali i njihovog broja, te određenja izvora iz kojih se isti šire.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt; Informacije vezane uz sve navedeno moraju biti kvalitetno i sustavno dokumentirane. Ovo će također biti od pomoći pri određenju budućih rizika.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2014-05-02|title=Nature &amp; Science » Biology Resources » Integrated Pest Management Manual|url=http://www.nature.nps.gov/biology/ipm/manual/museum.cfm|access-date=2022-01-01|website=web.archive.org|archive-date=2. svibnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502031839/http://www.nature.nps.gov/biology/ipm/manual/museum.cfm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Nakon obrade ovih podataka muzejsko se osoblje može zapitati “Mogu li se štetnici ukloniti na jednostavan i efikasan način? Jesu li prisutna i jajašca? Koji je način djelovanja najmanje rizičan?”.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt; Kada su sve ove činjenice utvrđene može se krenuti u planiranje i provedbu neophodnih zahvata. 

==Djelovanje==
* '''Klopke''': One su važan dio muzejske integrirane zaštite od štetnika, ima ih više vrsta i veličina.&lt;ref name=&quot;AIC 41st&quot;&gt;{{cite web |last=AIC |title=AIC - Integrated Pest Management |url=http://www.conservators-converse.org/2013/06/41st-annual-meeting-workshop-integrated-pest-management-for-collections/ |accessdate=29. travnja 2014. |archive-date=2. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502000534/http://www.conservators-converse.org/2013/06/41st-annual-meeting-workshop-integrated-pest-management-for-collections/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od pomoći su kod određenja vrste, potrebno ih je periodički prazniti.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt; Prije bilo kakovog djelovanja neopdno je konzultirati nadležnog kustosa, te konzervatora restauratora, kako bi se saznale sve relevantne činjenice vezane uz sam zahvaćen objekt. 

* '''Ljepljive klopke''': najčešća vrsta, treba ih postaviti u kutove, ventilacijske otvore, pored vrata, te na sva druga mjesta povoljna za ulaz insekata.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt; Treba ih kontrolirati jednom tjedno, uz obavezno dokumentiranje stanja. 

* '''Feromonske klopke''': Ove [[Insekt|insekte]] privlače svojim mirisom, dobre su kao dio sustava rane identifikacije napada [[štetnika]], u pravilu se koriste zajedno s ljepljivim klopkama. Trenutačno se mogu nabaviti one za [[Moljci|moljce]], [[Žohari|žohare]] i cigaretnu bubu, u razvoju su i one za druge vrste.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt;

* '''Svijetlosne klopke''': Isijavaju [[Ultraljubičaste zrake|ultraljubičaste]] zrake, dobre za [[Moljci|moljce]] i [[muhe]].&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot;/&gt; Pokraj njih možemo staviti i ljepljive klopke. 

* '''Kemijska kontrola muzejskih štetnika''': One se koriste tek kao krajnje sredstvo, većinom se koriste sredstva koja se koriste i u kućanstvu, no koriste se i sredstva razvijena za kontrolu štetnika u skladišnim prostorima, uz naglasak da ova posljednja mogu koristiti samo za to ovlaštene osobe.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;

==Štetnici koje nalazimo u muzejskim prostorima==
Velik je broj raznih štetnika koje možemo zateći i u muzejskim izložbenim prostorima i čuvaonicama. Stoga je njihova identifikacija vrlo važna, jer nam omogućuje ispravan odabir primjerenih postupaka zaštite od istih. Insekti ne štete predmetima samo svojim načinom prehrane, već i načinima na koje se kreću, te razmnožavaju. Najveću štetu izazivaju još u obliku ličinki, no neki od štetnika nastavljaju svoje razorno djelovanje i kao odrasle jedinke.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot; /&gt; Glodavci pak mogu prouzročiti i dodatnu štetu svojim običajem glodanja električnih kablova i žica.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;

===Insekti===
* '''Štetnici koji napadaju tkanine''': Glavni su predstavnici moljci i tepih bube. Vole vunu, krzna, perje, rožinu te mrtve životinje.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt; Vole se zavlačiti u ladice i skladišne posude.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;

* '''Štetnici koji napadaju drvo''': Prije svega radi se o drvotočinama i termitima.&lt;ref name=&quot;(NPS museum handbook: chapter 5 Biological infestation)&quot; /&gt;

* '''Štetnici na uskladištenoj robi''': To su prije svega duhanar i skladišna buba. Vole sjemenje, orahe, žitarice, začine, suho voće i povrće, te suho bilje.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;
==Ptice==
U pravilu se ovdje radi o golubovima, druge ptice rjeđe dopriniose oštećenju same muzejske zgrade. Štetu nanose prije svega izmetom. 

==Glodavci==
Glodavci štetu muzejskim predmetima nanose glodanjem istih ali i svojim izmetom. Nipošto ne koristiti otrovne mamce, jer otrovane jedinke se često zavuku na nedostupna mjesta, te njihove lešine svojim raspadanjem mogu oštetiti predmete te privući i druge štetnike. 

==Šišmiši==
Šišmiši doprinose oštećivanju predmeta putem svojih izmetina.

==12 najčešćih štetnika u muzejskim prostorima==

&lt;br&gt;
{|cellspacing=&quot;0&quot; border=&quot;1&quot; bgcolor=&quot;white&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Ime'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Latinsko ime'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Opis štete koju čini'''
|-
| Krznaš||Attagenus unicolor||[[File:Attagenus unicolor.jpg|thumb|Attagenus unicolor]]
Napada kožu, krzno. perje, svilu, kosti. Skriva se u namještaju (i ispod njega).&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;
|-
| Knjiška uš [[Psocids]]||[[Liposcelis sp.]]||[[File:Psocoptera.jpg|thumb|Psocoptera]]
Napada vlažne ili pljesnjive predmete, papir, rukopise, škrobno ljepilo koje se koristi u uvezivanju knjiga i rukopisa&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt; 
|-
| Krzneni moljac||[[Tinea pellionella]] (Linnaeus)||[[File:Tinea.pellionella.mounted.jpg|thumb|Tinea pellionella]]
Voli mračna mjesta, kutove, nabore odjeće.&lt;ref name=&quot;CLOTHES MOTHS&quot;&gt;{{cite web |last=University of Kentucky Entomology |title=CLOTHES MOTHS |url=http://www2.ca.uky.edu/entomology/entfacts/ef609.asp |accessdate=29. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Jede vunu, kosu, krzno, svilu, filc i perje.&lt;ref name=&quot;CLOTHES MOTHS&quot;/&gt;
|-
| Duhanar||[[(Fabricius)Lasioderma serricorne]]||[[File:Drugstore beetle 03.jpg|thumb|Lasioderma serricorne]]
Rado boravi u kutijama s duhanom ali i drugim sušenim biljem te knjigama.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;
|-
| Krušar ||[[Stegobium paniceum (Linnaeus)]]||[[File:Stegobium paniceum bl.jpg|thumb|Stegobium paniceum ]]
Živi na knjigama i papiru&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;
|-
| Točkasti drvotočac||[[Anobium punctatum (DeGeer)]]||[[File:Anobium.punctatum.jpg|thumb|Anobium punctatum]]
Vrlo sličan tepih bubi. Jede kornjačevinu, svilu, krzno, rožinu, vunu te namještaj.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;
|-
| Žohar||Blattella germanica (Linnaeus)||[[File:German cockroach.jpg|thumb|Žohar]]
Njemački žohar predmete oštećuje smeđim izlučevinama.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt; Ako zateknemo i mlade jedinke treba provjeriti da nemamo i miševe. U tom slučaju ne koristiti mamce za iste jer isti privlače žohare.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt;
|-
| Slaninar|| [[Dermestes lardarius (Linnaeus)]]||[[File:Klannebille topp.jpg|thumb|Dermestes lardarius]]
Oštećuju kožu i krzno, tepihe.&lt;ref name=&quot;Larder beetle&quot;&gt;{{cite web |last=Penn State University |title=Larder beetle |url=http://ento.psu.edu/extension/factsheets/larder-beetle |accessdate=29. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt;
|-
| Srebrna ribica||[[Lepisma saccharina (Linnaeus)]]||[[File:LepismaSaccharina.jpg|thumb|Srebrna ribica]]
Hrane se škrobom u papiru i tapetama. Noćni insekt.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt;
|-
|Šareni kornjaš ||[[Anthrenus verbasci]] (Linneaus)||[[Datoteka:Anthrenus verbasci MHNT Fronton Side view.jpg|mini|Šareni kornjaš]]Oštećuje perje, krzno, kožu, svilu i kost.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt; 
|-
| Skladišna buba||[[Trogoderma variabile]] (Ballion)||[[Datoteka:NHMUK014092586 Trogoderma variabile Ballion whole dorsal X 2.0.jpg|mini|Skladišna buba]]Privlači ih uskladištena hrana, zbirke biljaka i insekata&lt;ref name=&quot;MuseumPest.net - Warehouse beetle&quot;&gt;{{cite web |last=MuseumPest.net |title=Warehouse beetle |url=http://museumpests.net/wp-content/uploads/2014/03/Warehouse-Beetle.pdf |accessdate=29. travnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Može ga se naći u mračnim dijelovima depoa i pukotinama zidova.  
|-
| Sukneni moljac||[[Tineola bisselliella]] (Hummel)||[[Datoteka:Tineola bisselliella Piazzo 02.jpg|mini|Sukneni moljac]]Hrani se perjem, kosom, vunom, krznom.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt;  
|}

==Prevencija i uklanjanje==
Brojni su koraci koje muzejsko osoblje može poduzeti u svrhu kontrole štetnika u izložbrenom prostoru i čuvaonicama. Vrlo je važno sustavno provjravati stanje čuvaonica i predmeta koji ulaze u zbirke. Temperatura i vlaga u prostorima moraju biti niske stabilne i kontrolirane. Unošenje hrane u čuvaonice i izložbeni prostor mora biti ograničeno. 
 
===Mjesta ulaska===
Vrlo je važno utvrditi mjesta mogućeg ulaska štetnika u muzejsku zgradu. U obzir mora biti uzet i smještaj same zgrade.&lt;ref name=&quot;11 steps process&quot; /&gt; 

* Prozori - u principu bi morali biti dobro zabrtvljeni. 

* Vrata - treba ih kontrolirati po pitanju kvalitetnog zatvaranja. Pored njih dobro je postavljati ljepljive mamce kako bi dobili informacije o štetnicima koji ulaze ili pokušavaju ući u zgradu. 

===Uvjeti pohrane===

Čuvaonice su mjesta visokog rizika po pitanju ulaska štetnika, jer radi se najčešće o mračnim, skučenim prostorima koji se ne otvaraju često. Ako se stanje u istima ne kontrolira redovno vrlo lako može doći do ulaska i množenja štetnika.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot; /&gt; 
===Izvor vode===
Insekti i drugi štetnici zavisni su o vodi i vlazi, te stoga ova mjesta zahtijevaju posebno pažljiv nadzor, posebice se ovo odnosi na kuhinje, fontane, pipe, zahode, klima uređaje.&lt;ref name=&quot;nedcc.org&quot;/&gt; Voda se može sakupljati i na krovu te u podrumskim prostorima, te na iste također treba paziti, a sve nekorištene izljeve ili cijevi zabrtviti. 

===Rasvjeta===
Važno je i isto tako ograničenje rasvjete na zgradi jer svijetlo noću privlači insekte. Svijetla moraju biti pokrivena sjenilima te zavijesama, a prozori zatvoreni, sve kako bismo smanjili atraktivnost za insekte.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot;/&gt; Rasvijeta na samoj zgradi ne bi trebala koristi rasvijetna tijela koja koriste živine pare, te ne bi smjela imati žućkasti ton.&lt;ref name=&quot;Retz Monroe&quot; /&gt; Rasvjetna tijela koja koriste pare natrija odbijaju insekte.

===Održavanje===
Kvalitetno provedeno i redovito održavanje svakako je jedan od važnijih načina borbe protiv štetnika. Posebnu pažnju po tom pitanju treba posvetiti muzejskim čuvaonicama. Barem svakih 6 mjeseci ove prostore treba pomno očistiti, te bar jednom mjesečno obaviti pregled stanja istih. 

===Temperatura i vlaga===

===Rešetke, mreže, filteri===
Sva ova sredstava priječe ulaz štetnika u zgradu, te stoga treba redovito provjeravati stanje spomenutih. 

=== Izvor hrane===
Štetnici se vrlo lako prilagođavaju novim uvjetima po pitanju mjesta razmnožavanja te prehrane. Smeće bilo koje vrste iz muzejske zgrade treba uklanjati svaki dan, te strogo ograničiti izbor mjesta gdje se u zgradi može konzumirati hrana. Eventualne ostatke hrane ukloniti odnosno skloniti što prije. 

==Eliminacija štetnika==
; Zagrijavanje 
Predmete držati na temperaturi od najmanje 55 [[°C]] barem tri sata. Kako ne bi došlo do štete pažljivo birati objekte koji mogu podnijeti ovaj tretman.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;

; Smrzavanje 
Jedan od najboljih načina uklanjanja, no nije pogodno za predmete od kože, drveta, kineskog laka, kosti.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt; Predmet umotati u plastičnu vreću te ga ostaviti u zamrzivaču na barem -30 °C tjedan dana. 

; Vakumiranje 
Vakumiranje može biti korišteno za uklanjanje štetnika, no ne primjenjujemo ga na krhke i lomljive predmete.

; Gama zračenje
Rado korištena metoda, no nije primjenjiva na sve vrste materijala.&lt;ref&gt;http://www.h-r-z.hr/images/stories/strucni_skupovi/radijacijske_metode/6._i._pucic_-_utjecaj_gama_zracenja_na_predmete_kult._bastine_od_organskih_materijala.pdf {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

; Mikrovalovi
Uništavanje pomoću mikorovalova razmjerno je nova metoda, ubija žohare, srebrnu ribicu i knjiške uši. Samo za knjige! Staviti predmet u mikrovalnu pećnicu na 20 - 30 sekundi, položaj &quot;high&quot;.&lt;ref name=&quot;National Parks Services-IPM manual&quot; /&gt;

==Dodatna literatura==

* Pinniger, D. ''Pest Management in Museums'', Archives and Historic Houses, London 2001. 

==Vanjske poveznice==
* https://themrcg.files.wordpress.com/2013/12/mrcg-disaster-flyer.pdf
* [http://www.conservation-us.org/publications-resources/disaster-response-recovery/aic-cert#.U0nA-MfTZjm 'AIC: Disaster Response &amp; Recovery']
* [http://siarchives.si.edu/services/disaster-prevention-preparedness-and-response 'Smithsonian Institution Archives: Select Resources for Disaster Prevention, Preparedness, and Response for Archives, Museums, and Libraries']
* [http://museumpests.net/identification/ 'MuseumPests.net : Identification']
* [http://museumpests.net/ 'MuseumPests.net']
*https://www.crescat.hr/otkrivanje-i-nadzor-gmizucih-i-letecih-kukaca/

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]]</text>
      <sha1>pbb6prrmfca6tuy7b8pzst4m9izni7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Národní liga (Bohemija i Moravska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524497</id>
    <revision>
      <id>7624232</id>
      <parentid>7607156</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2531" sha1="i0eaxfnwf0pg3m1hhkslly7ojgh7uqm" xml:space="preserve">{{Infookvir hokejaška liga
| ime                 = Národní liga 
| slika               = 
| države              = Protektorat Bohemije i Moravske
| savez               =
| osnovana            = 1939. 
| predsjednik         = 
| broj_klubova        = 
| viši_rang           =
| niži_rang           =
| prvaci_sezone       = 1943./44.
| prvaci              = [[LTC Prag]]
| najuspješniji_klub  = [[LTC Prag]] (4)
| službena_stranica   = 
| sezona              = 
}}

'''Národní liga''' (u sezoni 1939./40. '''Mistrovství Čech a Moravy''') je bilo prvenstvo u hokeju na ledu [[Češka|Protektorata Bohemije i Moravske]], zamijenivši dotadašnju [[Čehoslovačka 1. liga (hokej na ledu)|Čehoslovačku ligu]]. Klubovi iz [[Slovačka|Slovačke]] su osnovali svoje prvenstvo, a u ovom natjecanju su sudjelovali klubovi iz [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke (ili Bohemije)]] te [[Moravska|Moravske]]. Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obnovljena je [[Čehoslovačka]] te također i [[Čehoslovačka 1. liga (hokej na ledu)|Čehoslovačka liga]].

== Prvaci i doprvaci ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!sezona
!klubova
!prvak
!doprvak
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Mistrovství Čech a Moravy
|-
|1939./40. ||4 ||LTC Prag ||SK Horácká Slavia Třebíč 
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Národní liga 
|-
|1940./41. ||6 ||I. ČLTK Prag ||LTC Prag
|-
|1941./42. ||6 ||LTC Prag ||I. ČLTK Prag 
|-
|1942./43. ||6 ||LTC Prag ||I. ČLTK Prag
|-
|1943./44. ||6 ||LTC Prag ||I. ČLTK Prag
|}

== Poveznice i izvori ==
* [[Češka Extraliga]]
* [[Čehoslovačka 1. liga (hokej na ledu)|Čehoslovačka 1. liga]]
* (češki) [http://historie.hokej.cz/index.php?view=clanek&amp;lng=CZ&amp;id=242&amp;menu_id=242&amp;open_id=0 Historie českého a československého hokeje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060221210630/http://historie.hokej.cz/index.php?view=clanek&amp;lng=CZ&amp;id=242&amp;menu_id=242&amp;open_id=0 |date=21. veljače 2006. }}
* (češki) [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm arhiva češkog i čehoslovačkog prvenstva u hokeju na ledu]
* (francuski) [https://web.archive.org/web/20110715050704/http://www.passionhockey.com/Archives.html passionhockey.com/archives]
* [http://hokej.snt.cz/index.html SFRp's hockey archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100308074814/http://hokej.snt.cz/index.html |date=8. ožujka 2010. }}

{{mrva-hokej na ledu}}

[[Kategorija:Nacionalna natjecanja u hokeju na ledu|Češka]]
[[Kategorija:Hokej na ledu u Češkoj]]
[[Kategorija:Češka športska natjecanja]]</text>
      <sha1>i0eaxfnwf0pg3m1hhkslly7ojgh7uqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedo Pavešković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525098</id>
    <revision>
      <id>7624096</id>
      <parentid>6627733</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:57:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4850" sha1="e1f4q8zv6pz0lnjeozj2yj8i6a6pndn" xml:space="preserve">'''Nedo (Anđelko) Pavešković''' ([[Naklice]], 1921. {{--}} [[18. studenoga]] [[2014.]]&lt;ref&gt;[http://www.osmrtnice.hr/nedo-paveskovic-andjelko osmrtnice.hr: 1921. — 18.11.2014. Nedo Pavešković], pristupljeno 2. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;), bio je hrvatski [[pravnik]], [[arhivistika|arhivist]], [[znanstvenik]], [[publicist]] i rodoljub. Radio je kao arhivist pri [[UN|Ujedinjenim narodima]].

== Životopis ==
Nedo Pavešković rodio se je u Naklicama 1921. godine. Studirao je pravo u Zagrebu, koje je diplomirao [[1948.]] godine. Položio je odvjetnički ispit. Bio je od [[1953.]] do [[1956.]] godine odvjetnik u [[Gvozd]]u i u [[Slunj]]u. [[Hrvatska emigracija|Emigrirao]] je u [[Kanada|Kanadu]], 1956. godine, gdje je živio i radio do [[1971.]] godine. Studirao je na [[Sveučilište Montreal|montrealskom sveučilištu]] gdje je diplomirao [[1961.]] godine na temi kanadskih Hrvata (''The Croats in Canada (Hrvati u Kanadi)''){{fusg|1}}. Na istom je sveučilištu doktorirao [[1969.]] godine, a disertacija mu je bila na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] na temu književne i političke djelatnosti dra [[Ante Starčević]]a. To je bila prva radnja o dru Anti Starčeviću urađena izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]]. Ovaj rad ima veliku važnost za [[hrvatski jezik]]. Njime je stekao sveučilišno priznanje izvan Hrvatske. U godinama nakon sloma [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] u Hrvatskoj je bio nametnut službeni naziv za jezik Hrvata &quot;hrvatski ili srpski&quot;. Bio je profesorom u Kanadi od 1961. do [[1965.]] godine a od 1965. do 1971. godine radio je u kanadskome državnome arhivu u [[Ottawa (Kanada)|Ottawi]].

Radio je u arhivu u UN u Ženevi.&lt;ref&gt;[[Šimun Šito Ćorić|dr. fra Šimun Šito Ćorić]], [http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid3.htm ''Hrvati izvan domovine'']:{{citat2| Dr. Nedo Pavešković godinama je bio UN-ov arhivar u Ženevi i redovito se javljao svojim povijesno-publicističkim prilozima.}}, [[HIC]], pristupljeno 2. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; 
U publicističkim djelima koja je objavio u ''Poljičkom zborniku'' i ''Poljicima'' dokazivao je hrvatsko podrijetlo poznatih osoba ili svezu s Hrvatskom. Povezao je [[Utopija|Utopiji]] [[Toma More|Tome Morea]] i [[Poljička Republika|Poljica]]. Isticao je da je [[Marko Polo]] hrvatskih korijena, kao i [[Joseph Haydn]] (Josip Haiden) da je narodnim podrijetlom, prezimenom i nedvojbeno glazbenim nadahnućem Hrvat. Zastupljen je autorskim člancima i u monografijama, ''290 godina Klasične gimnazije u Splitu: 1700-1990.'' (glavni urednik Stanko Piplović, 1990.) i ''Zla sudbina Poljica'' (priredio Frane Mihanović, 1998.).&lt;ref&gt;[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&amp;id=1921106093 Crolist - Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Nedo Pavešković] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 2. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; 

Angažirao se u vrijeme Domovinskog rata pišući utjecajnim svjetskim državnicima i dužnosnicima: [[George Bush|Georgeu Bushu]] (6. studenoga i 14. prosinca 1991.), ministru J. Bakeru ml., švicarskom predsjedniku [[Flavio Cotta|Flaviju Cotti]] (20. lipnja 1991.), nadbiskupu Pariza, nadbiskupu Canterburyja (31. kolovoza 1991.), predsjedniku švicarskog parlamenta (4. rujna 1991.), [[Lech Walesa|Lechu Walesi]] (7. rujna 1991.), glavnom tajniku UN Boutrosu Boutrosu Ghaliju (18. prosinca 1991.), [[Bill Clinton|Billu Clintonu]] (9. prosinca 1992.), američkom senatoru u Illinoisu [[Paul Simon (senator)|Paulu Simonu]] i inima.

Pokopan je u rodnim Naklicama [[20. studenoga]] 2014. godine.

== Djela ==
* ''L'activité littéraire et politique d'Ante Starčević'', Université de Montréal, 1969.
* ''Dr. Ante Starčević: čovjekoljubivi rodoljub međunarodnog usmjerenja'', vl. naklada, Mostar, 2005.

== Priznanja ==
* 1997.: [[Red hrvatskog pletera]], za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_879.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera, broj: 01-051-97-16-5/1 od 27. svibnja 1997], pristupljeno 2. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; 

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Ta njegova radnja sažeto je objavljena 1970. godine u zborniku ''Croatia people, land, culture (Hrvatski narod, zemlja, kultura)''. 

== Literatura ==
Dr. Nedo Pavešković, ''Dr. Ante Starčević: čovjekoljubivi rodoljub međunarodnog usmjerenja'', vl. naklada, Mostar, 2005., Bilješka o piscu, str, 183.

== Izvori ==
{{izvori}}
* Frano Glavina: Uz odlazak Nede Paveškovića (1921. – 2014.), ''[[Hrvatsko slovo]]'', 5. prosinca 2014., str. 2.

{{GLAVNIRASPORED:Pavešković, Nedo}}
[[Kategorija:Arhivisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Kanadi]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]</text>
      <sha1>e1f4q8zv6pz0lnjeozj2yj8i6a6pndn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Vajdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527129</id>
    <revision>
      <id>7623860</id>
      <parentid>7582452</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:11:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14172" sha1="eq2thsjfxzha3jygbqcoomrx97s5dy8" xml:space="preserve">{{stil}}
{{esej}}
{{pravopis}}

[[Datoteka:Marija Braut i Miroslav Vajdić.jpg|alt=Marija Braut i Miroslav Vajdić|thumb|188x240px|[[Marija Braut]] i Miroslav Vajdić (autor fotografije: Miroslav Vajdić)]]

'''Miroslav Vajdić''' ([[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1956.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[fotograf]].

== Životopis ==
Miroslav Vajdić rođen je u Zagrebu 1956. godine od [[otac|oca]] Dragutina i [[majka|majke]] Katice. Godinama je radio kao glazbeni urednik na [[radiopostaja]]ma [[Radio 101]] i [[Radio Samobor]] te se bavio [[slikanje]]m i fotografijom.&lt;ref name=&quot;uriho&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Miroslav Vajdić: Kalendarium • Akademija Art Zagreb |url=https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ |access-date=26. kolovoza 2021. |website=akademija-art.hr}}&lt;/ref&gt; Fotografije su mu objavljivanje u [[knjiga]]ma, publikacijama, cd izdanjima te na raznim [[web stranica]]ma. Izlagao je u zemlji&lt;ref&gt;[https://www.flickr.com/photos/miroslav-vajdic/sets/72157633899674166/ flickr.com: Miroslav Vajdic], pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; te na velikom broju skupnih izložbi van Hrvatske a zadnja samostalna izožba bila je u ''Galeriji Sunce'' u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;uriho&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1511111005 Crolist / Vajdić, Miroslav - Katalog izložbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250125181116/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1511111005 |date=25. siječnja 2025. }} ({{ISBN|978-953-7577-35-3}}), pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; U monografiji PORTRET HRVATSKE 2020&lt;ref&gt;[https://hfc.hr/news/29_portret-hrvatske-2020.html Portret Hrvatske 2020] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; objavljen je portret [[Drago Plečko]]. Diplomirao je fotografiju na Shaw Academy a posjeduje i Harvard cerifikat o fotografskim znanjima i vještinama.

'''Kontrolirani autoportret''' ( Controlled Self-Portrait ) 2015 godine u 6 mjesecu na Trgu bana Jelačića Miroslav Vajdić postavio je foto aparat na stalku sa žičanim okidačem te pustio ljude da se samostalno fotografiraju i rade auto-portret uz njegove upute vezane uz kompoziciju i kadar a objekti su samostalno odlučivali o vremenu okidanja te položaju lica te iz tog razloga serija fotografija i tehnika ima ime &quot;Kontrolirani autoportret&quot;

'''&quot;Coronaquake&quot; -''' Za vrijeme trajanja korone i potresa u Zagrebu prvi je počeo upotrebljavati opisnu riječ '''&quot;Coronaquake&quot;''' što je detaljnije opisano na stranici Urban Dictionary&lt;ref&gt;[https://www.urbandictionary.com/define.php?term=coronaquake Coronaquaqe] Urban Dictionary - pristupljeno 26. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

== O radu ==
Miroslav Vajdić s posebnim je [[dar]]om za lijepo (Ljubomir Radovančević)&lt;ref&gt;[https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Miroslav Vajdić: Kalendarium], akademija-art.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; i vrlo lako dokazuje da nije sve u najnovijem [[fotoaparat]]u i [[objektiv]]u, već da ipak moramo biti povezani s onim dijelom naše unutrašnje prirode koji će nam omogućiti da probudimo [[emocije]], kako u nama, tako i u promatračima. Kreativan je i poznat fotograf.&lt;ref name=&quot;uriho&quot; /&gt; Suradnik je agencije Pixsell te magazina Timeout.com – pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;ref&gt;[https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic A view from Croatia: Miroslav Vajdić] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; kao i mnogih drugih.

* 1990 – Video, YU Video FEST 1990, Vrsac, YU Best video – Miroslav Vajdić video &quot;Life is life&quot;
* 1990 – Knjiga ,Plažanin Darko – Svakidašnji put / Ilustracije : Miroslav Vajdić – UDK 886.2-1 – Kataloški ID : 1005070480362
* 1990 – Knjiga ,Marijan Čekolj – Haiku komunikacija / Ilustracije : Miroslav Vajdić 
* 2008 – Knjiga Keith Seedon – Tractatus Philosophicus / fotografije Miroslav Vajdić –  ISBN 10: 0955684455ISBN 13: 9780955684456
* 2011 – Katalog izložbe,Miroslav Vajdić: Kalendarium – ISBN 978-953-7577-35-3.
* 2011 – CD USX records  – Damian Brochey aka Dasubot -Elektronicity – photos by Miroslav Vajdić
* 2011 – CD Winter snute feat Freesound project – photos by Miroslav Vajdić
* 2015 – Cultural Heritage of East Central Europe: A Historical Outline -  By Wojciech Roszkowski Photo by: Miroslav Vajdić -  &lt;nowiki&gt;ISBN 978-83-64091-55-1&lt;/nowiki&gt;  ISSN 2450-5749
* 2017 – Knjiga Maja Wentz – Coming second / fotografije Miroslav Vajdić
* 2017 – China in the Balkans: the battleof principles – Michal Makocki, Photo: Miroslav Vajdić
* 2018 – Android app – Photo memory – photos by Miroslav Vajdić
* 2018 – iPhone app – Love camera pro, Chalermphan Pikulvech – photos by Miroslav Vajdić
* 2020 – Grafika, CD Bach, St John Passion – Collegium Japan, MASAAKI SUZUKI – photos by Miroslav Vajdić
* 2020 – Portret Hrvatske 2020, ISBN 978-953-48010-2-4, portret Drage plečka
* 2022 – Knjiga Dubrovnik in black and white, Photo: Miroslav Vajdić – ISBN-13 979-8839788862
* 2022 – Monografija, zaboravljena industrijska baština – Vesna Ivezić Photo: Miroslav Vajdić – ISBN 978-953-8379-53-6

Tijekom svog kreativnog stvaranja bavio se [[slikanje]]m i fotografijom ponekad pokušavajući spojiti sve forme u jedinstvenu cjelinu, ali na kraju svega ostala je [[fotografija]] kojom se bavi dugi niz [[godina]]. Objektivom lovi promjene, mjesta i događaje koji lako promaknu oku ali one koje uvijek ostaju u [[duša|duši]]. Na njegovim fotografijama vidi se što znači ne isključiti [[emocije]] iz procesa stvaranja. Koliko je kreativan i maštovit u stvaranju fotografije toliko je korektan u prezentaciji dokumentarističke fotografije uvijek stavljajući neki svoj osobni pečat unutar kompozicije, svjetla i sjene. Plodonosan, kreativan i sposoban nesebično podijeliti fotografije u okviru slobodnih licenci te nesebično doprinosi humanitarnim akcijama, više o tome u Susedgradskim novinama.A Marc Rowlands u Time out magazine&lt;ref&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Time_Out_(magazine)] - pristupljeno 10. listopada 2022.&lt;/ref&gt; piše članak koji kaže &quot;A View From Croatia prethodno je ponudio deset najboljih snimaka svojih istaknutih fotografa. Međutim, u slučaju Miroslava Vajdića bilo je nemoguće odabrati tako ograničen broj primjera. Stoga mi je čast predstaviti ovo prošireno priznanje jedinstvenom talentu suvremene fotografije u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic Time out] - pristupljeno 26. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

== O slikarstvu i fotografiji ==
Ilustrirao je knjige [[Darko Plažanin|Darka Plažanina]] (''Svakidašnji put''),&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Pla%C5%BEanin%2C+Darko&amp;xm0=1&amp;selectedId=86006531 Svakidašnji put : haiku / Darko Plažanin ; ilustracije Miroslav Vajdić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; Marijana Čekolja (''Haiku komunikacija'' i ''Slike prirode'').&lt;ref name=&quot;uriho&quot; /&gt;

Njegove fotografije krase stranice raznih knjiga, audio cd-ova, [[film]]ova, reklamnih [[plakat]]a, [[video spot]]ova, mobilnih aplikacija te više stotina web stranica. Član je Hrvatskog novinarskog društva te dugogodišnji suradnik Openphoto projekta, te Svjetske fotografske organizacije kao i mnogih drugih fotografskih udruženja.

== Izložbe i nagrade ==
=== Skupne izložbe ===

* 2008 Kaptol centar – Vichy
* 2017 Charlot ( Paris-France ) – Composing with colors exhibition 
* 2018 Rendez-vous Photo Fair, Strasbourg – France – Borders exhibition
*2018 Orms – Cape Town – Art of photography exhibition
*2018 Mia photo fair – Milano – Best of 2017 exhibition
*2018 Berlin blue art – Berlin – Art of Black &amp; White
*2018 Blank Wall Gallery – Athens- Greece – City scenes exhibition
*2018 The Canvas Gallery – Singapoure – Monochrome exhibition
*2019 Photo Syntesis – Sofia – Street photography exhibition
*2019 BBA Gallery – Berlin –  My Favorite Shot exhibition
*2019 Art Market – Budapest – Amazing Architecture
*2019 Valid World Hall – Barcelona -People in the City
*2019  #4 annual Israeli photography convention – Tel-Aviv, Israel
*2019 Galerija Modulor – Zagreb – Trešnjevački fotomaraton/Jarun
*2020 Laurent Gallery –  Melbourne, Australia – Borders
*2020 Laurent Gallery- Melbourne, Australia-My Exhibition Shot
*2020 Laurent Gallery- Melbourne, Australia-Best of BW photos
*2020 The Fridge Gallery – Washington DC, USA.- Mostly Black 
*2020 Gallery Gora -Montreal – Canada – Photogenic
*2020 KGZ Knjižnica Gajnice- Laboratorij Gajnice
*2021 Valid World Hall – Barcelona, Spain – Powerful Lighting
*2021 Blank Wall Gallery – Athens, Greece.- &quot;Our Amazing Planet&quot;
*2021 Akademija art – Godinu dana nakon potresa u Zagrebu – on line izložba
*2022 Beauty Of The Earth – FotoZA gallery – Johannesburg_South Africa
*2022 40ti Zagreb salon – 2 fotografije u konkurenciji
*2024 Bridgeport Art Center – Chicago – &quot;Your Favorite Nature Shot&quot;
*2024 Modeka Gallery – Manila, Philippines &quot;Art of Black &amp; White&quot;

=== Priznanja ===
*2012 – The international library of photography – Editor’s choice award
*2013 – Unique Picture Contest  &quot;Best Of 2013 Photography&quot; fotografija ‘’Harbour at sunset’’ 
*2018 – ''Wiki Loves Monuments 2018’’- winner&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Monuments_2018_in_Croatia Wiki Loves Monuments 2018 in Croatia] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;
*2018 -  Photo illustration (c) Miroslav Vajdic - ''Autoportret se pojavljuje u spotu &quot;Pour oublier &quot; poznatog francuskog kantautora Kendji Girac s više od 120 milijuna pregleda ’’-&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Kendji Girac - Pour oublier |url=https://www.youtube.com/watch?v=iToH6GuN2S4 |access-date=12. prosinca 2021. |language=en}}&lt;/ref&gt;
*2019 – ''Wiki Loves Monuments 2019’’- winner – Miroslav Vajdić - Veliki Tabor Castle.&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Monuments_2019_in_Croatia Wiki Loves Monuments 2019 in Croatia] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;
*2019 - Galerija Modulor – Zagreb - Trešnjevački fotomaraton/Jarun - winner&lt;ref&gt;[https://cekate.hr/program/tresnjevacki-fotomaraton-2019-jarun/ Trešnjevački fotomaraton 2019/Jarun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924221216/https://cekate.hr/program/tresnjevacki-fotomaraton-2019-jarun/ |date=24. rujna 2020. }} - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;
*2020 - PORTRET HRVATSKE 2020 – Miroslav Vajdić - Portret Drago Plečko&lt;ref&gt;[https://hfc.hr/news/29_portret-hrvatske-2020.html Portret Hrvatske 2020.] - pristupljeno 22. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;
*2021 - ''Wiki Loves Earth 2021 Croatia’’- pobjednik&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Earth_2021_in_Croatia#Winners Wiki Loves Earth 2021 - Croatia] - pristupljeno 26. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;
*2021 - ''Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak’’- pohvala&lt;ref&gt;[http://hcd.hr/2021/09/07/rezultati-16-foto-natjecaja-smijesak-citajte/ Foto natječaj Hrvatskog čitateljskog društva Smiješak] - pristupljeno 23. listopada 2021.&lt;/ref&gt;
*2021 – Moja Opatija – Grad u oku kamere – Centar Gervais -  zahvala
*2021 – ''Wiki Loves Monuments 2021 - winner – Miroslav Vajdić - pobjednik -5 fotografija.&lt;ref&gt;[[Wikipedija:Wiki voli spomenike#Pobjedničke slike u hrvatskom izboru 2021.]] - pristupljeno 12. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;
*2022 - ''Wiki Loves Earth 2022 Croatia’’- pobjednik - 3 fotografije.&lt;ref&gt;[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_Zemlju] - pristupljeno 21. kolovoza 2022.&lt;/ref&gt;
*2022 - ''Wiki Loves Monuments 2022 Croatia’’- pobjednik - 5 fotografija.&lt;ref&gt;[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike] - pristupljeno 18. studeni 2022.&lt;/ref&gt;
*2022 - 40ti Zagreb salon - 2 fotografije u konkurenciji
*2023 - ''Wiki Loves Earth 2023 Croatia’’- pobjednik - 6 fotografija.&lt;ref&gt;[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_Zemlju] - pristupljeno 20. kolovoza 2023.&lt;/ref&gt;
*2023 - ''Wiki Loves Monuments 2023’’.&lt;ref&gt;[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike#Pobjedni%C4%8Dke_slike_u_hrvatskom_izboru_2023] - pristupljeno 12. studeni 2024.&lt;/ref&gt;
*2024 - ''Wiki Loves Monuments 2024’’ pobjednik -5 fotografija.&lt;ref&gt;[https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wiki_voli_spomenike#Pobjedni%C4%8Dke_slike_u_hrvatskom_izboru_2024] - pristupljeno 12. studeni 2024.&lt;/ref&gt;
*2025 - ''Wiki Loves Earth 2025 Croatia’’- pobjednik – 2 fotografije.&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Wiki_Loves_Earth_2025/Winners] - pristupljeno 28. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Galerija Sunce - izložba]
* [https://books.google.hr/books?id=wXb6YsEkBYoC&amp;pg=PA65&amp;dq=miroslav+vajdi%C4%87&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=_n7tVJ37FcPMyAPljYK4DQ&amp;ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=miroslav%20vajdi%C4%87&amp;f=false Fotografije u knjizi: Tractatus Philosophicus od Keith Seddon]
* [https://books.google.hr/books?id=2440OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Darko+Pla%C5%BEanin%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=F3_tVL26GeisygO5zIKACA&amp;ved=0CDAQ6AEwAw ilustracije u knjizi Darka Plažanina]
* [https://akademija-art.hr/2020/01/04/miroslav-vajdi-kalendarium/ Akademija art - izložba]
* [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=coronaquake Coronaquake - Urban Dictionary]
* [https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic/ Time Out Magazine - A view from Croatia: Miroslav Vajdić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920181048/https://www.timeout.com/croatia/art/a-view-from-croatia-miroslav-vajdic |date=20. rujna 2021. }}
* [https://akademija-art.hr/2021/03/21/miroslav-vajdic-potres-u-zagrebu-na-prvu-godisnjicu-online-izlozba// Akademija art - izložba - Godinu dana nakon potresa u Zagrebu]
* [https://susedgradskenovine.wordpress.com/2020/04/30/miroslav-vajdic// Susedgradske novine]

{{GLAVNIRASPORED:Vajdić, Miroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Urednici na Radiju 101]]</text>
      <sha1>eq2thsjfxzha3jygbqcoomrx97s5dy8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o predlošku:Infookvir TV serija</title>
    <ns>11</ns>
    <id>529620</id>
    <revision>
      <id>7623879</id>
      <parentid>7271570</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:32:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>/* Parametar 'ostale kuće' */ novi odlomak</comment>
      <origin>7623879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8966" sha1="nc2q1bfigjvnc9sz56flfo8fq7e708e" xml:space="preserve">Odrednica 'urednik' u ovom infookviru nije dobra. Ovdje se misli na 'editor', što u filmskoj produkciji znači - montažer (ili montaža).--[[Suradnik:Vonessek|Vonessek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vonessek|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:14, 4. ožujka 2015. (CET)

==Kraj serije==
{{s|Flamingounicorn}} možeš li molim te napraviti da za kraj_serije da vratiš da autmatski predložaj stavlja ''još traje'' ovako svako mora pisati posebno još traje, to smo davno maknuli koliko se sjećam da ne bi svatko posebno morao to pisati, ovako ako je prazno piše ''još traje''. dodaj to za za svaki kraj_serije/1/2/3 bude tako. Iskreno mislim da je tako lakše—[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:10, 24. lipnja 2025. (CEST)

:{{riješeno}} [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:22, 24. lipnja 2025. (CEST)

== Povezane TV serije ==
{{s|Flamingounicorn}} Pod navedenim odjeljkom ako u infookvir nije naveden spinoff, ne prikazuje se odjeljak Povezane TV serije, nego je povezano sa odjeljkom prije toga, primjer vidi [[Dina: Proročanstvo]], tek kad upišeš nešto pod spinoff onda je podijeljeno u odjeljak.—[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 13. srpnja 2025. (CEST)

:Pozdrav! Da, primijetio sam, ali to je tako odavno bilo, nije moja greška. 
:Planirao sam to srediti, ali razmišljam o još boljoj opciji: što kažeš da odjeljak &quot;Povezane TV serije&quot; preimenujem jednostavno u &quot;Povezano&quot; i ispod toga ide samo parametar &lt;code&gt;|povezano=&lt;/code&gt; i tu jedno ispod drugog nabrojimo sve spin-offove, prethodnike, nasljednike i sve što je povezano sa serijom, tako bi mogli dodati i filmove ili što drugo (jer trenutno nema opcija za povezane filmove).
:Ukratko, pogledaj na enwiki [[:en:The_Big_Bang_Theory|The Big Bang Theory]] na dnu infoboxa pod &quot;Related&quot; gdje je centrirano navedeno sve što je povezano sa serijom. Mogu napraviti točno tako. 
:Ovo s parametrima nasljednik i prethodnik mi je malo i zbunjujuće, jer na primjer na stranici [[Mladi Sheldon]] piše da je [[Teorija velikog praska]] njen nasljednik, a Teorija je izašla puno prije Sheldona... Tako da možemo sve to pojednostavnit i imati jedan parametar za sve što je povezano. Što kažeš? [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:47, 13. srpnja 2025. (CEST)

::{{s|Flamingounicorn}} imaš pravo, kad sam to radio u glavi mi je bilo razmišljanje kao nasljednik onaj koji prati vremensku radnju. Slobodno uredi tako da izgleda kao kod eng. A što sa ovim sezona nasljedna i prethodna?—[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:11, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::@[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] {{riješeno}}: parametar &lt;code&gt;|povezano=&lt;/code&gt; je aktivan, na stranici [[Mladi Sheldon]] sam stavio:
:::&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;| povezano = [[Georgie &amp; Mandy’s First Marriage]]&lt;br&gt;[[Teorija velikog praska]]&lt;/syntaxhighlight&gt; 
:::'Spin-off, 'prethodnik' i 'nasljednik' su obrisani i više se neće prikazivati pa je potrebno ažurirati stranice koje su ih koristile i staviti sve to pod jedan parametar 'povezano;' ja ću ažurirati sve uz pomoć popisa poput [https://hrwp.toolforge.org/predlozak2/hr?tl=Infookvir+TV+serija&amp;param=nasljedna&amp;ns=0&amp;limit=999 ovog] (nema previše posla, oko 40 stranica sve skupa).
:::---
:::Na što misliš glede sezona? To sam ostavio kako je i bilo, iako mislim da to uopće ne bi trebalo biti tu jer ovo nije infookvir za sezone. [https://hrwp.toolforge.org/predlozak2/hr?tl=Infookvir+TV+serija&amp;param=sljede%C4%87a&amp;ns=0&amp;limit=999 Samo 20 stranica] koje imaju ovaj infookvir koriste odjeljak 'Kronologija sezona', i to većinom neke stare stranice i sezone Survivora koje bi ustvari trebale koristiti [[Predložak:Infookvir TV sezona]], a ne ovaj. Znam da sam sezone [[Tvoje lice zvuči poznato|TZLP]]-a prebacivao u infookvir za sezone jer je bila ista stvar... Ovdje bi 'Krolongiju sezona' definitivno trebalo obrisati jer je nepotrebna i neprimjenjiva; ako se slažeš, uklonit ću ju, ali kad/ako se riješe ovih par stranica na kojima je taj odjeljak aktivan. [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:48, 13. srpnja 2025. (CEST)
::::Hvala, sad je ipak bolje i preglednije. A što se toče tih sezona, ne bih znao, nisam to koristio pa ne znam, koristio sam na stranicama &quot;showa&quot;, ali tamo inače stavim u skolpu &quot;infookvir TV emisija&quot;. Tako da što se mene tiće možda se može maknuti, jedino ako se nije mislilo, u tv serije pod kronologija sezona označiti prvu sezonu, pa klikom na tu sezonu se otvori stranica koja zapravo ima &quot;infookvir tv sezona&quot;. Englezi to drugačije riješavaju preko predloška pregled sezona pa imaju posebno stranice za svaku sezonu, mi to ne koristimo za serije.—[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:59, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] ma kužim, na showovima je taj link na prvu sezonu koristan, ali ovdje za serije se baš i ne koristi pa je možda nepotreban, ali dobro, ne smeta. 🙃 [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:27, 13. srpnja 2025. (CEST)
::@[[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] možemo li staviti isto vise tv kuca za hrv isto, pa tako naprimjer mozemo staviti kad se prikazalo na streaming platformi i na tv kanalu(kao dexter nova krv bilo na platforni kasnije na tvu), ili winx ( ili na vise kanala) ili stavit npr za winx (nova tv i minitv)
::Primjer:
::tvkucahrv od - do datum (1-3 sez.) 
::tvkuvahrv2 od - do datum (4-8 sez.) [[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:24, 14. kolovoza 2025. (CEST)
:::Druga emitiranja se mogu dodati u &quot;ostale mreže&quot;, evo vidi dodao sam drugi datum na [[Dexter: Nova krv]] - moraš sam napisati crticu i -br- ali izgleda kao i drugi datumi. Mislim da bi u infookviru kao glavno trebalo istaknuti samo prvo prikazivanje, a reprize i ostalo pod ostale mreže. A kod npr. [[Teorija velikog praska]] sam stavio &quot;U Hrvatskoj: RTL (1. sezona), RTL 2 (2.-12. sezona)&quot; i onda datum emitiranja od početka do kraja kao glavno emitiranje - mislim da to ne bi trebalo dijeliti na zasebne odjeljke jer je to sve skupa jedno emitiranje cijele serije, a što se točno od kad i do kad prikazivalo se vidi u pregledu serije i popisu epizoda, infookvir nije baš pogodan za prikazati sve to u detalje. Ovi početak_serije 2 i 3 su na enwiki osmišljeni za serije/emisije poput našeg Survivora, Farme i Plesa sa zvijezdama koji su imali veće stanke i skroz nove premijere ispočetka, no vidim da su na više mjesta počeli raditi te podjele što mi je malo bezveze, npr [[:en:And_Just_Like_That...|And Just Like That... ]] ima 3 odjeljka, a sve se prikazivalo na istoj platformi koja je samo mijenjala ime (HBO Max) i ovako izgleda kao da je serija 2 puta bila otkazana i krenula ispočetka.. Možda mogu napraviti neki extra mini predložak koji će lakše popisivati ostale mreže, premijere i finala kao ovo što sam dodao u Dexter:Nova krv. -- [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:31, 14. kolovoza 2025. (CEST)
::::Ma imaš pravo, ovo pod ostale mreže se nisam sjetio da se pod to može staviti, jer sam nekako uvijek naviko da tamo stavljam ostale strane tv kuce koji nisu iz hrv. kao što je za naše domaće serije, npr. [[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]. Ovako je isto dobro kako si ti. Ovo za And Just like That sam vidio neki dan pa me samo zbunilo, jedno te ista platforma. [[Suradnik:Zviz2401|Zviz2401]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zviz2401|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:08, 15. kolovoza 2025. (CEST)

== Parametar 'ostale_kuće' ==
Predlažem uklanjanje parametra {{para|ostale_kuće}} koji se koristi na 70ak stranica, u nekim člancima ([[Ponos Ratkajevih]], [[Lud, zbunjen, normalan]], [[Zabranjena ljubav]]) infookvir je zatrpan gomilom kanala koji su reprizirali seriju i time infookvir pomalo gubi svoj smisao, a to je da sažeto prikazuje osnovne informacije. Na mobilnoj verziji to izgleda dosta nepregledno jer popis nije sklopljen. Ostala emitiranja se mogu jednostavno navesti u tekstu ili u tablicama repriznih/međunarodnih emitiranja (kao npr. [[Divlje pčele (televizijska serija)#Međunarodna prikazivanja]]. Ako se na varam postoji pravilo da Wikipedija nije TV vodič, pa mislim da ne bi trebalo isticati sva ta emitiranja kao glavnu informaciju u infookviru. [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:32, 25. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>nc2q1bfigjvnc9sz56flfo8fq7e708e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Udruga Obnova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537010</id>
    <revision>
      <id>7624175</id>
      <parentid>7245920</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <origin>7624175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8353" sha1="700ahseqfvg5asbyx6rvtg1epf1ttrz" xml:space="preserve">{{ brisanje | bezzznačajna udruga | datum=Listopad 2026. }}
{{Infookvir udruga
| bgcolour           = 
| tekst na vrhu      = Obnova
| slika              = Udruga_Obnova.jpeg
| veličina           = 101px
| naziv ispod slike  = Logotip udruge
| naziv              = Udruga Obnova
| skr.naziv          = Obnova
| predsj.            = [[Marko Paradžik]]
| dat.osnivanja      = 2012. god.
| registarski        = 02980355
| br.članova         =
| adresa             = Piškorov breg 8, 10000 Zagreb, R. Hrvatska&lt;br&gt; službene stranice: [http://obnova.com.hr/o-nama/ obnova.com.hr]}}

'''Obnova''' je udruga građana koja okuplja mlade [[intelektualac|intelektualce]] i [[umjetnost|umjetnike]] okupljene oko platforme zajedničkih vrijednosti. 

Udruga je osnovana s ciljem zaštite i razvijanja [[Hrvati|hrvatskog]] nacionalnog identiteta, obrazovanja mladih i povezivanja s mladima diljem [[Europa|Europe]].

Pokretačka ideja udruge jest želja za [[kultura|kulturnom]], [[etika|etičkom]] i [[politika|političkom]] obnovom hrvatskog društva, a što je izraženo i u samom njenom nazivu. '''Obnova''' ima širok raspon djelatnosti, a jedan od najbitnijih projekata je istoimeni multidisciplinarni '''časopis za kulturu, društvo i politiku'''.

Udruga okuplja veći broj studenata s niza [[zagreb]]ačkih fakulteta, poput [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]], [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]], [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskog fakulteta]], [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkog bogoslovnog fakulteta]], [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]], zatim [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskog katoličkog sveučilišta]] te drugih hrvatskih fakulteta i viših škola. Također Obnova okuplja i niz mladih intelektualaca, akademski obrazovanih građana te maturanata iz [[Zagreb]]a, ali i cijele [[Republika Hrvatska|Hrvatske]].

== Nastanak ==

Potreba za osnivanjem udruge razvila se iz neformalnih druženja nekolicine mladih ljudi, uglavnom studenata [[pravo|prava]] koji su svoje slobodno vrijeme ispunjavali dijalogom i polemikom o raznim temama, a kojima su se pridružili i studenti drugih zagrebačkih fakulteta. Svi su oni bili međusobno različiti po predmetu interesa te svome neformalnom obrazovanju. Rasprave su se vodile o nizu tema, [[politika|politici]], [[kultura|kulturi]], [[umjetnost]]i, [[književnost]]i, [[povijest]]i, [[filozofija|filozofiji]], [[ekonomija|ekonomiji]], te se uskoro iskristalizirala želja za formalnim osnivanjem udruge i pokretanjem časopisa što je i realizirano održavanjem osnivačke skupštine udruge u prosincu 2012. godine.

== Djelatnosti ==

Osnovne djelatnosti udruge su okupljanje i druženje mladih s ciljem povezivanja mladih ljudi na području Republike Hrvatske i Europe te razmjena njihovih međusobnih iskustava, zatim organiziranje i sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim događajima s ciljem približavanja umjetnosti i kulture mladim osobama te poticanje na sudjelovanje u njima. 

U djelatnosti udruge ulaze i izdavanje knjiga, brošura i sličnih publikacija, potom organiziranje edukacijskih seminara, okruglih stolova, tribina i predavanja o ključnim društvenim temama kao i organiziranje edukativnih radionica s ciljem promicanja hrvatske [[Hrvatska kulturna baština|kulturne baštine]] u Hrvatskoj i Europi.

Udruga Obnova surađuje sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i Europi.

Također udruga za svoje članove, ali i sve zainteresirane kao i za širu javnost redovito organizira razna predavanja, tribine, druženja te tematske izlete.

Jedan od projekata udruge '''Obnova''' jest i istoimeni '''časopis za kulturu, društvo i politiku'''. On je svojevrsna platforma za argumentirani dijalog ili, u slučaju suprotnih stavova i mišljenja, polemiku između članova udruge, autora časopisa i javnosti.

=== Obnova - časopis za kulturu, društvo i politiku ===

Temeljni koncept časopisa [[Obnova (časopis)|Obnova]] jest interdisciplinarnost i multidimenzionalnost.

Struktura časopisa sastoji se od tri dijela. 

Prvi su dio razgovori s određenim osobama čiji autoritet i kompetentnost u određenoj temi izviru iz njihovog životnog obrazovanja, kako formalnoga, tako i neformalnoga. 

Drugi su dio radovi članova Obnove koji temu obrađuju iz različitih perspektiva te se odlikuju znanstvenim pristupom i osobnim literarnim stilom autora.

Obnova posebnu pozornost pridaje [[umjetnost]]i pa je stoga posljednja cjelina časopisa posvećena [[Likovna umjetnost|likovnoj]], [[Scenska umjetnost|kazališnoj]], [[film]]skoj, [[glazba|glazbenoj]] te [[književnost|književnoj]] [[umjetnost]]i.

Radove iz vizualne umjetnosti izlažu likovni umjetnici i studenti likovnih akademija iz Republike [[Hrvatska|Hrvatske]] te van nje. 

Posebnost svakog broja časopisa Obnova jest njegova naslovnica za koju [[likovna umjetnost|likovni]] [[umjetnost|umjetnici]] izrađuju umjetničku [[Likovna umjetnost|sliku]].

'''Objavljeni brojevi'''

# ''Kulturna hegemonija'' (1. listopada 2013.)
# ''Identitet'' (svibanj 2014.)
# ''Geopolitičke alternative'' (prosinac 2014.)
# ''Hrvati izvan Republike Hrvatske'' (svibanj 2015.)
# ''Nacionalizam?'' (prosinac 2015.)
# ''Ekonomske perspektive'' (svibanj 2016.)
# ''Migracije i multikulturalizam'' (studeni 2016.)
# ''Tradicionalizam'' (svibanj 2017.)

Udruga je do sada također održala niz predavanja i predstavljanja časopisa kao i same udruge u nekoliko hrvatskih gradova.

Svako predstavljanje novog broja časopisa udruga Obnova organizira kao svojevrstan kulturni i društveni događaj kojemu nazoči veći broj zainteresirane [[student]]ske populacije, kao i članova hrvatske akademske zajednice.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Obnova (časopis)]]

==Izvori==
{{izvori}}

* [http://obnova.com.hr/ Službene web stranice udruge]
* [http://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/16441-predstavljen-novi-casopis-mladih-za-kulturu-drustvo-i-politiku-obnova.html Predstavljanje prvog broja časopisa Obnova]
* [http://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/17717-obnova-drugi-broj-naslov.html Predstavljanje drugog broja časopisa Obnova]
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [[Damir Pešorda]]: [http://www.hkv.hr/kultura/osvrti-kultura/17782-dr-damir-pesorda-o-drugome-broj-casopisa-obnova.html Kultura \ Osvrti \ Dr. Damir Pešorda o drugome broju časopisa Obnova], [[Hrvatsko kulturno vijeće]]/[[Hrvatsko slovo]], 30. svibnja 2014.
* [http://www.vecernji.hr/knjige/o-geopolitickim-alternativama-na-promociji-treceg-broja-casopisa-obnova-977128 O geopolitičkim alternativama - Treći broj časopisa Obnova. Drugi broj časopisa „Obnova&quot;.]
* [http://www.hkv.hr/kultura/vijesti-kultura/19161-izisao-treci-broj-interedisciplinarnog-casopisa-obnova-preporucamo.html Predstavljanje trećeg broja časopisa Obnova]
* [http://www.dnevno.hr/vijesti/zagreb/140140-promocija-casopisa-obnova-potaknula-velik-interes-uz-tematiku-geopolitickih-alternativa-zariste-rasprave-postale-ukrajina-i-rusija-foto.html Promocija časopisa Obnova potaknula velik interes: Uz tematiku geopolitičkih alternativa, žarište rasprave postale Ukrajina i Rusija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.dnevno.hr/zagreb/u-punoj-dvorani-mh-predstavljen-4-broj-casopisa-obnova-foto-805835 U punoj dvorani Matice Hrvatske predstavljen 4. broj časopisa ‘Obnova’]
* [https://www.youtube.com/watch?v=G17da38T1U4 Youtube kanal Udruge Obnova - promocija četvrtog broja časopisa - Hrvati izvan Republike Hrvatske]
* [http://www.hkv.hr/razgovori/16519-marko-paradzik-glavni-urednik-obnove-zelimo-obnoviti-kulturni-drustveni-i-politicki-zivot-mladih.html Razgovor s Markom Paradžikom, predsjednikom udruge]

== Vanjske poveznice ==
* [http://obnova.com.hr/ Službene web stranice udruge]
* [https://hr-hr.facebook.com/obnova.casopis Službena facebook stranica časopisa Obnova]
* [https://www.youtube.com/channel/UCQbUuh8An2xOB4-lLu13VHw Službeni youtube kanal Udruge Obnova]
* [http://www.scribd.com/doc/242728838/%C4%8Casopis-Obnova-br-1-2013-g-Kulturna-Hegemonija#scribd Časopis Obnova, br. 1., 2013., Kulturna hegemonija]

&lt;!--kategorije--&gt;

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Hrvatske studentske udruge]]
[[Kategorija:Hrvatska kultura]]
[[Kategorija:Kultura u Zagrebu]]</text>
      <sha1>700ahseqfvg5asbyx6rvtg1epf1ttrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miloš Milošević (znanstvenik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>541501</id>
    <revision>
      <id>7623823</id>
      <parentid>7562777</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5268" sha1="h0t7u2gv32gxyz4vhp6byxfgdk13dbg" xml:space="preserve">'''Miloš Ilijin Milošević''' ([[Split]], [[1920.]] – [[Kotor]], [[25. travnja]] [[2012.]]), hrvatski znanstvenik, [[arhivist]], [[polihistor]], [[marulolog]], [[hrvatska književnost|pjesnik]], [[glazbenik]], admiral [[Bokeljska mornarica|Bokeljske mornarice]], [[romanist]]. Rodom [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvat]].&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;&gt;[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 51 (pristupljeno 5. rujna 2016.)&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Rodio se je u Splitu 1920. Osnovnu školu pohađao je u Splitu, a gimnazijsko obrazovanje stjecao je u Splitu, na Cetinju i u Subotici. U Padovi je studirao pravo i violinu, a nakon završetka Drugoga svjetskog rata diplomirao je romanistiku u Beogradu. 

Arhivistiku je specijalizirao u Parizu 1970. godine. Doktorirao je 1974. na Filozofskom fakultetu u Zadru s temom &quot;Boka kotorska za vrijeme mletačke vladavine (1420. – 1797.)&quot;.&lt;ref name=&quot;SD&quot;&gt;H: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/172323/Default.aspx Umro admiral Bokeljske mornarice splitskih korijena Miloš Milošević], Slobodna Dalmacija, 25. travnja 2012.&lt;/ref&gt;

Radio je kao sudski službenik u Kotoru, zatim kao glazbeni predavač u Srbiji i Crnoj Gori, a nakon povratka u zavičaj radio je od 1953. do umirovljenja 1985. u Povijesnom arhivu u Kotoru kojemu je bio od 1978. i ravnatelj. Predsjedavao je i [[UNESCO]]-ovom sekcijom za arhivistiku pri Ujedinjenim narodima.

Objavio je dvjestotinjak povijesnih, pravnih, arhivističkih, bibliotekarskih, književno-povijesnih, povijesno-umjetničkih i muzikoloških radova u periodici te dvadesetak znanstveno-stručnih knjiga: Boka Kotorska u vrijeme mletačke vladavine (1420-1797), doktorska disertacija, Zagreb 1973., Boka Kotorska, Bar i Ulcinj od kraja XV do kraja XVIII vijeka, Kotor 1973., Muzičke teme i portreti, CANU, Titograd 1983., Studije iz književnosti i kulturne prošlosti, Pobjeda, Titograd 1987., Andrija Paltašić Kotoranin, Matica crnogorska, Cetinje 1994., Testament Đurđa Crnojevića. Kritičko izdanje s komentarom, YUGRAFIC i Centralna narodna biblioteka Republike Crne Gore &quot;Đurđe Crnojević&quot;, Podgorica-Cetinje 1994., Pomorski trgovci, ratnici i mecene. Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, Equilibrium i CID, Beograd-Podgorica 2003. Za tisak je priredio nekoliko većih djela: Poezija baroka. XVII i XVIII vijek. Antologija, Pobjeda, Titograd 1976; Proza baroka XVII i XVIII vijeka, Pobjeda, Titograd 1978; Hajduci u Boki Kotorskoj. 1648-1718, CANU, Titograd 1988; Odabrane pjesme i proza Frana Alfirevića, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Kotor-Zagreb 2006., Iz prošlosti Boke kotorske, Matica hrvatska, Zagreb 2008. Objavio je i dvije pjesničke knjige: Sam na palubi, Pobjeda, Titograd 1987. (drugo izdanje 2001) i Ex voto, Kotor 1995.

Svoje ukupno znanstveno djelo darovnicom je ostavio je Matici hrvatskoj - Ogranak Dubrovnik.&lt;ref&gt;[[Lovorka Čoralić]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/61490 Anali Dubrovnik 46 (2008), str. 378-379]&lt;/ref&gt;

Miloš Milošević preminuo je 25. travnja 2012. u Kotoru.

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. 

Za svoj znanstveni i kulturni rad te za širenje ugleda Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu, Miloš Milošević primio je 2008. hrvatsku državnu nagradu [[Red Danice hrvatske]] s likom Katarine Zrinske.

19. travnja 2012. dobio je Plaketu zadarskog Sveučilišta za poseban doprinos razvoju znanosti i očuvanju hrvatske kulture.&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;

1980. je godine u Londonu izabran za predsjednika Sekcije profesionalnih arhivskih društava MAS pri UNESCO-u. Mjesto je stekao kao priznati znanstvenik, arhivist, romanist i teoretičar arhivistike.&lt;ref name=&quot;SD&quot;/&gt;

== Izvori ==
*[http://www.matica.hr/knjige/autor/361/ Matica hrvatska, knjige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504074145/http://www.matica.hr/knjige/autor/361/ |date=4. svibnja 2016. }}
{{matica hrvatska}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*(Diana): [http://hrvaticg.com/2012/04/25/in-memoriam-milos-milosevic-1920-2012/ In memoriam: Miloš Milošević “1920-2012″] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304223228/http://hrvaticg.com/2012/04/25/in-memoriam-milos-milosevic-1920-2012/ |date=4. ožujka 2016. }}, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor
*[http://www.radiodux.me/naslovnica/1473-in-memoriam-milo-miloevi-1920-2012 In memoriam: Miloš Milošević, videozapis i fotografije], Radio Dux

{{GLAVNIRASPORED:Milošević, Miloš}}
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Boka kotorska]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Arhivisti]]
[[Kategorija:Hrvatski knjižničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske]]</text>
      <sha1>h0t7u2gv32gxyz4vhp6byxfgdk13dbg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modrokos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>544149</id>
    <revision>
      <id>7623889</id>
      <parentid>7295637</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:56:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3519" sha1="em7cpp6nbcklh4iz3b910wudf8z6k3i" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = pink
| naziv        = Modrokos
| slika        = Monticola solitarius, Spain 1.jpg
| slika_opis   = Mužjak
| slika2        = Monticola solitarius 29-August-2015.jpg
| slika2_opis   = ženka
| status       = LC
| status_sistem = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn status 13 November 2021&quot;&gt;{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Monticola solitarius'' |volume=2016 |page=e.T22708286A87933903 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22708286A87933903.en |access-date=13 November 2021}}&lt;/ref&gt;
| regnum       = [[Animalia]]
| phylum       = [[Chordata]]
| classis      = [[Aves]]
| ordo         = [[Passeriformes]]
| familia      = [[Muscicapidae]]
| genus        = [[Monticola]]
| species      = ''M. solitarius''
| dvoimeno     = ''Monticola solitarius''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10. izdanje Systema Naturae|1758]])
| karta_raspon_opis = {{legenda/Raspon|#00FF00|Extant, breeding}}
{{legenda/Raspon|#008000|Extant, resident}}
{{legenda/Raspon|#00FFFF|Extant, passage}}
{{legenda/Raspon|#007FFF|Extant, non-breeding}}
{{legenda/Raspon|#FF00FF|Extant &amp; Vagrant (seasonality uncertain)}}
}}
[[File:Monticola solitarius solitarius MHNT.ZOO.2010.11.190.1.jpg|mini|lijevo|250px|Jaja ''Monticola solitarius solitarius'']]
'''Modrokos''' ({{lat.|Monticola solitarius}}) je vrsta ptice koja pripada rodu ''[[Monticola]]'' ([[stjenjarke]]), porodica [[muharice]].&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/4866aeef68c2450e7f16e738c2c689bc Catalogue of Life] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Područje rasprostranjenosti ==
Modrokos je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gnjezdarica, stanarica prisutna tijekom cijele godine. Populacija u Hrvatskoj je10 000 – 20 000 parova.

== Stanište ==
Kao staništa odabire stijene, litice i planine u [[mediteran]]skim ili [[Stepa|stepskim]] predjelima, u toplim i suhim klimatskim zonama. Također, ovu vrstu ptice možemo vidjeti i u ruševinama u naseljenim područjima, gdje ponegdje zamjenjuje kosa. 

== Fenologija vrste i biologija vrste ==
Mužjak modrokosa je jedina potpuno tamno modra pjevica u regiji, s tamnijim krilima i repom. Ako ju gledamo nasuprot [[Sunce|suncu]] može izgledati i potpuno crna kao [[kos]]. Ženke su pjegave s tamno sivosmeđim grlom i repom. Duljina tijela je oko 20 cm, a raspon krila 33 – 37 cm. 

Gnijezde se u rupama u liticama, ispod potkapina, u [[špilja]]ma, [[kamenolom]]ima, u [[zgrada]]ma, ali povremeno i u rupama u drvetu ili vodoravno postavljenim cijevima. Tijekom sezone ima dva legla, u kojima je najčešće 4 – 5 jaja. Inkubacija traje 12 – 15 dana. 

Ptice ove vrste hrane se najčešće [[beskralježnjaci]]ma, ali i [[gušteri]]ma i biljnim materijalom. 

== IUCN kategorija ugroženosti i zakonska zaštita ==
Modrokos prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013.) ima kategoriju ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC) vrsta. 
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 114/13) modrokos je strogo zaštićena vrsta u RH.&lt;ref&gt;[http://www.iucnredlist.org/details/22708286/0 IUCN]&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
File:Blue Rock Thrush, Gibraltar.jpg|mužjak, [[Gibraltar]]
File:Blue Rock Thrush (Monticola solitarius)- pandoo race- Female at Jayanti, Duars, West Bengal W IMG 5752.jpg|ženka [[Zapadni Bengal]], [[Indija]]
File:A bird on Jeju.JPG|otok [[Jeju (otok)|Jeju]], [[Južna Koreja]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Muharice]]</text>
      <sha1>em7cpp6nbcklh4iz3b910wudf8z6k3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Krima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>544295</id>
    <revision>
      <id>7624174</id>
      <parentid>7017432</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:13:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14967" sha1="71we0yn7o58vxqv18zey3n3o5s8uuvr" xml:space="preserve">{{Preslovljavanje slavenskih imena}}
{{Nogometna liga
| ime                 = Premier liga (rus. ''Премьер-лига КФС'')
| slika               =
| države              = [[Krim]] (pod pokroviteljstvom [[UEFA]])
| osnovana            = [[2015.]]
| viša_liga           = 
| niža_liga           = Prva divizija (amatersko natjecanje)
| broj_klubova        = 8
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = 
| prvaci              = 
| najuspješniji_klub  = 
| službena_stranica   = http://cfu2015.com/ http://www.rffk-roo.ru
| sezona              = 
}}

'''Nogometno prvenstvo Krima''' (&quot;Premier liga Krimskog nogometnog saveza&quot;, [[ruski|rus.]] ''Чемпионат Премьер-лиги Крымского футбольного союза по футболу'') je nogometno prvenstvo koje se od sezone 2015./16. održava na [[Krimski poluotok|Krimskom poluotoku]] pod pokroviteljstvom [[UEFA]]-e.

== Povijest ==
=== Aneksija Krima ===
16. ožujka kao posljedica [[Ukrajinska kriza 2014.|sukoba i promjene vlasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], na [[Krim]]u ([[Autonomna Republika Krim]]) je održan [[referendum]] o odcjepljenju od Ukrajine i pripajanju [[Ruska Federacija|Ruskoj Federaciji]]. Od 83,1% izašlih građana, 96,77% stanovništva Krima i 95,6% stanovništva [[Sevastopolj]]a glasalo za pripajanje Ruskoj Federaciji. Sljedećeg dana je Krimski parlament zatražilo od Ruske Federacije da prizna rezultate referenduma, te je 18. ožujka 2014. godine rusko, krimsko i sevastopoljsko rukovodstvo potpisalo [[Sporazum o prihvaćanju Republike Krim u Rusku Federaciju]].&lt;ref&gt;http://kremlin.ru/events/president/news/20605 Kremlin.ru - Sporazum između Ruske Federacije i Republike Krim o prihvaćanju Republike Krim u Rusku Federaciju i osnivanju novih federalnih subjekata (na ruskom jeziku)&lt;/ref&gt;

=== Sudjelovanje klubova u prvenstvu Rusije ===
Početkom lipnja 2014. godine, tri kluba s područja Krima ([[SC Tavriya Simferopol]], [[FC Sevastopol]] i [[Zhemchuzhina Yalta]]) su ugašena i preregistrirana prema zakonima Ruske Federacije.&lt;ref&gt;http://www.sport-express.ru/football/local/news/694842/ Vijest o promjeni imena krimskih klubova (na ruskom jeziku)&lt;/ref&gt; U kolovozu 2014. godine, novi klubovi ([[TSK Simferopol]], [[SKChF Sevastopol]] i [[Zhemchuzhina Yalta]]) su odigrali svoje prve utakmice u trećem rangu nogometnog prvenstva Ruske Federacije i [[Kup Rusije u nogometu|Kupa Rusije]]. Nakon žalbe [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajinskog nogometnog saveza]] [[FIFA]]-i i [[UEFA]]-i, UEFA je 22. kolovoza odlučila da utakmice krimskih klubova pod okriljem [[Nogometni savez Rusije|Nogometnog saveza Rusije]] neće priznati, te zahtjeva od ruskog i ukrajinskog saveza da nađu kompromisno rješenje.&lt;ref&gt;http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2134978.html Odluka UEFA-e o nepriznavanju rezultata nastupa krimskih klubova u ruskom prvenstvu (na engleskom jeziku)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.rt.com/news/182248-crimea-football-club-uefa/&lt;/ref&gt; Početkom prosinca, generalni tajnik UEFA-e, Gianni Infantino, izjavio je da će UEFA dodijeliti Krimu status &quot;specijalne zone za nogometne svrhe&quot; i zabranio nastup krimskih klubova u ruskom prvenstvu,&lt;ref&gt;http://www.bbc.com/sport/0/football/30337628 Zabrana nastupa krimskih klubova u ruskom prvenstvu i najava statusa &quot;specijalne zone&quot; (na engleskom jeziku)&lt;/ref&gt; najavljujući mogućnost osnivanja zasebne nogometne lige. Iz tih razloga i naznaka da bi Rusija eventualno mogla izgubiti domaćinstvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. godine]], Nogometni savez Rusije je, nakon pola sezone, odlučio isključiti ova tri kluba iz daljeg natjecanja pod svojim okriljem.

=== Osnivanje zasebne lige ===
Kao rješenje sukoba interesa između ukrajinskog i ruskog nogometnog saveza po pitanju nastupa krimskih klubova, UEFA je najavila posjetu svoje delegacije Krimu kako bi procijenili stvarnu situaciju na terenu i utjecaj koji je [[Ruska aneksija Krima|aneksija]] imala na nogomet. Nakon toga izvršni komitet UEFA-e je u ožujku 2015. godine odobrio osnivanje zasebne nogometne lige na krimskom poluotoku pod okriljem UEFA-e u cilju razvijanja nogometa.&lt;ref&gt;http://news.yahoo.com/uefa-set-soccer-league-crimea-160110619.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/world/2015/mar/20/crimean-football-battle-annexation&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://sports.yahoo.com/news/uefa-commission-support-idea-crimean-football-league-190536913--sow.html |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306164423/http://sports.yahoo.com/news/uefa-commission-support-idea-crimean-football-league-190536913--sow.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Krajem svibnja, predstavnici Krimskog nogometnog saveza su izjavili da su pregovori s UEFA-om bili uspješni, te su najavili da će u novoosnovanom prvenstvu Krima sudjelovati 5 profesionalnih i 3 amaterska kluba.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2015/05/23/sports/soccer/uefa-will-allow-formation-of-league-in-crimea.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.newc.info/news/5084/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150725144758/http://www.newc.info/news/5084/ |date=25. srpnja 2015. }} Izjava predstavnika Krimskog nogometnog saveza o UEFA-inom odobrenju (na ruskom jeziku)&lt;/ref&gt; Prema najavama, prvenstvo bi moglo početi u kolovozu 2015. godine.

=== Inicijalno natjecanje ===
Inicijalni nogometni turnir, nazvan '''''Svekrimski turnir 2015''''', kao uvod za buduće Krimsko prvenstvo je odigran u periodu od 18. travnja do 28. lipnja 2015. godine. Sudjelovalo je 20 timova podijeljenih u dvije grupe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fcskchf.com/tournaments/45/standings/124/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=8. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150708025412/http://www.fcskchf.com/tournaments/45/standings/124/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://footballfacts.ru/turnir/1513652-chempionat-respubliki-krym-2015 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190306053208/http://footballfacts.ru/turnir/1513652-chempionat-respubliki-krym-2015 |date=6. ožujka 2019. }} Detaljni rezultati i statistika Svekrimskog turnira 2015&lt;/ref&gt; Osvajač ovog turnira i službeni prvi prvak Krimske lige je [[SKChF Sevastopol]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://futbolgrad.com/crimea-football-league-questions-remain/ |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=15. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160315062955/http://futbolgrad.com/crimea-football-league-questions-remain/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{|
|&amp;nbsp;
| colspan=2 align=center bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot;  | Grupa A&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.rffk-roo.ru/index.php/muzhskie-komandy/vsekrymskij-turnir/gruppa-a |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=25. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150725110209/http://www.rffk-roo.ru/index.php/muzhskie-komandy/vsekrymskij-turnir/gruppa-a |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! mj.
! klub
! utak.
! pobj.
! nerj.
! por.
! gol.
! bod.
|-
| 1
| [[SKChF Sevastopol|FC Sevastopol-1]]
| 9
| 9
| 0
| 0
| 52-6
| 27
|-
| 2
| [[Ocean Kerch]]
| 9
| 6
| 1
| 2
| 23-9
| 19
|-
| 3
| [[FC Yalta]]
| 9
| 6
| 1
| 2
| 27-19
| 19
|-
| 4
| [[Goleador Feodosia]]
| 9
| 5
| 0
| 4
| 15-15
| 15
|-
| 5
| [[YugInvestStroi Service Simferopol]]
| 9
| 4
| 2
| 3
| 21-23
| 14
|-
| 6
| [[FC Bakhchisaray]]
| 9
| 3
| 5
| 1
| 20-14
| 14
|-
| 7
| [[Dinamo Saki]]
| 9
| 2
| 1
| 6
| 22-36
| 7
|-
| 8
| [[SKChF Sevastopol|FC Sevastopol-2]]
| 9
| 2
| 1
| 6
| 16-30
| 7
|-
| 9
| [[Spartak KrymTeplitsa Molodyozhnoye]]
| 9
| 1
| 3
| 5
| 12-21
| 6
|-
| 10
| [[FC Alushta]]
| 9
| 0
| 0
| 9
| 5-41
| 0
|}
|&amp;nbsp;
| colspan=2 align=center bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot; | Grupa B&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.rffk-roo.ru/index.php/muzhskie-komandy/vsekrymskij-turnir/gruppa-v |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=25. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150725105925/http://www.rffk-roo.ru/index.php/muzhskie-komandy/vsekrymskij-turnir/gruppa-v |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! mj.
! klub
! utak.
! pobj.
! nerj.
! por.
! gol.
! bod.
|-
| 1
| [[Gvardeyets Gvardeiskoye]]
| 9
| 7
| 1
| 1
| 32-8
| 22
|-
| 2
| [[TSK Simferopol|Tavria Simferopol]]
| 9
| 6
| 2
| 1
| 37-4
| 20
|-
| 3
| [[Scythians Simferopol]]
| 9
| 6
| 2
| 1
| 28-7
| 20
|-
| 4
| [[Rubin Yalta]]
| 9
| 5
| 3
| 1
| 16-5
| 18
|-
| 5
| [[Berkut Eupatoria]]
| 9
| 5
| 2
| 2
| 27-27
| 17
|-
| 6
| [[FC Istochnoye]]
| 9
| 3
| 2
| 4
| 26-19
| 11
|-
| 7
| [[Crimean Olympic Academy Krasnolesye]]
| 9
| 3
| 1
| 5
| 11-25
| 10
|-
| 8
| [[A.Zayayev Football Academy Simferopol]]
| 9
| 2
| 1
| 6
| 10-24
| 7
|-
| 9
| [[Detonator Sevastopol]]
| 9
| 1
| 0
| 8
| 9-42
| 3
|-
| 10
| [[FC Eupatoria]]
| 9
| 0
| 0
| 9
| 8-44
| 0
|} 
|}

U finalu turnira 28. lipnja su igrali pobjednici grupa '''FC Sevastopol-1''' i '''Gvardeyets Gvardeiskoye''', gdje je rezultatom 6-2 turnir osvojio FC Sevastopol.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.rffk-roo.ru/index.php/432-fk-sevastopol-1-pobeditel-vsekrymskogo-turnira |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2015. |archive-date=31. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150831030145/http://www.rffk-roo.ru/index.php/432-fk-sevastopol-1-pobeditel-vsekrymskogo-turnira |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivanje saveza ===
16. srpnja 2015. godine u [[Simferopol]]u, pod pokroviteljstvom UEFA-e, osnovan je [[Krimski nogometni savez]] (rus. ''Крымский Футбольный Союз''). Osnivači saveza su regionalne javne organizacije Republička nogometna federacija Krima (rus. ''Республиканская Федерация футбола Крыма'') i Nogometna federacija Sevastopolja (rus. ''Федерация футбола Севастополя'').&lt;ref&gt;http://tass.ru/en/sports/809015 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150804162046/http://tass.ru/en/sports/809015 |date=4. kolovoza 2015. }} Krimski nogometni savez osnovan pod pokroviteljstvom UEFA-e (na engleskom jeziku)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.rffk-roo.ru/index.php/435-uchrezhden-krymskij-futbolnyj-soyuz {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150830032643/http://www.rffk-roo.ru/index.php/435-uchrezhden-krymskij-futbolnyj-soyuz |date=30. kolovoza 2015. }} Vijest o osnivanju nogometnog saveza (na ruskom jeziku)&lt;/ref&gt; Njegova osnovna svrha je promoviranje razvoja i popularizacija profesionalnog nogometa na [[Crno more|crnomorskom]] poluotoku. Početak prvenstva je najavljen za 22. odnosno 23. kolovoz 2015. godine,&lt;ref&gt;http://rffk-roo.ru/index.php/445-chempionat-premer-liga-kfs {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826233358/http://rffk-roo.ru/index.php/445-chempionat-premer-liga-kfs |date=26. kolovoza 2015. }} Najavljen raspored 1. kola (na ruskom jeziku)&lt;/ref&gt; kada se igraju utakmice prvog kola ovog natjecanja.

== Početak natjecanja ==
Prva utakmica novoosnovanog natjecanja [[Premier liga Krima 2015./16.#1. kolo|odigrana]] je 22. kolovoza 2015. godine između [[FK SKČF Sevastopolj]] i [[FK TSK-Tavrija Simferopolj]].&lt;ref&gt;http://video.news.com.au/v/388757/Russia-Game-on-First-match-of-the-Crimean-Premier-League-kicksoff {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819140228/http://video.news.com.au/v/388757/Russia-Game-on-First-match-of-the-Crimean-Premier-League-kicksoff |date=19. kolovoza 2016. }} VIDEO:Scene s prve ikad odigrane utakmice krimskog prvenstva&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://sports.yahoo.com/news/uefa-backed-league-starts-play-crimea-094547026--sow.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150830204607/https://sports.yahoo.com/news/uefa-backed-league-starts-play-crimea-094547026--sow.html |date=30. kolovoza 2015. }} vijest o odigranoj prvoj utakmici&lt;/ref&gt; Očekuje se da se natjecanje završi u svibnju 2016. godine. Za sada [[UEFA]] ne predviđa sudjelovanje krimskih klubova u europskim nogometnim natjecanjima, ali planira razmotriti svoji odluku nakon dvije godine.&lt;ref&gt;http://tass.ru/en/sports/815108 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150820032845/http://tass.ru/en/sports/815108 |date=20. kolovoza 2015. }} Krimski klubovi u europskim natjecanjima kroz dvije godine?&lt;/ref&gt; Paralelno s ''Premier ligom'', kreće i ''Prva divizija'', niži rang u kojem sudjeluju amaterski klubovi (preostali klubovi sudionici inicijalnog natjecanja). 

=== Format natjecanja ===
Ligu čini osam klubova i utakmice se igraju četverokružno, odnosno odigrat će se 28 kola. Liga se igra od kolovoza do lipnja. Pobjednik prvenstva i službeni prvak lige je klub koji osvoji najviše poena po završetku natjecanja. Posljednjeplasirani klub ispada u niži rang, dok njegovo mjesto u narednoj sezoni zauzima osvajač '''Prve divizije''' ako zadovolji zahtjeve profesionalne lige.&lt;ref&gt;http://www.eurosport.co.uk/football/new-crimean-championship-starts-with-a-draw_sto4873835/story.shtml&lt;/ref&gt; Također, po završetku regularnog dijela prvenstva, pretposljednjeplasirani klub igra kvalifikacije za ostanak u ligi protiv drugoplasiranog iz Prve divizije, te pobjednik dvomeča sudjeluje sljedeće sezone u Premier ligi.

=== Sudionici ===
* [[FK TSK-Tavrija Simferopolj]]
* [[FK SKČF Sevastopolj]]
* [[FK Rubin Jalta]]
* [[FK Bakhčisaraj]]
* [[FK Jevpatorija]]
* [[FK Kafa Feodosija]]
* [[FK Okean Kerč]]
* [[PFK Berkut Armjansk]]

[[Premier liga Krima 2015./16.]]

Prvi šampion Premier lige Krima je [[FK TSK-Tavrija Simferopolj]].&lt;ref&gt;(rus.)[http://www.cfu2015.com/publics/premier-league/496/ Nogometni savez Krima: TSK-Tavrija šampion Premier lige], objavljeno 16. svibnja 2016. godine, pristupljeno 5. srpnja 2016. godine&lt;/ref&gt;

== Dosadašnji pobjednici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona !! Prvak
|-
| [[Premier liga Krima 2015./16.|2015./16.]] || [[FK TSK-Tavrija Simferopolj]]
|-
| [[Premier liga Krima 2016./17.|2016./17.]] || [[FK SKČF Sevastopolj]]
|-
| [[Premier liga Krima 2017./18.|2017./18.]] || 
|}

== Povezani članci ==
* [[Ukrajinska kriza 2014.]]
* [[Ukrajinska Premier liga]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://cfu2015.com/ Službene stranice Krimskog nogometnog saveza]
* [http://www.rffk-roo.ru/ Službene stranice Republičke nogometne federacije Krima (na ruskom jeziku)]
* https://fcskchf.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141010011041/http://www.fcskchf.com/ |date=10. listopada 2014. }}
* [http://www.sportstats.com/soccer/europe/premier-league-crimea/ sportstats.com: Premier liga Krima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901221400/http://www.sportstats.com/soccer/europe/premier-league-crimea/ |date=1. rujna 2015. }}
* [https://www.facebook.com/cfu2015 Facebook stranica Krimskog nogometnog saveza]
* [http://vk.com/cfu2015 VK stranica Krimskog nogometnog saveza]

[[Kategorija:Nogometna natjecanja|Krim]]
[[Kategorija:Krim]]</text>
      <sha1>71we0yn7o58vxqv18zey3n3o5s8uuvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milica Mandić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>548662</id>
    <revision>
      <id>7623809</id>
      <parentid>7582399</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5071" sha1="1900n9g973uc66usd3ev6or7pwmmwb1" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Taekwondo]]}}
{{Medalje slika| Milica Mandić 2.jpg|250px}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato|[[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|London 2012.]]|iznad 67 kg}}
{{Medalje zlato|[[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Tokio 2020.]]|iznad 67 kg}}
{{Medalje EP}}
{{Medalje srebro|  Manchester 2012. | iznad 67 kg}}
{{Medalje srebro |  Baku 2014. | srednjeteška}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u taekwondou 2011.|Gyeongyu 2011.]]| srednjeteška}}
{{Odličja| [[Europske igre]]}}
{{Medalje srebro| [[I. Europske igre – Baku 2015.|Baku 2015.]]| iznad 67 kg}}
{{Medalje MI}}
{{Medalje srebro| [[XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.|Mersin 2013.]]| [[Taekwondo na Mediteranskim igrama 2013.|iznad 67 kg]]}}
{{Medalje dno}}
'''Milica Mandić''' ([[Ćirilica|Srpska ćirilica]] Милица Мандић, [[Beograd]], [[6. prosinca]] [[1991.]]) je [[srbija]]nska [[taekwondo]]ašica i olimpijska prvakinja u kategoriji iznad 67 kg&lt;ref&gt; [http://www.b92.net/sport/london2012/tekvando/vesti.php?yyyy=2012&amp;mm=08&amp;dd=11&amp;nav_id=634107 Zlato za Milicu Mandić!], b92.net, 1.. kolovoza 2012. &lt;/ref&gt; iz [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Londona 2012. godine]],&lt;ref&gt; [http://www.politika.rs/rubrike/sport-aktuelno/Olimpijske-igre-London-2012/Milica-Mandic-obezbedila-srebrnu-medalju.lt.html Milica Mandić osvojila zlatnu medalju], politika.rs, 12. kolovoza 2012. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://sport.blic.rs/olimpijada-2012/vesti/183847/Zlatna-Milica-Mandiceva-donela-Srbiji-najsjajnije-odlicje-u-Londonu Zlatna Milica! Mandićeva donela Srbiji najsjajnije odličje u Londonu!], sport.blic.rs, 11. kolovza 2012. &lt;/ref&gt; gdje je u finalu pobijedila svjetsku i europsku prvakinju, [[Francuzi|Francuskinju]] [[Anne-Caroline Graffe]] s 9:7,&lt;ref&gt;[http://www.vijesti.rtl.hr/sport/457824/srbiji-prva-zlatna-medalja-u-londonu/ Srbiji prva zlatna medalja u Londonu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Vijesti.hr, 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; čime je postala prva osvajačica olimpijskog odličja u ovome sportu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/london-2012-olympics/wp/2012/08/11/live-blog-usain-bolt-brazil-mexico-soccer/#liveblog-entry-12186 |title=Serbia woman wins taekwondo gold |date=11. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Olympics taekwondo: Serb Milica Mandic wins country's first gold |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/olympics/18913076 |work=BBC Sport |accessdate=15. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osim olimpijskog zlata,&lt;ref&gt; [http://www.croring.com/news/milica-mandic-zlatna-u-taekwondou/8213.aspx Odličan nastup Sprkinje Mandić i osvojeno zlato], croring.com, 12. kolovoza 2012. &lt;/ref&gt; Mandić je osvajačica brončanog odličja sa Svjetskog prvenstva [[2011.]] u srednjeteškoj kategoriji (ispod 73 kg)&lt;ref&gt; [http://www.kbs-naisus.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=91:bronza-za-milicu-mandi-na-svetskom-prvenstvu-koreja Milica won medal at World Championship-article in Serbian language], kbs-naisus.com, pristupljeno 3. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i srebrnog odličja na Europskom prvenstvu u [[Manchester]]u [[2012.]] u kategoriji iznad 67 kg.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Competition Results – Manchester 2012. |url=http://www.wtf.org/bbs/bbs.php?bbs_no=5504&amp;bbs_code=10008&amp;bbs_cate=&amp;bbs_num=498&amp;page=11&amp;search=&amp;keyword=&amp;symode=view&amp;PHPSESSID=b1ef95e792226b14115ff8bce2ae1f52 |work=wtf.org |accessdate=15. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303205610/http://www.wtf.org/bbs/bbs.php?bbs_no=5504&amp;bbs_code=10008&amp;bbs_cate=&amp;bbs_num=498&amp;page=11&amp;search=&amp;keyword=&amp;symode=view&amp;PHPSESSID=b1ef95e792226b14115ff8bce2ae1f52 |archivedate=3. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Results of the 2012 World Championships in Taekwondo (Manchester) |url=http://www.gbtaekwondo.co.uk/2012euroresults.html |work=gbtaekwondo.co.uk |accessdate=15. kolovoza 2012. |archive-date=12. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120712211122/http://www.gbtaekwondo.co.uk/2012euroresults.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vesti-online.com/Sport/Ostali-sportovi/222770/Milica-Mandic-osvojila-srebro-na-EP Milica won medal at European championship-article in Serbian language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304054121/http://www.vesti-online.com/Sport/Ostali-sportovi/222770/Milica-Mandic-osvojila-srebro-na-EP |date=4. ožujka 2016. }}, vesti-online.com, pristupljeno 1. listopada 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.taekwondodata.de/milica-mandic.ab8h.html Milica Mandić na ''Taekwondo Data'']
* [http://www.london2012.com/taekwondo/event/women-more-than-67kg/index.html Olimpijske igre – London 2012. (taekwondo)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130402100504/http://www.london2012.com/taekwondo/event/women-more-than-67kg/index.html |date=2. travnja 2013. }}

{{GLAVNIRASPORED:Mandić, Milica}}

[[Kategorija:Športaši iz Beograda]]
[[Kategorija:Srbijanski majstori borilačkih vještina]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u taekwondou]]
[[Kategorija:Tekvandoke]]</text>
      <sha1>1900n9g973uc66usd3ev6or7pwmmwb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Limić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>549684</id>
    <revision>
      <id>7624097</id>
      <parentid>6216596</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:59:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3904" sha1="a1tr1mlt3j92h803n5kyyvub0jc1r7c" xml:space="preserve">'''Nedžad Limić''' ([[Karlovac]], [[3. rujna]] [[1936.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[fizičar]] i [[matematičar]],&lt;ref name=&quot;Hrvatski leksikon&quot;&gt;Hrvatski leksikon L-Ž, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 22.&lt;/ref&gt; umirovljeni profesor

== Životopis ==
Nedžad Limić rođen je u Karlovcu 1936. godine. Doktorirao je matematiku u [[Zagreb]]u [[1964.]] godine.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;[http://web.math.pmf.unizg.hr/~nlimic/ Nedzad Limic's home page]&lt;/ref&gt;
Radio je kao [[matematičar]] na [[Institut Ruđer Bošković |Institutu Ruđer Bošković]]&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/datoteka/403401.Matematiki_fiziar_ZLATKO_JANKOVI.doc Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} piše: Darko Veljan: Matematički fizičar akademik [[Zlatko Janković]], Varaždin, 27.9.1916. – Zagreb, 12.12.1987.&lt;/ref&gt; u Zagrebu, zatim u [[Trst]]u u Međunarodnom centru teorijske fizike 1964. – 66. kao gost predavač, kao gost predavač na Institutu za napredne studije na Princetonu 1968. – 70., [[Brodarski institut|Brodarskom institutu]] u Zagrebu i zagrebačkom PMF-u. Limić se najviše bavi [[teorija raspršenja|teorijom raspršenja]] u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], problemima [[vibracija tijela u tekućini|vibracije]] tijela u tekućini, primjenom [[teorija grupa|teorije grupa]] u fizici,&lt;ref name=&quot;Hrvatski leksikon&quot;/&gt; [[matematičke metode fizike|matematičkim]] metodama [[teorijska fizika|teorijske fizike]], [[diferencijalna jednadžba|diferencijalnim jednadžbama]], matematičkim modelima prijevoza i [[Monte Carlo simulacija]]ma.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;/&gt;

Bio član stručnjačkih misija [[Međunarodna agencija za atomsku energiju |Međunarodne agencije za atomsku energiju]] iz Beča. Član misija koje su proučavale posljedice [[Černobilska katastrofa|Černobilske eksplozije]] u Obninsku i Kijevu u Ukrajini, [[1990.]] godine te u misiji koja je mapirala geološka polja u Kingstonu na Jamajci, proljeća [[1986.]] i ljeta [[1988.]] godine.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;/&gt;

Sudionik i potpisnik inicijative grupe od 555 znanstvenika, umjetnika i pedagoga, uključujući 123 akademika, za srednjoeuropski model hrvatskog školstva, sastavljene [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.humboldt-club.hr/obrazovanje/hr/hazu-paar.html Klub hrvatskih humboldtovaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305001622/http://www.humboldt-club.hr/obrazovanje/hr/hazu-paar.html |date=5. ožujka 2016. }} [[Vladimir Paar]]: Inicijativa grupe od 555 znanstvenika, umjetnika i pedagoga, uključujući 123 akademika, za srednjoeuropski model hrvatskog školstva, dopis predsjedniku Vlade RH Ivici Račanu, 20. ožujka 2003.&lt;/ref&gt;

Član [[Hrvatsko matematičko društvo|Hrvatskog matematičkog društva]].&lt;ref name=&quot;PMF&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''On oscillation problems in fluidoelasticity'', Zagreb Brodarski Inst., 1972.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/title/on-oscillation-problems-in-fluidoelasticity/oclc/837610133&amp;referer=brief_results On oscillation problems in fluidoelasticity], worldcat.org, pristupljeno 19. travnja 2016.&lt;/ref&gt;  
* ''Linearno i nelinearno programiranje'', Informator, Zagreb, 1978., (suautori: Husein Pašagić, Čedomir Rnjak)
* ''Monte Carlo simulacije slučajnih veličina, nizova i procesa'', Element, Zagreb, 2002. (2. izd. 2005.; engl. prijevod ''Monte Carlo simulations of random variables, sequences and processes'', Element, Zagreb, 2009.&lt;ref&gt;[https://element.hr/artikli/441/monte-carlo-simulations-of-random-variables-sequences-and-processes Monte Carlo simulations of random variables, sequences and processes], element.hr, pristupljeno 19. travnja 2016.&lt;/ref&gt;)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://web.math.pmf.unizg.hr/~nlimic/public.html Radovi Nedžada Limića]

{{GLAVNIRASPORED:Limić, Nedžad}}
[[Kategorija:Hrvatski matematičari]]
[[Kategorija:Hrvatski fizičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]</text>
      <sha1>a1tr1mlt3j92h803n5kyyvub0jc1r7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Isak Samokovlija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>550724</id>
    <revision>
      <id>7623750</id>
      <parentid>7563134</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57007-63</username>
        <id>376537</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ popravio greske</comment>
      <origin>7623750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5688" sha1="0z3335kd8v7ygz3dce25voo8npbcyvi" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[14. prosinca]] [[1927.]]
| mjesto rođenja = [[Mostar]]
| smrt           = [[28. rujna]] [[2014.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pisac]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה)  ([[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' — Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' — Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' — Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' — Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' — Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' — Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' — Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' — Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) — Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>0z3335kd8v7ygz3dce25voo8npbcyvi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623752</id>
      <parentid>7623750</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:54:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57007-63</username>
        <id>376537</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5690" sha1="swl349edu9dk816tm3w49cnbi15awdd" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[14. prosinca]] [[1927.]]
| mjesto rođenja = [[Mostar]]
| smrt           = [[28. rujna]] [[2014.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pjesnik]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה)  ([[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' — Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' — Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' — Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' — Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' — Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' — Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' — Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' — Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) — Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>swl349edu9dk816tm3w49cnbi15awdd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623753</id>
      <parentid>7623752</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-57007-63|~2026-57007-63]] ([[User talk:~2026-57007-63|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]]</comment>
      <origin>7422740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5690" sha1="np9o31xnhj50d998dh88t7s1h4te0qh" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[3. rujna]] [[1889.]]
| mjesto rođenja = [[Goražde]]
| smrt           = [[15. siječnja]] [[1955.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pisac]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה)  ([[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' — Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' — Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' — Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' — Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' — Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' — Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' — Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' — Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) — Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>np9o31xnhj50d998dh88t7s1h4te0qh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623755</id>
      <parentid>7623753</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:56:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7623755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5699" sha1="my11l1jznoddj8ib6her4gwt5cb3fjp" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[3. rujna]] [[1889.]]
| mjesto rođenja = [[Goražde]]
| smrt           = [[15. siječnja]] [[1955.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pisac]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini|Grob]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה; [[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' – Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' – Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' – Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' – Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' – Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' – Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' – Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' – Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) – Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>my11l1jznoddj8ib6her4gwt5cb3fjp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623757</id>
      <parentid>7623755</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nisamcovjekbtw</username>
        <id>376538</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5699" sha1="6baojq8ummd71cv4evqanxzr7us3n7v" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[3. rujna]] [[1927.]]
| mjesto rođenja = [[Mostar]]
| smrt           = [[15. siječnja]] [[2014.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pjesnik]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini|Grob]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה; [[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' – Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' – Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' – Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' – Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' – Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' – Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' – Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' – Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) – Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>6baojq8ummd71cv4evqanxzr7us3n7v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623759</id>
      <parentid>7623757</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:58:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Nisamcovjekbtw|Nisamcovjekbtw]] ([[User talk:Nisamcovjekbtw|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <origin>7623755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5699" sha1="my11l1jznoddj8ib6her4gwt5cb3fjp" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Isak Samokovlija &lt;br/&gt; יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja           = #F34723
| slika          = Isak samokovlija.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[3. rujna]] [[1889.]]
| mjesto rođenja = [[Goražde]]
| smrt           = [[15. siječnja]] [[1955.]]
| mjesto smrti   = [[Sarajevo]]
| zanimanje      = [[liječnik]], [[pisac]]
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
[[Datoteka:Isak Samokovlija grave.jpg|mini|Grob]]
'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה; [[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html |title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti |publisher=Slobodna Bosna |date=24. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor |publisher=[[Radio Sarajevo]] |date=3. rujna 2013. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom' |publisher=Radio Sarajevo |date=14. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Svoju prvu pripovijetku &quot;Rafina avlija&quot; objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki &quot;Od proljeća do proljeća&quot; u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis &quot;Brazda&quot; od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću &quot;Svjetlost&quot;.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela |publisher=Radio Sarajevo |date=15. siječnja 2014. |accessdate=4. studenoga 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040 |archivedate=8. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' – Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' – Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' – Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' – Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' – Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' – Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' – Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' – Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) – Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija, Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Goražde]]</text>
      <sha1>my11l1jznoddj8ib6her4gwt5cb3fjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albigenški križarski rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>550946</id>
    <revision>
      <id>7624176</id>
      <parentid>7620355</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:14:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>par sitnica</comment>
      <origin>7624176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3815" sha1="rvvd5lmp89wff4j47ocwfaoizvs9bwv" xml:space="preserve">[[File:Cathars expelled.JPG|thumb|right|300px|Protjerivanje [[Katari|katara]] iz Carcassonne 1209.]]
'''Albigenški križarski rat''', je bio dvadesetogodišnji rat ([[1209.]] – [[1229.]]), kada je papa [[Inocent III.]] 1209. objavio križarski rat protiv [[krivovjerje|krivovjernih]] katara koji su živjeli u okolici grada [[Albi]]ja na jugu Francuske. Rat je vođen iznimno brutalno i krvavo. Rezultat  je bila i promjena ravnoteže sila između južne i sjeverne Francuske, te je jug, budući opustošen ustupio prednost sjeveru, a to je stanje, koje je i danas aktualno. Stvaranje srednjovjekovne [[inkvizicija|inkvizicije]], na čijem su čelu stajali Dominikanci, bio je izravna posljedica rata.{{ni}}

== Pozadina ==
* ''Početak 13. stoljeća:'' Utjecaj i moć [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u Languedocu je potkopana pojavom katara. Početak pripreme za sukobe. 
* ''[[1206.]]:'' Grof od Toulousa, Raymond VI., odbija poslušati papin poziv za prijam viteškog reda čiji je zadatak očistiti područje od katara.
* ''[[1207.]]:'' Papa je izopćio Raymonda VI. iz Katoličke Crkve.
* ''[[1208.]]:'' Pierra de Castelna, pomoćnika papinog izaslanika opata Arnauda Amalrica, ubija jedan od grofovih vitezova. Događaj izaziva križarski rat protiv Languedoca i Katara.

== Tijek rata ==

* ''[[1209.]]:'' Grof Simon de Montfort napada Béziers 21. srpnja. Stanovnici grada odbijaju predati katare koji se skrivaju u gradu. U masakru koji je slijedio nastradalo je 15 000 ljudi, žena i djece, od kojih 222 katara. Poslije toga gradovi Narbonne i Carcassonne padaju u ruke Montfortovih snaga.
* ''[[1213.]]:'' Kada je Montfort zarobio grofa od Toulouse, kralj Petar I. Aragonski ulazi u rat. Bojao se prevelikog utjecaja sjevernofrancuskog plemstva. U rujnu je izgubio bitku kod Toulousea i poginuo.
* ''[[1215.]]:'' Montfort osvaja gradove Domme i Castelnaudary. Princ Louis Španjolski pridružuje se Montfortu u opsadi Toulouse.
* ''[[1215.]] – [[1225.]]:'' Formira se savez gradova protiv križara s [[Avignon]]om na čelu.
* ''[[1216.]]:'' de Montfort gubi bitke kod Beaucaire i kod [[Lourdes]]a, ali poslije duge opsade osvaja Toulouse i Bigerre.
* ''[[1217.]]:'' Raymond VII. od Toulouse ponovno osvaja Toulouse uz pomoć Aragonaca.
* ''[[1218.]]:'' tijekom ponovnog pokušaja osvajanja Toulousea, de Montfort pogiba od kamene kugle, izbačene iz [[katapult]]a.
* ''[[1224.]]:'' Katari se šire. Povratak na situaciju prije križarskog rata.
* ''[[1226.]]:'' [[Luj VIII., kralj Francuske|Luj VIII.]] predvodi novi križarski rat protiv katara. Narod je umoran od rata, oblast je osvojena u principu bez borbi. [[Avignon]] se uspio braniti tri mjeseca, ali je osvojen u rujnu. Cjelokupno stanovništvo grada Labécéde je masakrirano.
* ''[[1229.]]:'' Grof Raimond VII. od Toulouse se predaje i pridružuje križarskom pohodu protiv katara. [[Inkvizicija]], predvođena [[dominikanci]]ma uvedena je u Toulouseu.
* ''[[1233.]]:'' Inkvizicija se širi na cijeli Languedoc. Traganje za katarima, oni koji su pronađeni spaljeni su na [[lomača|lomači]].
* ''[[1233.]] – [[1240.]]:'' Brutalnosti dovode do pobuna u nekoliko gradova; Toulouse, Albi, Narbonne, Cordes.
* ''[[1240.]]:'' Vođa pobunjenika Raymond-Roger IV. od Trencavela gubi bitku kod Carcassonnea. Katari su u bijegu.
* ''[[1244.]]:'' Posljednje katarsko uporište Montségur u [[Pirineji]]ma, pada poslije 9-o mjesečne opsade, i 210 ljudi je spaljeno na lomači. Ovaj događaj se smatra krajem katarizma.
* ''[[1255.]]:'' Mala izolirana utvrda smještena u Quéribusu, bila je skrivena od inkvizicije, no otkrivena je i osvojena u kolovozu.
* ''[[1321.]]:'' Inkvizicija provodi zadnja smaknuća katara spaljivanjem na lomači.

[[Kategorija:Križarski ratovi]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Ratovi 13. stoljeća]]</text>
      <sha1>rvvd5lmp89wff4j47ocwfaoizvs9bwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milada Horáková</title>
    <ns>0</ns>
    <id>551575</id>
    <revision>
      <id>7623793</id>
      <parentid>7418677</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3685" sha1="bpd40ulmsvdytg8kl0trcbfyxatzci7" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Milada Horáková
|slika           = Milada Horáková (identifikační fotografie).jpg
|opis slike      = Milada Horáková, zatvorska slika (1949.)
|datum rođenja   = [[25. prosinca]] [[1901.]]
|mjesto rođenja  = [[Prag]]
|datum smrti     = [[27. lipnja]] [[1950.]]
|mjesto smrti    = [[Prag]]
}}

'''Milada Horáková''' ([[Prag]], [[25. prosinca]] [[1901.]] – [[Prag]], [[27. lipnja]] [[1950.]]), češka političarka. Žrtvom je komunističkoga režima koji ju je osudio na smrt i proveo osudu u djelo.

==Životopis==
Milada je Horáková rođena kao Milada Kráľová u [[Prag]]u [[25. prosinca]] [[1901.]] godine. Studirala je pravo na [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovom sveučilištu u Pragu]], gdje je i diplomirala [[1926.]] godine. Iste godine se pridružila Nacionalsocijalističkoj čehoslovačkoj radničkoj stranci, koja je bila veliki protivnik nacista, unatoč sličnosti u svojim imenima.

Nakon njemačke okupacije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1939.]] godine, Horáková se pridružila pokretu otpora, ali ju [[Gestapo]] uhićuje [[1940.]] godine. U početku je bila osuđena na smrt, ali je kasnije kazna preinačena u doživotni zatvor. Nakon dolaska [[Komunizam|komunističkih]] vlasti, u svibnju [[1945.]] godine, Horáková se vraća u Prag i pridružuje se Socijaldemokratskoj stranci. Godine [[1946.]] godine, izabrana je za člana Ustavotvorne Narodne skupštine Čehoslovačke, ali je podnijela ostavku na tom mjestu nakon komunističkog prevrata u veljači [[1948.]] godine. Prijatelji su je pozivali da napusti Čehoslovačku, ali je ostala u zemlji i dalje bila politički aktivna.&lt;ref name=&quot;dolezalova&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ustrcr.cz/cs/milada-horakova |title=JUDr. Milada Horáková (1901–1950) |last=Doležalová |first=Markéta |publisher=Institut za proučavanje totalitarnih režima |language=cs |accessdate=2015-11-15}} {{eng icon}}&lt;/ref&gt;

Uhićena je [[27. rujna]] 1949. godine. Konačno je optužena da je bila vođom navodne zavjere za rušenje komunističkog režima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.radio.cz/cz/clanek/105826 |title=Miroslav Ivanov: Justiční vražda aneb Smrt Milady Horákové |accessdate=2015-11-15 |publisher=Český rozhlas |date=2008-07-06 |language=cs |archive-url=https://web.archive.org/web/20091008114345/http://www.radio.cz/cz/clanek/105826 |archive-date=8. listopada 2009. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Čehoslovačka tajna policija je, kako bi dobila navodna priznanja, koristila razne metode fizičke i psihičke torture. Suđenje Miladi Horákovi i dvanaest njezinih kolega započelo je [[31. svibnja]] 1950. Suđenje je bilo emitirano na radiju, pa čak i pod nadzorom sovjetskih savjetnika. 

Milada Horáková je osuđena na smrt, zajedno s troje svojih suoptuženika, [[8. lipnja]] [[1950.]] godine. Mnoge ugledne osobe na Zapadu, osobito [[Albert Einstein]], [[Winston Churchill]] i [[Eleanor Roosevelt]], zatražili su preinaku izrečene kazne, ali je ona potvrđena. Milada je pogubljena u zatvoru u Pankracu [[27. lipnja]] [[1950.]] godine.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Milada Horáková}}
*[http://www2.tltc.ttu.edu/kelly/Pew/Women/hor%C3%A1kov%C3% Brief biography]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng icon}}
*[http://www.washingtontimes.com/world/20061115-103629-9821r.htm Martyr for freedom] {{eng icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Horakova, Milada}}
[[Kategorija:Životopisi, Prag]]
[[Kategorija:Češki političari]]
[[Kategorija:Političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Oporbeni političari u komunističkim zemljama (1945. – 1989.)]]</text>
      <sha1>bpd40ulmsvdytg8kl0trcbfyxatzci7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mia Mašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>551770</id>
    <revision>
      <id>7623772</id>
      <parentid>6859045</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3871" sha1="57w8guj3gkmru82yabs6pb1pbqvspyt" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Mia Mašić
|slika          =
|slika_širina   =
|slika_opis     =
|država         = {{Z+X|HRV}}
|nadimak        =
|datum_rođenja  = [[4. travnja]] [[1993.]]
|mjesto_rođenja = [[Rijeka]]
|datum_smrti    =
|mjesto_smrti   =
|pozicija       = bek-šuter
|visina         = 180 cm
|težina         =
|sveučilište    =
|draft          =
|karijera       =
|liga           = Serie A2
|klub           = [[Cagliari Virtus]]
|broj           =
|bivši_klubovi  =[[ŽKK Riječanka]]&lt;br /&gt;[[ŽKK Pleter]]&lt;br /&gt;[[ŽKK Šibenik]]&lt;br /&gt;Querciambiente Muggia
|nagrade        =
|medalje        = srebro, EP divizija B 2009.
}}
'''Mia Mašić''' ([[Rijeka]], [[4. travnja]] [[1993.]])&lt;ref name=&quot;zkk&quot;&gt;[http://zkk-sibenik.com.hr/?tb_player=mia-masic ŽKK Šibenik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mia Mašić (pristupljeno 20. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt; je hrvatska [[košarka]]šica. Članica je talijanskog [[Cagliari Virtus]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zenska-kosarka.com/nasi-u-bijelom-svijetu-sandric-20-koseva-maric-19-sliskovic-17-rezan-i-ivankovic-po-17/ |title=Naši u bijelom svijetu: Sandrić 20 koševa, Marić 19, Slišković 17, Režan i Ivanković po 16…, 10/11/2015, Ženska Košarka |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119055437/http://www.zenska-kosarka.com/nasi-u-bijelom-svijetu-sandric-20-koseva-maric-19-sliskovic-17-rezan-i-ivankovic-po-17/ |archive-date=19. studenoga 2015. |access-date=18. studenoga 2015.}}&lt;/ref&gt;

Košarkom se bavi od dvanaeste godine. Prvi susreti s košarkom bili su odlasci na košarkaško igralište s prijateljima iz kvarta. Uskoro se učlanila u ŽKK Riječanka gdje se još više povezala s košarkom. Dobrom stranom svoje igre smatra prodore, posebno vrlo dugački prvi korak te šut.&lt;ref&gt;[http://crosarka.com/rubrike/intervju/kosarkaska-prijateljstva-mia-masic-i-lana-packovski-5405 Crosarka.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310011919/http://crosarka.com/rubrike/intervju/kosarkaska-prijateljstva-mia-masic-i-lana-packovski-5405 |date=10. ožujka 2016. }} Košarkaška prijateljstva: Mia Mašić i Lana Pačkovski, Autor: Šime Patrk, Objavljeno: 05.02.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Sport/Kosarka/Sjajna-partija-Mie-Masic-za-pobjedu-Pletera-u-Splitu Novi list] Sigurna pobjeda Riječanki Sjajna partija Mie Mašić za pobjedu &quot;Pletera&quot; u Splitu, Autor: Toni Bilić, Objavljeno: 15. prosinca 2012. u 19:53&lt;/ref&gt;

Visoka je 180&amp;nbsp;cm i igra na mjestu beka-šutera.&lt;ref name=&quot;zkk&quot; /&gt; Igrala je za riječki Pleter (danas Kvarner) i Šibenik. Poslije je u Italiji igrala za [[Querciambiente Muggia]]. Nakon Muggie, otišla je u Virtus iz Cagliarija, gdje je još 2014./15. nastupala hrvatska igračica [[Gordana Bedalov]].
Članica hrvatske kadetske reprezentacije (do 16) koja je na Europskom prvenstvu divizije B u Tallinnu 2009. godine osvojila srebrnu medalju.&lt;ref&gt;[http://www.zenska-kosarka.com/mia-masic-u-virtus-cagliariju/ Mia Mašić u Virtus Cagliariju, 07/08/2015, Ženska Košarka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

2013. godine bila je finalistica izbora za [[Miss sporta Hrvatske]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/ovo-su-finalistice-izbora-za-miss-sporta-hrvatske-567305 Večernji list] Ovo su finalistice izbora za Miss sporta Hrvatske, Autor: Damir Mrvec, Objava: 10.6.2013&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://basketball.eurobasket.com/player/Mia_Masic/Italy/ATS_Energia_Virtus_Cagliari/182057?Women=1 Eurobasket] Mia Mašić - profil igračice
*[http://www.fibaeurope.com/compID_-aL-KlCzJc-SVAwk29g5d0.season_2009.roundID_6724.teamID_2168.playerID_77499.html FIBA Europe] Mia Masic _ U16 European Championship Women (2009)

{{Mrva-biog-košarka-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Mašić, Mia}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]</text>
      <sha1>57w8guj3gkmru82yabs6pb1pbqvspyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mihaela Lazić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>551778</id>
    <revision>
      <id>7623780</id>
      <parentid>7034843</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4156" sha1="f29tfbbid3lr4xwc8714ygmcv17ld1e" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Mihaela Lazić
|slika          = Mihaela Lazić 0 Beşiktaş WB 20241002.jpg
|slika_širina   =
|slika_opis     =
|država         = {{Z+X|HRV}}
|nadimak        =
|datum_rođenja  = [[20. studenoga]] [[2000.]]
|mjesto_rođenja = [[Slavonski Brod]]
|datum_smrti    =
|mjesto_smrti   =
|pozicija       = razigravačica
|visina         = 168 cm
|težina         =
|sveučilište    =
|draft          =
|karijera       = 2011-danas
|liga           = Hrvatska ženska A1 liga
|klub           = [[ŽKK Brod na Savi Slavonski Brod|ŽKK Brod na Savi]]
|broj           =
|bivši_klubovi  =
|nagrade        =
|medalje        =
}}
'''Mihaela Lazić''' ([[Slavonski Brod]], [[20. studenoga]] [[2000.]])&lt;ref name=&quot;fiba.basketball&quot;&gt;[https://www.fiba.basketball/europe/u18women/2018/player/Mihaela-Lazic Mihaela LAZIC (CRO)'s profile - FIBA U18 Women's European Championship 2018 - FIBA.basketball], pristupljeno 18. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; je hrvatska [[košarka]]šica. Visoka je 168&amp;nbsp;cm&lt;ref name=&quot;fiba.basketball&quot;/&gt; i igra na mjestu razigravačice.&lt;ref name=&quot;HKS&quot;&gt;[http://www.hks-cbf.hr/reprezentacije/zenske-reprezentacije/kadetkinje/mihaela-lazic Hrvatski košarkaški savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119194421/http://www.hks-cbf.hr/reprezentacije/zenske-reprezentacije/kadetkinje/mihaela-lazic |date=19. studenoga 2015. }} Mihaela Lazić&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FIBAEurope2014&quot;&gt;[http://www.fibaeurope.com/compID_-aL-KlCzJc-SVAwk29g5d0.season_2014.roundID_9867.teamID_2168.playerID_115197.html FIBA Europe] Mihaela Lazic _ U16 European Championship Women (2014) _ FIBA Europe.htm&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
S nepunih 15 godina proglašena je za &quot;košarkaško čudo od djeteta&quot;, jer je već u toj dobi uspješno se nosila u prvoligaškom društvu s mnogo starijim i iskusnijim igračicama. U sezoni 2015./16. je dvaput bila ''[[MVP (sport)|MVP]]'' hrvatske ženske 1. lige. Igra za [[ŽKK Brod na Savi Slavonski Brod|ŽKK Brod na Savi]].&lt;ref name=&quot;MVP&quot;&gt;[http://www.zenska-kosarka.com/mihaela-lazic-opet-mvp-ovog-puta-6-kola/ Ženska košarka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mihaela Lazić opet MVP, ovog puta 6. kola, 17. studenoga 2015.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Hrvatska je [[hrvatska ženska kadetska košarkaška reprezentacija|kadetska reprezentativka]]. Nastupila je na dva europska prvenstva za kadetkinje – u Mađarskoj 2014. i Portugalu 2015. godine.&lt;ref name=&quot;MVP&quot;/&gt; Nastupila na međunarodnom natjecanju &quot;Slovenia Ball&quot;, neslužbenom Europskom prvenstvu za mlađe kadetkinje, na kojemu je Hrvatska osvojila treće mjesto, a Mihaela Lazić izabrana je u najbolju petorku turnira, proglašena je najboljim strijelcem te najučinkovitijom igračicom prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.slavonski-brod.hr/index.php/5063-odrzan-prijem-za-izvrsnu-brodsku-kosarkasicu-mihaelu-lazic Službene stranice Slavonskog Broda] Održan prijem za izvrsnu brodsku košarkašicu Mihaelu Lazić, Objavljeno: 26. rujan 2014.&lt;/ref&gt; Na europskom prvenstvu igračica do 16 godina održanom 2014. godine na kojem je u prosjeku postizala 2 koša, imala 1,7 skokova i 1,7 asistencija,&lt;ref name=&quot;FIBAEurope2014&quot;/&gt; a na europskom prvenstvu igračica do 16 godina održanom 2015., u prosjeku postizala 4,9 koševa, imala 3,1 skok i 1,6 asistencija.&lt;ref&gt;[http://u16women.fibaeurope.com/en/compID_-aL-KlCzJc-SVAwk29g5d0.season_2015.roundID_10454.teamID_2168.playerID_115197.html FIBA Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126113322/http://u16women.fibaeurope.com/en/compID_-aL-KlCzJc-SVAwk29g5d0.season_2015.roundID_10454.teamID_2168.playerID_115197.html |date=26. studenoga 2015. }} Mihaela Lazic _ U16 Europe Championship Women - Division A (2015)&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://zkkbrodnasavi.hr/player/mihaela-lazic/ ŽKK Brod na Savi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126100348/http://zkkbrodnasavi.hr/player/mihaela-lazic/ |date=26. studenoga 2015. }} Mihaela Lazić

{{Mrva-biog-košarka-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Lazić, Mihaela}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši]]
[[Kategorija:Razigravači]]
[[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]]</text>
      <sha1>f29tfbbid3lr4xwc8714ygmcv17ld1e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NGC 4398</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552118</id>
    <revision>
      <id>7624005</id>
      <parentid>6048315</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2130" sha1="npbg5qnz9q46octi3531o10fsoix7nr" xml:space="preserve">{{Objekt dubokog svemira
| sirina = 300px
| name = {{PAGENAME}}
| type = zvijezda?
| image =  [[Datoteka:NGC 4398 SDSS.jpg|300px]]
| slika_opis = 
| discoverer = [[ Heinrich Louis d'Arrest]]
| discovery_date = [[19. travnja]] [[1865.]]
| discovery_place =
| designations = 
| category = 
| epoch = J2000.0
| constellation = Djevica
| ra = {{RA|12|26|7,4}}
| dec = {{DEC|10|41|10}}
| dist_ly = 
| dist_pc =
| appmag_v = 
| sb = 
| size_v = 
| PA = 
| class = 
| dreyer = 
| names = 
*
* SDSS J122607.43+104109.8
* USNO-B1.0 1006-0204995
* USNO-A2.0 0975-06960013
* GSC 877
| catalog = NGC
| catalog number = 4398
| position_ref = &lt;ref name=&quot;HCNGC&quot;&gt;{{HCNGC}}&lt;/ref&gt;
| appearance_ref = &lt;ref name=&quot;HCNGC&quot; /&gt;
| names_ref = &lt;ref name=&quot;HCNGC&quot; /&gt;
}}
'''NGC 4398''' je jedan još neidentificirani objekt u [[zviježđe|zviježđu]] [[Djevica (zviježđe)|Djevici]]. Vjerojatno se radi o [[zvijezda|zvijezdi]]&lt;ref&gt;(eng.) H.G. Corwin Jr. - [http://spider.ipac.caltech.edu/staff/hgcjr/misc/ngcnotes.4 Infrared Processing and Analysis Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060916100144/http://spider.ipac.caltech.edu/staff/hgcjr/misc/ngcnotes.4 |date=16. rujna 2006. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(eng.)  [http://www.skyfactory.org/deepskycatalogue/NGC4398.html NGC 4398 Single Star] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, The Factory of Night-Sky Wonders&lt;/ref&gt; vrste *.&lt;ref&gt;[http://ned.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC4398] NASA - IPAC &lt;/ref&gt; Zvjezdarnica Mount Palomar ga svrstava pod broj 1563. Uranometria 2000.00 ga svrstava pod broj 193.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{engl}} {{seds|4398}}
* {{engl}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC4398 Revidirani Novi opći katalog]
* {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+4398 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a]
* {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+4398 Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{engl}}  [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+4398 VizieR]

{{Objekti u Novom općem katalogu 4201 - 4400}}

{{Mrva-astro}}

[[Kategorija:NGC katalog|4398]]</text>
      <sha1>npbg5qnz9q46octi3531o10fsoix7nr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mihalj, zagrebački biskup</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552865</id>
    <revision>
      <id>7623781</id>
      <parentid>7453248</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1879" sha1="5h9p370rlotfrssmk6e8ugxb66tsvsm" xml:space="preserve">'''Mihalj''', dvadeseti [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]] [[biskup]], nasljednik [[Ivan I., zagrebački biskup|Ivana I]].

== Životopis ==

Prije imenovanja za zagrebačkog biskupa bio je [[prepozit]] Crkve u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Godine [[1295.]] postaje zagrebačkim biskupom. Također je, uz biskupsku dužnost, bio i kancelar slavenskog hercega Alberta.&lt;ref&gt;[http://www.zg-nadbiskupija.hr/default.aspx?id=6931 zg-nadbiskupija.hr], pristupljeno 4. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Za vrijeme biskupovanja sklapa trajno prijateljstvo s [[Babonići]]ma. Nakon smrti kralja Andrije, [[1301.]] godine, Mihalj prelazi na stranu napuljskih pretendenata na ugarsko-hrvatsko prijestolj. Papa [[Benedikt XI.]] proglasio ga je ostrogonskim [[nadbiskup]]om. Na njegovom [[pečat]]u nalazi se prvi likovni prikaz [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]].

[[1. rujna]] [[1297.]] godine u [[Požega|Požegi]] biskup spominje ime grada ''Zalathnuk'' što se danas smatra prvim spomenom grada [[Slatina|Slatine]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/208690/4/Razvoj-jamce-agrokulture-i-obnovljivi-izvori-energije www.glas-slavonije.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Također je proglasio i mjesto Ugra slobodnom općinom i osnovao trgovište.&lt;ref&gt;[http://os-kasina.com.hr/skolska-skrinjica/97-tema-broja/prigorje-negda-i-sad/128-kasinski-i-vugrovecki-kraj os-kasina.com.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208121201/http://os-kasina.com.hr/skolska-skrinjica/97-tema-broja/prigorje-negda-i-sad/128-kasinski-i-vugrovecki-kraj |date=8. prosinca 2015. }}, pristupljeno 4. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Najvjerojatnije [[1296.]] godine, osnovao je slobodnu ves [[Vugrovec]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mađarski biskupi]]
[[Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi]]
[[Kategorija:Ostrogonski nadbiskupi]]</text>
      <sha1>5h9p370rlotfrssmk6e8ugxb66tsvsm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monreale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>555956</id>
    <revision>
      <id>7623903</id>
      <parentid>7598774</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8162" sha1="iif0cw6dyn06e5sa0rnhwndlf4w48mq" xml:space="preserve">{{Naselje 
| ime =Monreale
| ime_genitiv =Monrealea
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Comune di Monreale&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Sicilia_Monreale1_tango7174.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Panorama Monrealea
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =38
| širina-minute =05
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =13
| dužina-minute =17
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Italija]]
| lokacija1_ime =[[Regije Italije|regija]]
| lokacija1_info =[[Sicilija]]
| lokacija2_ime =[[Pokrajine Italije|pokrajina]]
| lokacija2_info =[[Pokrajina Palermo|Palermo]] (PA)
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi = Aquino, Borgo Fraccia, Borgo Schirò, Cicio di Monreale, Giacalone, Grisì, Monte Caputo, Pietra, Pioppo, Poggio San Francesco, San Martino delle Scale, Sirignano, Sparacia, Tagliavia, Villaciambra
| vrsta_dijelova = frazioni
.| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik]]
| ime_vođe = Pietro Capizzi 
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =530,18 [[km²]] 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 310 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2015.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =39.358
| stanovništvo_gustoća = 74,24 st./km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =90046
| pozivni_broj =091
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =[http://www.monreale.net/ monreale.net]

| slika_lokacijska_karta_država = Italija
| slika_lokacijska_karta_opis = Monreale na zemljovidu Italije
| bilješke =
}}
'''Monreale''' ([[Sicilijanski jezik|sicilijanski]]: ''Murriali'') je [[grad]] i istoimena općina u sjevernoj [[Sicilija]]nskoj [[Pokrajine Italije|pokrajini]] [[Pokrajina Palermo|Palermo]], oko 7 km južno od grada [[Palermo|Palerma]].
Grad se nalazi na padinama brda Monte Caputo iznad plodne doline poznate kao ''La Conca d'oro'' („Zlatna školjka”), slavne po nasadima naranči, maslina i badema, koji se odavde izvoze u velikim količinama.
[[Datoteka:Map_of_comune_of_Monreale_(Metropolitan_City_of_Palermo,_region_Sicily,_Italy).svg|mini|lijevo|Položaj općine Monreale u Pokrajini Palermo]]
[[Datoteka:MonrealeCathedral-pjt10.jpg|mini|lijevo|Katedrala u Monrealeu]]
==Povijest==
Nakon što su Palermo osvojili [[Arapi]], biskup Palerma je bio prisiljen preseliti svoje sjedište izvan glavnog grada. Uloga nove katedrale dodijeljena je skromnoj crkvici, ''Agia Kiriaki'' u selu u blizini koje je kasnije nazvano Monreale. Nakon [[Normani|normanskog]] osvajanja 1072. god. kršćanima je vraćena staru gradska katedrala. Vjerojatno je zbog njezine uloge privremenog crkvenog središta kralj Vilim II,. odlučio ovdje izgraditi slavnu katedralu ovdje&lt;ref&gt;Rodo Santoro, ''Palermo Cathedral'', Palermo: 1999., str. 7.&lt;/ref&gt;
Grad je dugo vremena bio samo selo, a započeo je svoju ekspanziju kada su ga normanski kraljevi Sicilije izabrali za svoje lovačko naselje izgradnjom dvorca (vjerojatno na mjestu današnje Gradske vijećnice).
Za kralja Vilima II. osnovan je i veliki samostan [[Benediktinci|benediktinaca]] koji dolaze iz [[Cava de 'Tirreni]] u [[Kampanija|Kampaniji]]. Samostan je bogato darivan, a imao je i važnu obrambenu funkciju. Monreale postaje sjedište nadbiskupa Sicilije koji od tada ima značajan utjecaj na Siciliji.
[[Datoteka:Monreale_Cloitre1.jpg|mini|lijevo|Detalj klaustra katedrale]]

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|13263
|1871.|13492
|1881.|16585
|1901.|19829
|1911.|16890
|1921.|20630
|1931.|18111
|1936.|19578
|1951.|22526
|1961.|23670
|1971.|23720
|1981.|23874
|1991.|26256
|2001.|31964
|2011.|38018
|2021.|38665
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Arapsko-Normanski [[Palermo]] i katedralne crkve u [[Cefalù]] i Monrealeu
|slika = MonrealeCathedral-pjt1.jpg
|godina = [[2015.]] &lt;small&gt;(39. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 1487
|država = {{Z+X|ITA}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Monreale
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
Od 2015. god. katedrala u Monrealeu upisana je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] (zajedno sa starom jezgra grada Palerma iz vremena ranih [[Normani|Normana]] i katedralom u [[Cefalù]]u).&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/1487 Arab-Norman Palermo and the Cathedral Churches of Cefalú and Monreale] {{eng oznaka}} Preuzeto 12. siječnja 2016.&lt;/ref&gt; Izgradnja katedrale [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije]] je započela 1174. god. u stilu normanske arhitekture ([[sicilijanska romanika]]), a papa [[Lucije III.]], ju je 1182. god. uzdigao na status [[nadbiskupija|nadbiskupije]]. Građevina predstavlja simbiozu romaničkih (zgrada), arapskih (slijepi lukove, ukrasi na vanjskim zidovima, pogotovo apside) i bizantskih utjecaja (pozlaćeni zidni mozaici koji prekrivaju čak 6.500 m²) koji su tada prevladavali na Siciliji. S otprilike 6340 m² mozaika iz 12. stoljeća, ona je jedna od najpoznatijih katedrala na Siciliji. Katedralu s benediktinskim samostanom povezuje znameniti romanički [[klaustar]] površine od 2200 m² s raskošno ukrašenim [[arkada]]ma oštrih lukova na 216 stupova. 

U unutrašnjosti su posebno znamenita slavna brončana vrata kipara [[Bonnano Pisano|Bonnana Pisana]] iz 1186. godine. Pola [[kupola|kupole]] središnje [[apsida|apside]] prekriva velika figura [[Krist]]a Svevladara (7 x 13 m) iznad Gospe s Djetetom.

Svake godine, oko milijun turista posjetiti ovu zgradu.
==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.monreale.net/ Službene stranice grada] {{it icon}}

[[Kategorija:Gradovi na Siciliji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]

{{Svjetska baština u Italiji}}</text>
      <sha1>iif0cw6dyn06e5sa0rnhwndlf4w48mq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neftekamsk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>560974</id>
    <revision>
      <id>7624100</id>
      <parentid>7265059</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6394" sha1="q36so383fiytuklzk3laweholkapcj9" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Neftekamsk
| ime_genitiv =Neftekamska
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Нефтека́мск&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Нефтекама&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Вид на Нефтекамск с вертолета.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike     =Panorama grada.

| slika_zastava                =Flag of Neftekamsk (Bashkortostan).png
| slika_zastava_veličina       =150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Coat of Arms of Neftekamsk (Bashkortostan).png
| slika_grb_veličina           =80px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Rusija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =56
| širina-minute    =08
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =54
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] [[Rusija]]
| lokacija1_ime  =[[Ruske republike|Republika]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Bashkortostan.svg|20px|border]] [[Baškirija]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1957.]]
| utemeljenje1_ime   =Status grada
| utemeljenje1_datum =[[1963.]]
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =147 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =100 m
| visina_izvor      =&lt;ref&gt;[[Google Earth]]&lt;/ref&gt;
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2010.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              ={{Rast}} 121.733
| stanovništvo_gustoća      =848 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[Ekaterinburško vrijeme]]
| utc_pomak          =+5
| vremenska_zona_DST =[[Ekaterinburško vrijeme|Ekaterinburško ljetno vrijeme]]
| utc_pomak_DST      =+6
| poštanski_broj     =452680
| pozivni_broj       =+7 34783
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.adm.neftekamsk.ru/ adm.neftekamsk.ru]

| bilješke =

}}
'''Neftekamsk''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Нефтека́мск'', [[Baškirski jezik|baškirski]]: ''Нефтекама'' (Neftekama)) je grad na sjeverozapadu [[Baškirija|Baškirije]] ([[Rusija]]). Nalazi se na rijeci [[Kama (rijeka)|Kami]], 220 km od glavnog grada republike [[Ufa|Ufe]]. Ime je dobio prema rijeci Kami i ruskoj riječi za naftu (нефть, neft).

==Povijest==
Grad je osnovan [[1957.]] godine nakon otkrića [[Nafta|naftnih]] polja u Krasnokamskom distriktu. Status grada stječe [[1963.]] godine. Glavna gospodarska grana u gradu je tvornica [[autobus]]a [[NefAZ]] osnovana [[1972.]] godine. Danas je Neftekamsk najveće industrijsko i kulturno središte republike.

==Demografija==
Četvrti je grad po veličine u Baškiriji prema broju stanovnika nakon [[Ufa|Ufe]] (1.105.667), [[Sterlitamak]]a (279.568) i [[Salavat]]a (154.117).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gks.ru/scripts/db_inet2/passport/table.aspx?opt=80727000200620072008200920102011 |title=БД ПМО Республики Башкортостан. Город Нефтекамск |access-date=3. travnja 2016. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306024412/http://www.gks.ru/scripts/db_inet2/passport/table.aspx?opt=80727000200620072008200920102011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 2010. [[Tatari]] čine 31,5 %, [[Rusi]] 29,7 %, [[Baškirci]] 25,8 %, [[Marijci]] 9,9 % stanovništva, dok je drugih nacionalnosti 3,1 %.&lt;ref&gt;[http://www.bashstat.ru/perepis2010/pub_work/Итоги%20Всероссийской%20переписи%20населения%202010%20года%20по%20Республике%20Башкортостан.pdf Итоги Всероссийской переписи населения 2010 года по Республике Башкортостан] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.adm.neftekamsk.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090917053813/http://adm.neftekamsk.ru/ |date=17. rujna 2009. }} {{ru icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Naselja u Baškiriji]]</text>
      <sha1>q36so383fiytuklzk3laweholkapcj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milčo Mančevski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>562198</id>
    <revision>
      <id>7623826</id>
      <parentid>7152515</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:38:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3446" sha1="5syebsnswg2sw0yvhcn3qjplbczxesj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Milcho Manchevski.JPG|mini|280px|Milčo Mančevski (2015.)]]
'''Milčo Mančevski''' ([[Skoplje]], [[18. listopada]] [[1959.]])&lt;ref&gt;{{mkd oznaka}} [http://www.maccinema.com/Person.aspx?p=399 Milčo Mančevski - Biografija na maccinema.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; [[Makedonci|makedonski]] je [[film]]ski [[redatelj]], [[scenarist]], pisac i fotograf.

== Životopis ==
Studirao je [[povijest umjetnosti]] i [[arheologija|arheologiju]] na Filozofskom fakultetu u Skoplju prije nego što se preselio u [[SAD]] i [[1983.]] godine diplomirao na Fakultetu za film i fotografiju na Sveučilištu u Južnom Ilinoisu.

Mančevski je autor knjige „Duh moje majke“ ([[makedonski|mak]]. Духот на мајка ми), objavljene u [[New York]]u, također autor [[tekst]]ova glazbenog sastava ''Bastion'', kao i većeg broja [[video spot|glazbenih spotova]] i [[reklama]]. Pojavljuje se kao [[glumac]] u nekoliko filmova i u jednoj [[kazališna predstava|kazališnoj predstavi]].

Dobitnik je više nagrada i priznanja. Njegov film ''[[Prije kiše (1994.)]]'' dobio je više od 30 nagrada, između ostalog, nagrađen je [[Zlatni lav|Zlatnim lavom]] za najbolji film na Festivalu u Veneciji. Film je bio nominoran za [[Oscar]]a u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]].

[[New York Times]] uključio je njegov film ''[[Prije kiše (1994.)]]''  u svom vodiču najboljih 1,000 filmova ikada snimljenih. Njegov rad također uključuje filmove &quot;Dust&quot; (2001), &quot;Sjene&quot; (2007), &quot;Majke&quot; (2010), &quot;Bikini Moon&quot; (2017), kao i kratke &quot;End of Time&quot; (2017), &quot;Četvrtak&quot; (2013) &quot;Makedonija Vječna&quot; (2009), &quot;Tennessee&quot; (1991) i &quot;1,73&quot; (1984). Mančevski je imao dvije izložbe fotografija; napisao je djela fikcije, knjige eseja i izvedbene umjetnosti. Njegov je rad imao preko 250 festivalskih projekcija (uključujući Veneciju, [[Berlin]], [[Toronto]], [[Sao Paolo]], Istanbul, Tokio, [[Jeruzalem]], Hong Kong, [[Stockholm]], itd). Njegovi su filmovi distribuirani u više od 50 zemalja.

Njegov rad je uključen u kurikulume brojnih sveučilišta i bio je predmet dviju akademskih konferencija (u Firenci i Leipzigu), a ima i počasni doktorat Moskve VGIK-a. Predaje na postdiplomskoj školi &quot;Feirstein&quot; na Brooklyn Collegeu na Gradskom sveučilištu u New Yorku, Sveučilište u Valladolidu, Institut za napredne studije Mađarske i Škola umjetnosti Tisch na Sveučilištu u New Yorku. Njegove prethodne nastavne pozicije uključuju: Šangajsko sveučilište u Kini, VGIK u Moskvi, EICTV na Kubi, Sveučilište u Valladolidu, Institut za napredne studije Mađarske i Škola umjetnosti Tisch na Sveučilištu u New Yorku.

== Filmovi ==
*[[Prije kiše (1994.)|Prije kiše]] (1994.)
*Prašina (2001.)
*Sjenke (2007.)
*Majke  (2010.)
*Bikini Moon (2017.)

== Kratkometražni ==
*''[[The End of Time (short film)|The End of Time]]'' (2017)
*''Thursday'' (2013)
*''Buddies: Race – Skopsko for Us'' (2015)
*''Buddies: Filip – Skopsko for Us'' (2015)
*''Buddies: Green Car – Skopsko for Us'' (2015)
*''Macedonia Timeless: Mountains'' (2008)
*''Macedonia Timeless: Temples'' (2008)
*''Macedonia Timeless: Archaeology'' (2008)

==Izvori==
{{izvori}}

{{commonscat|Milcho Manchevski}}

{{GLAVNIRASPORED:Mančevski, Milčo}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski umjetnici]]
[[Kategorija:Filmski redatelji]]
[[Kategorija:Scenaristi]]
[[Kategorija:Životopisi, Skoplje]]</text>
      <sha1>5syebsnswg2sw0yvhcn3qjplbczxesj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Primorac Šmrika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>562658</id>
    <revision>
      <id>7624049</id>
      <parentid>7613969</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:19:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3201" sha1="tcj01koay3ilae6v405e9qfnea69i0v" xml:space="preserve">{{Nogometni klub |
ime kluba = Primorac|
slika    = |
puno ime = Nogometni klub Primorac Šmrika|
nadimak =  |
godina osnivanja  = [[1953.]] |
igralište   =  |
kapacitet stadiona = |
direktor =  |
liga   =  |
sezona   =  |
plasman =  |
}}

'''NK Primorac''' je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Šmrika|Šmrike]]. Klupski su prostori na adresi Kuntija 1, Šmrika.&lt;ref&gt;[http://www.poslovna.hr/lite/nk-primorac/327072/subjekti.aspx Poslovna Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212022330/https://www.poslovna.hr/lite/nk-primorac/327072/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=12. veljače 2021. }} {{Citiranje weba |url=https://www.poslovna.hr/lite/nk-primorac/327072/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. kolovoza 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212022330/https://www.poslovna.hr/lite/nk-primorac/327072/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |archive-date=12. veljače 2021. |url-status=bot: unknown}} NK Primorac, Šmrika (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/NK-Primorac-Šmrika-1116139181744741/ Facebook] NK Primorac, Šmrika - o stranici (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; 

Osnovan je [[1953.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-primorac/Detaljno/584239 Fininfo.hr] NK Primorac Šmrika (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; 

Primorac iz Šmrike već godinama igra samo s mlađim uzrasnim kategorijama. Nakon što se poslije dvije godine latentnog mirovanja, 2013. i 2014., [[NK Kraljevica]] ponovo aktivirao, povezao se s Primorcem iz Šmrike.&lt;ref name=&quot;sportcom8.prosinca2015.&quot;&gt;[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/neven-strukan-trener-kraljevice-ostane-li-ovako-nema-razloga-da-na-kraju-sezone-ne-budemo-prvi.html SportCom.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151210131724/http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/neven-strukan-trener-kraljevice-ostane-li-ovako-nema-razloga-da-na-kraju-sezone-ne-budemo-prvi.html |date=10. prosinca 2015. }} Stjepan Lončarić: ''Neven Strukan naglašava. Ostane li ovako, nema razloga da ne budemo prvi '', 8. prosinca 2015. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; 
Primorčeve uzrasne kategorije su stariji morčići i mlađi pioniri.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/Nk-Primorac-%C5%A0mrika-Stariji-Mor%C4%8Di%C4%87i-I-Mla%C4%91i-Pioniri-207621256068273/ Facebook] NK Primorac Šmrika - stariji morčići i mlađi pioniri (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; Natječu se i u županijskom prvenstvu u [[mali nogomet|malom nogometu]].&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=245260008971064&amp;id=207621256068273 Facebook] Nk Primorac Šmrika Stariji Morčići I Mlađi Pioniri, Karlo Pađen: Županijsko prvenstvo u malom nogometu 15.12.2013. - 23.12.2013., 8. prosinca 2013. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/NK-Primorac-Šmrika-1116139181744741/ Facebook] NK Primorac, Šmrika

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Primorac Šmrika, NK}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Primorac]]
[[Kategorija:Kraljevica]]</text>
      <sha1>tcj01koay3ilae6v405e9qfnea69i0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Ružić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>562660</id>
    <revision>
      <id>7623802</id>
      <parentid>7400264</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:51:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9787" sha1="dltz5zapkfup6gkulrf5fjjw89zw4so" xml:space="preserve">{{Priča}}{{Trener/izbornik/igrač
| ime                 = Milan Ružić
| slika               = 
| puno ime            = Milan Ružić
| visina              = 185 cm&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
| težina              = 80 kg&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
| nadimak             = Minta
| datum rođenja       = [[25. srpnja]] [[1955.]]
| mjesto rođenja      = [[Rijeka]]
| država rođenja      = [[Hrvatska]]
| datum smrti         = [[26. siječnja]] [[2014.]]
| mjesto smrti        = [[Rijeka]]
| država smrti        = [[Hrvatska]]
| trenutačni klub     = 
| broj u klubu        = 10&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
| pozicija            = lijeva spojka
| mlade godine        = [[NK Kraljevica]]&lt;br /&gt;[[NK Crikvenica]]&lt;br /&gt;[[HNK Rijeka]]
| juniorski klubovi   = 
| godina              = 1975. – 1983.&lt;br /&gt;1983. – 1984.&lt;br /&gt;1984. – 1988.&lt;br /&gt;1988. – 1989.&lt;br /&gt;1989. – 1990.
| profesionalni klubovi = [[HNK Rijeka|Rijeka]]&lt;br /&gt;[[Beringen GC]]&lt;br /&gt;[[KAA Gent]]&lt;br /&gt;[[KRC Harelbeke]]&lt;ref&gt;Klub promijenio ime u KRC Zuid-West-Vlaanderen, a godinu poslije spajanjem s KSV Ingelmunster nastao KSV Ingelmunster-Zuidd-West. &lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[HSV Hoek]]
| nastupi(golovi)     = {{0}}176 {{0}}{{0}}(18)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt;{{0}}114 {{0}}{{0}}(14)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(3)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)
| godine u reprezentaciji  = 1983.
| reprezentacija = {{NogRep|JUG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja   = 
| klubovi             = 
}}

'''Milan Ružić''' zvani ''Minta'' ([[Rijeka]], [[25. srpnja]] [[1955.]] – [[Rijeka]], [[26. siječnja]] [[2014.]]), hrvatski nogometaš, državni reprezentativac i nogometni menadžer. Jedan je od najboljih riječkih nogometaša svih vremena.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;Tekst je preuzet sa stranica [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. Autor teksta je [[Jurica Gizdić]]. Naslov [https://hns.family/vijesti/4330/preminuo-milan-minta-ruzic/ preuzetog članka] od 27. siječnja 2014. je ''Odlazak riječke legende. Preminuo Milan Minta Ružić''. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; Igrao je na mjestu lijevog veznog,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; a u jednom pokusu trenera Miroslava Blaževića na utakmici protiv zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u Maksimiru igrao je na mjestu [[stoper]]a, dok je u isto vrijeme [[Zlatko Kranjčar]] trpao Rijeci golove.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Minta-otrgnuti-cvijet-dobrote Novi list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160603025504/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Minta-otrgnuti-cvijet-dobrote |date=3. lipnja 2016. }} Orlando Rivetti: ''In memoriam. Minta, otrgnuti cvijet dobrote'', 26. siječnja 2014. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Milan Ružić rođen je u Rijeci, 25. srpnja 1955. godine. Premda poznat kao nogometaš, u mladosti se bavio [[jedriličarstvo]]m i postizao je zapažene rezultate.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
Nogomet je počeo igrati u pomlatku [[NK Kraljevica|NK Kraljevice]].&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; Igrao je i za [[NK Crikvenica|Crikvenicu]],&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt; Potom je nastavio u mlađim uzrastima [[NK Rijeka|NK Rijeke]]. Za prvu momčad Rijeke, igrao je od 1974. do 1983. godine, odigravši pritom za Bijele s Kantride 430 utakmica na kojima je postigao 31 zgoditak.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; Ukupno je za Rijeku dao 50 pogodaka. Bio je dio strašnog Rijekina trolista [[Miloš Hrstić|Hrstić]] - Ružić - [[Damir Desnica|Desnica]], u kojem je Hrstić vukao naprijed, Ružić crtao akcije, a Desnica čarolijom igre smućivao protivničku obranu. Ako ništa nije radilo, Ružić je rješavao topovskim udarcem iz daljine.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt; U Rijeci je igrao pod paskom trenera [[Gojko Zec|Gojka Zeca]], [[Dragutin Spasojević|Dragutina Spasojevića]], [[Miroslav Blažević|Miroslava Blaževića]], [[Marijan Brnčić|Marijana Brnčića]] i [[Josip Skoblar|Josipa Skoblara]].
Internacionalnu karijeru nastavio je u Belgiji, gdje je u sezoni 1983./84., igrao za [[Beringen FC]], potom je od 1984. do 1988. godine Ružić nogometaš [[KAA Gent]]a.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Nakon toga od 1988. do 1989. godine igra za [[KRC Harelbeke]]. Igračku karijeru završio je u nizozemskoj momčadi [[HSV Hoek]], u kojoj je igrao od 1989. do 1990. godine. Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Jugoslavije]], kao nogometaš Rijeke, 1983. godine odigrao je dvije utakmice. Debitirao je 30. ožujka 1983. godine u Temišvaru, u prijateljskoj utakmici u kojoj je Jugoslavija pobijedila [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjsku]] s 2:0. Od dresa reprezentacije oprostio se 7. lipnja 1983. godine u Luksemburgu, u prijateljskoj utakmici u kojoj je [[Njemačka nogometna reprezentacija|SR Njemačka]] pobijedila Jugoslaviju s 4:2.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Milan Ružić je bio igrač sredine terena. Igrao je na mjestu [[Vezni igrač (nogomet)|spojke]]. Imao je izvrsna dodavanja. Odlično je gradio loptu. Bio je jednako ubojit u fazi napada i vrlo koristan u fazi obrane. Bio je predvodnik „zlatne“ generacije NK Rijeka, koja je u sezonama 1977./78. i 1978./79., osvojila Kup Jugoslavije. U prvom kupu koji je osvojen, 1978. godine Rijeka je u finalu s 1:0., pobijedila [[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepču]] iz Kosovske Mitrovice. Iduće 1979. godine, u finalu kupa u Rijeci je pobijeđen [[FK Partizan Beograd|Partizan]] s 2:1., dok je u Beogradu bilo 0:0. U sve tri utakmice finala kupa na poziciji lijeve spojke Rijeke igrao je Milan Ružić. Dirigirao je igrom. Vodio je Bijeli brod prema luci u kojoj su ga čekali pehari namijenjeni pobjedniku [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Milan Ružić je, jasno, od malih nogu bio navijač Rijeke. Bio je fin nogometaš. Njegove lopte „imale su oči“. Koliko li je tek golova pripremio napadačima Rijeke, tijekom karijere, pogotovo [[Milan Radović|Milanu Radoviću]], jednom od najboljih strijelaca Rijeke svih vremena. Minta, kako ga zovu prijatelji je zasigurno jedan od najvećih nogometnih znalaca koji je ponikao na Kantridi. Vrstan nogometaš. Autoritet među suigračima. Bio je to nogometaš koji nije imao tajni s nogometnom loptom. Kako piše riječki [[Novi list]], ona se naprosto lijepila za njegovu nogu. Njegove realizatorske sposobnosti, bile su također posebna priča. Golove je postizao njemu svojstvenom lakoćom. Manirom rasnog strijelca, kažnjavao je greške protivnika. Možda bi po svojim predispozicijama u karijeri postigao i više golova, da se tada igra Rijeke, nije bazirala isključivo u Ružićevom pripremanju pogodaka i građenju akcija.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Milan Ružić je imao bogom dani nogometni talent. S loptom je vladao suvereno i majstorski. Bio je njen potpun gospodar kada se ona nalazila u njegovim nogama. S njom je izvodio velike majstorluke. Nije mu se je moglo lako oteti, a niti omesti u njegovim nastojanjima. Imao je izuzetno točan i jak udarac. Pucao je objema nogama snažno i dobro, u upravo školskom stavu s ispruženim tijelom. Teško mu je bilo pronaći lošu stranu. Kao malo koji igrač Ružić je imao sjajno razvijenu sposobnost izoliranja svojih protivnika koji bi se vrtjeli oko njega, dok ih je on zgodno zauzetim stavom činio nemoćnima. Nakon završetka igračke karijere Milan Ružić, radio je kao nogometni [[menadžer]], a i privatni je ugostitelj. Prije svega, istinska legenda riječkog nogometa.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Umro je nakon duge i teške bolesti 2014. godine.&lt;ref name=&quot;sportnet&quot;&gt;[http://sportnet.20minuta.hr/vijesti/470139/nogomet-maxtv-prva-liga/preminuo-milan-ruzic-bivsi-legendarni-veznjak-rijeke/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160507155329/http://sportnet.20minuta.hr/vijesti/470139/nogomet-maxtv-prva-liga/preminuo-milan-ruzic-bivsi-legendarni-veznjak-rijeke/ |date=7. svibnja 2016. }} Ivor Krapac: ''Preminuo Milan Ružić, bivši legendarni veznjak Rijeke'', 26. siječnja 2014. (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt; Pokopan je 28. siječnja 2014. na kraljevičkom groblju.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;

Ružićev ondašnji suigrač [[Srećko Juričić]] ocijenio je da je Ružić od svih igrača Rijeke iz one generacije ostavio najdublji trag u europskom nogometu.&lt;ref name=&quot;sportnet&quot;/&gt; Poznanici su Ružića zapamtili kao iznimno dobra čovjeka, privržena Kraljevici i Kantridi, &quot;koji je cijeli život (i u danima slave) pazio da mrava ne zgazi. Tuđa mu je sreća bila važnija od svog zadovoljstva&quot;.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;

[[NK Kraljevica]] je kolovoza 2015. Ružiću u čast nazvala svoj stadion na Oštru po njemu.&lt;ref name=&quot;veteranskiturnir&quot;&gt;[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/prva-zupanijska/nk-kraljevica-u-kolovozu-organizira-turnir-u-spomen-na-milana-mintu-ruzica.html SportCom.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Stjepan Lončarić: ''NK Kraljevica u kolovozu organizira turnir u spomen na Milana Mintu Ružića'', 15. srpnja 2015.  (pristupljeno 1. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Trofeji ==
* Kup Jugoslavije 1977./78. i 1978./79.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;
* [[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]] 1980.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
* Najbolje ocijenjeni igrač Rijeke u sezonama 1978./1979., 1980./1981. i 1982./1983.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
* Navijači su ga u anketi izabrali za najboljeg lijevog veznog Rijeke svih vremena-&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;
* Strijelac jubilarnog 25 tisućitog pogotka Prve jugoslavenske lige.&lt;ref name=&quot;Rivetti&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{dopusnica|https://hns.family/vijesti/4330/preminuo-milan-minta-ruzic/|Hrvatskog nogometnog saveza|Sport|Hrvatski nogometni savez}}

{{GLAVNIRASPORED:Ružić, Milan}}
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]]</text>
      <sha1>dltz5zapkfup6gkulrf5fjjw89zw4so</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domagoj Kosić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567029</id>
    <revision>
      <id>7624185</id>
      <parentid>7005014</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7624185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4633" sha1="sls93xfvk6s9emegdb9xdnlw2w2ovnu" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Domagoj Kosić
| slika                            = 
| puno ime                         = Domagoj Kosić
| visina                           = 166 cm&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;&gt;[https://www.weltfussball.com/spieler_profil/domagoj-kosic/ Weltfussball.com] ''Domagoj Kosic'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;
| težina                           = 65 kg&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. studenoga]] [[1975.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns.team/igraci/44755/domagoj-kosic/ HNS] ''Domagoj Kosić'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;
| mjesto rođenja                   = [[Zagreb]]&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;
| država                           = [[Hrvatska]]&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK Marsonia]] (trener)
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = 1992. - 1993.&lt;br /&gt;1993. - 1994.&lt;br /&gt;1994. - 1997.&lt;br /&gt;1996.&lt;br /&gt;1997.&lt;br /&gt;1997.&lt;br /&gt; 1998.&lt;br /&gt;1998. - 2001.&lt;br /&gt;2001. - 2002.&lt;br /&gt;2002. - 2004.&lt;br /&gt;2005. - 2006.&lt;br /&gt;2005. - 2006.
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]&lt;br /&gt;Pazinka&lt;br /&gt;Dinamo&lt;br /&gt;Hrvatski dragovoljac&lt;br /&gt;Inter Zaprešić&lt;br /&gt;Maccabi Tel-Aviv&lt;br /&gt;Šibenik&lt;br /&gt;Zagreb&lt;br /&gt;Šibenik&lt;br /&gt;Slaven Belupo&lt;br /&gt;[[NK Istra 1961|Pula 1856]]&lt;br /&gt;Olimpik Baku
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(4)&lt;br /&gt;
| godine u reprezentaciji          = 1993.&lt;br /&gt;1993. - 1994.&lt;br /&gt;1993. - 1994.&lt;br /&gt;1994. - 1996.&lt;br /&gt;1995. - 1997.
| reprezentacija                   = Hrvatska do 17&lt;br /&gt;Hrvatska do 18&lt;br /&gt;Hrvatska do 19&lt;br /&gt;Hrvatska do 20&lt;br /&gt;Hrvatska do 21
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja                = 2018.&lt;br /&gt;2018.&lt;br /&gt;?&lt;br /&gt;2021.&lt;br /&gt;?&lt;br /&gt;2023. -
| klubovi                          = [[HNK Segesta]]&lt;br /&gt;[[NK Marsonia Slavonski Brod|NK Marsonia]]&lt;br /&gt;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] II (pomoćni trener)&lt;br /&gt;[[NK Mladost Ždralovi]]&lt;br /&gt;[[FDC Vista Gelendžik]] [[Rusija]]&lt;br /&gt;[[NK Marsonia Slavonski Brod|NK Marsonia]]
| napomena                         = 
}}
'''Domagoj Kosić''' ([[Zagreb]], [[11. studenoga]] [[1975.]] ) je bivši [[Hrvatska|hrvatski]] nogometaš i trenutačno trener [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK Marsonije]]. Igrao je za više dobnih kategorija hrvatskih mladih reprezentacija.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;
U mladoj reprezentaciji do 19 godina nastupio na kvalifikacijama za europsko prvenstvo 1994. godine i u mladoj reprezentaciji do 21 godine nastupio na kvalifikacijama za europska prvenstva 1996. i 1998. godine.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

Igrao je za više klubova. U četiri sezone i 36 službenih utakmica za Dinamo, postigao je pet pogodaka. U Dinamo je triput osvojio prvenstvo i dvaput hrvatski kup.&lt;ref name=&quot;Dinamo&quot;&gt;[http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/domagoj-kosi%C4%87.html Povijest GNK Dinamo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013054227/http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/domagoj-kosi%C4%87.html |date=13. listopada 2016. }} ''Domagoj Kosić'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Uz Dinamo igrao je za Zagreb, Šibenik, Slaven Belupo, Pulu, Tekstilac, Pazinku, Lučko, Hrvatski dragovoljac, Inter iz Zaprešića, izraelski Maccabi iz Tel Aviva te za azerbajdžanski Olimpic iz Bakua.&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dinamo&quot;/&gt; Za Slaven je odigrao tri utakmice u [[UEFA Intertoto kup|Uefinom Intertoto kupu]] sezona 2002./2003. i 2004./2005.&lt;ref&gt;[https://www.weltfussball.com/spieler_profil/domagoj-kosic/ui-cup/2/ Weltfussball.com] ''Domagoj Kosic » Vereinsspiele » UI-Cup'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kosić, Domagoj}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]]</text>
      <sha1>sls93xfvk6s9emegdb9xdnlw2w2ovnu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624249</id>
      <parentid>7624185</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:29:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4472" sha1="lrs5oux5wg9hewhrw7zjvu5s60k7mgu" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Domagoj Kosić
| slika                            = 
| puno ime                         = Domagoj Kosić
| visina                           = 166 cm&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;&gt;[https://www.weltfussball.com/spieler_profil/domagoj-kosic/ Weltfussball.com] ''Domagoj Kosic'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;
| težina                           = 65 kg&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[11. studenoga]] [[1975.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns.team/igraci/44755/domagoj-kosic/ HNS] ''Domagoj Kosić'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;
| mjesto rođenja                   = [[Zagreb]]&lt;ref name=&quot;weltfussball&quot;/&gt;
| država                           = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = trener (kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]])
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = 1992. – 1993.&lt;br /&gt;1993. – 1994.&lt;br /&gt;1994. – 1997.&lt;br /&gt;1996.&lt;br /&gt;1997.&lt;br /&gt;1997.&lt;br /&gt; 1998.&lt;br /&gt;1998. – 2001.&lt;br /&gt;2001. – 2002.&lt;br /&gt;2002. – 2004.&lt;br /&gt;2005. – 2006.&lt;br /&gt;2005. – 2006.
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski Zagreb]]&lt;br /&gt;[[NK Pazinka|Pazinka Pazin]] &lt;br /&gt;[[NK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]]&lt;br /&gt;[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]]&lt;br /&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]&lt;br /&gt;[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel-Aviv]]&lt;br /&gt;[[HNK Šibenik|Šibenik]]&lt;br /&gt;[[NK Zagreb|Zagreb]]&lt;br /&gt;[[HNK Šibenik|Šibenik]]&lt;br /&gt;[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]&lt;br /&gt;[[NK Istra 1961|Pula 1856]]&lt;br /&gt;[[Shuvalan FK|Olimpik Baku]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(4)&lt;br /&gt;
| godine u reprezentaciji          = 1993.&lt;br /&gt;1993. – 1994.&lt;br /&gt;1993. – 1994.&lt;br /&gt;1994. – 1996.&lt;br /&gt;1995. – 1997.
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV|do=17}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV|do=18}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV|do=19}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV|do=20}} &lt;br&gt; {{NogRep|HRV|do=21}} 
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja                = 2015. – 2016. &lt;br&gt; 2018.&lt;br /&gt;2021.&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;2023. – 2025. &lt;br&gt; 2025. – ''danas''
| klubovi                          = [[NK Stupnik|Stupnik]] &lt;br&gt; [[HNK Segesta|Segesta]]&lt;br /&gt;[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]&lt;br&gt;[[NK Marsonia|Marsonia]] &lt;br&gt; [[NK Ravnice|Ravnice]]&lt;br /&gt;[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]
| napomena                         = 
}}
'''Domagoj Kosić''' ([[Zagreb]], [[11. studenoga]] [[1975.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je nogometni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je trener [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevke]]. Igrao je na poziciji [[napadač (nogomet)|napadača]]. 

Igrao je za više dobnih kategorija hrvatskih mladih reprezentacija.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;
U mladoj reprezentaciji do 19 godina nastupio na kvalifikacijama za europsko prvenstvo 1994. godine i u mladoj reprezentaciji do 21 godine nastupio na kvalifikacijama za europska prvenstva 1996. i 1998. godine.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

U četiri sezone i 36 službenih utakmica za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]], postigao je pet pogodaka. U Dinamo je triput osvojio prvenstvo i dvaput hrvatski kup.&lt;ref name=&quot;Dinamo&quot;&gt;[http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/domagoj-kosi%C4%87.html Povijest GNK Dinamo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013054227/http://povijest.gnkdinamo.hr/popis-igra%C4%8Da/domagoj-kosi%C4%87.html |date=13. listopada 2016. }} ''Domagoj Kosić'' (pristupljeno 19. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kosić, Domagoj}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]]</text>
      <sha1>lrs5oux5wg9hewhrw7zjvu5s60k7mgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Ćatović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568038</id>
    <revision>
      <id>7623964</id>
      <parentid>7572137</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5658" sha1="rk6rbofm9wdr8gnqv997pueup107pyt" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Mustafa Ćatović
{{Vrh|Liječnik}}
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[3. veljače]] [[1925.]]
| mjesto rođenja    = [[Trebinje]]
| datum smrti       = [[23. rujna]] [[1986.]]
| mjesto smrti      = [[Zagreb]]
| državljanstvo     = {{ZD+X|HRV}}
| narodnost         = 
| alma mater        = [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Stomatologija]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = Utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu. 
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Mustafa Ćatović''' ([[Trebinje]], [[3. veljače]] [[1925.]] {{--}} [[Zagreb]], [[23. rujna]] [[1986.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[stomatolog]], utemeljitelj zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu. Znanstveno se dr. Ćatović najviše bavio dentalnom antropologijom i funkcionalnom anatomijom stomatognatog sustava.

== Životopis ==
Mustafa Ćatović rođen je u Trebinju 1925. godine. Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je [[1946.]] godine. Apsolvirao je na Medicinskom fakultetu te potom diplomirao na Stomatološkom odsjeku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nakon završetka fakulteta u Zagrebu jedno vrijeme radio je kao voditelj stomatološke djelatnosti Doma zdravlja Trnje. [[1962.]] godine po osnutku Stomatološkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu počeo je raditi na fakultetu,&lt;ref name=&quot;Monografija-276&quot;&gt;Monografija Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013., str. 276.&lt;/ref&gt; prvo kao asistent (1962. godine) zatim kao nastavnik (1966. godine) i profesor (1970. godine) budućim mladim stomatolozima. Od 1962. do [[1966.]] godine radio je na zavodu i katedri za oralnu medicinu (oralnu patologiju).&lt;ref&gt;Monografija Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013., str. 138.&lt;/ref&gt; [[8. veljače]] 1966. godine prihvatio se je vođenja zavoda i katedre za dentalnu antropologiju (morfologija zubi) koju utemeljuje. Imenovan je njezinim prvim predstojnikom.&lt;ref&gt;[https://www.sfzg.unizg.hr/zda Zavod za dentalnu antropologiju: Povijest zavoda] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, sfzg.unizg.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Nositelj je predmeta morfologija zubi s uvodom u stomatologiju. U razdoblju u kojemu je djelovao i vodio Zavod za dentalnu antrolpologiju kroz Zavod prošlo je više od dvije tisuće studenata stomatologije. 1966. godine formirao je klinički odjel za opću stomatologiju čiji je prvi predstojnik. Težio je da iza njega u radu ostanu kvalitetni suradnici.&lt;ref&gt;''Acta stomatologica croatica'', sv. 50, br. 2, 2016., str. 177-178.&lt;/ref&gt; Jedan je od utemeljitelja specijalizacije iz dentalne i oralne patologije s parodontologijom te jedan od prvih pet specijalista.

Bio je dugogodišnji predstojnik klinike za stomatologiju K.B.C.-Zagreb, [[1964.]] – [[1978.]]&lt;ref&gt;[http://www.kbc-zagreb.hr/klinike_i_zavodi/klinika%20za%20stomatologiju/povijest%20klinike%20za%20stomatologiju Povijest klinike za stomatologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120712095253/http://www.kbc-zagreb.hr/klinike_i_zavodi/klinika%20za%20stomatologiju/povijest%20klinike%20za%20stomatologiju |date=12. srpnja 2012. }}, kbc-zagreb.hr, pristupljeno 8. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Prodekan Stomatološkog fakulteta, [[1974.]] – [[1978.]] 

Bio je član glavnog uredništva ''ASCRO'' (Acta stomatologica Croatica) i njezinog savjetodavnog odbora od prvog broja 1966. godine u kojemu je objavio dva znanstvena rada,&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://bib.ascro.hr/author/2283 ASCRO Author: Ćatović, Mustafa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160823021417/http://bib.ascro.hr/author/2283 |date=23. kolovoza 2016. }}, ascro.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; sve do 1978. godine. ''ASCRO'' je sve do današnjih dana ostao jedini domaći stručno znanstveni [[časopis]] iz stomatologije u Republici Hrvatskoj koji izlazi neprekidno kvartalno od 1966. godine.

U mirovinu je otišao 30. studenoga 1978. godine.&lt;ref name=&quot;Monografija-276&quot;/&gt;

Preminuo je 23. rujna 1986. godine u Zagrebu. Kremiran je i pokopan na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.

== Literatura ==
* [https://issuu.com/sfzg-unizg/docs/131016_sfzg-monografija Monografija Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810202719/https://issuu.com/sfzg-unizg/docs/131016_sfzg-monografija |date=10. kolovoza 2016. }}, SFZG, Zagreb, 2013., str 39., 98. i 138. 
* ''Acta stomatologica croatica'', sv. 1, br. 1, 1966., str. 29. – 32. i str. 46. – 50.
* ''Acta stomatologica croatica'', sv. 50, br. 2, 2016., str. 177. – 178.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Krešimir Kraljević i Zvonimir Kaić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/157446 In memoriam Mustafa Ćatović], ''Acta stomatologica croatica'', sv. 20, br. 4, 1986., str. 350. – 351.
* [http://www.kbc-zagreb.hr/klinike_i_zavodi/klinika%20za%20stomatologiju/povijest%20klinike%20za%20stomatologiju Povijest Klinike za stomatologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120712095253/http://www.kbc-zagreb.hr/klinike_i_zavodi/klinika%20za%20stomatologiju/povijest%20klinike%20za%20stomatologiju |date=12. srpnja 2012. }} www.kbc-zagreb.hr

{{GLAVNIRASPORED:Ćatović, Mustafa}}
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Stomatolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Trebinje]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>rk6rbofm9wdr8gnqv997pueup107pyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mijo Ivurek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568114</id>
    <revision>
      <id>7623783</id>
      <parentid>6347416</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2614" sha1="huzwk68nsn6xycbmypfmj9sz0b26avm" xml:space="preserve">'''Mijo Ivurek''' ([[Virje]], [[4. rujna]] [[1952.]]),&lt;ref&gt;[http://imehrvatsko.net/profile/mijo_ivurek Mijo Ivurek na Imehrvatsko] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Posjećeno 7. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; hrvatski [[novinar]] i [[publicist]] iz [[Zagreb]]a&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=27408 Intervju Tomislava Vukovića s Mijom Ivurekom], Svećenici su bili na zubu »oslobodiocima«, Glas Koncila 47 (2161) | 22.11.2015. Posjećeno 7. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;

Autor je i urednik brojnih knjiga, monografija i članaka objavljenih u novinama i časopisima. Pisao je djela s područja [[naftna industrija|naftne industrije]], [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], očuvanja [[kulturna baština|kulturne baštine]], politike, novijoj hrvatske povijesti, politici i kulturi, o hrvatskim zaslužnicima te očuvanju hrvatske kulturne baštine.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Objavio je djela:
* »Mudrosti svijeta – svijet mudrosti« (izbor misli od stare Grčke i Rima do danas, odabrao Mijo Ivurek), 2008.
* »Naš Marko« (monografija o varaždinskom biskupu Marku Culeju), 2008.
* »Život i djelo Krunoslava Draganovića«, 2013.
* »Crkva Marije Snježne u Belcu : obnovom udahnuti novi život i sjaj: (1994. – 2010.)«, 2010.
* »Monografija o umjetničkom daru obitelji Njerš« 
* »Ivan Šimetić« (monografija o životu i radu hrvatskoga dizajnera i slikara)
* »Padre Perica i njegovo doba«, 2015.
* Jedanaest godina nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu: (1994. – 2005.) (suradnik Mirko Kovačević), 2005.
* »Alojzije Stepinac – Hrvatsko hodočašće u Svetu zemlju 1937.« (suradnik u monografiji)
* »Ivan Krstitelj Ranger« (suradnik u monografiji najvećega pavlinskoga slikara hrvatskoga baroka) 
* Mladen Veža (suradnik u monografiji)&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
* »INA u Domovinskom ratu« (urednik), 1997.
* »Godišnja nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 1995. godinu« (urednik), 1995.
* »Godišnja nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 1996. godinu« (urednik), 1997.
* »Godišnja nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 1999. godinu« (urednik), 2000.
* »Godišnja nagrada INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2004. godinu« (urednik), 2005.
* INA časopis: hrvatska revija za naftno i plinsko gospodarstvo (glavni i odgovorni urednik od 1997. do 2004.)
* urednik kataloga izložbi u Galeriji Ine

== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Ivurek, Mijo}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>huzwk68nsn6xycbmypfmj9sz0b26avm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mile Budak (liječnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568883</id>
    <revision>
      <id>7623806</id>
      <parentid>7582397</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:01:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6390" sha1="8rgsejn1feoqa4hzrsx4n00k2i1o2a8" xml:space="preserve">{{Infookvir liječnik
| ime               = Mile Budak
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = 
| datum rođenja     = [[18. veljače]] [[1903.]]
| mjesto rođenja    = [[Drvar]]
| datum smrti       = [[21. srpnja]] [[1961.]]
| mjesto smrti      = [[Zagreb]]
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| alma mater        = 
| zvanje            = 
| grana medicine    = [[Interna medicina]]
| ostala zanimanja  = 
| poznat po         = liječenju [[tuberkoloza|tuberkoloze]]
| poslodavci        = 
| politička stranka = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Mile Budak''' ([[Drvar]], [[18. veljače]] [[1903.]] {{--}} [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1961.]]), hrvatski [[liječnik]]&lt;ref name=&quot;HL&quot;&gt;Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 165.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Mile Budak |url=https://enciklopedija.hr/clanak/9959 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. kolovoza 2016.}}&lt;/ref&gt; [[internist]] i [[ftizeolog]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;Vladimir Dugački  (1989): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3019 Mile Budak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011180138/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3019 |date=11. listopada 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Nećak ministra [[Mile Budak]]a.&lt;ref name=&quot;Bajruši&quot;&gt;Robert Bajruši: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/14109/stjepan-steiner-titov-ratni-lijecnik-i-svjedok-najvecih-partizanskih-bitki ''Stjepan Steiner - Titov ratni liječnik i svjedok najvećih partizanskih bitki''], Nacional br. 485, 31. ožujka 2005. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se je u Drvaru. U Zagrebu je diplomirao medicinu 1926. godine.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Znanstveni suradnik tvornice kemijsko-farmaceutskih proizvoda &quot;Kaštel&quot; u Zagrebu. Nakon par godina se zaposlio na Internoj klinici u Zagrebu. 1934. je osnovao plućni odjel.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Prvi u Hrvata započeo liječenje [[plućna tuberkuloza|plućne tuberkuloze]] [[torokaustika|torakokaustikom]] (1935.). Od 1941. docent interne medicine za predmet bolesti prsnih organa.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
Na zagrebačkoj Internoj klinici radio je do 1942. godine.&lt;ref name=&quot;HL&quot;/&gt; Kad je 1942. u Zagrebu otvorena Zakladna bolnica na Rebru, prelazi ondje kao predstojnik plućnog odjela. Godine 1943. odjel je pretvorio&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt; u II. internu kliniku Medicinskog fakulteta,&lt;ref name=&quot;HL&quot;/&gt;  na kojem je 1943. izabran za izvanrednog, a 1944. za redovitog profesora.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;  Do 1945. vodio kliniku.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; U drugom svjetskom ratu bio je osobni liječnik Ante Pavelića.&lt;ref name=&quot;viktimologija&quot;&gt;Josip Pečarić: [http://www.viktimologija.com.hr/index.php/tragom-proslosti/875-dr-stanko-sielski-pravednik-medu-narodima ''Dr Stanko Sielski - Pravednik među narodima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913162201/http://viktimologija.com.hr/index.php/tragom-proslosti/875-dr-stanko-sielski-pravednik-medu-narodima |date=13. rujna 2016. }}, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 22. travnja 2015. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Opskrbio je lijekovima i instrumentima [[prihvatni centar na Zavrtnici|prihvatni centar]] na Zavrtnici, gdje su bili smješteni brojni Židovi, među njima i židovski liječnici, koji su poslije poslani u Bosnu suzbijati epidemiju [[endemski sifilis u Bosni|endemskog sifilisa]].&lt;ref name=&quot;Bajruši&quot;/&gt; Situacija je bila takva da su potkraj lipnja 1941. vlasti NDH u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] morale osnovati [[Zavod za suzbijanje endemijskog sifilisa]]. Hrvatski liječnici nisu se javljali za odlazak u te krajeve niti uz obećavane velike povlastice. Prigoda za spašavanje barem dijela Židova ukazala se kad ih se moglo pokazati vlastima da su potrebni. Stoga su njemačke i ustaške vlasti (vjerojatno uz osobno poglavnikovo znanje) poštedjele deportacije (mnogi iz Zavrtnice završili su u logorima) najmanje 81 židovskog liječnika ([[Samuel Deutsch]], [[Stjepan Steiner]] i dr.) iz Zagreba. Poslani su u jesen 1941. u najzabačenije bosanske krajeve radi suzbijanja epidemije. Židovski izvori navode da su se hrvatski liječnici [[Ante Vuletić]] (koji je osmislio akciju u sporazumu s prijateljem liječnikom [[Miroslav Schlesinger|Miroslavom Schlesingerom]]), Mile Budak, ministar [[Ivan Petrić]], [[Stanko Sielski]], [[Ivan Raguž]] i [[Berislav Borčić]] angažirali radi pomoći svojim židovskim kolegama u formiranju židovske liječničke ekipe. Predstavili su državnom vrhu NDH da su ti Židovi potrebni za suzbijanje te opake bolesti.&lt;ref name=&quot;viktimologija&quot;/&gt; U ratu je Budak nosio čin ustaškog bojnika.&lt;ref&gt;Goran Gerovac: [http://www.forum.tm/clanak/svi-hrvatski-masoni-117 ''Svi hrvatski masoni''], tjednik Forum, 23. rujna 2011. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Od 1945. do 1947. vodio je bolnicu [[Kazneno-popravni dom u Staroj Gradišci|Kazneno-popravnog doma]] u Staroj Gradišci, jer je bio osuđen na vremensku kaznu kao liječnik političkog vrha NDH.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
1948. se je godine zaposlio na zagrebačkoj Bolnici za sušicu&lt;ref name=&quot;HL&quot;/&gt; (Centralni antituberkulozni dispanzer)&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;  U istoj je ustanovi osnovao Centar za [[tuberkulozni meningitis]]. U ovoj je bolnici radio sve do smrti 1961. godine.&lt;ref name=&quot;HL&quot;/&gt;

Osobito se je bavio problemima rehabilitacije tuberkuloznih bolesnika.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''Vitamini i kalcij te njihova klinička upotreba'', 1937.&lt;ref name=&quot;kgz&quot;&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&amp;searchById=1&amp;spid0=10&amp;spv0=Budak%2C+Mile%2C+lije%C4%8Dnik&amp;xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rezultati pretraživanja.  Pristupljeno 20. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;
* ''Unutarnje bolesti'', 1945. (gl. autor [[Ivan Botteri]], Mile Budak suradnik)&lt;ref name=&quot;kgz&quot;/&gt;
* ''Izabrana poglavlja iz ftizeologije'', 1957.&lt;ref name=&quot;kgz&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/3019}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/9959}}
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Budak, Mile}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski internisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Drvar]]
[[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)]]</text>
      <sha1>8rgsejn1feoqa4hzrsx4n00k2i1o2a8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metalni vodik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568931</id>
    <revision>
      <id>7623729</id>
      <parentid>7576147</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:13:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5419" sha1="pdotu81q4uog97095kowxpeq30xxpt1" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|travanj 2017.}}
[[Slika:Jupiter interior.png|desno|mini|Prerez ilustrira model unutrašnjosti [[Jupiter]]a. Kamenitu jezgru prekriva duboki sloj metalnog vodika]]

'''Metalni vodik''' je jedan od pojavnih oblika [[vodik]]a. Oblik je [[Degeneracija (fizika)|degenerirane]] [[degenerirana tvar|tvari]]. U ovoj fazi vodik se ponaša kao [[električni vodič]] koji ima osobine [[supravodljivost|supravodiča]].

Naziva ga se &quot;svetim gralom&quot; [[kemija visokih tlakova|kemije visokih tlakova]]. Postojanje vodika u ovom obliku predviđeno je modelom nastalim [[1935.]] godine.&lt;ref name=&quot;Wigner1935&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wigner |first1=E. |last2=Huntington |first2=H.B. |language=engleski |title=On the possibility of a metallic modification of hydrogen |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-physics_1935-12_3_12/page/764 |journal=[[Journal of Chemical Physics]] |volume=3 |issue=12 |page=764 |year=1935 |doi=10.1063/1.1749590 |bibcode=1935JChPh...3..764W}}&lt;/ref&gt; Izračunato je da pri visokim tlakovima mogu puknuti veze koje drže atome vodika u njihovoj molekuli. Ta je pojava bila poznata još u 19. stoljeću, kad pri običnom tlaku platina i paladij upijaju plinoviti vodik, paladij i 900 puta više od svoga volumena. Vodik se tada raspada na atome i ispunjava prazninu između atoma [[platina|platine]] ili [[paladij]]a praveći s njima neku vrstu [[slitina|slitine]], ali kemičari nisu znali što se krije iza te pojave. Danas ova pojava ima primjenu od [[vodikova elektroda|vodikove elektrode]] do [[Goriva ćelija|gorivnih ćelija]].&lt;ref name=&quot;Raos&quot;&gt;[http://www.bug.hr/vijesti/konacno-napravljen-metalni-vodik/149766.aspx Bug] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821123431/http://www.bug.hr/vijesti/konacno-napravljen-metalni-vodik/149766.aspx |date=21. kolovoza 2016. }} Nenad Raos: ''Je li konačno napravljen metalni vodik - Vijesti @ Bug Online'', 18. siječnja 2016. (pristupljeno 21. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;

U prirodi se javlja kod plinovitih divova. Za [[Jupiter]] je zaključeno da vodik dominira nad helijem u odnosu 14:1, te da se prijelaz iz molekularnog u metalni vodik javlja kod promjera od 3 ekvatorijalnog radijusa planeta.&lt;ref&gt;[http://free-os.htnet.hr/piko/svemir/ss_jupiter.htm Hrvoje Knežević - Svemir - Sunčev sustav - Jupiter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826144248/http://free-os.htnet.hr/piko/svemir/ss_jupiter.htm |date=26. kolovoza 2016. }} (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; 

Za laboratorijski stvoriti metalni vodik, molekulu običnog vodika valja razbiti na atome. To znači da se veza vodikovih atoma mora produžiti više od prirodne dužine 74 pm te uložiti energiju od 4,52 eV po molekuli. Rastezanje veza postiže se zagrijavanjem vodika na oko 3.000 °C. To je tek prvi korak. Tek svaka deseta molekula raspada se na atome, no metalni vodik još uvijek ne nastaje. Druga metoda koja se predlaže još od stvaranja ovog modela, je razbijanje veza krajnje visokim tlakom. [[Atomska veza]] među vodikovim atomima puca ako se vodik stlači tlakom višim od 250.000 bara (25 GPa). Tada bi morala nastati čvrsta, atomska i nadasve metalna modifikacija vodika. Znanstvenici tad dolaze do sljedećih problema: prvi je kako postići tako visoki tlak. Drugi dolazi poslije, tj. ako se i uspije stlačiti atom takvim tlakom, kako se uvjeriti da je vodik postao kovina.&lt;ref name=&quot;Raos&quot;/&gt;

Sve do nedavno smatralo se da je metalni vodik jedini drugi pojavni oblik vodika, dok nije otkriven [[tamni vodik]]. Metalni vodik, za razliku od vodika koji susrećemo na Zemlji, duboko je u jezgrama [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Postoji u ekstremnim uvjetima temperature i tlaka u obliku tekućeg metala koji može provoditi elektricitet [[supravodljivost|bez otpora]]. Početkom 2016. godine znanstvenici sa sveučilišta u [[Edinburgh]]u uspjeli su u laboratorijskim uvjetima proizvesti metalni vodik, izlagajući vodik tlaku 3,25 milijuna puta većem od atmosferskog.&lt;ref name=&quot;znanost-geek&quot;&gt;[http://znanost.geek.hr/clanak/unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik/ Znanost] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Miroslav Bartulović: ''Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?'', 30. lipnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; Postignuta je faza bliska metalnoj. Za to su se služili [[dijamant]]nim [[tijesak|tijescima]] radi stlačivanja vodikovih molekula tlakom od 3,25 milijuna atmosfera. Pokus je potvrdio model iz 1935. godine: uz dovoljnu razinu stlačivanja pucaju molekulske veze i atomi se organiziraju u rešetku istovjetnu onoj kod metala. Tako je ovaj pokus doveo do stvaranja čvrstog stanja vodika. Stanje je nazvano [[faza V|fazom V]], jer to još uvijek nije stanje u potpunosti s osobinama metala, ali neke [[metal]]ne osobine već ima. Radi se o međufazi prema čistom metalnom stanju, gdje su molekularne veze pokidane, no svojstva metala nisu u potpunosti došla do izražaja.&lt;ref&gt;[http://znanost.geek.hr/clanak/mozda-smo-na-tragu-stvaranja-metalnog-vodika/ Znanost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821133450/http://znanost.geek.hr/clanak/mozda-smo-na-tragu-stvaranja-metalnog-vodika/ |date=21. kolovoza 2016. }} Miroslav Bartulović: ''Možda smo na tragu stvaranja „metalnog” vodika'', 14. siječnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planetologija]]
[[Kategorija:Metali]]</text>
      <sha1>pdotu81q4uog97095kowxpeq30xxpt1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pete Townshend</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569476</id>
    <revision>
      <id>7623864</id>
      <parentid>6018215</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:14:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:The Who|The Who]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2204" sha1="qxmcdwerlzpjzcy6cyaszr43qsbcupr" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Pete Townshend
| Img                  = Pete Townshend (2012).jpg
| Img_capt             = Pete Townshend 2012.
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Peter Dennis Blandford Townshend
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[19. svibnja]] [[1945.]]
| Smrt                 = 
| Mjesto rođenja       =
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[vokal]]i, [[gitara]]
| Žanr                 = [[rock]]
| Zanimanje            = [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje   = 1962. – 
| Producentska_kuća    = Track Records, Polydor, [[Atlantic Records|Atlantic]], Atco Records, Decca Records, Rykodisc, [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]]
| Angažman             = [[The Who]]
| URL                  = thewho.com
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Peter &quot;Pete&quot; Dennis Blandford Townshend''', (Chiswick, [[London]], [[19. svibnja]] [[1945.]]) [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] je glazbenik, pjevač i skladatelj. [[Gitarist]] je engleskog rock sastava [[The Who]]. Stariji je brat Simona Townshenda.

Townshend je napisao većinu tekstova za The Who. Poznat je po svojim specifičnim gitarskim rifovima. Svoje koncerte je često 1960-ih i početkom 1970-ih završavao lomeći gitare i pojačala. Skladao je rock operu ''[[Tommy (rock opera)|Tommy]]'' koja je bila vrlo uspješna i izvodila se kao [[mjuzikl]] velikom broju država. Poznata je i filmska inačica ''Tommya'', redatelja Kena Russella iz 1975., s pjevačem [[Roger Daltrey|Rogerom Daltreyom]] u glavnoj ulozi.

Pete Townshend je također djelovao i kao solo glazbenik. Neke od njegovih poznatih pjesama su ''&quot;Give Blood&quot;'', ''&quot;Little Is Enough&quot;'' i ''&quot;Let My Love Open the Door&quot;''.

Usporedo s glazbenom karijerom Townshend je također radio na filmu. Između ostalog bio je producent [[crtani film|crtanog filma]] Željezni div iz 1999.


{{GLAVNIRASPORED:Townshend, Pete}}
[[Kategorija:Britanski rock-pjevači]]
[[Kategorija:Britanski glazbenici]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:The Who]]</text>
      <sha1>qxmcdwerlzpjzcy6cyaszr43qsbcupr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada Branko Ćopić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569575</id>
    <revision>
      <id>7624066</id>
      <parentid>7422174</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5463" sha1="1u94bxu1ex5bjuwpc01pio6brvt1tt7" xml:space="preserve">'''Nagrada Branko Ćopić''' srbijanska je književna nagrada koju dodjeljuje Zaklada Branka Ćopića, osnovana [[1989.]] željom dr. Bogdanke Ilić Ćopić, supruge književnika i akademika [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]], sa sjedištem u [[SANU|Srpski akademiji nauka i umjetnosti]]. Cilj osnivanja Zaklade je nagrađivanje pisaca za djela napisana i objavljena na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].

Dodjeljuju se dvije nagrade, za [[proza|prozu]] i za [[pjesništvo]], svake godine za djela visoke umjetničke vrijednosti. Članovi Zaklade biraju se iz reda Odjela jezika i književnosti SANU-a za članove žirija pri dodjeli nagrada.

== Dobitnici ==

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Godina||Laurеat za prozu||Nagrađеno djеlo||Laurеat za poеziju||Nagrađеno djеlo
|-
|2015.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:607357-Dejan-Tiago-Stankovic-i-Mico-Cvijetic-dobitnici-Copiceve-nagrade Dеjan Tiago Stanković i Mićo Cvijеtić dobitnici Ćopićеvе nagradе („Vеčеrnjе novosti“, 28. svibnja 2016.)] {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt; ||[[Dеjan Tiago-Stanković]]||''Еstoril, ratni roman'' ||[[Mićo Cvijеtić]]||zbirka poеzijе ''Svеt i kuća''
|-
|2014.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/560574/Nagrade-Branko-Copic-dodeljene-Nikoli-Malovicu-i-Gojku-Djogu Nagradе Branko Ćopić dodеljеnе Nikoli Maloviću i Gojku Đogu („Blic“, 20. svibnja 2015.)] {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt; ||[[Nikola Malović]]||''Jеdro nadе'' ||[[Gojko Đogo]]||zbirka poеzijе ''Grana od oblaka''
|-
|2013.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20140502013529/http://www.sanu.ac.rs/Novosti.aspx?arg=,265 Aktuеlno - Zaduжbina Branka Ćopića (SANU, 30. travnja 2014.)] {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt; ||[[Sonja Atanasijеvić]]||''Vazdušni ljudi'' ||[[Ranko Jovović]]||zbirka poеzijе ''Čеkajući jakobincе''
|-
|2012. ||[[Drago Kеkanović]]||''Vеprovo srcе'' ||[[Vеroljub Vukašinović]]||zbirka poеzijе ''Iznad oblaka''
|-
|2011.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/326212/Nagrada-Branko-Copic-Marku-Krsticu-i-Zoranu-Kosticu www.blic.rs - Nagrada Branko Ćopić Krstiću i KOstiću] {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt;||[[Marko Krstić]]||''Viktorija'' ||[[Zoran Kosić]]||zbirka poеzijе ''Srp''
|-
|2010.&lt;ref&gt;[http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/knjizevnost/Kusturici-i-Negrisorcu-urucene-nagrade-Branko-Copic-93898.html Prilog o dodjeli Ćopićeve nagrade na portalu ''Nezavisne novine''] {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt;  ||[[Еmir Kusturica]]||''Smrt jе nеprovеrеna glasina'' ||[[Ivan Nеgrišorac]]||zbirka poеzijе ''Svеtilnik''
|-
|2009.&lt;ref&gt;[http://www.delfi.rs/ves313/delfi_vesti_nagrada_branko_copic_ljubivoju_rsmovicu.html Prilog o dodjeli Ćopićeve nagrade na portalu ''Delfi knjižare''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100424052528/http://www.delfi.rs/ves313/delfi_vesti_nagrada_branko_copic_ljubivoju_rsmovicu.html |date=24. travnja 2010. }} {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt; ||[[LJubivojе Ršumović]]||''Sunčanjе na mеsеčini'' ||[[Miodrag Raičеvić]]||zbirka poеzijе ''Dlan &amp; lopata''
|-
|2008. ||[[Laura Barna]]||''Moja poslеdnja glavobolja'' ||[[Dеjan Alеksić]]||zbirka poеzijе ''Dovoljno''&lt;ref&gt;[http://www.knjizevnost.org/intervjui/4203-dobio-sam-nagrade-tri-branka Intervju s Dejanom Aleksićem na portalu ''Književnost''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
|2007. ||[[Vladimir Kеcmanović]]||''Fеliks'' ||[[Dragan Hamović]]||zbirka poеzijе ''Matična knjiga''
|-
|2006. ||[[Mirjana Mitrović]]||''Еmilija Lеta'' ||[[Boris Jovanović]]||lirski zapisi ''Kapi''
|-
|2005. ||[[Laslo Blašković]]||''Adamova jabučica'' ||[[Nеnad Milošеvić]]||zbirka poеzijе ''Pеsmе sa Savе i Dunava''
|-
|2004. ||[[Ranko Risojеvić]]||''Bosanski džеlat'' ||[[Pеtar Pajić]]||zbirka poеzijе ''Najlеpšе pеsmе Pеtra Pajića''
|-
|2003 ||[[Milovan Marčеtić]]||''Prvo licе'' ||[[Dragan Bošković]]||zbirka poеzijе ''U jеdnom tеlu''
|-
|2002. ||[[Nеnad Tеofilović]]||''Klopka'' ||[[Gojko Boжović]]||zbirka poеzijе ''Arhipеlag''
|-
|2001. ||[[Miroslav Toholj]]||''Kuća Pavlovića'' ||[[Saša Radojčić]]||zbirka poеzijе ''Еlеgijе, nokturna, еtidе''
|-
|2000. ||[[Strahinja Kastratović]]||''Klеn na vrbovom prutu'' ||[[Vojislav Karanović]]||zbirka poеzijе ''Sin zеmljе''
|-
|1999. ||[[Mihajlo Pantić]]||''Sеdmi dan košavе'' ||[[Noviča Tadić]]||zbirku poеzijе ''Nеpotrеbni saputnici''
|-
|1998. ||[[Vladislav Bajac]]||''Druid iz Sindidununa'' ||[[Vuk Krnjеvić]]||zbirka poеzijе ''Vjеtrеna vrata'
|-
|1997. ||[[Radovan Bеli Marković]]||''Godina prolazi kroz avliju'' ||[[Milan Nеnadić]]||zbirku poеzijе ''Ugrušak'
|-
|1996. ||[[Milica Mićić Dimovska]]||''Poslеdnji zanosi MSS'' ||[[Miroslav Maksimović]]||zbirka poеzijе ''Nеbo''
|-
|1995. ||[[Danilo Nikolić]]||''Kraljica zabavе'' ||[[Stanislav Mandić]]||zbirka poеzijе ''Zvеzdara i drugе pеsmе''
|-
|1994. ||[[Vida Ognjеnović]]||''Otrovno mlеko malslačka'' ||[[Rajko Pеtrov Nogo]]||zbirka poеzijе ''Na kapijama raja''
|-
|1993. ||[[David Albahari]]||''Pеlеrina'' ||[[Dragan Kolundžija]]||zbirka poеzijе ''Kozara, opеt''
|-
|1993. ||[[Borislav Mihajlović Mihiz]]||''Autobiografija o drugima (II)'' ||[[Milutin Pеtrović]]||zbirka ''Poеzija snova''
|-
|1992. ||[[Milovan Danojlić]]||''Godina prolazi kroz avliju'' ||[[Đorđе Sladojе]]||zbirka poеzijе ''Trеpеtnik''
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Srbijanske književne nagrade|Branko Ćopić]]</text>
      <sha1>1u94bxu1ex5bjuwpc01pio6brvt1tt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međuspremnik preslika adresa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>571668</id>
    <revision>
      <id>7623768</id>
      <parentid>7584188</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3348" sha1="g6nslaqe9uri7d8l3ok7xqfyx1gs44r" xml:space="preserve">[[Datoteka:Translation Lookaside Buffer.png|mini|Slika&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Operating Systems Concepts |url=https://archive.org/details/operatingsystemc00abra_0 |last=Silberschatz, Galvin, Gagne |first=Abraham, Peter B. , Greg |publisher=John Wiley &amp; Sons. INC |year=2009 |isbn=978-0-470-12872-5 |language=engleski |location=United States of America}}&lt;/ref&gt; prikazuje opći pregled kako djeluje TLB.]]

'''Međuspremnik preslika adresa''' (eng. ''Translation lookaside buffer'', TLB) je [[L1 priručna memorija|priručna memorija]] koju se rabi radi smanjivanja vremena potrebno pristupu korisničke memorijske lokacije.&lt;ref name=&quot;ostep-1&quot;&gt;{{cite web |title=Operating Systems: Three Easy Pieces [Chapter: Faster Translations (TLBs)] |year=2014 |language=engleski |url=http://pages.cs.wisc.edu/~remzi/OSTEP/vm-tlbs.pdf |last1=Arpaci-Dusseau |last2=Arpaci-Dusseau |first1=Remzi H. |first2=Andrea C. |publisher=Arpaci-Dusseau Books}}&lt;/ref&gt; 
Ovo je 32-bitni priručni međuspremnik za prevođenje adresa čija je namjena cjelokupno spremanje fizičke adrese i dijela logičke adrese.&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/doc/314250277/Skripta-os-i-Pitanja Scribd] Skripta - operacijski sustavi i pitanja (pristupljeno 8. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;

Dio je čipove [[jedinica upravljanja memorijom|jedinice upravljanja memorijom]] (MMU), koja je odgovorna za preslikavanje [[virtualna adresa|virtualnih]] u [[fizička adresa|fizičke adrese]]. MMU se služi TLB-om radi ubrzanje postupaka preslikavanja. U situaciji kad traženo preslikavanje (prevođenje) nije pronađeno u meduspremniku (&quot;TLB miss&quot;), mora ga se pronaći u [[glavna memorija|glavnoj memoriji]].&lt;ref name=&quot;Filković&quot;&gt;[http://www.zemris.fer.hr/~sgros/publications/diploma_thesis/filkovic_matej_diplomski.pdf FER] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Matej Filković: ''Razvoj metodologije finog mjerenja performansi na operacijskom sustavu Linux'', Zagreb, srpanj 2015. (pristupljeno 8. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Steps In a Translation Lookaside Buffer.png|mini|Dijagram&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Operating Systems : Internals and Design Principles |url=https://archive.org/details/operatingsystems0000stal_e9o8 |last=Stallings |first=William |publisher=Pearson |year=2014 |language=engleski |isbn=978-0133805918 |location=United States of America}}&lt;/ref&gt; tijeka rada međuspremnika preslika adresa. Radi jednostavnosti nije spomenuta rutina [[pogreška u stranici|pogreške u stranici]].]]

Kod današnjih računala, hijerarhija [[priručna memorija|priručne memorije]] obično sadrži
ove razine priručne memorije:&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;
* priručna memorija prve razine (engl. ''level 1 (L1) cache'')&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;
* međuspremnik preslika adresa (engl. ''translation lookaside buffer - TLB'')&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;
* priručna memorija druge razine (engl. ''level 2 (L2) cache'')&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;
* priručna memorija treće razine (engl. ''level 3 (L3) cache'')&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;
[[Višejezgreni procesor]]i imaju više [[procesor]]a kod kojih svaki ima vlastiti [[međuspremnik]] preslika adresa i priručne memorije prve i druge razine.&lt;ref name=&quot;Filković&quot;/&gt;

== Vidi ==
*[[upravljanje memorijom]]
*[[stranična datoteka]]
*[[virtualni adresni prostor]]
*[[Page Size Extension]]
*[[X86]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Arhitektura računala]]</text>
      <sha1>g6nslaqe9uri7d8l3ok7xqfyx1gs44r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Šola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>572127</id>
    <revision>
      <id>7623794</id>
      <parentid>7622621</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:34:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jelacic2000</username>
        <id>370849</id>
      </contributor>
      <origin>7623794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4049" sha1="redzn4xgmx6prr40b48jmrsr3g4rt6i" xml:space="preserve">{{Infookvir
|Ime       =Ivica Šola
|rođenje    =1968., Đakovo
|zanimanje  =teolog, komunikolog, novinar, profesor
}}

'''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]].

==Životopis==
Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.&lt;ref&gt;[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka.  Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}}

{{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Komunikolozi]]
[[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]]</text>
      <sha1>redzn4xgmx6prr40b48jmrsr3g4rt6i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623795</id>
      <parentid>7623794</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:34:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jelacic2000</username>
        <id>370849</id>
      </contributor>
      <origin>7623795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3928" sha1="58uyf3f2n4agiguruyea7cuan9o9atu" xml:space="preserve">'''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]].

==Životopis==
Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.&lt;ref&gt;[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka.  Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}}

{{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Komunikolozi]]
[[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]]</text>
      <sha1>58uyf3f2n4agiguruyea7cuan9o9atu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjana Herenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>573091</id>
    <revision>
      <id>7623841</id>
      <parentid>6882187</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:28:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1815" sha1="tk8mgfiwy607q20ko6lqsa1at9ommap" xml:space="preserve">'''Mirjana Herenda''' r. Stančević ([[Obrovac]]), hrvatska [[pjesnikinja]], supruga hrvatskog pjesnika [[Dragutin Herenda|Dragutina Herende]] iz [[Zadar|Zadra]].&lt;ref name=&quot;Jusup&quot;&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28092010/umro-pjesnik-i-novinar-dragutin-herenda Zadarski list] Nedjeljko Jusup: ''Umro pjesnik i novinar Dragutin Herenda'', 28. rujna 2010. (pristupljeno 29. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ezadar.hr/clanak/druzenje-uz-poeziju-pok-pjesnika-i-novinara-htv-a-dragutina-herendu?related_content_TU_1 ezadar.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ezadar.hr: ''Druženje uz poeziju pok. pjesnika i novinara HTV-a, Dragutina Herendu'', 1. listopada 2013. (pristupljeno 29. listopada 2016.)&lt;/ref&gt; Živi i djeluje u Zadru.&lt;ref name=&quot;Cekol&quot;&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/267/Posve%C4%87eno%20ljubavima/ Matica hrvatska] Sandra Cekol: ''Posvećeno ljubavima'', Vijenac MH br. 267, 27. svibnja 2004. (pristupljeno 29. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođena u [[Obrovac|Obrovcu]]. Djetinjstvo i mladost provela je u [[Biograd]]u. Ondje je napisala prve stihove. Radove je objavljivala u mnogim časopisima i novinama te u programima [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] i [[Hrvatska televizija|televizije]]. Prvu zbirku pjesama ''Pjesme'' objavila je 1980. godine. U većini pjesma koje je napisala zajednička je ljubav, ljubav pjesnikinje prema miloj joj rijeci [[Zrmanja|Zrmanji]], izvorom njena nadahnuća, zatim gradovima u kojima je živjela i Zadru u kojem živi te dragim prijateljima. Godine 2004. objavila je zbirku ''Oči Zrmanje''.&lt;ref name=&quot;Cekol&quot;/&gt;

2014. god. objavila zbirku pjesama &quot;Branili su mi.&quot;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Herenda, Mirjana}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
[[Kategorija:Životopisi, Obrovac]]</text>
      <sha1>tk8mgfiwy607q20ko6lqsa1at9ommap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mreža anarhista</title>
    <ns>0</ns>
    <id>577648</id>
    <revision>
      <id>7623936</id>
      <parentid>7613797</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:53:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 16; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28949" sha1="1h4co4s17ga0auxi9x9wpo6tx9n2kb8" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Mreža anarhista (MASA)
|izvorno ime                = 
|logo                       = 
|veličina                   = &lt;!-- mora biti izražena u px --&gt;
|logo opis                  =Sokol u ustima drži ubijenu zmiju 
|vođa                       = 
|predsjednik                = 
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = 
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = 
|slogan                     = Za kulturu otpora i solidarnosti
|osnovana                   = [[1. srpnja]] [[2013.]]
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = [[Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)]]
|prethodnica                = Mreža anarhista Rijeka
|spojena s                  = Mreža anarhista Istra
|nasljednica                = 
|sjedište                   = 
|država                     = {{Z+X|HRV}} {{Z+X|SLO}}
|glasilo                    = '''Društvo otpora'''
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = [[Anarhizam]]
|položaj                    = 
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = Federacija za anarhističko organiziranje (FAO), Internacionala anarhističkih federacija (IAF-IFA)
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = &lt;!-- npr. Hrvatski sabor --&gt;
|tijelo1 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|tijelo2                    = 
|tijelo2 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = &lt;!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --&gt;
|boje                       = crvena, crna
|službena stranica          = https://mrezaanarhista.wordpress.com/
|napomena                   = 
}} 
'''Mreža anarhista''' (engl. ''Network of Anarchists'') je [[Anarhizam|anarhistička]] organizacija koja trenutno djeluje na području [[Istra|Istre]] i [[Kvarnerski zaljev|Kvarnera]] te [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapada Hrvatske]], a čiji su ciljevi;  Potaknuti kulturu otpora i [[solidarnost]]i u [[narod]]u kao konstantne vrijednosti, bez obzira na stranke na vlasti. Sudjelovati u progresivnim socijalnim gibanjima (od [[prosvjed]]a, [[blokada]] do konkretne ispomoći radnicima u sukobu s gazdama i/ili vlastima), kako bi što više ljudi kvalitetno, rame uz rame, upoznali s anarhističkom praksom i teorijom. Popularizirati temeljne ideje anarhizma – direktnu [[Demokracija|demokraciju]] (ravnopravno odlučivanje), [[Federacija|federalizam]] (autonomija pojedinca i kolektiva), [[Izravna akcija|direktnu akciju]] (djelovanje bez posrednika) i solidarnost među [[Djelatnik|radnicima]], [[Seljak|seljacima]], [[student]]ima te ostalim ugroženim društvenim skupinama. Povezati anarhističke individue i potaknuti osnivanje anarhističkih grupa na području Istre i Kvarnera, te intenzivirati njihovu suradnju. Izgrađivati infrastrukturu otpora (kulturne i sportske projekte, izdavaštva, autonomne prostore, organizacije za samopomoć i borbu, kontra-informacijske projekte) kao protutežu [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i državi, te projekciju u radikalno drugačiju budućnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/ciljevi/ |title=Ciljevi Mreže anarhista |author=Mreža anarhista |date=2013-07-01 |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista |accessdate=2017-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910040137/https://masari.noblogs.org/ciljevi/ |archive-date=10. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Mreža anarhosindikalista i Mreža anarhista (Hrvatska)==

Mreža anarhosindikalista osnovana je u veljači, [[2008.]] u [[Zadar|Zadru]], a Lokalna grupa [[Pula]] potvrdila je svoje postojanje na na 2. Kongresu MASA-e u rujnu iste godine održanom upravo u Puli.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/files/2013/06/sva-vlast-radnicima.pdf |title=Intervju u Glasu Istre |date=2008-08-21 |accessdate=2018-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170913193215/https://masari.noblogs.org/files/2013/06/sva-vlast-radnicima.pdf |archive-date=13. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pripadnici pulske grupe aktivni su u Infoshopu Mica-Maca u Društvenom centru Rojc od [[2008.]] do [[2009.]] godine, sudjeluju na prosvjedima u prosincu 2008. godine &quot;Stegnite vi remen bando lopovska!&quot;, kao i u akcijama podrške pobuni u [[Grčka|Grčkoj]] nakon policijskog ubojstva mladog anarhiste u [[Atena (grad)|Ateni]]. Prvu sindikalnu akciju puljani su organizirali 2009. godine protiv poslodavca koji nije isplatio plaće radnicima u jednoj krojačkoj radionici, pri čemu se angažirala i policija pošto je zahtjeve za plaćom poslodavac ocijenio kao prijetnju.  

Spojem lokalnih radnika i novopridošlih studenata iz Istre stvara se anarhistički kružok koji prerasta u Lokalnu grupu [[Rijeka]] službeno ulazeći u ''Mrežu anarhosindikalista'' na 3. Kongresu MASA-e u [[Zagreb]]u 21. – 22. ožujka [[2009.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.masa-hr.org/content/odrzan-treci-kongres-masa-e |title=Održan treći Kongres MASA-e |author=Mreža anarhosindikalista |date=2019-03-24 |work=masa-hr.org |publisher=Mreža anarhosindikalista |accessdate=2017-06-16 |archive-date=1. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170201234600/http://www.masa-hr.org/content/odrzan-treci-kongres-masa-e |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  U sklopu djelovanja unutar okvira Mreže anarhosindikalista, riječka grupa organizira brojne prosvjede protiv socijalnih rezova vladajućih (2008., 2011.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kapovic-Rijecani-pokazali-sto-su-pravi-prosvjedi-Zagreb-pokazao-samo-kaos |title=Kapović: Riječani pokazali što su pravi prosvjedi, Zagreb pokazao samo kaos |author=Davor Mandić |date=2011-03-11 |work=novilist.hr |publisher=Novi list |accessdate=2017-08-18 |archive-date=15. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171115020437/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kapovic-Rijecani-pokazali-sto-su-pravi-prosvjedi-Zagreb-pokazao-samo-kaos |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 2013.), solidarnosti sa štrajkovima radnika i pojedinim ustancima poput onih u Grčkoj (2008.) i u BiH (2014.), te protiv Europske unije (2011.).&lt;ref&gt;http://www.advance.hr/vijesti/prosvjed-protiv-europske-unije-najavljen-za-subotu-dan-prije-referenduma/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.advance.hr/vijesti/anti-eu-prosvjedi-u-zagrebu-i-rijeci-na-trgu-bana-jelacica-privedeno-nekoliko-osoba/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202000702/http://www.advance.hr/vijesti/anti-eu-prosvjedi-u-zagrebu-i-rijeci-na-trgu-bana-jelacica-privedeno-nekoliko-osoba/ |archive-date=2. veljače 2017. |access-date=20. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Godinu 2011. obilježilo je postojanje Slobodarskog bloka, pomoću kojeg smo okupili zainteresirane za organizaciju prosvjeda na osnovama direktne demokracije i direktne akcije, te kratkotrajno postojanje Mreže uzajamne pomoći koja je trebala biti nastavak djelovanja Slobodarskog bloka i Koordinacije prosvjeda Rijeka. Uz organizaciju prosvjeda, riječka grupa organizira brojne ulične akcije protivljenja parlamentarnim izborima, nacionalizmu, te policijskom nasilju. Vrijedno spomena je i poticanje i organizacija blokade [[fakultet]]a (2009.) na [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilištu u Rijeci]] (FFRI, APURI, EFRI) s ciljem &quot;besplatnog obrazovanja&quot; (potpuno javno financirano visokoškolsko obrazovanje). O okupaciji i blokadi Filozofskog fakulteta u Rijeci snimljen je i dokumentarni film ''Plenumovie'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vimeo.com/144397967 |title=Plenumovi |author=Filmaktiv |year=2015 |work=vimeo.com |publisher=Filmaktiv |accessdate=2017}}&lt;/ref&gt; koji se prikazivao na raznim domaćim i stranim filmskim festivalima. Poveznica između nas i studenata je bila grupa Autonomni studenti. 

Od 1. srpnja [[2013.]] 'riječki ogranak' Mreže anarhosindikalista izlazi iz navedene organizacije, mijenjajući svoje ime u Mreža anarhista Rijeka (MASA Rijeka).&lt;ref&gt;http://masari.noblogs.org/o-nama/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Razloge izlaska iz MASA-e navode u svome priopćenju [https://web.archive.org/web/20170913193136/https://masari.noblogs.org/kraj-jedne-faze-djelovanja-rijecke-grupe-hrv-eng-it/ 'Kraj jedne faze djelovanja riječke grupe'] u kojem između ostaloga navode: &quot;Danas možemo i javno reći kako smo u praksi odavno napustili organizacijske okvire Mreže anarho-sindikalista, djelujući kao autonomna ideološka grupa socijalnih anarhista, koja nastoji vlastitim primjerom i argumentiranjem utjecati na šire društvene slojeve&quot;. U isto vrijeme Mrežu anarhosindikalista napušta i Lokalna grupa [[Pula]], a svoje oživljavanje doživljava u odnosu s Rijekom 2015. godine i mijenjajući svoje ime u Mreža anarhista Istra,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masais.noblogs.org/post/2017/01/30/mreza-anarhista-u-istri/ |title=Mreža anarhista u Istri |author=MASA IStra |date=Siječanj 2017. |accessdate=2018-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170915034924/https://masais.noblogs.org/post/2017/01/30/mreza-anarhista-u-istri/ |archive-date=15. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koja svoju aktivnost pokazuje kroz anti-parlamentarnu kampanju, sudjelovanje u prosvjedima protiv poreza (2017.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/protiv-poreza-pula-hrvatska/ |title=Protiv poreza (Pula, Hrvatska) |author=Mreža anarhista |date=2017-09-28 |work=masari.noblogs.org |access-date=15. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202160423/https://masari.noblogs.org/protiv-poreza-pula-hrvatska/ |archive-date=2. prosinca 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i prosvjedom za očuvanje [[Brodogradilište Uljanik|Uljanika]] (veljača, 2018.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/tajkuni-i-turizam-ili-borbeni-sindikalizam/ |title=Tajkuni i turizam ili borbeni sindikalizam |author=Mreža anarhista |date=2018-02-15 |work=masari.noblogs.org |access-date=15. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016115349/https://masari.noblogs.org/tajkuni-i-turizam-ili-borbeni-sindikalizam/ |archive-date=16. listopada 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; protunacionalističku kampanju (poput amaterskog košarkaškog turnira &quot;Zakucajmo nacionalizam&quot; kolovoza 2018.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masais.noblogs.org/post/2018/07/29/zakucajmo-nacionalizam-pula-3-8-2018/ |title=Zakucajmo nacionalizam (Pula, 3.8.2018.) |author=MASA Istra |date=2018-07-29 |work=masais.noblogs.org |access-date=15. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016032611/https://masais.noblogs.org/post/2018/07/29/zakucajmo-nacionalizam-pula-3-8-2018/ |archive-date=16. listopada 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; solidariziranje s prosvjednim štrajkom uljanikovaca i borbom brodograditelja u Puli i Rijeci (kolovoz, 2018.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masais.noblogs.org/post/2018/10/02/drustveni-znacaj-borbe-brodograditelja-u-puli-i-rijeci/ |title=Društveni značaj borbe brodograditelja u Puli i Rijeci |author=MASA Istra |date=2018-10-02 |work=masais.noblogs.org |access-date=15. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016032608/https://masais.noblogs.org/post/2018/10/02/drustveni-znacaj-borbe-brodograditelja-u-puli-i-rijeci/ |archive-date=16. listopada 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Federacija za anarhističko organiziranje (Slovenija &amp; Hrvatska)==

Od 20. do 22. lipnja [[2014.]] održan je u [[Slovenija|Sloveniji]] VI. Kongres ''Federacije za anarhistično organiziranje'' (FAO, Slovenija) na kojem je Mreža anarhista Rijeka (MASA Rijeka, nekadašnja članica Mreže anarhosindikalista) postala punopravna članica, istovremeno postajući i članica Internacionale Anarhističkih Federacija (IAF-IFA).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://afed.org.uk/organise-magazine-issue-83-winter-2014/ |title=Organise! magazine Issue 83 Winter 2014 |author=Anarchist Federation (UK) |date=2015-01-16 |work=afed.org.uk |language=engleski |publisher=Anarchist Federation (UK) |accessdate=2017-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170709040710/https://afed.org.uk/organise-magazine-issue-83-winter-2014/ |archivedate=9. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/prikljucenje-masari-u-federaciju-za-anarhisticko-organiziranje/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910040125/https://masari.noblogs.org/prikljucenje-masari-u-federaciju-za-anarhisticko-organiziranje/ |archive-date=10. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://en.wikipedia.org/wiki/International_of_Anarchist_Federations&lt;/ref&gt; U siječnju 2017. na regularnom sastanku anarhističke federacije FAO (Slovenija &amp; Hrvatska) grupa potvrđuje svoje planove i prve korake za operativnošću kao Mreža anarhista u Istri i na Kvarneru, čime postaje regionalna mreža ostajući članica FAO-IFA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masais.noblogs.org/post/2017/01/30/delegatski-sastanak-anarhisticke-federacije-fao-ifa-ljubljana-slovenija/ |title=Delegatski sastanak anarhističke federacije FAO-IFA ([[Ljubljana]], [[Slovenija]], |author=Mreža anarhista Istra |date=2017-01-30 |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista Istra |accessdate=2017-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170915034927/https://masais.noblogs.org/post/2017/01/30/delegatski-sastanak-anarhisticke-federacije-fao-ifa-ljubljana-slovenija/ |archive-date=15. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Izdavaštvo==

Mreža anarhista gotovo na regularnoj bazi izdaje glasilo, pamflete, ali i video materijal.

'''Društvo otpora''' je glasilo mreže. Prvi broj je izašao 1. svibnja [[2013.]] Svi brojevi su dostupni i kao online izdanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/glasilo/ |title=Društvo otpora |author=Mreža anarhista |date=2013-05-01 |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista |accessdate=2017-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220021532/https://masari.noblogs.org/glasilo/ |archive-date=20. veljače 2016. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sedmi broj glasila predstavljen je u radijskoj emisiji ''Revija na ledu'' (15. epizoda).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.mixcloud.com/revija-na-ledu/revija-na-ledu-epizoda-15-srce-pamti/ |title=Revija na ledu (15. epizoda) |author=Revija na ledu |date=2017-05-02 |work=mixcloud.com |accessdate=2017-11-14}}&lt;/ref&gt;

'''Pamfleti''' mreže su uobičajen način komunikacije sa sličnomišljenicima, simpatizerima i znatiželjnicima, a svi su online pohranjeni&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/izdavastvo/ |title=Izdavaštvo |author=Mreža anarhista |date=Kolovoz 2013. |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista |accessdate=2017-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910040140/https://masari.noblogs.org/izdavastvo/ |archive-date=10. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kako bi uvijek bili dostupni uz povremenu prisutnost fizičke distribucije na raznim anarhističkim i antifašističkim manifestacijama u Hrvatskoj, ali i šire. Od pamfleta bi izdvojili one za koje autorstvo preuzima mreža, a oni su; ''Protiv nacionalizma u Hrvatskoj'', ''Bakunjinovo anarhističko naslijeđe'', ''Uistinu slobodno i organizirano društvo'' i ''Istarski anarhisti''.

'''Video materijal''' se uz razne video propagandne uratke na društvenim mrežama odnosi i na kratki dokumentaristički film 'Glavom kroz zid - vrijedilo je' (listopada 2020.), koji je [https://barut.klasol.org/2020/10/29/04-novembar-2020-glavom-kroz-zid-2020/ premijerno prikazan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130192912/https://barut.klasol.org/2020/10/29/04-novembar-2020-glavom-kroz-zid-2020/ |date=30. studenoga 2020. }} u Kino klubu Barut u Beogradu (4. studenog 2020.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://barut.klasol.org/2020/10/29/04-novembar-2020-glavom-kroz-zid-2020/ |title=Glavom kroz zid |author=Kino klub Barut |date=Listopad 2020. |work=barut.klasol.org |accessdate=2020-10-31 |archive-date=30. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130192912/https://barut.klasol.org/2020/10/29/04-novembar-2020-glavom-kroz-zid-2020/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Vijest o filmu uz anarhističke medije, od kojih bi spomenuli Indymediju iz Atene&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://athens.indymedia.org/post/1607979/ |title=[Croatia] Documentary: Beating Our Heads Against the Wall – It Was Worth It |author=athens.indymedia |date=2020-10-25 |work=athens.indymedia.org |accessdate=2021-02-02}}&lt;/ref&gt; i medijski projekt A.N.A. (Agencia de Noticias Anarquistas) iz Brazila,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://noticiasanarquistas.noblogs.org/post/2020/11/05/croacia-documentario-bater-nossas-cabecas-na-parede-valeu-a-pena/ |title=[Croácia] Documentário: “Bater Nossas Cabeças na Parede – Valeu a Pena” |author=Agência de Notícias Anarquistas |date=2020-11-05 |work=noticiasanarquistas.noblogs.org |language=portugalski |accessdate=2021-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126122247/https://noticiasanarquistas.noblogs.org/post/2020/11/05/croacia-documentario-bater-nossas-cabecas-na-parede-valeu-a-pena/ |archive-date=26. siječnja 2021. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; prenio je i Glas Istre.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.glasistre.hr/film/pogledajte-kratki-film-mreze-anarhista-glavom-kroz-zid-vrijedilo-je-687067 |title=Pogledajte kratki film Mreže anarhista &quot;GLAVOM KROZ ZID – VRIJEDILO JE&quot; |author=Glas Istre |date=2020-12-15 |accessdate=2021-02-02}}&lt;/ref&gt;

==Internacionalna događanja==

Mreža anarhista od samih svojih početaka raspolaže s internacionalnim kontaktima, te kao takva sudjeluje na nekoliko internacionalnih okupljanja.

U kolovozu [[2012.]] delegati riječke grupe sudjeluju na internacionalnom anarhističkom događanju (''Rencontre Internationale de l’Anarchisme'') koje se održalo u [[Saint Imier]]u ([[Švicarska]]) povodom 140. obljetnice osnivanja Anarhističke Internacionale. Zajedno s anarhistima iz ''Anarchist Federation'' ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] i [[Irska]]) i iz ''Alternative libertaire'' ([[Francuska]]) održavaju predavanje na temu povratka ekstremne desnice i [[Fašizam|fašizma]] u Europi i anarhističkog protivljenja [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. Iz predavanja je proizašao i pamflet ''Protiv nacionalizma u Hrvatskoj'' koji je dostupan i online.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/files/2014/03/naci_hr_2izd1.pdf |title=Protiv nacionalizma u Hrvatskoj |author=Mreža anarhista Rijeka |date=Kolovoz 2013. |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista Rijeka |accessdate=2017-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170913193140/https://masari.noblogs.org/files/2014/03/naci_hr_2izd1.pdf |archive-date=13. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  U sklopu internacionalnog okupljanja članovi riječke grupe prisustvuju kao promatrači na IX. kongresu Internacionale anarhističkih federacija. 

U listopadu [[2015.]] s delegacijom anarhističke federacije FAO prisustvuju u Grčkoj na dva anarhistička skupa, na balkanskome u [[Solun]]u koji se odvijao od 11. do 14. listopada, te na mediteranskom na [[Kreta|Kreti]] u Hanji od 16. do 18. listopada.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/izvjestaj-s-balkanskog-i-mediteranskog-anarhistickog-skupa-u-grckoj-10-2015/ |title=Izvještaj s balkanskog i mediteranskog anarhističkog skupa u Grčkoj |author=Mreža anarhista |date=Listopad 2015. |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista |accessdate=2017-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170913193320/https://masari.noblogs.org/izvjestaj-s-balkanskog-i-mediteranskog-anarhistickog-skupa-u-grckoj-10-2015/ |archive-date=13. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uz oba dva skupa delegacija uzima aktivno učešće na prosvjedima održanim u Solunu i u Hanji, prvi se ticao solidarnosti sa žrtvama bombaškog napada ISIS-a u [[Suruç]]u ([[Turska]]), a drugi solidarnosti s izbjeglicama koji svakodnevno pristižu u Grčku s [[Bliski istok|Bliskog istoka]].

U kolovozu [[2016.]] s delegacijom anarhističke federacije FAO prisustvuju u [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Frankfurt na Majni]]) na X. kongresu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://i-f-a.org/index.php/congress-document/750-congress-of-the-international-of-anarchists-federation-iaf |title=X Congress of the International of Anarchists Federation (IAF) |author=International of Anarchist Federations |date=2016-03-20 |work=International of Anarchist Federations |language=engleski |publisher=International of Anarchist Federations |accessdate=2017-08-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160831075538/http://i-f-a.org/index.php/congress-document/750-congress-of-the-international-of-anarchists-federation-iaf |archivedate=31. kolovoza 2016.}}&lt;/ref&gt; Internacionale anarhističkih federacija (IAF-IFA), u sklopu kojeg izlažu na jednoj radionici o &quot;strategijama borbe protiv nacionalizma&quot; zajedno s Anarchist Federation (Britanija i Irska) pred internacionalnom publikom. Kongres je zapamćen po pristupanju novih anarhističkih federacija iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].

Ljeto 2018. za Mrežu anarhista donosi politički izlet s delegacijom FAO u Atenu i Eksarhiju, u sklopu regularnih susretanja s anarhističkim federacijama na sastancima Internacionale anarhističkih federacija (IAF-IFA). Domaćini su bili Anarhistička Politička Organizacija (APO-IFA), a iskustva o anarhističkim projektima Atene zabilježena su u 9. broju Društva otpora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/anarhisticki-projekti-atene-i-eksarhije-izvjestaj-posjeta-grckim-anarhistima/ |title=Anarhistički projekti Atene i Eksarhije (izvještaj posjeta grčkim anarhistima) |author=Mreža anarhista |date=2018-10-02 |work=masari.noblogs.org |access-date=15. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921150317/https://masari.noblogs.org/anarhisticki-projekti-atene-i-eksarhije-izvjestaj-posjeta-grckim-anarhistima/ |archive-date=21. rujna 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; čiji je članak preveden i na španjolski&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.alasbarricadas.org/noticias/node/40804?utm_source=dlvr.it&amp;utm_medium=facebook |title=Recorriendo Exarchia, el epicentro del anarquismo en Atenas |author=Mreža anarhista |date=2018-10-07 |work=alasbarricadas.org |language=španjolski}}&lt;/ref&gt; za poznatu anarhističku stranicu Alasbarricadas.org.

==Susretanje s represijom==

Dvoje pripadnika mreže napadnuto je od strane policije nakon prosvjeda protiv privatizacije javnih dobara 01. ožujka 2013. u Rijeci, pri čemu je ozlijeđen jedan policajac, ali i najmanje dvoje prosvjednika koji su nasilno privedeni i protiv kojih je pokrenut kazneni postupak 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://alternativa-obstaja.blogspot.hr/2014/11/represija-nad-tovarisi-v-rijeki-in.html |title=Represija nad tovariši v Rijeki i poziv k solidarnosti (ekskluzivni intervju) |author=Alternativa Obstaja |date=2014-11-25 |work=blogspot.hr |language=slovenski |publisher=Alternativa Obstaja |accessdate=2017-11-14}}&lt;/ref&gt; U razdoblju od 2015. do 2016. održano je 10 ročišta, uključujući i nepravomoćnu presudu, pri Općinskom sudu u Rijeci gdje je dvoje anarhista proglašeno krivima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Sto-se-dogodilo-na-mirnom-prosvjedu-u-Kruznoj-Mladicu-i-djevojci-uvjetne-kazne-za-incident-s-policijom |title=Što se dogodilo na mirnom prosvjedu u Kružnoj? Mladiću i djevojci uvjetne kazne za incident s policijom |author=Slavica Kleva |date=2016-10-24 |work=novilist.hr |publisher=Novi List |accessdate=2017-11-14 |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202001305/http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Sto-se-dogodilo-na-mirnom-prosvjedu-u-Kruznoj-Mladicu-i-djevojci-uvjetne-kazne-za-incident-s-policijom |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za jednoga je presuda glasila 10 mjeseci zatvora ako se prekrši 2 godine uvjetne kazne (za kazneno djelo protiv javnog reda i mira, pokušaj prisile prema službenoj osobi i nanošenje teške tjelesne ozljede policajcu), a za drugu 6 mjeseci zatvora u slučaju prekršenja uvjetne kazne od 1 godine (za kazneno djelo protiv javnog reda i mira, pokušaj prisile prema službenoj osobi). Zbog ovog slučaja je pokrenuta međunarodna ''Inicijativa Protiv političke represije u Rijeci'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://masari.noblogs.org/solidarnost-vs-represija/inicijativa-protiv-politicke-represije/ |title=Inicijativa Protiv političke represije |author=Mreža anarhista |year=2013 |work=noblogs.org |publisher=Mreža anarhista |accessdate=2017-11-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910040123/https://masari.noblogs.org/solidarnost-vs-represija/inicijativa-protiv-politicke-represije/ |archive-date=10. rujna 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  koja je uspjela okupiti podršku iz [[Hrvatska|Hrvatske]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.ngbuntovnici.hr/index.php/2015-01-31-22-05-30/drustveni-korak/700-izjava-sindikata-akademska-solidarnost-povodom-sudskog-procesa-koji-se-vodi-protiv-nasih-clanova |title=Izjava sindikata Akademska solidarnost povodom sudskog procesa koji se vodi protiv naših članova |author=Katarina Peović Vuković |date=2015-10-31 |work=ngbuntovnici.hr |publisher=NG-Buntovnici.hr |accessdate=2017-09-14 |archive-date=1. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170201234839/https://www.ngbuntovnici.hr/index.php/2015-01-31-22-05-30/drustveni-korak/700-izjava-sindikata-akademska-solidarnost-povodom-sudskog-procesa-koji-se-vodi-protiv-nasih-clanova |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Slovenije, [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Srbija|Srbije]], [[Makedonija|Makedonije]], [[Italija|Italije]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://libertari-go.noblogs.org/post/2016/10/26/solidarieta-incondizionata-a-zorana-ed-eugen/#more-1425 |title=Solidarietà incondizionata a Zorana ed Eugen! |author=COORDINAMENTO LIBERTARIO ISONTINO |date=2016-10-26 |work=noblogs.org |language=talijanski |publisher=COORDINAMENTO LIBERTARIO ISONTINO |accessdate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171116132552/https://libertari-go.noblogs.org/post/2016/10/26/solidarieta-incondizionata-a-zorana-ed-eugen/#more-1425 |archivedate=16. studenoga 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Francuska|Francuske]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://monde-libertaire.net/?page=archives&amp;numarchive=17420 |title=Rijeka (Croatie) : à bas la répression politique |author=Fédération pour l’anarchisme organisé |date=2014-12-04 |work=Le monde libertaire |language=francuski |publisher=Fédération anarchiste |accessdate=2017-09-14}}&lt;/ref&gt; Švicarske, [[Austrija|Austrije]], Njemačke, Irske, [[Švedska|Švedske]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Čile]]a, [[Češka|Češke]], [[Salvador]]a, [[Brazil]]a&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://noticiasanarquistas.noblogs.org/post/2016/11/10/croacia-relatorio-sobre-o-veredito-no-processo-criminal-contra-anarquistas-em-rijeka/ |title=[Croácia] Relatório sobre o veredito no processo criminal contra anarquistas em Rijeka |author=Agência de Notícias Anarquistas |date=2016-11-10 |work=noblogs.org |language=portugalski |publisher=Agência de Notícias Anarquistas |accessdate=2017-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171004122836/https://noticiasanarquistas.noblogs.org/post/2016/11/10/croacia-relatorio-sobre-o-veredito-no-processo-criminal-contra-anarquistas-em-rijeka/ |archive-date=4. listopada 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i dr. zemalja. Izjavu okrivljenoga nakon presude prenio je ''Radio Borba''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.mixcloud.com/RadioStudent/radio-borba-25102016/ |title=Eugen Babić o presudi |author=Radio Borba |date=2016-10-25 |work=mixcloud.com |publisher=Radio Borba |accessdate=2017-06-28}}&lt;/ref&gt; U veljači 2018. godine [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|Županijski sud]] u Splitu ukinuo je presudu [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|Općinskog suda]] u Rijeci i vratio postupak na početak. Kazneni postupak još uvijek traje.

Jedan pripadnik mreže je bio u kaznenom postupku zbog sumnje da je uništavao imovinu 19. prosinca 2015. (&quot;žilet žicu&quot;) na granici za Slovenijom (u Istri) na graničnom prijelazu Kaštel/Dragonja uz kanal Sv. Odorika. Slovensko tužiteljstvo je na kraju odbacilo optužnicu u 2016. godini zbog pomanjkanja dokaza.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Anarhizam]]
[[Kategorija:Aktivizam]]</text>
      <sha1>1h4co4s17ga0auxi9x9wpo6tx9n2kb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oblasti u Kraljevini SHS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581333</id>
    <revision>
      <id>7624273</id>
      <parentid>7356401</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5016" sha1="tfj3xtmpc53fqc2rnm3pdtndww2ushy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Podjela Kraljevine SHS na 33 oblasti.jpg|mini|Podjela na oblasti u Kraljevini SHS]]
'''Oblast''' je bila upravna jedinica u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. 
Uvedene su Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od 26. lipnja [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Podijeljena je upravno na 33 oblasti. Postojale su do upravnog preustroja u banovine i proglašenja Kraljevine Jugoslavije Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od 3. listopada 1929. godine.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;&gt;Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.&lt;/ref&gt;

Iz granica oblasti nazirale su se promjene predratnih granica. &quot;Slovenske&quot; oblasti dobile su neke čisto hrvatske krajeve, &quot;bh.&quot; oblasti tvorile su oblik BiH kao u Titovoj Jugoslaviji - imala je izlaz na more kod Neuma i ne kod Sutorine što je imala u Austro-Ugarskoj. &quot;Srbijanske&quot; oblasti su se proširile u južnu Ugarsku, uključujući i Baranju koja je u Austro-Ugarskoj bila jedno vrijeme dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i nije bila dio iste županije kao i Bačka, te djelove sjeverne Kraljevine Crne Gore; [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|&quot;hrvatske&quot; oblasti]] bile su tvorile oblik Trojednice, bez Zadra dodijeljenog Italiji, bez Baranje, Međimurja, Kastva itd.; &quot;makedonske&quot; oblasti bile su približne granicama Makedonije u Titovoj Jugoslaviji, &quot;crnogorske&quot; oblasti uglavnom su obuhvaćale granice predratne Kraljevine Crne Gore, bez sjevernih djelova, nešto veći istočni krak na Metohiji, s proširenjem na djelove Kraljevine Dalmacije (približno izborno područje Kotor i Budva), koji se zadržao i u Titovoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;/&gt;

Oblasti su nosile imena po sjedištima, rijekama ili po povijesnim pokrajinama. Oblasti u Kraljevini SHS bile su sljedeće:&lt;ref name=&quot;Boban&quot;/&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 9. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style:center
! oblast 
! sjedište
|-
| [[Bačka oblast|Bačka]]
| [[Novi Sad]]
|-
| [[Beogradska oblast|Beogradska]]
| [[Beograd]]
|-
| [[Bihaćka oblast|Bihaćka]]
| [[Bihać]]
|-
| [[Bitoljska oblast|Bitoljska]]
| [[Bitola]]
|-
| [[Bregalnička oblast|Bregalnička]]
| [[Štip]]
|-
| [[Dubrovačka oblast|Dubrovačka]]
| [[Dubrovnik]]
|-
| [[Kosovska oblast|Kosovska]]
| [[Priština]]
|-
| [[Kruševačka oblast|Kruševačka]]
| [[Kruševac]]
|-
| [[Ljubljanska oblast|Ljubljana]]
| [[Ljubljana]]
|-
| [[Mariborska oblast|Maribor]]
| [[Maribor]]
|-
| [[Moravska oblast|Moravska]]
| [[Ćuprija]]
|-
| [[Mostarska oblast|Mostarska]]
| [[Mostar]]
|-
| [[Niška oblast|Niš]]
| [[Niš]]
|-
| [[Osječka oblast|Osječka]]
| [[Osijek]]
|-
| [[Požarevačka oblast|Požarevac]]
| [[Požarevac]]
|-
| [[Primorsko-krajiška oblast|Karlovac]]
| [[Karlovac]]
|-
| [[Podrinjska oblast|Podrinjska]]
| [[Šabac]]
|-
| [[Podunavska oblast|Podunavska]]
| [[Smederevo]]
|-
| [[Raška oblast|Raška]]
| [[Čačak]]
|-
| [[Sarajevska oblast|Sarajevska]]
| [[Sarajevo]]
|-
| [[Skopska oblast|Skopska]]
| [[Skoplje]]
|-
| [[Splitska oblast|Splitska]]
| [[Split]]
|-
| [[Srijemska oblast|Srijemska]]
| [[Vukovar]]
|-
| [[Šumadijska oblast|Šumadijska]]
| [[Kragujevac]]
|- 
| [[Timočka oblast|Timočka]]
| [[Zaječar]]
|- 
| [[Travnička oblast|Travnička]]
| [[Travnik]]
|- 
| [[Tuzlanska oblast|Tuzlanska]]
| [[Tuzla]]
|- 
| [[Užička oblast|Užička]]
| [[Užice]]
|- 
| [[Valjevska oblast|Valjevska]]
| [[Valjevo]]
|- 
| [[Vranjska oblast|Vranjska]]
| [[Vranje]]
|- 
| [[Vrbaska oblast|Vrbaska]]
| [[Banja Luka]]
|- 
| [[Zagrebačka oblast|Zagrebačka]]
| [[Zagreb]]
|- 
| [[Zetska oblast (Kraljevina SHS)|Zetska]]
| [[Cetinje]]

|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=578343&amp;vwopt=%7B%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.479%2C%22y%22%3A0.42%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A3.581%7D Zemljovid]
*[http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Kraljevina_Srba,_Hrvata_i_Slovenaca_-_podjela_na_oblasti_1922.jpg Zemljovid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170409112455/http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Kraljevina_Srba,_Hrvata_i_Slovenaca_-_podjela_na_oblasti_1922.jpg |date=9. travnja 2017. }}
*(srp.) [http://www.arhivyu.gov.rs/Data/Images/02_karta_b.jpg Zemljovid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714175235/http://www.arhivyu.gov.rs/Data/Images/02_karta_b.jpg |date=14. srpnja 2014. }}
*(srp.) [https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Zemljovid]

{{oblasti u Kraljevini SHS}}
[[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]]
[[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS| ]]</text>
      <sha1>tfj3xtmpc53fqc2rnm3pdtndww2ushy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moravska oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581351</id>
    <revision>
      <id>7623917</id>
      <parentid>6812544</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1071" sha1="rmivpy8fzt92hrb6itvmr0tjmvv0xz3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Morava Oblast.png|mini|Moravska oblast]]
'''Moravska oblast''' je bila [[oblasti u Kraljevini SHS|oblast]] u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Sjedište je bilo u [[Ćuprija|Ćupriji]]. Osnovana je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od [[26. lipnja]] [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Ukinuta je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od [[3. listopada]] [[1929.]] godine.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;&gt;Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 9. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{oblasti u Kraljevini SHS}}
[[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS]]
[[Kategorija:Srbija u prvoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>rmivpy8fzt92hrb6itvmr0tjmvv0xz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mostarska oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581362</id>
    <revision>
      <id>7623930</id>
      <parentid>6816315</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:35:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1108" sha1="h1whdmulmnwp1g4b84o2jjzq2knp2kb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mostar Oblast.png|mini|Mostarska oblast]]
'''Mostarska oblast''' je bila [[oblasti u Kraljevini SHS|oblast]] u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Sjedište je bilo u [[Mostar]]u. Osnovana je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od [[26. lipnja]] [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Ukinuta je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od [[3. listopada]] [[1929.]] godine.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;&gt;Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 9. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{oblasti u Kraljevini SHS}}
[[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Povijest Mostara]]</text>
      <sha1>h1whdmulmnwp1g4b84o2jjzq2knp2kb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niška oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581363</id>
    <revision>
      <id>7624153</id>
      <parentid>6816316</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1073" sha1="mn0301srf4febv067y7eqnuo5pti9sb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Niš Oblast.png|mini|Niška oblast]]
'''Niška oblast''' je bila [[oblasti u Kraljevini SHS|oblast]] u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Sjedište je bilo u [[Niš]]u. Osnovana je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od [[26. lipnja]] [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Ukinuta je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od [[3. listopada]] [[1929.]] godine.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;&gt;Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 9. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{oblasti u Kraljevini SHS}}
[[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS]]
[[Kategorija:Srbija u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Niš]]</text>
      <sha1>mn0301srf4febv067y7eqnuo5pti9sb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Most princa Karla u Foči</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581476</id>
    <revision>
      <id>7623927</id>
      <parentid>7164637</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3000" sha1="94wlhubrtosbcgt58orrs4y7hg9cax9" xml:space="preserve">{{most
| Ime               = Most princa Karla
| Alternativno ime  = 
| Slika             = 2013-09-26 14-41-11 Жељезни мост принца Карла.jpg
| Opis slike        = 
| Premošćuje        = rijeku Drinu
| Mjesto            = 
| Država            = {{DZ+X|BIH}}
| Vrijeme gradnje   = listopad 1882. - [[22. listopada]] [[1884.]]
| Otvorenje         = [[22. listopada]] [[1884.]]
| Saniranje         = 
| Rušenje           = 4. svibnja 1942.
| Uprava nad mostom = 
| Konstrukcija      = željezna
| Namjena           = 
| Mostarina         = 
| Projektant        = Krichbaumer
| Suradnici         = 
| Graditelj         = 
| Podizvođači       = 
| Ukupna dužina     = 
| Visina mosta      = 
| Širina mosta      = 
| Najveći raspon    = 
| koordinate        = 
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = BiH
| Karta             = 
}}
'''Most princa Karla''' je željezni [[most]] u [[Foča|Foči]].

Sagrađen za [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske uprave]]. Građen po projektu austro-ugarskog pionirskog natporučnika Krichbaumera. Lipnja [[1882.]] započeta je gradnja. Građen je na mjestu gdje je nekad bila prijevozna [[skela]] preko [[Drina|Drine]]. Dovršen i u promet pušten [[22. listopada]] [[1884.]], i u funkciji bio do 4. svibnja 1942. kad je poslije povlačenja [[Partizani|partizana]] iz Foče [[Tito]]vom odlukom most srušen. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo ga je 2012. [[nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom BiH]].&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/zeljezni-most-princa-karla-u-foci/27746 Bljesak.info] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} FENA: ''Željezni most princa Karla u Foči'', 19. studenoga 2012. (pristupljeno 12. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Danas je kraj njega [[KPD Foča]]. Središnji dio srušen je u [[NATO bombardiranje Republike Srpske|NATO-vom bombardiranju]] 1995. godine. Ima jednu prometnu traku za dvosmjerni promet reguliran semaforom.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.sa-c.net/events/itemlist/tag/foca.html Sa-c.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143450/http://www.sa-c.net/events/itemlist/tag/foca.html |date=12. travnja 2017. }} SRNA: ''Obnova zeljeznog mosta princa Karla na Drini '', 19. lipnja 2014.  (pristupljeno 12. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*(srp.) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Željezni most princa Karla, historijski spomenik, 5. lipnja 2012. 
*[http://zurnalizam.blogspot.hr/2014/08/spisak-spomenika-nastalih-za-vrijeme.html Novinarstvo!!!] Spisak spomenika nastalih za vrijeme Austrougarske uprave u BiH, utorak, 5. kolovoza 2014. Većina tekstova sa zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika.

[[Kategorija:Građevine u Foči]]
[[Kategorija:Cestovni mostovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Mostovi na Drini u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>94wlhubrtosbcgt58orrs4y7hg9cax9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Butum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583549</id>
    <revision>
      <id>7623947</id>
      <parentid>7009968</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3486" sha1="g51bunt4yererqpeh7o53piv49ghs56" xml:space="preserve">'''Muhamed Butum Hilmi''' ([[Mostar]], [[1869.]] – Mostar, [[1941.]]), [[hafiz]], hrvatski političar, gradonačelnik Mostara,&lt;ref&gt;(boš.) [http://ljubusaci.com/2017/04/02/mostar-leksikon-znamenitih-bosnjaka/ Ljubusaci.com] ''Leksikon znamenitih Bošnjaka'', 2. travnja 2017. (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hasandedić&quot;&gt;(boš.) [http://cukmostar.org/Home/Text/1085 Centar za učenje Kur'ana Mostar] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hivzija Hasandedić: ''Hafizi Mostara i bliže okoline'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; kulturni djelatnik

== Životopis ==
Muhamed-Hilmi efendija Butum rodio se u Mostaru u bogatoj obitelji trgovaca i poljoprivrednika, po čemu su mu otac Mustafa i stric bili poznati. U Mostaru se uzgaja [[smokva]] &quot;butumka&quot; koja je prema lokalnoj predaji dobila svoje ime po Butumima, koji su ju vjerojatno prvi u Mostaru počeli saditi i uzgajati u Mostaru.&lt;ref name=&quot;Hasandedić&quot;/&gt;

Butum je u završio [[mekteb]], [[hifz]] i [[medresa|medresu]] u Mostaru. Bavio se trgovinom i politikom. Nikad nije obnašao vjersku dužnost. Cijelog života bio je hrvatske orijentacije. Predsjedavao Vakufskim povjerenstvom i bio potpredsjednik Muslimanskog kluba i član raznih ondašnjih mostarskih kulturnih i političkih društava.&lt;ref name=&quot;Hasandedić&quot;/&gt; Gradonačelnik [[Mostar]]a u NDH od 1941. godine.&lt;ref&gt;[https://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html Službene stranice Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170520111430/http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html |date=20. svibnja 2017. }} ''Gradonačelnici Grada Mostara kroz povijest'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Umro je u Mostaru 1941. godine. Pokopan u haremu kod Derviš-pašine džamije&lt;ref name=&quot;Hasandedić&quot;/&gt; u Podhumu. Mjesto i ostaci graditeljske cjeline [[džamija Derviš-paše Bajezidagića|Derviš-paše Bajezidagića džamije]] danas su nacionalni spomenik BiH. Harem uz ovu džamiju nalazio se jugozapadno i jugoistočno od džamije i zauzimao je prostor današnjeg džamijskog dvorišta ([[harem]]a) i još dodatni prostor. Do danas su sačuvana samo dva nišana, a nekad je bilo preko četrdeset grobova s [[nišan]]ima. Svi su jednostavni i kratki kronogrami u prozi na turskom jeziku, među njima i Butumov gdje na uzglavnom nišanu, koji pri vrhu ima fes, stoji uklesan natpis na hrvatskom jeziku i arapskim pismom: &quot;Godina 1360&lt;ref&gt;Hidžretska godina.&lt;/ref&gt; (1941). Ovdje leži Muhamed Butum, sin Mustafin.&quot;&lt;ref&gt;[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2525 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822013119/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2525 |date=22. kolovoza 2017. }} ''Odluka o proglašenju Mjesta i ostatak graditeljske cjeline Džamije u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamije) u Mostaru nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 25. siječnja 2005.  (pristupljeno 11. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine,   3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998. , str. 213-215&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Butum, Muhamed}}
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gradonačelnici gradova u BiH]]</text>
      <sha1>g51bunt4yererqpeh7o53piv49ghs56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mijo Jurić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>584394</id>
    <revision>
      <id>7623785</id>
      <parentid>7348353</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:12:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7382" sha1="na4758ciz1gybjlsbgdhvctbewm33f5" xml:space="preserve">'''Mijo Jurić''' ([[Drijenča]], općina [[Lopare]], kotar Tuzla, [[27. svibnja]] [[1953.]]), hrvatski [[disident]], pisac i publicist iz BiH. Živi i radi u Austriji.&lt;ref&gt;[http://www.infobiro.ba/author/7183 Infobiro.ba] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mijo Jurić: ''Spasio me Srbin'', Naši dani, 19. siječnja 1990. (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Po struci reklamni grafičar (''Werbegrafiker'').&lt;ref name=&quot;weltbild&quot;&gt;(nje.) [https://www.weltbild.de/artikel/buch/woelfe-im-fruehling_15482494-1 Weltbild]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Wölfe im Frühling Buch von Mijo Juric'' (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je u Drijenči kao najstarije od sedmoro djece u snažnoj katoličkoj obitelji.&lt;ref name=&quot;weltbild&quot;/&gt; U obližnoj [[Šibošnica|Šibošnici]] pohađao osnovnu školu (do 5. razreda) a nastavio u Tuzli ([[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]]), koju je završio 1968. godine. U [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bolu]] na [[Brač]]u je pohađao [[dominikanci|dominikansku]] Klasičnu gimnaziju. Jeseni 1970. otišao je iz Bola i nastavio školovati se na tuzlanskoj Realnoj gimnaziji. Zbog inzistiranja na uporabi [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u toj gimnaziji izbačen je iz nje.&lt;ref name=&quot;O autoru&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110302184535/http://gradovrh.com/ Gradovrh.com] Mijo Jurić: ''O autoru'' (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;
U školskom uratku napisao je &quot;točno&quot;, a profesor je to smatrao pogreškom. Jurić je zbog toga dobio manju ocjenu. Od Jurića je tražio da napiše &quot;tačno&quot;, što je izrevoltirani Jurić odbio. Zbog toga su ga izbacili iz gimnazije.&lt;ref name=&quot;Nikolić&quot;&gt;[http://www.croatia.org/crown/articles/9237/1/svjedoeanstva-o-zloeinima-jugoslavenskog-reima-1971-mijo-juriae.html Croatia.org] Maja Nikolić: ''Postao državni neprijatelj zbog antikomunizma'', [http://www.dnevni-list.ba/ Dnevni list], Mostar, 25. kolovoza 2007.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Iz škole je izbačen 1970. godine.&lt;ref name=&quot;weltbild&quot;/&gt;  Uslijedile su dramatične situacije gdje je gotovo bio u pogibelji. U dječačkom zanosu iz revolta prema tadašnjem komunističkom [[režim]]u s kojim se nikada nije slagao, napisao je čak i nekoliko antidržavnih parola u blizini Tuzle pa je zbog toga uhićen te osuđen kao državni neprijatelj na tri godine stroge robije.&lt;ref name=&quot;Nikolić&quot;/&gt; 
Otišao je u [[Zagreb]] gdje je nastavlja školu [[dopisno školovanje|dopisnim školovanjem]] kao đak Gimnazije u Križanićevoj ulici. Zatim se priključio studentskome pokretu za samostalnost Hrvatske.&lt;ref name=&quot;O autoru&quot;/&gt; Mladenački san bilo mu je državno zajedništvu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sudbonosnoga [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] 1971. godine priključio se studentima, radnicima i inim borcima za slobodu Domovine. Bio je uhićen u Tuzli i odveden iz zavičaja.&lt;ref name=&quot;riječ dvije&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110302184535/http://gradovrh.com/ Gradovrh.com] Mijo Jurić: ''Riječ - dvije na početku'' (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Uspio mu je bijeg u inozemstvo te je u zatvoru proveo tri mjeseca.&lt;ref name=&quot;Nikolić&quot;/&gt; Jurić je vješto nadmudrio mjesne [[doušnik]]e i više graničnih kontrola te pobjegao u inozemstvo, nadajući se slobodi i zaštiti u demokratskim društvima, no brzo uvjerio u suprotno. Ocrnjeni Hrvati nisu dobro stajali u međunarodnom poretku, miljenici velesila Jugoslaviji sve je bilo dopušteno, pa su hrvatski emigranti bili suočeni s nezainteresiranošću policije i nasilju Udbe.&lt;ref name=&quot;Kovačević&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110302184535/http://gradovrh.com/ Gradovrh.com] [[Mate Kovačević]]: ''Predgovor: U potrazi za izgubljenom hrvatskom 'točkom' '' (pristupljeno 24. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; U [[Beč]]u živi od 1973. godine. Od 1974. do 1977. pohađao je bečku umjetničku školu (Wiener Kunstschule, Schwerpunkt Porträt).&lt;ref name=&quot;weltbild&quot;/&gt;
Profesionalni agenti zagorčavali su život i njemu u Austriji i njegovoj obitelji u Tuzli. Kada je Tito umro 1980. danima su stražarili pred njegovom kućom u Tuzli i uz to je nekoliko puta dolazila austrijska policija u Beču.&lt;ref name=&quot;Nikolić&quot;/&gt;
[[Udba]] je bila autor monstruoznih optužbi protiv njega, zbog kojih je svojevremeno mogao biti osuđen na dugogodišnju robiju, i zbog kojih je godinama imao ogromne probleme. Obitelj mu je u Tuzli je sredinom 80-ih godina nadzirao susjed, koji je zadaću je dobio od Partije. U predvečerje [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na 'bratske republike', u beogradskim novinama [[Ekspres Politika]] izašao je članak pamflet Ustaški tandem. U njemu su se obrušili na kasnijeg ministra obrane Republike Hrvatske [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i njegova tadašnjega zamjenika [[Ivan Milas|Ivana Milasa]]. U istom članku Jurića spominju kao ekstremnog ustaškoga emigranta, člana [[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|HOP]]-a (Hrvatskoga osloboditeljskog pokreta) i financijera Milasova lokala u Beču &quot;Agram-Grill&quot;.&lt;ref name=&quot;riječ dvije&quot;/&gt; Jurić je spontano napisao svoju knjigu. Nastala je kao odgovor na neke podvale iz [[udba]]ških dosjea koje je konstruirala sama UDBA, a koji su objavljivani 2000-ih u Hrvatskoj i BiH. Bili su tako bezočno sročeni da bi čitatelj mogao pomisliti da se radi u najmanju ruku kao o teroristu.&lt;ref name=&quot;Nikolić&quot;/&gt; 
Životnu sudbinu opisao je u svojoj knjizi svojih uzničkih uspomena &quot;Osamnaesto proljeće&quot;,&lt;ref name=&quot;O autoru&quot;/&gt; svjedočanstvu vremena koje nije bilo sklono slobodi, a hrvatstvu ponajmanje, jer su, jugokomunističkoj inkviziciji smetala i najmanja očitovanja te i takve nacionalne pripadnosti. U to doba nije bilo lako biti [[Hrvat]]om, ni u Hrvatskoj a ni poglavito u Bosni i Hercegovini. Mnoge su hrvatske hercegovačke i bosanske obitelji, ako su željele da im obrazovni sustav ne odnarodi i [[indoktrinacija|indoktrinira]] djecu, bile prisiljene svoju darovitu djecu slati u zavode za odgoj svećenika, jer su ondje stjecala dobru naobrazbu, čvrsta načela te razvijala hrvatsku nacionalnu svijest.&lt;ref name=&quot;Kovačević&quot;/&gt; Predgovor njemačkom izdanju Jurićeve knjige ''Wölfe im Frühling - Ein Leben im Zeichen der Diktatur'' napisao je [[Alois Mock]], a pogovor [[Hannes Swoboda]].&lt;ref name=&quot;weltbild&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.proljece1971.com/Mijo_juric_14082007.mp3 Proljeće1971.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Radio emisija -
gostovanje na [[Radio Soli|Radiju Soli]]
*[http://www.proljece1971.com/prospekt.pdf Prospekt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322052905/http://www.proljece1971.com/prospekt.pdf |date=22. ožujka 2011. }}
*[https://web.archive.org/web/20110302184535/http://gradovrh.com/ Gradovrh.com] Mijo Jurić: Ulomci uzničkih uspomena (Objavljeno u Hrvatskoj književnoj reviji &quot;Marulić&quot;, 6/06)
*[http://blog.dnevnik.hr/print/id/1622559041/grb-zupe-drijenca.html Grb župe Drijenča], napravljen na prijedlog Mije Jurića
*[http://hkdnapredak.com/ss2/napredak/root/doc/Glasnik209-210.pdf Hrvatski glasnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  srpanj-kolovoz 2012.

{{GLAVNIRASPORED:Jurić, Mijo}}

[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Hrvati u Austriji]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
[[Kategorija:Drijenča]]</text>
      <sha1>na4758ciz1gybjlsbgdhvctbewm33f5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicholas Marr</title>
    <ns>0</ns>
    <id>584679</id>
    <revision>
      <id>7624119</id>
      <parentid>7607055</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2815" sha1="lw3bx94oy0qoc7tjhhqjf1gjt0bbmvl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nicholas Marr 2014 Armenian stamp.jpg|mini|desno|Nicholas Marr na armenskoj poštanskoj marci iz [[2014.]] godine.]]
'''Nicholas Marr''' ([[ruski|rus.]] Никола́й Я́ковлевич Марр, ''Nikolaj Jakovlević Marr''; [[gruzijski|gruz.]] ნიკოლოზ იაკობის ძე მარი, ''Nikoloz Iak'obis dze Mari''; [[Kutaisi]], [[6. siječnja]] [[1985.]] – [[20. prosinca]] [[1934.]]), gruzijski povjesničar, orijentolog, arheolog i jezikoslovac, tvorac Japetićeve teorije o podrijetlu [[Kavkaski jezici|kavkaskih]], [[Semitsko-hamitski jezici|semitsko-hamitskih]] i [[Baskijski|baskijskog jezika]].

Njegove pretpostavke danas se smatraju znanstveno neutemeljenima.&lt;ref&gt;[http://russcience.chat.ru/papers/alp93sp.htm#_ftnref1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805131448/http://russcience.chat.ru/papers/alp93sp.htm#_ftnref1 |date=5. kolovoza 2020. }} В.М.Алпатов, ''Марр, марризм и сталинизм'' {{rus oznaka}}, russcience.chat.ru (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je na [[Bogojavljanje]] [[1865.]] godine u gruzijskom gradu [[Kutaisi]]ju, u obitelji [[Škoti|Škota]] Jamesa Marra, osnivača gradskog botaničkog vrta,&lt;ref&gt;[http://britishgeorgiansociety.org/events/11-past/206-nokolai-marr-a-talk-by-donald-rayfield-17-february] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006070259/http://britishgeorgiansociety.org/events/11-past/206-nokolai-marr-a-talk-by-donald-rayfield-17-february |date=6. listopada 2015. }} Donald Rayfield, ''Nikolai Marr'' {{eng oznaka}}, Britansko-gruzijsko društvo, britishgeorgiansociety.org, 16. ožujka 2015. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; i [[Gruzijci|Gruzijke]] Agrafine Magularie. Roditelji su mu pričali različite jezike i nisu razumjeli [[ruski ]], unatoč činjenici da je Gruzija tada bila u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].

Diplomirao je [[jezikoslovlje]] na [[Državno sveučilište u Sankt Peterburgu|Državnom sveučilištu u Sankt Peterburgu]], gdje je [[1911.]] upisao studij [[orijentologija|orijentologije]]. Sljedeće godine primljen je u [[Ruska akademija znanosti|Rusku akademiju znanosti]]. Između [[1904.]] i [[1917.]] bavio se arheološkim radom istraživanjem iskopina drevnog armenskog grada [[Ani]]ja, o čemu je napisao i knjigu.&lt;ref&gt;Marr, Nicolas, ''Ani - Rêve d'Arménie'' {{fra oznaka}}, Anagramme Editions, 2001., {{ISBN|978-2-914571-00-5}}.&lt;/ref&gt;

U slobodno vrijeme bavio se i proučavanjem [[povijest književnosti|povijesti književnosti]], napisavši jezikoslovnu raspravu o ''Tristanu i Izoldi''.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Marr, Nicholas}}
[[Kategorija:Životopisi, Gruzija]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Arheolozi]]
[[Kategorija:Povjesničari]]
[[Kategorija:Kutaisi]]</text>
      <sha1>lw3bx94oy0qoc7tjhhqjf1gjt0bbmvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Raffay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>585468</id>
    <revision>
      <id>7623846</id>
      <parentid>7340670</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4917" sha1="bgosifk1whwkgzsg6ey66e4ritjefp9" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa           = Mirko Karlo Raffay
| slika                 = 
| slika_širina          = 220px
| slika_opis            =
| datum_rođenja         = [[4. studenog]] [[1753.]] 
| mjesto_rođenja        = [[Kopčevec]] kraj [[Prozorje|Prozorja]]
| datum_smrti           = [[10. siječnja]] [[1830.]]
| mjesto_smrti          = [[Đakovo]]
| svećenik              = [[21. prosinca]] [[1776.]]
| biskup                = [[25. kolovoza]] [[1816.]]
| titula                = [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|bosansko-srijemski biskup sa sjedištem u Đakovu]]
| služba                =
| prethodne_službe      =     
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo                 = -
| grb                   = 
}}
'''Mirko Karlo Raffay''' ([[Kopčevec]] kraj [[Prozorje|Prozorja]], [[4. studenog]] [[1753.]] – [[Đakovo]], [[10. siječnja]] [[1830.]]), je bio biskup [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu]] (1816. – 1830.).

== Životopis ==

Mirko Raffay rođen je u [[Kopčevec|Kopčevcu]] kraj [[Prozorje|Prozorja]], [[4. studenog]] [[1753.]] godine. Studirao je u [[Beč]]u, a na kolegiju ''[[Collegium Germanicum et Hungaricum]]'' stječe doktorata iz filozofije i teologije.&lt;ref name=&quot;eh&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Raffay, Mirko Karlo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51599 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Jedno vrijeme je bio i profesor na Zagrebačkoj akademiji. Zaredio se [[21. prosinca]] [[1776.]] godine,&lt;ref name=&quot;ch&quot;&gt;[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/braffay.html www.catholic-hierarchy.org: Emeric Karol Raffay], pristupljeno 7. lipnja 2017. godine {{engl}}&lt;/ref&gt; a dvije godine nakon, bio je postavljen za krapinskoga župnika. Od [[1782.]] obnaša službu zagrebačkoga [[kanonik]]a. Potom je bio čazmanski i kalnički [[arhiđakon]], naslovni [[hvarska biskupija|biskup hvarski]] te [[prepozit]] i [[Vranski priorat|prior vranski]].&lt;ref name=&quot;eh&quot;/&gt; 

Za [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|bosansko-srijemskog biskupa sa sjedištem u Đakovu]] je izabran [[12. siječnja]] [[1816.]], a potvrđen [[22. srpnja]] iste godine. Za biskupa je posvećen [[25. kolovoza]] [[1816.]], a posvetio ga je zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]].&lt;ref name=&quot;ch&quot;/&gt; Za vrijeme upravljanja biskupijom dao je obnoviti [[Bogoslovno sjemenište u Đakovu|Bogoslovno sjemenište]] u Đakovu, a [[1821.]] dao je dograditi južno krilo biskupskoga dvora. Ispred južnog pročelja uređuje vrt te započinje s uređenjem voćnjaka i sadnjom egzotičnog drveća.&lt;ref&gt;[http://www.tzdjakovo.eu/index.php/hr/dozivite/prirodne-atrakcije Turistička zajednica grada Đakova: ''Prirodne atrakcije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170623233113/http://www.tzdjakovo.eu/index.php/hr/dozivite/prirodne-atrakcije |date=23. lipnja 2017. }}, pristupljeno 7. lipnja 2017. godine&lt;/ref&gt; Odbacuje ranije nacrte za katedralu te zadatak povjerava zagrebačkom arhitektu Bartolu Felbingeru. Njegove nacrte pak odbacuje Peter von Nobile, bečki arhitekt, koji je nosio naslov dvorskog savjetnika. Biskup neće pristati ni na taj projekt tako da će gradnja nove katedrale početi tek s dolaskom [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] na čelo biskupije.

Godine [[1821.]] održao je biskupijsku sinodu.&lt;ref name=&quot;drum&quot;&gt;[http://drum.hr/na-danasnji-dan-4-studenog-1753-roden-mirko-raffay-dakovacki-biskup/ www.drum.hr: ''Na današnji dan (4. studenog): 1753. rođen Mirko Raffay, đakovački biskup''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 7. lipnja 2017. godine&lt;/ref&gt; U Irigu je osnovao župu, a na području svoje biskupije izgradio je više od 10 župnih crkava i župnih stanova.&lt;ref name=&quot;drum&quot;/&gt; Pred smrt je odlikovan naslovom ''Tajnog savjetnika''.&lt;ref name=&quot;drum&quot;/&gt; Umro je u [[Đakovo|Đakovu]], [[10. siječnja]] [[1830.]] godine.

=== Spisateljski rad ===

Biskup Raffay napisao je nekoliko dijela od kojih su mu najvažnija ona vjerskoga karaktera, a pisana su [[Kajkavsko narječje|kajkavskim narječjem]]:&lt;ref name=&quot;eh&quot;/&gt; 

* ''Prodečtvo vu priliki vpelavanja redovnikov od miloserdnosti zvaneh vu iz nova podignjen za vboge i betežnike občinski špital vu Zagrebu'' ([[1804.]]),
* ''Govorenje od pritnje na povratjanje u stare grihe'' ([[1826.]]), 
* ''Govorenje od uzvišenosti misničstva i njemu pristojnog počtenja'' ([[1826.]]),
* ''O svećeničkoj časti, hrvatski i njemački'' (''De dignitate sacerdotum illyrice et germanice'', [[1826.]]).

Godine [[1826.]] dao je tiskati zemljovid đakovačke biskupije.&lt;ref name=&quot;eh&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Raffay, Mirko}}
[[Kategorija:Životopisi, Đakovo]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Kajkavski književnici]]
[[Kategorija:Članovi Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum]]
[[Kategorija:Bosansko-srijemski biskupi]]</text>
      <sha1>bgosifk1whwkgzsg6ey66e4ritjefp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MŽNL NS Rijeka 2016./17.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>586262</id>
    <revision>
      <id>7623986</id>
      <parentid>7378705</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:24:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12172" sha1="7gthfi3jg5kj5fbx9zsxt0nyija9m6l" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2016./17.#MŽNL NS Rijeka|l1=4. rang HNL-a 2016./17.}}

{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = MŽNL NS Rijeka
| sezona                    = 2016./17. 
| slika                     = 
| opis                      = 
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]  
| stupanj lige              = IV. 
| prvaci                    = [[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 16   
| kontinentalni kup1        =  
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| najbolji strijelac        = 23 gola: &lt;br&gt; Dalibor Vale &lt;small&gt; (''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]]'') &lt;/small&gt; 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = &lt;!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --&gt; 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[MŽNL NS Rijeka 2015./16.|2015./16.]] 
| sljedeća sezona           = [[4. NL NS Rijeka 2017./18.|2017./18. &lt;br&gt; &lt;small&gt; (4. NL) &lt;/small&gt;]] 
}}

'''Međužupanijska nogometna liga Nogometno središte Rijeka (MŽNL NS Rijeka)''' predstavlja ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]] u sezoni 2016./17. U njoj je sudjelovalo 16 klubova iz [[Istarska županija|Istarske]], [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. &lt;br&gt; 
Ligu je osvojila ''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' iz [[Pazin]]a.

== Sudionici ==
; [[Istarska županija]]
* [[NK Funtana|Funtana]] 
* [[NK Mladost Fažana|Mladost Fažana]]
* [[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]]
* [[NK Rovinj|Rovinj]]
* [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]

; [[Ličko-senjska županija]]
* [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]]
* [[NK Otočac|Otočac]]

; [[Primorsko-goranska županija]]
* [[NK Cres|Cres]]
* [[NK Crikvenica|Crikvenica]]
* [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]]
* [[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]]
* [[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]]
* [[NK Lošinj|Lošinj (Mali Lošinj)]]
* [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]]
* [[NK Orijent Rijeka|Orijent 1919 Rijeka]]
* [[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol (Novi Vinodolski)]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: right&quot; 
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod  
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] ||30 ||20 ||5 ||5 ||74 ||24 ||65 
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||15 ||8 ||7 ||67 ||35 ||53 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Lošinj|Lošinj (Mali Lošinj)]] ||30 ||15 ||6 ||9 ||46 ||37 ||51 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||13 ||10 ||7 ||53 ||36 ||49 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||59 ||47 ||47 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||12 ||11 ||7 ||53 ||51 ||47 
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||58 ||45 ||42 
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Orijent Rijeka|Orijent 1919 Rijeka]] ||30 ||10 ||12 ||8 ||49 ||36 ||42 
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||58 ||57 ||39 
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol (Novi Vinodolski)]] ||30 ||9 ||12 ||9 ||41 ||43 ||39 
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Funtana|Funtana]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||36 ||47 ||39 
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Cres|Cres]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||37 ||60 ||39 
|-
|13. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||10 ||5 ||15 ||36 ||45 ||35 
|-
|14. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Otočac|Otočac]] ||30 ||9 ||8 ||13 ||31 ||55 ||35 
|-
|15. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Mladost Fažana|Mladost Fažana]] ||30 ||9 ||5 ||16 ||47 ||63 ||32 
|-
|16. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||30 ||2 ||4 ||24 ||30 ||94 ||10 
|}

== Rezultatska križaljka ==
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 15. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (16. – 30. kolo)
&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!CRE !!CRI !!FUN !!GRO !!HAL !!LOK !!LOŠ !!MLA !!NAP !!NEH !!ORI !!OTO !!PAZ !!ROV !!RUD !!VIN 
|-
!CRE 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Cres|Cres]] 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||2:0 ||2:2 ||'''1:3''' ||'''2:2''' ||2:1 ||0:2 ||2:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||2:2 ||'''0:2''' ||'''2:1''' ||'''4:0''' ||0:4 ||'''0:2'''
|-
!CRI 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Crikvenica|Crikvenica]] 
|'''6:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''1:0''' ||'''3:1''' ||'''3:8''' ||'''3:0''' ||0:2 ||3:1 ||5:2 ||'''0:1''' ||0:2 ||2:2 ||2:3 ||3:1 ||'''3:3''' ||2:2
|-
!FUN 
|align=&quot;left&quot;|Funtana 
|'''0:2''' ||1:0 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||1:0 ||'''0:4''' ||5:0 ||2:1 ||3:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||1:0 ||'''4:0''' ||'''1:0''' ||'''0:1''' ||1:1 ||'''3:0'''
|-
!GRO 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] 
|3:0 ||2:0 ||'''4:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||2:1 ||'''6:1''' ||'''2:2''' ||'''5:2''' ||'''1:3''' ||0:0 ||'''3:0''' ||4:0 ||2:1 ||2:0 ||'''2:3''' ||2:1
|-
!HAL 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] 
|0:1 ||0:1 ||4:1 ||'''1:2''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''6:0''' ||'''2:1''' ||'''6:0''' ||'''0:0''' ||2:1 ||'''1:1''' ||1:1 ||0:4 ||0:1 ||'''1:4''' ||0:2
|-
!LOK 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] 
|'''2:0''' ||1:6 ||'''1:2''' ||2:2 ||3:4 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''0:2''' ||'''0:3''' ||'''0:2''' ||3:2 ||'''1:1''' ||3:3 ||0:7 ||3:5 ||'''0:0''' ||0:1
|-
!LOŠ 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Lošinj|Lošinj (Mali Lošinj)]] 
|'''4:0''' ||'''2:1''' ||'''2:0''' ||4:0 ||2:1 ||2:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||1:1 ||1:1 ||'''2:0''' ||0.0 ||'''3:0''' ||'''2:1''' ||'''2:0''' ||1:2 ||'''2:2'''
|-
!MLA 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Mladost Fažana|Mladost Fažana]] 
|'''1:2''' ||'''1:3''' ||'''2:2''' ||2:0 ||1:1 ||5:2 ||'''4:2''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''4:1''' ||'''2:0''' ||'''2:1''' ||5:0 ||0:1 ||0:0 ||1:1 ||'''4:1'''
|-
!NAP 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] 
|'''5:0''' ||'''3:3''' ||'''5:0''' ||2:1 ||1:0 ||4:2 ||'''1:0''' ||2:0 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''5:1''' ||'''1:2''' ||2:0 ||0:1 ||'''1:1''' ||2:0 ||'''0:0'''
|-
!NEH 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] 
|1:0 ||3:0 ||2:0 ||'''1:2''' ||'''4:1''' ||'''2:1''' ||3:0 ||2:0 ||3:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||2:2 ||'''0:0''' ||'''0:5''' ||'''1:2''' ||0:1 ||'''1:2'''
|-
!ORI 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Orijent Rijeka|Orijent 1919 Rijeka]] 
|'''1:2''' ||'''0:1''' ||'''2:0''' ||2:2 ||0:1 ||5:1 ||'''0:2''' ||4:1 ||1:1 ||'''2:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''4:0''' ||0:0 ||'''2:2''' ||4:2 ||'''3:2'''
|-
!OTO 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Otočac|Otočac]] 
|1:0 ||'''1:1''' ||0:0 ||'''3:2''' ||'''0:1''' ||'''2:1''' ||1:2 ||'''1:0''' ||'''3:2''' ||0:2 ||0:0 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''2:1''' ||4:0 ||'''0:1''' ||3:2
|-
!PAZ 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] 
|7:2 ||'''4:2''' ||3:2 ||'''3:1''' ||'''2:1''' ||'''2:0''' ||0:0 ||'''5:1''' ||'''1:1''' ||4:0 ||'''3:1''' ||3:0 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||5:0 ||'''1:0''' ||2:1
|-
!ROV 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Rovinj|Rovinj]] 
|4:2 ||'''4:2''' ||2:1 ||'''3:1''' ||'''1:1''' ||'''3:0''' ||2:0 ||'''6:2''' ||1:1 ||1:1 ||1:4 ||'''1:1''' ||'''1:1''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''2:2''' ||3:0
|-
!RUD 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] 
|'''0:1''' ||4:1 ||'''4:0''' ||3:0 ||3:4 ||6:1 ||'''6:0''' ||'''3:0''' ||'''2:1''' ||'''2:0''' ||'''1:1''' ||5:0 ||0:3 ||2:2 ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||2:2
|-
!VIN 
|align=&quot;left&quot;|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol (Novi Vinodolski)]] 
|0:1 ||'''1:1''' ||1:1 ||'''2:2''' ||'''1:4''' ||'''1:0''' ||3:0 ||3:0 ||0:0 ||1:1 ||1:1 ||'''3:1''' ||'''0:0''' ||'''3:3''' ||'''1:0''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | 
|}

== Najbolji strijelci ==
Pikazani strijelci 10 i više golova u MŽNL NS Rijeka 2016./17.&lt;ref&gt;[http://www.nszi.hr/nova/index.php/bilteni-m/glasnik-mzl-ns-rijeka/471-glasnik-mzl-ns-rijeka-br-37 nszi.hr, ''Glasnik Međužupanijska liga NS Rijeka'' - Natjecateljska godina 2016/2017., br. 35 (388-MŽ/2017)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 16. lipnja 2017., preuzeto 18. lipnja 2017.&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|valign=&quot;top&quot;|
; 23 gola
* Dalibor Vale (''Pazinka'')
; 18 golova
* Dražen Pilčić (''Grobničan'')
;17 golova
* Boško Babić (''Lošinj'')
* Ivan Macan (''Rudar'')
; 15 golova 
* Igor Juričić (''Rudar'')
; 14 golova
* Josip Buršić (''Crikvenica'')
* Deni Rubčić (''Crikvenica'')
* Josip Miočić (''Halubjan'')
|valign=&quot;top&quot;|
; 13 golova
* Josip Jemeić (''Lošinj'')
* Ivan Sertić (''Orijent 1919'')
* Marko Lepinjica (''Pazinka'')
* Loren Maružin (''Pazinka'')
; 11 golova
* Almir Halilović (''Mladost'')
* Mark Kostešić (''Mladost'')
; 10 golova
* Ivan Vukelić (''Nehaj'')
* Marko Čop (''Naprijed'')
* Toni Petrinović (''Vinodol'')
|}

== Poveznice ==
* [[3. HNL – Zapad 2016./17.]] 
* [[1. ŽNL Istarska 2016./17.]]
* [[ŽNL Ličko-senjska 2016./17.]]
* [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2016./17.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-rijeka/ hns-cff.hr, Središte Rijeka], pristupljeno 18. lipnja 2017.
* [http://www.nszi.hr/nova/index.php/bilteni-m/glasnik-mzl-ns-rijeka nszi.hr, Bilteni MŽNL NS Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170530154326/http://www.nszi.hr/nova/index.php/bilteni-m/glasnik-mzl-ns-rijeka |date=30. svibnja 2017. }},  pristupljeno 18. lipnja 2017. 
* [http://www.nszi.hr/nova/index.php/bilteni-m/glasnik-mzl-ns-rijeka/471-glasnik-mzl-ns-rijeka-br-37 nszi.hr, ''Glasnik Međužupanijska liga NS Rijeka'' - Natjecateljska godina 2016/2017., br. 35 (388-MŽ/2017)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 16. lipnja 2017., preuzeto 18. lipnja 2017. 
* [http://www.grevagol-nsrijeka.com/2017/06/rezultati-i-tablice-mznl-rijeka-186-2017.html grevagol-nsrijeka.com, ''Rezultati i konačna tablica MŽNL Rijeka sezona 2016/17''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210303234804/https://www.grevagol-nsrijeka.com/2017/06/rezultati-i-tablice-mznl-rijeka-186-2017.html |date=3. ožujka 2021. }}, pristupljeno 18. lipnja 2017. 
* [http://istrasport.eu/web/natjecanja_grupa.asp?id=96 istrasport.eu, MŽNL NS Rijeka - 2016/2017] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606165007/http://istrasport.eu/web/natjecanja_grupa.asp?id=96 |date=6. lipnja 2017. }}, pristupljeno 18. lipnja 2017.
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2017.html#4hnl rsssf.com, Hrvatska 2016./17., 4. rang – MŽNL] &lt;br&gt; 
* [https://web.archive.org/web/20170701232817/http://www.sportcom.hr/tablematchdays/102.html sportcom.hr, 4. HNL - zapad 2016/2017, ljestvica i rezultati 30. kola], pristupljeno 18. lipnja 2017.
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

== Vanjske poveznice ==
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-rijeka/ HNS Središte Rijeka]
* [http://www.nszi.hr/nova/index.php Nogometni savez Županije Istarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170721062334/http://www.nszi.hr/nova/index.php |date=21. srpnja 2017. }} 
* [http://www.nogometnisavezlsz.hr/ Nogometni savez Ličko-senjske županije] 
* [http://www.grevagol-nsrijeka.com/ Grevagol - NS Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170711010339/http://www.grevagol-nsrijeka.com/ |date=11. srpnja 2017. }} 
* [http://istrasport.eu/web/svevijesti.asp?grupa=110 istrasport.eu, MŽNL Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170626145419/http://istrasport.eu/web/svevijesti.asp?grupa=110 |date=26. lipnja 2017. }} 
* [https://web.archive.org/web/20170606224016/http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/nogomet/cetvrta-liga-z.html sportcom.hr, 4. HNL Zapad / MŽNL Rijeka]

{{4. NL NS Rijeka}} 

[[Kategorija:4. NL NS Rijeka|2016-17 ]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.‎|mznl-rijeka]]</text>
      <sha1>7gthfi3jg5kj5fbx9zsxt0nyija9m6l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mrežni protokol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>586652</id>
    <revision>
      <id>7623939</id>
      <parentid>7516173</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:57:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2519" sha1="khcq187advxmw0jn36krvj2q5qmggkd" xml:space="preserve">'''Mrežni protokol''' je [[komunikacijski protokol|komunikacijski]] [[protokol (računarstvo)|protokol]] za [[razmjena podataka|razmjenu podataka]] između [[računalo|računala]] odnosno [[proces (računarstvo)|procesa]], koji su povezani jedan s drugim u [[računalna mreža|računalnoj mreži]] (podijeljeni sustav, [[distribuirano računarstvo]]&lt;ref&gt;[https://inf2.uniri.hr/reStructuredHgWiki/materijali/paralelno-distribuirano-heterogeno-racunarstvo-pojmovi/ Vedran Miletić i suradnici: ''Osnovni pojmovi paralelnog, distribuiranog i heterogenog računarstva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818140808/https://inf2.uniri.hr/reStructuredHgWiki/materijali/paralelno-distribuirano-heterogeno-racunarstvo-pojmovi/ |date=18. kolovoza 2016. }} Sveučilište u Rijeci (pristupljeno 23. lipnja 2017.) sadržaj licenciran pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.hr# CC-BY-SA 4.0]) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818140808/https://inf2.uniri.hr/reStructuredHgWiki/materijali/paralelno-distribuirano-heterogeno-racunarstvo-pojmovi/ |date=18. kolovoza 2016. }}&lt;/ref&gt; Nastaje iz skupa pravila i formata ([[sintaksa]]) koji određuju [[računalno posredovana komunikacija|komunikacijske odnose]] instanca koje komuniciraju u računalima ([[semantika]]). 

Razmjena novisti zahtijeva uglavnom zajednički rad različitih [[protokol (računarstvo)|protokola]] koji preuzimaju različite zadaće, primjerice [[TCP/IP|obitelj internetskih protokola]]. Za moći ovladati time povezanu složenost, pojedini su protokoli organizirani u [[višestupanjska računalna arhitektura|stupnjeve]] (smjene, nje. ''Schichtenarchitektur'', eng. ''multi-tier architecture'').&lt;ref&gt;[https://bib.irb.hr/datoteka/277000.Raspodijeljeno_usporedno_interpretiranje_programa_u_arhitekturama_zasnovanim_na_uslugama.pdf Institut Ruđer Bošković] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Danijel Skrobo: ''Raspodijeljeno usporedno interpretiranje programa u arhitekturama zasnovanim na uslugama'', magistarski rad, mentor Siniša Srbljić, FER, Zagreb, 2006. (pristupljeno 23. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; U prostoru takve [[računalna arhitektura|arhitekture]] pripada svaki protokol jedne određene smjene i odgovoran je za obavljanje posebnih zadaća.

== Vidi ==
*[[paralelno računarstvo]]
*[[procesna nit]] (thread)
*[[heterogeno računarstvo]]
*[[koprogram]] (coroutine)
*[[vlakno (računarstvo)]] (fiber) 
*[[zelena nit]] (green thread)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mrežni protokoli| ]]</text>
      <sha1>khcq187advxmw0jn36krvj2q5qmggkd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>587958</id>
    <revision>
      <id>7624072</id>
      <parentid>7572549</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:12:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15790" sha1="bbb98eht7k0s3xgq1zlu6hav28htgji" xml:space="preserve">'''Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića''', književna je nagrada prvi puta dodijeljena [[1869.]] godine. Dodjeljivala se je iz Zaklade [[Ivan Nepomuk Drašković|Ivana Nepomuka grofa Draškovića]] koji je oporučno ostavio 10.000 forinti [[Matica hrvatska|Matici ilirskoj]].&lt;ref name=&quot;matica&quot;&gt;[[Tadija Smičiklas|Tade Smičiklas]], [[Franjo Marković]], [https://archive.org/details/maticahrvatskaod00smii ''Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.: spomen-knjiga''], Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. XV., 274.&lt;/ref&gt; Nagrada se dodjeljivala za ''(...) dobre i koristne knjige koje su najviše jake podići književnost hrvatsku, (...) Nagradu iz ove zaklade imade dobiti takav rukopis, «koji je kadar najviše doprinijeti k pravoj pouci puka, te time unaprediti njegovo duševno i materijalno stanje», i koji će tiskan iznesti barem 15 tiskanih araka, a ako bude djelo manje, onda prema razmjeru. Nagrada se ima tek onda isplatiti, kada bude rukopis štampan. «Ali uvažujući - veli oporučitelj - da mnogi naš pisac i za dvije godine (to je najdalji rok, u kojem se nagradjeni rukopis ima štampati) ne može naći nakladnika, to se i u ovom slučaju, ako nagradjeni rukopis nije štampan, ipak ima piscu isplatiti polovina nagrade, pa tiskao se nagradjeni rukopis kada ili nikada.»''.&lt;ref name=&quot;matica&quot;/&gt;

== Dobitnici ==
* [[1869.]]: [[Marija Fabković]] za prijevod knjige [[Jean Macé]], ''Dogadjaji zalogaja hljeba''.
* [[1870.]]: [[Ivan Dežman]], ''Čovjek prema zdravlju i ljepoti''.
* [[1872.]] – [[1874.]]: [[Bogoslav Šulek]], ''Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika''. Tri (I-III.) knjige.
* [[1876.]]: [[Vjekoslav Klaić]], ''Prirodni zemljopis Hrvatske'' i [[Franjo Kuhač]], ''Prilog za povjest južnoslavjanske glasbe''
* [[1877.]]: [[Mijo Kišpatić]], ''Slike iz rudstva'', [[Dragutin Stražimir]], ''Mijat Briguša hrvatski seljak ili Kako se može čovjek popeti s osla na konja: pučka pripoviest za hrvatske seljake: sa dvie slike'' i [[Mijat Stojanović]], ''Slike iz života hrvatskoga naroda u Slavoniji i Sriemu''.
* [[1878.]]: [[Ivan Fiamin]] za prijevod knjige [[François Fénelon]], ''Zgode Telemaka''. 
* [[1879.]]: Mijo Kišpatić, ''Slike iz geologije'' i [[Blaž Lorković]], ''Razgovori o narodnom gospodarstvu. Po francezkom od J. J. Rapeta''.
* [[1880.]]: [[Tomislav Maretić|Tomo Maretić]] za prijevod knjige ''Homer: Odysseja. Preveo, uvod napisao i tumač dodao Tomo Maretić'', [[Ivan Despot]] za ''Cantù Cezar: Zdrav razum i pošteno srdce. Pučki razgovori. Priredio Ivan Despot'' i [[Franjo Stepanek]], ''Obćina Družbovac i njezini usrećitelji''.
* [[1881.]]: Tomo Maretić za prijevod knjige ''Homer: Iliada. Preveo i tumač dodao Tomo Maretić'' i Franjo Kuhač, ''Južnoslovjenske narodne popievke. Knjiga peta''. 
* [[1882.]]: [[August Musić]] za prijevod knjige ''Herodot: Povijest. Dio prvi. Preveo, uvod napisao i bilješke dodao Avgust Musić'', [[Mijo Krešić]], ''Mladi trgovac'' i [[Janko Tomić]], ''Pripoviedke iz obće poviesti staroga vieka''.
* [[1883.]]: [[Adolfo Veber Tkalčević]] za prijevod knjige ''Cicero M. Tullijo: Izabrani govori. Preveo i uvodoni popratio Adolfo Veber'', Blaž Lorković, ''Žena u družtvu i u kući'' i [[Marija Jambrišak]], ''Znamenite žene iz priče i poviesti. Prvi dio''.
* [[1884.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga prva'' i August Musić za prijevod knjige ''Herodot: Povijest. Dio drugi. Preveo i bilješke dodao Avgust Musić''. 
* [[1885.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga druga'', Marija Jambrišak, ''Znamenite žene iz priče i poviesti. Drugi dio'' i [[Josip Gall]], ''Poputnina mladu i neizkusnu kroz družtvo i život''.
* [[1886.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga prva''.
* [[1887.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Kukci. Prirodoslovne crtice. Knjiga druga'', [[Ivan Hoić]], ''Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga prva: (Zemaljske polutke): sa 60 slika i jednom zemljopisnom kartom'' i  [[Janko Tomić]], ''Sielo za zabavu i pouku. Druga knjiga'', Dva svezka.
* [[1888.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Iz bilinskoga svieta. Knjiga treća'' i [[Stjepan Senc]] za prijevod knjige ''Demosten: Izabrani govori. Preveo, uvod napisao i bilješke dodao Stjepan Senc''. 
* [[1889.]]: Ivan Hoić, ''Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga druga: Evropa: Francuzka, Švicarska, Nizozemska, Belgija, Vel. Britanija: sa 93 slike i četiri zemljopisne karte.'', [[Oton Kučera]], ''Crte o magnetizmu i elektricitetu: sa sto devetdeset i šest slika'' i Janko Tomić, ''Sielo za zabavu i pouku. Treća knjiga''.
* [[1890.]]: August Musić, ''Povijest grčke književnosti. Knjiga prva''.
* [[1891.]]: Ivan Hoić, ''Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga treća: Evropa: Skandinavski poluotok (Švedska i Norvežka), Danska, Njemačka: sa 74 slike i tri zemljopisne karte'' i [[Petar Tartaglia]], ''Poljodjelstvo najdičniji zanat''.
* [[1892.]]: [[Mijo Kišpatić|Mišo Kišpatić]], ''Ribe: prirodoslovne i kulturne crtice''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlid=1&amp;sqlx=X00030&amp;broj=1 Ribe : prirodoslovne i kulturne crtice / Dr. Mišo Kišpatić.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, library.foi.hr, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1893.]]: Ivan Hoić, ''Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga četvrta: Evropa: Pirenejski poluotok (Španjolska i Portugalska), Apeninski poluotok (Italija), Balkanski poluotok (Grčka i Turska), Rumunjska: sa 97 slika i tri zemljopisne karte''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/slike-iz-obcega-zemljopisa-iv-evropa-976/ Knjige. Ivan Hoić. Slike iz obćega zemljopisa IV. Evropa. Pirenejski poluotok (Španjolska i Portugalska). Apeninski poluotok (Italija). Balkanski poluotok (Grčka i Turska). Rumunjska.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063144/http://www.matica.hr/knjige/slike-iz-obcega-zemljopisa-iv-evropa-976/ |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Tomo Maretić, za prijevod knjige ''[[Publije Vergilije Maron]]: Eneida''.&lt;ref&gt;Marin Somborac,
 [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 28.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; 
* [[1894.]]: Oton Kučera, ''Naše nebo: crtice iz astronomije''. [[Koloman Rac]], za prijevod knjige ''Sofoklove tragedije''.&lt;ref&gt;Marin Somborac, [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; 
* [[1895.]]: [[Stjepan Gjurašin]], ''Iz bilinskoga svieta: prirodopisne i kulturne crtice''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/iz-bilinskoga-svieta-iv-973/ Knjige. Stjepan Gjurašin. Iz bilinskoga svieta IV. Prirodopisne i kulturne crtice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180325200852/http://www.matica.hr/knjige/iz-bilinskoga-svieta-iv-973/ |date=25. ožujka 2018. }}, matica.hr, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;  
* [[1896.]]: Ivan Hoić, ''Slike iz obćega zemljopisa. Knjiga peta: Evropa: slavenske države: Dio prvi: Rusija: sa 97 slika i jednom zemljopisnom kartom''. Koloman Rac, za prijevod knjige ''Gaj Julije Cezar: Galski i Gradjanski rat''.&lt;ref&gt;Marin Somborac, [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 29.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; 
* [[1897.]]: [[Antun Lobmayer]], ''Čovjek i njegovo zdravlje''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=X00450 Antun Lobmayer, ''Čovjek i njegovo zdravlje''], Naslovnica 1, library.foi.hr, pristupljeno 22. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; [[Stjepan Senc]], za prijevod knjige ''Ksenofon: Izabrani spisi. Dio I. Kirupedija''.&lt;ref&gt;Marin Somborac, [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 30.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; [[Davorin Trstenjak]], ''Slike iz Švicarske''.&lt;ref&gt;[http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB06/glavni_niz.html Trstenjak, Davorin, pedagog Slike iz Švicarske / napisao Davorin Trstenjak. - Križevci : Tisak i naklada G. Neuberga, 1899. - XIV, 159 str. : ilustr. ; 19 cm. Pristup: str. I-XIV. - Nagradila Matica hrvatska iz zaklade grofa Ivana Nep. Draškovića za godinu 1897.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201031307/http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB06/glavni_niz.html |date=1. prosinca 2017. }}, bibliografija.nsk.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; 
* [[1900.]]: Vjekoslav Klaić, ''Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. Sv. 2: Treće doba: vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Dio 2: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457): sa 77 ilustracija''&lt;ref&gt;[http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB07/glavni_niz.html Klaić, Vjekoslav. Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. Sv. 2: Treće doba: vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Dio 2: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457): sa 77 ilustracija. - 1901. - 293, XVII str. : ilustr. Sadrži i: Transkripcija izprava, str. VI-XVIII. - Bibliografija: str. I-VI. - Nagrada &quot;Matice hrvatske&quot; iz zaklade grofa Ivana Nep. Draškovića za god. 1900.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170811183531/http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB07/glavni_niz.html |date=11. kolovoza 2017. }}, bibliografija.nsk.hr, pristupljeno 11. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1902.]]: [[Radovan Marković]], ''Dječja njega: upute mladoj majci''.
* [[1903.]]: [[Stjepan Radić]], ''Moderna kolonizacija i Slaveni''.&lt;ref&gt;[[Bogdan Krizman]], ''Korespondencija Stjepana radića: 1885-1918'', sv. 1, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1972., str. 419.&lt;/ref&gt; 
* [[1904.]]: Stjepan Radić, ''Savremena Evropa: ili karakteristika evropskih država i naroda''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/985/ Matica hrvatska: Stjepan Radić, ''Savremena Evropa: ili karakteristika evropskih država i naroda''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201124235101/https://www.matica.hr/knjige/985/ |date=24. studenoga 2020. }}, [http://www.matica.hr/knjige/biblioteka/53/ biblioteka: elektronička izdanja. Edicija besplatnih publikacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170701035513/http://www.matica.hr/knjige/biblioteka/53/ |date=1. srpnja 2017. }}, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1906.]]: Stjepan Radić, ''Današnja financijalna znanost''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/971/ Matica hrvatska: Stjepan Radić, ''Današnja financijalna znanost''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160515082343/http://www.matica.hr/knjige/971/ |date=15. svibnja 2016. }}, biblioteka: elektronička izdanja. Edicija besplatnih publikacija, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1908.]]: Stjepan Radić, ''Češki narod na početku XX. stoljeća''.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/970/ Matica hrvatska: Stjepan Radić, ''Češki narod na početku XX. stoljeća.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160516021146/http://www.matica.hr/knjige/970/ |date=16. svibnja 2016. }}, biblioteka: elektronička izdanja. Edicija besplatnih publikacija, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bogdan Krizman, ''Korespondencija Stjepana radića: 1885-1918'', Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, sv. 1, Zagreb, 1972., str. 464.&lt;/ref&gt;
* [[1911.]]: [[Ferdo Šišić]], ''Hrvatska povijest. III. dio: Od god. 1790. do god. 1847.''&lt;ref&gt;Marin Somborac,
 [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 45.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1912.]]: [[Branko Vodnik]], ''Povijest hrvatske književnosti: knjiga I.: od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća: s uvodom V. Jagića: o hrvatskoj glagolskoj književnosti: izdanje Matice dalmatinske''.&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/povijesthrvatske00vodn ''Povijest hrvatske književnosti: knjiga I.: od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća: s uvodom V. Jagića: o hrvatskoj glagolskoj književnosti: izdanje Matice dalmatinske'', str. 2.], pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1913.]]: Vjekoslav Klaić, ''Život i djela Pavla Rittera Vitezovića (1652. – 1713.): nagradjeno iz Zaklade Ivana grofa Draškovića za godinu 1913.''
* [[1914.]]: Oton Kučera, ''Gibanja i sile: crtice iz mehanike neba i zemlje''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlid=1&amp;sqlx=X00027&amp;broj=1 Gibanja i sile : Crtice iz mehanike neba i zemlje / Dr. Oton Kučera.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, library.foi.hr, pristupljeno 8. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1916.]]: [[Fran Bubanović]], ''Slike iz kemije''.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlid=1&amp;sqlx=X00053&amp;broj=1 Slike iz kemije / Fran Bubanović.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, library.foi.hr, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;    
* [[1917.]]: [[Antonija Kassowitz-Cvijić]], ''Vatroslav Lisinski u kolu Ilira: o 100. obljetnici njegova rođenja 8. srpnja 1919. izdala i nagradila iz Zaklade grofa Ivana N. Draškovića za godinu 1917. Matica hrvatska''.&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Kassowitz-Cviji%C4%87%2c+Antonija&amp;xm0=1&amp;selectedId=358000155 Vatroslav Lisinski u kolu Ilira : o 100. obljetnici njegova rođenja 8. srpnja 1919. izdala i nagradila iz Zaklade grofa Ivana N. Draškovića za godinu 1917. Matica hrvatska / Antonija Kassowitz-Cvijić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251119193708/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Kassowitz-Cviji%C4%87%2c+Antonija&amp;xm0=1&amp;selectedId=358000155 |date=19. studenoga 2025. }}, pristupljeno 7. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1918.]]: Fran Bubanović, ''Kemija živih bića''.&lt;ref&gt;Marin Somborac, [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 48.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;
* [[1919.]]: [[Dragutin Prohaska]], ''Pregled savremene hrvatsko-srpske književnosti''.&lt;ref&gt;Marin Somborac, [http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf ''Bibliografija izdanja Matice hrvatske: od 1842 do 1962'', str. 51.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201063131/http://www.matica.hr/media/uploads/bibliografije/01_bibl.mh_1842-1992.pdf |date=1. prosinca 2017. }}, matica.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske književne nagrade]]</text>
      <sha1>bbb98eht7k0s3xgq1zlu6hav28htgji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MŽNL Središte Zagreb 2016./17.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>590459</id>
    <revision>
      <id>7623987</id>
      <parentid>7298128</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:25:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10139" sha1="ns4gwzkmggnhf5qxsclolsy0lds6ba3" xml:space="preserve">{{glavni|4. rang HNL-a 2016./17.#MŽNL Središte}}

'''Međužupanijska nogometna liga Središte Zagreb''' (također i kao '''''MŽNL Središte''''', '''''MŽNL Zagreb''''') u sezoni 2016./17. predstavlja ligu četvrtog ranga [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]] u sezoni 2016./17. U njoj je sudjelovalo 16 klubova iz [[Zagreb|Grada Zagreba]], [[Karlovačka županija|Karlovačke]], [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. &lt;br&gt;
Ligu je osvojio ''[[NK Udarnik Kurilovec|Udarnik Kurilovec]]'' iz [[Velika Gorica|Velike Gorice]].&lt;ref&gt; [http://www.germanijak.hr/vijesti/nk-udarnik-kurilovec-ostvarili-smo-najveci-uspjeh-u-povijesti-u-trecoj-ligi-necemo-biti-prolaznici/33073 germanijak.hr, ''NK Udarnik Kurilovec: Ostvarili smo najveći uspjeh u povijesti, u trećoj ligi nećemo biti prolaznici''], objavljeno 28. lipnja 2017., pristupljeno 4. kolovoza 2017. &lt;/ref&gt;  &lt;br&gt;
Od sezone 2017./18. liga mijenja naziv u '''''4. HNL – Središte Zagreb'''''.&lt;ref&gt;[http://nszz.hr/wp-content/uploads/2017/06/GLASILO-01-17-18-IV-HNL-a-NOVI.pdf nszz.hr, ''Službeni glasnik IV: HNL-a Središte Zagreb'', br. 01-17-18] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 30. lipnja 2017., preuzeto 4. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [http://www.zgprsten.hr/sport/odrzan-plenum-klubova-4-nl-srediste-zagreb/ zgprsten.hr, ''Održan Plenum klubova 4. NL središte Zagreb''], objavljeno 7. srpnja 2017., pristupljeno 4. kolovoza 2017. &lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
; [[Zagreb|Grad Zagreb]] 
* [[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]] 
* [[NK Ponikve Zagreb|Ponikve Zagreb]] 
* [[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]] 
* [[NK Zagreb|Zagreb II]] 
; [[Karlovačka županija]] 
* [[NK Karlovac|Karlovac 1919]] 
; [[Krapinsko-zagorska županija]]
* [[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] 
* [[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] 
* [[NK Radoboj|Radoboj]]
; [[Sisačko-moslavačka županija]] 
* [[NK Libertas Novska|Libertas Novska]]
* [[NK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] 
; [[Zagrebačka županija]] 
* [[NK Gradići|Gradići]] 
* [[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] 
* [[NK Sava Strmec|Sava Strmec]] 
* [[NK Savski Marof|Savski Marof]]  
* [[NK Udarnik Kurilovec|Udarnik Kurilovec (Velika Gorica)]]  
* [[NK Zelina|Zelina (Sveti Ivan Zelina)]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. ||[[NK Udarnik Kurilovec|Udarnik Kurilovec (Velika Gorica)]]  ||30 ||22 ||3 ||5 ||72 ||20 ||69 
|-
|2. ||[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]] ||30 ||19 ||2 ||9 ||69 ||33 ||59 
|-
|3. ||[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve Zagreb]] ||30 ||13 ||10 ||7 ||36 ||16 ||49 
|-
|4. ||[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||48 ||37 ||49 
|-
|5. ||[[NK Zelina|Zelina (Sveti Ivan Zelina)]] ||30 ||15 ||3 ||12 ||54 ||45 ||48 
|-
|6. ||[[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||71 ||51 ||47 
|-
|7. ||[[NK Sava Strmec|Sava Strmec]] ||30 ||13 ||6 ||11 ||52 ||50 ||45 
|-
|8. ||[[NK Karlovac|Karlovac 1919]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||68 ||44 ||42 
|-
|9. ||[[NK Zagreb|Zagreb II]] ||30 ||13 ||3 ||14 ||47 ||49 ||42 
|-
|10. ||[[NK Savski Marof|Savski Marof]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||40 ||47 ||42 
|-
|11. ||[[NK Gradići|Gradići]] ||30 ||12 ||5 ||13 ||39 ||41 ||41 
|-
|12. ||[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] ||30 ||13 ||1 ||16 ||40 ||58 ||40 
|-
|13. ||[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]] ||30 ||10 ||5 ||15 ||52 ||72 ||35 
|-
|14. ||[[NK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] ||30 ||8 ||3 ||19 ||52 ||78 ||27 
|-
|15. ||[[NK Libertas Novska|Libertas Novska]] ||30 ||7 ||4 ||19 ||47 ||93 ||25 
|-
|16. ||[[NK Radoboj|Radoboj]] ||30 ||6 ||5 ||19 ||35 ||88 ||23 
|}

== Rezultatska križaljka ==
&lt;small&gt;
'''podebljan rezltat''' - igrano u prvom dijelu lige (1. – 15. kolo) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - igrano u drugom dijelu lige (16. – 30. kolo) &lt;br&gt; 
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica 
&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!DIN !!GAJ !!GRA !!KAR !!LIB !!MLA !!MOS !!POL !!PON !!RAD !!SAVA !!SAVM !!ŠPA !!UDA !!ZAG !!ZEL 
|-
|'''DIN ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]] 
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||'''0:2''' ||2:2 ||'''3:9''' ||'''4:2''' ||2:1 ||3:5 ||4:0 ||1:1 ||3:1 ||2:2 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''0:3''' ||'''2:0''' ||3:0 
|-
|'''GAJ ||align=&quot;left&quot;|[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] 
|4:2 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''1:0''' ||2:1 ||5:0 ||'''0:2''' ||'''5:4''' ||'''5:2''' ||0:2 ||'''4:0''' ||'''0:4''' ||2:0 ||'''1:0''' ||'''0:3''' ||1:0 ||0:1 
|-
|'''GRA ||align=&quot;left&quot;|[[NK Gradići|Gradići]] 
|'''3:0''' ||0:2 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||0:0 ||3:1 ||'''2:1''' ||2:2 ||'''0:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''0:1''' ||1:0 ||3:2 ||1:2 ||2:0 ||'''3:1''' 
|-
|'''KAR ||align=&quot;left&quot;|[[NK Karlovac|Karlovac 1919]] 
|3:0 ||'''1:1''' ||'''1:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||6:0 ||3:3 ||'''5:0''' ||'''5:0''' ||1:0 ||'''9:1''' ||'''3:0''' ||1:0 ||'''0:2''' ||'''0:1''' ||3:0 ||0:1 
|-
|'''LIB ||align=&quot;left&quot;|[[NK Libertas Novska|Libertas Novska]] 
|3:3 ||'''2:0''' ||'''5:2''' ||'''1:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||1:11 ||2:7 ||3:0 ||1:3 ||3:5 ||2:3 ||'''4:0''' ||'''2:2''' ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||0:2 
|-
|'''MLA ||align=&quot;left&quot;|[[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] 
|'''6:3''' ||1:4 ||2:3 ||'''2:2''' ||'''3:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''2:1''' ||2:0 ||'''1:3''' ||4:2 ||5:1 ||'''3:0''' ||1:0 ||2:2 ||'''3:0''' ||'''3:2''' 
|-
|'''MOS ||align=&quot;left&quot;|[[NK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] 
|'''0:1''' ||2:1 ||'''3:1''' ||2:1 ||'''5:5''' ||0:3 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||0:2 ||'''0:1''' ||'''4:0''' ||3:4 ||0:1 ||'''1:4''' ||1:1 ||'''2:5''' ||1:3 
|-
|'''POL ||align=&quot;left&quot;|[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] 
|'''4:1''' ||2:1 ||0:1 ||5:3 ||'''3:1''' ||'''2:1''' ||'''2:0''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''1:0''' ||2:0 ||2:0 ||'''0:2''' ||2:3 ||0:1 ||'''1:3''' ||'''4:1''' 
|-
|'''PON ||align=&quot;left&quot;|[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve Zagreb]] 
|'''1:1''' ||'''0:0''' ||0:0 ||'''0:0'''||'''0:0''' ||1:0 ||4:0 ||4:0 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||2:0 ||0:0 ||'''1:1''' ||1:0 ||'''0:2''' ||'''1:0''' ||1:0 
|-
|'''RAD ||align=&quot;left&quot;|[[NK Radoboj|Radoboj]] 
|'''4:3''' ||1:1 ||3:2 ||5:3 ||'''1:0''' ||'''2:2''' ||1:2 ||'''1:4''' ||'''0:4''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''1:1''' ||1:1 ||0:3 ||0:1 ||0:3 ||'''1:5''' 
|-
|'''SAVA ||align=&quot;left&quot;|[[NK Sava Strmec|Sava Strmec]] 
|'''0:2''' ||1:1 ||0:3 ||2:0 ||'''3:0''' ||'''4:3''' ||'''4:0''' ||'''2:0''' ||'''0:3''' ||3:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||4:1 ||2:1 ||2:1 ||'''1:2''' ||'''2:2''' 
|-
|'''SAVM ||align=&quot;left&quot;|[[NK Savski Marof|Savski Marof]] 
|4:2 ||'''1:1''' ||'''2:1''' ||'''3:3''' ||1:0 ||1:2 ||'''2:1''' ||4:0 ||1:0 ||'''0:0''' ||'''3:2''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||'''2:4''' ||'''0:2''' ||2:0 ||3:2 
|-
|'''ŠPA ||align=&quot;left&quot;|[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]] 
|2:1 ||0:0 ||'''2:0''' ||3:0 ||8:1 ||'''3:1''' ||2:4 ||'''2:0''' ||'''1:0''' ||'''10:0''' ||'''2:1''' ||3:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||1:0 ||1:0 ||'''4:2''' 
|-
|'''UDA ||align=&quot;left&quot;|[[NK Udarnik Kurilovec|Udarnik Kurilovec (Velika Gorica)]] 
|2:0 ||1:2 ||'''3:0''' ||5:0 ||5:1 ||'''5:1''' ||'''4:0''' ||'''6:0''' ||0:0 ||'''2:0''' ||'''4:2''' ||3:0 ||'''2:0''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||4:1||'''2:0''' 
|-
|'''ZAG ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zagreb|Zagreb II]] 
|3:0 ||'''3:1''' ||'''2:1''' ||'''0:5''' ||2:0 ||0:0 ||5:2 ||1:2 ||2:2 ||'''4:1''' ||2:0 ||'''2:2''' ||'''0:3''' ||'''2:1''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| ||4:1 
|-
|'''ZEL ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zelina|Zelina (Sveti Ivan Zelina)]] 
|'''4:1''' ||'''1:1''' ||2:0 ||'''2:0''' ||'''5:2''' ||2:0 ||'''2:0''' ||1:0 ||'''1:0''' ||2:3 ||1:1 ||'''1:2''' ||3:0 ||2:4 ||'''2:0''' ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| 
|}
''Ažurirano 4. kolovoza 2017. godine.''

== Kvalifikacije za 4. HNL – Središte 2017./18. ==
{| 
|-
|'''[[NK Slunj|Slunj]]''' || || - || ||[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]] || ||3:1, 3:3 
|-
|[[NK Stubica Donja Stubica|Stubica (Donja Stubica)]] || || - || ||'''[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]''' || ||0:2, 1:5 
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Međužupanijska nogometna liga – središte Zagreb]]
* [[3. HNL – Zapad 2016./17.]]
* [[1. ŽNL Karlovačka 2016./17.]]
* [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2017.html#4hnl rsssf.com, Hrvatska 2016./17., MŽNL - IV. rang]
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2017.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2016./17., 1. ŽNL - V. rang i kvalifikacije]
* [http://nskz.hr/mznl-srediste-sluzbene-vijesti/ nskz.hr, SLUŽBENO GLASILO MŽNL SREDIŠTE], pristupljeno 4. kolovoza 2017. 
* [http://nskz.hr/wp-content/uploads/2015/09/GLASILO-M%C5%BDNL-18-2017.pdf nskz.hr, ''Službeni glasnik MŽNL Središte'', br. 18, god. 2017.], objavljeno 7. lipnja 2017., preuzeto 4. kolovoza 2017.  
* [http://www.nskzz.hr/kategorija/meduzupanijska-nogometna-liga/ nskzz.hr, ''Arhiva za Međužupanijska nogometna liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170804215005/http://www.nskzz.hr/kategorija/meduzupanijska-nogometna-liga/ |date=4. kolovoza 2017. }}, pristupljeno 4. kolovoza 2017. 
* [http://www.nskzz.hr/rezultati-26-kola-1-znl-22-kola-2-znl-i-30-kola-mznl/ ''Rezultati 26. kola 1. ŽNL, 22. kola 2. ŽNL i 30. kola MŽNL''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170623051110/http://www.nskzz.hr/rezultati-26-kola-1-znl-22-kola-2-znl-i-30-kola-mznl/ |date=23. lipnja 2017. }}, objavljeno 5. lipnja 2017., pristupljeno 4. kolovoza 2017.
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

== Vanjske poveznice ==
* [http://nskz.hr/ Nogometni savez Karlovačke županije]
* [http://www.nskzz.hr/ Nogometni savez Krapinsko-zagorske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161116162257/http://www.nskzz.hr/ |date=16. studenoga 2016. }} 
* [http://www.nssmz.hr/ Nogometni savez Sisačko-moslavačke županije]
* [http://www.zns.hr/ Zagrebački nogometni savez]
* [http://nszz.hr/ Nogometni savez Zagrebačke županije]

[[Kategorija:MŽNL Središte|2016-17]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.‎|mznl-zagreb]]</text>
      <sha1>ns4gwzkmggnhf5qxsclolsy0lds6ba3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nives Jelovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>592130</id>
    <revision>
      <id>7624149</id>
      <parentid>7063502</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7901" sha1="cyd6vd9wdxaiorid7i4c89gvnxb6lrl" xml:space="preserve">'''Nives Jelovica'''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Pogledajte reportažu o Nives Jelovici |url=https://www.rivijeranews.hr/pogledajte-zasto-je-nives-jelovica-izabrana-za-kastavku-godine/ |date=2018-11-15 |accessdate=2019-05-23 |archive-date=23. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523164959/https://www.rivijeranews.hr/pogledajte-zasto-je-nives-jelovica-izabrana-za-kastavku-godine/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;(ex Mladenić), najtrofejnija hrvatska [[boćanje|boćarica]], članica [[Labin]]a,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Ponajbolja hrvatska boćarica Nives Jelovica pojačala žensku ekipu Boćarskog kluba Labin |url=http://radiolabin.hr/news_details.php?id=7849 |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt; boćarskog kluba.&lt;ref name=&quot;HINA&quot;&gt;HINA: [http://sportnet.rtl.hr/vijesti/505899/ostali-sportovi-ostalo/zlato-i-dvije-bronce-za-hrvatske-bocarice/ ''Zlato i dvije bronce za hrvatske boćarice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170904062046/http://sportnet.rtl.hr/vijesti/505899/ostali-sportovi-ostalo/zlato-i-dvije-bronce-za-hrvatske-bocarice/ |date=4. rujna 2017. }}, Sportnet. 2. rujna 2017. Pristupljeno 3. rujna 2017.&lt;/ref&gt;

Boćarica Labina Nives Jelovica je na 26. izboru najboljih sportaša Istarske županije održanom u Puli drugu godinu uzastopce proglašena za najbolju sportašicu Istre po izboru Sportske zajednice Istarske županije.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Boćarica Labina Nives Jelovica drugu godina zaredom najbolja sportašica Istarske županije |url=https://www.istriaterramagica.eu/novosti/sport/bocarica-labina-nives-jelovica-drugu-godina-zaredom-najbolja-sportasica-istarske-zupanije/ |date=2019-03-21 |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Nives Jelovica i Fran Mileta &quot;obranili&quot; prošlogodišnje naslove |url=https://www.glasistre.hr/sport/nives-jelovica-i-fran-mileta-obranili-proslogodisnje-naslove-582185 |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetskom prvenstvu]] u boćanju za žene u kineskom gradu Jiaxing 2018.g. u disciplini par klasično, zajedno s klupskom kolegicom Tanjom Grubišom, osvaja brončanu medalju. To je prva svjetska medalja u povijesti hrvatskog ženskog boćanja koja je osvojena u disciplini par klasično.

U španjolskoj Tarragoni na [[XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.|Mediteranskim igrama]] 2018.g. osvaja zlatnu medalju u preciznom izbijanju deklasiravši konkurenciju koja protiv sjajne Nives nije imala ni milimetar izgleda. U finalu je pobijedila Francuskinju 29:17. Tim rezultatom izjednačila je rekord mediteranskih igara u disciplini precizno izbijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.istrasport.eu/mediteranske-igre-nives-jelovica-valentino-ravnic-i-lino-cervar-zlatni/|title=MEDITERANSKE IGRE {{!}} Nives Jelovica, Valentino Ravnić i Lino Červar zlatni u španjolskoj Tarragoni {{!}} ISTRASPORT|last=Uravić|first=Elvis|language=hr|accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Probiz |title=Nives Jelovica osvojila zlato na Mediteranskim igrama |url=http://5portal.hr/vijesti_detalj.php?id=16863 |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Narod.hr |title=Mediteranske igre: Nakon veslačkog stigla i dva boćarska zlata za Hrvatsku |url=https://narod.hr/sport/mediteranske-igre-nakon-veslackog-stigla-dva-bocarska-zlata-hrvatsku |date=2018-06-30 |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt; Na svečanom zatvaranju XVIII. mediteranskih igara na stadionu Nou Estadi del Gimnàstic u Tarragon Jelovici je pripala čast nositi hrvatsku zastavu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Na svečanosti zatvaranja MI 2018. hrvatsku zastavu skupa nosili boćari Nives Jelovica i Pero Ćubela |url=https://www.hoo.hr/hr/natjecanja/mediteranske-igre/mi-tarragona-2017/5294-na-svecanosti-zatvaranja-mi-2018-hrvatsku-zastavu-skupa-nosili-bocari-nives-jelovica-i-pero-cubela |accessdate=2019-05-23 |archive-date=23. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523164956/https://www.hoo.hr/hr/natjecanja/mediteranske-igre/mi-tarragona-2017/5294-na-svecanosti-zatvaranja-mi-2018-hrvatsku-zastavu-skupa-nosili-bocari-nives-jelovica-i-pero-cubela |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u boćanju za žene|Europskom prvenstvu]] u boćanju za žene u talijanskom Saluzzu 2017.g. skupa s klupskom kolegicom [[Tanja Grubiša|Tanjom Grubišom]] u disciplini par klasično osvaja zlatno odličje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Nives Jelovica i Tanja Grubiša europske boćarske prvakinje u parovima {{!}} Pazin.hr|url=https://www.pazin.hr/nives-jelovica-i-tanja-grubisa-rueopske-bocarske-prvakinje-u-parovima/|accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt; U završnom dvoboju pobijedile su talijanski par s 11:5.&lt;ref name=&quot;HINA&quot; /&gt;  Savez sportova Istarske županije proglasio ju je najboljom sportašicom Istarske županije za 2017.godinu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=SC |title=Nives Jelovica prvi put proglašena najboljom - SportCom.hr |url=https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/bocanje/nives-jelovica-prvi-put-proglasena-najboljom-sportasicom-istarske-zupanije |accessdate=2019-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523164956/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/bocanje/nives-jelovica-prvi-put-proglasena-najboljom-sportasicom-istarske-zupanije |archive-date=23. svibnja 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [https://www.youtube.com/watch?v=33fSX24ZkGY Europskom prvenstvu] u boćanju za žene u talijanskom Saluzzu 2015.g. osvaja srebrnu medalju u disciplini pojedinačno klasično.

2014.g. na Svjetskom prvenstvu u boćanju za žene u francuskom Maconu obranila je naslov svjetske prvakinje u disciplini pojedinačno klasično. U preciznom izbijanju na istom prvenstvu osvaja srebrnu medalju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hrvatskareprezentacija.hr/bocanje-nives-mladenic-obranila-naslov-svjetske-prvakinje/ |title=Boćanje: Nives Mladenić obranila naslov svjetske prvakinje! |date=2014-11-11 |work=Hrvatska reprezentacija |language=en |accessdate=2019-05-23 |archive-date=23. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523164957/http://www.hrvatskareprezentacija.hr/bocanje-nives-mladenic-obranila-naslov-svjetske-prvakinje/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Valentina Prokić |title=Svečani doček dvostruke svjetske prvakinje - SportCom.hr |url=https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/bocanje/nives-mladenic-stigla-u-rijeku-brojni-cestitari-na-podvezici-docekali-bocarsku-kraljicu |accessdate=2019-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190523164957/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/bocanje/nives-mladenic-stigla-u-rijeku-brojni-cestitari-na-podvezici-docekali-bocarsku-kraljicu |archive-date=23. svibnja 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |title=SVJETSKA PRVAKINJA |url=https://www.youtube.com/watch?reload=9&amp;v=KiMsi-rwbSA |date=2014-11-18 |accessdate=2019-05-23 |last=Kanal Ri}}&lt;/ref&gt;

2012.g. sa svjetskog prvenstva u boćanju u turskoj Manisi, Nives Mladenić, članica boćarskog kluba Kastav osvojila je zlatnu medalju u disciplini pojedinačno klasično nakon što je u finalu pobijedila Talijanku Caterinu Ventoran 13:6.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Nives Mladenić osvojila zlato u boćanju |url=https://sport.hrt.hr/185915/nives-mladenic-osvojila-zlato-u-bocanju |accessdate=2019-05-23}}&lt;/ref&gt;

Rezultati sa svjetskih i europskih prvenstava prije 2012.godine:

* zlato na SP 2000. Pamier, Francuska- bližanje i izbijanje u krug
* bronca na SP 2004. Montmorency, Francuska - bližanje i izbijanje u krug
* bronca na SP 2006. Wenzhou, Kina- bližanje i izbijanje u krug
* dvije bronce na SP 2010., St.Vulbas, Francuska - pojedinačno klasično i brzinsko izbijanje
* zlato i srebro na EP 2011., Rogaška slatina, Slovenije - zlato u pojedinačnom klasičnom, srebro u brzinskom izbijanju

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Jelovica, Nives}}
[[Kategorija:Hrvatski boćari‎]]</text>
      <sha1>cyd6vd9wdxaiorid7i4c89gvnxb6lrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mijo Krešić (političar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593398</id>
    <revision>
      <id>7623787</id>
      <parentid>6564528</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3121" sha1="l3liwt3pk1ihc6gnrlvfcjqvzdkfvlt" xml:space="preserve">'''Mijo Krešić''' ([[Dubrave Donje]], [[Živinice]], [[1. listopada]] [[1966.]]), hrvatski političar i visoki dužnosnik iz Bosne i Hercegovine, bivši zamjenik [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]].&lt;ref name=&quot;Cin-cv&quot;&gt;[http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=111#!biography.php?id=111 Imovina političara] Mijo Krešić, Cin.ba (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Mijo Krešić rođen je 1966. godine u Donjim Dubravama kod Živinica.&lt;ref name=&quot;Cin-cv&quot;/&gt;Prvi rod tužiteljice Posebnog odjela za ratne zločine Suda BiH Gordane Tadić iz Tuzle.&lt;ref&gt;[http://ljubuski.net/17193-optuznicu-protiv-generala-jelica-podigla-je-rodjakinja-covicevog-pulena-mije-kresica Ljubuski.net] (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
U Donjim Živinicama išao u osnovnu školu do 1977., a preostala četiri razreda u Tuzli. U Živinicama išao u srednju školu, smjer - ekološki tehničar. [[Vojna akademija kopnene vojske u Beogradu|Vojnu akademiju]] kopnene vojske u Beogradu pohađao od 1985. do 1989. godine. Po završetku vojne akademije bio je zapovjednik voda Vojne policije Jugoslavenske narodne armije ([[JNA]]) u Prištini. Svibnja 1992. godine napustio je JNA i priključio se Armiji Republike Bosne i Hercegovine ([[ARBiH]]).&lt;ref name=&quot;Cin-cv&quot;/&gt; U Oružanim snagama BiH bio do 1997. godine za koje vrijeme je rukovodio i zapovijedao postrojbama u okviru 2. korpusa. Godinu dana obnašao dužnost direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, čiji je bio suosnivač i suvoditelj.&lt;ref name=&quot;vijeceministara&quot;&gt;[http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/sigurnosti/default.aspx?id=2062&amp;langTag=hr-HR Vijeće ministara BiH] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ministarstvo sigurnosti - Životopis zamjenika ministra - Mijo Krešić  (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; Od 1996. član HDZ BiH. Od 1997. u predsjedništvu HDZ BiH Soli do 2011. godine. Od 1999. predsjednik županijske organizacije HDZ BiH Županije Soli. Od 2004. do 2007. godine vijećnik u Općinskom vijeću Tuzle. Od 2007. zamjenik [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine]] do 2012. godine.&lt;ref name=&quot;Cin-cv&quot;/&gt; 
Sudjelovao i koordinirao uspostavu sustava za zakonito presretanje u telekomunikacijama u BiH.&lt;ref name=&quot;vijeceministara&quot;/&gt; Član predsjedništva [[HDZ BiH]] od 2007. do 2011. godine. Na općim izborima 2010. izabran u Skupštinu Županije Soli. Od 2012. do 2014. pohađao [[Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta|Zagrebačku školu ekonomije i menadžmenta]] na kojoj je magistrirao financije i bankarstvo. Od 2015. godine. opet je u predstjedništvu HDZ BiH i na mjestu zamjenika ministra sigurnosti BiH.&lt;ref name=&quot;Cin-cv&quot;/&gt;

Vodio policijsku reprezentaciju BiH u nogometu na dva svjetska prvenstva u organizaciji International Police Association.&lt;ref name=&quot;vijeceministara&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Krešić, Mijo}}
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>l3liwt3pk1ihc6gnrlvfcjqvzdkfvlt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna uzdanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593810</id>
    <revision>
      <id>7624085</id>
      <parentid>7393918</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:54:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4797" sha1="fjkv664rh4ldz3fsi69ppu86nldi02t" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Narodna uzdanica&lt;br/&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Narodna uzdanica logo.jpg|220px|Logo Narodne uzdanice]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!
!&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovano&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[1923.]] &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
!&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Ukinuto&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[1949.]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Sjedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Sarajevo]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Država&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Glasilo&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''Narodna uzdanica''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|} 

'''Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica''' je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Povijest ==
Narodna uzdanica je osnovana [[1923.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;arhinet&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8707 ARHiNET] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb''&lt;/ref&gt; Rad Društva zabranjen je 1949. godine. 

Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete među muslimanima kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je 
[[Hamzalija Ajanović]], poslanik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacija]] (JMO) iz [[Tešanj|Tešnja]] Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik [[Edhem Mulabdić]]. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: [[islam]] i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža [[Gajret]]u sa zadatkom da neutralizira njegovo političko djelovanje među muslimanima (koje je smatrano [[Srbi|prosrpskim]]), postavljalo se pitanje njegove [[Hrvati|prohrvatske]] orijentacije, prvenstveno zbog političke suradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije s [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom]]. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: &quot;Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom |title=Narodna uzdanica |publisher=preporod-brcko.ba |accessdate=2020-12-13 |archive-date=13. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213201011/http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni su odbori slali godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.&lt;ref name=&quot;arhinet&quot;/&gt; Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su [[Sead-beg Kulović]], [[Ismail Hadžiahmetović]], potpredsjednik je bio [[Ismet Muftić]], član Mjesnog odbora bio je [[Halid Muftić]] i drugi.&lt;ref name=&quot;Zlatko Hasanbegović997&quot;&gt;[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.&lt;/ref&gt;

== Predsjednici ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! width=180|ime 
! colspan=2|u uredu
|--
|1.
|Asim-beg Dugalić{{-}}(1888. – 1958.)
|1924.
|1927.
|--
|2.
|[[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] {{-}} (1877. – 1942.)
|1927.
|1928.
|--
|3.
|Asim Musakadić {{-}}(1894. – 1979.)
|1928.
|1929.
|--
|4.
|[[Edhem Mulabdić]] {{-}}(1862. – 1954.)
|1929.
|1945.
|--
|}

== Povezani članci==
* [[Gajret]]
* [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske povezice ==
* [http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom Narodna uzdanica: Kulturno društvo koje je opravdalo svoje ime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200213201011/http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom |date=13. veljače 2020. }}

[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Kultura u Sarajevu]]
[[Kategorija:Povijest islama u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Islamske organizacije]]</text>
      <sha1>fjkv664rh4ldz3fsi69ppu86nldi02t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međugorje (nekropola kod Glumine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593999</id>
    <revision>
      <id>7623738</id>
      <parentid>7338481</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:30:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1972" sha1="3z3qkih2b8d8xzzb8lr51nluk3kxqwk" xml:space="preserve">{{coord|42.941616|17.845047|display=title|scale:1:10000}}
{{Dvostruka slika|right|Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|120|Nekropola Medjugorje Glumina (7).JPG|120|Stećci na nekropoli Međugorje}}
'''Nekropola Međugorje''' nalazi se pored mjesta [[Glumina (Neum, BiH)|Glumina]] u općini [[Neum]]. Proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].

Lokalitet dimenzija 80×50 m nalazi se 1,5 km jugozapadno od Glumine, a 5,5 km od [[Hutovo|Hutova]]. Ukupno je 62 spomenika (od toga 14 ukrašenih), od čega 18 ploča, 39 sanduka i 5 sljemenjaka. [[Stećak|Stećci]] su izrađeni od tvrdog vapnenca. Postavljeni su u redove u smjeru sjever-jug, a orijentirani su pravilno u smjeru zapad-istok. Dio stećaka nalazi se na raznesenom kamenom [[tumul]]u od kojeg je ostalo poredano donje okvirno kamenje promjera 6 m, a drugi veliki kameni tumul promjera 12 m i visine 3,5 m nalazi se preko puta koji vodi za mjesto Gluminu.&lt;ref name=&quot;kons&quot;&gt;[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 Nekropola sa stećcima na lokalitetu Međugorje u Glumini, arheološko područje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 22. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 

Kao i ostale nekropole na području Gornjeg Hrasna ([[Gornje Hrasno#Nekropola Podgradinje|Podgradinje u Gornjem Hrasnu]] te [[Vinine (Neum, BiH)#Nekropola Lokva (Toplica)|Toplica (Lokva) u Vininama]]), i ova je nekropola datirana pretežno u 15. stoljeće.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Bešlagić|first=Šefik|author-link=Šefik Bešlagić|year=1960.|title=Stećci u Opličićima|url=https://fmks.gov.ba/hr/nase-starine-vii-1959/|journal=Naše starine|location=Sarajevo|volume=VII|pages=91.-113.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Grobni spomenici i građevine u Neumu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3z3qkih2b8d8xzzb8lr51nluk3kxqwk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nesreća u rudniku Breza 14. ožujka 1970.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>597024</id>
    <revision>
      <id>7624110</id>
      <parentid>7328370</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:48:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2047" sha1="orpvw1k7cl0dnkoi97ot9vkyhj4w1nt" xml:space="preserve">'''Nesreća u rudniku Breza 14. ožujka 1970.''' bila je velika nesreća u povijesti [[rudarstvo u BiH|rudarstva]] u Bosni i Hercegovini. Dogodila se [[14. ožujka]] [[1970.]] godine u [[Rudnik Breza|rudniku]] mrkog ugljena [[Breza (BiH)|Brezi]]. [[Izvorna skupina|Skupina]] izvođača [[izvorna glazba|izvorne glazbe]] [[Izvorna grupa Đemići]] iz Tutnjevca kod Srebrenika snimila je gramofonsku ploču na kojoj je vodeća pjesma bila posvećena brezanskim rudarima ''Pjesma nastradalim brezanskim rudarima''.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/06/gg37-20.pdf Gračanički glasnik] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rusmir Djedović, Abdullah Arifović: ''Izvorna grupa Đemićiiz Tutnjevca kod Srebrenika'', Broj 37, godina XIX, svibanj, 2014.  (pristupljeno 5. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;
Nesreća se zbila u 7:55 sati u Jami &quot;Sretno&quot;. Eksplodirao je metan. Ljude i uređaje zahvatilo je mehaničko razaranje, toplinsko djelovanje i ugljikov monoksid. U reviru je tad bilo 89 rudara. U jami je izbio požar i sve je gorilo. Neki su stradali u prvom udaru, Drugi su pošli u povlačenje, a protiv njih radila je povećana koncentracija štetnih plinova zbog čega je opadao udio kisika u zraku. S otkopnog polja P-1 radnici su se sigurno povukli s radilišta, no mnogi se nisu uspjeli.&lt;ref&gt;[http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=15&amp;Itemid=9 RMU Breza] ''Posljednji pozdrav '' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=13 RMU Breza] ''Katastrofa 14. marta 1970. ''  (pristupljeno 5. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Vidi ==
* [[Nesreća u rudniku Breza 5. kolovoza 1970.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rudarstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Breza (BiH)]]
[[Kategorija:Katastrofe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rudarske nesreće]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Antropogene katastrofe u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>orpvw1k7cl0dnkoi97ot9vkyhj4w1nt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacističko spaljivanje knjiga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>599707</id>
    <revision>
      <id>7624061</id>
      <parentid>7595154</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:24:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7787" sha1="lhq9c7m4peahnkr0vvt2phv4zraxrzb" xml:space="preserve">[[Datoteka:1933-may-10-berlin-book-burning.JPG|mini|Spaljivanje knjiga u [[Berlin]]u ([[1933.]])]]
'''Nacističko spaljivanje knjiga''' bila je [[kampanja]] vođena od strane [[Njemačke studentske unije]] (koja je postojala u razdoblju od [[1919.]] do [[1945.]] godine) kojoj je bio cilj spaljivanje svih knjiga i drugih tiskovina koje su bile oprečne [[Nacionalsocijalizam|nacističkim]] uvjerenjima i političkim stavovima. Uništavane su knjige, časopisi i svi ostali tiskani materijali čiji su autori su bili [[Židovi]], [[pacifizam|pacifisti]], vjerske osobe, [[klasični liberalizam|klasični liberali]], [[anarhizam|anarhisti]], [[socijalizam|socijalisti]] i [[komunizam|komunisti]] te knjige autora koji su na bilo kakav način bili povezani s [[Judaizam|judaizmom]], odnosno pacifističkim, liberalnim, anarhističkim ili komunističkim uvjerenjima i stavovima. Spaljivanje literature bio je napad na slobodu govora i pisanog izražavanja, odnosno na samo društvo koje ga njeguje.&lt;ref name=&quot;leidenuniv&quot;/&gt; Ono također demonstrira totalitarističku prirodu samog nacističkog režima zbog nasilnog određivanja što pojedinac smije čitati, a što ne.&lt;ref name=&quot;leidenuniv&quot;/&gt;

Među prvim knjigama uništena su djela [[Karl Marx|Karla Marxa]], a kroz cijelu kampanju uništena su djela poznatih autora poput [[Bertolt Brecht|Bertolta Brechta]], [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]], [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Erich Maria Remarque|Remarquea]] i drugih.&lt;ref name=&quot;ushmm&quot;&gt;[https://www.ushmm.org/collections/bibliography/1933-book-burnings 1933 BOOK BURNINGS], ushmm.org,  pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; Određeni broj knjiga koji se našao na popisu zabranjenih knjiga nije spaljen već je sačuvan u posebnim zaključanim prostorijama.&lt;ref name=&quot;leidenuniv&quot;/&gt;

Uništavanje intelektualnih radova Židova bio je jedan od prvih koraka prema njihovom društvenom marginaliziranju, odnosno neprijateljskom klasificiranju. Jedno od djela koje je spaljeno bilo je djelo židovskog pjesnika, esejista i novinara [[Heinrich Heine|Henricha Heinea]] koji je [[1822.]] godine napisao sljedeći citat: ''ondje gdje pale knjige, s vremenom će paliti i ljude''.&lt;ref name=&quot;ushmm&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bookbrowse.com/quotes/detail/index.cfm/quote_number/390/wherever-they-burn-books-in-the-end-will-also-burn-human-beings &quot;Wherever they burn books, in the end will also burn human beings.&quot; - Heinrich Heine], bookbrowse.com, pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;

Mnogi povjesničari odgovornost za ovaj događaj tražili su u tadašnjem ministru propagande [[Joseph Goebbels|Goebbelsu]], ali istraživanjima i rekonstrukcijama tadašnjih događaja došlo se do zaključka da je Goebbels sudjelovao i pomagao studentskoj uniji tek u kasnijim stadijima organizacije i samog spaljivanja knjiga.&lt;ref name=&quot;jstor&quot;/&gt; 

==Kronologija događaja==
Uništavanje knjiga i drugih tiskovina provodilo se organizirano i neorganizirano. Neki od organiziranih događaja bili su:
* [[8. travnja]] [[1933.]] godine glavni ured za odnose s javnošću i propagandu Njemačke studentske unije proglasio je nacionalnu ''akciju protiv nenjemačkog duha'' i pozvao na spaljivanje intelektualnih djela. Kampanja je uključivala i bojkotiranje određenih profesora, a pogotovo onih koji su bili židovskog podrijetla. Tijekom travnja i svibnja intenzivno su pisani članci koji su jasno zagovarali širenje nacionalsocijalističkih ideja. Kampanja je kulminirala [[10. svibnja]] godine kada je u Berlinu spaljeno preko 20.000 knjiga.&lt;ref name=&quot;leidenuniv&quot;&gt;[https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/42719/Johannsen.pdf?sequence=1 The symbolism in the burning of books by students in Berlin 1933; Gesa Johannsen]&lt;/ref&gt;
* [[6. svibnja]] [[1933.]] godine Unija je organizirala napad na Institut za seksologiju (njem. ''Institut für Sexualwissenschaft'') u kojem je spaljena cjelokupna knjižna građa od oko 20.000 djela. 
* [[10. svibnja]] iste godine, na [[berlin]]skom trgu Bebelplatz spaljeno je preko 25.000 knjiga koje su klasificirane kao anti-njemačke.
* [[21. lipnja]] [[1933.]] godine lokalni ogranci Unije organizirali su paljenja knjiga diljem 34 sveučilišta u tadašnjem Reichu.  
&lt;gallery class=&quot;center&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;175px&gt;
File:Institut für Sexualwissenschaft - Bibliothek 1933.jpg|Njemački studenti pregledavaju knjige koje će potom spaliti
File:Bucherverbrennung-book-burning-Nazi-1933-Institute.jpg|Parada studenata ispred Instituta za seksologiju
File:Bücherverbrennung 1933.JPG|Ilustracija paljenja knjiga
&lt;/gallery&gt;


==Wolfgang Herrmann==

Wolfgang Herrmann bio je njemački knjižničar i član [[Nacionalsocijalistička stranka|NSDAP-a]] koji je [[26. ožujka]] [[1933.]] godine izdao prvi popis knjiga za koje je smatrao da ih se treba ukloniti iz njemačke svakodnevnice. Službeni naslov popisa bio je ''Popis knjiga koje vrijedi zapaliti'', a službeno je objavljen u publikaciji ''Berliner Nachtausgabe''. Popis je nadopunjavan kroz sljedećih par mjeseci te je ponovno objavljen [[10. svibnja]] [[1933.]] godine u službenom glasilu njemačkih knjižničara (''Börsenblatt''). Potonji popis postao je prvi službeni [[Prusija|pruski]] popis zabranjenih knjiga.&lt;ref&gt;[http://www.berlin.de/berlin-im-ueberblick/geschichte/berlin-im-nationalsozialismus/verbannte-buecher/  Schwarze Liste von Dr. Wolfgang Herrmann, 16. Mai 1933] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;

==Reakcije i posljedice==

Međunarodne reakcije na nacističko spaljivanje knjiga bile su brze i široko rasprostranjene. [[Prosvjed]]i su organizirani u [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] gradovima, uključujući [[New York]], [[Philadelphia|Philadelphiju]], [[Cleveland]] i [[Chicago]]. Mnogi američki i svjetski novinari bili su duboko šokirani ovim činom te su u vlastitim člancima, odnosno novinskim izdanjima izražavali duboku ogorčenost i zabrinutost za njemačku intelektualnu slobodu. 

Pokušaji da se spasi određeni broj knjiga povezan je s [[Pariz]]om i [[Prag]]om gdje su se odvozile knjige koje su u tajnosti prebacivane preko granice. U mnogim glavnim gradovima osnovane su tzv. ''knjižnice slobode'' (eng. ''Freedom Library'') koje su pružale jedino utočište knjigama i drugim tiskovinama u to vrijeme.&lt;ref&gt;Jean-Michel Palmier: [https://books.google.hr/books?id=2UPrsyu3znkC&amp;dq=freedom+library+for+burned+books&amp;hl=hr&amp;source= Weimar in Exile:The Antifascist Emigration in Europe and America str. 296], pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;

[[Reichstag|Njemačke vlasti]] su nakon kampanje provele niz uhićenja. Smatra se kako je u prvom valu uhićeno preko 4000 akademika i pisaca, a mete kasnijih uhićenja bili su, uz akademike i pisce, komunisti, [[sindikat|sindikalisti]], socijalisti i drugi. Daljnja kampanja, sad već službeno vođena od strane NSDAP-a, nije samo uklanjala pisce i intelektualce nego je vođena politika remodeliranja svih postojećih slobodnih institucija koja nisu bila podređena vlasti (provedena je nacionalizacija i fašizacija svih slobodnih profesionalaca i institucija). Otpora nacionalizaciji nije ni bilo jer su akademske struje bile slabe i bez ikakve društvene potpore.&lt;ref name=&quot;jstor&quot;&gt;[https://www.jstor.org/stable/3731288? The Nazi Book-Burning by J. M. Ritchie The Modern Language Review Vol. 83, No. 3 (Jul., 1988), str. 627-643], jstor.org, pristupljeno 30. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;
Velik broj njemačkih umjetnika, pisaca, liječnika i drugih intelektualaca napustio je granice [[Treći Reich|Reicha]] zbog straha od mogućeg progona.&lt;ref name=&quot;ushmm&quot;/&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

{{Nacizam}}

[[Kategorija:Nacizam]]
[[Kategorija:Njemačka između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Fašizam i nacizam između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Vatra u kulturi]]</text>
      <sha1>lhq9c7m4peahnkr0vvt2phv4zraxrzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:ZG</title>
    <ns>10</ns>
    <id>600880</id>
    <revision>
      <id>7624240</id>
      <parentid>7604226</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13883" sha1="9hlakwby6lcx41rralbmye839ja6njq" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv  = ZG
|naslov = [[Zagreb]]
|listclass = 
|slika = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|right|64px|link=Grb Zagreba]]

| grupa1 = [[Povijest Zagreba|povijest]]
| popis1 = [[Zagrebačka biskupija|biskupija]] • [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|županija (1201. – 1924.)]] • [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatna bula 1204.]] • [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] • [[Kaptol zagrebački|Kaptol]] • [[Krvavi most]] • [[Bitka na Medveščaku 17. studenoga 1667.|Bitka na Medveščaku 1667.]] • [[Kapucinski samostan na Gornjem gradu u Zagrebu|kapucinski samostan]] • [[Samostan klarisa na Gornjem gradu u Zagrebu|samostan klarisa]] • [[Srpanjske žrtve|Srpanjske žrtve 1845.]] • [[Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba|gospodarska izložba 1864.]] • [[Zagrebačka nadbiskupija|nadbiskupija]] • [[Potres u Zagrebu 1880.|potres 1880.]] • [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|posjet cara Josipa 1895.]] • [[Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.|Prosinačke žrtve 1918.]] • [[Zagrebačka oblast|oblast]] • [[Zagreb u Drugom svjetskom ratu|Drugi svjetski rat]] • [[Bombardiranje Zagreba u Drugom svjetskom ratu|bombardiranje]] • [[Oslobođenje Zagreba]] • [[Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu|partizanski zločini]] ([[Partizanski zločini u Gračanima|Gračani]]) • [[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.|tramvajska nesreća 1954.]] • [[Poplava u Zagrebu 1964.|poplava 1964.]] • [[Željeznička nesreća u Zagrebu 1974.|željeznička nesreća 1974.]] • [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|nogometni Euro 1976.]] • [[Zrakoplovna nesreća pokraj Zagreba 1976.|zrakoplovna nesreća 1976.]] • [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987.]] • [[Pjesma Eurovizije 1990.]] • [[Izgredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda|Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] • [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|utakmica Hrvatska – SAD 1990.]] • [[Raketiranje Banskih dvora]] • [[Raketiranje Zagreba 1995.|raketiranje 1995.]] • [[Zagrebačka kriza]] • [[Atentat u Zagrebu 23. listopada 2008.|atentat na Ivu Pukanića]] • [[Sto posto za Hrvatsku]] • [[Europske sveučilišne igre 2016.]] • [[Superbolid nad Hrvatskom 2020.|superbolid 2020.]] • [[Potres u Zagrebu 2020.]] • [[Poplava u Zagrebu 2020.|poplava 2020.]] • [[Potres kod Petrinje 2020.]] • [[pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|pad letjelice 2022.]] • [[Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu|koncert na hipodromu]]

| grupa2 = [[Zagrebačke gradske četvrti|gradske četvrti]]
| popis2 = [[Donji grad (Zagreb)|Donji grad]] • [[Gornji grad – Medveščak]] • [[Trnje]] • [[Maksimir]] • [[Peščenica – Žitnjak|Peščenica&amp;nbsp;–&amp;nbsp;Žitnjak]] • [[Novi Zagreb – istok|Novi Zagreb&amp;nbsp;–&amp;nbsp;istok]] • [[Novi Zagreb – zapad|Novi Zagreb&amp;nbsp;–&amp;nbsp;zapad]] • [[Trešnjevka – sjever|Trešnjevka&amp;nbsp;–&amp;nbsp;sjever]] • [[Trešnjevka – jug|Trešnjevka&amp;nbsp;–&amp;nbsp;jug]] • [[Črnomerec]] • [[Gornja Dubrava (Zagreb)|Gornja&amp;nbsp;Dubrava]] • [[Donja Dubrava (Zagreb)|Donja&amp;nbsp;Dubrava]] • [[Stenjevec]] • [[Podsused – Vrapče|Podsused&amp;nbsp;–&amp;nbsp;Vrapče]] • [[Podsljeme]] • [[Sesvete]] • [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]]

| grupa3 = građevine i znamenitosti
| popis3 = [[Banski dvori]] • [[Cibonin toranj]] • [[Državni arhiv u Zagrebu|Državni arhiv]] • [[Eurotower]] • [[Grički top]] • [[Hotel Esplanade]] • [[HOTO Business Tower]] • [[Ilički neboder]] • [[Kuća Kallina u Zagrebu|Kuća Kallina]] • [[Kuća Lacković-Žigrović]] • [[Kula Lotrščak]] • [[Kuća Turković]] • [[Kulmerovi dvori]] • [[Manduševac]] • [[Medvedgrad]] • [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Dom hrvatskih likovnih umjetnika (Meštrovićev paviljon)]] • [[Mirogoj]] • [[Narodni dom u Zagrebu|Narodni dom]] • ''[[Prizemljeni Sunčev sustav]]'' • [[Rudolfova vojarna]] • [[Susedgrad]] • [[Tunel Grič]] • [[Zagrebački savski mostovi|Savski mostovi]] • [[Sky Office Tower|Sky Office]] • [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|Stara gradska vijećnica]] • [[Urbanizam Zagreba u 19. stoljeću|urbanizam u 19. stoljeću]] • [[Vila Rebar]] • [[Zagrepčanka]] 

| grupa4 = ulice i trgovi
| popis4 = [[Avenija Dubrovnik]] • [[Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)|Bogovićeva ulica]] • [[Britanski trg|Britanski trg (Britanac)]] • [[Dolac (Zagreb)|Dolac]] • [[Europski trg (Zagreb)|Europski trg]] • [[Ilica]] • [[Kaptol (ulica)|Kaptol]] • [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] • [[Novakova ulica (Zagreb)|Novakova ulica]] • [[Pantovčak]] • [[Strossmayerov trg|Strossmayerov trg]] • [[Sveti Duh (Črnomerec)|Sveti Duh]] • [[Tkalčićeva ulica]] • [[Trešnjevački trg]] • [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] • [[Kvaternikov trg (Zagreb)|Kvaternikov trg]] • [[Trg hrvatskih velikana (Zagreb)|Trg hrvatskih velikana]] • [[Trg kralja Petra Svačića (Zagreb)|Trg kralja Petra Svačića]] • [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trg kralja Tomislava]] • [[Cvjetni trg|Trg Petra Preradovića (Cvjetni trg)]] • [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike Hrvatske]] • [[Trg svetog Marka|Trg sv. Marka]] • [[Katarinin trg]] • [[Trg žrtava fašizma (Zagreb)|Trg žrtava fažizma]] • [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Vukovarska ulica]] • [[Zrinjevac|Zrinjevac]] 

| grupa5 = parkovi, vrtovi i rekreacija
| popis5 = [[Botanički vrt u Zagrebu|Botanički vrt]] • [[Bundek]] • [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]] • [[Jarun]] • [[Lenucijeva potkova]] • [[Medvednica]] • [[Park Maksimir|Maksimir]] • [[Zoološki vrt grada Zagreba|Zoološki vrt]]

| grupa6 = [[Park-šuma|park-šume]]
| popis6 = [[Park-šuma Cmrok|Cmrok]] • [[Park-šuma Čulinečina|Čulinečina]] • [[Park-šuma Dankovečka šuma|Dankovečka šuma]] • [[Park-šuma Dubravkin put|Dubravkin put]] • [[Park-šuma Grmoščica|Grmoščica]] • [[Park-šuma Jelenovac|Jelenovac]] • [[Park-šuma Jurjevska|Jurjevska]] • [[Park-šuma Kraljevec|Kraljevec]] • [[Park-šuma Lisičina|Lisičina]] • [[Park-šuma Magdalena|Magdalena]] • [[Park Maksimir|Maskimir]] • [[Park-šuma Mirogoj|Mirogoj]] • [[Park-šuma Miroševčina|Miroševčina]] • [[Park-šuma Novoselec|Novoselec]] • [[Park-šuma Oporovec|Oporovec]] • [[Park-šuma Pantovčak|Pantovčak]] • [[Park-šuma Prekrižje|Prekrižje]] • [[Park-šuma Remete|Remete]] • [[Rokov perivoj|Rokov perivoj]] • [[Park-šuma Savska opatovina|Savska opatovina]] • [[Park-šuma Susedgrad|Susedgrad]] • [[Park-šuma Šestinski dol|Šestinski dol]] • [[Park-šuma Tuškanac|Tuškanac]] • [[Park-šuma Vrhovec|Vrhovec]] • [[Park-šuma Zamorski breg – Šestinski vrt|Zamorski breg – Šestinski vrt]] • [[Park-šuma Zelengaj|Zelengaj]] 

| grupa7 = svetišta i bogomolje
| popis7 = [[Bazilika sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu|Bazilika sv. Antuna]] • [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu|Bazilika Srca Isusova]] • [[Crkva Sveta Mati Slobode]] • [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|Crkva sv. Blaža]] • [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|Crkva sv. Katarine]] • [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|Crkva sv. Marka]] • [[Evangelička crkva u Zagrebu|Evangelička crkva]] • [[Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg]] • [[Zagrebačka džamija (1987.)|džamija]] • [[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|grkokatolička konkatedrala]] •  [[Kaptol zagrebački|Kaptol]] • [[Zagrebačka katedrala|katedrala]] • [[Zagrebačka sinagoga|sinagoga]]

| grupa8 = [[Kultura u Zagrebu|kultura]]
| popis8 = [[Advent u Zagrebu|Advent]] • [[Zagrebačka filharmonija|filharmonija]] • [[Zagrebačka škola fotografije|škola fotografije]] • [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Gavella]] • [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] • [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Komedija]] • [[Kravat pukovnija]] • [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Lisinski]] • [[Mala scena]] • [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|NSK]] • [[Zagrebačka pijanistička škola|pijanistička škola]] • [[Šestinski kišobran]] • [[Zagrebačka škola crtanog filma|škola crtanog filma]] • [[Zagrebački solisti]]

| grupa9 = galerije i muzeji
| popis9 = [[Arheološki muzej u Zagrebu|arheološki]] • [[Hrvatski muzej arhitekture HAZU|arhitekture]] • [[Etnografski muzej Zagreb|etnografski]] • [[Gliptoteka HAZU]] • [[Muzej grada Zagreba|grada Zagreba]] • [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevi dvori]] • [[Lauba]] • [[Muzej Mimara|Mimara]] • [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti|moderne umjetnosti]] • [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|MSU]] • [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti|naivne umjetnosti]] • [[Hrvatski povijesni muzej|povijesni]] • [[Muzej prekinutih veza|prekinutih veza]] • [[Hrvatski prirodoslovni muzej|prirodoslovni]] • [[Muzej putovanja u Zagrebu|putovanja]] • [[Strossmayerova galerija starih majstora]] • [[Hrvatski školski muzej|školski]] • [[Hrvatski športski muzej|športski]] • [[Tehnički muzej Nikola Tesla|tehnički]] • [[Tiflološki muzej|tiflološki]] • [[Umjetnički paviljon]] • [[Muzej za umjetnost i obrt|umjetnost i obrt]] • [[Zagrebački velesajam]] • [[Hrvatski željeznički muzej|željeznički]]

| grupa10 = obrazovanje
| popis10 = [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] • [[Dodatak:Srednje škole i gimnazije u Zagrebu|srednje škole i gimnazije]] • [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilište]] (Akademije: [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] • [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|ALU]] • [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|MUZA]] • Fakulteti: [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|arhitektura]] • [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|EFZG]] • [[Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu|ERF]] • [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|FBF]] • [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|FER]] • [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ]] • [[Filozofski fakultet u Zagrebu|FFZG]] • [[Fakultet hrvatskih studija|FHS]] • [[Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu|FKIT]] • [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|FPZ]] • [[Fakultet strojarstva i brodogradnje|FSB]] • [[Geodetski fakultet u Zagrebu|geodezija]] • [[Građevinski fakultet u Zagrebu|građevina]] • [[Grafički fakultet u Zagrebu|grafički]] • [[Geotehnički fakultet u Varaždinu|GTF]] • [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF]] • [[Kineziološki fakultet u Zagrebu|KIF]] • [[Medicinski fakultet u Zagrebu|MEF]] • [[Pravni fakultet u Zagrebu|PFZG]]  • [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF]] • [[Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu|promet]] • [[Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu|RGNF]] • [[Stomatološki fakultet u Zagrebu|stomatološki]] • [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|TTF]] • [[Učiteljski fakultet u Zagrebu|UF]] • [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|VEF]]) • privatna učilišta ([[Hrvatsko katoličko sveučilište|HKS]] • [[Sveučilište VERN'|VERN']] • [[Zagrebačka škola ekonomije i managementa|ZŠEM]])

| grupa11 = promet
| popis11 = [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] • [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] • [[Javni prijevoz u Zagrebu|javni gradski prijevoz]] ([[Dodatak:Popis autobusnih linija Zagrebačkog električnog tramvaja|autobusne linije]] • [[Tramvajski prijevoz u Zagrebu|tramvaji]] • [[Zagrebačka uspinjača|uspinjača]] • [[Žičara Sljeme|žičara]]) • [[Zagrebačka prigradska željeznica|prigradska željeznica]] • [[Zapadni kolodvor (Zagreb)|Zapadni kolodvor]] • [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|zračna luka]] • [[Zagrebačka obilaznica]]

| grupa12 = događaji
| popis12 = [[Svjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb|Animafest]] • [[INmusic festival|INmusic]] • [[Interliber]] • [[Književni petak]] • [[Međunarodni festival kazališta lutaka Zagreb|Lutkarski festival (PIF)]] • [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]] • [[Muzički biennale Zagreb|Muzički biennale]] • [[Pasionska baština]] • [[Zagrebački filmski festival]] • [[ZagrebDox]] • [[Zagreb Delta Rally]] • Zlatni medvjed ([[Zlatni medvjed (klizanje)|klizanje]] • [[Zlatni medvjed (plivanje)|plivanje]]) • [[Zlatna pirueta]]

| grupa13 = športska društva
| popis13 = [[KK Cibona|Cibona]] • [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] • [[HAŠK Mladost Sveučilišta u Zagrebu|HAŠK Mladost]] ([[HAOK Mladost Zagreb|odbojkaši]] • [[HAOK Mladost Zagreb (žene)|odbojkašice]] • [[Hrvatski akademski veslački klub Mladost|veslači]] • [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb|''Žapci'']]) • [[RK Zagreb]] 

| grupa14 = borilišta
| popis14 = [[Arena Zagreb]] • [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] • [[ŠRC Jarun|Jarun]] • [[Košarkaški centar Dražen Petrović|KC Dražen Petrović]] • [[Stadion Kranjčevićeva|Kranjčevićeva]] • [[Stadion Maksimir|Maksimir]] 

| grupa15 = identitet
| popis15 = [[Grb Zagreba|grb]] • [[Ime grada Zagreba|ime]] • [[Purgeri]] • ''[[Ephemerides Zagrabienses]]'' • [[Zagi]] • ''[[Zagrebačka Biblija]]'' • [[Zagrebački denar]] • [[Zagrebačka filološka škola]] • [[Mesocetus agrami|Zagrebački kit]] • [[Zagrebačka mumija]]

| grupa16 = uprava
| popis16 = [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradska skupština]] • [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika|gradonačelnici]] 

| grupa17 = [[:Kategorija:Životopisi, Zagreb|popisi osoba]]
| popis17 = [[Dodatak:Popis zagrebačkih biskupa i nadbiskupa|biskupi i nadbiskupi]] • [[Dodatak:Popis počasnih građana Grada Zagreba|počasni građani]] • ''[[Zagrebački leksikon]]''
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni predlošci]]
[[Kategorija:Zagreb|*]]</text>
      <sha1>9hlakwby6lcx41rralbmye839ja6njq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mijo Franković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>601170</id>
    <revision>
      <id>7623782</id>
      <parentid>7484125</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4743" sha1="8xmdlehpobyxab6b0lyq2si44vs3yps" xml:space="preserve">'''Mijo Franković''' ([[Haljinići]], Kakanj, [[1946.]]), bh. stručnjak za [[zaštita spomenika kulture|zaštitu spomenika kulture]] i prirode, etike baštine, ekologije i šumarstva, autor prostornih planova&lt;ref name=&quot;TK.KIM&quot;&gt;[http://www.tk.kim.ba/Ministarstva/MRSP/javne_ustanove_u_nadleznosti_ministarstva/6_Mijo_Frankovic_NO.pdf Tuzlanska županija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Mijo Franković - curriculum vitae'' (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se u Haljinićima kod Kaknja. U Kaknju završio gimnaziju. U Sarajevu 1972. završio Šumarski fakultet. Položio izvanredno ispite na odsjeku društvene ekonomije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Pohađao u Sarajevu poslijediplomski iz zaštite šuma. Radio u Zavidovićima, Fojnici, Loparama, Ilijašu, Bugojnu i Tuzli. Bio direktorom Kombinata „Bosna“ Ilijaš i Konjuhovog OOUR-a u Tuzli. Osnivač Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode 1985. godine. Direktor i stručni suradnik u tom zavodu. Od 1997. do 1999. godine u stručnjačkom timu za izradu legislativnih materijala iz oblasti zaštite kulturno-povijesne baštine BiH. Rukovoditelj i suautor Projektne studije revitalizacije Kule Srebrenik te niza ostalih kapitalnih projekata, priloga, separata, recenzija iz oblasti zaštite i valorizacije kulturno-povijesne i prirodne baštine Bosne i Hercegovine. Jedan od glavnih autora prvog [[prostorni plan|Prostornog plana]] Tuzlanske županije. Autor je specijalističkih studija iz područja baštine, ekologije i šumarstva. Konzultant i savjetnik na Projektu restauracije i konzervacije
nacionalnog spomenika BiH «Bijela džamija» u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]]. Autor je znanstvenih separata iz oblasti šuma, prirodne i kulturne baštine za Prostorni plan općine Tuzla za razdoblje od 2013. – 2023. godine. Sudionik i moderator više [[okrugli stol|okruglih stolova]] i promocija iz područja obnove i zaštite naslijeđa BiH u Sarajevu, Mostaru, Bihaću i Tuzli. Napisao dvije monografije iz područja baštine. Zbog nefunkcionalnosti bh. društva smicalicama smijenjen s mjesta u Zavodu a na njegovo je mjesto dovedena osoba nepripadajućih kvalifikacija. Unatoč višekratnom obavještavanju putem javnih medija (Tuzlanski list), institucije sustava su zakazale te je bio prisiljen iste godine otići u prijevremenu mirovinu, pet godina prije roka.&lt;ref name=&quot;TK.KIM&quot;/&gt;

== Djela ==
Djela:&lt;ref name=&quot;TK.KIM&quot;/&gt;
*Napisao više radova iz estetike prirode u Zborniku radova SUFJ, Tuzla 1987. i časopisu «Priroda», Zagreb i radova iz etike zaštite kulturno-povijesne baštine (Naslijeđe i identitet, Zbornik radova, Sarajevo 1997.). 
*Dio skupine autora Studije o kulturno-povijesnoj baštini za općine Tuzla, Živinice, Kladanj, Lopare i Zvornik. Autor je studija o prirodnom baštini za iste općine. 
*Monografske brošure iz zaštite baštine «Šikara», «Drijenča» i «Lipnica». 
* Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.&lt;ref name=&quot;Matošević&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-u-zupi-breske/443 Župa Breške] &quot;Župa Breške&quot;, Mijo Franković: ''Stećci u župi Breške''. Piše fra Franjo Martinović. 17. studenoga 2010.  (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; 
*Samostalni je autor Elaborata (Studije) o prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima planine Konjuh (sada JU Zaštićeni pejzaž „Konjuh“).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://tuzlalive.ba/mijo-frankovic-ognjeni-konj-serije-25-26/ TuzlaLIVE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110174247/http://tuzlalive.ba/mijo-frankovic-ognjeni-konj-serije-25-26/ |date=10. siječnja 2018. }} Mijo Franković: Ognjeni konj serije 25-26, 19. kolovoza 2017.
*[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} Mijo Franković: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017.

{{GLAVNIRASPORED:Franković, Mijo}}
[[Kategorija:Hrvatski kulturni djelatnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šumarski inženjeri]]</text>
      <sha1>8xmdlehpobyxab6b0lyq2si44vs3yps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Minarhizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>601832</id>
    <revision>
      <id>7623827</id>
      <parentid>6746920</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1419" sha1="npspg3zwuzupb7k0xktk0fx0mz9j30e" xml:space="preserve">'''Minarhizam''' je [[politička filozofija]] (desnog) [[Libertarijanizam|libertarijanizma]] koja zagovara ograničenu državu koja egzistira samo kako bi pružala mali i ograničeni broj usluga građanima.  Popularni model državnog minarhizma poznat je pod imenom &quot;''night-watchman state''&quot; (dosl. prev. država noćni čuvar), a to je model u kojem je država ograničena na usluge zaštite građana od [[agresija|agresije]], [[krađa|krađe]], neispunjenja ugovora, prevara i drugih kaznenih djela putem instituta [[vojska|vojske]], [[policija|policije]] i [[pravosuđe|pravosuđa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://freeblr.org/faq/resource/politics/what-is-minarchism |title=What is minarchism? |archive-url=https://web.archive.org/web/20180116004709/https://freeblr.org/faq/resource/politics/what-is-minarchism |archive-date=16. siječnja 2018. |access-date=15. siječnja 2018.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ndpr.nd.edu/news/anarchism-minarchism-is-a-government-part-of-a-free-country/ Anarchism/Minarchism: Is a Government Part of a Free Country?]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.libertarianism.org/columns/anarchism-minarchism-libertarian-history Anarchism and Minarchism in Libertarian History] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==
* [[Libertarijanizam]]

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]
[[Kategorija:Politička terminologija]]</text>
      <sha1>npspg3zwuzupb7k0xktk0fx0mz9j30e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metalna glina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>602781</id>
    <revision>
      <id>7623727</id>
      <parentid>7419953</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4713" sha1="c0s47itkq6cym45s2sxsny7043alpeb" xml:space="preserve">[[File:MetalClayPendant.jpg|thumb|Privjesak od metalne gline koja sadrži zlatni prah]]
{{Umjetnička obrada metala}}
'''Metalna glina''' je materijal za izradu [[nakit]]a i manjih ukrasnih predmeta,koji se sastoji od vrlo malih čestica [[metal]]a poput primjerice [[srebro|srebra]], [[bronca|bronce]] ili [[bakar|bakra]] te [[čelik]]a pomiješanih s organskim vezivom i [[voda|vodom]]. Može se obrađivati kao svaka [[glina za modeliranje]]. Nakon sušenja se predmet zagrije pomoću [[plinski plamenik|plinskog plamenika]] ili električne odnosno [[plinska peć|plinske peći]]. Pri tome vezivo izgori i ostaje čisti sinterirani metal. Predmeti se po obradi stisnu za 8 – 30 %, ovisno o proizvodu koji smo koristili. Danas postoje i 3D pisači koji mogu raditi sa metalnom glinom.&lt;ref&gt;https://www.3dprintersonlinestore.com/mini-metal-maker-3d-printing-with-metal-clay&lt;/ref&gt;

==Povijest==
Materijal je u [[Japan]]u godine 1990. razvio metalurg [[Masaki Morikawa]] kako bi i nestručnjacima omogućio laku i brzu izradu razmjerno složenih ukrasnih predmeta.&lt;ref name=&quot;Morikawa patent&quot;&gt;&lt;!-- {{US patent|5328775}} --&gt; citing May 18, 1990 (19900518) [JP] Japan 2- 128447.&lt;/ref&gt; Prodaja je počela oko 1996. u SAD-u.&lt;ref&gt;https://www.ganoksin.com/article/evolution-metal-clay-design/  Pristupljeno 13. siječnja 2024.&lt;/ref&gt;

==Plemeniti metali==
[[File:Metal clay origami.jpg|thumb|right|U origami stilu  izrađeni predmeti od  srebrne metalne  gline]]
Precious Metal Clay (PMC) japanskog proizvođača [[Mitsubishi Materials Corporation]] (PMC &quot;standard&quot; peče se 2 sata na 900 °C, PMC + i PMC flex 10 minuta pečenja na 900 °C, PMC 3 se peče 10 minuta na 700 °C) i Art Clay Silver (ACS) japanskog proizvođača Aida Chemicals( peče se na 650 C,može se koristiti i plinski plamenik).
Obje ove tvrtke rade i metalnu glinu na bazi zlata.

==Metalna glina od neplemenitih metala==
[[File:Trillion stone copper clay ring.jpg|thumb|right|Prsten od  bakrene metalne gline i zelenog cirkona ]]
Proizvod na bazi bronce na tržište je 2008. godine uvela američka tvrtka Metal Adventures Inc. Ista je tvrtka [[2009.]] godine ponudila i glinu na bazi bakra. Ovi se proizvodi moraju peči u reduktivnoj atmosferi, u posebnoj posudi s aktivnim ugljikom. Tvrtka Hadar Jacobson je 2009. izdala i proizvod na bazi [[nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]. Broj proizvođača se stalno povećava te se na tržište kontinuirano lansiraju novi proizvodi.&lt;ref&gt;http://www.metalclayacademy.com/what-is-metal-clay.html Pristupljeno 22. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

==Prah==
Osim u vidu gotove metalne gline postoje i proizvodi u prahu, isti pomiješamo s vodom te tako dobivamo glinu željene konzistencije. Prednost ovakvog vida metalne gline je praktički neograničen rok uporabivosti. Prva metalna glina u vidu praha bila je stavljena u prodaju 2006. godine (''Silver Smiths' Metal Clay Powder'').
==Vlastita metalna glina==
Po informacijama dostupnim na internetu, metalnu glinu može se napraviti miješajući najfiniji metalni prah i metil celulozu (3 dijela metalnog praha i 1 dio metil celuloze).&lt;ref&gt;http://www.metalclayacademy.com/resources/make-your-own-metal-clay/&lt;/ref&gt;
==Bojenje predmeta od metalne  gline==
U Japanu je za bojenje predmeta razvijen i poseban elktroforetski lak na  nanokeramičkoj osnovi.&lt;ref&gt;https://www.bestfromjapan.com›moreinfo.cfm?Product_id=16871 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  pristupljeno 7. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

==Dodatna literatura==
*Devos, M. A., Introduction to Precious Metal Clay ;Fort Lauderdale 2003., {{ISBN|0-919985-36-X}}
*Mizushima, N. V., Metal Clay Magic: Making Silver Jewelry the Easy Way, Waukesha 2005. 
*New Directions in Metal Clay: Intermediate Techniques: Stone Setting, Enameling, Surface Design &amp; More, Lark Books 2009.
*Heaser, S. Metal clay for jewelry makers,Fort Collins 2012.
*Hartkop, D.T. Build your own Mini Metal Maker: 3D print with metal clay, ceramic, chocolate, stem cells, or whatever!, 2016. nezavisni izdavač, ISBN-10: ‎ 1530772672

== Vanjske poveznice ==
* [https://amcaw.org/ Alliance for Metal Clay Arts Worldwide]
* [http://www.pmcguild.com/ PMC Guild] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180105132433/http://www.pmcguild.com/ |date=5. siječnja 2018. }}
* [http://www.metalclayartistmag.com/ Metal Clay Artist Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626054734/http://www.metalclayartistmag.com/ |date=26. lipnja 2018. }}
* [http://www.metalclayacademy.com/   Metal Clay Academy]
* [http://www.metalclayacademy.com/wp-content/uploads/pdfs/Making-your-own-homemade-metal-clay.pdf Upute za pripremu vlastite metalne gline]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]</text>
      <sha1>c0s47itkq6cym45s2sxsny7043alpeb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Musandera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>605914</id>
    <revision>
      <id>7623959</id>
      <parentid>6219984</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1589" sha1="21l01pl6df88hwkbcwsfs9v60ez180g" xml:space="preserve">'''Musandera''' je vrsta [[namještaj]]a. [[drvorezbarstvo|Drvorezbarski]] je pojam iz [[Bosna|bosanske]] [[stambena arhitektura|stambene]] [[arhitektura|arhitekture]]. Svaka tradicionalna bosanska kuća, bilo da je bila muslimanska, kršćanska ili židovska, bez obzira na imovinski status stanara, imala je musanderu.&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/kultura/Vijesti%20iz%20kulture/Hadzimuhamedovic-u-Mostaru-Mnogi-ne-znaju-sta-je-musandera/216942 Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  Amra Hadžimuhamedović: ''Hadžimuhamedović u Mostaru: Mnogi ne znaju šta je musandera'', 27. listopada 2017.  Pristup stranici 24. veljače 2018.&lt;/ref&gt; To je drvena okolica u čijem su se sklopu nalazili zidana zemljana peć, [[banjica]] i [[dolaf]]i za [[posteljina|posteljinu]] i bila je uz četvrti zid, a uz prva tri zida pružali su se [[minder]]i za sjedenje.&lt;ref&gt;(boš.) [https://vijesti.ba/clanak/289190/svrzina-kuca-sarajevski-dragulj-kulturno-historijskog-naslijeda VijestiBa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} B. A. ''Svrzina kuća - sarajevski dragulj kulturno-historijskog naslijeđa '', 12. prosinca 2015. Pristup stranici 24. veljače 2018.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.drvorezbarstvo.com/cms/index.php/muzej-drvorezbarstva Drvorezbarstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180218011113/http://www.drvorezbarstvo.com/cms/index.php/muzej-drvorezbarstva |date=18. veljače 2018. }} Mulićev muzej drvorezbarstva - musandera

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Namještaj]]</text>
      <sha1>21l01pl6df88hwkbcwsfs9v60ez180g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni euharistijski kongres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>609804</id>
    <revision>
      <id>7623744</id>
      <parentid>7230957</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:45:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1874" sha1="7xc4bq0p76p2yfmbt3fyfkf80dlomvx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of the International Eucharistic Congress (1932).svg|mini|desno|Zastava Kongresa iz 1932. godine.]]
'''Međunarodni euharistijski kongres''' je međunarodno okupljanje katolika s ciljem promicanja svijesti o središnjem mjestu [[euharistija|euharistije]] u životu i poslanju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Održava se svake četiri godine.&lt;ref name=&quot;cd&quot;&gt;don Pavao Crnjac. [http://corpusdomini.hr/index.php/novosti-10/172-euharistijski-meunarodni-kongres Euharistijski međunarodni kongres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170104213524/http://corpusdomini.hr/index.php/novosti-10/172-euharistijski-meunarodni-kongres |date=4. siječnja 2017. }} Corpus Domini, 10. srpnja 2012. (pristupljeno 31. ožujka 2018.)&lt;/ref&gt;

Široki program Kongresa uključuje druge liturgijske događaje, katehezu, svjedočanstva i radne skupine u tjednu Kongresa s ciljem isticanja pažnje za društvenu zauzetost i društveni vid euharistije. U središtu djelokruga Kongresa nalazi se dnevno slavljenje euharistije.&lt;ref name=&quot;cd&quot;/&gt;

Za pripremu, organizaciju i provedbu smjernica Kongresa unutar Crkve nadležan je Papinski odbor za međunarodne euharistijske kongrese.&lt;ref&gt;[http://hr.radiovaticana.va/news/2014/09/27/papa_primio_u_audijenciju_%C4%8Dlanove_papinskoga_odbora_za_me%C4%91unarodne/cro-827863 Papa primio u audijenciju članove Papinskoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 27. rujna 2014. (pristupljeno 31. ožujka 2018.)&lt;/ref&gt;

Prvi kongres održan je u lipnju 1881. u [[Lille]]u, a prvi izvan Europe održao se u svibnju 1893. u [[Jeruzalem]]u, kao 8. kongres po redu.

== Pogledajte i: ==
* [[Svjetski dan mladih]]
* [[Nacionalni euharistijski kongres]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Euharistija]]
[[Kategorija:Euharistijski kongresi]]</text>
      <sha1>7xc4bq0p76p2yfmbt3fyfkf80dlomvx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rujnica (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>609869</id>
    <revision>
      <id>7623869</id>
      <parentid>7157334</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:33:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+</comment>
      <origin>7623869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2750" sha1="rpf9zt44e9x0jftinpuw5k1hokantcd" xml:space="preserve">{{planina
| ime                = Rujnica
| slika              = [[Datoteka:Rujnica.jpg|300px]]
| Opis slike         = 
| Visina             = Babina gomila - 735
| Država / Pokrajina = Hrvatska
| Dio gorja          = 
| Koordinate         = {{Coord|43.076399|17.533609|region:HR-04/HR-08_type:mountain_scale:30000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| pushpin_map        = Hrvatska
| Prvi uspon         = 
| Najlakša staza     = 
| Planinarski domovi = 
| Najbliži gradovi   = [[Metković]]
| Vrsta              = 
| Zadnja erupcija    = 
| Geološka starost   = 
| Ostali vrhovi      = 
| slika2             = 
| Opis slike2        = 
| Top. karta         = 
}}
'''Rujnica''' je planina na području općine [[Kula Norinska]] pored [[Metković]]a. Najviši vrh je Babina gomila (735 m).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rujnica – vrh Babina gomila - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez|url=https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/rujnica-vrh-babina-gomila/|access-date=2022-11-30|website=www.hps.hr}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Vrh Babina gomila.jpg|lijevo|mini|167x167px|Babina gomila]]
Greben Rujnice redom obilježavaju i drugi vrhovi: Divojačka gomila (419 m), Ilica (691 m), Ježevac (627 m), Babina gomila, Velika Rujnica (620 m), Jerebinka (610 m), Varda (518 m), Mala Rujnica (598 m), Kablina (450 m) i Bobalj (286 m).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-03-10|title=Babina gomila iz Desana (Šišin)|url=https://hpdgrabovicaploce.hr/babina-gomila-iz-desana-sisin/|url-status=live|access-date=2026-10-25|website=HPD Grabovica|language=}}&lt;/ref&gt;

S vrha pogled seže na gotovo sve vrhove [[Biokovo|Biokova]], [[Matokit]], [[Zavelim (planina)|Zavelim]], [[Kamešnica|Kamešnicu]], [[Vran]], [[Čvrsnica|Čvrsnicu]], [[Prenj]], [[Durmitor]], [[Pelješac]], dio [[Mljet]]a, dio [[Korčula|Korčule]], [[Vis]], [[Šćedro]], dio [[Hvar]]a, te na praktično cijelu [[Delta Neretve|Deltu Neretve]] nad kojom dominira.&lt;ref&gt;[http://planinarenje.hr/kt/gorja/hrvatsko/dubrovacko-podrucje/rujnica-vrh-babina-gomila/ Rujnica – vrh Babina gomila] planinarenje.hr (pristupljeno 1. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Počevši u [[Desne|Desnama]], na padinama Rujnice postoji ''Ruski put'' koji je sezao do vrha Ilice (691 m) na kojem se u doba [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nalazila austrougarska vojarna. Put je dobio ime po ruskim zarobljenicima koji su ga gradili.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Akcija čišćenja Rurskog puta|url=http://kulanorinska.hr/web/?p=2322|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180401213324/http://kulanorinska.hr/web/?p=2322|archive-date=2018-04-12|access-date=2022-11-30}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]</text>
      <sha1>rpf9zt44e9x0jftinpuw5k1hokantcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nada Jurković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>614070</id>
    <revision>
      <id>7624062</id>
      <parentid>6217533</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T02:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1499" sha1="qq8lgqcv3zhs5la7iimg8o314v6dyct" xml:space="preserve">'''Nada Jurković''' ([[Tuzla]], [[27. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[2001.]]), hrvatska kemijska inženjerka, stručnjakinja za [[prehrana|prehranu]]&lt;ref name=&quot;Kaštelan-Macan&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9323 Hrvatski biografski leksikon] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Marija Kaštelan-Macan: ''Nada Jurković'', LZMK, 2005. (pristupljeno 11. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodila se u Tuzli. U rodnom gradu završila gimnaziju 1947. Na zagrebačkome Tehničkom fakultetu diplomirala kemiju. Radila na Tehnološkom fakultetu od 1972. kao predavačica. Na istoj ustanovi doktorirala 1974. tezom ''Prilog poznavanju i određivanju kiselosti pšenice i njenih mlinskih proizvoda na našem tržištu''. Od 1975. je na istoj ustanovi docenticom, od 1978. izvanredna profesorica. Od 1979. njen se fakultet osamostalio kao [[Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu|Prehrambeno-biotehnološki fakultet]]. Od 1983. do mirovine je ondje redovita profesorica. Predavala je kemiju i [[analiza namirnica|analizu namirnica]] te razne kolegije iz područja hrane i prehrane. Poslije umirovljenja osnovala je 1984. na svom fakultetu smjer [[nutricionizam]], jedini takvi u Hrvatskoj. Napisala ''Mikroskopsko istraživanje namirnica biljnog podrijetla''.&lt;ref name=&quot;Kaštelan-Macan&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Jakovlić, Nada}}
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Prehrambeni stručnjaci]]</text>
      <sha1>qq8lgqcv3zhs5la7iimg8o314v6dyct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Svjetska baština u BiH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>624205</id>
    <revision>
      <id>7623991</id>
      <parentid>7572538</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:38:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7623991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1738" sha1="2qt9x642d0hw7tpjsea0ik2qayi47ni" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Svjetska baština u BiH
| naslov = [[Slika:WV-Unesco-icon-small.svg|20px]] [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi#B|Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
| slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO (cropped).svg|50px]]
| slika  = [[Slika:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|50px|border|Zastava BiH]]
| grupa1 = Kulturna dobra (3)
| popis1 = [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] (2007.) • [[Stari most u Mostaru|Stari most]] &lt;small&gt;i stari dio grada&lt;/small&gt; [[Mostar]]a (2005.) • [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima]]&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; (2016.)
| grupa2 = Prirodna dobra (2)
| popis2 = [[Prašuma Janj]], dio internacionalne svjetske baštine [[Bukove prašume]]&lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt; (2021.) • [[Vjetrenica]] (2024.)
| grupa3 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi#B|Nematerijalna svjetska baština]] (6)
| popis3 = [[Branje trave ive na Ozrenu]] (2018.) • [[Konjičko drvorezbarstvo]] (2016.) • [[Sevdalinka]], tradicionalna gradska narodna pjesma (2024.) • [[Strljanica]] (2020.) • Tradicija uzgoja [[Lipicanac|lipicanaca]]&lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt; (2022.) • [[Tradicionalni vez iz Zmijanja]] (2014.) 
| ispod = 
&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]&amp;nbsp; &lt;sup&gt;2)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština 18 europskih zemalja; &lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;Zajednička svjetska baština [[Austrija|Austrije]], Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Italija|Italije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Slovačka|Slovačke]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2qt9x642d0hw7tpjsea0ik2qayi47ni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej istočne Bosne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>625651</id>
    <revision>
      <id>7623973</id>
      <parentid>7516216</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2291" sha1="cmukrepfzjv17lnokdct4rlzeubefe6" xml:space="preserve">'''Muzej Istočne Bosne''' je [[muzej]] u [[Tuzla|Tuzli]]. 
Posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku s pripadajućim im odjelima. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. 
Spada u muzeje kompleksne vrste. Opremljen je bogatom stručnom knjižnicom. Izdaje vlastiti časopis, ''Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne''. Prije velikosrpske agresije na BiH išao je u razmjenu za stručna i znanstvena izdanja u tuzemstvu i inozemstvu. 
&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/images/stories/izdavastvo/20140522/bastina_5.pdf Baština 5-1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120071147/http://bastina.ba/images/stories/izdavastvo/20140522/bastina_5.pdf |date=20. studenoga 2016. }} Salih Kulenović: ''Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma'', str. 205-206.&lt;/ref&gt;

Od 1957. godine izdaje stručni časopis [[Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne]]. Suradnici u časopisu bili su veliki arheološki autoriteti kao što su [[Đuro Basler]], [[Milica Baum]], [[Alojz Benac]], [[Ivo Bojanovski]], [[Borivoj Čović]], [[Radmila Jovanović]], [[Milica D. Kosorić]], [[Veljko Milić]], [[Dragoslav Srejović]], [[Ivan Puš]] i drugi.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. [[Gradovrh (časopis)|Gradovrh]], časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 22 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[https://www.facebook.com/JU-Muzej-istočne-Bosne-Tuzla-475004235952212/ Facebook] 
*[http://arheon.org/muzej-istocne-bosne-tuzla-borba-za-ocuvanje-kulturne-bastine/ Arheološki portal]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Snežana Banović: ''Muzej istočne Bosne Tuzla i borba za očuvanje kulturne baštine''

[[Kategorija:Zavičajni muzeji u Bosni i Hercegovini||Istočna Bosna]]
[[Kategorija:Građevine u Tuzli]]</text>
      <sha1>cmukrepfzjv17lnokdct4rlzeubefe6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michele Alboreto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>629752</id>
    <revision>
      <id>7623777</id>
      <parentid>7470544</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11106" sha1="8z5a13yxpi9byjznqruqjc6uz8o6olj" xml:space="preserve">{{Infookvir bivši vozač F1
| Ime             = Michele Alboreto
| Slika           = [[Datoteka:Alboreto Ferrari 126C4 1984 Dallas F1.jpg|250px|]]
| Opis slike      = Alboreto u Ferrariju 126 C4 tijekom sezone [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]]
| Državljanstvo   = {{Z|ITA}} [[Italija|talijansko]]
| Aktivne godine  = [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]]-[[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]]
| Momčad(i)       = [[Tyrrell]], [[Scuderia Ferrari|Ferrari]], Larrousse, [[Arrows]], [[Footwork Arrows|Footwork]], Scuderia Italia, [[Minardi]]
| Utrke           = 215 (194 starta)
| Prvenstva       = 0
| Pobjede         = 5
| Podiji          = 23
| Prvo sm         = 2
| Bodovi          = 186,5
| Najbrži krugovi = 5
| Prva utrka      = [[VN San Marina]] [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]]
| Prva pobjeda    = [[VN Las Vegasa]] [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]]
| Zadnja pobjeda  = [[VN Njemačke]] [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]]
| Zadnja utrka    = [[VN Australije]] [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]]
}}

'''Michele Alboreto''' ([[Milano]], [[Italija]], [[23. prosinca]] [[1956.]] – Lausitzring, [[Njemačka]], [[25. travnja]] [[2001.]]) bio je talijanski vozač automobilističkih utrka. Bio je europski prvak [[Formula 3|Formule 3]] [[1980.]], viceprvak [[Formula 1|Formule 1]] u sezoni [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] s [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]jem te pobjednik utrke [[24 sata Le Mansa]] [[1997.]]&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1985/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1985 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.24h-lemans.com/en/track-record/driver/michele-alboreto-4366 Michele Alboreto – prize list &amp; statistics], 24h-lemans.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

S pet pobjeda u Formuli 1 smatra se jednim od najuspješnijih talijanskih vozača moderne ere. Ostao je upamćen kao posljednji Talijan koji je pobijedio za Ferrari u Formuli 1, a ujedno i posljednji Talijan koji se s Ferrarijem ozbiljno borio za vozački naslov svjetskog prvaka.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1984/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1984 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.autosport.com/f1/news/former-ferrari-ace-alboreto-dies-in-testing-crash-5007254/5007254/ Former Ferrari ace Alboreto dies in testing crash], Autosport, 26. travnja 2001.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Početci ===
Alboreto je rođen u [[Milano|Milanu]], a odrastao je u Rozzanu pokraj Milana. U mladosti je najprije vozio motocikle, a zatim se okrenuo automobilizmu. Natjecao se u nižim formulama, najprije u Formuli Monza i Formuli Italia, a potom u talijanskoj i europskoj Formuli 3. Najveći rani uspjeh ostvario je [[1980.]] kada je postao europski prvak Formule 3.

U isto vrijeme privukao je pozornost talijanskih automobilističkih krugova te je nastupao i u utrkama izdržljivosti. Vozio je za Lanciju i Martini Racing, a [[1981.]] nastupio je i u [[Europska Formula 2|Europskoj Formuli 2]], gdje je pobijedio na utrci u Misanu.

=== Utrke izdržljivosti ===
Prije potpune posvećenosti Formuli 1 Alboreto je nastupao u utrkama izdržljivosti za Lanciju. Tijekom ranih 1980-ih ostvario je nekoliko zapaženih rezultata u Svjetskom prvenstvu sportskih prototipova, uključujući pobjede na utrkama 1000 km Silverstonea, 1000 km Nürburgringa i 6 sati Mugella.

Nakon odlaska iz Formule 1 ponovno se posvetio utrkama izdržljivosti. Najveći uspjeh izvan Formule 1 ostvario je pobjedom na utrci [[24 sata Le Mansa]] [[1997.]], kada je za Joest Racing slavio zajedno sa [[Stefan Johansson|Stefanom Johanssonom]] i [[Tom Kristensen|Tomom Kristensenom]].&lt;ref&gt;[https://www.24h-lemans.com/en/track-record/driver/michele-alboreto-4366 Michele Alboreto – prize list &amp; statistics], 24h-lemans.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Posljednju veliku pobjedu ostvario je na utrci 12 sati Sebringa [[2001.]] s momčadi Audi Sport North America.&lt;ref&gt;[https://www.audi-mediacenter.com/en/press-releases/audi-repeats-last-years-sebring-victory-8916/download Audi repeats last year's Sebring victory] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Audi MediaCenter, 17. ožujka 2001.&lt;/ref&gt;

=== Formula 1 ===

==== Tyrrell (1981. – 1983.) ====
U [[Formula 1|Formuli 1]] debitirao je u sezoni [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] za [[Tyrrell]]. Njegova prva sezona prošla je bez osvojenih bodova, ali je već [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] pokazao velik napredak. Osvojio je svoje prve bodove, prvi podij i prvu pobjedu, kada je slavio na [[VN Las Vegasa]] na kraju sezone.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1982/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1982 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

U sezoni [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] ostvario je još jednu pobjedu, na [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država Istok|VN SAD-a Istok]] u Detroitu. Ta je pobjeda ostala posljednja pobjeda Tyrrella s atmosferskim Cosworthovim motorom u turbo-eri Formule 1.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1983/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1983 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

==== Ferrari (1984. – 1988.) ====
Dobri rezultati doveli su ga u [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] za sezonu [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]] Već u prvoj sezoni za momčad iz Maranella pobijedio je na [[VN Belgije]] i time postao prvi Talijan nakon Ludovica Scarfiottija koji je pobijedio za Ferrari u Formuli 1.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1984/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1984 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Vrhunac karijere dosegnuo je u sezoni [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]], kada se tijekom većeg dijela prvenstva borio s [[Alain Prost|Alainom Prostom]] za naslov svjetskog prvaka. Te je godine pobijedio na [[VN Kanade]] i [[VN Njemačke]], a sezonu je završio na drugom mjestu u ukupnom poretku vozača sa 53 boda.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1985/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1985 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Od [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] nadalje Ferrari je izgubio priključak za sam vrh, a Alboreto više nije uspio doći do nove pobjede. Unatoč tomu ostao je važan dio momčadi sve do kraja [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]], kada je završio svoj ferrarijevski period.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1987/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1987 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1988/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1988 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

==== Posljednje sezone u Formuli 1 (1989. – 1994.) ====
Nakon Ferrarija vozio je ponovno za [[Tyrrell]], zatim za Larrousse, [[Arrows]], [[Footwork Arrows|Footwork]], Scuderia Italiju i [[Minardi]]. U tim godinama više nije imao konkurentan bolid za borbu pri vrhu, ali je ostao cijenjen zbog iskustva, tehničkog znanja i sposobnosti razvoja automobila.

Posljednji bod u karijeri osvojio je na [[VN Monaka]] [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] vozeći za Minardi. Na kraju iste sezone povukao se iz Formule 1 nakon ukupno 215 prijavljenih nastupa, 194 starta, 5 pobjeda, 23 podija, 2 prva startna mjesta i 186,5 bodova.&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1989/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1989 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1992/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1992 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.formula1.com/en/results/1994/drivers/MICALB01/michele-alboreto 1994 Michele Alboreto Driver Standings], Formula1.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

=== Nakon Formule 1 ===
Po završetku F1 karijere Alboreto je vozio u [[Deutsche Tourenwagen Masters|DTM-u]], IMSA-i, IndyCaru i utrkama izdržljivosti. Posebno se istaknuo u sportskim prototipovima krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, kada je vozio za Porsche, Joest Racing i Audi.

U tom razdoblju nastavio je nizati uspjehe u velikim utrkama izdržljivosti. Osim pobjede na Le Mansu, osvajao je i postolja na Sebringu, Petit Le Mansu i drugim velikim utrkama, a kao tvornički vozač Audija bio je među najiskusnijim i najcjenjenijim vozačima u paddocku.&lt;ref&gt;[https://www.24h-lemans.com/en/track-record/driver/michele-alboreto-4366 Michele Alboreto – prize list &amp; statistics], 24h-lemans.com, pristupljeno 15. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Alboreto je poginuo [[25. travnja]] [[2001.]] tijekom testiranja Audijeva prototipa na Lausitzringu u Njemačkoj, u pripremi za [[24 sata Le Mansa]] iste godine. Prema Audijevu priopćenju, nesreća se dogodila oko 17:30 po lokalnom vremenu za vrijeme testiranja modela Audi R8.&lt;ref&gt;[https://www.audi-mediacenter.com/en/press-releases/michele-alboreto-fatally-injured-during-testing-8911/download Michele Alboreto fatally injured during testing], Audi MediaCenter, 25. travnja 2001.&lt;/ref&gt;

Kasniji izvještaji naveli su da uzrok nesreće nije bila vozačka pogreška, nego otkazivanje lijeve stražnje gume nakon postupnog gubitka tlaka. Alboreto je poginuo na mjestu nesreće.&lt;ref&gt;[https://www.autosport.com/f1/news/michele-alboreto-killed-in-testing-accident-font-faceverdana-size1iupdated-i-font-5056656/5056656/ Michele Alboreto killed in testing accident], Autosport, 25. travnja 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.autosport.com/f1/news/former-ferrari-ace-alboreto-dies-in-testing-crash-5007254/5007254/ Former Ferrari ace Alboreto dies in testing crash], Autosport, 26. travnja 2001.&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Alboreto je bio oženjen i imao je dvije kćeri. U paddocku je bio poznat kao tih, smiren i vrlo tehnički potkovan vozač, a kolege su ga cijenile zbog profesionalnosti i korektnog odnosa. Osim automobilizma, zanimali su ga glazba, znanstvena fantastika i tehnička strana razvoja trkaćih automobila.

== Uspjesi ==
* europski prvak Formule 3 ([[1980.]])
* 5 pobjeda u [[Formula 1|Formuli 1]]
* viceprvak svijeta u [[Formula 1 – sezona 1985.|Formuli 1 1985.]]
* pobjednik utrke [[24 sata Le Mansa]] ([[1997.]])
* pobjednik utrke 12 sati Sebringa ([[2001.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.formula1.com/en/results/1985/drivers/MICALB01/michele-alboreto Michele Alboreto na Formula1.com]
* [https://www.24h-lemans.com/en/track-record/driver/michele-alboreto-4366 Michele Alboreto na službenoj stranici utrke 24 sata Le Mansa]
* [https://www.audi-mediacenter.com/en/press-releases/michele-alboreto-fatally-injured-during-testing-8911/download Audijevo priopćenje o nesreći]
* [https://www.autosport.com/f1/news/michele-alboreto-killed-in-testing-accident-font-faceverdana-size1iupdated-i-font-5056656/5056656/ Nekrolog na Autosportu]

{{GLAVNIRASPORED:Alboreto, Michele}}
[[Kategorija:Talijanski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>8z5a13yxpi9byjznqruqjc6uz8o6olj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Minimalna plaća u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>633422</id>
    <revision>
      <id>7623831</id>
      <parentid>7582422</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:51:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24338" sha1="ph2my867cccyex6ai7p0buz600a75el" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}
{{wikipedizirati izvore}}
'''Minimalna plaća u Hrvatskoj''' uređena je Zakonom o [[minimalna plaća|minimalnoj plaći]] i određena kao najniža mjesečna [[plaća]] (bruto) isplaćena zaposleniku za cijeli radni dan na temelju 40-satnoga radnoga tjedna.{{sfn|Minimum Wage Act|loc=§2}}{{sfn|Bejaković|2015|p=24}} Za radnike koji ne rade puno radno vrijeme, minimalna plaća je niža i razmjerna njihovome radnomu vremenu.{{sfn|Minimum Wage Act|loc=§2}} Dodatna naknada za [[prekovremeni rad]], [[noćni rad]] i rad nedjeljom i praznicima nije uključena u minimalnu plaću.{{sfn|Minimum Wage Act|loc=§2}} Minimalna plaća preračunava se jednom godišnje i vrijedi za sljedeću kalendarsku godinu.{{sfn|Minimum Wage Act|loc=§4}}
Od 1. siječnja 2026, godine minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 1050 €.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Minimalna plaća za 2026. godinu 1.050 eura bruto|url=https://mrosp.gov.hr/vijesti/minimalna-placa-za-2026-godinu-1-050-eura-bruto/13826|access-date=2026-03-26|website=mrosp.gov.hr}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=2 | Minimalna plaća
|-
! Godine || Minimalna plaća u kunama 
|-
| 1996. || 1024&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://www.google.com/publicdata/explore?ds=ml9s8a132hlg_]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://knjigovodstveni-servis.actarius.hr/act/knjigovodstvo/doku.php?id=iznos_minimalne_place_prethodnih_godina |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=12. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412235237/http://knjigovodstveni-servis.actarius.hr/act/knjigovodstvo/doku.php?id=iznos_minimalne_place_prethodnih_godina |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;&gt;[http://www.poslovni.hr/vijesti/sabor-donio-zakon-o-minimalnoj-placi-81202]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sgh.hr/app/webroot/files/file/Minimalna%20pla%C4%87a%20u%20RH%202008_-2014_.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923145238/https://www.sgh.hr/app/webroot/files/file/Minimalna%20pla%C4%87a%20u%20RH%202008_-2014_.pdf |archive-date=23. rujna 2020. |access-date=4. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/minimalna-placa-od-1-srpnja-iznosi-39-posto-prosjecne-place.html]&lt;/ref&gt;
|-
| 1997. || 1045&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 1998. || 1370&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[https://countryeconomy.com/national-minimum-wage/croatia]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 1999. || 1500&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;
|-
| 2000. || 1700&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 2001. || 1700&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 2002. || 1800&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;
|-
| 2003. || 1858,50&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 2004. || 1951,25&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 2005. || 2080,75&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;
|-
| 2006. || 2169,65&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;
|-
| 2007. || 2298&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;
|-
| 1.1.2008 – 1.7.2008 || 2441,25&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#17&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//22_01.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104124300/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//22_01.pdf |archive-date=4. siječnja 2019. |access-date=4. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt; 
|-
| 1.7.2008 – 31.5.2009 || 2747&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#17&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_67_2223.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#16&quot;/&gt;  
|-
| 1.6.2009 – 31.5.2010 || 2814&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Minimalna_placa-302-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_65_1533.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;  
|-
| 1.6.2010 – 31.5.2011 || 2814&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#13&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Minimalna_placa_u_RH_je_i_dalje_utvrdena_u_svoti_o-475-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_05_66_2064.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt; 
|-
| 1.6.2011 – 31.5.2012 || 2814&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Minimalna_placa_i_dalje_ostaje_2_814_00_kn_bruto_-660-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_58_1319.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt; 
|-
| 1.6.2012 – 31.5.2013 || 2814&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Minimalna_placa_i_dalje_ostaje_2_814_00_kn_bruto_-831-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_60_1477.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;  
|-
| 1.6.2013 – 31.12.2013 || 2984,78&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Utjecaj_minimalne_place_za_2013_na_ovrhu_na_placi_-971-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_51_1016.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt; 
|-
| 1.1.2014 – 31.12.2014 || 3017,61&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=170 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601133245/https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=170 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#15&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Nova_svota_minimalne_place-1067-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_156_3274.html]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2015 – 31.12.2015 || 3029,55&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=185 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601133247/https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=185 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2014/200%20sjednica%20Vlade/200%20-%2013.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150902184128/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2014/200%20sjednica%20Vlade/200%20-%2013.pdf |archive-date=2. rujna 2015. |access-date=4. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Minimalna_placa_u_2015_iznosi_3_029_55_kn_bruto-1170-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_151_2825.html]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2016 – 31.12.2016 || 3120&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=226 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=16. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210616074606/https://isplate.info/novosti.aspx?idn=226 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2017 – 31.12.2017 || 3276&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=232 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601133243/https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=232 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/10%20sjednica%2014%20Vlade%20RH//10%20-%208.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104124109/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/10%20sjednica%2014%20Vlade%20RH//10%20-%208.pdf |archive-date=4. siječnja 2019. |access-date=4. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Main_Page]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Nova_minimalna_placa_za_2017_-1349-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_12_115_2535.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.eurofound.europa.eu/observatories/eurwork/articles/statutory-minimum-wages-in-the-eu-2017 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=7. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180707110851/https://www.eurofound.europa.eu/observatories/eurwork/articles/statutory-minimum-wages-in-the-eu-2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.eurofound.europa.eu/topic/minimum-wage |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225145539/https://www.eurofound.europa.eu/topic/minimum-wage |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef1703en.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=10. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181010010809/https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef1703en.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
|-
| 1.1.2018 – 31.12.2018 || 3439,80&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=247 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601133244/https://www.isplate.info/novosti.aspx?idn=247 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.isplate.info/minimalna-placa-bruto-neto.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. lipnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601133242/https://www.isplate.info/minimalna-placa-bruto-neto.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/521983/sabor-izmijenio-zakon-o-minimalnoj-placi-donio-39hreljin-zakon39/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rrif.hr/Nova_minimalna_placa_za_2018_-1461-vijest.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_122_2781.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/minimalna-placa-osnovica-za-doprinose-umanjuje-se-za-50-posto/] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.teb.hr/media/14919/misljenje-na-zakon-o-minimalnoj-placi-hup.pdf]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.arios.net/zakon-o-minimalnoj-placi-tumacenje-mrms/]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2019 – 31.12.2019 || 3749,80&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;[https://www.cdm.me/svijet/region/hrvatima-minimalna-plata-povecana-na-404-eura/]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#4&quot;&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-povecala-iznos-minimalne-place-na-3000-kn-plenkovic-u-mandatu-ove-vlade-placa-u-javnom-sektoru-povecana-za-115-posto/8117135/]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#5&quot;&gt;[http://ba.n1info.com/Biznis/a300601/Hrvatska-Vlada-povecala-minimalnu-neto-placu-na-404-eura.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#6&quot;&gt;[https://www.24sata.hr/news/vlada-podize-minimalne-place-to-ce-biti-jedna-bitna-poruka-602467]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#7&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sindikalni-celnici-rast-minimalne-place-dobrodosao-ali-i-dalje-premalen---540454.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#8&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vlada-na-sjednici-raspravlja-o-povecanju-minimalne-place---540394.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#9&quot;&gt;[https://www.24sata.hr/news/nitko-s-nama-nije-razgovarao-poslodavci-ljuti-zbog-minimalca-602571]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#10&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/sindikati-zele-jos-vecu-minimalnu-placu-neka-raste-minimalac-ali-i-dalje-je-premali/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181201134327/https://net.hr/danas/hrvatska/sindikati-zele-jos-vecu-minimalnu-placu-neka-raste-minimalac-ali-i-dalje-je-premali/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#11&quot;&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/vlada-se-hvali-povecanjem-minimalca-hrvat-iz-irske-im-fino-spustio/2046649.aspx]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#12&quot;&gt;[https://narod.hr/hrvatska/sindikati-zahtijeva-se-dodatno-povecanje-minimalne-place-jer-se-u-hrvatskoj-ni-od-prosjecne-ne-moze-zivjeti]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2020 – 31.12.2020 || 4062,51&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;#18&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vlada-u-cetvrtak-o-rebalansu-proracuna-za-ovu-i-prijedlogu-za-iducu-godinu---581313.html]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.glasistre.hr/hrvatska/vlada-minimalna-placa-za-2020-godinu-bit-ce-za-315-kuna-veca-odnosno-3250-kuna-601791]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/biznis/od-naredne-godine-u-hrvatskoj-minimalna-placa-veca-za-33-eura/191031029]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/to-je-neobicno-cestitam-plenkovic-vladu-otvorio-opaskom-o-hns-ovcima-onda-otkrio-koliko-ce-se-povecati-minimalac-ovo-je-potez-bez-presedana/9557900/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a455833/Plenkovic-Od-1.-sijecnja-minimalna-placa-veca-250-kuna.html |title=Arhivirana kopija |access-date=31. listopada 2019. |archive-date=1. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101103303/http://hr.n1info.com/Vijesti/a455833/Plenkovic-Od-1.-sijecnja-minimalna-placa-veca-250-kuna.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://direktno.hr/direkt/video-plenkovic-ukupna-minimalna-placa-u-nasem-mandatu-raste-za-100-eura-ali-napravit-cemo-i-politicki-korak-unatrag-171648/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=31. listopada 2019. |archive-date=31. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191031141828/https://direktno.hr/direkt/video-plenkovic-ukupna-minimalna-placa-u-nasem-mandatu-raste-za-100-eura-ali-napravit-cemo-i-politicki-korak-unatrag-171648/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/hoce-li-nam-iduce-godine-rasti-place-i-mirovine-vlada-danas-raspravlja-o-rebalansu-proracuna-i-poreznim-zakonima/ |title=Arhivirana kopija |access-date=31. listopada 2019. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310121721/https://net.hr/danas/hrvatska/hoce-li-nam-iduce-godine-rasti-place-i-mirovine-vlada-danas-raspravlja-o-rebalansu-proracuna-i-poreznim-zakonima/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#18&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://m.ipress.rtl.hr/vijesti/60925-minimalna-placa-raste-na-3250-kuna-poslodavcima-najavljene-kompenzacijske-mjere |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191031160348/https://m.ipress.rtl.hr/vijesti/60925-minimalna-placa-raste-na-3250-kuna-poslodavcima-najavljene-kompenzacijske-mjere |archive-date=31. listopada 2019. |access-date=31. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2021 – 31.12.2021 || 4250&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/vlada-povecava-minimalac-na-3400-kuna/2225838.aspx Vlada povećava minimalac na 3400 kuna — Index.hr&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/minimalna-neto-placa-za-2021-godinu-3-400-kuna-ili-za-150-kuna-vise-nego-sada-15000651 Jutarnji list — Minimalna neto plaća za 2021. godinu 3.400 kuna ili za 150 kuna više nego sada&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/671681/minimalna-neto-placa-za-2021-veca-za-150-kuna-od-ovogodisnje HRT: Minimalna plaća raste za 150 kn, sindikati zadovoljni, HUP nije&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt;]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.poslovni.hr/hrvatska/premijer-objavio-kolika-ce-biti-minimalna-placa-4256892 Premijer objavio kolika će biti minimalna plaća — Poslovni dnevnik&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt;]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2022 – 31.12.2022 || 4687,50&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-se-hvali-povecanjem-minimalca-glas-poduzetnika-ne-isplacuje-on-place/2313943.aspx]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.srednja.hr/faks/raste-minimalna-studentska-satnica-evo-koliko-bi-trebala-iznositi-nakon-nove-godine/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.glasistre.hr/hrvatska/drzavni-tajnik-povecanje-minimalne-place-veliki-je-iskorak-754662]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/minimalac-ce-prvi-put-biti-veci-od-polovine-prosjecne-place-rodiljna-naknada-1000-eura-1534536]&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2023 – 31.12.2023 || 700 eura&lt;ref&gt;[https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/objavljeno-koliko-ce-minimalna-neto-placa-iznositi-u-2023-godini/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-minimalna-placa-ce-biti-560-eura/2404358.aspx]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/povecanje-minimalne-plate-u-hrvatskoj-i-nakon-toga-tesko-ce-se-zivjeti-802009]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/sabor-prihvatio-premijerovo-izvjesce-o-radu-vlade-e0ea751a-5137-11ed-bced-22d02579935f |title=Arhivirana kopija |access-date=23. listopada 2022. |archive-date=23. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221023191828/https://net.hr/danas/hrvatska/sabor-prihvatio-premijerovo-izvjesce-o-radu-vlade-e0ea751a-5137-11ed-bced-22d02579935f |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2024 – 31.12.2024 || 840 eura&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://kaportal.net.hr/aktualno/vijesti/4415995/od-1-sijecnja-raste-minimalna-placa-u-hrvatskoj-mnogim-gradjanima-bi-se-zivot-bar-malo-mogao-promijeniti-nabolje/ |title=Od 1. siječnja raste minimalna plaća u Hrvatskoj - mnogim građanima bi se život bar malo mogao promijeniti nabolje — KAportal.hr&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |access-date=2024-01-02 |archive-date=2024-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240102035945/https://kaportal.net.hr/aktualno/vijesti/4415995/od-1-sijecnja-raste-minimalna-placa-u-hrvatskoj-mnogim-gradjanima-bi-se-zivot-bar-malo-mogao-promijeniti-nabolje/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ezadar.net.hr/biznis/4415997/za-tjedan-dana-raste-minimalna-placa/ |title=Za tjedan dana raste minimalna plaća — eZadar.hr&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |access-date=2024-01-02 |archive-date=2024-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240102035945/https://ezadar.net.hr/biznis/4415997/za-tjedan-dana-raste-minimalna-placa/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://riportal.net.hr/vijesti/od-1-sijecnja-raste-minimalna-placa-broj-ljudi-koji-primaju-minimalac-je-drasticno-pao-a-zna-se-i-razlog/433490/ |title=Od 1. siječnja raste minimalna plaća: Broj ljudi koji primaju minimalac je drastično pao, a zna se i razlog {{!}} Riportal&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |access-date=2024-01-02 |archive-date=2024-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240102035945/https://riportal.net.hr/vijesti/od-1-sijecnja-raste-minimalna-placa-broj-ljudi-koji-primaju-minimalac-je-drasticno-pao-a-zna-se-i-razlog/433490/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/koje-nas-promjene-ocekuju-u-2024-raste-minimalac-dnevnice-dobna-granica-za-umirovljenje-1734828 |title=Što se u Hrvatskoj mijenja od 1. siječnja: Ovo vas čeka u 2024. - Večernji.hr&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |access-date=2024-01-02 |archive-date=2024-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240102035944/https://www.vecernji.hr/vijesti/koje-nas-promjene-ocekuju-u-2024-raste-minimalac-dnevnice-dobna-granica-za-umirovljenje-1734828 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2025 – 31.12.2025 || 970 eura&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/za-100-000-radnika-minimalac-raste-na-970-eura-4458488 |title=Od 1. siječnja minimalac raste na 970 eura, povećanje će osjetiti značajan broj zaposlenih - Poslovni dnevnik&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |archive-date=2025-01-12 |access-date=2025-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250112194735/https://www.poslovni.hr/hrvatska/za-100-000-radnika-minimalac-raste-na-970-eura-4458488 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/minimalac-zakonski-raste-za-svega-pet-dana-veliki-trgovacki-lanac-trazi-radnike-kojima-i-dalje-nudi-stari-iznos/ |title=Minimalac zakonski raste za svega pet dana. Veliki trgovački lanac traži radnike kojima i dalje nudi stari iznos - Novi list&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |archive-date=2025-01-14 |access-date=2025-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250114120639/https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/minimalac-zakonski-raste-za-svega-pet-dana-veliki-trgovacki-lanac-trazi-radnike-kojima-i-dalje-nudi-stari-iznos/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-je-na-sjednici-sabora-najavio-rast-minimalne-place---874337.html |title=Uskoro nitko ne bi trebao imati plaću manju od 750 eura, no i to će pokriti samo jedno: &quot;Samo osnove i to je to&quot;&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |archive-date=2025-01-14 |access-date=2025-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250114154348/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-je-na-sjednici-sabora-najavio-rast-minimalne-place---874337.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://mojposao.hr/savjet/a5ccc35b-7716-41b2-985f-54b9ad16e1bc/hrvatska-podize-minimalnu-placu |title=MojPosao - Hrvatska podiže minimalnu plaću&lt;!-- Заголовок добавлен ботом --&gt; |archive-date=2025-01-01 |access-date=2025-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250101114728/https://mojposao.hr/savjet/a5ccc35b-7716-41b2-985f-54b9ad16e1bc/hrvatska-podize-minimalnu-placu |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| 1.1.2026 – 31.12.2026 || 1050 eura&lt;ref&gt;[https://istrain.hr/gospodarstvo/vijesti/68fc941dc5b70/uz-rast-minimalca-u-2026-rast-ce-i-studentska-satnica/vijest]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.srednja.hr/faks/minimalna-studentska-satnica-2026-minimalna-ucenicka-satnica-2026/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://danica.hr/od-iduce-godine-minimalac-800-eura-neto/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.liberal.hr/akcija-ucimo-lalovca-racunati-zbrajanje-i-oduzimanje-827]&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* [https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//22_01.pdf Zakon o minimalnoj plaći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190104124300/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//22_01.pdf |date=4. siječnja 2019. }}
* [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_67_2223.html Zakon o minimalnoj plaći od 30. svibnja 2008]
* [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_39_720.html Zakon o minimalnoj plaći od 22. ožujka 2013] 
* [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_130_2985.html Izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći od 15. prosinca 2017]
* [https://www.hok.hr/content/download/16816/144488/file/Zakon%20o%20minimalnoj%20pla%C4%87i.pdf]
* {{cite web
| ref={{harvid|Minimum Wage Act}}
| url=https://www.zakon.hr/z/400/Zakon-o-minimalnoj-pla%C4%87i
| title=Zakon o minimalnoj plaći
| trans-title= 
| work=[[Narodne novine]] 130/17
| date=December 2017
| publisher=zakon.hr / Ante Borić
| language=hr
| accessdate=4 September 2018
}}
* {{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/156899 |title=Problemi, mogućnosti i ograničenja postojanja minimalne plaće u Hrvatskoj |last=Bejaković |first=Predrag |journal=Političke analize |volume=6 |issue=24 |date=Prosinac 2015. |pages=23–27 |format=PDF |language=hr |accessdate=4. rujna 2018.}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.wageindicator.org/main/minimum-wages/ Minimalna plaća u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606101603/http://www.wageindicator.org/main/minimum-wages |date=6. lipnja 2011. }}
* [https://tradingeconomics.com/croatia/minimum-wages Povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj]
* [http://countryeconomy.com/national-minimum-wage/croatia Hrvatska povećava minimalnu plaću u zemlji]

[[Kategorija:Gospodarstvo Hrvatske]]
[[Kategorija:Pravosuđe u Hrvatskoj]]

{{Hrvatska}}
{{Portal Hrvatska}}
{{Commonscat|Economy of Croatia}}</text>
      <sha1>ph2my867cccyex6ai7p0buz600a75el</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni tehnološki plan za poluvodiče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>635943</id>
    <revision>
      <id>7623749</id>
      <parentid>7585619</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:52:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9682" sha1="h28ev0dpvkmuazngwr3ssjan68rpfnr" xml:space="preserve">{{strojni prijevod}}
{{stilska dorada}}
'''Međunarodni tehnološki plan za poluvodiče''' ('''ITRS''') je skup dokumenata koje je izradila skupina stručnjaka [[poluvodičke industrije]]. Ti su stručnjaci predstavnici organizacija sponzora koje uključuju [[Udruženje industrije poluvodiča]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], [[Europa|Europe]], [[Japan]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Tajvan]]a.

Izrađeni dokumenti nose ovu izjavu: &quot;ITRS je osmišljen i namijenjen samo za procjenu tehnologije i ne uzima u obzir komercijalna razmatranja koja se odnose na pojedinačne proizvode ili opremu&quot;.

Dokumenti predstavljaju najbolje mišljenje o smjerovima istraživanja i vremenskim planovima do otprilike 15 godina u budućnosti za sljedeća područja tehnologije:
{{columns-list|colwidth=30em|
* Pogonski sustav / dizajn
* Test i test oprema
* Front-end procesa
* Integracija procesa, uređaji i strukture
* Radiofrekvencijske i analogne/mješovite signalne tehnologije
*[[Mikroelektromehanički sustavi]] (MEMS)
*[[Fotolitografija]]
*IC međupovezivanja
*Tvornička integracija
*Montaža i pakiranje
*Okoliš, sigurnost i zdravlje
*[[Dizajn za proizvodnost (IC)|Povećanje prinosa]]
*[[Mjeriteljstvo]]
*Modeliranje i [[simulacija]]
*Novi uređaji za istraživanje
*Novi istraživački materijali
}}

Od 2017. ITRS više se ne ažurira. Njegov nasljednik je [[Međunarodni plan za uređaje i sustave]].

==Povijest==

Izgradnja [[Integrirani krug|integriranog kruga]] ili bilo kojeg poluvodičkog uređaja zahtijeva niz operacija - fotolitografiju, jetkanje, taloženje metala i tako dalje. Kako se industrija razvijala, svaka od tih operacija obično je obavljala specijalizirana strojna oprema koju su proizvodile razne komercijalne tvrtke. Ova specijalizacija potencijalno može otežati napredak industrije, jer u mnogim slučajevima nije dobro za jednu tvrtku da uvede novi proizvod ako drugi potrebni koraci nisu dostupni otprilike u isto vrijeme. Tehnološki razvojni plan može pomoći u davanju ideje kada je potrebna određena sposobnost. Tada svaki dobavljač može odrediti ovaj datum za svoj dio slagalice.&lt;ref&gt;{{cite conference |title=The International Technology Roadmap for Semiconductors (ITRS): Past, present and future
  |author=Gargini, P.
  |booktitle=22nd Annual Gallium Arsenide Integrated Circuit (GaAs IC) Symposium
  |pages=3–5
  |year=2000
  |publisher=IEEE
 |url=http://ieeexplore.ieee.org/application/enterprise/entconfirmation.jsp?arnumber=906261
 |doi=10.1109/GAAS.2000.906261}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite thesis|author=Schaller, R.R.|year=2004|title=Technological innovation in the semiconductor industry: a case study of the international technology roadmap for semiconductors (ITRS)|url=http://corphist.computerhistory.org/corphist/documents/doc-487ecec0af0da.pdf|type=Ph.D.|publisher=George Mason University}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite conference|title=Technological innovation in the semiconductor industry: a case study of the International Technology Roadmap for Semiconductors (ITRS)|author=Schaller, R.|booktitle=Management of Engineering and Technology, 2001. PICMET'01. Portland International Conference on|volume=1|pages=195|year=2001|publisher=IEEE|url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=951917|doi=10.1109/PICMET.2001.951917}} Article summarizing thesis of the same name.&lt;/ref&gt;

S progresivnom eksternalizacijom proizvodnih alata na dobavljače specijalizirane opreme, pojavila se potreba za jasnim planom predviđanja razvoja tržišta i planiranjem i kontroliranjem tehnoloških potreba proizvodnje IC-a. Već nekoliko godina [[Udruga za poluvodičku industriju]] (SIA) dala je tu odgovornost za koordinaciju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], što je dovelo do izrade plana američkog stila, '''Nacionalnog puta tehnologije za poluvodiče''' (NTRS).&lt;ref&gt;{{cite conference
 |title=National technology roadmaps: the US semiconductor experience
 |author1=Spencer, W.J.  |author2=Seidel, T.E.
 |booktitle=Solid-State and Integrated Circuit Technology, 1995 4th International Conference on
 |pages=211–220
 |year=1995
 |publisher=IEEE
 |url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=500069
 |doi= 10.1109/ICSICT.1995.500069 }}&lt;/ref&gt;

[[File:SemiconductorRoadmap.PNG|thumb|center|600px|Prvi plan poluvodiča koji je SIA objavila 1993.]]
Godine 1998. SIA je postala bliža europskim, japanskim, korejskim i tajvanskim kolegama stvaranjem prve globalne smjernice: Međunarodni tehnološki plan za poluvodiče (ITRS). Ova međunarodna skupina ima (od izdanja 2003) 936 tvrtki koje su povezane s radnim skupinama unutar ITRS-a.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Waldner |first=Jean-Baptiste |title=Nanocomputers and Swarm Intelligence |url=https://archive.org/details/nanocomputersswa0000wald |publisher=ISTE |place=London |year=2007 |pages=[https://archive.org/details/nanocomputersswa0000wald/page/50 50]–53 |isbn=1-84704-002-0}}&lt;/ref&gt; Organizacija je bila podijeljena na Tehničke radne skupine (TWG) koje su s vremenom porasle na 17, a svaka se usredotočila na ključni element tehnologije i pripadajući lanac opskrbe. Tradicionalno, razvojni plan ITRS-a ažuriran je u par godina i potpuno je revidiran u neparnim godinama.&lt;ref name=&quot;vonTrapp2015&quot;&gt;{{cite web |last1=von Trapp |first1=Francoise |title=Executive Interview: Bill Bottoms Talks about Revamping the ITRS Roadmap |url=http://www.3dincites.com/2015/03/executive-interview-bill-bottoms-talks-revamping-itrs-roadmap/ |website=3D InCites |publisher=3D InCites |accessdate=14. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Posljednja revizija [http://www.itrs2.net/itrs-reports.html ITRS razvojnog plana objavljena je 2013.]. Metodologija i fizika rezultata skaliranja za tablice za 2013. opisana je u [http://scitation.aip.org/content/aip/journal/apl/105/8/10.1063/1.4894217 transistor roadmap projection using predictive full-band atomistic modeling] koji obuhvaća MOSFET-ove s dvostrukim vratima tijekom 15 godina do 2028.

Uz općeprihvaćeno postupno napuštanje [[Mooreov zakon|Mooreova zakona]] i, ITRS koji je 2016. izdao svoj konačni plan, pokrenuta je nova inicijativa za općenitiji razvojni plan putem inicijative IEEE-a [[IEEE Rebooting Computing | Rebooting Computing]], pod nazivom [[Međunarodni plan za uređaje i sustave]] (IRDS).&lt;ref name=&quot;IRDS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://rebootingcomputing.ieee.org/images/files/pdf/rc_irds.pdf |title=IRDS launch announcement 4 MAY 2016 |access-date=7. veljače 2019. |archive-date=27. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527224136/http://rebootingcomputing.ieee.org/images/files/pdf/rc_irds.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==ITRS 2.0 (MTPP)==
U travnju 2014. ITRS je objavio da će reorganizirati plan ITRS-a kako bi bolje odgovarao potrebama industrije. Plan je bio preuzeti sve elemente uključene u 17 tehničkih radnih skupina i mapirati ih u sedam fokusnih tema:&lt;ref name=&quot;vonTrapp2015&quot;/&gt;{{Columns-list|*;Integracija sustava  
:Ovo je tema usmjerena na dizajn koja istražuje arhitekture i kako integrirati heterogene blokove.
*;Povezivanje vanjskog sustava
:Usredotočuje se na [[bežične tehnologije]], kako oni rade i kako odabrati najbolje rješenje.
*;Heterogena integracija
:Usredotočuje se na integraciji zasebno proizvedenih tehnologija u novu jedinicu, tako da funkcioniraju bolje od pojedinačnih dijelova - istovremeno dopuštajući komponente kao što su kamere i mikrofoni.
*;Heterogene komponente
:Fokusira se na različite uređaje koji tvore heterogene sustave, kao što su [[MEMS]], [[generiranje energije]] i osjetilni uređaji.
*;[[Beyond CMOS]]
:Fokus je na uređajima koji pružaju elektroniku, ali nisu [[CMOS]], kao što su [[spintronics]], [[memristors]] i drugi.
*;More Moore
:Budući da još treba obaviti posao, ova grupa će nastaviti sa smanjivanjem CMOS-a.
*;Tvornička integracija
:Fokus će biti na novim alatima i procesima koji će proizvesti heterogenu integraciju svih tih stvari.|colwidth=30em}}Poglavlja o svakoj temi objavljena su u 2015 godini.&lt;ref&gt;[http://www.itrs2.net/itrs-reports.html ITRS 2.0 reports]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dropbox.com/sh/3jfh5fq634b5yqu/AADYT8V2Nj5bX6C5q764kUg4a?dl=0 ITRS 2.0 chapters]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Daljnje čitanje==
*{{cite journal
  | last = Bennett
  | first = Herbert S.
  | title = Will Future Measurement Needs of the Semiconductor Industry be Met?
  | journal = Journal of Research of the National Institute of Standards and Technology
  | volume = 112
  | issue = 1
  | pages = 25–38
  | publisher = 
  | location = 
  | date = January–February 2007
  | url = http://nvl.nist.gov/pub/nistpubs/jres/112/1/V112.N01.A02.pdf
  | issn = 
  | doi = 
  | id = 
  | accessdate = 
  | archive-date = 17. listopada 2011.
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20111017182950/http://nvl.nist.gov/pub/nistpubs/jres/112/1/V112.N01.A02.pdf
  | url-status = dead
  }}
*{{cite journal
  | last = Esmaeilzadeh
  | first = Hadi, Emily R. Blem, Renée St. Amant, Karthikeyan Sankaralingam, Doug Burger
  | title = Dark silicon and the end of multicore scaling.
  | journal = Proceedings of ISCA'2011
  | volume = 
  | issue = 
  | pages = 365–376
  | publisher =
  | location =
  | year = 2011
  | url = ftp://ftp.cs.utexas.edu/pub/dburger/papers/ISCA11.pdf
  | issn =
  | doi =
  | id =
  | accessdate = }}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.itrs2.net/ Official itrs2 website]
*[https://web.archive.org/web/20151228041321/http://www.itrs.net/ Mirror of the original website] at Archive.org
*[https://web.archive.org/web/20090207001203/http://www.itrs.net/reports.html Yearly ITRS reports]

{{GLAVNIRASPORED:Međunarodni tehnološki plan za poluvodiči}}</text>
      <sha1>h28ev0dpvkmuazngwr3ssjan68rpfnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644184</id>
    <revision>
      <id>7623812</id>
      <parentid>7598753</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:15:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4571" sha1="2sosdctrk9or24lnss38k1qszedtxm6" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Milis
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mìris''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = 
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 3 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =18,67 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =72 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 555&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =83 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09070
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095027
| web_stranica         =http://www.comunemilis.net
| bilješke             =
}} 
'''Milis''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mìris'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 72 metra i ima 1&amp;nbsp;555 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 18,67&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 83&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Bauladu]], [[Bonarcado]], [[San Vero Milis]], [[Seneghe]] i [[Tramatza]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1779
|1871.|1760
|1881.|1799
|1901.|1554
|1911.|1544
|1921.|1427
|1931.|1348
|1936.|1369
|1951.|1535
|1961.|1646
|1971.|1552
|1981.|1589
|1991.|1694
|2001.|1670
|2011.|1591
|2021.|1433
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>2sosdctrk9or24lnss38k1qszedtxm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modolo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644185</id>
    <revision>
      <id>7623888</id>
      <parentid>7598768</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:53:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4553" sha1="ghg0apj4cbojgjwlvhcwy3yha58knny" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Modolo
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mòdolo''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Modolo - Panorama (02).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 17 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =2,47 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =134 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =168&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =68 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08019
| pozivni_broj         =0785
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095084
| web_stranica         =http://www.comune.modolo.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Modolo''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mòdolo'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 134 metra i ima 168 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 2,47&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 68&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Bosa]], [[Flussio]], [[Magomadas]] i [[Suni]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|371
|1871.|400
|1881.|431
|1901.|450
|1911.|502
|1921.|431
|1931.|421
|1936.|405
|1951.|374
|1961.|369
|1971.|285
|1981.|231
|1991.|222
|2001.|181
|2011.|165
|2021.|155
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>ghg0apj4cbojgjwlvhcwy3yha58knny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montresta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644186</id>
    <revision>
      <id>7623912</id>
      <parentid>7598781</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:43:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4571" sha1="ekfac3oxmtb4lrngyie13m65g78dwey" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Montresta
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Montrèsta''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Montresta, panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 30 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =31,16 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =410 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =489&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =16 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08010
| pozivni_broj         =0785
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095085
| web_stranica         =http://www.montresta.org
| bilješke             =
}} 
'''Montresta''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Montrèsta'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 410 metara i ima 489 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 31,16&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 16&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Bosa]], [[Padria]] i [[Villanova Monteleone]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|654
|1871.|766
|1881.|834
|1901.|944
|1911.|1088
|1921.|1128
|1931.|1310
|1936.|1387
|1951.|1469
|1961.|1389
|1971.|1130
|1981.|982
|1991.|802
|2001.|650
|2011.|535
|2021.|440
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>ekfac3oxmtb4lrngyie13m65g78dwey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mores</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644187</id>
    <revision>
      <id>7623920</id>
      <parentid>7598788</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:55:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="87oxwlulfcmvbhd7ghxy6mgd3ojclol" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Mores
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mòres''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Mores, panorama (02).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =94,86 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =366 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 907&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =20 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07013
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090042
| web_stranica         =http://www.comune.mores.ss.it
| bilješke             =
}} 
'''Mores''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mòres'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 366 metara i ima 1&amp;nbsp;907 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 94,86&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 20&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Ardara]], [[Bonnanaro]], [[Bonorva]], [[Ittireddu]], [[Ozieri]], [[Siligo]] i [[Torralba]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|2370
|1871.|2412
|1881.|2494
|1901.|3121
|1911.|2704
|1921.|2744
|1931.|2958
|1936.|3134
|1951.|3314
|1961.|3095
|1971.|2364
|1981.|2255
|1991.|2211
|2001.|2074
|2011.|1945
|2021.|1758
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>87oxwlulfcmvbhd7ghxy6mgd3ojclol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morgongiori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644188</id>
    <revision>
      <id>7623921</id>
      <parentid>7598790</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:02:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4634" sha1="c2ecnviyxbxx1nf9iq961aoa9dx8ss8" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Morgongiori
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mragaxòri''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Morgongiori - Panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 45 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 46 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =45,2 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =351 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =720&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =16 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09090
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095030
| web_stranica         =http://www.morgongiori.eu
| bilješke             =
}} 
'''Morgongiori''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mragaxòri'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 351 metar i ima 720 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 45,2&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 16&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Ales]], [[Curcuris]], [[Marrubiu]], [[Masullas]], [[Pompu]], [[Santa Giusta]], [[Siris]] i [[Uras]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|948
|1871.|938
|1881.|1036
|1901.|1145
|1911.|1216
|1921.|1196
|1931.|1294
|1936.|1322
|1951.|1500
|1961.|1449
|1971.|1243
|1981.|1129
|1991.|1037
|2001.|892
|2011.|777
|2021.|661
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>c2ecnviyxbxx1nf9iq961aoa9dx8ss8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mogorella</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644189</id>
    <revision>
      <id>7623891</id>
      <parentid>7598769</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4577" sha1="i0dh1ut94gfj7mon01ywqidz6plwpvr" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Mogorella
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mogorèdda''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = 
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 52 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 51 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =17,06 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =265 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =442&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =26 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09080
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095028
| web_stranica         =http://www.comunedimogorella.it
| bilješke             =
}} 
'''Mogorella''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mogorèdda'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 265 metara i ima 442 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 17,06&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 26&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Albagiara]], [[Ruinas]], [[Usellus]], [[Villa Sant'Antonio]] i [[Villaurbana]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|463
|1871.|474
|1881.|528
|1901.|533
|1911.|524
|1921.|552
|1931.|601
|1936.|618
|1951.|665
|1961.|702
|1971.|626
|1981.|572
|1991.|551
|2001.|513
|2011.|463
|2021.|412
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>i0dh1ut94gfj7mon01ywqidz6plwpvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mogoro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644190</id>
    <revision>
      <id>7623892</id>
      <parentid>7598770</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:57:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4647" sha1="6yzny7xfjzdk0sa6g0etwkpzdt8ydbx" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Mogoro
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mòguru''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Mogoro, panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 41 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 47 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =48,99 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =136 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =4 157&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =85 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09095
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095029
| web_stranica         =http://www.comune.mogoro.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Mogoro''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mòguru'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 136 metara i ima 4&amp;nbsp;157 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 48,99&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 85&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Collinas]], [[Gonnostramatza]], [[Masullas]], [[Pabillonis]], [[San Nicolò d'Arcidano]], [[Sardara]] i [[Uras]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|2151
|1871.|2260
|1881.|2532
|1901.|2839
|1911.|3048
|1921.|3299
|1931.|3647
|1936.|3996
|1951.|4791
|1961.|4747
|1971.|4610
|1981.|5013
|1991.|5029
|2001.|4779
|2011.|4354
|2021.|3959
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>6yzny7xfjzdk0sa6g0etwkpzdt8ydbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monteleone Rocca Doria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644192</id>
    <revision>
      <id>7623909</id>
      <parentid>7598778</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="peaeomol4t6d4yrnzv8vf0i0dlqvify" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Monteleone Rocca Doria
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Monteleòne''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Monteleone Roccadoria.jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 28 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 34 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =13,39 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =368 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =102&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =8 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07010
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090040
| web_stranica         =http://www.comune.monteleoneroccadoria.ss.it/index.php
| bilješke             =
}} 
'''Monteleone Rocca Doria''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Monteleòne'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 368 metara i ima 102 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 13,39&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 8&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Padria]], [[Romana]] i [[Villanova Monteleone]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|384
|1871.|389
|1881.|368
|1901.|420
|1911.|443
|1921.|347
|1931.|393
|1936.|385
|1951.|384
|1961.|317
|1971.|212
|1981.|202
|1991.|140
|2001.|134
|2011.|117
|2021.|111
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>peaeomol4t6d4yrnzv8vf0i0dlqvify</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monti (Italija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644193</id>
    <revision>
      <id>7623910</id>
      <parentid>7598779</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:41:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4634" sha1="lak42rmzbbucqala3ct52der3bh9nff" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Monti
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mònte''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Monti - Panorama (01).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 20 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =123,82 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =300 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =2 420&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =20 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07020
| pozivni_broj         =0789
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090041
| web_stranica         =http://www.comune.monti.ss.it/utente/index.asp
| bilješke             =
}} 
'''Monti''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mònte'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara i ima 2&amp;nbsp;420 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 123,82&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 20&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Alà dei Sardi]], [[Berchidda]], [[Calangianus]], [[Loiri Porto San Paolo]], [[Olbia]] i [[Telti]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|853
|1871.|980
|1881.|1184
|1901.|1554
|1911.|1986
|1921.|1990
|1931.|2197
|1936.|2138
|1951.|2519
|1961.|2432
|1971.|2339
|1981.|2547
|1991.|2698
|2001.|2440
|2011.|2488
|2021.|2348
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>lak42rmzbbucqala3ct52der3bh9nff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muravera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644194</id>
    <revision>
      <id>7623955</id>
      <parentid>7598801</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4567" sha1="330uxayrso0rqrjokxmc6j6wh74uuh4" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Muravera
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Murèra''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = 
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Cagliari (metropolitanski grad)]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =93,51 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =9 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =5 262&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =56 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09043
| pozivni_broj         =070
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111042
| web_stranica         =http://www.comune.muravera.ca.it/
| bilješke             =
}} 
'''Muravera''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Murèra'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliari]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 9 metara i ima 5&amp;nbsp;262 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 93,51&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 56&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Castiadas]], [[San Vito]] i [[Villaputzu]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1794
|1871.|1550
|1881.|2316
|1901.|2528
|1911.|2683
|1921.|2963
|1931.|2497
|1936.|3026
|1951.|3519
|1961.|4032
|1971.|3614
|1981.|3880
|1991.|4348
|2001.|4650
|2011.|5162
|2021.|5171
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine metropolitanskog Cagliarija}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>330uxayrso0rqrjokxmc6j6wh74uuh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644195</id>
    <revision>
      <id>7623957</id>
      <parentid>7598802</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4539" sha1="7yzg4wzawhxw4rub3k77640k38mrvvv" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Muros
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mùros''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Muros - Panorama (01).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 41 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 37 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =11,23 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =305 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =852&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =76 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07030
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090043
| web_stranica         =http://www.comune.muros.ss.it/
| bilješke             =
}} 
'''Muros''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mùros'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 305 metara i ima 852 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 11,23&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 76&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Cargeghe]], [[Osilo]], [[Ossi]] i [[Sassari]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|314
|1871.|357
|1881.|343
|1901.|399
|1911.|489
|1921.|485
|1931.|484
|1936.|468
|1951.|529
|1961.|591
|1971.|608
|1981.|685
|1991.|775
|2001.|754
|2011.|837
|2021.|830
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>7yzg4wzawhxw4rub3k77640k38mrvvv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Musei</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644196</id>
    <revision>
      <id>7623960</id>
      <parentid>7598803</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4596" sha1="rp1czpe5gop1pekm7wukwrnsxefn4u2" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Musei
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Mùsei''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = Musei territorio.jpg
| veličina_slike       =250px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sulcis Iglesiente]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =20,27 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =119 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 528&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =75 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09010
| pozivni_broj         =0781
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111043
| web_stranica         =http://www.comune.musei.ci.it/
| bilješke             =
}} 
'''Musei''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Mùsei'') je [[naselje]] i [[općina]] (''comune'') u [[Pokrajina|pokrajini]] [[Sulcis Iglesiente]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 119 metara i ima 1528 [[Stanovnik|stanovnika]].&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt; Prostire se na 20,27km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 75st/km². Susjedne općine su: [[Domusnovas]], [[Iglesias]], [[Siliqua]] i [[Villamassargia]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|637
|1871.|670
|1881.|697
|1901.|711
|1911.|700
|1921.|801
|1931.|806
|1936.|878
|1951.|1188
|1961.|1326
|1971.|1257
|1981.|1304
|1991.|1451
|2001.|1506
|2011.|1522
|2021.|1512
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sulcis Iglesiente}}

[[Kategorija:Općine pokrajine Sulcis Iglesiente]]</text>
      <sha1>rp1czpe5gop1pekm7wukwrnsxefn4u2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narbolia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644197</id>
    <revision>
      <id>7624083</id>
      <parentid>7598914</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:49:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4577" sha1="ck5ghn9s72dmgl671fy38rwbwp10ayf" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Narbolia
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Narabuìa''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = 
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 3 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =40,5 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =57 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 791&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =44 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09070
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095031
| web_stranica         =http://www.comune.narbolia.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Narbolia''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Narabuìa'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 57 metara i ima 1&amp;nbsp;791 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 40,5&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 44&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Cuglieri]], [[Riola Sardo]], [[San Vero Milis]] i [[Seneghe]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1332
|1871.|1338
|1881.|1327
|1901.|1333
|1911.|1407
|1921.|1447
|1931.|1485
|1936.|1477
|1951.|1530
|1961.|1608
|1971.|1655
|1981.|1621
|1991.|1691
|2001.|1737
|2011.|1801
|2021.|1692
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>ck5ghn9s72dmgl671fy38rwbwp10ayf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narcao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644198</id>
    <revision>
      <id>7624084</id>
      <parentid>7598915</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:50:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4682" sha1="aj6nd3yfno9gmdhi5512jx6xojmnid5" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Narcao
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Narcàu''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       = Narcao.jpg
| veličina_slike       =250px
| opis_slike           = Panorama Narcaa 2012.
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =200px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 10 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 41 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sulcis Iglesiente]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =85,88 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =125 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =3 300&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =38 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09010
| pozivni_broj         =0781
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111044
| web_stranica         =http://www.comune.narcao.ci.it
| bilješke             =
}} 
'''Narcao''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Narcàu'') je naselje i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sulcis Iglesiente]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 125 metara i ima 3&amp;nbsp;300 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 85,88&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 38&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Carbonia]], [[Iglesias]], [[Nuxis]], [[Perdaxius]], [[Siliqua (Italija)|Siliqua]], [[Villamassargia]] i [[Villaperuccio]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1750
|1871.|1625
|1881.|1986
|1901.|2186
|1911.|2142
|1921.|1968
|1931.|2469
|1936.|2484
|1951.|2795
|1961.|3330
|1971.|3002
|1981.|3332
|1991.|3579
|2001.|3365
|2011.|3373
|2021.|3105
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sulcis Iglesiente}}

[[Kategorija:Općine pokrajine Sulcis Iglesiente]]</text>
      <sha1>aj6nd3yfno9gmdhi5512jx6xojmnid5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neoneli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644199</id>
    <revision>
      <id>7624107</id>
      <parentid>7598949</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:36:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4627" sha1="7dm3x7jebpcyoet0zgeub2hozvfvlok" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Neoneli
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Neunèle''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Neoneli, panorama (02).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 4 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 57 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =48,01 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =554 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =684&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =14 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09080
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095032
| web_stranica         =http://www.comune.neoneli.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Neoneli''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Neunèle'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 554 metra i ima 684 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 48,01&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 14&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Ardauli]], [[Austis]], [[Boroneddu]], [[Nughedu Santa Vittoria]], [[Ortueri]], [[Sorgono]] i [[Ula Tirso]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|869
|1871.|883
|1881.|952
|1901.|1015
|1911.|1068
|1921.|1062
|1931.|1052
|1936.|1050
|1951.|1145
|1961.|1216
|1971.|967
|1981.|888
|1991.|832
|2001.|791
|2011.|713
|2021.|622
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>7dm3x7jebpcyoet0zgeub2hozvfvlok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noragugume</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644200</id>
    <revision>
      <id>7624182</id>
      <parentid>7599024</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:23:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4572" sha1="i8to735wecwuqay025ph5ryo53uxfml" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Noragugume
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Noragùgume''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Noragugume, panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 13 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 55 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =26,73 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =288 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =311&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =12 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08010
| pozivni_broj         =0785
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =091050
| web_stranica         =http://www.comune.noragugume.nu.it
| bilješke             =
}} 
'''Noragugume''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Noragùgume'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 288 metara i ima 311 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 26,73&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 12&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Bolotana]], [[Dualchi]], [[Ottana]], [[Sedilo]] i [[Silanus]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|603
|1871.|587
|1881.|526
|1901.|569
|1911.|562
|1921.|490
|1931.|575
|1936.|599
|1951.|692
|1961.|658
|1971.|467
|1981.|478
|1991.|424
|2001.|378
|2011.|338
|2021.|280
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Nuoro}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>i8to735wecwuqay025ph5ryo53uxfml</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Norbello</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644201</id>
    <revision>
      <id>7624184</id>
      <parentid>7599025</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:24:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4630" sha1="5usb7e9rvmkwq344es7ab891r1ab00w" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Norbello
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Norghìddo''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Norbello - Costume tradizionale (05).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 8 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =26,18 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =350 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 228&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =47 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09070
| pozivni_broj         =0785
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095033
| web_stranica         =http://www.comune.norbello.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Norbello''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Norghìddo'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 350 metara i ima 1&amp;nbsp;228 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 26,18&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 47&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Abbasanta]], [[Aidomaggiore]], [[Borore]], [[Ghilarza]] i [[Santu Lussurgiu]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|879
|1871.|982
|1881.|1031
|1901.|918
|1911.|836
|1921.|987
|1931.|963
|1936.|999
|1951.|1221
|1961.|1102
|1971.|1005
|1981.|954
|1991.|1192
|2001.|1223
|2011.|1178
|2021.|1141
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>5usb7e9rvmkwq344es7ab891r1ab00w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nughedu San Nicolò</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644202</id>
    <revision>
      <id>7624213</id>
      <parentid>7599039</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4635" sha1="pod14v9skmn7644rsk3ofrkmgscrv6f" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nughedu San Nicolò
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nughèdu''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Nughedu San Nicolò, panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 1 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =67,89 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =577 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =819&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =12 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07010
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090044
| web_stranica         =http://www.comunenughedusn.it/
| bilješke             =
}} 
'''Nughedu San Nicolò''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nughèdu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 577 metara i ima 819 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 67,89&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 12&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Anela]], [[Bono]], [[Bonorva]], [[Bultei]], [[Ittireddu]], [[Ozieri]] i [[Pattada]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1596
|1871.|1554
|1881.|1740
|1901.|2016
|1911.|2387
|1921.|2126
|1931.|2286
|1936.|2313
|1951.|2268
|1961.|2001
|1971.|1614
|1981.|1406
|1991.|1173
|2001.|1017
|2011.|874
|2021.|763
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>pod14v9skmn7644rsk3ofrkmgscrv6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nughedu Santa Vittoria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644203</id>
    <revision>
      <id>7624214</id>
      <parentid>7599040</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:42:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4689" sha1="nbxj5epqzupvmicgxty7bryd85mfef0" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nughedu Santa Vittoria
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nughèdu Santa Itòria''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Nughedu Santa Vittoria - Chiesa di San Giacomo (01).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 6 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 57 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =28,57 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =496 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =485&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =17 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09080
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095034
| web_stranica         =http://www.comunenughedusv.it
| bilješke             =
}} 
'''Nughedu Santa Vittoria''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nughèdu Santa Itòria'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 496 metara i ima 485 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 28,57&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 17&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Ardauli]], [[Austis]], [[Bidonì]], [[Boroneddu]], [[Neoneli]], [[Olzai]] i [[Sorradile]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|506
|1871.|506
|1881.|545
|1901.|708
|1911.|706
|1921.|711
|1931.|788
|1936.|766
|1951.|896
|1961.|902
|1971.|755
|1981.|694
|1991.|590
|2001.|578
|2011.|508
|2021.|441
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>nbxj5epqzupvmicgxty7bryd85mfef0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nule</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644204</id>
    <revision>
      <id>7624217</id>
      <parentid>7599041</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4568" sha1="lbj27db66qnnbwfbpystmt3qscctild" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nule
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nule''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Nule, panorama (01).jpg
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 28 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 11 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =51,95 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =650 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 380&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =27 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07010
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090045
| web_stranica         =http://www.comune.nule.ss.it
| bilješke             =
}} 
'''Nule''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nule'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 650 metara i ima 1&amp;nbsp;380 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 51,95&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 27&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Benetutti]], [[Bitti]], [[Orune]], [[Osidda]] i [[Pattada]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1227
|1871.|1382
|1881.|1474
|1901.|1683
|1911.|1833
|1921.|1821
|1931.|1986
|1936.|1960
|1951.|1987
|1961.|2109
|1971.|1907
|1981.|1785
|1991.|1719
|2001.|1573
|2011.|1427
|2021.|1293
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>lbj27db66qnnbwfbpystmt3qscctild</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nulvi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644205</id>
    <revision>
      <id>7624218</id>
      <parentid>7599042</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4603" sha1="9o1vdawvhx3k176wfmcivjjb6mfojsu" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nulvi
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nùjvi''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Nulvi - Panorama (02).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 47 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 45 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =67,38 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =478 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =2 741&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =41 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =07032
| pozivni_broj         =079
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =090046
| web_stranica         =http://www.comune.nulvi.ss.it
| bilješke             =
}} 
'''Nulvi''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nùjvi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 478 metara i ima 2&amp;nbsp;741 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 67,38&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 41&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Chiaramonti]], [[Laerru]], [[Martis]], [[Osilo]], [[Ploaghe]], [[Sedini]] i [[Tergu]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|2925
|1871.|3236
|1881.|3166
|1901.|3616
|1911.|3816
|1921.|3649
|1931.|3726
|1936.|3791
|1951.|4066
|1961.|3978
|1971.|3449
|1981.|3189
|1991.|3078
|2001.|3007
|2011.|2851
|2021.|2648
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sassari}}

[[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]]</text>
      <sha1>9o1vdawvhx3k176wfmcivjjb6mfojsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuoro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644206</id>
    <revision>
      <id>7624219</id>
      <parentid>7599044</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4592" sha1="fk0jt9w06wi3w868u43w49v9z73q2qh" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nuoro
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nùgoro''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =40  | širina-minute = 19 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 20 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =192,06 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =549 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =36 925&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =192 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08100
| pozivni_broj         =0784
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =091051
| web_stranica         =http://www.comune.nuoro.it
| bilješke             =
}} 
'''Nuoro''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nùgoro'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 549 metara i ima 36&amp;nbsp;925 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 192,06&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 192&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Benetutti]], [[Dorgali]], [[Mamoiada]], [[Oliena]], [[Orani]], [[Orgosolo]] i [[Orune]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|4827
|1871.|5472
|1881.|6099
|1901.|7051
|1911.|7248
|1921.|8534
|1931.|9188
|1936.|11459
|1951.|16949
|1961.|23033
|1971.|31033
|1981.|35779
|1991.|37527
|2001.|36678
|2011.|36674
|2021.|34183
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Nuoro}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Nuoro| ]]</text>
      <sha1>fk0jt9w06wi3w868u43w49v9z73q2qh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nurachi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644207</id>
    <revision>
      <id>7624220</id>
      <parentid>7599045</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4573" sha1="cqy8l88ttak1hrc9aguwlm516cvwf0s" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nurachi
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nuràchi''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 58 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =15,97 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =7 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 782&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =112 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09070
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095035
| web_stranica         =http://www.comune.nurachi.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Nurachi''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nuràchi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 7 metara i ima 1&amp;nbsp;782 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 15,97&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 112&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Baratili San Pietro]], [[Cabras]], [[Oristano]] i [[Riola Sardo]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|791
|1871.|738
|1881.|806
|1901.|916
|1911.|957
|1921.|856
|1931.|946
|1936.|1099
|1951.|1298
|1961.|1384
|1971.|1401
|1981.|1539
|1991.|1533
|2001.|1619
|2011.|1790
|2021.|1692
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>cqy8l88ttak1hrc9aguwlm516cvwf0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuragus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644208</id>
    <revision>
      <id>7624221</id>
      <parentid>7599046</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4612" sha1="t9l0251zfc0bsnc8ivrt0onkchrqgmq" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nuragus
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nuràgus''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  Nuragus - Costume tradizionale (06).JPG
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 47 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 2 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Cagliari (metropolitanski grad)]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =19,90 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =359 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =913&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =46 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08030
| pozivni_broj         =0782
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111045
| web_stranica         =http://www.comunenuragus.com
| bilješke             =
}} 
'''Nuragus''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nuràgus'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliari]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 359 metara i ima 913 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 19,90&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 46&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Isili]], [[Nurallao]], [[Gesturi]], [[Genoni]] i [[Laconi]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1216
|1871.|1244
|1881.|1189
|1901.|1071
|1911.|1035
|1921.|1051
|1931.|1107
|1936.|1194
|1951.|1425
|1961.|1395
|1971.|1143
|1981.|1030
|1991.|1069
|2001.|1025
|2011.|942
|2021.|842
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine metropolitanskog Cagliarija}}

[[Kategorija:Naselja na Sardiniji]]</text>
      <sha1>t9l0251zfc0bsnc8ivrt0onkchrqgmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nurallao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644209</id>
    <revision>
      <id>7624222</id>
      <parentid>7599047</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4560" sha1="n57etl0bovvxvub69vh4upv3e0n4nkh" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nurallao
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nuràdda''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 47 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 5 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Cagliari (metropolitanski grad)]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =34,76 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =390 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 270&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =37 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09058
| pozivni_broj         =0782
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111046
| web_stranica         =http://www.comune.nurallao.ca.it
| bilješke             =
}} 
'''Nurallao''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nuràdda'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliari]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 390 metara i ima 1&amp;nbsp;270 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 34,76&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 37&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Isili]], [[Laconi]] i [[Nuragus]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1094
|1871.|1061
|1881.|964
|1901.|973
|1911.|896
|1921.|972
|1931.|1103
|1936.|1209
|1951.|1497
|1961.|1779
|1971.|1521
|1981.|1542
|1991.|1448
|2001.|1431
|2011.|1357
|2021.|1178
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine metropolitanskog Cagliarija}}

[[Kategorija:Naselja na Sardiniji]]</text>
      <sha1>n57etl0bovvxvub69vh4upv3e0n4nkh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuraminis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644210</id>
    <revision>
      <id>7624223</id>
      <parentid>7599048</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4615" sha1="gk04w8582uw68vng9brz2f0u0n2ob7b" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nuraminis
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nuràminis''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 27 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 1 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Cagliari (metropolitanski grad)]]
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =45,18 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =91 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =2 526&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =56 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09024
| pozivni_broj         =070
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111047
| web_stranica         =http://www.comune.nuraminis.ca.it/
| bilješke             =
}} 
'''Nuraminis''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nuràminis'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliari]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 91 metar i ima 2&amp;nbsp;526 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 45,18&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 56&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Monastir]], [[Samatzai]], [[Serramanna]], [[Serrenti]], [[Ussana]] i [[Villasor]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|2057
|1871.|2030
|1881.|2010
|1901.|2015
|1911.|2172
|1921.|2185
|1931.|2446
|1936.|2517
|1951.|2935
|1961.|3045
|1971.|3024
|1981.|3107
|1991.|3124
|2001.|2822
|2011.|2606
|2021.|2329
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine metropolitanskog Cagliarija}}

[[Kategorija:Naselja na Sardiniji]]</text>
      <sha1>gk04w8582uw68vng9brz2f0u0n2ob7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nureci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644211</id>
    <revision>
      <id>7624224</id>
      <parentid>7599049</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4531" sha1="ha03si8byef5ihz2nqkk7puwa1kdw4u" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nureci
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nurèci''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Italija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 49 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 58 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR)
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =12,87 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =335 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =360&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =28 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09080
| pozivni_broj         =0783
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =095036
| web_stranica         =http://www.comune.nureci.or.it
| bilješke             =
}} 
'''Nureci''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nurèci'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 335 metara i ima 360 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 12,87&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 28&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Assolo]], [[Genoni]], [[Laconi]] i [[Senis]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|552
|1871.|445
|1881.|459
|1901.|554
|1911.|533
|1921.|562
|1931.|548
|1936.|577
|1951.|701
|1961.|711
|1971.|666
|1981.|586
|1991.|486
|2001.|393
|2011.|348
|2021.|320
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Oristano}}

[[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]]</text>
      <sha1>ha03si8byef5ihz2nqkk7puwa1kdw4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nurri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644212</id>
    <revision>
      <id>7624225</id>
      <parentid>7599050</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4629" sha1="ea5bgqw404td835nr90wji9ps54ma5e" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nurri
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nurri''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =  
| veličina_slike       =260px
| opis_slike           =
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =250px
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 43 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 9 | dužina-minute = 14 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Cagliari (metropolitanski grad)]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =73,67 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =612 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =2 164&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =29 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =08035
| pozivni_broj         =0782
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111048
| web_stranica         =http://www.comune.nurri.ca.it
| bilješke             =
}} 
'''Nurri''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nurri'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliari]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 612 metara i ima 2&amp;nbsp;164 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 73,67&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 29&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Esterzili]], [[Isili]], [[Mandas]], [[Orroli]], [[Sadali]], [[Serri]], [[Siurgus Donigala]] i [[Villanova Tulo]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|2282
|1871.|2256
|1881.|2446
|1901.|2619
|1911.|2764
|1921.|2869
|1931.|3071
|1936.|3324
|1951.|3988
|1961.|3946
|1971.|3347
|1981.|3034
|1991.|2715
|2001.|2431
|2011.|2233
|2021.|2034
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine metropolitanskog Cagliarija}}

[[Kategorija:Naselja na Sardiniji]]</text>
      <sha1>ea5bgqw404td835nr90wji9ps54ma5e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nuxis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644213</id>
    <revision>
      <id>7624226</id>
      <parentid>7599051</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4617" sha1="2vra6p9xg93hwbvdwtbgfyhuxjjr6au" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  =Nuxis
| ime_genitiv          =
| izvorno_ime          =&lt;small&gt;''Nùxis, Nùcis''&lt;/small&gt;
| nadimak              =
| geslo                =
| slika_panorama       =Nuxis.jpg
| veličina_slike       =250px
| opis_slike           =Panorama Nuxisa iz Narcaa 2012. 
| slika_zastava        =
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat          =
| slika_pečat_veličina =100px
| slika_grb            =
| slika_grb_veličina   =
| slika_karta          =
| veličina_karte       =
| opis_karte           =
| slika_lokacijska_karta_država =Sardinija
| slika_lokacijska_karta_opis   =
| širina-stupnjevi     =39  | širina-minute = 9 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi     = 8 | dužina-minute = 44 | dužina-oznaka =E 
| lokacija_ime         = [[Dodatak:Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|ITA}}
| lokacija1_ime        = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info       =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]]
| lokacija2_ime        =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija2_info       = [[Sulcis Iglesiente]] 
| utemeljenje_ime      =
| utemeljenje_datum    =
| osnivač              =
| nazvan_po            =
| dijelovi             =
| vrsta_dijelova       =
| d1                   = &lt;!-- do A50 --&gt; 
| vrsta_vlasti         =
| vlast_bilješke       =
| titula_vođe          =
| ime_vođe             =
| stranka_vođe         =
| površina_bilješke    =&lt;ref name=&quot;istat&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_ukupna      =61,59 km²&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt;
| površina_kopna       =
| površina_vode        =
| postotak_vode        =
| visina               =196 m
| stanovništvo_godina  =&lt;small&gt;2016&lt;/small&gt;.
| stanovništvo_bilješke=&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;Istat - Istituto nazionale di statistica,  [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo         =1 566&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;
| stanovništvo_gustoća =25 stanovnika/km²
| vremenska_zona       =CET
| utc_pomak            =+1
| vremenska_zona_DST   =CEST
| utc_pomak_DST        =+2
| poštanski_broj       =09010
| pozivni_broj         =0781
| prazno_ime           =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info          =111049
| web_stranica         =http://www.comune.nuxis.ci.it
| bilješke             =
}} 
'''Nuxis''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Nùxis, Nùcis'') je naselje i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sulcis Iglesiente]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 196 metara i ima 1&amp;nbsp;566 stanovnika.&lt;ref name=&quot;istat&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Prostire se na 61,59&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;area&quot;/&gt; Gustoća naseljenosti je 25&amp;nbsp;st/km².&lt;br /&gt;Susjedne općine su: [[Assemini]], [[Narcao]], [[Santadi]], [[Siliqua]] i [[Villaperuccio]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|1358
|1871.|1426
|1881.|1490
|1901.|1537
|1911.|1676
|1921.|1574
|1931.|1747
|1936.|1799
|1951.|2187
|1961.|1998
|1971.|1808
|1981.|1848
|1991.|1834
|2001.|1703
|2011.|1631
|2021.|1455
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
{{Općine pokrajine Sulcis Iglesiente}}

[[Kategorija:Općine pokrajine Sulcis Iglesiente]]</text>
      <sha1>2vra6p9xg93hwbvdwtbgfyhuxjjr6au</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Monocarpus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>646292</id>
    <revision>
      <id>7623902</id>
      <parentid>7492879</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:22:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1512" sha1="cwsgqac9p0q5u48u3vizzvkt7laqbfd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Monocarpus''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Marchantiophyta]] 
| classis      = [[Marchantiopsida]]
| ordo         = [[Sphaerocarpales]]
| familia      = [[Monocarpaceae]]
| familia_autorstvo = D.J. Carr ex Schelpe
| genus        = '''''Monocarpus'''''
| genus_autorstvo = D.J. Carr. 
| species      = ''M. sphaerocarpus''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Monocarpus sphaerocarpus'' 
| dvoimeno_autorstvo = D.J. Carr
}}
'''''Monocarpus''''', monotipski rod [[Jetrenjarnice|jetrenjarnica]] smješten u vlastitu porodicu [[Monocarpaceae]], dio je reda ''[[Sphaerocarpales]]''.&lt;ref&gt;[http://www.tropicos.org/Name/35002568 Tropicos] Pristupljeno 28. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;

Jedina vrsta ''M. sphaerocarpus'' otkrivena je u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]] i kasnije u Africi&lt;ref&gt;[https://abcjournal.org/index.php/abc/article/download/592/536 Studies of] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 28. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rbg.vic.gov.au/documents/MuelleriaVol_35_-_p35_Cargill_High-Res.pdf Royal Botanic Gardens Victoria 2017] {{ISSN|0077-1813}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190326194834/https://www.rbg.vic.gov.au/documents/MuelleriaVol_35_-_p35_Cargill_High-Res.pdf |date=26. ožujka 2019. }}  {{ISSN|2204-2032}} Pristupljeno 28. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Sphaerocarpales]]</text>
      <sha1>cwsgqac9p0q5u48u3vizzvkt7laqbfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napalm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>646768</id>
    <revision>
      <id>7624081</id>
      <parentid>7585112</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:40:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23807" sha1="dta00hmeuwk3chbjxuok7x83fchm65m" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|prosinac 2019.}}
[[Datoteka:F100 Napalm.gif|thumb|desno|350px|[[North American F-100 Super Sabre]] primjenjuje napalm tijekom vojne vježbe.]]

'''Napalm''' je zapaljiva smjesa gelirajućeg agensa i isparljive petrokemikalije (obično [[benzin]] (petrol) ili [[dizel]]). Naziv je [[stopljenica]] imena dvaju sastojka, originalnih agenasa za zgušnjavanje i geliranje: koprecipitiranih [[aluminij]]skih [[sol]]i [[Naftenska kiselina|naftenske]] i [[Palmitinska kiselina|palmitinske kiseline]] ([[engleski jezik|eng.]] '''''nap'''hthenic acid'' + '''''palm'''itic acid'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/napalm |title=Oxford Dictionaries – napalm: definition of napalm |accessdate=2019-07-08 |archive-date=26. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826104320/http://oxforddictionaries.com/definition/english/napalm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Napalm B je modernija verzija napalma (u kojoj se koriste [[stiren]]ski derivati). Iako se izrazito razlikuje po svojoj kemijskoj kompoziciji, on se često jednostavno naziva „napalm”.&lt;ref name=&quot;GS Napalm&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm.htm |title=Napalm |first=John |last=Pike}}&lt;/ref&gt;

Napalm je bio originalno razvijen [[1942.]] godine u tajnom laboratoriju [[Harvardovo sveučilište|Harvardovog sveučilišta]]. Za razvoj je zaslužan tim koji je predvodio kemičar [[Louis Fieser]] u okviru [[Chemical Corps]]a [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;neer1&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1038/496029a |title=Books in brief. Napalm: An American Biography Robert M. Neer Harvard University Press 352 pp. |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2013-04-04_496_7443/page/29 |journal=Nature |volume=496 |issue=7443 |year=2013 |pages=29}}&lt;/ref&gt; Od neposrednog prvobitnog interesa bila je njegova podesnost kao sredstvo za spaljivanje za upotrebu u kampanjama vatrenog bombardiranja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali je njegova sposobnost da bude koherentno isporučen u postojanom mlazu koji se može prenijeti na znatne udaljenosti (umjesto goruće vatrene kugle čistog benzina) rezultirala i u njegovoj širokoj adaptaciji u pješadijskim/borbenim inženjerijskim [[plamenobacač]]ima.

Napalm gori na istoj temperaturi kao i [[benzin]], ali tijekom dužeg vremena. On se lakše raspršuje i čvrsto se drži svojih ciljeva. Ove osobine ga čine izuzetno efikasnim (i kontroverznim) u antistrukturnoj i protupješačkoj ulozi. On je bio široko korišten u zračnim i kopnenim ulogama, pri čemu je do najvećeg stupnja primjene došlo tijekom bombardiranja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (najzapaženije u veoma efikasnim spaljivanjima [[Japansko Carstvo|japanskih]] gradova [[1945.]] godine), i kasnije u ulogama bliske zračne podrške u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamsku ratu]]. Napalm je isto tako gorivo u većini plamenobacača (tenkovskih, brodskih i pješadijskih) korištenih nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], dajući im znatno veći opseg, i korišten je u toj ulozi kao uobičajeno (i strahopoštovano) oružje u urbanom ratovanju s obje zaraćene strane u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Više država (uključujući [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kina|Kinu]], [[Rusija|Rusiju]], [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]) održavaju velike zalihe oružja raznih tipova baziranih na napalmu.

== Forme ==
Napalm je korišten u plamenobacačima, [[bomba]]ma i [[tenk]]ovima s plamenobacačima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Smatra se da je formuliran tako da gori specifičnom brzinom i da se pridržava površina kako bi povećao svoju zaustavnu snagu. U toku [[gorenje|gorenja]], napalm brzo klanja kisik iz dostupnog zraka i formira velike količine [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksid]]a i [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]].&lt;ref name=&quot;GS Napalm&quot;/&gt;

Alternativne kompozicije se koriste za različite primjene, npr. [[trietilaluminijum]] je [[piroforni metali]] koji pomaže gorenju.

== Razvoj ==
Upotreba vatre u ratovanju ima [[Kipuće ulje|dugu povijest]]. Pretpostavlja se da je [[grčka vatra]], koja se isto tako naziva „ljepljiva vatra” (πῦρ κολλητικόν, ''pýr kolletikón''), imala naftnu osnovu. Razvoj napalma bio je potaknut upotrebom smjesa za zagrijavanje [[benzin]]a od strane [[Saveznici|Saveznika]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;GS Napalm&quot;/&gt; [[Lateks]], koji je korišten u ranim formama zapaljivih naprava, postao je oskudan jer je bilo skoro nemoguće doći do [[kaučuk]]a nakon što je [[Japansko Carstvo|japanska]] vojska okupirala plantaže gume u [[Britanska Malaja|Britanskoj Malaji]], [[Nizozemska istočna Indija|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]], i [[Tajland]]u.

Ova nedostupnost prirodne gume je potaknula [[kemičar]]e u [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] tvrtkama kao što su [[DuPont (1802. – 2017.)|DuPont]] i [[Standard Oil]] i istraživače na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] da razviju umjetne alternative: [[Umjetna guma|umjetnu gumu]] za sve upotrebe, uključujući [[automobilske gume]], [[tenk]]ovske [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenice]], [[zaptivač]]e, [[Crijevo|crijeva]], medicinski pribor i odjeću koja štiti od kiše. Tim kemičara koji je predvodio [[Louis Fieser]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] je prvi razvio sintetički napalm, tijekom [[1942.]] godine.&lt;ref name=&quot;UofBristol&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm |title=Napalm |website=www.chm.bris.ac.uk |access-date=8. srpnja 2019. |archive-date=31. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331055800/http://www.chm.bris.ac.uk/webprojects2001/wright/napalm.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; „Proizvodnja napalma je prvo bila povjerena ''Nuodex Products'', i do sredine travnja [[1942.]] godine razvili su smeđi, suhi prah, koji sam po sebi nije bio ljepljiv, ali se u smjesi s [[benzin]]om pretvarao u ekstremno ljepljivu i zapaljivu tvar.” Jedan od Fiserovih kolega je predložio dodavanje [[fosfor]]a u smjesu, čime je povećana „sposobnost duboke penetracije...u [[mišićno tkivo]], gdje bi nastavio goriti dan za danom.”&lt;ref name=&quot;Lindqvist 2001 105&quot;&gt;{{Cite book |last=Lindqvist |first=Sven |title=A History of Bombing |url=https://archive.org/details/historyofbombing0000lind_e5k9 |year=2001 |publisher=The New Press |location=New York |isbn=978-1-56584-625-8 |pages=[https://archive.org/details/historyofbombing0000lind_e5k9/page/105 105]}}&lt;/ref&gt;

[[4. srpnja]] [[1942.]] obavljen je prvi test na terenu [[Američki nogomet|američkoga nogometa]] u blizini Harvardove poslovne škole.&lt;ref name=&quot;Lindqvist 2001 105&quot;/&gt; Testovi pod operacionim uvjetima obavljeni su na Jefferson Proving Ground na namjenskim zgradama jedne farme, i naknadno na Dugway Proving Ground na zgradama koje su dizajnirane i konstruirane kako bi predstavljaje one koje su postojale u [[Treći Reich|njemačkim]] i [[Japansko Carstvo|japanskim]] gradovima.&lt;ref name=&quot;Noyes&quot;&gt;{{Cite book |last=Noyes |first=W.A. Jr. |title=Science in World War II: Chemistry |year=1948 |publisher=Little, Brown and Company |location=Boston |pages=392, 393}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ithaca&quot;&gt;{{Cite web |title=An Ithaca of sorts |url=http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html |date=2010-06-29 |accessdate=2019-07-08 |archive-date=11. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011104333/http://www.aggregat456.com/2010/06/ithaca-of-sorts.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ova nova smjesa kemikalija je široko korištena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u zapaljivim bombama i plamenobacačima.

Od [[1965.]] do [[1969.]], [[Dow Chemical Company]] je proizvodila napalm B za Američke oružane snage.&lt;ref name=&quot;GlobalSecurity&quot;&gt;{{cite web |title=Napalm in War |url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/napalm-war.htm |work=GlobalSecurity.org |accessdate=2019-07-08}}&lt;/ref&gt; Nakon što su objavljene vesti o smrtonosnim i unakažavajućim efektima napalma B, javnost je počela da [[bojkot]]irati proizvode ove firme, i njeno zapošljavanje novih kemičara, [[Kemijsko inženjerstvo|kemijskih inženjera]], itd., sa sveučilišnim diplomama bilo je predmet bojkota i protesta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://1967.wisc.edu/ |title=A Turning Point |others=University of Wisconsin-Madison |year=2017 |accessdate=2019-07-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html |title=Gayle Worland, 50 years ago, 'Dow Day' left its mark on Madison, 8. listopada 2017., Wisconsin State Journal, Madison, John Humenik, pristupljeno 8. srpnja 2019. |access-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171027125430/http://host.madison.com/wsj/article_47f7dc75-e30a-5a16-8cf1-044eebc66f18.html |archive-date=27. listopada 2017. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rukovodstvo tvrtke je odlučilo da je njihova „prva obaveza bila prema vladi”. U međuvremenu, napalm B je postao simbol [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111006134128/http://www2.vcdh.virginia.edu/PVCC/mbase/docs/napalm.html Napalm na vcdh.virginia.edu., pristupljeno 8. srpnja 2019.]&lt;/ref&gt;

== Vojna primjena ==
[[Datoteka:French_indochina_napalm_1953-12_1.png|thumb|desno|350px|Rezultati napalm napada francuskih zračnih snaga na pretpostavljene pozicije [[Viet Minh]]a tijekom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]], prosinac [[1953.]]]]

Napalm je prvobitno upotrebljavan u zapaljivim bombama, a zatim je korišten kao [[gorivo]] u plamenobacačima.&lt;ref name=&quot;Harvard&quot;&gt;{{Cite web |title=The Harvard Candle |url=http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html |date=2011-03-06 |accessdate=2019-07-08 |archive-date=29. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121229112152/http://www.aggregat456.com/2011/03/harvard-candle.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prva zabilježena strateška upotreba napalmskih zapaljivih bombi se dogodila u napadu američkih zračnih snaga (USAAF) na [[Berlin]] [[6. ožujka]] [[1944.]], koristeći američke AN-M76 zapaljive bombe s PT-1 (Pirogel) puniocem.&lt;ref&gt;Kleber, Brooks E. and Birdsell, Dale (1966.) [http://de.scribd.com/doc/48257221/115/The-Incendiary-Bomb-The-Strategic-Weapon ''The Chemical Warfare Service: Chemicals in Combat.''] Washington, DC: Center of Military History, United States Army, p.158.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Članak iz ''The Harvard Crimson'' [[12. kolovoza]] [[1973.]] [http://www.thecrimson.com/article/1973/10/12/napalms-daddy-31-years-later-pin/ here] kaže: &quot;The U.S. military started using napalm during the middle of 1942&quot; (Američka vojska je počela koristiti napalm sredinom [[1942.]]).&lt;/ref&gt; Prva poznata taktička upotreba od strane USAAF je bila u okviru 368. borbene grupe, sjeveroistočno od [[Compeigne]]a u Francuskoj dana [[27. ožujka]] [[1944.]] godine&lt;ref&gt;[http://www.368thfightergroup.com/368-library-afhra-368HQ.html 368th Fighter Group AFRHA History Documents]&lt;/ref&gt; i britanskih aviona [[de Havilland Mosquito]] iz Br. 140 krila RAF, RAF Second Tactical Air dana [[14. srpnja]] [[1944.]], koji su koristili AN-M76 zapaljive bombe u napadu odmazde na 17. SS diviziji u [[Bonneuil-Matours]]u. Vojnici ove [[Waffen SS]] jedinice su zarobiii i pogubili britanskog Special Air Service (SAS) [[Ratni zarobljenik|ratnog zarobljenika]], poručnika Tomosa Stefensa, koji je učestvovao u operaciji Bulbasket i nekoliko lokalnih boraca [[Francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]]. Iako to nije bilo poznato u vrijeme zračnog napada, grupa od 31 drugih ratnih zarobljenika iz iste jedinice SAS, te američki pilot koji se pridružio jedinici SAS, također su bili pogubljeni.&lt;ref&gt;McCue, Paul and Baker, Max (2009) ''SAS Operation Bulbasket: Behind the Lines in Occupied France.'' Barnsley, S. Yorks: Pen and Sword Books. str. 104., {{ISBN|9781848841932}}&lt;/ref&gt;

Dalja upotreba napalma američkih snaga se odvila na Pacifičkom teatru operacija, gdje je tijekom [[1944.]] i [[1945.]], napalm korišten kao taktičko oružje protiv [[Japansko Carstvo|japanskih]] bunkera, tunela i drugih utvrđenih pozicija, posebno na [[Saipan]]u, [[Iwo Jima|Iwo Jimi]], [[Filipini]]ma i [[Okinawa, prefektura|Okinawi]], gdje su duboko ukopani [[Japansko Carstvo|japanski]] vojnici odbijali se predati. Napalmske bombe su [[Ratna mornarica SAD-a]], [[Američke zračne snage]] i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država]] bacali iz aviona, u potpori vojnika s kopna. Zatim, kad je zračnim snagama SAD na [[Marijanski otoci|Marijanskima otocima]] ponestalo konvencionalnih [[Termit (pirotehnika)|termitnih]] zapaljivih bombi za njihove [[B-29 Superfortress]]e za bombardiranje [[Japansko Carstvo|japanskih]] gradova, njihovi vrhovni zapovjednici, kao što je general [[Curtis LeMay]], koristili su napalmske bombe za nastavak vatrenih napada na velike [[Japansko Carstvo|japanske]] gradove.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Chant |first=John A. |title=Devilbirds |url=https://archive.org/details/devilbirdsstoryo0000john |year=1947 |publisher=Harper &amp; Brothers Publishers |location=New York |page=[https://archive.org/details/devilbirdsstoryo0000john/page/171 155]}}&lt;/ref&gt; Na Europskom bojištu napalm su koristile [[Oružane snage SAD-a|američke snage]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Zinn |first=Howard |title=The Zinn Reader: Writings on Disobedience and Democracy |url=https://books.google.com/books?id=JGLkwCNI7sIC&amp;pg=PA267 |year=1997 |publisher=Seven Stories Press |isbn=978-1-888363-54-8 |pages=267}}&lt;/ref&gt; u opsadi [[La Rochelle]]a u [[Travanj|travnju]] [[1945.]] protiv [[Treći Reich|njemačkih vojnika]] (i nenamjerno [[Privremena vlada Francuske Republike|francuskih civila]] u [[Royan]]u) – oko dva tjedna prije kraja rata.&lt;ref&gt;Howard Zinn, [https://www.imdb.com/title/tt0416825 ''You Can't Be Neutral on a Moving Train''. 2004 Documentary]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:US riverboat using napalm in Vietnam.jpg|thumb|desno|350px|Rječni brod [[Brown-water navy]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] primenjuje zapaljenu napalmsku mješavinu koristeći plamenobacač fiksiran na brodu u [[Vijetnam]]u.]]

[[Sjedinjene Američke Države]] su isto tako široko koristile napalm tijekom [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;GS Napalm&quot;/&gt; Njihove kopnene snage u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] bile su brojno nadmašene na obrambenim točkama kineskim i sjevernokorejskim snagama, ali su [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a|mornarička]] [[naval aviator|avijacija]] imali zračnu kontrolu nad skoro cjelom [[Korejski poluotok|Korejskim poluotokom]]. Stoga je, [[bliska zračna podrška]] kopnenih trupa duž granice između [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] bila vitalna. Američki i drugi [[Ujedinjeni narodi|UN]] piloti su koristili napalm B za napade u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]. Napalm se vjerojatno ponajviše koristio tijekom bitke &quot;za predstražu Harry&quot; u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] tijekom noći [[10. lipnja|10.]] na [[11. lipnja]] [[1953.]] Kemijski oficir Osme armije Donald Bode je zapisao da su u „prosječnom dobrom danu” UN piloti koristili 70.000 galona napalma, od čega su otprilike 60.000 galona koristile snage SAD.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Neer |first=Robert |title=Napalm: An American Biography |url=https://archive.org/details/napalmamericanbi0000neer |year=2013 |publisher=Harvard University Press |page=[https://archive.org/details/napalmamericanbi0000neer/page/99 99]}}&lt;/ref&gt; U dokumentarnom filmu [[John Ford]]a iz [[1951.]], ''This is Korea'', snimke napalmskih napada su propraćeni glasom [[John Wayne]] koji govori: „Burn 'em out, cook 'em, fry 'em&quot; („Spali ih, skuhaj ih, sprži ih”).
''[[New York Herald Tribune]]'' je pisao „Napalm je br. 1 oružje u Koreji”.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Korea: Where the American Century Began |first=Michael |last=Pembroke |publisher=Hardie Grant Books |year=2018 |page=152}}&lt;/ref&gt; [[Winston Churchill]], je između ostalih, kritizirao američku upotrebu napalma u Koreji, nazivajući je „veoma okrutnom”, jer su SAD/UN snage, kako je on napomenuo: „splashing it all over the civilian population&quot;, &quot;tortur[ing] great masses of people&quot; („raspršivale napalm na sve srane po civilnom stanovništvu”, „spaljujući ogromne mase ljudi”.) Američki službenik koji je primio ovu izjavu, odbio ju je objaviti.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Neer |first=Robert M. |title=Napalm: An American Biography |url=https://archive.org/details/napalmamericanbi0000neer |year=2013 |publisher=Harvard University Press |pages=[https://archive.org/details/napalmamericanbi0000neer/page/102 102]-3}}&lt;/ref&gt;

Napalm je postao bitan element američkog vojnog djelovanja tijekom [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]] jer su ga vojne snage sve više koristile zbog njegovih taktičkih i psiholoških efekta. Prema nekim izveštajima u tom je području između [[1963.]] i [[1973.]] godine ispušteno oko 388.000 tona američkih napalm bombi, u usporedi s 32.357 tona korištenih tijekom tri godine u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i 16.500 tona koje su pale na [[Japan]] [[1945.]] godine.&lt;ref name=&quot;neer1&quot; /&gt; [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Američko ratno zrakoplovstvo]] i [[Ratna mornarica SAD-a|ratna mornarica]] su veoma uspješno koristili napalm protiv širokog spektra ciljeva, kao što su trupe, tenkovi, zgrade, džungla, i čak [[Tunel|železničke tunele]]. Efekt nije uvijek bio čisto fizički jer je napalm isto tako imao znatne psihološke efekte na neprijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Liquid Fire – How Napalm Was Used In The Vietnam War |url=https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2 |website=www.warhistoryonline.com |publisher=Nikola Budanovic |accessdate=2019-07-08 |ref=Napalm became a psychological weapon, as the enemy was terrified of the hell on earth caused by its use. |archive-date=2. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190502051741/https://www.warhistoryonline.com/vietnam-war/history-napalm-vietnam-war.html/2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Varijanta napalma je proizvođena u [[Rodezija|Rodeziji]] za vrstu oružja poznatu kao ''Frantan'' između [[1968.]] i [[1978.]] Ekstenzivno su ga primenjivale Rodezijske zračne snage tijekom [[Rodezijski građanski rat|Rodezijskog građanskog rata]].&lt;ref name=&quot;Fireforce&quot;&gt;{{Cite book |title=Fireforce Exposed: Rhodesian Security Forces and Their Role in Defending White Supremacy |last=Anti-Apartheid Movement |first=(various) |year=1979 |publisher=The Anti-Apartheid Movement |location=London |isbn=978-0900065040 |pages=39-40}}&lt;/ref&gt; U [[svibanj|svibnju]] [[1978.]] godine Herbert Ushewokunze, ministar zdravstva [[Afrički nacionalni savez Zimbabvea|Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea]] (ZANU) proizveo je fotografsku evidenciju o civilnim žrtvama rodezijskih napalmskih napada koju je cirkulirao tijekom svoje posjete u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref name=&quot;Fireforce&quot;/&gt; Vlade [[Mozambik]]a i [[Afrički narodni savez Zimbabvea|Afričkog narodnog saveza Zimbabvea]] (ZAPU) su isto tako objavili tvrdnje u zemlji i inozemstvu otprilike u isto vrijeme kada su napalmski napadi na gerilske ciljeve postali uobičajena pojava u vojnim operacijama u [[Rodezija|Rodeziji]].&lt;ref name=&quot;Fireforce&quot;/&gt; Južnoafričke zračne snage su često koristile napalm pri zračnim napadima [[Aermacchi MB-326|Atlas Impala]] na gerilske baze u [[Angola|Angoli]] tijekom [[Južnoafrički granični rat|Južnoafričkog graničnog rata]].&lt;ref name=&quot;Nortje&quot;&gt;{{cite book |title=32 Battalion: The Inside Story of South Africa's Elite Fighting Unit |url=https://archive.org/details/32battalioninsid0000piet |last=Nortje |first=Piet |location=New York |publisher=Zebra Press |year=2003 |isbn=978-1-868729-142 |pages=[https://archive.org/details/32battalioninsid0000piet/page/158 158]}}&lt;/ref&gt;

== Protupješački efekt ==
Kada korišten kao zapaljivo oružje, napalm može izazvati teške [[Opeklina|opekline]], [[Asfiksija|asfiskiju]], gubitak svijesti i smrt. U provedbi napalmske vatre mogu stvoriti [[Atmosfera|atmosferu]] s udjelom [[Ugljikov (II) oksid|ugljikovog monoksida]] iznad 20%&lt;ref name=&quot;GS Napalm&quot;/&gt; i [[vatrena oluja|vatrene oluje]] s neprestanim vjetrovima koji dosežu brzine do 110&amp;nbsp;km/h.
Napalm je učinkovit protiv ukopanih vojnika. Zapaljiva smjesa ulazi u [[bunker]]e i [[rov]]ove, odvodnjavajuće i irigacijske jarke i ostale vojna skloništa. Ljudi mogu u nezaštićenim skloništima umrijeti od [[Hipertermija|hipertermije]], [[Toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]], [[Dehidracija|dehidracije]], [[Asfiksija|asfiksije]], izloženosti [[dim]]u ili [[Trovanje ugljikovim monoksidom|trovanjem ugljikovim monoksidom]].&lt;ref name=&quot;emed&quot;&gt;[https://emedicine.medscape.com/article/833665-overview Napalm Exposure na eMedicine, pristupljeno 8. srpnja 2019.]&lt;/ref&gt;
Jedna vatrena bomba ispuštena iz zrakoplova s niske visine može oštetjeti područje od 2100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;emed&quot; /&gt;

== Međunarodni zakoni ==
Međunarodni zakoni specifično ne zabranjuju upotrebu napalma ili potpaljivača protiv vojnih ciljeva,&lt;ref name=&quot;UConn&quot;&gt;Omara-Otunnu, Elizabeth (8. studenog 2004.) [http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm Napalm Survivor Tells of Healing After Vietnam War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200925212001/http://www.advance.uconn.edu/2004/041108/04110803.htm/ |date=25. rujna 2020. }}. University of Connecticut Advance.&lt;/ref&gt; ali je upotreba protiv civilnih ciljeva zabranjena Konvencijom o određenom konvencionalnom oružju (CCW) [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] iz [[1980.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php |title=worldinbalance.net |website=www.worldinbalance.net |access-date=8. srpnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004121233/http://www.worldinbalance.net/intagreements/1980-certainconventionalweapons.php |archivedate=4. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt; Treći protokol CCW-a ograničuje upotrebu svih zapaljivih oružja, ali dio država ne slijedi sve protokole CCW-a. Prema [[Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja|Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja]], države su smatrane kao strane konvencije koja je ušla u upotrebu kao međunarodni zakon u [[Prosinac|prosincu]] [[1983.]], sve dok ratificiraju barem dva od pet protokola.

== Vidi još ==
* [[Kipuće ulje]]
* [[Plamenobacač]]
* [[Zapaljivo oružje]]
* [[Požarilica]]
* [[Grčka vatra]]
* [[Molotovljev koktel]]
* [[Trietilaluminijum]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Noyes |first=W.A. Jr. |title=Science in World War II: Chemistry |year=1948 |publisher=Little, Brown and Company |location=Boston |pages=392, 393}}
* {{Cite book|last=Lindqvist |first=Sven |title=A History of Bombing |url=https://archive.org/details/historyofbombing0000lind_e5k9 |year=2001 |publisher=The New Press |location=New York |isbn=978-1-56584-625-8 |pages=[https://archive.org/details/historyofbombing0000lind_e5k9/page/105 105]}}
* {{Cite book |last=Neer |first=Robert M. |title=Napalm: An American Biography |url=https://archive.org/details/napalmamericanbi0000neer |year=2013 |publisher=Belknap Press |isbn=978-0-674-07301-2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Napalm}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=nqEy5NjJOrY Hawker Tempest WW II testing including Napalm dropping na Youtube-u]

[[Kategorija:Oružje]]
[[Kategorija:Oružje u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Goriva]]</text>
      <sha1>dta00hmeuwk3chbjxuok7x83fchm65m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nahičevan (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>646986</id>
    <revision>
      <id>7624073</id>
      <parentid>7370383</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14918" sha1="m4f04gaprzow20i1h1fnwz1e8csmlmt" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Nahičevan
| ime_genitiv =Nahičevana
| izvorno_ime = ''Naxçıvan''
| translit_jezik1 = 
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 = 
| slika_panorama = City of naxcivan view from plane.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =Panorama Nahečivana iz zraka 2006.

| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =100px
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_karta     =
| veličina_karte  =300px
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =
| slika_lokacijska_karta_država =Azerbajdžan
| nadimak = 
| geslo   =
| širina-stupnjevi =39
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =45
| dužina-minute    =24
| dužina-oznaka    =E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|AZE}}
| lokacija1_ime  =[[Upravna podjela Azerbajdžana|Autonomna Republika]]
| lokacija1_info =[[Nahičevanska Autonomna Republika]]
| utemeljenje_ime    = Naselje
| utemeljenje_datum  = oko 1500. pr. Kr.
| osnivač            = 
| nazvan_po          = 
| dijelovi       = 
| vrsta_dijelova = 
| d1-d50
| vrsta_vlasti   = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Izvršni direktor
| ime_vođe       = Vugar Safarov
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   = 
| ime_vođe1      = 
| povrina_bilješke =
| površina_ukupna   = 26 [[Kilometar četvorni|km²]]&lt;ref name=&quot;SPARN&quot;&gt;[Nakhchivan: grad i četvrti], Službeni portal autonomne republike Nakhchivan: autonomna republika Nakhchivan, 2017. (az.) Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
| površina_kopna    = 25,2 km²
| površina_vode     = 0,8 km²
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 
| površina_šira     = 
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 873 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =
| stanovništvo_godina       = 2017.&lt;ref name=&quot;ERA&quot;&gt;[http://www.azstat.org/region/az/001.shtml Ekonomska regija Nakhchivan], Državni odbor za statistiku Republike Azerbajdžan 2017. (az.) Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 92.107
| stanovništvo_gustoća      = 3.542,57 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Demonim
| stanovništvo_prazno1      = Nahčivanli (''Naxçıvanli'')
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona     =[[UTC+4]]
| utc_pomak          =+4
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =AZ 7000
| pozivni_broj       = +994 36
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime   = 
| prazno_info  = 
| prazno1_ime  = 

| web_stranica =[http://www.nakhchivan.az/ www.nakhchivan.az]
}}
'''Nahičevan''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Naxçıvan'', [[armenski]]: Նախիջևան) je najveći i glavni [[grad]] [[Upravna podjela Azerbajdžana|azerbajdžanske]] [[eksklava|eksklave]] [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nahičevanske Autonomne Republike]], oko 450 km zapadno od glavnog grada [[Azerbajdžan]]a, [[Baku]]a.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080924083213/http://www.belediyye.org/index.php?con=qanun&amp;bkod=3637 Belediyye Informasiya Sistemi], 24. rujna 2008. (az.) Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; Prema popisu iz 2010. god. grad je imao oko 74.500 stanovnika.&lt;ref name=&quot;WGA&quot;&gt;[http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;des=wg&amp;geo=-26&amp;srt=npan&amp;col=abcdefghinoq&amp;msz=1500&amp;pt=c&amp;va=x World Gazetteer: Azerbaijan]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, World-Gazetteer.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Nakhchivan montage1.jpg|mini|lijevo|250px|Razglednica Nahičevana: Kanova palača, Mauzolej Huseina Džavida, Spomenik Babeku, pogled iz zraka na središte Nahičevana i detalj pročelja Mauzoleja Momine Hatuna.]]
[[Mauzolej]]i Nahičevana su nominirani za upis na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] od 1998. god.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1173/ The mausoleum of Nakhichevan (#)], službene stranice UNESCO-a, 30. rujna 1998. {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

==Zemljopisne odlike== 

Nahičevan se prostire u podnožju [[Zangezurske planine|Zangezurskih planina]], na desnoj obali rijeke [[Nahečivan (rijeka)|Nahečivan]]. Grad je smješten na nadmorskoj visini od 873 m. Poplave i erozije zemljišta su postale česte zbog smanjenog šumskog pokrivača duž riječnih obala. Kao rezultat toga, nastao je projekat pošumljavanja grada. Grad se sastoji od naselja Əliabad i sela: Başbaşı, Bulqan, Haciniyyət, Qaraçuq, Qaraxanbəyli, Tumbul, Qarağalıq i Daşduz.

Grad ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu]] [[Stepska klima|stepsku klimu]] s kratkim zimama koje su hladne i snježne, dok su ljeta suha i vrlo vruća.

==Povijest==
[[Datoteka:Poll b.c. XII-X centuries.JPG|mini|lijevo|Vaza iz Nahečivana iz 12. – 10. st. pr. Kr.]]
[[Herodot]] je u svom djelu ''[[Herodot#Povijesti (Historiai)|Povijesti (Historiai)]]'' napisao kako rijeka Araz teče iz planine Matean do zemlje ''Nakhar''.&lt;ref&gt;[[Herodot]], [https://en.wikisource.org/wiki/The_History_of_Herodotus_(Rawlinson)/Book_1 History, I] 202.; V 52.&lt;/ref&gt; Harrison Gray Otis Dwight tvrdi kako ime grada potječe od armenske riječi ''nakh'', što na [[armenski jezik|armenskom]] znači „prvi”, te riječi ''ichevan'', što znači „počivalište”, te bi ime grada značilo „prvo počivalište”.&lt;ref&gt;Richard D. Lanser, ''[http://www.noahsarksearch.com/An_Armenian_Perspective_On_The_Search_For_Noah%27s_Ark.pdf An Armenian Perspective on the Search for Noah’s Ark]'' (PDF), Associates for Biblical Research, 2007.&lt;/ref&gt; Naime, prema lokalnoj predaji Nahičevan je osnovao sam [[Noa]] nakon velikog potopa ([[Knjiga Postanka]], poglavlja 5 – 9.) i ono je mjesto njegove smrti i pokopa.
 
U starom vijeku, Nahičevan je bio dio drevnih država koje su osnovali [[Manejci]] (850. pr. Kr. – 6. st. pr. Kr.) i [[Medijci]] (728. pr. Kr. – 550. pr. Kr.), a 633. prije Krista grad su napali [[Skiti]]. Od sredine 6. do kraja 4. st. pr. Kr. gradom vlada [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]], a od 328. do 224. pr. Kr. kraljevstvo [[Atropatena]].

Nahičevan je bio jedan od istaknutih gradova [[Armensko kraljevstvo|Armenskog kraljevstva]] od 2. st. pr. Kr. do 11. st.&lt;ref&gt;Samuel Butler, ''[Atlas of Ancient and Classical Geography]'', 1907. &lt;/ref&gt; U 2. st. Nahičevan je prvi spomenuo [[Klaudije Ptolemej]] u svom djelu ''[[Geografija (Ptolomej)|Geografija]]'' kao grad '''Naxouana''' ([[grčki]]: ''Ναξουὰνα''). 
[[Veliki kralj|Perzijski šah]] [[Šapur II.]] je uništio grad 363. god. i njegovo stanovništvo, uglavnom [[Armenci]] i [[Židovi]], su odvedeni u današnji [[Iran]].&lt;ref&gt;Theo van Lint, ''&quot;Nakhchivan&quot;, The Oxford Dictionary of Late Antiquity'', ur. Oliver Nicholson, Oxford University Press, 2018.&lt;/ref&gt;

Prema armenskom episkopu i povjesničaru Sebeosu, bizantski car [[Heraklije]] je marširao kroz područje Nahičevana tijekom svog pohoda protiv [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog carstva]] 627. – 628. godine. Neki armenski kroničari dodatno tvrde da je Heraklije uništio grad Nahičevan prije nego što je krenuo na Ganzak. 
[[Datoteka:Əlincəçay xanəgahı Naxçıvan.jpg|mini|lijevo|Mauzolej u selu Khanegah, Nahečivan, iz 13. – 15. st.]]
Već u 8. st. Nahičevan je postao veliko trgovačko i obrtničko središte. U 11. st. je bio prijestolnica [[Seldžuci|Seldžuka]], a u 12. st. postaje prijestolnica države azerbejdžanskih [[atabeg]]a. Grad je u 13. st. razoro mongolski kana [[Timur]]&lt;ref&gt;Leonid Semenovič Bretanicki (Леонид Семенович Бретаницкий), [https://books.google.ru/books?ei=hzoUTYq-HcPO4AaS-siGAg&amp;ct=result&amp;id=YVRQXyN350UC&amp;dq=%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B6%D0%B4%D0%B5+%D0%B2+%D0%BD%D1%91%D0%BC+%D0%B1%D1%8B%D0%BB%D0%BE+%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%BC%D1%8C%D1%81%D0%BE%D1%82+%D0%B0%D1%80%D0%BC%D1%8F%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85+%D1%86%D0%B5%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%B9%2C&amp;q=%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%BC%D1%8C%D1%81%D0%BE%D1%82+%D0%B0%D1%80%D0%BC%D1%8F%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85+%D1%86%D0%B5%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%B9%2C#search_anchor Zodčestvo Azerbaйdžana XII—XV vv. i ego mesto v arhitekture Perednego Vostoka (Зодчество Азербайджана XII-XV вв. и его место в архитектуре Переднего Востока)], Наука, Глав. ред. восточной лит-ры, 1966., str. 381.&lt;/ref&gt; i početkom 17. st. [[Perzijanci]].

Krajem 18. i početkom 19. st. formiran je [[Nahičevanski Kanat]], koji je nominalno priznavao perzijsku vlast. Turkmančajskim mirovnim ugovorom 1828. godine ovo područje postaje ruskim posjedom, a Nahičevanski Kanat se ukida. Od 1849. godine Nahičevan je postao dio ruske gubernije Erevan.
[[Datoteka:Nakhchivan_khan_palace7.JPG|mini|lijevo|Kanova palača, sjedište kanova Nahičevana koja je danas „Državni muzej tepiha Nahičevana”]]
[[Datoteka:Nakhchivan_on_postcard.jpg|mini|Nahičevan početkom 20. st.]]
Poslije [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Rusiji 1917. godine, na ovom području je, 1918. godine, proglašena Republika Aras, koja je postojala do 1919. godine, kada je na nju invaziju izvršila [[Armenija]]. Pad republike pokrenuo je invaziju azerbajdžanske vojske, koja iste godine izbacuje armenske trupe iz područja. Pošto je sovjetska [[Crvena armija]] zauzela područje 1920. godine, stvorena je „Nahičevanska autonomna sovjetska socijalistička republika”, a na referendumu koji je održan 1921. godine 90% stanovništva republike izjasnilo se za priključenje [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanskoj SSR]], što je i učinjeno iste godine.

Poslije raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, budući predsjednik Azerbajdžana [[Hejdar Alijev]] postaje predsjednik „Nahičevanskog vrhovnog sovjeta” i pretvara Nahičevan u teritorij koji je bio skoro potpuno neovisan od vlasti u Bakuu. Tijekom [[Rat u Gorskom Karabahu|Rata u Gorskom-Karabahu]] 1992. godine, izbili su sporadični oružani sukobi Nahičevana s Armenijom. Zbog izolacije od Azerbajdžana tijekom rata, ojačao je veze s [[Turska|Turskom]] i [[Iran]]om. Parlament Azerbajdžana je pozvao 1993. godine Hejdara Alijeva da stane na čelo države, tako da on postaje predsjednik cijelog Azerbajdžana i na toj funkciji ostaje sve do 2003. godine kada ga je na funkciji naslijedio njegov sin, [[Ilham Alijev]]. Nahičevan je do danas ostao glavni grad autonomne republike u sastavu Azerbajdžana.&lt;ref name=&quot;SH&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110721185403/http://aze.info/sheki_more_details/ Sheki history], Azerbajdžanska turistička agencija, 21. srpnja 2011. {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; 

== Znamenitosti ==

[[Datoteka:Nakhichevan Mausoleum.jpg|mini|Mauzolej Jusufa Kusejira (1162.)]]
Glavna znamenitost u gradu su brojni srednjovjekovni mauzoleji kao što je obnovljeni Mauzolej Momine Hatun (1187.), supruge Eldegizida Atabega Jahana Pahlivana, vladara Eldegiza iz 12. stoljeća, također poznatog kao Atabeg Gumbezi. Desetostrani spomenik ukrašen je zamršenim geometrijskim motivima i [[Arapsko pismo|kufijskim pismom]], te tirkiznim pocakljenim opekama.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt; U njegovoj blizini se nalazi Mauzolej Jusufa Kusejira (1162.) kojega je također izradio arhitekt [[Ajami Nahičevani]]. Ostali mauzoleji iz tog vremena su: Gulustanski mauzolej, a kasnije su u istom stilu sagrađeni: Mauzolej pjesnika Huseina Džavida (1996.) i Noin mauzolej (2006.) iznad mjesta za koje predaja kaže da je Noin grob. 

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Momine Khatun Mausoleum, 2013 (2).jpg|Mauzolej Momine Hatun
Datoteka:Gülüstan türbəsi bərpadan sonra.jpg|Gulustanski mauzolej
Datoteka:Qarabağlar türbəsi restavrasiyadan sonra.jpg|Garabaghlarski mauzolej 
Datoteka:Huseyn_Javid_Mausoleum_at_Nakhchivan.jpg|Mauzolej Huseina Džavida
Datoteka:Tomb of Noah, 2011.jpg|Noin mauzolej.
&lt;/gallery&gt;

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Nakhchivan city femme centre.JPG|mini|Ženski centar Nahičevana.]]
Broj stanovnika općine Nahičevan je 2018. god bio oko 92.900 stanovnika, od čega ruralno stanovništvo oko 10.300, a urbano 82.600.&lt;ref&gt;[https://www.stat.gov.az/source/demoqraphy/?lang=en Politička podjela, veličina i struktura stanovništva: Stanovništvo po gradovima i regijama Azerbejdžana] {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

{| align=&quot;center&quot; border=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;5&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA;&quot;
|-bgcolor=&quot;#AAAAFF&quot;
|+ style=&quot;font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em&quot;| Sastav stanovništva grada Nahičevana&lt;ref name=&quot;popis2&quot;&gt;''[http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/rnazerbaijan.html Перепись АЗЕРБАЙДЖАНСКАЯ РЕСПУБЛИКА1  (1979 г.)]'' {{ru}} Pristupljeno 11. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#eeeeff&quot;
! 1939. !! [[Azeri]] !! [[Armenci]] !! [[Rusi]] !! [[Gruzijci]]
|- bgcolor=&quot;#f7f9ff&quot;
| align=center| 
| align=center| 11.901 (75,8 %)
| align=center| 2.033 (13 %)
| align=center| 1.546 (9,9 %)
| align=center| 19 (0,2 %)
|-bgcolor=&quot;#eeeeff&quot;
! 1979. !! [[Azeri]] !! [[Armenci]] !! [[Rusi]] !! [[Gruzijci]]
|- bgcolor=&quot;#f7f9ff&quot;
| align=center| 
| align=center| 37.130 (93,7 %)
| align=center| 626 (1,6 %)
| align=center| 1.635 (4,1 %)
| align=center| 12 (0,1 %)
|}

==Gospodarstvo==
U Nahičevanu je tradicionalno razvijena trgovina, zanatstvo, obućarstvo i proizvodnja šešira. Ove industrije su uglavnom zamijenjene modernima. Obnova poduzeća i razvoj industrije, liberalizacija vanjske trgovine i proširenje carinske infrastrukture su u velikoj mjeri odgovorne za rast grada u posljednja dva desetljeća.&lt;ref&gt;''[https://web.archive.org/web/20150610205926/http://www.nakhchivan.az/portal-en/iqtisadiy.htm# NAXÇIVAN MUXTAR RESPUBLİKASI]'', rəsmi portal, nakhchivan.az, 10. lipnja 2015. (az.) Pristupljeno 10. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

==Gradovi prijatelji==

* {{Z|GRU}} [[Batumi]], [[Gruzija]] (2012.)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat-inline|Nakhchivan city}}
* [http://www.nakhchivan.az/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918144912/http://www.nakhchivan.az/ |date=18. rujna 2009. }} (az.)
* [https://web.archive.org/web/20071016083653/http://azeri.net/azerbaijan/category/cities/nakhchivan/ Azerbaijan Guide on Net, Nakhchivan] {{eng oznaka}}
{{Upravna podjela Azerbajdžana}}

[[Kategorija:Gradovi u Azerbajdžanu]]
[[Kategorija:Rajoni Nahičevanske Autonomne Republike]]
[[Kategorija:Nahičevan (grad)| ]]</text>
      <sha1>m4f04gaprzow20i1h1fnwz1e8csmlmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nahičevanska Autonomna Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>647394</id>
    <revision>
      <id>7624074</id>
      <parentid>7582650</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25710" sha1="rlkxm5ey4z97epcjrifsnpnc09etdye" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|5. tjedan 2026.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                        = Nahičevanska Autonomna Republika
|izvorno_ime                = Naxçıvan Muxtar Respublikası  ([[Azerski jezik|azerski]])
|ime_genitiv                = Nahičevanske Autonomne Republike
|eng_ime                    = Nakhchivan Autonomous Republic
|zastava                    = Flag_of_Azerbaijan.svg
|grb                        = Emblem_of_Azerbaijan.svg
|moto                       = 
|himna                      = [[Državna himna Republike Azerbajdžana|Azərbaycan marşı]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.constcourt.gov.az/laws/23 |title=Constitution of the Autonomous Republic of Nakhchivan: Article 10. Symbols of the Nakhchivan Autonomous state |archive-url=https://web.archive.org/web/20170825035201/http://www.constcourt.gov.az/laws/23 |archive-date=25. kolovoza 2017. |access-date=15. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
|lokacija                   = Nakhchivan Autonomous Republic of Azerbaijan.svg
|lokacija_opis              = Nahičevanska Autonomna Republika unutar [[Azerbajdžan]]a
|lokacija2                  = 
|lokacija2_opis             = 
|glavni_grad                = [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]]
|širina-stupnjevi           = 39
|širina-minute              = 12
|širina-oznaka              = N
|dužina-stupnjevi           = 45
|dužina-minute              = 24
|dužina-oznaka              = E
|najveći_grad               = 
|najveće_naselje_vrsta      = 
|najveće_naselje            = 
|službeni_jezik             = 
|vrsta_vlasti               = [[Autonomna republika]]
|predstavnik_države_množina = 
|predstavnik_države         = Predsjednik skupštine
|predstavnik_države_osoba   = [[Vasif Talibov]]
|predsjednik_vlade_osoba    = 
|predstavnik_države1        = 
|predstavnik_države_osoba1  = 
|predstavnik_države2        = 
|predstavnik_države_osoba2  = 
|predstavnik_države3        = 
|predstavnik_države_osoba3  = 
|predstavnik_države4        = 
|predstavnik_države_osoba4  = 
|predstavnik_države5        = 
|predstavnik_države_osoba5  = 
|neovisnost                 = 
|utemeljenje_ime            = Osnutak [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Nahičevan|Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike Nahičevan]]
|utemeljenje_datum          = [[9. veljače]] [[1924.]]
|utemeljenje1_ime           = Osnutak Nahičevanske Autonomne Republike
|utemeljenje1_datum         = [[17. studenog]] [[1990.]]
|utemeljenje2_ime           = 
|utemeljenje2_datum         = 
|utemeljenje3_ime           = 
|utemeljenje3_datum         = 
|površina_poredak           = 
|površina                   = 5,500
|vode                       = 0
|stanovništvo_poredak       = 
|stanovništvo               = 452,831 
|godina_popisa              = 2018.
|gustoća_stanovništva       = 82 
|BDP_PKM_godina             = 
|BDP_PKM                    = 
|BDP_PKM_rang               = 
|BDP_PKM_per_capita         = 
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 
|valuta                     = [[Azerbajdžanski manat]] ([[ISO 4217|AZN]])
|stoti_dio_valute           = 
|vremenska_zona             = [[UTC+4]]
|internetski_nastavak       = 
|pozivni_broj               = +994 36
|komentar                   = 
}}

'''Nahičevanska Autonomna Republika''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Naxçıvan Muxtar Respublikası'') je [[Neobalne države|neobalna]] [[eksklava]] [[Azerbajdžan]]a. Obuhvaća područje od 5500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Nakhchivan Autonomous Republic&quot;&gt;Službena mrežna stranica Nahičevanske Autonomne Republike:[http://www.nakhchivan.az/portal-en/index-22.htm Nakhchivan Autonomous Republic]  {{eng oznaka}} {{Webarchive|url=https://archive.today/20121209061124/http://www.nakhchivan.az/portal-en/index-22.htm |date=9. prosinca 2012. }}, pristupljeno 15. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; s oko 414 900 stanovnika&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://mapuniversal.com/regions-of-azerbaijan-economic-regions-of-azerbaijan/ |title=Regions of Azerbaijan/Economic Regions of Azerbaijan |date=2019-01-23 |website=Map Universal |access-date=2019-07-15}}&lt;/ref&gt;. Graniči s [[Armenija|Armenijom]] (221&amp;nbsp;km) na istoku i sjeveru, [[Iran]]om (179&amp;nbsp;km) na jugu i [[Turska|Turskom]] (9&amp;nbsp;km) na sjeverozapadu.

Područje koje danas obuhvaća Nahičevanska Autonomna Republika postao je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] dio [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]]. [[1828.]], nakon posljednjega [[Rusko-perzijski ratovi|Rusko-perzijskog rata]] i [[Mirovni sporazum u Turkmajčanu|Turkmajčanskoga mira]], [[Nahičevanski Kanat]] postao je dijelom [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Nakon [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačke revolucije u Rusiji 1917.]] Nahičevan i okolna područja pala su pod autoritet [[Posebni zakavkaski komitet|Posebnoga zakavkaskog komiteta]] [[Privremena ruska vlada|privremene ruske vlade]] te kasnije postale dijelom [[Zakavkaska Demokratska Federativna Republika|Zakavkaske Demokratske Federativne Republike]]. Kada je [[Zakavkaska Demokratska Federativna Republika|ZDFR]] ukinuta u [[svibanj|svibnju]] [[1918.]], [[Nahičevan]], [[Gorski Karabah]], [[Zangezur]] (današnja [[Armenija|armenska]] pokrajina [[Sjunik (pokrajina)|Sjunik]]) i [[Kazah]] našli su se između novoosnovanih i kratkotrajnih država [[Republika Armenija (1918-1920)|Prve Republike Armenije]] i [[Azerbajdžanska Demokratska Republika|Azerbajdžanske Demokratske Republike]]. U [[lipanj|lipnju]] [[1918.]] područje je palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] okupaciju. Pod uvjetima [[Primirje iz Mudrosa|primirja iz Mudrosa]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su pristali na povlačenje iz [[Zakavkazje|Zakavkazja]] u korist [[Britansko Carstvo|britanske]] okupacije koja je trajala do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. U srpnju [[1920.]] [[Boljševizam|boljševici]] su okupirali područje i [[28. srpnja]] proglasili [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Nahičevan|Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku Nahičevan]] koja je bila &quot;usko vezana&quot; s [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanskom Sovjetskom Socijalističkom Republikom]] te je time započela [[SSSR|sedamdesetogodišnja sovjetska vlast]]. U [[siječanj|siječnju]] [[1990.]] Nahičevan je proglasio neovisnost od [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] u znaku prosvjeda protiv suzbijanja nacionalnoga pokreta u [[Azerbajdžan]]u te je iduće godine postao Nahičevanska Autonomna Republika unutar [[Azerbajdžan]]a. 
Danas je Nahičevanska Autonomna Republika autonomno područje unutar [[Azerbajdžan]]a te njome vlada samoizabrana [[zakonodavna vlast]]. Područje Nahičevanske Autonomne Republike i dan danas pati od posljedica [[Rat u Gorskom Karabahu|Rata u Gorskom Karabahu]], a njezina [[eksklava]] [[Karki (Azerbajdžan)|Karki]] se od rata nalazi pod [[Armenija|armenskom]] okupacijom. Glavni grad, ujedno i jedini grad unutar Nahičevanske Autonomne Republike je [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]]. [[Vasif Talibov]] je od [[1995.]] predsjednik Nahičevanske Autonomne Republike.&lt;ref name=&quot;Hoppe&quot;&gt;Hans-Joachim Hoppe: Nachitschewan – Vorposten Aserbaidschans (Nakhchivan – outpost of Azerbaijan), [https://web.archive.org/web/20110810160924/http://www.eurasischesmagazin.de/artikel/?artikelID=20110806 in &quot;Eurasisches Magazin&quot; (njemački), 2. kolovoza 2011.]&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
U [[Hrvatski jezik|hrvatskome]] nazivlju najčešće se upotrebljava oblik '''Nahičevan''', dok inačice imena u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] najčešće dolaze iz stranih jezika i to najčešće iz [[engleski jezik|engleskog]] te uključuju: [[Engleski jezik|engleski]] '''Nakhchivan''' čija se varijacija češto može naći u [[Srpski jezik|srpskom]] kao '''Nahčivan''',&lt;ref&gt;[http://azerbejdzan.rs/nahicevan/ Nahčivan na Azerbajdžanskom kulturnom centru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716093957/http://azerbejdzan.rs/nahicevan/ |date=16. srpnja 2019. }}, pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; '''Naxcivan''',&lt;ref&gt;[http://www.merriam-webster.com/dictionary/Naxcivan Naxcivan na Merriam-Webster engleskom rječniku].&quot; ''[[Merriam-Webster|Merriam-Webster's Collegiate Dictionary]]'', 11. izdanje, 2003. {{ISBN|0-87779-809-5}}, New York: Merriam-Webster, Inc.&lt;/ref&gt; [[Azerski jezik|azerski]] '''Naxçivan''',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Nahičevan (republika) |url=https://enciklopedija.hr/clanak/42807 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; '''Nachidsheuan''',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ldolphin.org/floodleg.html |title=Jewish Flood Legends |accessdate=2019-07-16}}&lt;/ref&gt; '''Nakhijevan''',&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070228232515/http://www.cac-biodiversity.org/arm/arm_history.htm Plant Genetic Resources in Central Asia and Caucasus: History of Armenia], pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; '''Nakhchawan''',&lt;ref name=&quot;Hewsen&quot;&gt;{{cite book |last=Hewsen |first=Robert H |title=Armenia: A Historical Atlas |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |year=2001 |page=266 |isbn=0-226-33228-4}}&lt;/ref&gt; '''Nakhitchevan''',&lt;ref name=&quot;Bauer&quot;&gt;Elisabeth Bauer, ''Armenia: Past and Present'', str. 99. (ISBN B0006EXQ9C).&lt;/ref&gt; '''Nakhjavan''',&lt;ref&gt;Kazemzadeh, Firuz, ''The Struggle For Transcaucasia: 1917–1921''. str. 255., ISBN 0-8305-0076-6.&lt;/ref&gt; i '''Nakhdjevan'''.&lt;ref&gt;''Ibid.'' str. 267.&lt;/ref&gt; Nahičevan se u [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejovoj]] [[Geografija (Ptolomej)|Geografiji]] i kod drugih klasičnih autora nalazi kao '''Naxuana'''.&lt;ref name=&quot;Brockhaus&quot;&gt;{{ru icon}} [http://brockhaus-efron-encyclopedia.info/%D0%AD%D0%BD%D1%86%D0%B8%D0%BA%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%8F_%D0%91%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B3%D0%B0%D1%83%D0%B7%D0%B0_%D0%B8_%D0%95%D1%84%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B0/138612/%D0%9D%D0%B0%D1%85%D0%B8%D1%87%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%8C &quot;Nakhichevan&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130703211539/http://brockhaus-efron-encyclopedia.info/%D0%AD%D0%BD%D1%86%D0%B8%D0%BA%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%8F_%D0%91%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B3%D0%B0%D1%83%D0%B7%D0%B0_%D0%B8_%D0%95%D1%84%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B0/138612/%D0%9D%D0%B0%D1%85%D0%B8%D1%87%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%8C |date=3. srpnja 2013. }} in the ''Brockhaus and Efron Encyclopedic Dictionary'', St. Petersburg, Russia: 1890. – 1907.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://encyclopedia.jrank.org/MOS_NAN/NAKHICHEVAN_or_NAKHJEVAN.html &quot;Nakhichevan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150426153845/http://encyclopedia.jrank.org/MOS_NAN/NAKHICHEVAN_or_NAKHJEVAN.html |date=26. travnja 2015. }} u 19. izdanju [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiji Britannici]] iz [[1911.]], str. 156.&lt;/ref&gt; 
[[19. stoljeće|Devetnaestostoljetni]] [[Nijemci|njemački]] [[Filologija|filolog]] [[Johann Heinrich Hübschmann]] piše da &quot;Nakhichavan&quot; u [[Armenski jezik|armenskom jeziku]] doslovno znači &quot;mjesto silaska&quot;, što upućuje na [[Biblija|biblijski]] silazak [[Noa|Noe]] s [[Noina arka|Noine arke]] s planine [[Ararat]]. Armenska tradicija tvrdi da je [[Noa]] osnovao Nahičevan.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Coene |first=Frederik |title=The Caucasus: an introduction |year=2009 |publisher=Routedge |isbn=978-0-415-48660-6 |url=https://books.google.com/books?id=FqFMmVbfRfEC&amp;pg=PA35&amp;dq=Nakhchivan+Noah&amp;hl=en&amp;ei=9J3KTczQOcy38gO9t8nKBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CDgQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=Nakhchivan%20Noah&amp;f=false |page=35}}&lt;/ref&gt; [[1. stoljeće|Prvostoljetni]] [[Židovi|židovski]] povjesničar [[Josip Flavije]] također piše o Nahičevanu, ste kaže da njegovo originalno ime &quot;Αποβατηριον, ili mjesto spuštanja, je točan prijevod ovoga [[Nahičevan (grad)|grada]].&quot;&lt;ref name=&quot;Josephus&quot;&gt;{{cite web |url=http://library.untraveledroad.com/Ch/Josephus/Antiquities-Jews/Book1/3.htm |title=Chapter 3 |accessdate=2019-07-16 |archive-date=20. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211020043854/http://library.untraveledroad.com/Ch/Josephus/Antiquities-Jews/Book1/3.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hübschmann je međutim zabilježio da to ime nije nosio u [[Antika|antici]] te je današnje ime  &quot;Nakhchivan&quot; ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: &quot;Nahičevan&quot;) evoluiralo iz &quot;Naxčawan&quot;. Prefiks &quot;Naxč&quot; dolazi od Naxič ili Naxuč (vjerojatno neko osobno ime) i &quot;awan&quot; (moderna transkripcija Hübschmannovog &quot;avan&quot;), [[Armenski jezik|armenske]] riječi za &quot;mjesto, naselje&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.fni.com/cim/technicals/noah.txt |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080312030734/http://www.fni.com/cim/technicals/noah.txt |archive-date=12. ožujka 2008. |access-date=16. srpnja 2019.}} Bill Crouse: ''Noah's Ark: Its Final Berth'', pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
== Uprava ==
{{glavni|Administrativna podjela Azerbajdžana}}
Nahičevanska Autonomna Republika je podijeljena na osam upravnih jedninica, od kojih su sedam [[rajon]]i, a jedan [[grad]] ([[Nahičevan (grad)|Nahičevan]]).
[[Datoteka:Nakhichevan-subdivisions.png|mini|200px|Podjela Nahičevanske Autonomne Republike &lt;br&gt;
{|
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;15%&quot;|
1. [[Babečki rajon]]&lt;br /&gt;
2. [[Džulfinski rajon]]&lt;br /&gt;
3. [[Kengerlinski rajon]]&lt;br /&gt;
4. [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]] (grad)
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;15%&quot;|
5. [[Ordubadski rajon]]&lt;br /&gt;
6. [[Sadarački rajon]]&lt;br /&gt;
7. [[Šahbuški rajon]]&lt;br /&gt;
8. [[Šarurski rajon]]
|}]]

{| class=wikitable align=&quot;center&quot;
 !rajon
 ![[Azerski jezik|na azerskom]]
 !upravno središte
 !površina
 !stanovništvo
 !općine
 |-
 !&lt;center&gt;[[Babečki rajon]]
 |&lt;center&gt;Babək rayonu
 |&lt;center&gt;[[Babek]]
 |&lt;center&gt;901,68&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;40 općina
 |-
 !&lt;center&gt;[[Džulfinski rajon]]
 |&lt;center&gt;Culfa rayonu
 |&lt;center&gt;[[Džulfa]]
 |&lt;center&gt;1 000&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;25 općina
 |-
 !&lt;center&gt;[[Kengerlinski rajon]] 
 |&lt;center&gt;Kəngərli rayonu
 |&lt;center&gt;[[Kivrak]]
 |&lt;center&gt;682&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;11 općina
 |-
 !&lt;center&gt;'''[[Nahičevan (grad)|Nahičevan]]'''
 |&lt;center&gt;Naxçıvan
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;
 |-
 !&lt;center&gt;[[Ordubadski rajon]] 
 |&lt;center&gt;Ordubad rayonu
 |&lt;center&gt;[[Ordubad]]
 |&lt;center&gt;972&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;45 općina
 |-
 !&lt;center&gt;[[Sadarački rajon]]  
 |&lt;center&gt;Sədərək rayonu
 |&lt;center&gt;[[Sadarak]]
 |&lt;center&gt;151,34&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;3 općine
 |-
 !&lt;center&gt;[[Šahbuški rajon]]  
 |&lt;center&gt;Şahbuz rayonu
 |&lt;center&gt;[[Šahbuz]]
 |&lt;center&gt;815&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;25 općina
 |-
 !&lt;center&gt;[[Šarurski rajon]]  
 |&lt;center&gt;Şərur
 |&lt;center&gt;[[Šarur]]
 |&lt;center&gt;811,14&amp;nbsp;km²
 |&lt;center&gt;
 |&lt;center&gt;64 općine
 |}

== Demografija ==
== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Azerbajdžana}}
[[Datoteka:Nakhichevan_detail_map.png|thumb|desno|200px|Detaljna karta Nahičevanske Autonomne Republike]]

Nahičevan je [[Stepska klima|polupustinjska]] regija koju odvaja [[Armenija]] od velikoga dijela [[Azerbajdžan]]a. [[Zangezurske planine]] čine granicu s [[Armenija|Armenijom]], dok rijeka [[Aras]] čini granicu s [[Iran]]om. Araska brana koja je sagrađena na toj rijeci opskrbljuje vodu za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] te njena [[hidroelektrana]] stvara energija za [[Azerbajdžan]] i [[Iran]].

Nahičevan je ekstremno [[Suha klima|suh]] te prevladavaju planinski kraj. Najviši vrh Nahičevana je [[Kapudžuh]] (3904 m), a najraspoznatljivi je [[Ilandag]] (2415 m) koji se može vidjeti iz [[Nahičevan (grad)|grada Nahičevana]]. Prema legendi pukotinu na njegovom vrhu je stvorila [[Noina arka]] kada se potop povlačio.&lt;ref name=&quot;Planet2&quot;&gt;Plunkett and Masters. ''Lonely Planet'', str. 246.&lt;/ref&gt; Još jedan važan vrh je [[Qazangöldağ]] (3829 m).

{{Široka slika|Nakchivan Panoramic.jpg|900px|Nahičevanski krajolik|alt=a vast green plain with isolated mountains in the distance}}

== Gospodarstvo ==
=== Industrija ===
[[Datoteka:Nakhchivan_Automobile_Plant_has_become_the_eighth_Official_Supporter_of_Baku_2015_1(1)_(2).jpg|thumb|desno|200px|Logo [[Nahičevanskog automobilnog zavoda]]]]
Važne industrije Nahičevana čine rudarenje [[minerali|minerala]] kao što su [[Kuhinjska sol|sol]], [[molibden]] i [[Olovo (element)|olovo]]. Suho ratarenje, razvijeno od vremena [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] je dopustilo u regiji rast [[Pšenica|pšenice]] koja se najčešće uzgaja oko rijeke [[Aras]], [[Ječam|ječma]], [[pamuk]]a, [[duhan]]a, [[voćnjak]]a, [[Murva|murve]] i [[grožđe]] za proizvodnju [[Vino|vina]]. Ostale industrije uključuju čišćenje [[pamuk]]a, vrtnja [[Svila|svile]], konzervacija voća, pakiranje mesa itd te u suhim područjima [[ovčarstvo]].

Obrada minerala, soli, [[radiotehnika]], prezervacija, svileni proizvodi, meso i mlijeko, punjenje boca [[Mineralna voda|mineralne vode]], proizvodnju odjeće i namještaja čine glavne grane nahičevanske industrije.

[[Nahičevanski automobilni zavod]] ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Naxçıvan Avtomobil Zavodu''), poznatiji pod kraticom NAZ, je automobilni proizvođač Nahičevanske Autonomne Republike.

Gospodarstvo je pretrpjelo značajan udarac [[1988.]] godine zbog nedostatka sirovina i tržišta, zbog [[Rat u Gorskom Karabahu|Rata u Gorskom Karabahu]]. Iako se nova tržišta pojavljuju u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]], ova izolacija i do danas postoji. Gospodarstvo Nahičevana se temelji na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], rudarenju i obradi mesa.

Nahičevan je bogat mineralima. Nahičevan posjeduje izvore [[mramor]]a, [[Vapno|vapna]] i [[gips]]a. Izvori [[Halit]]a su iscrpljeni u [[Nehram]]u, [[Nahičevan (grad)|gradu Nahičevanu]] i Sustinu. Važni rudnici [[molibden]]a su trenutačno zatvoreni zbog izolacije Nahičevana. U Nahičevanu se nalaze mnogo izvora [[Mineralna voda|mineralne vode]] kao što su kod [[Badamli]]ja, [[Sirab]]a, Nagajira, Kiziljira gdje [[mineralna voda]] sadrži [[arsen]]. Rogata i mala goveda se posvuda uzgajaju, pogotovo u okolici [[Šarur]]a i [[Nahičevan (grad)|grada Nahičevana]].

=== Poljoprivreda ===
Oko 90% obradivih površina se nalaze u privatnome vlasništvu. Unatoč tome [[poljoprivreda]] je postala slabo kapitalizirana [[vrt]]na aktivnost. Proizvodnja je drastično pala te je masovna komercijalna poljoprivreda opala.

Oko dvije trećine Nahičevana čine strmine i [[Pustinja|pustinje]], te je stoga količina obradive površine ograničena. Glavne bilje, [[kukuruz]] i [[duhan]] se uglavnom uzgajaju u [[Kursko-araska nizina|Kursko-araskoj nizini]] kraj [[Šarur]]a i [[Nahičevan (grad)|grada Nahičevana]]. Tri četvrtine proizvodnje žitarica, posebno [[Jara pšenica|obične pšenice]] su koncentrirane na irigacijskoj zemlji Šarurske nizine i porječju rijeke Nahičevan.

[[Vinarstvo]] u Nahičevanu ima dugu tradiciju u Araskoj dolini i pobrđu. Vruća ljeta i duge tople jeseni omogućuju rast grožđa s velikim udjelom [[saharin]]a kao što su bajan-širaz, tebrizi i širan. Vina kao što su &quot;Nahičevan&quot;, &quot;Šahbuz&quot;, &quot;Abrakunis&quot; i &quot;Aznnaburk&quot; su prihvatljive kvalitete i vrlo popularna u Nahičevanu. Uzgoj voća je izrazito važan. Najčešće se uzgajaju [[dunja|dunje]], [[kruška|kruške]], [[breskva|breskve]], [[marelica|marelice]], [[smokva|smokve]], [[badem]]i te [[šipak]].

=== Stočarstvo ===
[[Govedarstvo]] je još jedna tradicionalna grana nahičevanskoga gospodarstva. Zbog [[Suha klima|suhe klime]] pašnjaci nisu izrazito plodni te zbog toga [[ovčarstvo]] prevladava nad ostalim oblicima [[stočarstvo|stočarstva]]. Zimski pašnjaci se prostiru nad [[Kursko-araska nizina|Kursko-araskoj nizini]], pobrđima te planinskim obroncima na visinama od 1200 metara. Ljetni pašnjaci se prostiru nad planinskim područjima na visinama od 2300 do 3200 metara. Najrasprostranjenija vrste ovce je &quot;balbas&quot;. Ove ovce se prepoznavaju po njihovoj produktivnosti i snježno-bijeloj svilenoj [[vuna|vuni]] koja se koristi za izradu [[tepih]]a. U Nahičevanskoj Autonomnoj Republici također se uzgajaju [[Europski bizon|bizoni]].

=== Turizam ===
Iako je vlada izjavila da će olakšati razvoj turizma, turizam je još uvijek u začetku. Sve do [[1997.]] turisti su morali imati posebnu dozvolu za posjećivanje Azerbajdžana. Ta dozvola je ukinuta, čime je putovanje za strance olakšno. Postrojenja su vrlo jednostavna te je gorivo za grijanje teško dostupno zimi. Suhe planine na granici s [[Armenija|Armenijom]] i [[Iran]]om su veličanstvene.
  
[[2007.]] godine dovršen je [[most Poldašt – Šahtati]] koji povezuje grad [[Poldašt]], [[Zapadni Azarbajdžan]], [[Iran]] sa selom [[Šahtati]] u Nahičevanskoj Autonomnoj Republici, omogućivši prelazak stanovnika Nahičevanske Autonomne Republike u većinski dio Azerbajdžana preko Irana bez potrebe za prelaskom [[Armenija|Armenije]] s kojom je [[Azerbajdžan]] u lošim odnosima zbog [[Rat u Gorskom Karabahu|rata u Gorskom Karabahu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.usacc.org/usacc_newsletter/newsletter136/news4.html |title=USACC Newsletter |website=www.usacc.org |access-date=2019-07-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180316151715/http://www.usacc.org/usacc_newsletter/newsletter136/news4.html |archivedate=16. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Arheologija ===
[[Datoteka:Exponates_from_Kültepe_I_(Azerbaijan)_3.jpg|thumb|desno|200px|Strelica iz [[Kjuljtepe I|Kjuljtepa I]]]]
Rana [[Kura–Aras kultura]] je prvotno bila prisutna u Nahičevanu, prije nego što se proširila na druga područja, sve do [[Izrael]]a. Područje Nahičevana otkriva početak ove [[Bakreno doba|bakrenodobne]] i [[Brončano doba|ranobronačnodobne]] kulture. Važna nalazišta ove kulture su [[Kjuljtepe I]] i [[Mahta]].

Kao rezultat donedavnih arheoloških iskopavanja kod [[Dize (Šarur)|Ovčulara Tepesija]] početak [[Kura–Aras kultura|Kura-Araske kulture]] je datiran između [[4200. pr. Kr.]] i [[3400. pr. Kr.]]&lt;ref&gt;Bakhshaliev V.B. (2013.), [http://www.ra.iaran.ru/?page_id=2677&amp;lang=en Proto Kura-Araxes ceramics of Nakhchivan]&lt;/ref&gt;

The Naxçivan Archaeological Project je prvi zajednički [[Sjedinjene Američke Države|američko]]-[[azerbajdžan]]sko program mjerenja i iskopavanja te je aktivan od [[2006.]]&lt;ref&gt;[http://oglanqala.net/?page_id=61 Nakhchivan Archaeological Project] oglanqala.net, pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; [[2010.]] i [[2011.]] iskopali su [[Željezno doba|kasnoželjeznodobnu]] utvrdu [[Oghlangala|Oghlangalu]].&lt;ref&gt;[http://oglanqala.net/?page_id=259 2010 / 2011 Season] oglanqala.net, pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

U Nahičevanu postoje mnogi arheološki spomenici iz ranog [[Željezno doba|Željeznoga doba]], te oni objašnjavaju kulturan, arheološki i agrikulturni razvoj područja. Važna nalazišta su: Ilikligaya, Irinchoy i Iydali Piri u Kengerlinskom području.&lt;ref&gt;[http://www.eurasiareview.com/13012016-archaeological-treasures-of-nakhchivan-oped/ Archaeological Treasures Of Nakhchivan] – OpEd – Eurasia Review 2016, pristupljeno 16. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Heydar_Aliyev_1997.jpg|thumb|desno|200px|[[Hejdar Alijev]], bivši predsjednik [[Azerbajdžan]]a, rođen je u [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]]u.]]
* [[Hejdar Alijev]], bivši predsjednik [[Azerbajdžan]]a
* [[Abulfaz Elčibaj]], bivši predsjednik [[Azerbajdžan]]a
* [[Christapor Mikaelian]], osnivač [[Armenska revolucionarna federacija|Armenske revolucionarne federacije]]
* [[Garegin Nžde]], [[Armenija|armenski]] bivši vojskovođa, državnik i publicist
* [[Vasif Talibov]], trenutačni predsjednik skupštine Nahičevanske Autonomne Republike
* [[Husein Džavid]], pjesnik i dramski pisac
* [[Džalil Mamedkulizade]], pisac
* [[Mamed Said Ordubadi]], pisac
* [[Ruben Orbeli]], arheolog
* [[Bahruz Kangarli]], slikar
* [[Vladimir Makogonov]], [[šahovski velemajstor]]

== Galerija ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Image:Nakhichevan01.JPG|[[Mauzolej Momine Khatum]] u [[Nahičevan (grad)|gradu Nahičevanu]].
Image:Momine Fragment.jpg|Cigle i fajanski uzorak na [[Mauzolej Momine Khatum|mauzoleju]].
Image:Momine perspective wiki.jpg|Još jedan pogled na [[Mauzolej Momine Khatum|mauzolej]].
Image:Nakhichevan02.JPG|Srednjovjekoni grobni spomenici u obliku ovnova u blizini [[Mauzolej Momine Khatum|mauzoleja]].
Image:Nakhichevan04.JPG|Grobni spomenik u obliku ovna ugrađen u beton.
Image:Batabat Mountains.jpg|Batabatska regija [[Šahbuz]]a.
Image:Nakhichevan05.jpg|Pogled na [[Ordubad]] s planinskim lancom visokih planina u daljini u susjednom [[Iran]]u.
Image:Nakhichevan06.jpg|[[Ordubad]]ske kuće fotografirane s desne obale rijeke Ordubadčaj.
Image:Nakhichevan07.jpg|Poznate uske ulice [[Ordubad]]a.
Image:Nakhichevan08.jpg|Džamija u jednom [[ordubad]]skom kvartu.
Image:Jolfa-Aras2.jpg|Rijeka [[Aras]] na [[azerbajdžan]]sko-[[iran]]skoj granici u blizini [[Džulfa|Džulfe]].
Image:Nakhichevan09.jpg|Planinski teren Nahičevana.
Image:Julfa-khachkars.jpg|[[Armenci|armensko]] [[hačkar]] groblje u [[Džulfa|Džulfi]].
Image:Nakhichevan Mausoleum.jpg|[[Mauzolej Yusifa ibn Kusirova]] u [[Nahičevan (grad)|Nahičevanu]].
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Nahičevan]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Nakhchivan}}
{{Wikivoyage|Nakhchivan (region)}}
* [http://www.nakhchivan.az Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918144912/http://www.nakhchivan.az/ |date=18. rujna 2009. }} {{engl}}
* [http://nakhchivan.preslib.az/en.htm Nahičevanska Autonomna Republika] {{engl}}
* [https://web.archive.org/web/20071016083653/http://azeri.net/azerbaijan/category/cities/nakhchivan/ Vodič] {{engl}}
* [https://enciklopedija.hr/clanak/42806 Nahičevanska Autonomna Republika na Hrvatskoj enciklopediji]

{{Azerbajdžan}}

[[Kategorija:Nahičevanska Autonomna Republika|Nahičevanska Autonomna Republika]]
[[Kategorija:Azerbajdžan]]</text>
      <sha1>rlkxm5ey4z97epcjrifsnpnc09etdye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola Grčka glavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>647416</id>
    <revision>
      <id>7623741</id>
      <parentid>7616503</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>infokutija</comment>
      <origin>7623741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6578" sha1="8v9yr9o8qm9dndhmt4922vb6xq4addl" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici 
|slika = Nekropola Grcka glavica Glavaticevo (01).jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = da
|dossier = 1504
|država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},&lt;br&gt; {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}}
|karta = Hercegovina
|karta-oznaka = Grčka glavica
|oznaka-položaj = bottom
|koordinate = {{coord|43|29|46.7|N|18|7|17.4|E|display=inline,title}}
|karta-opis = Položaj nekropole Grčka glavica u Hercegovini
}}
'''Nekropola Grčka glavica''' smještena je u naselju [[Glavatičevo]], općina [[Konjic]]. Nalazi se na popisu 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su [[2016.]] godine proglašene [[Stećak#UNESCO-ova_svjetska_baština|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a.&lt;ref&gt;[http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 Državna komisija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |date=17. siječnja 2020. }}, pristupljeno 15. srpnja 2019. {{bos oznaka}}&lt;/ref&gt;

Nekropola je i [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2415 |title=Nekropola Biskup |work=kons.gov.ba |accessdate=15. srpnja 2019. |archive-date=3. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103003237/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2415 |url-status=dead }} {{bos oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Lokacija ==
[[Datoteka:Nekropola Grcka glavica Glavaticevo (02).jpg|mini|lijevo|Nekropola Grčka glavica]]
Biskup je [[selo]] u blizini [[Glavatičevo|Glavatičeva]], oko 30&amp;nbsp;km udaljeno od [[Konjic]]a, prema [[jugoistok]]u. Pored makadamskog puta na manjem uzvišenju poznatom pod nazivom [[Grčka glavica]], nalaze se ostaci [[crkva|crkve]] i [[nekropola]] sa [[stećci]]ma.

== Povijest ==
Velikaški rod [[Sankovići]] (u pisanim izvorima [[Bogopanci]], [[Draživojevići]], [[Miltenovići]] i [[Sankovići]]) može se pratiti od [[1306.]] do [[1404.]] godine. Početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] djeluju na području [[Nevesinje|Nevesinja]], a poslije [[1335.]] godine proširuju vlast na [[Zagorje (župa)|Zagorje]], a kasnije na [[Dabar]], [[Popovo polje]], [[Bosansko primorje|Primorje]] i [[Konavle]]. Kao predstavnici [[Hum|Humske zemlje]] redovno su učestvovali u Zboru bosanskih velikaša, posebno u periodu od [[1330.]] do [[1404.]] godine. [[Obitelj]]sko [[groblje]] nalazilo se u selu [[Biskup]]u, na teritoriju [[Komska župa|Komske župe]]. Nedaleko od Biskupa, u selu [[Zaborani]], na krajnjem sjevernom dijelu [[Nevesinjsko polje|Nevesinjskog polja]], nalazio se [[dvor]] [[Radič Sanković|Radiča Sankovića]]. Posljednji [[Sanković]] bio je [[knez]], a zatim [[vojvoda]] [[Radič]]. [[Sandalj Hranić Kosača]] je [[1404.]] godine zarobio [[Radič]]a i preoteo čitavu njegovu [[oblast]].

== Opis == 
[[Datoteka:Nekropola_Grcka_glavica_Glavaticevo_(12).jpg|250px|mini|desno|Ukrašeni stećak]]
Od [[1954.]] do [[1955.]] godine [[arheološka istraživanja]] je obavio [[Marko Vego]]. Najvažniji [[rezultat]] ovog istraživanja je konstatacija da se ovdje radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda [[Sanković]]a koji je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] vodio glavnu riječ u tadašnjoj [[Humska zemlja|Humskoj zemlji]]. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]].

[[Nekropola]] sa [[stećci]]ma sastoji se od 172 stećka i velikog broja [[grob]]ova bez [[spomenik]]a. Jedan primjerak je sljemenjak, dok su sve ostalo [[ploče]] i [[sanduci]]. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.  Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Pri vrhu sljemenjaka je friz od niza kosih paralelnih linija, a na bočnim stranama su arkade. Pri vrhu sanduka je friz od povijene lozice s trolistovima.

Na jednom [[sanduk]]u je natpis, izrađen s dvije strane u dva reda i s druge dvije strane u jednom redu. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], [[14. stoljeće]].&lt;ref name=&quot;Bešlagi&quot;&gt;{{Cite web |url=https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled |work=Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate=15. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;  Natpis glasi:

{{navod|''Ovdje leži gospođa [[Goisava]], kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca [[Sanka]] i [[župan]]a [[Bjeljak]]a sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.''}}

Iz natpisa se vidi da se radi o grobu [[Goisava|Goisave]], žene vojvode [[Radič Sanković|Radiča Sankovića]]. Po svom [[sadržaj]]u, [[natpis]] spada među najdragocjenije [[spomenik]]e svoje vrste u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].  U [[grob]]u je pronađen netaknut [[kostur]] i prilozi: [[svilene trake]], kao ostatak [[haljine]], a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko [[1337.]] godine.&lt;ref name=&quot;Miletić&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work=Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. |accessdate=15. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

U stećku pored nađen je [[kostur]] s prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode [[Radič]]a.

Područje je zapušteno, pokriveno [[lišće]]m i samoniklim [[raslinje]]m. Ostaci [[zid]]ova [[crkva|crkve]] i [[stećci]] u njezinoj unutrašnjosti zarasli su u [[mahovina|mahovinu]] i [[lišaj]]e. Veliki broj stećaka je pomjeren iz prvobitnog položaja, utonuo ili skliznuo s padine.

== Literatura ==
* [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
* Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
* Marko Vego,  Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. 
* Marko Vego, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,  XII,  Sarajevo, 1957., 127-141.Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica 

== Izvori == 
{{Izvori}} 

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Konjic]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8v9yr9o8qm9dndhmt4922vb6xq4addl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albicija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>648543</id>
    <revision>
      <id>7624024</id>
      <parentid>7060758</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:37:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Faunaram</username>
        <id>376596</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vrste */</comment>
      <origin>7624024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="jd0fdc5wa359qs0tbsas3i4meywnvzj" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Albicija''
| slika        = Parasol de la China - Albizia julibrissin (7568891804).jpg
| slika_opis   = ''Albizia julibrissin''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Fabales]]
| familia      = [[Fabaceae]]
| subfamilia   = ''[[Caesalpinioideae]]''
| tribus       = [[Ingeae]]
| genus        = '''''Albizia'''''
| genus_autorstvo = [[Durazz.]]
| FCD = rod
}}
'''Albicija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Albizia''), biljni rod drveća i grmlja iz porodice ''[[Fabaceae]]'', smješten u tribus ''[[Ingeae]]'', dio potporodice ''[[Caesalpinioideae]]''. Preko 120 vrsta rašireno je po suptropskim i tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30017224-2#children Plants of the World online] Pristupljeno 31. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; 

Jedna od poznatijih vrsta je [[svilenasta albicija]] (''[[Albizia julibrissin|A. julibrissin]]''), korisno drvo koje raste od Irana na istok preko Kine do Japana.

== Vrste ==
[[File:Zoológico de Paraguaná en 2024.jpg|thumb|275x275px|''Albizia lebbeck'']]
{{stupci|3|
# ''[[Albizia acle]]'' &lt;small&gt;(Blanco) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia adianthifolia]]'' &lt;small&gt;(Schumach.) W.Wight&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia adinocephala]]'' &lt;small&gt;(Donn.Sm.) Britton &amp; Rose ex Record&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia altissima]]'' &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia amara]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Boivin&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia androyensis]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia angolensis]]'' &lt;small&gt;Welw.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia anthelmintica]]'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Brongn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia antunesiana]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia arenicola]]'' &lt;small&gt;R.Vig.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia atakataka]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia attopeuensis]]'' &lt;small&gt;(Pierre) I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia aurisparsa]]'' &lt;small&gt;(Drake) R.Vig. ex Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia aylmeri]]'' &lt;small&gt;Hutch. ex Broun &amp; Massey&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia balabaka]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia barinensis]]'' &lt;small&gt;Cárdenas&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia bequaertii]]'' &lt;small&gt;De Wild.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia bernieri]]'' &lt;small&gt;E.Fourn. ex Villiers&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia berteroana]]'' &lt;small&gt;(Balb. ex DC.) Fawc. &amp; Rendle&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia boinensis]]'' &lt;small&gt;R.Vig.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia boivinii]]'' &lt;small&gt;E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia brevifolia]]'' &lt;small&gt;Schinz&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia buntingii]]'' &lt;small&gt;Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia burkartiana]]'' &lt;small&gt;Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia burmanica]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia calcarea]]'' &lt;small&gt;Y.H.Huang&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia canescens]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia carbonaria]]'' &lt;small&gt;Britton&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia carrii]]'' &lt;small&gt;Kanis&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia chevalieri]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia chinensis]]'' &lt;small&gt;(Osbeck) Merr.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia commiphoroides]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia coriaria]]'' &lt;small&gt;Welw. ex Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia coripatensis]]'' &lt;small&gt;(Rusby) Schery&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia corniculata]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Druce&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia crassiramea]]'' &lt;small&gt;Lace&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia croizatiana]]'' &lt;small&gt;F.P.Metcalf&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia decandra]]'' &lt;small&gt;(Ducke) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia dinklagei]]'' &lt;small&gt;(Harms) Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia divaricata]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia dolichadena]]'' &lt;small&gt;(Kosterm.) I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia duclouxii]]'' &lt;small&gt;Gagnep.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia edwallii]]'' &lt;small&gt;(Hoehne) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia elegans]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia eriorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia euryphylla]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia ferruginea]]'' &lt;small&gt;(Guill. &amp; Perr.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia forbesii]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia garrettii]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia glaberrima]]'' &lt;small&gt;(Schumach. &amp; Thonn.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia glabripetala]]'' &lt;small&gt;(H.S.Irwin) G.J.Lewis &amp; P.E.Owen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia grandibracteata]]'' &lt;small&gt;Taub.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia guillainii]]'' &lt;small&gt;Guillaumin&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia gummifera]]'' &lt;small&gt;(J.F.Gmel.) C.A.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia harveyi]]'' &lt;small&gt;E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia inundata]]'' &lt;small&gt;(Mart.) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia isenbergiana]]'' &lt;small&gt;(A.Rich.) E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia jaubertiana]]'' &lt;small&gt;E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia julibrissin]]'' &lt;small&gt;Durazz.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia kalkora]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Prain&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia kostermansii]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia lankaensis]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia lathamii]]'' &lt;small&gt;Hole&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia laurentii]]'' &lt;small&gt;De Wild.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia lebbeck]]'' &lt;small&gt;(L.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia lebbekoides]]'' &lt;small&gt;(DC.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia leonardii]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; Rose ex Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia lucidior]]'' &lt;small&gt;(Steud.) I.C.Nielson ex H.Hara&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia mahalao]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia mainaea]]'' &lt;small&gt;Villiers&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia malacophylla]]'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Walp.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia masikororum]]'' &lt;small&gt;R.Vig.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia morombensis]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia mossamedensis]]'' &lt;small&gt;Torre&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia multiflora]]'' &lt;small&gt;(Kunth) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia myriophylla]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia nayaritensis]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; Rose&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia niopoides]]'' &lt;small&gt;(Spruce ex Benth.) Burkart&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia numidarum]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia obbiadensis]]'' &lt;small&gt;(Chiov.) Brenan&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia obliquifoliolata]]'' &lt;small&gt;De Wild.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia occidentalis]]'' &lt;small&gt;Brandegee&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia odorata]]'' &lt;small&gt;R.Vig.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia odoratissima]]'' &lt;small&gt;(L.f.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia ortegae]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; Rose&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia papuensis]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia pedicellata]]'' &lt;small&gt;Baker ex Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia perrieri]]'' &lt;small&gt;(Drake) R.Vig. ex Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia petersiana]]'' &lt;small&gt;(Bolle) Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia philippinensis]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia pistaciifolia]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia poilanei]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia polycephala]]'' &lt;small&gt;(Benth.) Killip&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia polyphylla]]'' &lt;small&gt;E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia procera]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia purpusii]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; Rose&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia retusa]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia rhombifolia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia rosulata]]'' &lt;small&gt;(Kosterm.) I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia rubiginosa]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia rufa]]'' &lt;small&gt;(Hassk.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia sahafariensis]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia salomonensis]]'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia saponaria]]'' &lt;small&gt;(Lour.) Blume ex Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia schimperiana]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia sherriffii]]'' &lt;small&gt;Baker f.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia sinaloensis]]'' &lt;small&gt;Britton &amp; Rose&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia splendens]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia subdimidiata]]'' &lt;small&gt;(Splitg.) Barneby &amp; J.W.Grimes&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia suluensis]]'' &lt;small&gt;Grestner&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia tanganyicensis]]'' &lt;small&gt;Baker f.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia tenuiflora]]'' &lt;small&gt;(Benth.) F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia thompsonii]]'' &lt;small&gt;Brandis&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia tomentella]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia tomentosa]]'' &lt;small&gt;(Micheli) Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia tulearensis]]'' &lt;small&gt;R.Vig.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia umbrosa]]'' &lt;small&gt;(Wall.) Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia vaughanii]]'' &lt;small&gt;Brenan&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia verrucosa]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia versicolor]]'' &lt;small&gt;Welw. ex Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia vialeana]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia viridis]]'' &lt;small&gt;E.Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia welwitschii]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia westerhuisii]]'' &lt;small&gt;I.C.Nielsen&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia xerophytica]]'' &lt;small&gt;J.Linares&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia zimmermannii]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Albizia zygia]]'' &lt;small&gt;(DC.) J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Ingeae]]</text>
      <sha1>jd0fdc5wa359qs0tbsas3i4meywnvzj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OSMTH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>648841</id>
    <revision>
      <id>7624246</id>
      <parentid>7517918</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15698" sha1="r2xtehijx35k0qqay5qhjhkfors85v5" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani''&lt;/small&gt; 
|izvorno ime = 
|logo = osmth.png
|veličina  = 240px
|logo opis = 
|skraćenica      = O.S.M.T.H.
|moto      = ''[[Non nobis|Non nobis, Domine, non nobis, sed Nomini Tuo ad gloriam]]''
|prethodnik     =
|utemeljena      = 1932.&lt;br&gt;1995.
|osnivač    =
|mjesto osnivanja    = [[Bruxelles]], Belgija
|prestala postojati     =
|tip = međunarodna nevladina organizacija; [[samoproglašeni red]]
|svrha     = 
|središte      = [[Ženeva]], Švicarska
|usluge      = 
|metode rada = 
|lokacija =
|voditelj = 
|ključni ljudi     = 
|broj članova      = 6.000
|slogan    = 
|misija    = 
|web stranica     = 
}}
'''Suvereni red vitezova Jeruzalemskog hrama''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani''; [[Engleski jezik|engleski]]: ''Sovereign Military Order of the Temple of Jerusalem''), skrećeno '''O.S.M.T.H.''', je [[samoproglašeni red]] [[Templari|vitezova templara]] i [[međunarodna organizacija]]. Red službeno ne priznaje tvrdnje iz Larmenijeve povelje kao povijesno valjane, ali čini moralnu i etičku tvrdnju da slijedi isti duhovni put kao i izvorni [[Templari|Red vitezova templara]].&lt;ref name=&quot;legacy&quot;&gt;{{cite web |url=https://preview.osmth.org/templar-legacy |title=OSMTH Templar Legacy |work=osmth.org |accessdate=31. ožujka 2019. |archive-date=30. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330183516/https://preview.osmth.org/templar-legacy |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Red ima posebni savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Otvoren je za [[Kršćanstvo|kršćane]] bilo koje [[Denominacija|denominacije]], djeluje kao dobrotvorna organizacija i bavi se diplomatskim i humanitarnim radovima.

== Povijest ==
=== Red u 18. i 19. stoljeću ===
Samozvani Templarski red ([[Francuski jezik|francuski]]: ''l'Ordre du Temple'') je osnovan u Francuskoj 1705. godine i pozivao se na sljedništvo [[Templari|srednjovjekovnih vitezova templara]], koristeći Larmenijovu povelju kao dokaz podrijetlu. Red je službeno rekonstituiran 1804. godine od strane Bernard-Raymonda Fabré-Palaprata, da bi ga njegov zaštitnik [[Napoleon Bonaparte]] 1805. godine priznao kao viteški red.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110929003449/http://www.osmth.org/morder_hist.htm HISTORY AND GOALS OF THE CONTEMPORARY TEMPLAR ORDER], ''web.archive.org/osmth.org'' pristupljeno 30. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;overview&quot;&gt;[https://osmth.org/overview.pdf OSMTH - OVERVIEW OF THE ORDER'S PURPOSE &amp; ACTIVITIES], ''osmth.org'' pristupljeno 30. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; Nakon smrti [[Napoleon III.|Napoleona III.]] 1973. godine, Red gubi svog najjačeg zaštitnika. Oslabljen mnogim sukobima koji su spriječili bilo kakav pokušaj kohezije u međunarodnom Templarskom redu, Red se rasipa. Čak i danas postoje deseci skupina koje u nekom obliku nose ime Templara.&lt;ref name=&quot;modern&quot;&gt;[https://preview.osmth.org/modern-order Modern Order] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191025022009/http://preview.osmth.org/modern-order |date=25. listopada 2019. }}, ''osmth.org'' pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;

=== Obnavljanje rada ===
Izravni potomci Fabré-Palapratovih templara su 19. siječnja 1932. godine u [[Belgija|Belgiji]] obnovili Veliki priorat Belgije dajući Redu naziv ''&quot;Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani&quot;'' (OSMTH).&lt;ref name=&quot;modernorder&quot;&gt;[http://www.theknightstemplar.org/modern-order/ History of the Modern Templar Order] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825195558/http://www.theknightstemplar.org/modern-order/ |date=25. kolovoza 2019. }}, ''theknightstemplar.org'' pristupljeno 30. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; Nadajući se da će ponovno uspostaviti templarski red kao međunarodnu organizaciju, uspostavljeno je [[regent]]stvo s idejom da djeluju kao privremeno vodstvo Reda sve dok ne bude izabran novi Veliki majstor.

Emile Isaac, koji je kasnije uzeo ženino prezime Vandenberg kako bi sakrio [[židov]]sko podrijetlo od [[Nacist]]a, bio je ključna ličnost Reda u to vrijeme. Kao regent ovog belgijskog priorata, Isaac-Vandenberg je mnogo energije posvetio revitalizaciji templarskih redova diljem Europe, uključujući [[Francuska|Francusku]], [[Italija|Italiju]], [[Portugal]] i [[Švicarska|Švicarsku]].&lt;ref name=&quot;modernorder&quot;/&gt; Obećavajući rast i razvoj Reda prekida se početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Promatrajući [[Treći Reich|njemačku]] okupaciju Belgije kao opasnost za preživljavanje templara, u veljači 1942. godine Isaac-Vandenberg je privremeno prenio vodstvo i arhive Reda na skrb Velikog priora Portugala, Antonia Campella de Sousa Fontesa. Godine 1943. Isaac-Vandenberg traži povratak arhiva. Međutim, Fontes koristi iznenadnu smrt Isaac-Vandenberga iste godine ta preuzima titulu regenta.&lt;ref name=&quot;modernorder&quot;/&gt;

=== Fontesove upave === 
Veliki priora Portugala Antonio de Sousa Fontesa je preuzeto vodstvo 1943. godine postavši regentom Reda. Na toj dužnosti, koristeći zbrku nakon rata, ostao je sve do svoje smrti.&lt;ref name=&quot;modernorder&quot;/&gt; Nakon Fontesove smrti u veljači 1960. godine, njegov sin Fernando de Sousa Fontes predstavlja se za regenta [[motuproprij]]em, tvrdeći da ga je otac naveo u amandmanu na [[testament]] kao svog legitimnog nasljednika za regenta - unatoč demokratskim tradicijama i Statutima Reda, koji su uvijek pozivali na izbore.&lt;ref name=&quot;restructure&quot;&gt;[https://preview.osmth.org/modern-order/restructure OSMTH Restructure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191025022059/http://preview.osmth.org/modern-order/restructure |date=25. listopada 2019. }}, ''osmth.org'' pristupljeno 30. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; Stoga mnogi od [[Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog|priorija nisu prihvatili]] de Sousa Fontesova mlađeg kao legitimnog vođu Reda i ubrzo su se umorili od njegovog [[despot]]skog načina na koji je pokušao vladati Redom.

Unatoč nepravilnostima u prošlosti, 1970. godine većina velikih priora bila je spremna prihvatiti [[status quo]] i službeno izabrati Fernanda Fontesa na mjesto regenta jer je bio zaslužan za širenje Reda diljem svijeta. Međutim, nekoliko francuskih, belgijskih i švicarskih priorata izabralo je tadašnjeg Velikog priora Francuske [[general]]a Antoina Zdrojewskog za Velikog majstora i tu dolazi do raskola.&lt;ref name=&quot;restructure&quot;/&gt; Zdrojewski je tako postao Veliki majstor jedne frakcije Reda, na koji se pozvao dajući frakciji [[Francuski jezik|francuski]] naziv ''&quot;[[Suvereni i vojni red Jeruzalemskog hrama|Ordre Souverain et Militaire du Temple de Jérusalem]]&quot;'' (OSMTJ).&lt;ref&gt;[http://osmtj.net/modern-order/ History of the Modern Templar Order], ''osmtj.net'' pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;

Godine 1992. predstavnik Velikog priorata Velike Britanije posjetio je Fontesa u Portugalu i postavio mnoga pitanja vezano za organizaciju i aktivnosti Reda, ali nije dobio zadovoljavajuće odgovore. Sljedeće godine, Velikog prior Španjolske šalje Velikog prior popis pitanja na koja ne dobiva nikakav odgovor kao ni dopuštenje za sastanak s Fontesom. Godine 1994. u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Augsburg]] kada su potpisivali jedan sporazum, Velikog prior Finske tražio je od Fontesa zapisnik s jednog sastanka i odgovore na pisana pitanja koja su mu prethodno poslali, na što je Fontes odbio odgovoriti. U ožujku 1995. godine, u [[Pariz]]u, Fontes je pokazao pisma Velikih priora iz cijelga svijeta kako bi se dogovorili o točkama za skup u [[London]]u koji je planiran za lipanj. Četiri tjedna prije sastanka u Londonu, Fontes otkazuje sastanak, što dovodni mnoge delegati u probleme jer su kupili avionske karte. Svi ovi događanji bili su najava za sastanak na kojeme će se 16 velikih priora okrenuti protiv Fernanda de Sousa Fontesa i izbaciti ga iz Reda.&lt;ref&gt;[http://www.theknightstemplar.org/forums/topic/why-the-osmth-org-left-fernando-de-sousa-fontes/ Why The OSMTH Left Fernando de Sousa Fontes] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''theknightstemplar.org'' pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;

=== Poslije reforme 1995. ===
U [[Salzburg]]u u studenom 1995. godine, Međunarodno veliko vijeće OSMTH-a, zakonodavno tijelo Reda, smjenjuje Fernanda Fontesa s dužnosti Velikog majstora zbog njegovog [[despot]]skog, nedemokratskog vođenja i lošeg upravljanja, te usvaja nekoliko odluka o restrukturiranju i modernizaciji Reda.&lt;ref name=&quot;modern&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;restructure&quot;/&gt; Red se tada službeno registra sa sjedištem u [[Ženeva|Ženevi]], Švicarska. Smjena Fontesa rezultirala je još jednim raskolom s onima koji su bili odani Fontesu, formirajući novu organizaciju koja je poznata kao ''OSMTH-Regency''.&lt;ref name=&quot;modern&quot;/&gt;

Godine 2001. Red je akreditiran od strane Ekonomskog i socijalnog vijeća [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] u posebnom savjetodavnom statusu.&lt;ref&gt;[https://esango.un.org/irene/?page=viewProfile&amp;type=ngo&amp;nr=2249&amp;section=9 Sovereign Military Order of the Temple of Jerusalem (OSMTH)], ''esango.un.org'' pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://esango.un.org/civilsociety/showProfileDetail.do?method=showProfileDetails&amp;profileCode=2249 Civil Society Participation &gt; View Profile: General ], ''esango.un.org/civilsociety'' pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; Red je pridruženi član Međunarodnog ureda za mir i pridruženi član Međunarodnog centra za religiju i diplomaciju, koji je osnovao jedan od članova Reda. U 2014. godini, Red je izabran za člana odbora CoNGO-a (Konferencija nevladinih organizacija) u savjetodavnom statusu pri Ujedinjenim narodima.

Red ne tvrdi da je direktni nasljednik [[Templari|sredjevekovnog Reda]] već da je samo njime inspiriran. Moderni rituali i tradicije Reda se temelje na onima povijesnih vitezova templara, prema njihovoj internetskoj stranici ne postoji izravna povijesna linija koja povezuje O.S.M.T.H. i [[Templari|Reda vitezova templara]] kojeg je osnovao [[Hugo de Payens]] 1118. godine, a raspustio papa [[Klement V.]] 1312. godine.&lt;ref name=&quot;legacy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt;

== Struktura ==

=== Veliki priorati ===
Kao međunarodna organizacija, Red je formalno-pravno ustrojen kao &quot;savez udruga&quot;, sastavljen od onih nacionalnih Velikih priorata koje su priznalo i prihvatilo Veliko magistralno vijeće. Svaka Velikih priorata u članstvu sastoji se od lokalnih priorija ili, kod manjih skupine, zapovjednika ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Commander'') ili pripravnika ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Preceptor'').&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt; U jednoj državi može postojati samo jedan Veliki priorat. Izuzetak je samo za jedno nadnacionalno tijelo, Veliki priorat NATO-a, koje okupljan članove Reda koji su pričuvni časnici [[NATO]] članica, te stoga nije zempljopirsno ustrojen. Veliki priorati u članstvu su samoupravni entiteti, koji djeluju samostalno kao udruge u skladu sa zakonima svojih zemalja, i određuju vlastite planove i programe.&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt;

U studenom 2016. godine bilo je 21 priznat nacionalni Veliki priorat u članstvu, i jedan nadnacionalni Veliki priorat u članstvu. Veliki Priorati u članstvu Reda su:&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://preview.osmth.org/about-osmth/grand-priories OSMTH Member Grand Priories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190725192357/http://preview.osmth.org/about-osmth/grand-priories |date=25. srpnja 2019. }}, pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; max-width: 120em;&quot;
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| style=&quot;width: 24em;&quot; |
*{{Z|ARG}} Argentina
*{{Z|AUS}} Austria
*{{Z|BEL}} Belgija
*{{Z|BUG}} Bugarska
*{{Z|BRA}} Brazil
*{{Z|DAN}} Danska
*{{Z|FIN}} Finska
| style=&quot;width: 24em;&quot; |
*{{Z|FRA}} Francuska
*{{Z|GRČ}} Grčka
*{{Z|HRV}} [[O.S.M.T.H. Veliki priorat Hrvatske|Hrvatska]]
*{{Z|ITA}} Italija
*{{Z|KAN}} Kanada
*{{Z|MEX}} Meksiko
*{{Z|NJE}} Njemačka
| style=&quot;width: 24em;&quot; |
*{{Z|POR}} Portugal
*{{Z|RUS}} Rusija
*{{Z|SAD}} Sjedinjene Države
*{{Z|SRB}} Srbija
*{{Z|ŠVE}} Švedska
*{{Z|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
*{{Z|UKR}} Ukrajina
| style=&quot;width: 24em;&quot; |
*[[Datoteka:Flag of NATO.svg|20px|]] NATO
| style=&quot;width: 24em;&quot; |
|}
Pored velikih priorata postoje nacionalni Priorati koji nisu u punopravnom statusu. Priorati su:
*{{Z|SLO}} Slovenija&lt;ref&gt;[https://osmth-slovenija.si/osmth/ OSMTH Slovenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190805123146/https://osmth-slovenija.si/osmth/ |date=5. kolovoza 2019. }} ''osmth-slovenija.si''&lt;/ref&gt;

=== Veliko magistralno vijeće ===
Redom upravlja Veliko magistralno vijeće, kojim predsjedava Veliki zapovjednik, a u kojem je svaki Veliki priorat u članstvu predstaven svojim Veliki priorom. Svaki Veliki priorat u članstvu ima jedan glas bez obzira na ukupan broj pripadajućih pojedinačnih članstava.&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt; Vijeće se sastaje dva puta godišnje.

=== Međunarodni dužnosnici ===
Veliko magistralno vijeće bira četiri viša dužnosnika koja vode i upravljaju međunarodnim aktivnostima Reda. Dužnosnici su:&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt; 
*Veliki majstor ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Grand Master''), koji se bira na jedan mandat od osam godina, je ceremonijalni vođa Reda i vodi međunarodne diplomatske poslove. 
*Veliki zapovjednik ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Grand Commander''), koji se bira u najviše dva mandat od tri godine, glavi je upravitelj Reda. On predsjeda Velikim magistralnim vijećem kao i Magisterijumom Reda. 
*Zamjenik velikog zapovjednika ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Deputy Grand Commander''), koji se bira u najviše dva mandat od tri godine, zamjenjuje Velikog zapovjednika, kada je to potrebno, i vodi mentorski program Reda. 
*Glavni kancelar ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Chancellor General''), koji se bira u najviše dva mandat od tri godine, je operativni direktor Reda.

Veliko magistralno vijeće imenuje dva počasna posebna ureda. To su:
* Vjerski zaštitnik ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Religious Protector''), je visoki crkveni poglavar. 
* Kraljevski pokrovitelj ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Royal Patron''), održava odnose između Reda i raznih kraljevskih i dinastijskih kuća.

=== Magisterijum ===
Magisterijum Reda upravlja svakodnevnim međunarodnim programom aktivnosti koje je usvojilo Veliko magistralno vijeće. Njime predsjedava Veliki zapovjednik, a u njegovom članstvu su: Zamjenik velikog zapovjednika, glavni kancelar, glavni tajnik, glavni rizničar i glavni odjvjetnik. Veliki majstor je savjetodavni član.&lt;ref name=&quot;overview&quot;/&gt; 

== Popis velikih majstora Reda ==
* Vijeće regentata – Joseph Vandenberg (1934.)
* {{Z|BEL}} Theodore Covias, regent (1935.)
* {{Z|BEL}} Emile Isaac-Vandenberg, regent (1935. – 1942.)
* {{Z|POR}} Antonio de Sousa Fontes, regent (1942. – 1960.)
* {{Z|POR}} Fernando de Sousa Fontes, regent (1960. – 1995.)
* {{Z|UK}} [[Sir (naslov)|Sir]] Roy Redgrave ([[:en:Roy Redgrave (British Army officer)|en]]), I. veliki majstor (1997. – 2005.)
* {{Z|SAD}} Patrick E. Rea, II. veliki majstor  (2005. – 2013.)
* {{Z|SAD}} Robert C. G. Disney, III. veliki majstor  (2013. – 2018.)
* {{Z|SAD}} David N. Appleby, IV. veliki majstor (2018.– do danas)

== Vidi još ==
* [[Jeruzalemski hram]]
* [[Suvereni i vojni red Jeruzalemskog hrama]] (OSMTJ)
* [[Suvereni vojnički opći red Hrama jeruzalemskog]] (OSMTHU)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.osmth.org/ Službena stranica]
*[https://www.facebook.com/OSMTH-204857239562838/ Stranica] na [[Facebook]]u

[[Kategorija:Samoproglašeni redovi]]
[[Kategorija:Templari]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]</text>
      <sha1>r2xtehijx35k0qqay5qhjhkfors85v5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhafiz (islam)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>653942</id>
    <revision>
      <id>7623946</id>
      <parentid>6220193</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1264" sha1="mikpor2kcv09soizyxoxp8qhe2seejx" xml:space="preserve">{{drugoznačenje2|[[Muhafiz]]}}
'''Muhafiz''' je preslušatelj odnosno mentor u [[islam]]u. Kad kandidat za [[hifz]], izabire [[mentor]]a - muhafiza. Idealno bi bilo da to bude [[hafiz]] jer je prošao kroz isti proces učenja i situacije, no to nije obvezno. Muhafiz nad kandidatom bdije svakog dana, preslušava njegovo učenje te učenika odgaja kroz učenje hifza. Učenik i preslušatelj do kraja života ostaju u duhovnoj vezi. Preslušatelj je potpora učeniku u poteškoćama s hifzom, no i ostalim životnim problemima koji bi mogli utjecati na napredovanje u pamćenju [[kuran]]skog teksta. Kad kandidat dovrši učenje hifza pred muhafizom koji je hafiz Kurana, ako on posjeduje [[idžazetnama|idžazetnamu]] uručujje mu diplomu koja je potvrda da je naučio Kuran. Povijesno, lanac hifza počeo je od [[Alah]]a, koji je svom govoru preko [[melek]]a [[Džibril]]a, podučavao proroka Muhameda, a on dalje ostale ljude. Muhamed je tako prvi hafiz Kurana, a melek Džibril prvi muhafiz.&lt;ref&gt;(boš.) [http://cukmostar.org/Home/Text/2104 Centar za učenje Kur'ana Mostar] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ismail Čehić: ''Hifz i motivacija za učenje'' (pristupljeno 11. listopada 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>mikpor2kcv09soizyxoxp8qhe2seejx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međupodsavezna nogometna liga Banja Luka 1961./62.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>655145</id>
    <revision>
      <id>7623766</id>
      <parentid>7074161</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4969" sha1="9mz17sac48igdj0imr2hnv1xmss62xv" xml:space="preserve">'''''Međupodsavezna nogometna liga Banja Luka''''' je bila liga četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1961./62. &lt;br&gt; Sudjelovalo je 12 klubova, a prvak je bio ''[[FK Rudar Prijedor|&quot;Rudar&quot;]]'' iz [[Ljubija (Prijedor, BiH)|Ljubije]]. 

== Ljestvica == 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||22 ||14 ||4 ||4 ||51 ||30 ||32 
|-
|2. ||[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||22 ||14 ||2 ||6 ||69 ||34 ||30 
|-
|3. ||[[OFK Prijedor|Željezničar Prijedor]] ||22 ||13 ||2 ||7 ||47 ||31 ||28 
|-
|4. ||[[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||22 ||13 ||1 ||8 ||65 ||40 ||27 
|-
|5. ||[[FK Borac Bosanska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] ||22 ||12 ||3 ||7 ||44 ||43 ||26 
|-
|6. ||[[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||22 ||9 ||5 ||8 ||46 ||40 ||23 
|-
|7. ||[[GNK Bratstvo 1918 Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]]||22 ||9 ||5 ||8 ||34 ||38 ||21 
|-
|8. ||Naprijed Banja Luka ||22 ||7 ||7 ||8 ||40 ||39 ||21 
|-
|9. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||22 ||9 ||2 ||11 ||48 ||51 ||20
|-
|10. ||Budućnost Banja Luka ||22 ||8 ||4 ||10 ||30 ||47 ||20 
|-
|11. ||Željezničar Bihać ||23 ||5 ||2 ||15 ||37 ||48 ||12
|-
|12. ||[[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||22 ||1 ||2 ||19 ||17 ||84 ||4 
|}

== Rezultatska križaljka == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!BOR !!BRABK !!BRAK !!BSK !!BUD !!KOZ !!NAP !!POD !!RUD !!SLO !!ŽELJB !!ŽELJK 
|-
|'''BOR ||align=&quot;left&quot;|[[FK Borac Bosanska Dubica|Borac Bosanska Dubica]]
|bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || || || || || || 
|-
|'''BRABK ||align=&quot;left&quot;|[[GNK Bratstvo 1918 Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]]
| ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || || || || || 
|-
|'''BRAK ||align=&quot;left&quot;|[[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] 
| || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || || || || 
|-
|'''BSK ||align=&quot;left&quot;|[[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] 
| || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || || || 
|-
|'''BUD ||align=&quot;left&quot;|Budućnost Banja Luka 
| || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || || 
|-
|'''KOZ ||align=&quot;left&quot;|[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] 
| || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || || 
|-
|'''NAP ||align=&quot;left&quot;|Naprijed Banja Luka 
| || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || 
|-
|'''POD ||align=&quot;left&quot;|[[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] 
| || || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || 
|-
|'''RUD ||align=&quot;left&quot;|[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] 
| || || || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || 
|-
|'''SLO ||align=&quot;left&quot;|[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] 
| || || || || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || 
|-
|'''ŽELJB ||align=&quot;left&quot;|Željezničar Bihać 
| || || || || || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 
|-
|'''ŽELJP ||align=&quot;left&quot;|[[OFK Prijedor|Željezničar Prijedor]] 
| || || || || || || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| 
|-
!colspan=&quot;14&quot;|
|-
|colspan=&quot;14&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt;
'''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 11. kola (1. utakmica između klubova) &lt;br&gt;
rezultat normalne debljine - utakmice od 12. do 22. kola (2. utakmica između klubova) &lt;br&gt; 
''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora &lt;br&gt;
&lt;small&gt; ''rezultat nakošen i smanjen * '' &lt;/small&gt; - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta &lt;br&gt;
&lt;s&gt; prekrižen rezultat &lt;/s&gt; - poništena ili brisana utakmica &lt;br&gt;
p - utakmica prekinuta &lt;br&gt; 
3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe &lt;br&gt; 
n.i. - nije igrano
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt; Izvori: 

&lt;/small&gt;

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Međuzonska nogometna liga Bosne i Hercegovine 1961./62.|Međuzonska liga BiH 1961./62.]] 
* [[Zonska nogometna liga Zenica 1961./62.|Zonska liga Zenica 1961./62.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [https://web.archive.org/web/20241006204349/http://fkkozara.org/medjupodsavezna-liga-1961-62/ Međupodsavezna liga 1961/62.], [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 6. srpnja 2018., pristupljeno 27. rujna 2024.
* ''Godišnjak FSJ 1961-62'', Beograd, 1962., ISSN: 0351-2894, str. 202 
* Limun Papić, Tomo Marić: ''&quot;FK Kozara 1913-1988&quot;'', Bosanska Gradiška, 1989., str. 210 
* Tehvid Jakupović i d.: ''&quot;60 godina FK &quot;Podgrmeč&quot;&quot;'', 2004. 
* Dario Hamzić: ''Fudbalski klub &quot;Rudar&quot; Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-1-0}}, str. 32-34  
* Dario Hamzić: ''Omladinski fudbalski klub &quot;Prijedor&quot; : 1919. – 1992.'', Rijeka, 2012., {{ISBN|978-953-57279-0-3}}, str. 79-85  
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (BiH)|1961-62 2 Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1961./62.‎|* Banja Luka ]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja (1945. – 1991.)|1961-62 2 Banja Luka]]</text>
      <sha1>9mz17sac48igdj0imr2hnv1xmss62xv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nebel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>657697</id>
    <revision>
      <id>7624094</id>
      <parentid>7438021</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T04:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="719" sha1="bdgq389wwhylkvysl0gcq63ulx6eqn1" xml:space="preserve">'''Nebel''', [[žičano glazbalo]], starinsko glazbalo, oblikom slično [[harfa|harfi]]. Spominje se u [[Biblija|Bibliji]] (Ps 33,2; 92,4; 144,9), gdje ga se često spominje skupa s [[lira|lirom]] ([[gitara|gitarom]]). Glazbalo je bilo vrlo veliko, gotovo veličine čovjeka. Izrađivano je s prekrasnih ukrasima. Imalo je deset ili dvanaest žica.&lt;ref&gt;[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 57&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Glazbala sa žicama]]</text>
      <sha1>bdgq389wwhylkvysl0gcq63ulx6eqn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mesmera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>658280</id>
    <revision>
      <id>7623725</id>
      <parentid>6223873</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:02:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3223" sha1="0xfvp73z0d5s7t4xixxuhtrgr1qoacg" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Mesmera
| Img                  =
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background           = skupina
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = 2010. - 
| Žanr                 = heavy metal, melodični progresivni death metal&lt;ref name=&quot;fb&quot;&gt;[https://hr-hr.facebook.com/pg/mesmera.band/about/?ref=page_internal ''O sastavu''] Mesmera na Facebooku. Pristupljeno 2. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;
| Djelatno_razdoblje   = 2010. - 
| Producentska_kuća    = Miner Recordings
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Originalna postava   = 
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = 
| nagrade              =
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Mesmera''', hrvatski glazbeni sastav iz [[Trogir]]a. Sviraju melodični progresivni death metal. 

== Povijest ==
Osnovali su ga 2010. godine Hrvoje Crnković (bas-gitara) i Petar Brkić (gitara, &quot;čisti&quot; vokal). Uskoro su im se pridružili gitarist Ivo, bubnjar Jerko Vičić i Blaž Tomaš za vokalne dionice rike (vokali rike). Listopada 2011. objavili su svoj prvi EP ''Emptiness Foreseen'' te snimili spot za skladbu ''Destined to Ruin'' koji su objavili srpnja 2012. godine. Listopada 2012. bubnjar Jerko Vičić otišao je iz sastava zbog osobnih razloga i uskoro ga je sastav zamijenio Josipo Gruićem ali je također doveo novog gitarista Joška Civadelića. Prosinca 2014. godine Blaž je otišao iz sastava i nadomjestio ga je gitarist Joško. Mesmera je 2015. dovršila svoj prvi album ''Paralyzer'' pod etiketom Miner Records kasne 2016. godine. U isto su vrijeme Joško i Ivo napustili sastav, a zamijenili su ih Ante Balov i Dejan Zobenica.&lt;ref name=&quot;fb&quot;/&gt;

Ime Mesmera su izabrali od 20 imena, a izvedenica je od engleske riječi &quot;mesmerized&quot; što u prijevodu na hrvatski znači hipnotiziran ili opčinjen. Ime EP-a ''Emptiness Foreseen'' su izveli iz stiha ''Selling empty visions of the better future'' iz pjesme ''Devour the core'' s EP-a koji opisuje društveno, političko, gospodarsko i moralno stanje u RH i šire. Cover art i design je radila Nives Dorić, a fotografije za booklet Maja Maljković. Glazbeni uzori su Metallica, Megadeth, Pantera, In flames, Nevermore, Annihilator, Kataklysm, Cannibal corpse, Porcupine tree.&lt;ref&gt;Maja Lazić: [http://www.perun.hr/mesmera-interview '' Mesmera interview''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Perun. (nadnevak neispravan). Pristupljeno 2. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* ''Emptiness Foreseen'', EP, samizdat, 2011.
* ''Paralyzer'', studijski album, Miner Recordings, 2016.

== Članovi ==
Članovi u sadašnjoj i prijašnjim postavama:&lt;ref name=&quot;fb&quot;/&gt;
*Petar Brkić - gitara/vokal
*Hrvoje Crnković - bas-gitara
*Josip Gruić - bubnjevi
*Ante Balov - vokal
*Dejan Zobenica - gitara

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/mesmera.band/ Facebook]
*[https://www.discogs.com/artist/4769048-Mesmera Discogs]
*[https://www.youtube.com/channel/UCuDrfRx0YSDHSHYtxs1b1hg YouTube]
*[https://www.metal-archives.com/bands/Mesmera/3540348719 Encyclopaedia Metallum The Metal Archives]

[[Kategorija:Hrvatski sastavi heavy metala]]
[[Kategorija:Trogir]]</text>
      <sha1>0xfvp73z0d5s7t4xixxuhtrgr1qoacg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mušḫuššu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>660874</id>
    <revision>
      <id>7623981</id>
      <parentid>7143565</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7144" sha1="rxqbay150iln5yh6arplvf6rqde6xy1" xml:space="preserve">{{Infookvir
| name           = Mušḫuššu 
| child          = {{{child|}}}
| podbox         = {{{podbox|}}}
| naslov u kurzivu   = {{{naslov u kurzivu|no}}}
| bodystil      =

| naslovstil     = 
| iznadstil     = 
| podzaglavljestil = 
| naslov          = Mušḫuššu
| iznad          = 
| podzaglavlje      =

|   slikastil   = 
| opisstil   = 
|   slika        = [[Datoteka:Sirrush.jpg|200 px]]
| opis        = Prikaz mušḫuššua u [[berlin]]skome [[Pergamski muzej|Pergamskome muzeju]].
| slika2       = 
| opis2       =

| zaglavljestil    = 
|  paramstil    = 
|   vrijednoststil    = 
| zaglavlje1  = 
|  param1  = Vrsta
|   vrijednost1  = Mitološki hibrid
| zaglavlje2  = 
|  param2  = Mitologija
|   vrijednost2  = [[Babilonska mitologija]]
| zaglavlje3  = 
|  param3  = Ostali nazivi
|   vrijednost3  = Sirrušu, Sirrush
| zaglavlje4  = 
|  param4  = Regija
|   vrijednost4  = [[Mezopotamija]]
| zaglavlje5  = 
|  param5  = 
|   vrijednost5  = 
| zaglavlje6  = 
|  param6  = 
|   vrijednost6  = 
| zaglavlje7  = 
|  param7  = 
|   vrijednost7  = 
| zaglavlje8  = 
|  param8  = 
|   vrijednost8  = 
| zaglavlje9  = 
|  param9  = 
|   vrijednost9  = 
| zaglavlje10 = 
|  param10 = 
|   vrijednost10 = 
| zaglavlje11 = 
|  param11 = 
|   vrijednost11 = 
| zaglavlje12 = 
|  param12 = 
|   vrijednost12 = 
| zaglavlje13 = 
|  param13 = 
|   vrijednost13 = 
| zaglavlje14 = 
|  param14 = 
|   vrijednost14 = 
| zaglavlje15 = 
|  param15 = 
|   vrijednost15 = 
| zaglavlje16 = 
|  param16 = 
|   vrijednost16 = 
| zaglavlje17 = 
|  param17 = 
|   vrijednost17 = 
| zaglavlje18 = 
|  param18 = 
|   vrijednost18 = 
| zaglavlje19 = 
|  param19 = 
|   vrijednost19 = 
| zaglavlje20 = 
|  param20 = 
|  vrijednost20 =

| ispodstil     = 
| ispod          = 
}}
'''Mušḫuššu''' (𒈲𒄭𒄊; prije čitano kao ''sirrušu'', ''sirrush'') ili ''Mushkhushshu'' (engleski izgovor: &quot;''Mush·khush·shu''&quot;) je biće iz [[Mezopotamska mitologija|Mezopotamske mitologije]]. Mušḫuššu je mitološka [[Hibrid (botanika)|hibridna]] [[životinja]] prekrivena [[krljušt]]ima sa stražnjima nogama koje liče na [[orao|orlove]] kandže te prednjima koje liče na [[lav]]lje noge. Mušḫuššu ima dug vrat i rep. Na glavi ima rogove i grivu te [[zmija|zmijski jezik]]. Najpoznatiji prikaz Mušḫuššua je na rekonstruiranim [[babilon]]skim [[Ištarine dveri|Ištarinim dverima]] iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]

Oblik ''mušḫuššu'' je [[Akadski jezik|akadski]] nominativ [[Sumerski jezik|sumerskoga]] 𒈲𒄭𒄊 MUŠ.ḪUS, „crvenkasta zmija“ ([[engleski jezik|engleski]]: ''reddish snake''), „siilna zmija“ ([[engleski jezik|engleski]]: ''fierce snake'').&lt;ref&gt;[http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcsl.cgi?searchword=l=muc-huc%20p=N%20a=type@of@serpent&amp;charenc=gcirc&amp;sortorder=textno &quot;The Electronic Text Corpus of Sumerian Literature&quot;.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615032602/http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcsl.cgi?searchword=l=muc-huc%20p=N%20a=type@of@serpent&amp;charenc=gcirc&amp;sortorder=textno |date=15. lipnja 2018. }}, Etcsl.orinst.ox.ac.uk, 19. prosinca 2012., pristupljeno 30. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; Jedan autor,&lt;ref&gt;Costello, Peter (1974.). [https://archive.org/details/insearchoflakemo00cost In Search of Lake Monsters.]&lt;/ref&gt; ožda slijedeći druge, preveo je kao „blistava zmija“ ([[engleski jezik|engleski]]: ''splendor snake'') (𒈲 MUŠ je [[Sumerski jezik|sumerski]] izraz za zmiju). Čitanje drugoga djela kao ''sir-ruššu'' je rezultat pogrešnoga prevođenja u ranoj [[asiriologija|asiriologiji]].&lt;ref&gt;Oppenheim, A. Leo; Reiner, Erica, eds. (1977). [https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/cad_m2.pdf The Assyrian Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170312032335/https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/cad_m2.pdf |date=12. ožujka 2017. }} (PDF). Volume 10: M, Part II. Chicago, IL: [[Orijentalni institut u Chicagu|The Oriental Institute]]. p. 270. {{ISBN|0-918986-16-8}}.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Pergamonmuseum Ishtartor 05.jpg|thumb|right|Rekonstrukcija [[Ištarine dveri|Ištarinih dvera]] u [[berlin]]skome [[Pergamski muzej|Pergamskome muzeju]].]]
Mušhuššu se već pojavio u sumerskoj religiji i umjetnosti, pa tako i na vazi za libaciju koju je sumerski vladar [[Gudea]] posvetio [[Ningišzida|Ningišzidi]].&lt;ref name=&quot;MPS156&quot;&gt;{{cite book |last1=Wiggermann |first1=F. A. M. |title=Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts |year=1992 |publisher=Brill Publishers |isbn=978-90-72371-52-2 |page=156 |url=https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&amp;pg=PA156 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MPS168&quot;&gt;{{cite book |last1=Wiggermann |first1=F. A. M. |title=Mesopotamian Protective Spirits: The Ritual Texts |year=1992 |publisher=Brill Publishers |isbn=978-90-72371-52-2 |page=168 |url=https://books.google.com/books?id=xYX64ZkwkMIC&amp;pg=PA168 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Mušḫuššu'' je sveta životinja [[Marduk]]a i njegovoga sina [[Nabu]]a tijekom [[Novobabilonsko Kraljevstvo|Novobabilonskoga Kraljevstva]]. [[Marduk]] ga je preuzeo od [[Tišpak]]a, mjesnoga boga [[Ešnuna|Ešnune]].&lt;ref&gt;Bienkowski, Piotr; Millard, Alan Ralph (2000). [https://books.google.ba/books?id=KdlhaAfK1sYC&amp;pg=PA189&amp;redir_esc=y Dictionary of the Ancient Near East]. University of Pennsylvania Press. p. 189. {{ISBN|978-0-8122-3557-9}}.&lt;/ref&gt;

[[Zviježđe]] [[Vodena zmija (zviježđe)|vodena zmija]] je u [[babilon]]skim astronomskim tekstovima zvano [[Bašmu]], „zmija“ (𒀯𒈲, &lt;sup&gt;MUL.d&lt;/sup&gt;MUŠ). Prikazivano je s [[riba|ribljim torsom]], [[zmija|zmijskim]] repom, [[lav]]ljim prednjim šapama, [[orao|orlovim]] stražnjim nogama, s krilima, i s glavom usporedivom s ''mušḫuššuovom''.&lt;ref&gt;Wiggerman, F.A.M. (1 January 1997). [https://www.academia.edu/540407/Transtigridian_Snake_Gods &quot;Transtigridian Snake Gods&quot;]. In Finkel, I. L.; Geller, M. J. (eds.). Sumerian Gods and their Representations. Cuneiform Monographs. 7. Gronigen, Netherlands: Styx Publications. pp. 34–35. {{ISBN|978-90-56-93005-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;E. Weidner, Gestirn-Darstellungen auf Babylonischen Tontafeln (1967) Plates IX-X&lt;/ref&gt;

&lt;gallery widths=&quot;200px&quot; heights=&quot;200px&quot; perrow=&quot;4&quot;&gt;
Marduk and pet.jpg|Kipić boga Marduka iz 9. stoljeća pr. n. e.; njegov zmaj Mušḫuššu nalazi se pored njegovih nogu. Bila je to glavna kultna slika Marduka u Babilonu.
Slika:Image from page 39 of &quot;Ancient seals of the Near East&quot; (1940).jpg|Pečat iz doba kasne asirske države, iz 8. stoljeća pr. n. e.; prikazuje štovatelja između [[Nabu]]a i [[Marduk]]a, koji stoje na Mušḫuššuu.
Slika:Head of dragon-AO 4106-IMG 8988-gradient.jpg|Zmajeva glava iz vremena [[Novobabilonsko Kraljevstvo|Novobabilonskog Kraljevstva]] (od 626. pr. n. e. do 539. pr. n. e.); nalazi se u zbirci muzeja [[Louvre]]
&lt;/gallery&gt;

== Vidi još ==
* [[Ningishzida]]
* [[Set]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Mushussu}}
* [https://archive.org/details/ldpd_10797913_000/page/9 The Excavations at Babylon]

[[Kategorija:Babilonska mitologija]]
[[Kategorija:Mezopotamijska umjetnost]]</text>
      <sha1>rxqbay150iln5yh6arplvf6rqde6xy1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhkem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>662867</id>
    <revision>
      <id>7623950</id>
      <parentid>6148461</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:11:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="951" sha1="gbf1jiy5pbj6r84nz010lsargeputmr" xml:space="preserve">'''Muhkem''' ili jasni ajeti su prema [[tefsir]]skoj podjeli [[ajet]]a ajeti, koji su razumljivi i ne mogu se oprečno tumačiti.&lt;ref name=&quot;elči&quot;&gt;(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; Jasni su zato što po svojoj nakani i značenju tako da njihova nakana ne sliči nekoj drugoj nakani. Muslimanski vjernik duboka vjerovanja mora vjerovati u muhkem ajete i po njima djelovati.&lt;ref&gt;(boš.) [http://balaghah.net/old/nahj-htm/bos/id/tum/01/002.htm Balaghah.net] KUR’AN U ISLAMU - Alame Sejjid Muhamed Husein Tabatabaji  (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Suprotni su [[mutešabih]] ajeti.&lt;ref name=&quot;elči&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>gbf1jiy5pbj6r84nz010lsargeputmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mutešabih</title>
    <ns>0</ns>
    <id>662868</id>
    <revision>
      <id>7623965</id>
      <parentid>6143999</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1193" sha1="7t1tlxreja3dmx3hmi798jycqzrzayn" xml:space="preserve">'''Mutešabih''' ili nejasni ili manje jasni ajeti, su prema [[tefsir]]skoj podjeli [[ajet]]a ajeti, ne mogu potpuno razumjeti i oko kojih ima različitih mišljenja.&lt;ref name=&quot;elči&quot;&gt;(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; Manje su jasni te po po svojoj nakani i značenju tako njihova nakana sliči nekoj drugoj nakani. Muslimanski vjernik duboka vjerovanja mora vjerovati i u mutešabih ajete, ali ne i djelovati po njima. Nije im cilj ono vidljivo iz njihove vanjštine vidi pa može zavesti ljude na krivi put. Istinska značenja koja se izobražavaju [[te'vil]]om, prema islamskom učenju, poznata su jedino [[Alah]]u.&lt;ref&gt;(boš.) [http://balaghah.net/old/nahj-htm/bos/id/tum/01/002.htm Balaghah.net] KUR’AN U ISLAMU - Alame Sejjid Muhamed Husein Tabatabaji  (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt;
Suprotni su [[muhkem]] ajeti.&lt;ref name=&quot;elči&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>7t1tlxreja3dmx3hmi798jycqzrzayn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mufesir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>662871</id>
    <revision>
      <id>7623944</id>
      <parentid>6143798</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:06:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1288" sha1="7zg2jqhfyv37gov8dg7079tkjeodmp8" xml:space="preserve">'''Mufesir''' je osoba koja se bavi [[tefsir]]om, [[Egzegeza|tumačenjem]] [[Kuran]]a.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.elkalem.ba/tefsir-i-mufessiri-u-savremenom-dobu El-Kalem] ''Tefsir i mufessiri u savremenom dobu'' (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; Za njega su izvori tefsira [[Kuran]], [[hadis]], riječi [[ashab]]a i [[tabiin]]a. Najvažniji uvjeti za mufesira su:
* drži se ispravnog islamskog vjerovanja,
* ispravan [[nijjet]],
* prvi izvor tefsira bude Kuran, tj. [[ajet]]e tumači ajetima,
* izbori tefsira su mu hadis, zatim riječi ashaba i tabiina,
* dobro poznavanje arapskog 
* dobro poznavanje islamskih nauka poput [[akaid]]a, [[fikh]]a, hadisa itd., a posebno kuranske nauke: [[kiraet]], povode objave, derogacija itd.,
* urođeni dar ili naklonost za tumačenje Kurana,
* uzorno ponašanje, praksa u skladu sa znanjem 
* oštroumnost 
* vjerodostojnost i preciznost u znanosti&lt;ref name=&quot;elči&quot;&gt;(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>7zg2jqhfyv37gov8dg7079tkjeodmp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mudžmel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>662875</id>
    <revision>
      <id>7623943</id>
      <parentid>6146621</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:06:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="585" sha1="s6umqsejz3v9kxbgfjzyb9bk3k9owei" xml:space="preserve">''' Mudžmel''' (sažet), prema [[tefsir]]skoj podjeli [[ajet]]a ajeti, koji u sebi sadrži neku riječ sažetog ili teškog značenja.&lt;ref name=&quot;elči&quot;&gt;(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; Pojašnjavaju ih [[mubejjin]] ajeti.&lt;ref name=&quot;elči&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>s6umqsejz3v9kxbgfjzyb9bk3k9owei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mudžiza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>662877</id>
    <revision>
      <id>7623942</id>
      <parentid>6147589</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1210" sha1="1rgx2vhkgn34iji0ijfhad4b1zd1ilp" xml:space="preserve">''' Mudžiza''', [[natprirodno]] djelo koje uz [[Alah|Božju]] pomoć može napraviti samo [[Proroci u islamu|Poslanik]] i nitko drugi. Svrha tog djela je dokazati ispravnost misije poslanstva, te da nikoji čovjek ne može napraviti nešto slično. Ako se to djelo dogodi pobožnom čovjeku, tad je to [[keramet]]. Izvede li pokvaren čovjek takvo djelo, onda je to [[sihr]] ([[obmana]], čarolijska varka).&lt;ref name=&quot;elči&quot;&gt;(boš.) [http://www.medresa.edu.ba/nastava/ispitna-pitanja/islamsko-podrucje/tefsir/22-tefsir/file Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} TEFSIR 1 - OBNAVLJANJE NASTAVNIH JEDINICA KROZ PITANJA I ODGOVORE. Pripremio Omer Meštrovac,prof. (pristupljeno 12. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; 

Četvrta temeljna istina islamskog vjerovanja je vjerovanje u [[Alah]]ove poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, da bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili činili nered na Zemlji. Češće se koristi naziv poslanik nego prorok upravo zbog pogrešnog shvaćanja da su proroci ljudi koji proriču budućnost, što je za muslimane vrlo uvredljivo. 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>1rgx2vhkgn34iji0ijfhad4b1zd1ilp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nestali (televizijska serija, 2020.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>664694</id>
    <revision>
      <id>7624111</id>
      <parentid>7334988</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10890" sha1="efmlzhp0e915ejpwylnimx3oispfdws" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Nestali
| slika              = Serija Nestali, 2019., intro.jpg
| veličina           = 250px
| natpis_pod_slikom  = Vizual serije
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = ratna dramska
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = Kristijan Milić
| scenarist          = Joško Lokas
| glazba             = Andrija Milić&lt;br&gt;Ivan Milić&lt;br&gt;Vedran Kasap
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = [[Goran Navojec]]&lt;br&gt; [[Bojan Navojec]]&lt;br&gt; [[Alan Katić]]&lt;br&gt; [[Vedran Živolić]]&lt;br&gt; [[Marko Cindrić]]&lt;br&gt; [[Filip Križan]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = [[hrvatski]]
| broj_epizoda       = 8
| broj_sezona        = 2
| producent          = Domagoj Jović&lt;br&gt;Vedran Kasap&lt;br&gt;Joško Lokas
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| lokacija           = zadarsko zaleđe
| trajanje_epizode   = 50 min
| tv_kuća            = [[HRT]]
| u_hrv              = [[HTV 1]]&lt;br&gt;[[HTV 3]]&lt;br&gt;[[HRT Int.]]
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[3. veljače]] [[2020.]]
| kraj_serije        = [[28. veljače]] [[2022.]]
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 10694348
}}
'''Nestali''' je [[hrvatska]] ratna [[drama|dramska]] [[televizijska serija]]. Sastoji se od četiriju povezanih epizoda u trajanju 50 minuta. Snimio ju je [[HRT]] u suradnji s producentskom tvrtkom &quot;Clinica studio&quot;. Snimanjem serije HRT je htio doprinijeti obilježavanju 25. obljetnice hrvatske vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom su oslobođena okupirana područja.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;&gt;[https://hrtprikazuje.hrt.hr/514262/u-zaleu-zadra-pocelo-snimanje-nove-dramske-serije-htv-a-nestali HRT prikazuje] HRT - Komunikacije HRT-a: ''U zaleđu Zadra počelo snimanje nove dramske serije HTV-a &quot;Nestali&quot;''  20. svibnja 2019. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Scenarij ==
Prijatelj scenarist Joška Lokasa rekao mu je da netko treba završiti fakultet, a netko treba završiti rat. Skupa su trebali poći na studij u Zagrebu, no prijatelj se prijavio u HV. Lokas je od 1994. prikupljao je bilješke, čekajući susrete sa svojim prijateljem, njegovim suborcima, ostalim prijateljima, pa rođacima i poznanicima te je svjedočio ratnim anegdotama i duhu malih običnih ljudi koji su iznijeli rat. Sve do 2010. godine prikupljao je bilješke. Uviđao je da su jedna ili dvije generacije ljudi zakinute za civilni život i mirnodopsko stanje te da se vjerojatno nikad neće više vratiti onakvi kakvi su otišli u rat. Jasno je bilo da je dio njih, makar su preživjeli, nepovratno nestao. Od Bilješke je složio u suvislu cjelinu i tako napisao scenarij. Lokas je smatrao da bi najbolje ime za seriju bilo ''Naši dečki'', ali američko-izraelska koprodukcija zauzela je to imenom “Our Boys”, pa su izabrali ime ''Nestali''.&lt;ref name=&quot;set&quot;&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/na-set-su-cesto-dolazili-branitelji-i-davali-savjete-i-podrsku-bili-su-zadovoljni-onim-sto-su-vidjeli-1376481 Večernji list] Ivana Carević: ''Na set su često dolazili branitelji i davali savjete i podršku. Bili su zadovoljni onim što su vidjeli'', 3. veljače 2020. (pristupljeno 7. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;
Lokas je izrazio želju da serija dobije drugu sezonu. U drugoj sezoni volio bi prikazati civilne živote tih vojnika 1991., kako su se upoznali te zajedno proveli vrijeme od 1993. do konca rata, te bi tako autori obradili godine civilstva i prve dane rata.&lt;ref name=&quot;set&quot;/&gt;

== Snimanje ==
Snimanje je trajalo od 17. svibnja do 28. lipnja [[televizija u 2019.|2019.]] godine.&lt;ref name=&quot;ZŽ&quot;&gt;[https://www.zadarska-zupanija.hr/novosti/item/1835-zavr%C5%A1eno-snimanje-serije-%E2%80%9Enestali%E2%80%9C Zadarska županija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Završeno snimanje serije „Nestali“ '' 3. srpnja 2019. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; Snimano je na eksterijerima zadarskog zaleđa. &quot;Prva klapa&quot; pala je 19. svibnja 2019. godine.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt; Serija je u cijelosti snimljena na području [[Zadarska županija|Zadarske županije]]. U odabir za snimanje ušlo je oko 120 različitih lokacija kojih je nakon pregledavanja izabrano njih 80-ak koje je poslužilo za snimanje serije. Lokacije snimanja bile su od Velikog Rujna pa do kanjona [[Zrmanja|Zrmanje]] odnosno bivše tvornice Glinice. Na [[filmski set|setu]] je dnevno bilo prosječno 70 ljudi, pojedinih dana i dvjesta. [[Statist]]i su se odazvali s područja od Zadra i Gračaca. Angažirano je njih stotinjak. Velik broj statista bio je angažiran više dana te je ukupan broj termina statiranja dosegao 800. Velik broj statista bio je u noćnim prizorima. Potporu snimanju serije dao je [[Filmski ured Zadar]]. Dosta su korištene lokalne usluge. U oko 3 000 noćenja s polupansionom, ljudi su bili 85% smješteni privatno, a ostatak u hotelima. Cijela ekipa je provodila u Starigradu Paklenica, Selinama i Rovanjskoj kad nije bilo radno vrijeme. [[Opskrba hranom]] (catering) bila je dobro organizirana, uključujući i za brojne vegetarijance i vegane u ekipi, a veliku ulogu odigrao je restoran iz Rovanjske. Dio ekipe serije su i lokalni ljudi koje su producenti angažirali za vrijeme trajanja snimanja projekta. Filmski ured Zadar dosta je olakšao potragu za logistikom unutar lokalne zajednice.&lt;ref name=&quot;ZŽ&quot;/&gt;

Vremenski uvjeti znali su biti podosta teški. Temperatura je varirala od 9 stupnjeva ujutro do 38 po danu. Tonskoj ekipi visoke su temperature otapale gumbe na opremi.Oborine su bile nemilosrdne. Kiša je u danu padala nekoliko puta, a onda je sunce sve spržilo poslije i sve je bilo kao da kiše nije ni bilo. Osoblje sa seta je izgledalo kao nekad većina naših koji preko ljeta dođu iz Njemačke. Navojec se našalio da uz glumce može potpisati na špicu i prirodu, jer im je odmagala i pomagala.&lt;ref name=&quot;set&quot;/&gt;

Radilo se na pripremi glumaca za uloge. Pazili su na dijalekt kojem su se posvetili mjesecima prije snimanja. Išli su na treninge borilačkih vještina, na obuku rukovanja oružjem te vojnim kretanjem. Glumci su se u potpunosti uživjeli u uloge te su odjednom zbilja djelovali kao ljudi koji su stvarno prošli rat. Na set su često dolazili branitelji te savjetovali i davali potpore filmskoj ekipi.&lt;ref name=&quot;set&quot;/&gt;

==Radnja==
Nakon vojne operacije ograničenog zahvata su šestorica hrvatskih vojnika (Prka, Sikira, Nervoza, Gradski, Delon i Pape) desetak dana uoči Oluje ostali iza neprijateljskih crta odsječeni od ostatka svoje postrojbe.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt; Vojnici se ne poznaju međusobno cijeli život i spojio ih je rat. Susreću se ljudi raznih profila. Zapovjednik skupine bio je u Legiji stranaca. Drugi vojnik ima misiju ubiti jednu osobu i proganja to kao utvaru. Treći odudara po nekim stavovima jer je iz Zagreba. Svi zajedno su akcijom ušli u tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Proglašeni su [[nestali u akciji|nestalima u akciji]]. Vidjeli su iz daljine jednog ratnog zločinca (Ljubo) na djelu. Žele ga pronaći i dočepati ga se.&lt;ref name=&quot;set&quot;/&gt; Zbog nepromišljena ali odlučna poteza svoj povratak iz dubine neprijateljskog teritorija na hrvatski teritorij pretvaraju u nemoguću misiju. Daleko od glavnih ratnih sukoba, pokušavaju pronaći put kući, te svjedoče o životu koji su ostavili iza sebe, ali i razmišljaju o budućnosti koja ih čeka kada rat završi.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt; Susreću se sa životom civila u tzv. RSK te vojnim formacijama na tom području. Ne smiju privlačiti pozornost. Zbog toga im je put težak i neizvjestan. Ugrožavanje ma i jednog života od njih šestorice, upropaštava sve. Život svakog vojnika ovisi o suborcu do njega. Time svjedoče raznim realnim, ali i pomalo nadrealnim događajima.&lt;ref name=&quot;set&quot;/&gt; Serija govori o [[izgubljena generacija|izgubljenoj generaciji]], preskočenoj i zakinutoj za normalan život zbog nametnutog rata. Stvarne osobe bile su nadahnuće za likove šestorice glavnih junaka, koji su umjesto fakulteta odabrali rat. Serija je pripovijest o ljudima koji nisu kalkulirali kada je trebalo braniti domovinu. U ratu postaju svjesni važnosti prijateljstva, žrtovanja i ovisnosti o prvome do sebe.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt;

== Pregled serije ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! Sezona !! Epizoda !! Premijera !! Finale
|-
| 1 || 4 || [[3. veljače]] [[2020.]] || [[24. veljače]] [[2020.]]
|-
| 2 || 4 || [[7. veljače]] [[2022.]] || [[28. veljače]] [[2022.]]
|}

== Tvorci ==
Scenarist serije je [[Joško Lokas]], a redatelj [[Kristijan Milić]], [[direktor fotografije]] je [[Mirko Pivčević]], scenograf [[Damir Gabelica]], kostimografkinja Vedrana Rapić, slikarica maske Nana Bulajić Črček, montažer Veljko Segarić, dok produkciju potpisuju Vedran Kasap, Domagoj Jović i Joško Lokas iz producentske tvrtke &quot;Clinica studio&quot;. Urednica serije je [[Zinka Kiseljak]].&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt; [[Dizajner zvuka]] je Ivan Zelić, redatelj druge ekipe Goran Rukavina, supervizor vizualnih efekata Kristijan Mršić.&lt;ref name=&quot;premijera&quot;&gt;[https://hrtprikazuje.hrt.hr/575389/dramska-serija-nestali-uskoro-na-hrt-u HRT prikazuje] HRT - RJ Marketing i Komunikacije: ''[PREMIJERA] Dramska serija Nestali od 3. veljače na HRT-u'' 27. siječnja 2020. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Prikazivanje ==
Premijera je na HTV1 Hrvatske radiotelevizije u ponedjeljak, 3. veljače u 21 sat te istodobno i na HTV3 u formatu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama ([[audiodeskripcija]]).&lt;ref name=&quot;premijera&quot;/&gt; Prva epizoda imala je sjajnu gledanost od 422.025 ljudi prema podatcima AGB Nielsena, i [[udio u gledanosti]] ([[SHR]]) bio je visokih 21,2 posto, što je čini jednom od najboljih otvaranja nekog domaćeg hrvatskog dramskog sadržaja u posljednjih nekoliko godina.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/odlican-pocetak-za-nestale-prvu-epizodu-gledalo-vise-od-420-000-ljudi-1377066 Večernji list] ''Publika voli 'Nestale', potvrđuju to i podaci o gledanosti'' 4. veljače 2020. (pristupljeno 7. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

== Glumačka postava==
U glavnim ulogama šestorice hrvatskih vojnika su: [[Goran Navojec]], [[Bojan Navojec]], [[Alan Katić]], [[Vedran Živolić]], [[Marko Cindić]] i [[Filip Križan]]. U ostalim ulogama: [[Marinko Prga]], [[Tarik Filipović]], [[Sandra Lončarić]], [[Marija Škaričić]], [[Enis Bešlagić]], [[Enes Vejzović]] i dr.&lt;ref name=&quot;Počelo snimanje&quot;/&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.instagram.com/serijanestali/ Instagram]
*{{imdb|id=10694348|naslov=Nestali}}

[[Kategorija:Hrvatske dramske serije]]
[[Kategorija:Filmovi o Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2020.]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su završile 2022.]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]
[[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]]</text>
      <sha1>efmlzhp0e915ejpwylnimx3oispfdws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>More nad Splitom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>668496</id>
    <revision>
      <id>7623918</id>
      <parentid>6859609</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3850" sha1="f6n6yc9m83wq06syrre4kxv6jzxixhd" xml:space="preserve">{{Infookvir film
| naslov filma     = More nad Splitom
| naslov originala = 
| slika            = More nad Splitom - vizual.png
| opis slike       = More nad Splitom - vizual
| veličina slike   = 250px
| režija           = [[Damir Čučić]]
| producenti       = 
| scenarij         = [[Andrea Ćakić]]
| pripovjedač      = 
| glavne uloge     = 
| glazba           = 
| snimatelj        = [[Boris Poljak]]
| montaža          = Damir Čučić
| scenografija     = 
| kostimografija   = 
| studio           = 
| distributer      = 
| godina           = [[film u 1999.|1999.]]
| trajanje         = 56 min
| država           = {{Z|HRV}} Hrvatska
| jezik            = hrvatski
| budžet           = 
| zarada           = 
| žanr             = dokumentarni
| prethodni        = 
| sljedeći         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 
}}

'''More nad Splitom''', hrvatski [[dokumentarni film]] iz [[film u 1999.|1999.]] godine redatelja i montažera [[Damir Čučić|Damira Čučića]]. Scenaristica je [[Andrea Ćakić]]. Snimatelj je [[Boris Poljak]]. Glazba u filmu je [[Toma Bebić|Tome Bebića]]. Proizvodnja [[HRT]] i [[Hrvatski filmski savez]]. Video: Beta.&lt;ref name=&quot;academia&quot;&gt;Vjekoslav Majcen, Hrvoje Turković: [https://www.academia.edu/4372469/Hrvatska_kinematografija_Croatian_Cinema_ ''Hrvatska kinematografija''], Zagreb, 2001. Academia.edu. str. 178. Pristupljeno 20. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; 

== Cjelovit popis osoba na izradi filma ==
Producent Dokumentarnog programa Ante Marić. Organizator Silvio Jurić. Rasvjeta Krešimir Bernath. Snimatelj tona Toni Bertović. Stručni suradnik Dražen Lalić. Asistentica redatelja Željka Jakopčević. Snimatelji Silvio Jesenković i Hrvoje Horvat. Direktor fotografije Boris Poljak. Scenaristica Andrea Ćakić. Redatelj i montažer Damir Čučić. Urednik Dokumetarnog programa HTV Miroslav Mikuljan.&lt;ref&gt;Odjavna špica.&lt;/ref&gt;

== Sadržaj ==
Priča o razlozima desetorice mladih Splićana zbog kojih su ostali živjeti u Splitu unatoč depresivnoj i beznadnoj atmosferi koja vlada u Splitu.&lt;ref name=&quot;academia&quot;/&gt;

Protagonisti filma su: glazbenik i slastičar [[Marinko Biškić]], Štefan Karabatić, ugostitelj Goran Matijević Surla, sociolog [[Dražen Lalić]], [[Torcida]] Kombi, sociologica&lt;ref&gt;(): [http://www.centar-fm.org/inmediasres/index.php/suzana-kunac ''Suzana Kunac''] In medias res - časopis filozofije medija. Centar za filozofiju medija i medijska istraživanja. Pristupljeno 20. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; [[Suzana Kunac]], novinar [[Damir Pilić]], kostimografica [[Katarina Pilić]] (18 godina poslije dobila [[Zlatna arena za kostimografiju|Zlatnu arenu]]&lt;ref&gt;[https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/hr/component/spidercontacts/showcontact/14861cf5.html?contact_id=1655&amp;page_num=37&amp;back=1&amp;order_by=&amp;Itemid=1486 ''Katarina Pilić ''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Puljski filmski festival. Pristupljeno 20. ožujka 2020.&lt;br&gt;Katarini Pilić za film Ne gledaj mi u pijat - Zlatna arena za kostimografiju 2017.&lt;/ref&gt;), glazbenik [[Sveto Panker]] i likovni umjetnik&lt;ref&gt;(): [https://hulu-split.hr/splitski-salon/salon2009/autori/pran/13.html ''Petar Grimani''] Splitski salon 2009. HULU Split. Pristupljeno 20. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; [[Petar Grimani]].

== Zanimljivosti ==
Od snimanja ovog filma [[Boris Poljak]] i [[Damir Čučić]] stalno surađuju kao redatelj, montažer i snimatelj jedan drugome u filmovima, a poslovna suradnja prerasla je u prijateljstvo.&lt;ref name=&quot;najdosadnije&quot;&gt;PSD: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/boris-poljak-bilo-je-to-najdosadnije-snimanje-u-mom-zivotu-211227 '' Boris Poljak: Bilo je to najdosadnije snimanje u mom životu''] Slobodna Dalmacija. 5. rujna 2013. Pristupljeno 19. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Kultura u Splitu]]</text>
      <sha1>f6n6yc9m83wq06syrre4kxv6jzxixhd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Paradžik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670402</id>
    <revision>
      <id>7624178</id>
      <parentid>6942748</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:18:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7624178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1757" sha1="k2kl0xame49k9ae7apcvxzvp3qapa8i" xml:space="preserve">{{ brisanje | neimpresivan cv | datum=Listopad 2026. }}
'''Marko Paradžik''' ([[Zagreb]], [[25. prosinca]] [[1987.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[pravnik]] i glavni urednik [[Obnova (časopis)|časopisa ''Obnova'']].&lt;ref&gt; [https://obnova.com.hr/o-udruzi-obnova O Udruzi Obnova] na službenim stranicama [[Udruga Obnova|Udruge]]. &lt;/ref&gt;

Maturirao je 2006. na Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u [[Zagreb]]u, a 2012. diplomirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]]. Obnašao je i dužnost predsjednika [[Udruga Obnova|Udruge Obnova]].&lt;ref&gt;Kuri, Borna: [http://www.matica.hr/vijenac/651/Mladi%20konzervativni%20revolucionari/ „Mladi konzervativni revolucionari: U Matici hrvatskoj predstavljen novi broj časopisa Obnova”] ''matica.hr''. [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 651 (14. veljače 2019.)&lt;/ref&gt;

Autor je desetak stručnih i znanstvenih radova.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=Marko+Parad%C5%BEik&amp;s=score&amp;st=desc&amp;r=10&amp;faa%5B0%5D=Parad%C5%BEik%2C+Marko Popis objavljenih radova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na [[Hrčak (portal)|Hrčku]].&lt;/ref&gt; Piše [[recenzija|filmske recenzije]] za ''[[Kana (mjesečnik)|Kanu]]''&lt;ref&gt; Paradžik, Marko: „Devs”, ''Kana'' 7-8 (554), 61. &lt;/ref&gt; i [[mrežni portal]] »Heretica«.&lt;ref&gt; Paradžik, Marko: [http://heretica.com.hr/marko-paradzik-mladi-papa-i-novi-papa-pravovjerje-ili-moderna-hereza/ „Marko Paradžik: Mladi papa i Novi papa – pravovjerje ili moderna hereza?”] ''heretica.com.hr''. Heretica. Objavljeno 14. kolovoza 2021. Pristupljeno 26. kolovoza 2022. &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biog-prav}}
{{GLAVNIRASPORED:Paradžik, Marko}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]</text>
      <sha1>k2kl0xame49k9ae7apcvxzvp3qapa8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nastavna baza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>671626</id>
    <revision>
      <id>7624087</id>
      <parentid>6216909</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2226" sha1="esso31454ii1yelferumxqitkt2svwh" xml:space="preserve">'''Nastavna baza''' sveučilištima jest svaka organizacija ([[bolnica]], [[dom zdravlja]], [[institut]], i ina [[zdravstvena ustanova]], specijalizirana ustanova, znanstvena ustanova, visokoškolska i školska ustanova, državno tijelo, tvrtka, [[ljekarna]], [[trgovačko društvo]], ured, udruga, [[športski klub]], [[jedinica lokalne uprave i samouprave]] i sl.) s kojom je sveučilište sklopilo [[sporazum]] odnosno [[ugovor o suradnji]] na temelju kojeg se izvođenje dijela nastave (nastavna odnosno [[stručna praksa]]) može organizirati u organizaciji ili ustanovi pod nadzorom nastavnika [[sveučilište|sveučilišta]], a uz primjereno sudjelovanje stručnih osoba–[[mentor]]a zaposlenika ustanove ili organizacije, sukladno [[studijski program|studijskom programu]] i izvedbenom planu nastave određenog studija ili inom programu koji se temelji na načelima [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnog učenja]], te uz sprovođenje standardnih postupaka osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete, a sve u svrhu povezivanja prakse, [[nastava|nastave]], istraživanja odnosno znanosti i visokog obrazovanja. Potpisanim sporazumom odnosno ugovorom sveučilište i organizacija koja je nastavna baza uređuju sva pitanja vezana uz način izvođenja nastave, [[znanstveno istraživanje|istraživanja]] i ostale oblike suradnje: mjesto izvođenja, oznaka mjesta izvođenja, vrijeme, način, uvjeti, troškovi, evidencije i ostala važna pitanja sporazumnih odnosno ugovornih strana.&lt;ref&gt;[http://www.unicath.hr/hks2015/wp-content/uploads/2016/11/Pravilnik-o-nastavnim-bazama-pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni-tekst-1.pdf Hrvatsko katoličko sveučilište] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Pravilnik o nastavnim bazama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu - pročišćeni tekst'' 9. veljače 2017. (pristupljeno 22. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.unist.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&amp;EntryId=153&amp;Command=Core_Download&amp;PortalId=0&amp;TabId=1846 Sveučilište u Splitu] ''Pravilnik o nastavnim bazama Sveučilišta u Splitu''  23. travnja 2015. (pristupljeno 22. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]
[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>esso31454ii1yelferumxqitkt2svwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Objedinjeni hitni bolnički prijam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>673030</id>
    <revision>
      <id>7624270</id>
      <parentid>6656694</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1860" sha1="ob9n3cz49cjyqo80pb7lj2kwtpfmf6j" xml:space="preserve">'''Objedinjeni hitni bolnički prijam''' (OHBP) je bolnički odjel koji je središnje mjesto u [[bolnica|bolnici]] za prijam, obradu i zbrinjavanje [[Hitna medicina|hitnih]] bolesnika bez obzira na uputnu [[dijagnoza|dijagnozu]], nastao integracijom hitnih bolničkih službi na jednom mjestu. Na odjelu se provode razni diferencijalno-[[dijagnostika|dijagnostički]] i [[terapija|terapijski]] postupci te pregled liječnika [[Specijalnost (medicina)|specijalista]]. Nakon obrade, postavljanja definitivne dijagnoze te eventualne kraće opservacije, pacijent se otpušta na [[kućna njega|kućnu njegu]] ili se hospitalizira.&lt;ref&gt;[http://www.bolnica-cakovec.hr/odjeli/odjeli-zdravstvenih-djelatnosti/centar-za-hitnu-medicinu-ohbp/ Županijska bolnica Čakovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200522141120/http://www.bolnica-cakovec.hr/odjeli/odjeli-zdravstvenih-djelatnosti/centar-za-hitnu-medicinu-ohbp/ |date=22. svibnja 2020. }} ''Objedinjeni hitni bolnički prijam – OHBP'' (pristupljeno 7. svibnja 2020.)&lt;/ref&gt; Hitna služba u OHBP-u organizirana je od 0 do 24 sata.&lt;ref&gt;[https://www.kbc-zagreb.hr/objedinjeni-hitni-bolnicki-prijam/ KBC Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919003424/https://www.kbc-zagreb.hr/objedinjeni-hitni-bolnicki-prijam/ |date=19. rujna 2020. }} ''Objedinjeni hitni bolnički prijam''  (pristupljeno 7. svibnja 2020.)&lt;/ref&gt; Osnovna zadaća OHBP-a je prepoznati koji su [[pacijent]]i životno ugroženi između mase svih pacijenata koji traže hitnu medicinsku pomoć. Osnovni alat koji u tome pomaže jest proces [[trijaža|trijaže]] koji se radi kod svakog pacijenta pri dolasku u OHBP.&lt;ref&gt;[http://kbc-rijeka.hr/ohbp-susak/ KBC Rijeka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''OHBP'' Sušak''  (pristupljeno 7. svibnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bolnice]]</text>
      <sha1>ob9n3cz49cjyqo80pb7lj2kwtpfmf6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mošuje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>680221</id>
    <revision>
      <id>7623934</id>
      <parentid>7398557</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2400" sha1="2ulfahug86829v8zjfof36hub4lfxqk" xml:space="preserve">'''Mošuje''' je napušteno starohrvatsko naselje na [[Brač]]u.&lt;ref&gt;[http://braconline.com.hr/component/content/article/453.html Brač Online] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 28. srpnja 2020.&lt;/ref&gt; Na lokalitetu su sačuvani ostatci srednjovjekovnih kuća.&lt;ref name=&quot;Jelinčić&quot; /&gt;

== Zemljopisni položaj ==
Nalazilo se između huma Huma i brežuljka Brkata, sjeveroistočno od [[Crkva Svih Svetih u Gornjem Humcu|crkvice Svih Svetih]].&lt;ref name=&quot;Jelinčić&quot;&gt;Kristina Jelinčić: [https://bib.irb.hr/datoteka/232727.Jelincic_magisterij.pdf ''Topografija rustičnih vila na otoku Braču'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211205225203/http://bib.irb.hr/datoteka/232727.Jelincic_magisterij.pdf |date=5. prosinca 2021. }} Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 2005., str. 88.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Područje je bilo naseljeno još u antičko doba. Pri poljodjelskim radovima pronađene su rimske cigle i novovjekovna keramika. U rimsko doba ondje se nalazila [[villa rustica|rustična vila]], vjerojatno manji gospodarski objekt namijenjen stočarstvu.&lt;ref name=&quot;Jelinčić&quot;/&gt;

Mošuje spominje prvi brački povjesničar [[Dujam Hranković]] u ''Opisu otoka Brača'' iz 1405. godine, gdje ga navodi među tadašnjim naseljima istočnog dijela otoka.&lt;ref&gt;[http://www.otok-brac.info/lokacije2/brac-opis.htm ''Sve o otoku Braču''] Otok Brač info. Pristupljeno 28. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

Nakon [[Pad Bosne|pada Bosne]] [[1463.]] godine na Brač dolaze izbjeglice. Dio hercegovačkih doseljenika 1466. godine naselio se u predjelu Ravan kod Selaca, a potom su se preselili u Mošuje.

Mošuje je, zajedno sa susjednim selom [[Dubravice (Pučišća)|Dubravice]], pripadalo župi [[Crkva Svih Svetih u Gornjem Humcu|Svih Svetih]].&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;/&gt;

Selo je napušteno nakon epidemija kuge u 15. i 16. stoljeću.&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;&gt;[https://archive.today/20200728033118/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=414742238 ''Gornji Humac, Crkva Svih Svetih''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 28. srpnja 2020. Pristupljeno 28. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Povijest Brača]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>2ulfahug86829v8zjfof36hub4lfxqk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Notoscopelus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>680789</id>
    <revision>
      <id>7624199</id>
      <parentid>7605673</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:48:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1939" sha1="0chjf4twowjaojef3mcarib0jylr9zs" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Notoscopelus
| slika = Notoscopelus kroyeri.jpg
| slika_opis = ''[[Notoscopelus kroyeri]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Myctophiformes]]
| familia = [[Myctophidae]]
| genus = '''''Notoscopelus'''''
| genus_autorstvo = [[Albert Günther|Günther]], 1864
}}
'''Notoscopelus''' je rod riba iz porodice [[Myctophidae]].&lt;ref name=&quot;FishBase&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CoF&quot;/&gt;

== Vrste ==
Danas je poznato 6 vrsta u ovom rodu:&lt;ref name=&quot;FishBase&quot;&gt;{{FishBase genus | genus = Notoscopelus| month = Veljača | year = 2018.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CoF&quot;/&gt;
* ''[[Notoscopelus bolini]]'' &lt;small&gt;[[Basil George Nafpaktitis|B. G. Nafpaktitis]], 1975&lt;/small&gt;
* ''[[Notoscopelus caudispinosus]]'' &lt;small&gt;([[James Yate Johnson|J. Y. Johnson]], 1863)&lt;/small&gt;
* ''[[Notoscopelus elongatus]]'' &lt;small&gt;([[Oronzio Gabriele Costa|O. G. Costa]], 1844)&lt;/small&gt;
* ''[[Notoscopelus japonicus]]'' &lt;small&gt;([[Shigeho Tanaka|S. Tanaka (I)]], 1908)&lt;/small&gt;
* ''[[Notoscopelus kroyeri]]'' &lt;small&gt;([[August Wilhelm Malm|Malm]], 1861)&lt;/small&gt;
* ''[[Notoscopelus resplendens]]'' &lt;small&gt;([[John Richardson (naturalist)|J. Richardson]], 1845)&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{Reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;CoF&quot;&gt;{{cite web |url=http://researcharchive.calacademy.org/research/Ichthyology/catalog/fishcatmain.asp |title=Catalog of Fishes |editor1=Eschmeyer, W. N. |editor2=R. Fricke |editor3=R. van der Laan |date=29. ožujka 2018. |publisher=California Academy of Sciences |accessdate=4. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260612222116/https://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp |archive-date=12. lipnja 2026. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Rodovi pravih koštunjača]]
[[Kategorija:Svjetlucavke]]
[[Kategorija:Notoscopelus| ]]</text>
      <sha1>0chjf4twowjaojef3mcarib0jylr9zs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Midnight Oil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>680942</id>
    <revision>
      <id>7623779</id>
      <parentid>6890117</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4692" sha1="6b396lklozygh6sd1b3h8ybns2tlf2e" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = 
| Img                  = Midnight Oil.jpg
| Img_capt             = Midnight Oil live u Royal theatru, Canberra 2009.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = [[1971.]]
| Mjesto               = [[Australija]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 =  [[rock]], [[alternativni rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1976.–2002., 2005., 2009., 2012., 2016.–
| Producentska_kuća    = Powderworks, [[Columbia Records|Columbia]]
| Angažman             = Rock Island Line, Farm, Huntress, Facts, Ross Ryan Band, Ghostwriters, Present History, The Break
| URL                  = [http://www.midnightoil.com www.midnightoil.com] 
| Sadašnji članovi     = Peter Garrett&lt;br/&gt;Rob Hirst&lt;br/&gt;Jim Moginie&lt;br /&gt;Martin Rotsey&lt;br/&gt;Bones Hillman
| Bivši članovi        =  Andrew James&lt;br/&gt;Peter Gifford
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Midnight Oil''' [[rock]] je sastav iz [[Australija|Australije]], koji su tijekom godina postali prepoznatljivi po političkim porukama u svojim pjesmama. Izuzetno se zalažu, između ostalog, za okoliš i pitanja domorodačkog stanovništva Australije, [[Aboridžini|Aboridžine]], što se može čuti u nekoliko njihovih pjesama.&lt;ref&gt;[https://www.smh.com.au/entertainment/midnight-oils-political-message-has-a-new-power-in-a-time-of-global-protest-20171106-gzffxb.htm Midnight Oil's political message has a new power in a time of global protest] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 6. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Sastav je osnovan 1971. u [[Sydney]]u pod imenom ''Farm'', ali današnje ime uzimaju 1976., kada im se pridružuju frontman i pjevač Peter Garrett kao i Martin Rotsey. Postaju poznati diljem svijeta 1987. s albumom ''Diesel and Dust'' i pjesmom &quot;[[Beds Are Burning]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.encyclopedia.com/people/literature-and-arts/music-popular-and-jazz-biographies/midnight-oil Midnight Oil na www.encyclopedia.com] Pristupljeno 6. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Sastav je 30. svibnja 1990. godine održao koncert ispred sjedišta naftne kompanije Exxon na 6th Avenue na [[Manhattan]]u, u znak prosvjeda zbog [[Izljev nafte iz Exxon Valdeza|izljeva nafte iz Exxon Valdeza]] na [[Aljaska|Aljaski]].
&lt;ref&gt;[https://www.billboard.com/articles/news/7898126/midnight-oil-peter-garrett-reunion-tour-trump-interview Midnight Oil's Peter Garrett Talks Reunion Tour, Calls Trump 'Palpably Unfit for Public Office'] Pristupljeno 6. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;Tada je snimljena i pjesma &quot;Progress&quot; s albuma ''Scream in Blue Live''. Studijska inačica pjesme se nalazi na albumu ''Species Deceases''. Snimka koncerta prodavana je pod nazivom Black Rain Falls a zarada od prodaje je donirana [[Greenpeace]]u.&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/Midnight-Oil-Black-Rain-Falls/release/10688325 Midnight Oil - Black Rain Falls] Pristupljeno 6. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Tijekom Garrettove političke karijere sastav nije nastupao, osim u dobrovoljne svrhe, a ponovo se sastaje 2017. kada prave svjetsku turneju.&lt;ref&gt;[https://www.news.com.au/entertainment/music/tours/midnight-oil-return-to-the-stage-after-more-than-two-decades/news-story/138885c78e6e932708b0930d4b5ac42d Midnight Oil - NewsComAu] Pristupljeno 6. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
* Jim Moginie ([[gitara]], sintesajzer, 1971.–)
* Rob Hirst ([[bubnjevi]], vokal, 1971.–)
* Andrew James (bas gitara, 1971.–1980.)
* Peter Garrett (vokal, 1976.–)
* Martin Rotsey (gitara, 1976.–)
* Peter Gifford (bas gitara, vokal 1980.–1987.)
* Dwayne &quot;Bones&quot; Hillman](bas gitara, vokal 1987.–)

==Diskografija==


===Studijski albumi=== 
* ''Midnight Oil'' (1978.)
* ''Head Injuries'' (1979.)
* ''Place without a Postcard'' (1981.)
* ''10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1'' (1982.)
* ''Red Sails in the Sunset'' (1984.)
* ''Diesel and Dust'' (1987.)
* ''Blue Sky Mining'' (1990)
* ''Earth and Sun and Moon'' (1993.)
* ''Breathe'' (1996.)
* ''Redneck Wonderland'' (1998.)
* ''Capricornia'' (2002.)
* ''The Makarrata Project'' (2020.)
* ''Resist'' (2022.)

===Live albumi=== 

* ''Scream in Blue Live (1992.)
* ''he Real Thing'' (2000.)
* ''Best of Both Worlds'' (2004 .)
* ''Armistice Day - Live at the Domain, Sydney'' (2018.)

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Midnight Oil}}
* [http://www.midnightoil.com/ Službene stranice]
* [http://oilbase.deadheart.org.uk/ Oil Base - The Midnight Oil Information Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805110643/http://oilbase.deadheart.org.uk/ |date=5. kolovoza 2020. }}
* [http://www.deadheart.org.uk/ The Dead Heart]

[[Kategorija:Australski glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>6b396lklozygh6sd1b3h8ybns2tlf2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napad na policijsku postaju u Belom Manastiru 13. kolovoza 1991.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>681605</id>
    <revision>
      <id>7624080</id>
      <parentid>7437836</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2628" sha1="e49bju637rzzzx4rvohd6kdzcrwli3i" xml:space="preserve">'''Teroristički napad u Belom Manastiru''', [[teroristički napad]] velikosrpskih pobunjenika na hrvatske policajce [[13. kolovoza]] [[1991.]] godine.&lt;ref name=&quot;OBPU&quot;&gt;[https://osjecko-baranjska-policija.gov.hr/vijesti/u-belom-manastiru-obiljezena-28-obljetnica-smrtnog-stradavanja-hrvatskih-policajaca/30561 ''U Belom Manastiru obilježena 28. obljetnica smrtnog stradavanja hrvatskih policajaca ''] Policijska uprava osječko-baranjska. 13. kolovoza 2019. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.&lt;br&gt;[https://osjecko-baranjska-policija.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja] Dokumenti, fotografije, podaci, informacije kao i bilo koji dio sadržaja objavljenih na internet stranici smiju se reproducirati, distribuirati ili na bilo koji način koristiti uz obavezno navođenje izvora. Copyright © 2020 Policijska uprava osječko-baranjska.&lt;/ref&gt;

U Domovinskom ratu su srpnja 1991. [[Velika Srbija|velikosrpski]] napadači su prvi put napali Policijsku postaju MUP-a RH [[Beli Manastir]], a napali su ih [[Tromblonske mine|tromblonima]]. Zatim su uslijedila svakodnevna granatiranja policijske postaje i blokiranje vitalnih prometnica, zbog čega su hrvatske vojne i redarstvene snage odlučile premjestiti policijsku postaju u [[Petlovac]], a nakon toga preko [[Valpovo|Valpova]] u Osijek.&lt;ref name=&quot;OBPU&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Glas&quot;&gt;J.N.: [http://glas-slavonije.hr/440138/4/29-obljetnica-stradavanja-trojice-policajaca-u-Baranji '' 29. obljetnica stradavanja trojice policajaca u Baranji''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Glas Slavonije. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 13. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Dana 13. kolovoza 1991. godine hrvatski su policajci u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] bili obavljali policijske zadaće u blizini tvrtke [[Remont (tvrtka)|Remonta]]. Upali su u zasjedu. Ubijeni su policajci Marjan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen je policijski službenik Darko Maltar, a svi su bili u [[prometna policija|kontroli prometa]]. Na to je upućena je pomoć pripadnika [[Specijalna jedinica PU Osječko-baranjska &quot;Orao&quot;|Specijalne jedinice policije]] iz Osijeka. No, napadači su računali i na to, pa su i njima već pripremili zasjedu između mjesta [[Uglješ]]a i [[Čeminac|Čeminca]]. Tad su ubili Vidoju Marića, a ranili Mirka Pongraca i Josipa Županića.&lt;ref name=&quot;OBPU&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Glas&quot;/&gt;

Danas se ispred Policijske postaje Beli Manastir nalazi spomen obilježje ubijenim hrvatskim policajcima.&lt;ref name=&quot;OBPU&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Beli Manastir u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Istočnoslavonsko bojište]]</text>
      <sha1>e49bju637rzzzx4rvohd6kdzcrwli3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Most na Hanu na Cetini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>682269</id>
    <revision>
      <id>7623926</id>
      <parentid>7427132</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:31:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1895" sha1="ecapwjgac8gz9xkq50p5gmb9jhsmz9l" xml:space="preserve">'''Kameni most''' u zaselku Hanu kod [[Obrovac Sinjski|Obrovca Sinjskog]] i [[Gala|Gale]], [[most]] na rijeci [[Cetina|Cetini]].&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;/&gt;

== Opis dobra ==
Nalazi se na starom trgovačkom putu koji je vodio iz Salone preko Cetine u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije. Ovdje je već u prapovijesti bilo ljudsko naseljavanje, a dokumentirani su [[rimski most na Hanu na Cetini|rimski]] i [[osmanski most na Hanu na Cetini|osmanski]] most.&lt;ref name=&quot;Cetinska krajina&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vrgoč&quot;/&gt;

Na današnjem položaju, podignut je [[arhitektura u 1846.|1846.]]&lt;ref name=&quot;Cetinska krajina&quot;&gt;(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;/[[arhitektura u 1849.|1849.]] godine, za druge austrijske uprave. Sagrađeni su kameni piloni. Godine 1926. zamijenjene su kamenom drvene grede na njima.&lt;ref name=&quot;Vrgoč&quot;&gt;Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranić, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; Više je puta popravljan i nadograđivan.&lt;ref name=&quot;Cetinska krajina&quot;/&gt;
S jedne strane mosta je selo [[Glavice]], a s druge strane [[Obrovac Sinjski]], [[Han]] i [[Gala]].

== Zaštita ==
Pod oznakom P-5639 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao &quot;profana graditeljska baština&quot;.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;&gt;{{kulturnadobra|P-5639}}&lt;/ref&gt;}}
{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Građevine u Sinju]]
[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićena kulturna dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Mostovi na Cetini]]
{{coord|43.728755|16.694923|display=title}}</text>
      <sha1>ecapwjgac8gz9xkq50p5gmb9jhsmz9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desne (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>682521</id>
    <revision>
      <id>7623849</id>
      <parentid>7315374</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7623849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2324" sha1="gbs5k8p2xksoxctm9ck7hupcbq063nf" xml:space="preserve">{{Infookvir jezero
| ime         = Desne
| izvorno_ime = 
| slika       = Desansko jezero 2026.jpg
| slika_opis  = 
| slika2      = 
| slika2_opis = 
| zemljovid   = 
| zemljovid_opis = 
| koordinate  = {{Coord|43|03|20|N|17|31|05|E|display=inline,title}}
| lokacija    = [[Neretvanska dolina]]
| dz          = HRV
| obalni_gradovi = 
| površina    = 
| duljina     = 
| širina      = 
| dubina      = 
| prosječna dubina = 
| obalna crta = 
| površina porječja = 
| zapremina   = 
| visina      = 
| vrsta       = 
| pritok      = 
| ulijeva     = 
| otoci       = 
| slijev      = 
| slika_karta = 
| opis_karte  = 
| pushpin_map = Hrvatska delta Neretve
| pushpin_label = 
| bilješke    = 
}}
'''Desne''' ili '''Desansko jezero''' je jezerce u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koje je dio djelomično potopljene krške depresije na desnoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]] između mjesta [[Desne]], [[Banja (Ploče)|Banja]] i [[Komin (Ploče)|Komin]]. Leži u ponikvi, na morskoj razini. Oko 350 m dugim i 3,5 m širokim kanalom povezano je s jezerom [[Modro oko (jezero)|Modro oko]]. Vode Modrog oka i Desanskog jezera odvodi rječica [[Desanka]] i ulijeva se u [[Crna rika|Crnu riku]] kod mjesta Banja, samo 200-tinjak metara od ulijevanja Crne rike u Neretvu.

== Posebni ornitološki rezervat ==
Uredbom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] od 20. kolovoza 2020. jezera Modro oko i Desne proglašeni su zaštićenim područjem, kao posebni ornitološki rezervat. Rezervat obuhvaća djelomično potopljenu kršku depresiju na desnoj obali Neretve s jezerima Modro oko i Desne s okolnim tršćacima. Posebni ornitološki rezervat »Modro oko i jezero Desne« jedno je od reprezentativnih močvarnih ekosustava na području delte Neretve osobito značajnom zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html Uredba Vlade Republike Hrvatske o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti«], Narodne novine, 94/2020&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Geološke depresije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Porječje Neretve]]
[[Kategorija:Prirodni rezervati u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>gbs5k8p2xksoxctm9ck7hupcbq063nf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikrogeneracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>685707</id>
    <revision>
      <id>7623792</id>
      <parentid>7563784</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:27:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32349" sha1="1hjpsajy4kp9ckr78yr3ctdyp1uldme" xml:space="preserve">{{strojni prijevod}}
[[Datoteka:Dali-micro_windturbine.jpg|mini|Skupina malih vjetroagregata koja električnom energijom opskrbljuje zajednicu u Daliju, [[Yunnan]], Kina]]
'''Mikrogeneracija''' je proizvodnja topline i [[Električna snaga|električne energije]] malog opsega od strane pojedinaca, malih poduzeća i zajednica kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, kao alternativa ili dodatak tradicionalnoj centraliziranoj električnoj mreži. Iako može biti motivirana praktičnim problemima, poput nepouzdane snage mreže ili velike udaljenosti od [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]], mikrogeneracija se kao izraz trenutno uglavnom koristi za ekološki svjesne pristupe koji teže nultim ili [[Nisko-ugljična ekonomija|niskim emisijama ugljika]] ili smanjenju troškova. Razlikuje se od [[Mikro snaga|mikroenergije]] po tome što se uglavnom bavi fiksnim [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama,]] a ne za uporabu s mobilnim uređajima.

== Tehnologije i postavljanje ==
Tehnologije mikrogeneracije uključuju male [[vjetroagregat]]e, [[Mikro hidro|mikro hidro sustave]], [[Fotonaponski sustavi|solarne fotonaponske sustave]], [[Mikrobna gorivna ćelija|mikrobne ćelije za gorivo]], [[Geotermalna toplinska pumpa|geotermalne toplinske pumpe]] i [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane toplinske i energetske]] instalacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |title=On-site renewable energy - Renewable Energy - Reusable Energy - The Merton Rule - Pros Cons Renewable Energy Options - Microgeneration - Green Energy Solutions - Ground Source Heat Pumps - Green Energy Options |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=6. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190406080900/https://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Te se tehnologije često kombiniraju u [[Hibridna snaga|hibridno energetsko]] rješenje koje može ponuditi vrhunske performanse i niže troškove od sustava koji se temelji na jednom generatoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://blog.csiro.au/energy-pick-n-mix-hybrid-systems-next-big-thing/ |title=Energy pick n' mix: are hybrid systems the next big thing? |author=Ginn |first=Claire |date=2016-09-08 |work=www.csiro.au |publisher=CSIRO |accessdate=9. rujna 2016.}}&lt;/ref&gt;

=== Elektrana ===
Uz postrojenje za proizvodnju električne energije (npr. Vjetroagregat i solarni panel), obično je potrebna i / ili predviđena infrastruktura za pohranu [[Energija|energije]] i pretvorbu energije i [[Neto mjerenje|priključenje na redovnu električnu mrežu]]. Iako priključenje na redovnu električnu mrežu nije neophodno, ono pomaže u smanjenju troškova omogućujući [[Neto mjerenje|tzv. net metering, shemu financijske naknade]]. Međutim, u zemljama u razvoju početni troškovi ove opreme uglavnom su previsoki, pa ne preostaje ništa drugo nego odlučiti se za alternativne postavke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt;

=== Dodatna oprema potrebna pored same elektrane ===
[[Datoteka:PVSolarSystem.svg|desno|mini|Kompletni PV-solarni sustav]]
Cjelokupna oprema potrebna za postavljanje radnog sustava i za proizvodnju izvan mreže i / ili priključenje na električnu mrežu do sada se naziva [[Ravnoteža sustava|ravnotežom sustava]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10620 |title=Office of Energy Efficiency &amp; Renewable Energy - Department of Energy}}&lt;/ref&gt; i sastoji se od sljedećih dijelova s PV -sustavima:

==== Uređajima za pohranu energije ====
Veliki problem sa solarnim sustavima i sustavima vjetra koji nisu spojeni na električnu mrežu jest da je energija često potrebna kada sunce ne sija ili kada je vjetar miran; to obično nije problem sa sustavima koji su povezani s električnom mrežom:

* niz [[VRLA baterija|baterija]] [[Baterija dubokog ciklusa|dubokog ciklusa]], stacionarnih ili [[VRLA baterija|zatvorenih koje je ne traže održavanje]] (najčešće rješenje)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities (includes short description batteries) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt;

ili druga sredstva za pohranu energije (npr. vodikove [[Gorivi članak|gorivne ćelije]], [[Skladištenje energije zamašnjaka|spremište energije zamašnjaka]], [[Reverzibilne hidroelektrane|hidroelektrana s akumulacijskim pumpama]], spremnici [[Stlačeni zrak|komprimiranog zraka]] ,.. . )&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.thesietch.org/projects/Hydrogenmaker/index.htm |title=Welcome to The Sietch - Projects Make Your Own Hydrogen}}&lt;/ref&gt;

* [[Kontroler punjenja|kontroler]] punjenja za punjenje baterija ili drugo spremanje energije

Za pretvaranje istosmjerne struje iz baterija u izmjeničnu, kao što je potrebno za mnoge uređaje, ili za unos viška energije u komercijalnu mrežu:

* [[Pretvarač (električni)|pretvarač]] ili [[Mrežni pretvarač|mrežni interaktivni pretvarač]]. Cjelina se ponekad naziva i &quot;opremom za kondicioniranje energije&quot;

==== Sigurnosna oprema ====

* [[Uzemljenje|uzemljenja]], [[Prekidač za prijenos|prekidači za prebacivanje]] ili [[Prekidač izolatora|izolatorski prekidači]] i [[Prenaponska zaštita|prenaponski zaštitnici]]. Cjelina se ponekad naziva i &quot;sigurnosnom opremom&quot;

Obično se u mikrogeneraciji za domove u zemljama u razvoju koriste montažni sustavi kućnih ožičenja (kao [[kabelski svežanj]] ili montažne [[Jedinica za distribuciju električne energije|razdjelne jedinice]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Mentioning of prefabricated house-wiring and its systems |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt; Pojednostavljene kutije i kabeli za kućno ožičenje, poznati kao kabelski svežanji, jednostavno se mogu kupiti i ugraditi u zgradu bez potrebe za mnogo znanja o samom ožičenju. Kao takvi, čak i ljudi bez tehničke stručnosti mogu ih instalirati. Osim toga, oni su također relativno jeftini i nude sigurnosne prednosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Benefits of wiring harnasses |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt;

* mjerači baterije (za brzinu [[Punjač baterija|punjenja]] i [[napon]]) i brojila za [[Potrošnja energije|potrošnju]] električne [[Potrošnja energije|energije]] i opskrbu električnom energijom u redovnoj električnoj mreži

[[Datoteka:Wind_generator_system-vectorised.svg|desno|mini|212x212px|Sustav male proizvodnje (DIY)]]

==== Vjetroagregat specifičan ====
S vjetroagregatima, hidroelektranama, ... potrebna dodatna oprema&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10980 |title=Office of Energy Efficiency &amp; Renewable Energy - Department of Energy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |title=Shop Gaiam for yoga, fitness, meditation, active sitting, and wellness products |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080225054040/http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |archivedate=2008-02-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.velacreations.com/chispito.html |title=Chispito Information - VelaCreations}}&lt;/ref&gt; više je ili manje ista kao kod PV-sustava (ovisno o vrsti vjetroagregata koji se koristi,  ali također uključuju:

* prekidač za ručno odvajanje
* temelj za kulu
* sustav uzemljenja
* uređaji za zatvaranje i / ili lažno opterećenje za upotrebu po jakom vjetru kada generirana energija premašuje trenutne potrebe i kapacitet sustava za pohranu.

===== Vibro-Wind Energija =====
Razvija se nova tehnologija energije vjetra koja energiju iz vibracija energije vjetra pretvara u električnu. Ova energija, nazvana Vibro-Wind tehnologija, može koristiti vjetrove manje snage od uobičajenih vjetroagregata i može se postaviti na gotovo svako mjesto.

Prototip se sastoji od ploče montirane s oscilatorima izrađenim od komadića pjene. Pretvorba iz mehaničke u električnu energiju vrši se pomoću piezoelektričnog pretvarača, uređaja izrađenog od keramike ili polimera koji kod naprezanja emitira elektrone. Zgradu ovog prototipa vodio je Francis Moon, profesor mehaničkog i zrakoplovnog inženjerstva [[Sveučilište Cornell|sa Sveučilišta Cornell]]. Moonov rad u tehnologiji vibro-vjetra financirao je [[Atkinson centar za održivu budućnost|Atkinson Center for Sustainable Future]] u Cornellu.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Ju |first=Anne |title=Students harness vibrations from wind for electricity |url=http://www.news.cornell.edu/stories/May10/VibroWind.html |accessdate=20. srpnja 2011. |work=Cornell Chronicle |date=25. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

=== Moguće postavke ===
Moguće je nekoliko postavki mikrogeneracije. Ovi su:

* [[Izvan mreže|Postrojenja izvan mreže]] koja uključuju:
** Postavljanje izvan mreže bez spremanja energije (npr. Baterija,.. . )
** Postavljanje izvan mreže s pohranom energije (npr. Baterija,.. . )
** Stanice za punjenje baterija&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Battery charging stations explained |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt;
* Postrojenja povezana s mrežom koje uključuju:
** Mreža povezana s rezervnom snagom za napajanje kritičnih opterećenja
** Postrojenja povezana s mrežom bez sheme financijske nadoknade
** Postavke povezane na mrežu s [[Neto mjerenje|mrežnim mjerenjem]]
** Postavke povezane s mrežom s [[Neto kupnja i prodaja|neto kupnjom i prodajom]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10600 |title=Office of Energy Efficiency &amp; Renewable Energy - Department of Energy}}&lt;/ref&gt;

Sve spomenute postavke mogu raditi ili na jednoj elektrani ili na kombinaciji elektrana (u tom se slučaju naziva [[Hibridna energija|hibridnim elektroenergetskim]] sustavom). Iz sigurnosnih razloga mrežne postavke moraju se automatski isključiti ili ući u &quot;način rada protiv otoka&quot; kada dođe do kvara mrežnog napajanja. (Otok je stanje u kojem distribuirani generator (DG) nastavlja napajati lokaciju iako više nije prisutna električna mreža. Otok može biti opasan za komunalne radnike koji možda ne shvaćaju da li se krug i dalje napaja i može spriječiti automatsko ponovno spajanje uređaja. Uz to, bez stroge kontrole frekvencije, narušit će se ravnoteža između opterećenja i proizvodnje u otočnom krugu, što će dovesti do abnormalnih frekvencija i napona. Iz tih razloga, distribuirani generatori moraju otkriti otok i odmah se isključiti iz kruga; ovo se naziva anti-Islanding.)

== Troškovi ==
Ovisno o odabranoj postavci (shema financijske naknade, elektrana, dodatna oprema), cijene mogu varirati. Prema [[Practical Action (UK)|Practical Action]], mikrogeneracija kod kuće koja koristi najnovije tehnologije uštede troškova (ožičenje, gotove ploče, jeftine DIY elektrane, npr. &quot;Uradi sam&quot; vjetroturbine) izdaci za kućanstvo mogu biti izuzetno jeftini. Zapravo, Practical Action spominje da mnoga kućanstva u poljoprivrednim zajednicama u svijetu u razvoju troše manje od 1 USD za električnu energiju mjesečno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&amp;products_id=269 |title=Households reducing their energy expenditures to $1 a month using renewable microgeneration |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&amp;products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}&lt;/ref&gt; Međutim, ako se stvar rješava manje ekonomično (koristeći više komercijalnih sustava / pristupa), troškovi će biti dramatično veći. U većini slučajeva, međutim, financijska prednost će se i dalje postizati korištenjem mikrogeneracije na obnovljivim elektranama; često u rasponu od 50-90%&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10880 |title=Office of Energy Efficiency &amp; Renewable Energy - Department of Energy}}&lt;/ref&gt; jer lokalna proizvodnja nema gubitaka u transportu električne energije na [[dalekovod]]ima niti gubitaka energije od [[Jouleov efekt|Jouleova efekta]] u transformatorima gdje se općenito gubi 8-15% energije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |title=How big are Power line losses? - Schneider Electric Blog |date=25. ožujka 2013. |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=7. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150507033237/http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U Velikoj Britaniji vlada nudi bespovratna sredstva i uplate za povratne informacije kako bi pomogla poduzećima, zajednicama i privatnim domovima da instaliraju ove tehnologije. Tvrtke mogu otpisati puni trošak instalacije na oporezivu dobit dok vlasnici kuća dobivaju paušalnu potporu ili isplate po kW h proizvedene električne energije i vraćaju je u nacionalnu mrežu. Organizacije iz zajednice također mogu dobiti do 200.000 funti bespovratnih sredstava. 

U Velikoj Britaniji, Sustav certificiranja mikrogeneracije daje odobrenje za instalatore i proizvode za mikrogeneraciju, što je obvezni uvjet shema financiranja, kao što su uvođenje tarifa i poticaj obnovljive topline.

=== Paritet mreže ===
[[Paritet mreže]] (ili '''paritet utičnice''' ) javlja se kada [[Održiva energija|alternativni]] izvor [[Održiva energija|energije]] može proizvoditi električnu energiju po [[Nivelirani trošak energije|poravnatoj cijeni energije]] (LCOE) koja je manja ili jednaka cijeni kupovne moći iz [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]]. (Nivelirani trošak energije - LCOE mjera je prosječnih neto sadašnjih troškova proizvodnje električne energije za proizvodno postrojenje tijekom njegovog vijeka trajanja.) Dostizanje pariteta mreže smatra se točkom u kojoj izvor energije postaje kandidat za široko rasprostranjeni razvoj bez [[Subvencije|subvencija]] ili državne potpore. Uvriježeno je mišljenje da će se veleprodajni pomak u proizvodnji prema tim oblicima energije dogoditi kad dosegnu paritet mreže.

Paritet mreže postignut je na nekim mjestima s kopnenom snagom vjetra oko 2000, a sa sunčevom snagom prvi je put postignut u Španjolskoj 2013.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.com/sites/peterdetwiler/2012/12/26/solar-grid-parity-comes-to-spain/ |title=Solar Grid Parity Comes to Spain |author=Kelly-Detwiler |first=Peter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://oilprice.com/Latest-Energy-News/World-News/Spain-Achieves-Grid-Parity-for-Solar-Power.html |title=Spain Achieves Grid Parity for Solar Power - OilPrice.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225065134/http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |archivedate=2013-12-25 |accessdate=2013-11-28}}&lt;/ref&gt;

== Usporedba s proizvodnjom velikih razmjera ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:10%;&quot; |
! style=&quot;width:35%;&quot; |mikrogeneracija
! style=&quot;width:35%;&quot; | generacija velikih razmjera
! style=&quot;width:20%;&quot; | Bilješke
|- valign=&quot;top&quot;
! Druga imena
| Distribuirana generacija
| Centralizirana generacija
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Otpad Toplinski nusproizvod
| Može se koristiti za grijanje, čime se uvelike povećava učinkovitost i nadoknađuju ukupni troškovi energije. Ova metoda je poznata kao [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirana toplina i snaga]] (microCHP).
| Koristi se u nekim privatnim industrijskim instalacijama [[Kogeneracija|kombinirane topline i električne energije]] (CHP). Također se koristi u velikim primjenama gdje se naziva [[Centralizirani toplinski sustav|daljinsko grijanje]] i koristi toplinu koju obično iscrpljuju neučinkovite elektrane.&lt;ref name=&quot;Milieu Centraal&quot;&gt;''Milieu Centraal'', 29 April 2009 -- [http://www.milieucentraal.nl/pagina?onderwerp=Stadsverwarming Stadsverwarming en blokverwarming]&lt;/ref&gt;
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Gubici u prijenosu
| Blizina krajnjeg korisnika obično je bliža što rezultira potencijalno manjim gubicima.
| Značajan udio električne energije gubi se tijekom prijenosa (približno 8% u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prema programu [[BBC]] Radio 4 Today u ožujku 2006.).
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Promjene u mreži
| smanjuje prijenosno opterećenje, a time i smanjuje potrebu za nadogradnjom mreže
| povećava snagu koja se prenosi, a time i potrebu za nadogradnjom mreže
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Događaj kvara mreže
| U mnogim okolnostima električna energija i dalje može biti '''dostupna''' lokalnom području
| Struja možda '''neće''' biti '''dostupna''' zbog mreže
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Izbor potrošača
| Može se odlučiti za kupnju bilo kojeg pravnog sustava
| Može se odlučiti za kupnju ponuda elektroenergetske tvrtke
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Zahtjevi za pouzdanost i održavanje
| [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponski sustavi]], [[Stirlingov motor|Stirlingovi motori]] i neki drugi sustavi obično su izuzetno pouzdani&amp;nbsp;, a može kontinuirano stvarati [[Električna snaga|električnu energiju]] tijekom nekoliko tisuća sati uz malo ili nimalo održavanja. Međutim, nepouzdani će sustavi donijeti dodatni rad i troškove održavanja.
| Upravlja elektroenergetska tvrtka. Pouzdanost mreže ovisi o mjestu.
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Sposobnost zadovoljavanja potreba
|
* Za energiju vjetra i sunca stvarna proizvodnja samo je djelić kapaciteta natpisne pločice .&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.buildingforafuture.co.uk/ |title=Green Building magazine has moved to GreenBuilding.co.uk}}&lt;/ref&gt;
* Sustavi na bazi goriva u potpunosti se mogu otpremiti
* Solarne ploče su jednostavne i pouzdane, mogu pružiti malo električne energije po razumnoj cijeni.
|
* Komentatori tvrde [potreban navod] da kućanstva koja električnu energiju kupuju po tarifama za zelenu energiju mogu smanjiti svoju potrošnju ugljika dalje nego kod mikrogeneracije i uz nižu cijenu.
|
|- valign=&quot;top&quot;
! Ekonomija razmjera
| Potrebna je masovna proizvodnja generatora koji će stvoriti povezani utjecaj na okoliš. Sustavi su jeftiniji kada se proizvode u količini.
| Ekonomičniji s obzirom na veće razmjere generatora.
|
|}
Mikrogeneracija može dinamički uravnotežiti [[Zakon ponude i potražnje|ponudu i potražnju]] za električnom energijom, proizvodeći više energije tijekom razdoblja velike potražnje i visokih cijena mreža, a manje energije tijekom razdoblja niske potražnje i niskih cijena mreža. Ova &quot;hibridizirana mreža&quot; omogućuje i mikrogeneracijskim sustavima ''i'' velikim elektranama da rade s većom energetskom učinkovitošću i isplativošću nego što bi to mogle same.

== Domaća samodostatnost ==
[[Datoteka:Domestic_renewable_-_microgeneration_icon.png|mini|Ikona mikrogeneracije.]]
[[Datoteka:Micro_WindMill.jpg|mini|Mikro-vjetrenjača vodoravne osi u Lahoreu, nominalne snage 1000 W]]
Mikrogeneracija se može integrirati kao dio [[Samodostatan|samodostatne]] kuće i obično se nadopunjuje drugim tehnologijama poput sustava za domaću proizvodnju hrane ([[permakultura]] i [[Agroekosistem|agroekosustav]]), [[kišovodna žetva?|berbom kišnice]], [[WC-i za kompostiranje|kompostirajućim toaletima]] ili čak cjeloviti [[Tretman sivom vodom|sustavima za pročišćavanje sive vode]]. Domaće mikrogeneracijske tehnologije uključuju: [[Fotonaponski sustavi|fotonaponske solarne sustave]], male [[Vjetroagregat|turbine na vjetar]], [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane]] instalacije [[Mikrokogeneracija|topline i energije]], [[biodizel]] i [[bioplin]] .
[[Datoteka:Quietrevolution_Bristol_3513051949.jpg|mini|Mala [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|vjetroturbina]] vertikalne osi [[Gorlovska spiralna turbina|tipa Gorlov tipa]] [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|QR5]] [[Gorlovska spiralna turbina|Gorlov]] u Bristolu u Engleskoj. Mjerenje 3&amp;nbsp;m u promjeru i 5&amp;nbsp;visok m, ima nazivnu pločicu od 6,5 kW na mrežu.]]
Privatna proizvodnja decentralizira proizvodnju električne energije, a također može centralizirati udruživanje viška energije. Iako ih je potrebno kupiti, na raspolaganju su i solarne šindre i ploče. [[Kapitalni trošak]] je visok, ali dugoročno štedi. Uz odgovarajuću pretvorbu snage, solarni PV paneli mogu pokretati iste električne uređaje kao i električna energija iz drugih izvora.&lt;ref name=&quot;Fritsch 2007&quot;&gt;Fritsch, Al, and Paul Gallimore. Healing Appalachia: Sustainable Living Through Appropriate Technology. Lexington, KY. The UP of Kentucky, 2007.&lt;/ref&gt;

Pasivno [[Sunčev toplovodni sustav|solarno zagrijavanje vode]] još je jedna učinkovita metoda korištenja solarne energije. Najjednostavnija metoda je solarna (ili crna plastična) vrećica. Postavite između 5 to 20 litres (1 to 5&amp;nbsp;NAS&amp;nbsp;gal) na suncu i ostavite da se zagrije. Savršeno za brzi topli tuš.&lt;ref name=&quot;motherearthnews.com&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.motherearthnews.com/Green-Homes/2007-10-01/Build-Your-Own-Solar-Water-Heater.aspx |title=How to Build a Passive Solar Water Heater}}&lt;/ref&gt;

'Grijač kruha' može se jednostavno izraditi od recikliranih materijala i osnovnih građevinskih iskustava. Sastoji se od jednog ili niza crnih spremnika ugrađenih u čvrstu kutiju izoliranu na dnu i sa strane. Poklopac, vodoravan ili pod kutom kako bi uhvatio najviše sunca, trebao bi biti dobro zatvoren i od prozirnog materijala za ostakljenje (staklo, stakloplastika ili lijevana plastika otporna na visoke temperature). Hladna voda ulazi u spremnik pri dnu, zagrijava se i podiže na vrh gdje se cijevima vraća natrag u dom.&lt;ref name=&quot;motherearthnews.com&quot;/&gt;

[[Geotermalna toplinska pumpa|Dizalice topline sa zemaljskim izvorom]] iskorištavaju stabilne temperature tla iskorištavajući kapacitet tla za pohranu toplinske energije. Dizalice topline s prizemnim izvorom obično imaju visoke početne troškove i prosječni ih vlasnici mogu teško instalirati. Oni koriste električne motore za prijenos topline iz tla s visokom razinom učinkovitosti. Električna energija može doći iz obnovljivih izvora ili iz vanjskih neobnovljivih izvora.

=== Gorivo ===
[[Biodizel]] je [[alternativno gorivo]] koje može pokretati dizel motore i može se koristiti za grijanje u domaćinstvu. Brojni oblici biomase, uključujući soju, kikiriki i alge (koja ima najveći prinos), mogu se koristiti za proizvodnju biodizela. Reciklirano biljno ulje (iz restorana) također se može pretvoriti u biodizel.

[[Bioplin]] je drugo alternativno gorivo, stvoreno iz otpadnog proizvoda životinja. Iako manje praktično za većinu domova, poljoprivredno okruženje pruža savršeno mjesto za provedbu postupka. Miješajući otpad i vodu u spremniku s prostorom koji ostaje za zrak, metan se prirodno proizvodi u zračnom prostoru. Ovaj se metan može izvesti cijevima i spaliti te koristiti za kuhanje.

== Vladina politika ==
Kreatori politike navikli su na energetski sustav zasnovan na velikim centraliziranim projektima poput nuklearnih ili plinskih elektrana. Promjena načina razmišljanja i poticaja dovode mikrogeneraciju u mainstream. Propisi o planiranju mogu također zahtijevati pojednostavljivanje kako bi se olakšala naknadna ugradnja mikrogeneracijskih objekata na domove i zgrade.

Većina razvijenih zemalja, uključujući Kanadu (Alberta), Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Izrael i SAD imaju zakone koji omogućavaju prodaju mikrogenerirane električne energije u nacionalnu mrežu.

=== Alberta, Kanada ===
U siječnju 2009. godine na snagu je stupila Uredba vlade o mikrogeneraciji Alberte, koja je postavila pravila koja omogućavaju Albertancima da proizvode vlastitu ekološki prihvatljivu električnu energiju i dobivaju kredit za bilo koju električnu energiju koju pošalju u električnu mrežu.

=== Poljska ===
U prosincu 2014. poljska vlada glasat će o zakonu koji poziva na mikrogeneraciju, kao i o vjetroelektranama velikih razmjera u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] kao rješenju za smanjenje emisije CO2 iz elektrana na ugljen u zemlji, kao i o smanjenju poljske ovisnosti o Ruski plin. Prema uvjetima novog zakona, pojedinci i mala poduzeća koja generiraju do 40&amp;nbsp;kW „zelene“ energije dobit će 100% tržišne cijene za bilo koju električnu energiju koju oporave u mrežu, a tvrtke koje na Baltiku uspostave velike obalne vjetroelektrane na moru bit će prihvatljive za subvenciju od države. Troškovi provedbe ovih novih politika nadoknadit će se stvaranjem novog poreza na neodrživu upotrebu energije.&lt;ref name=&quot;Government_revises_sustainable_energy_bill&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |title=Government revises sustainable energy bill |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703074653/http://www.thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Sjedinjene Američke Države ===
Sjedinjene Države imaju neskladne politike proizvodnje energije u svojih 50 država. Državne energetske politike i zakoni mogu se značajno razlikovati ovisno o mjestu. Neke su države nametnule komunalnim uslugama da određeni postotak ukupne proizvodnje električne energije bude iz obnovljivih izvora. U tu svrhu obnovljivi izvori uključuju energiju vjetra, hidroelektrane i solarnu energiju, bilo iz velikih ili mikrogeneracijskih projekata. Nadalje, u nekim područjima elektroenergetske tvrtke trebaju prijenosne kredite za &quot;obnovljive izvore energije&quot; kako bi ispunile ove mandate. Kao rezultat toga, u nekim dijelovima Sjedinjenih Država elektroenergetske tvrtke platit će dio troškova projekata mikrogeneracije obnovljivih izvora u svojim uslužnim područjima. Ovi popusti dodaju se na sve savezne ili državne poreze na porez na dobit iz obnovljivih izvora koji mogu biti primjenjivi. U drugim područjima takvi se rabati mogu razlikovati ili ne biti dostupni.

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Vlada Velike Britanije objavila je svoju Strategiju mikrogeneracije u ožujku 2006. godine, iako su je mnogi komentatori smatrali razočaranjem.&lt;ref name=&quot;bbc_on_micropower&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4858766.stm Home power plan 'disappointment'] [[BBC News]] report on the UK Department of Trade and Industry Microgeneration Strategy&lt;/ref&gt; Suprotno tome, Zakon o klimatskim promjenama i održivoj energiji iz 2006. smatran je pozitivnim korakom.&lt;ref name=&quot;micropower_sus&quot;&gt;[http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html Sustainable energy groups welcome parliamentary initiative to reduce climate change emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060914004105/http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html |date=14. rujna 2006. }}, article by [http://www.micropower.co.uk micropower] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060410141839/http://www.micropower.co.uk/ |date=10. travnja 2006. }} on the Climate Change and Sustainable Energy Act 2006&lt;/ref&gt; Kako bi zamijenio ranije sheme, Odjel za trgovinu i industriju (DTI) pokrenuo je Program zgrada s niskim udjelom ugljika u travnju 2006. godine, koji je pružao potpore pojedincima, zajednicama i tvrtkama koje žele ulagati u mikrogeneracijske tehnologije. Te su sheme zauzvrat zamijenjene novim prijedlozima Odjela za energiju i klimatske promjene (DECC) za povrat novca za čistu energiju putem feed-in tarifa za proizvodnju električne energije od travnja 2010. i poticaj za obnovljivu toplinu za proizvodnju obnovljivih izvora energije. vrućina od 28. studenog 2011.

Feed-in tarife namijenjene su poticanju malog (manje od 5MW), nisko-ugljičnog stvaranja električne energije. Te feed-in tarife djeluju zajedno s Obvezom obnovljivih izvora energije (RO), koja će i dalje ostati primarni mehanizam za poticanje primjene velike proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Poticaj obnovljive topline (RHI) namijenjen je poticanju proizvodnje topline iz obnovljivih izvora. Oni također trenutno nude do 21p po kWh od prosinca 2011. u Tarifi za fotonaponske elemente plus još 3p za Izvoznu tarifu - sveukupni podatak koji može vidjeti da kućanstvo vraća dvostruko više nego što trenutno plaća za električnu energiju.&lt;ref name=&quot;Feed-in Tarrif figures&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fitariffs.co.uk/FITs/principles/export/ |title=Export tariffs - FI Tariffs}}&lt;/ref&gt;

Dana 31. listopada 2011. godine, Vlada je objavila nagli rez u feed-in tarifa od 43.3p / kWh za 21P / kWh s novom tarifom primjenjivati na sve nove solarnih fotonaponskih instalacija s datumom prihvatljivosti na dan ili nakon 12. prosinca 2011. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.decc.gov.uk/en/content/cms/news/pn11_091/pn11_091.aspx |title=Barker: Boom and bust for solar must be avoided - Announcements |publisher=decc.gov.uk}}&lt;/ref&gt;

Istaknuti britanski političari koji su najavili da u svoje domove ugrađuju mikrogeneracijske postrojbe uključuju čelnika konzervativne stranke [[David Cameron|Davida Camerona]] i [[Ministar|ministra]] znanosti o radu Malcolma Wicksa. Ti su planovi uključivali male vjetroturbine domaće veličine. Cameron, prije nego što je postao premijer na općim izborima 2010., tijekom intervjua u emisiji The Politics Show BBC- a 29. listopada 2006. pitali su ga hoće li učiniti isto ako dođe u [[10 Downing Street|Downing Street 10]]. ''&quot;Ako mi dopuste, da&quot;'', odgovorio je.&lt;ref&gt;The Times (October 30, 2006). [http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article617348.ece Cameron: I'd have a No 10 wind turbine] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. Retrieved 2010-05-15.&lt;/ref&gt;

U predproračunskom izvješću iz prosinca 2006.  vlada je najavila da prodaja viška električne energije iz postrojenja dizajniranih za osobnu upotrebu neće biti predmet [[Porez na dohodak|poreza na dohodak]]. Zakonodavstvo s tim ciljem uključeno je u Zakon o financijama iz 2007.&lt;ref&gt;Office of Public Sector Information; Finance Act 2007 [http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2007/ukpga_20070011_en_1 Chapter 11, Part 2, Environment]. Retrieved 2010-05-14.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}

== Povezani članci ==
* [[Autonomna zgrada]]
* [[Baterija dubokog ciklusa]] (vrsta baterija koja će se koristiti u domaćim sustavima izvan mreže)
* [[Distribuirana proizvodnja električne energije]]
* [[Domaća potrošnja energije]] (nudi izračune za postavljanje mikrogeneracijskih postrojenja)
* [[Sustav napajanja u nuždi]]
* [[Kućna gorivna ćelija]]
* [[Vodikova stanica]]
* [[MicroFIT]]
* [[Mikromreže]]
* [[Fotonaponski sustavi]]
* [[Male hidroelektrane]]
* [[Energija vjetra]]
* [[Mrežni električni sustav]]

[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]
[[Kategorija:Izvori energije]]
[[Kategorija:Decentralizacija]]
[[Kategorija:Energetski razvoj]]
[[Kategorija:Energetska politika]]
[[Kategorija:Energetska ekonomija]]
[[Kategorija:Distribucija električne energije]]
[[Kategorija:Održiva energija]]
[[Kategorija:Autonomija]]</text>
      <sha1>1hjpsajy4kp9ckr78yr3ctdyp1uldme</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>688638</id>
    <revision>
      <id>7623742</id>
      <parentid>7512933</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5035" sha1="3tcl0fcfa79til7l8gtuanh9fqtj4sr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Trans_Day_of_Visibility_SF_2016.jpg|mini|278px|Transrodne osobe na pozornici za povorku Međunarodnog dana transrodne vidljivosti 2016. u San Franciscu]]
'''Međunarodni dan transrodne vidljivosti''' godišnji je događaj održan 31. ožujka&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cbc.ca/news/canada/calgary/story/2013/03/31/calgary-trans-day-awareness.html |title=Nenshi proclaims Trans Day of Visibility |publisher=Canadian Broadcasting Corporation |accessdate=2013-04-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hrc.org/blog/today-is-international-transgender-day-of-visibility |title=Today is International Transgender Day of Visibility |date=2014-03-31 |publisher=Human Rights Campaign |accessdate=2016-01-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180911130856/https://www.hrc.org/blog/today-is-international-transgender-day-of-visibility |archivedate=11. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt; posvećen proslavi [[Transrodnost|transrodnih]] osoba i podizanju svijesti o diskriminaciji s kojima se susreću transrodne osobe diljem svijeta, kao i proslavi njihovih doprinosa društvu. Dan je osnovala američka aktivistica transrodnih osoba&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |url=http://www.thespec.com/opinion-story/4432181-a-time-to-celebrate/ |title=A time to celebrate |date=2014-03-27 |work=The Hamilton Spectator |accessdate=2014-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140403075929/http://www.thespec.com/opinion-story/4432181-a-time-to-celebrate |archive-date=3. travnja 2014. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rachel Crandall iz [[Michigan]]a 2009. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.pridesource.com/article.html?article=34351 |title=Transgender Day of Visibility plans erupt locally, nationwide |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130327152446/http://www.pridesource.com/article.html?article=34351 |archivedate=2013-03-27 |author=Carreras |first=Jessica |publisher=PrideSource |accessdate=2013-04-03}}&lt;/ref&gt; kao odgovor na nedostatak prepoznavanja transrodnih osoba u [[LGBT]]+ zajednici, navodeći frustraciju što je jedini transrodni [[dan sjećanja na transrodne osobe]], posvećen ubijenim transrodnim osobama, dok s druge strane nema dana za proslavu živih članova transrodne zajednice. Prvi međunarodni transrodni dan vidljivosti održan je 31. ožujka 2009. godine. Od tada ga vodi Američka organizacija za zagovaranje mladih transrodnih studenata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.takepart.com/article/2016/03/31/trans-visibility-day |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=12. studenoga 2020. |archive-date=2. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202013008/https://www.takepart.com/article/2016/03/31/trans-visibility-day/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 2014., taj su dan obilježili aktivisti širom svijeta {{--}} uključujući [[Irska (otok)|Irsku]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gaelick.com/2014/03/trans-education-advocacy-protest-rte-march-31st/34458/ |title=Trans* Education &amp; Advocacy Protest RTE March 31st |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140403043927/http://www.gaelick.com/2014/03/trans-education-advocacy-protest-rte-march-31st/34458/ |archivedate=2014-04-03 |date=2014-03-31 |publisher=Gaelick |accessdate=2014-03-31}}&lt;/ref&gt; i [[Škotska|Škotsku]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://twitter.com/The_SSP_/status/450657177901223936 |title=Twitter / The_SSP_: The SSP stands in solidarity ... |date=2014-03-31 |accessdate=2014-03-31}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Model_Geena_Rocero_Coming_out_Transgender_(13563189244).jpg|desno|mini|[[Geena Rocero]], [[supermodel]] i transrodna djevojka rođena u [[Manila|Manili]], otkriva na [[TED (konferencija)|TED konferenciji]] da je transrodna osoba na Dan vidljivosti, 31. ožujka 2014.]]

== Društveni mediji ==
[[Datoteka:Dia_de_la_visibilidad_Trans_10.png|alt=|mini|Povorka vidljivosti trans osoba, 2019 [[Cartagena de Indias|Cartagena, Kolumbija]]]]
Godine 2015. mnoge transrodne osobe sudjelovale su u mrežnim kampanjama na društvenim mrežama poput [[Facebook]]a, [[Twitter]]a, [[Tumblr|Tumblera]] i [[Instagram]]a. Sudionici su objavljivali [[Sebić|seboslike]], osobne priče i statistike povezane s transrodnim pitanjima i ostalim povezanim sadržajima kako bi podigli svijest i povećali vidljivost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.buzzfeed.com/patrickstrudwick/these-trans-people-are-taking-selfies-to-celebrate-transgend#.pdx8KvjZP |title=These Trans People Are Taking Selfies To Celebrate Transgender Day Of Visibility |date=2015-03-31 |publisher=BuzzFeed LGBT |accessdate=2016-01-18}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Transgender_day_of_visibility_at_Starbucks.jpg|desno|mini|[[Starbucks]] s dvije [[Transrodna zastava|transrodne zastave]] za proslavu Dana vidljivosti transrodnih osoba]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.transstudent.org/tdov Obrazovni resursi za studente u TDoV]
* [https://web.archive.org/web/20250720042712/http://transvisibility.org/ Internet zajednica TransVisibility]

[[Kategorija:Pokret za prava LGBT osoba]]
[[Kategorija:Svjetski dani]]</text>
      <sha1>3tcl0fcfa79til7l8gtuanh9fqtj4sr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mick Schumacher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>690055</id>
    <revision>
      <id>7624227</id>
      <parentid>7623121</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>ni</comment>
      <origin>7624227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40162" sha1="k3xzpcrmcrurfs8ej2t277bpny6lzts" xml:space="preserve">{{Infookvir bivši vozač F1
| Ime             = Mick Schumacher
| Slika           = [[File:Mick Schumacher - 2019202181015 2019-07-21 Champions for Charity - 1500 - B70I1535.jpg|150px]]
| Opis slike      = Mick Schumacher 2019.
| Puno_ime        = 
| Nadimak         = 
| Datum_rođenja   = [[22. ožujka]] [[1999.]]
| Mjesto_rođenja  = [[Vufflens-le-Château]], [[Švicarska]]
| Datum_smrti     = 
| Mjesto_smrti    =
| Državljanstvo   = {{Z|NJE}} [[Njemačka|njemačko]]
| Aktivne godine  = [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] – [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
| Momčad(i)       = [[Haas F1|Haas]] ([[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]-[[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]])
| Utrke           = 43
| Prvenstva       = –
| Pobjede         = –
| Podiji          = –
| Prvo sm         = –
| Bodovi          = 12
| Najbrži krugovi = -
| Prva utrka      = [[Velika nagrada Bahreina]] [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| Prva pobjeda    =
| Zadnja pobjeda  =
| Zadnja utrka    = [[Velika nagrada Abu Dhabija]] [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
}}
'''Mick Schumacher''' ([[Vufflens-le-Château]], [[Švicarska]], [[22. ožujka]] [[1999.]]) njemački je automobilist. Sin je sedmerostrukog svjetskog prvaka [[Formula 1|Formule 1]] [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]], nećak [[Ralf Schumacher|Ralfa Schumachera]] i rođak [[David Schumacher|Davida Schumachera]], koji su također bili vozači. 

Nakon što je osvojio naslov prvaka u europskoj Formuli 3 ([[2018.]]) i FIA Formuli 2 ([[2020.]]), Schumacher je od [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] do [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] godine vozio u [[Formula 1|Formuli 1]] za momčad Haas. Svoju je karijeru potom nastavio u utrkama izdržljivosti, provevši dvije godine (2024. – 2025.) u najjačoj klasi Svjetskog prvenstva izdržljivosti (WEC) kao vozač momčadi Alpine. Godine [[2026.]] seli u [[Sjedinjene Američke Države]] te započinje novo poglavlje u karijeri natječući se u sjevernoameričkoj [[IndyCar]] seriji.

== Početak utrkivanja ==
=== Karting ===
Mick Schumacher se počeo utrkivati u [[karting]]u 2008. pod imenom Mick Betsch, da bi izbjegao pozornost medija zbog svog oca [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]]. Prezime Betsch djevojačko je prezime njegove majke Corinne. Prvi uspjeh ostvario je 2010. kada je osvojio naslov u Kerpener Kartchallenge - Bambini kategoriji za momčad KSM Motorsport.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/kerpener-kartchallenge---bambini/2010/ Kerpener Kartchallenge - Bambini 2010 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Sljedeće godine osvaja treće mjesto u Euro Wintercup - KF3 prvenstvu, a 2012. još po dva treća mjesta; u DMV Kart Championship - KF3 prvenstvu, te ponovo u Euro Wintercup - KF3 kategoriji. Godine 2013. osvaja treće mjesto u German Junior Kart prvenstvu za momčad KSM Racing Team, a iste godine osvaja još jedno treće mjesto u CIK-FIA International Super Cup - KFJ prvenstvu. Godine 2014., odnosno u posljednjoj godini natjecanja u kartingu, Mick tri puta postaje viceprvak; u CIK-FIA World KF-Junior&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik-fia-world-kf-junior-championship/2014/ CIK-FIA World KF-Junior Championship 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; i CIK-FIA European KF-Junior prvenstvu,&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/cik---fia-european-kf-junior-championship/2014/ CIK-FIA European KF-Junior Championship 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; te Deutsche Junior Kart Meisterschaft kategoriji.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/german-junior-kart-championship/2014/ Deutsche Junior Kart Meisterschaft 2014 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 10. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

=== Formula 4 ===
Mick Schumacher se natjecao 2015. i 2016. u dva prvenstva Formule 4; [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] i [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]].

==== ADAC Formula 4 ====
[[File:Mike Schumacher, Formel 4 2015.JPG|230px|right|thumb|Mick Schumacher u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] 2015.]]
Schumacher je debitirao u [[jednosjed]]u 2015. u [[ADAC Formula 4|ADAC Formuli 4]] za momčad Van Amersfoort Racing, u bolidu Tatuus F4-T014 s [[Abarth]]ovim motorom, a momčadski kolege su mu bili Harrison Newey i Joseph Mawson.&lt;ref&gt; [https://www.bbc.com/sport/formula1/31694581 Michael Schumacher's son Mick signs deal to race in Formula 4] - ''BBC Sport''. Objavljeno 2. ožujka 2015. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Sezona je počela [[28. travnja]] i završila [[4. listopada]], a sadržavala je osam rundi, gdje su se vozile po tri utrke na svakoj rundi. Već na prvoj utrci prve runde na stazi Oschersleben, Schumacher je devetim mjestom došao do prvih bodova, a na trećoj utrci iste runde i do svoje prve i jedine pobjede te sezone.&lt;ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=K_Dm6PXvWA4 ADAC Formula 4 2015. Oschersleben. First Victory of Mick Schumacher] - ''YouTube''. Objavljeno 26. travnja 2015. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; U sljedeće tri runde, odnosno devet utrka na stazama [[Red Bull Ring]], Spa-Francorchamps i Lausitz, Schumacher je osvojio samo jedan bod. Na petoj rundi na stazi [[Nürburgring]], Mick osvaja bodove u sve tri utrke, a u prvoj utrci šeste runde na stazi Sachsenring osvaja peto mjesto. Svoje drugo i posljednje postolje osvaja na drugoj utrci sedme runde još jednom na stazi Oschersleben, kada osvaja treće mjesto. Na posljednjoj osmoj rundi na stazi Hockenheimring, još dva puta osvaja bodove te sezonu završava na 10. mjestu u ukupnom poretku vozača s 92 boda.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2015/ ADAC Formel 4 2015 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

Sljedeće 2016. Mick prelazi u momčad [[Prema Powerteam]], a momčadski kolege su mu Jüri Vips i Juan Manuel Correa.&lt;ref&gt;[https://en.f1i.com/news/41599-schumacher-moves-to-prema-in-formula-4.html Schumacher moves to Prema in Formula 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210112204005/https://en.f1i.com/news/41599-schumacher-moves-to-prema-in-formula-4.html |date=12. siječnja 2021. }} - ''F1i''. Objavljeno 19. veljače 2016. Pristupljeno 11. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; I ova sezona je sadržavala osam rundi, gdje su se vozile po tri utrke na svakoj rundi, a započela je [[16. travnja]] na stazi Oschersleben gdje je Schumacher na prve dvije utrke osvojio četvrto mjesto, dok je na trećoj utrci ostvario svoju prvu pobjedu te sezone. Na drugoj utrci druge runde na stazi Sachsenring osvaja drugo mjesto, a onda na prve dvije utrke treće runde na stazi Lausitz dolazi do dvije pobjede. Na četvrtoj i petoj rundi, na [[Red Bull Ring]]u i još jednom na stazi Oschersleben, Mick osvaja još tri postolja, dok na [[Nürburgring]]u dolazi do još jedne pobjede i drugog mjesta. Dva postolja osvaja na Zandvoortu, a posljednju petu pobjedu u sezoni, osvaja na posljednjoj utrci posljednje osme runde na Hockenheimringu. S ukupno 322 boda osvaja titulu viceprvaka, 52 boda iza prvaka Joeyja Mawsona.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/adac-formula-4/2016/ ADAC Formel 4 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 11. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

==== Talijanska Formula 4 ====
Mick se 2016. paralelno s [[ADAC Formula 4|ADAC Formulom 4]] natjecao i u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]]. Momčad za koju je vozio bila je [[Prema Powerteam]], a momčadski kolege Jüri Vips i Juan Manuel Correa. Sezona je počela [[9. travnja]], a sadržavala je sedam rundi, s tim da se na prve dvije runde vozilo četiri utrke na svakoj rundi, a na ostalih pet rundi po tri utrke na svakoj rundi. Na prve dvije utrke prve runde na stazi Misano, Schumacher je upisao dvije pobjede.&lt;ref&gt; [https://formulascout.com/mick-schumacher-wins-first-race-of-2016-italian-f4-season/34081 Mick Schumacher wins first race of 2016 Italian F4 season] - ''Formula Scout''. Objavljeno 9. travnja 2016. Pristupljeno 12. prosinca 2020. &lt;/ref&gt; Na trećoj utrci nije vozio, dok je na četvrtoj osvojio četvrto mjesto. Nakon toga Mick je preskočio sve četiri utrke druge runde koje su se vozile na stazi Adria, te se vratio na treću rundu u [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]], gdje je na prvoj utrci stigao do drugog mjesta, dok je na drugoj utrci upisao svoju treću pobjedu u sezoni. Na četvrtoj rundi na [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]] osvaja još jedno postolje, dok na stazi Vallelunga koja je bila peta runda, osvaja još jednu pobjedu te dva postolja. Na šestoj rundi koja se vozila opet na Imoli, Mick nije uspio osvojiti bodove, dok je na završnoj sedmoj rundi u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] stigao do konačne pete pobjede u sezoni te još jednog postolja. Jednako kao i u ADAC Formuli 4 te sezone, Schumacher je i u Talijanskoj Formuli 4 osvojio titulu viceprvaka s 216 bodova, 15 bodova manje od prvaka Marcosa Sieberta.&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/italian-formula-4-championship/2016/ Italian F.4 Championship Powered by Abarth 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 12. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;

=== MRF Challenge Formula 2000 ===

Nakon što je sezona [[ADAC Formula 4|ADAC Formule 4]] 2015. završila, Schumacher se priključio MRF Challenge Formuli 2000 u sezoni 2015./16. na posljednjoj rundi, gdje su se vozile četiri utrke [[30. siječnja|30.]] i [[31. siječnja]] na stazi Madras. Na prvoj utrci je osvojio treće mjesto iza Harrison Newey i pobjednika [[Pietro Fittipaldi|Pietra Fittipaldija]]. Na sljedeće dvije utrke osvaja peto i šesto mjesto, dok na posljednjoj utrci prvenstva osvaja drugo mjesto iza Alessia Picariella. S 51 bodom, Mick osvaja 10. mjesto u poretku vozača.

Schumacher se natjecao i 2016./17. u MRF Challenge Formuli 2000, nakon što su završila prvenstva ADAC Formule 4 2016. i [[Talijanska Formula 4|Talijanske Formule 4]] iste godine. Ovaj put Schumacher je odvozio cijelu sezonu, odnosno četiri runde po četiri utrke na svakoj rundi. Već na prvoj utrci prve runde na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]], Mick je stigao do bodova, a na sljedećoj utrci i do prve pobjede. Na trećoj utrci osvojio je treće mjesto, a na posljednjoj utrci u Bahreinu dolazi do druge pobjede. Na drugoj rundi u Dubajiu osvaja jedno postolje, a na trećoj rundi na stazi Buddh, osvaja još dvije pobjede i jedno postolje. Na končanoj četvrtoj rundi na stazi Madras osvaja još dva druga mjesta, te s osvojenih 213 bodova, osvaja treće mjesto u konačnom poretku vozača.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/mrf-challenge---formula-2000/2016/ MRF Challenge - Formula 2000 2016 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 13. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

=== Europska Formula 3 ===

'''2017.'''

Nakon završetka MFR Challenge Formule 2000 u veljači 2017., Schumacher je započeo natjecanje u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]]. Vozio je za momčad [[Prema Powerteam]] u [[Dallara|Dallarinom]] F317/003 bolidu s [[Mercedes]]ovim motorom, a momčadski kolege su mu bili Maximilian Günther, Guanyu Zhou i Callum Illot. Sezona je sadržavala 30 utrka, odnosno 10 runda po tri utrke. Već na prvoj utrci prve runde voženoj [[14. travnja]] na stazi [[Staza Silverstone|Silverstone]], Mick je došao do prvih bodova. Na drugoj utrci druge runde u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]], osvaja prvo postolje - 3. mjesto iza Jehana Daruvale i pobjednika [[Lando Norris|Landa Norrisa]]. Na stazi Pau koja je bila treća runda, Mick osvaja samo dva boda, a na sljedećoj rundi na [[Hungaroring]]u četiri boda. Na petoj rundi na Norisringu samo prvu utrku završava u bodovima, dok na sljedećem Spa-Francorchampsu osvaja bodove na sve tri utrke. Na sljedeće dvije runde na stazama Zandvoort i [[Nürburgring]] osvaja ukupno 14 bodova, dok na devetoj rundi na [[Red Bull Ring]]u ponovo sve tri utrke završava u bodovima. Na posljednjoj rundi na Hockenheimringu ne uspijeva osvojiti bodove, te sezonu završava na 12. mjestu s 94 boda, iza svih troje momčadskih kolega.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2017/ FIA Formula 3 European Championship 2017 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

'''2018.'''

[[File:2018 FIA Formula 3 European Championship, Norisring (28087356267).jpg|230px|right|thumb|Mick Schumacher na stazi Norisring u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] 2018.]]

Sljedeće godine [[Prema Powerteam]] mijenja naziv u Prema Theodore Racing. Maximilian Günther i Callum Ilott otišli su iz Preme i [[Europska Formula 3|Europske Formule 3]], a na njihovo mjesto su došli Ralf Aron, Marcus Armstrong i Robert Švarcman, dok je [[Guanyu Zhou]] ostao u momčadi. Schumacher je vozio [[Dallara|Dallarin]] F315/004 bolid s [[Mercedes-Benz]] motorom. I ovoga puta sezona je sadržavala 30 utrka, po tri utrke na svakoj od 10 runda. Mick nije najbolje počeo sezonu. Na prvoj rundi na stazi Pau, osvojio je samo četiri boda. Nakon što je na prve dvije utrke druge runde na [[Hungaroring]]u završio u bodovima, na trećoj utrci dolazi do prvog postolja u sezoni. Na trećoj rundi na Norisringu osvaja tek 12 bodova, dok na Zandvoortu osvaja drugo postolje u sezoni. Na trećoj utrci pete runde na Spa-Francorchampsu, Mick dolazi do prve pobjede ispred momčadskog kolege Roberta Švarcmana. Na drugoj utrci šeste runde na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] dolazi do druge pobjede, dok na Misanu osvaja još jednu pobjedu i treće mjesto. Nakon toga slijedi niz od pet uzastopnih pobjeda za Schumachera. Tri pobjede na osmoj rundi na [[Nürburgring]]u, te dvije na [[Red Bull Ring]]u, dok na trećoj utrci osvaja drugo mjesto. Na posljednjoj rundi na Hockenheimringu, Mick osvaja dva druga mjesta. S ukupno 365 bodova Schumacher osvaja titulu prvaka [[Europska Formula 3|Europske Formule 3]].&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2018/ FIA Formula 3 European Championship 2018 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2020. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

== Formula 2 ==

=== Prema Racing (2019. − 2020.) ===

==== [[Formula 2 – sezona 2019.|2019.]] ====
[[File:FIA F2 Austria 2019 Nr. 9 Schumacher 1.jpg|240px|thumb|Schumacher [[Formula 2 – sezona 2019.|2019.]] u [[FIA Formula 2 prvenstvo|Formuli 2]] na [[Red Bull Ring]]u u bolidu [[Prema Powerteam|Prema Racinga]].]]
Nakon osvajanja naslova u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]], dana [[27. studenog]] [[2018.]] objavljeno je da će Schumacher [[Formula 2 – sezona 2019.|2019.]] debitirati u [[FIA Formula 2 prvenstvo|FIA Formula 2 prvenstvu]] za momčad [[Prema Powerteam|Prema Racing]], gdje će mu momčadski kolega biti Sean Gelael.&lt;small&gt;&lt;ref&gt;[https://insideracing.com/single-seaters/formula-2/658-mick-schumacher-confirms-f2-ride-with-prema-in-2019 Mick Schumacher confirms F2 ride with Prema in 2019] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423235452/https://insideracing.com/single-seaters/formula-2/658-mick-schumacher-confirms-f2-ride-with-prema-in-2019 |date=23. travnja 2021. }} - ''InsideRacing.com''. Objavljeno 27. studenog 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Nijemac je vozio bolid [[Dallara]] F2 2018 s [[Mecachrome]] 3.4 turbo motorom. Sezona je sadržavala 12 rundi, na kojima su se vozile po dvije utrke, a započela je [[30. ožujka]] na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]]. Schumacher je do prvih bodova stigao na prvoj utrci, kada je osvojio osmo mjesto,&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/news/bahrain-williams-latifi-wins-opener/4361345/ Bahrain F2: Williams junior Latifi wins opener] - ''Motorsport''. Objavljeno 30. ožujka 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; a na drugoj utrci na istoj stazi osvaja šesto mjesto.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.fia.com/news/f2-ghiotto-victorious-bahrain-sprint-race F2 - Ghiotto victorious in Bahrain sprint race] - ''FIA.com''. Objavljeno 31, ožujka 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Na glavnoj utrci druge runde na stazi Baku, upisao je prvo odustajanje u sezoni, a na sprint utrci na istoj stazi osvojio je odlično peto mjesto, startavši s 19. mjesta na gridu.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.autosport.com/formula2/news/baku-f2-williams-f1-junior-latifi-wins-schumacher-stars-in-sprint-race-5278814/5278814/ Baku F2: Williams F1 junior Latifi wins, Schumacher stars in sprint race] - ''Autosport''. Objavljeno 28. travnja 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Uslijedile su utrke u Barceloni, Monaku i Paul Ricardu, gdje Schumacher nije osvojio bodove. Četvrtim mjestom na sprint utrci na [[Red Bull Ring]]u, Nijemac se vratio osvajanju bodova.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.crash.net/f2/results/924414/1/formula-2-austria-sprint-race-results Formula 2 Austria - Sprint Race Results] - ''Crash''. Objavljeno 30. lipnja 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Bodove je osvojio i na sprint utrci na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]],&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/results/2019/silverstone-431068/ FIA F2 2019 Silverstone results] - ''Motorsport''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; te na glavnoj utrci na [[Hungaroring]]u.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/results/2019/hungaroring-431073/?st=RACE1 FIA F2 2019 Hungaroring results] - ''Motorsport''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Dana [[4. kolovoza]], Mick Schumacher je ostvario svoju prvu pobjedu u [[FIA Formula 2 prvenstvo|FIA Formula 2 prvenstvu]] na sprint utrci na [[Hungaroring]]u. Nijemac je startao s ''pole positiona'', a na startu u prvom zavoju je zatvorio put Nobuharuu Matsushiti u [[Carlin Motorsport|Carlinu]]. Nakon toga je održavao prednost ispred Japanca, te na kraju pobijedio s 1,453 sekunde ispred Matsushite.&lt;small&gt;&lt;ref&gt;[https://f1.pulsmedia.hr/41248/mick-schumacher-ostvario-svoju-prvu-f2-pobjedu-na-hungaroringu/ Mick Schumacher ostvario svoju prvu F2 pobjedu na Hungaroringu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210618201509/https://f1.pulsmedia.hr/41248/mick-schumacher-ostvario-svoju-prvu-f2-pobjedu-na-hungaroringu/ |date=18. lipnja 2021. }} - ''F1pulsmedia''. Objavljeno 4. kolovoza 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=5quU4wfC9yI Mick Schumacher Wins First Formula 2 Race! | 2019 Hungarian Grand Prix] - ''YouTube''. Objavljeno 8. kolovoza 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Nakon što je glavna utrka na Spa-Francorchampsu prekinuta, a sprint utrka otkazana zbog pogibije Anthoinea Huberta, Schumacher je na sprint utrci na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] osvojio šesto mjesto.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.motorsport.com/fia-f2/news/monza-aitken-wins-ilott-king/4535231/ Monza F2: Aitken holds off King for Race 2 win] - ''Motorsport''. Objavljeno 8. rujna 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; Schumacher glavnu utrku i sprint utrku na [[Autodrom Soči|Sočiju]] nije završio, a posljednje bodove u sezoni osvojio je na glavnoj utrci posljednje runde na Yas Marini.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.autosport.com/formula2/news/sette-camara-wins-abu-dhabi-formula-2-opener-dams-takes-teams-title-4985195/4985195/ Sette Camara wins Abu Dhabi Formula 2 opener, DAMS takes teams' title] - ''Autosport''. Objavljeno 30. studenog 2019. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; S osvojena 53 boda, Schumacher je završio na 12. mjestu konačnog poretka vozača.&lt;small&gt;&lt;ref&gt; [https://www.driverdb.com/championships/standings/fia-formula-2/2019/ FIA Formula 2 Championship 2019 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 1. travnja 2021. &lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;

==== [[Formula 2 – sezona 2020.|2020.]] ====
Sljedeće [[Formula 2 – sezona 2020.|2020.]] Sean Gelael je napustio [[Prema Powerteam|Premu Racing]], te otišao u momčad [[DAMS]], a na njegovo mjesto je došao prvak [[FIA Formula 3 prvenstvo|FIA Formula 3 prvenstva]] iz [[Formula 3 – sezona 2019.|2019.]] [[Robert Shwartzman]].

Na glavnoj utrci u [[Red Bull Ring|Austriji]] Schumacher je izletio sa staze dok se s Callumom Ilottom borio za prvo mjesto. Slijedeći vikend na istoj stazi nije završio sprint utrku jer mu se u bolidu za vrijeme utrke aktivirao aparat za gašenje požara. U Mađarskoj, na [[Hungaroring|Hungaroringu]], osvojio je dvostruko postolje, a zatim je od Barcelone do Monze upisao pet uzastopnih postolja i pobjedu u glavnoj utrci u Monzi. U Mugellu je preuzeo vodstvo u prvenstvu. Bio je pobjednik glavne utrke u Rusiji, a u sprint utrci tog vikenda koja je skraćena zbog sudara između Luce Ghiotta i [[Jack Aitken|Jacka Aitkena]] osvojio je treće mjesto.

U Bahrainu je bio 10. na kvalifikacijama da bi se u glavnoj utrci popeo na 4. mjesto, a u sprintu je završio na 7. mjestu. Zbog tih rezultata Callum Ilott uspio je smanjiti svoj zaostatak u poretku na samo 14 bodova prije zadnje runde prvenstva na vanjskom rasporedu iste staze. 

Za zadnju utrku prvenstva Schumacher je ostvario svoj najgori rezultat na kvalifikacijama u svojoj karijeri u Formuli 2. Kvalificirao se 18. zbog incidenta s Royem Nissanyjem, no u utrci se dobro oporavio popevši se do 6. mjesta tako da mu je ostala prednost od 14 bodova prije zadnje utrke. U sprint utrci uništio si je gume dok se borio za vodstvo tako da je morao mijenjati gume, što ga je izbacilo iz bodova. Budući da su Ilottove gume također bile u lošem stanju, on nije uspio nadoknaditi zaostatak u bodovima čime je Mick Schumacher osvojio naslov prvaka [[Formula 2 – sezona 2020.|FIA Formule 2 2020.]] 

== Formula 1 ==
{{izvor}}
Dana [[2. prosinca]] [[2020.]], potvrđeno je da će se Schumacher natjecati u [[Formula 1|Formuli 1]] [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] za momčad [[Haas F1|Haas F1 Team]].{{ni}}
=== Haas (2021. − 2022.) ===

==== 2021. ====
Nakon osvajanja naslova u [[Formula 2|Formuli 2]], Schumacher je u prosincu [[2020.]] potvrđen kao vozač momčadi [[Haas F1|Haas F1 Team]] za sezonu [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]], uz momčadskog kolegu [[Nikita Mazepin|Nikitu Mazepina]]. Svoj debi ostvario je na [[Velika nagrada Bahreina|Velikoj nagradi Bahreina]], koju je završio na 16. mjestu.{{ni}}

Tijekom cijele sezone, Schumacher se suočavao s izazovom upravljanja bolidom Haas VF-21, koji nije bio razvijan tijekom godine jer se momčad fokusirala na tehničke regulative za [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] godinu. Unatoč ograničenim performansama bolida, Schumacher se nametnuo kao dominantniji vozač unutar momčad. Sezonu je završio na 19. mjestu u ukupnom poretku vozača bez osvojenih bodova, ali uz pohvale stručnjaka za radnu etiku i konstantnost u usporedbi s momčadskim kolegom. Krajem godine potvrđen je njegov ostanak u [[Haas F1|Haasu]] i za sezonu [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]], uz ulogu rezervnog vozača za Ferrari na odabranim utrkama.{{ni}}
==== 2022. ====
Druga sezona Micka Schumachera u [[Formula 1|Formuli 1]] bila je obilježena značajnim promjenama unutar momčadi [[Haas F1|Haas]] i tehničkim napretkom bolida VF-22. Nakon što je u svojoj debitantskoj godini vozio nekonkurentan bolid, Schumacher je 2022. dobio priliku boriti se za bodove, ali i novog, iskusnijeg momčadskog kolegu [[Kevin Magnussen|Kevina Magnussena]]. Početak prvenstva bio je iznimno težak za njemačkog vozača; dok je [[Kevin Magnussen|Magnussen]] redovito osvajao bodove, Schumacher je privlačio pozornost teškim i financijski iscrpljujućim sudarima u Saudijskoj Arabiji i Monaku, što je stvorilo napetost između njega i vodstva momčadi.{{ni}}

Preokret u formi dogodio se sredinom ljeta kada je Schumacher počeo pokazivati brzinu dostojnu sredine poretka. Svoje prve bodove u karijeri osvojio je na [[Velika nagrada Velike Britanije|Velikoj nagradi Britanije]], završivši na osmom mjestu nakon intenzivne borbe s aktualnim prvakom [[Max Verstappen|Maxom Verstappenom]]. Odmah na sljedećoj utrci u Austriji ostvario je svoj najbolji rezultat karijere šestim mjestom, demonstrirajući vještinu u izravnim duelima, što mu je donijelo i nagradu za vozača dana.{{ni}}

Ipak, taj uzlazni trend nije se nastavio u drugom dijelu sezone. Schumacher se borio s konstantnošću, a bolid [[Haas F1|Haasa]] gubio je na konkurentnosti u odnosu na suparnike koji su brže razvijali svoje pakete. Unatoč solidnim nastupima u kvalifikacijama, izostanak daljnjih plasmana među prvih deset doveo je do odluke momčadi da s njim ne produlji ugovor. Sezonu je završio na 16. mjestu u ukupnom poretku s 12 osvojenih bodova, nakon čega je napustio [[Haas F1|Haas]] i karijeru nastavio kao rezervni vozač [[Mercedes AMG F1|Mercedesa]].{{ni}}
==== 2023. - 2024. Rezervni vozač Mercedesa ====
Nakon odlaska iz momčadi [[Haas F1|Haas]], Schumacher se u prosincu [[2022.]] pridružio momčadi [[Mercedes AMG F1|Mercedes-AMG Petronas F1 Team]] kao službeni rezervni vozač za sezonu [[Formula 1 – sezona 2023.|2023.]] Time je nastavio obiteljsku tradiciju s ovim brendom, za koji je njegov otac [[Michael Schumacher|Michael]] vozio od [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] do [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] godine. Krajem godine potvrđeno je da ostaje u istoj ulozi i za [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] godinu, uz istovremeni novi angažman u utrkama Svjetskom prvenstvu izdržljivosti (WEC) za momčad Alpine.{{ni}}

== Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti ==
==== 2024.: Alpine Endurance Team ====
Nakon godine provedene isključivo u ulozi rezervnog vozača, Schumacher se 2024. godine vratio aktivnom utrkivanju pridruživši se momčadi Alpine u elitnoj Hypercar kategoriji Svjetskog prvenstva izdržljivosti (WEC). Vozio je bolid Alpine A424 pod brojem 36, a momčadski kolege bili su mu iskusni Francuzi [[Nicolas Lapierre]] i [[Matthieu Vaxiviere]]. Schumacherova prva sezona u utrkama izdržljivosti bila je usmjerena na prilagodbu potpuno drugačijem formatu natjecanja, koji uključuje dijeljenje bolida s kolegama i upravljanje prometom na stazi.
Debi na [[24 sata Le Mansa]] bio mu je jedan od ključnih trenutaka sezone. Iako je Schumacher pokazao solidnu brzinu, oba bolida Alpine povučena su iz utrke već u prvih šest sati zbog kvarova na motoru.

Prvo postolje na 6 sati Fujija bio je vrhuac sezone i dogodio se na utrci u Japanu. Schumacher je odvozio izvrsnu posljednju dionicu utrke, probivši se kroz poredak i osiguravši 3. mjesto. To je bilo prvo postolje za Alpineov Hypercar program i Schumacherov prvi povratak na pobjedničko postolje u nekom međunarodnom prvenstvu još od [[2020.]] godine.
==== 2025. ====
Schumacher je nastavio suradnju s momčadi Alpine u Svjetskom prvenstvu izdržljivosti (WEC), sada potpuno fokusiran na utrke nakon što je službeno napustio ulogu rezervnog vozača u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]] kako bi se posvetio natjecateljskom programu.
Ta druga sezona u Hypercar kategoriji pokazala je značajan napredak u Schumacherovoj prilagodbi formatu izdržljivosti. Vozeći bolid Alpine A424 pod brojem 36 s novim suvozačima [[Frédéric Makowiecki|Frédéricom Makowieckim]] i [[Jules Gounon|Julesom Gounonom]]. Sezona je bila znatno konstantnija od prethodne. Schumacher je predvodio svoju posadu do pobjedničkih postolja na utrkama 6 sati Imole i 6 sati Spa-Francorchampsa, gdje je momčad završila na trećem mjestu. Na stazi Spa posebno se istaknuo postavljajući neka od najbržih vremena u utrci, što mu je učvrstilo status jednog od najbržih vozača u Alpineovom programu.
Na svojoj drugoj utrci u Le Mansu, Schumacher je uspio završiti utrku, za razliku od prethodne godine. Posada broja 36 završila je na 10. mjestu u ukupnom poretku, što je bio solidan rezultat u iznimno jakoj konkurenciji tvorničkih momčadi.
Sezonu je završio na 16. mjestu u poretku vozača Hypercar kategorije s ukupno 36 osvojenih bodova, čime je ponovno bio najuspješniji vozač u svojoj posadi. Usprkos sve boljim rezultatima Micku ovakav način utrkivanja nije legao i odlučio je napustiti prvenstvo.
Krajem studenoga [[2025.]] godine, Schumacher i Alpine službeno su objavili prekid suradnje nakon dvije godine. Unatoč glasinama o povratku u [[Formula 1|Formulu 1]] (ponajviše s budućom momčadi Cadillac), Schumacher je objavio da svoju karijeru seli u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. U isto vrijeme potvrđeno je da će se [[2026.]] godine natjecati u IndyCar seriji za momčad Rahal Letterman Lanigan Racing (RLL), čime se ponovno vraća u utrke jednosjeda.

== IndyCar ==
==== 2026.: Rahal Letterman Lanigan Racing ====
Nakon natjecanja u [[Formula 1|Formuli 1]] te FIA Svjetskom prvenstvu izdržljivosti (WEC) s momčadi Alpine, Mick Schumacher je u listopadu [[2025.]] godine prvi put testirao bolid [[IndyCar|IndyCara]] s momčadi Rahal Letterman Lanigan Racing (RLL) na stazi [[Indianapolis Motor Speedway]]. Krajem studenoga [[2025.]] službeno je potvrđeno da će Schumacher u sezoni [[2026.]] postati stalni vozač [[IndyCar]] serije, preuzevši bolid Honda s brojem 47. Tijekom svoje debitantske sezone u sjevernoameričkom prvenstvu formula, Schumacher se prilagođavao specifičnostima ovalnih staza i bolidima bez servo upravljača. Iako je sezona imala rezultatskih uspona i padova, istaknuo se svojim nastupom na čuvenoj utrci [[500 milja Indianapolisa]], gdje je, unatoč tome što su mu ovalne staze bile potpuno nova disciplina, pokazao solidnu brzinu i osvojio prestižnu nagradu za najboljeg novaka godine (Indianapolis 500 Rookie of the Year). Nakon završetka sezone [[2026.]], objavljeno je da Schumacher napušta momčad Rahal Letterman Lanigan Racing te da u idućoj sezoni prelazi u redove momčadi Meyer Shank Racing.{{ni}}
==== 2027.: Meyer Shank Racing ====
==Postignuća==
===Sažetak karijere===
{|class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;background:#fff; font-size:75%; line-height:15px; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;&quot;
|-
!Godina
!Kategorija
!Momčad
!Utrke
!Pobjede
!Prva startna mjesta
!Najbrži krugovi
!Podiji
!Bodovi
!Poredak
|-
!2015.
|[[ADAC Formula 4]]
|Van Amersfoort Racing
|align=&quot;center&quot;|22
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|92
|align=&quot;center&quot;|10.
|-
!2015. – 16.
|MRF Challenge Formula 2000
|MRF Racing
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|51
|align=&quot;center&quot;|10.
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|2016.
|[[ADAC Formula 4]]
|rowspan=&quot;2&quot;| Prema Powerteam
|align=&quot;center&quot;|24
|align=&quot;center&quot;|5
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|12
|align=&quot;center&quot;|322
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;|'''2.'''
|-
|[[Talijanska Formula 4]]
|align=&quot;center&quot;|18
|align=&quot;center&quot;|5
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|6
|align=&quot;center&quot;|10
|align=&quot;center&quot;|216
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;|'''2.'''
|-
!2016. – 17.
|MRF Challenge Formula 2000
|MRF Racing
|align=&quot;center&quot;|16
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|9
|align=&quot;center&quot;|215
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;|'''3.'''
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|2017.
|[[Europska Formula 3]]
|rowspan=&quot;2&quot;| Prema Powerteam
|align=&quot;center&quot;|30
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|94
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|Velika nagrada Makaa
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;| 16.
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|2018.
|[[Europska Formula 3]]
|Prema Theodore Racing
|align=&quot;center&quot;|30
|align=&quot;center&quot;|8
|align=&quot;center&quot;|7
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|14
|align=&quot;center&quot;|365
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;|'''1.'''
|-
|Velika nagrada Makaa
|SJM Theodore Racing by Prema
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;| 5.
|-
!2019.
|[[Formula 2 – sezona 2019.|Formula 2]]
|Prema Racing
|align=&quot;center&quot;|22
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|53
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
!2020.
|[[Formula 2 – sezona 2020.|Formula 2]]
|Prema Racing
|align=&quot;center&quot;|24
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|10
|align=&quot;center&quot;|205
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;|'''1.'''
|-
!2021.
|[[Formula 1 – sezona 2021.|Formula 1]]
|Uralkali Haas F1 Team
|align=&quot;center&quot;|22
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|19.
|-
!2022.
|[[Formula 1 – sezona 2022.|Formula 1]]
|Haas F1 Team
|align=&quot;center&quot;|21
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|–
|align=&quot;center&quot;|12
|align=&quot;center&quot;|16.
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|2023.
|rowspan=&quot;2&quot;| [[Formula 1 – sezona 2023.|Formula 1]]
|Mercedes-AMG Petronas F1 Team
|rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot;| Rezervni vozač
|-
|McLaren F1 Team
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|2024.
|[[Formula 1 – sezona 2024.|Formula 1]]
|Mercedes-AMG Petronas F1 Team
|-
|World Endurance Championship
|Alpine Endurance Team
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| 1
|align=&quot;center&quot;| 21
|align=&quot;center&quot;| 22.
|-
!2025.
|World Endurance Championship
|Alpine Endurance Team
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| 2
|align=&quot;center&quot;| 36
|align=&quot;center&quot;| 16.
|-
!2026.
|[[IndyCar]]
|Rahal Letterman Lanigan Racing
|align=&quot;center&quot;| 18
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| -
|align=&quot;center&quot;| 213
|align=&quot;center&quot;| 23.
|-
!2027.
|[[IndyCar]]
|Meyer Shank Racing
|align=&quot;center&quot;| -
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| –
|align=&quot;center&quot;| -
|align=&quot;center&quot;| -
|align=&quot;center&quot;| -
|}

===Potpuni popis rezultata u Formuli 1===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:75%&quot;
!Godina
!Konstruktor
!1.
!2.
!3.
!4.
!5.
!6.
!7.
!8.
!9.
!10.
!11.
!12.
!13.
!14.
!15.
!16.
!17.
!18.
!19.
!20.
!21.
!22.
!Bodovi
!Poredak
|-
![[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
![[Haas F1|Haas]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Portugala|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Štajerske|ŠTJ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Rusije|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Turske|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Meksika|MEX]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada São Paula|SÃO]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Katara|KAT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
!0
!19.
|-
! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]]
![[Haas F1|Haas]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|[[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]&lt;br /&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Australije|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Miamija|MIA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Monaka|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Kanade|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Ret&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;|[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;|[[Velika nagrada Austrije|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Francuske|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Belgije|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Italije|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Singapura|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Japana|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Meksika|MEX]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada São Paula|SÃO]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
!12
!16.
|}

===Potpuni popis rezultata u Indycaru===
([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:80%&quot;
!Godina
!Momčad
!#
!Šasija
!Motor
!1.
!2.
!3.
!4.
!5.
!6.
!7.
!8.
!9.
!10.
!11.
!12.
!13.
!14.
!15.
!16.
!17.
!18.
!Bodovi
!Poredak
|-
!2026.
!Rahal Letterman Lanigan Racing
!47
!rowspan=2|Dallara DW12
!rowspan=2|Honda
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|STP&lt;br /&gt;&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|PHX&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|ARL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|ALA&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|LBH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|IMS&lt;br /&gt;&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|[[500 milja Indianapolisa|INDY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|DET&lt;br /&gt;&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|GTW&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|ROA&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|MOH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;|NSH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|POR&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;|MRK&lt;br /&gt;&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|WSH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|MIL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|MIL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;|LAG&lt;br /&gt;&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;
! 213
! 23.
|-
!2027.
!Meyer Shank Racing
!66
|bgcolor=|STP&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|PHX&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|ARL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|ALA&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|LBH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|IMS&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|[[500 milja Indianapolisa|INDY]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|DET&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|GTW&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|ROA&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|MOH&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|BAR&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|POR&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|MRK&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|MIL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|MIL&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=|LAG&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|
!-
!-
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://www.driverdb.com/drivers/mick-schumacher/ Mick Schumacher] - ''Driver Database''
*[https://www.statsf1.com/en/mick-schumacher.aspx Mick Schumacher] - ''Stats F1''

{{GLAVNIRASPORED:Schumacher, Mick}}
[[Kategorija:Njemački vozači Formule 1]]
[[Kategorija:Vozači IndyCar serije]]</text>
      <sha1>k3xzpcrmcrurfs8ej2t277bpny6lzts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Novosel – Miško</title>
    <ns>0</ns>
    <id>691301</id>
    <revision>
      <id>7624132</id>
      <parentid>7555263</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:05:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5942" sha1="gdcwxm5bk3glyf7aft9kx7sx56ck7rz" xml:space="preserve">{{slično|hrvatskome glumcu| hrvatskog reprezentativnog kajakaša i kanuista |Nikola Novosel}}
'''Nikola Novosel – Miško''' ([[Zagreb]],  [[8. studenoga]] [[1941.]] – [[Koprivnica]], [[13. prosinca]] [[2020.]]), hrvatski [[agronom]], [[humorist]], kulturni i društveni djelatnik i [[glumac]].

== Životopis == 
Rodio je kao deveto dijete Đure i Katarine Novosel, rođene Kancijan. Djetinjstvo je proveo u [[Ludbreg]]u, gdje je prijateljevao s ludbreškim književnikom [[Mladen Kerstner|Mladenom Kerstnerom]].
U Ludbregu je 1956. završio osnovnu školu, 1960. u [[Križevci]]ma srednju, a 1966. u Zagrebu je diplomirao na [[Agronomski fakultet u Zagrebu|Poljoprivrednom fakultetu]], smjer stočarstvo. Godine 1984. stekao je stupanj magistra znanosti na temu „Hranidbe stoke i tehnologije stočne hrane.“

== Karijera ==
Prvo zaposlenje nakon srednje škole dobio je u Poljoprivrednoj zadruzi u [[Hrženica|Hrženici]], a nakon fakulteta u Poljoprivrednom kombinatu u Ludbregu. Nakon preseljenja u Križevce, počeo je raditi u Poljoprivrednom i istraživačkom centru, današnjem [[Visoko gospodarsko učilište|Visokom gospodarskom učilištu]].&lt;ref&gt;[https://www.vguk.hr/ Visoko gospodarsko učilište Križevci] pristupljeno 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; Tu je proveo najveći dio svojeg radnog vijeka. Umirovio se 2007. godine. Bavio se i nastavničkim poslom te objavio nekoliko stručnih i znanstvenih radova.&lt;ref&gt;[https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/33732 CROSBI – Hrvatska znanstvena bibliografija – pregled znanstvenih radova po autoru] pristupljeno 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

=== Radni vijek ===
*1966. – 1970. Poljoprivredno-zadružni kombinat u Ludbregu 
*1970. – 1978. Poljoprivredno-istraživački centar u Križevcima
*1979. – 1982. direktor OPZ – [[Sveti Ivan Žabno]] 
*1982. – 2007. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

== Aktivizam ==
Bio je aktivist je [[Crveni križ|Crvenog križa]]. U dva mandata obavljao je dužnosti predsjednika županijske organizacije, a bio je i član Glavnog odbora [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog Crvenog križa]]. Jedan je od osnivača križevačkog &quot;Kluba liječenih alkoholičara&quot; 1974. godine koji i danas uspješno djeluje. Politički je bio aktivan kao član Županijske skupštine [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] iz redova nezavisnih.

== Rad u kulturi ==
Sklonost glumi pokazivao je već u srednjoj školi, što mu je i donijelo nadimak Miško (lik kojeg je glumio u školskoj predstavi &quot;Francek i Miško&quot;). Od 1972. godine bio je uključen u organizaciju križevačkog Velikog spravišča, a redovit je gost bio i na Kalničkim uncutarijama i [[Picokijada|Picokijadi]]. Cijeli je život njegovao kajkavski humor i satiru, pa se kao animator, voditelj ili zabavljač (&quot;vicmaher&quot;) pojavljivao na raznim lokalnim kulturnim događajima. Odigrao je zapažene epizodne uloge u serijama i filmovima: [[Mejaši (serija)|Mejaši]] (1970.), [[Gruntovčani]] (1975., lik Tune Pišpeka), [[Neuništivi]] (1990.), [[Doktorova noć]] (1990.), [[Dirigenti i mužikaši]] (1991.), [[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] (1993.), [[Srce nije u modi (2000.)|Srce nije u modi]] (2000.), [[Naši i vaši]] (2000.), [[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] (2005.), [[Odmori se, zaslužio si]] (2006.) i dr. 
Pjevao je kao tenor u Hrvatskom pjevačkom društvu &quot;Kalnik&quot; iz Križevaca, Hrvatskom pjevačkom zboru &quot;Zrinjski&quot; iz Vrbovca, Križevačkom katedralnom zboru, velikom mješovitom zboru [[SKUD Ivan Goran Kovačić|SKUD-a &quot;Ivan Goran Kovačić&quot;]] u Zagrebu, a od 1961. do 2001. godine bio je član Mješovitog vokalnog ansambla &quot;Goranovci&quot;.

== Nagrade i priznanja==
*Odlikovanje predsjednika RH [[Dodatak:Popis nositelja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića|Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića]] (2012.)&lt;ref&gt;[https://www.krizevci.info/2012/10/11/predsjednik-josipovi-odlikovao-nikolu-novosela-mika/  Predsjednik Josipović odlikovao Nikolu Novosela Miška, križevci.info, objavljeno 11. listopada 2012.] pristupljeno 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;
*Počasni građanin Ludbrega (2013.)&lt;ref&gt;[https://issuu.com/ludbreske.novine/docs/ln_72 ISSUU – Ludbreške novine, br. 72/godina VIII, 29. ožujka 2013. strana 9] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} pristupljeno 19. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; 
* Nagrada za životno djelo Koprivničko-križevačke županije (2003.)&lt;ref&gt;[https://kckzz.hr/wp-content/uploads/2019/01/PREGLED-DODJELJENIH-PRIZNANJA.pdf Koprivničko-križevačka županija – pregled dodijeljenih nagrada,]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} pristupljeno 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;
* Nagrada za životno djelo Grada Križevaca (2010.)&lt;ref&gt;[https://kckzz.hr/krizevcani-proslavili-svoj-dan-grada/ Križevci, nagrada za životno djelo, objavljeno 27. travnja 2010.] pristupljeno 18. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Čuvar dvorca]]&quot; kao Peter Hauptman ([[2017.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao gospodin Slunjski / službenik ([[2007.]]; [[2013.]])
* &quot;[[Bumerang (TV serija)|Bumerang]]&quot; kao župan #2 ([[2006.]])
* &quot;[[Naši i vaši]]&quot; kao kupač Miško ([[2002.]])
* &quot;[[Kontesa Dora]]&quot; kao biljeter ([[1993.]])
* &quot;[[Dirigenti i mužikaši]]&quot; kao Bendelja ([[1991.]])
* &quot;[[Neuništivi]]&quot; ([[1990.]])
* &quot;[[Gruntovčani]]&quot; kao Tuna Pišpek ([[1975.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Srce nije u modi]]&quot; kao promatrač Šveđanin ([[2000.]])
* &quot;[[Doktorova noć]]&quot; kao Miškec ([[1990.]])

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} pristupljeno 18. prosinca 2020.
*[https://www.krizevci.info/2020/12/13/in-memoriam-nikola-novosel-misko-bil-sam-jednostavno-covek/ Bil sam jednostavno čovek, krizevci.info] pristupljeno 18. prosinca 2020.

{{GLAVNIRASPORED:Novosel, Nikola}}
[[Kategorija:Životopisi, Križevci]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]</text>
      <sha1>gdcwxm5bk3glyf7aft9kx7sx56ck7rz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/todo</title>
    <ns>2</ns>
    <id>692253</id>
    <revision>
      <id>7623998</id>
      <parentid>7623610</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nerazvrstano */</comment>
      <origin>7623998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11243" sha1="eoq887zdccq1k9rb54hfhpzyssdy46i" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)&lt;/li&gt;

==== Sunčev sustav ====
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260324105510%7C5220019&amp;limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260630104954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&amp;limit=500&amp;offset=0%7C761653&amp;dir=prev&amp;hidelinks=1 WLH] (210)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260929084857&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) &lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
==== Cijele kategorije ====
&lt;li id=&quot;20260902092030&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 33&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3&lt;/li&gt;
&lt;!-- 
==== Članci ==== --&gt;

=== Dopuni s en ===

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100477&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100478&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100479&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260922135023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260925083956&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261006141833&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261006142757&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261007142238&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261008134828&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261009132841&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261013080853&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261021093811&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kitovi]] 11:38, 21. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261022103333&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261022104112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rupes Cauchy]] 12:41, 22. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261022111828&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Albategnius (krater)]] 13:18, 22. listopada 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20261025085934&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kirchhoff (krater)]] 09:59, 25. listopada 2026. (CET) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>eoq887zdccq1k9rb54hfhpzyssdy46i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desanka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>693157</id>
    <revision>
      <id>7623858</id>
      <parentid>7517220</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7623858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2333" sha1="i1tk47nilivyrpowfe2ow6xjzpku9vj" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime                      = Desanka
| izvorno ime              = 
| slika                    = Desansko jezero 2026.jpg
| slika_opis               = Desansko jezero s Desankom na njegovu vrhu
| slika2                   = 
| slika2_opis              = 
| zemljovid                = 
| zemljovid_opis           = 

| dz                       = HRV
| država                   = 
| naselja                  = 

| duljina                  = 3,7
| površina porječja        = 
| najmanji istjek          = 
| prosječni istjek         = 
| najveći istjek           = 
| plovna od - do           = 
| brane                    = 

| izvor                    = kod naselja [[Desne]] u blizini [[Desansko jezero|Desanskog jezera]]
| sutok                    = 
| izvor_koordinate         = {{coord|43.054300|17.517829|format=dms|display=i}}
| izvor_nadmorska_visina   = -1
| ušće                     = kod [[Banja (Ploče)|Banje]]
| tip ušća                 = 
| ušće_koordinate          = {{coord|43.047808|17.504858|format=dms|display=it}}
| ušće_nadmorska_visina    = -1
| Slijev                   = Jadranski
| Ulijeva se u             = [[Crna rika|Crnu riku]]
| pritoci                  = 
| lijevi pritoci           = 
| desni pritoci            = 

| lokacijska_karta_zemljovid      = 
| lokacijska_karta_zemljovid_opis = 
| pushpin_map              = Hrvatska delta Neretve
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Desanka''' je rječica u [[Neretvanska dolina|Neretvanskoj dolini]]. Ime je dobila po naselju [[Desne]] i [[Desansko jezero|Desanskom jezeru]], čije vode (zajedno s vodama [[Modro oko (jezero)|Modrog oka]]) odvodi u [[Crna rika|Crnu riku]] u koju se ulijeva kod mjesta [[Banja (Ploče)|Banja]]. Duga je 3697 m.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&amp;x=17.5062538&amp;y=43.0558800&amp;z=15&amp;rm=97pohwr06JLnfWFXoBhReKLO94MR0If8LfhW81fmSRbKoPnK.PGEtO1FfP0KpU865gUZLUMqEKPEfgRP1fcjK1f39F8fcH21ficINfkTO1flrS1CLg6nfmwN1BG40BsH02VGnfmJECfbVEYf52HNHDD1JSE1KpfcN6FfinKDAnMOA1N000HoC4Sx |title=Mapy.cz |work=Mapy.cz |accessdate=2021-01-16}}&lt;/ref&gt; 

Prolazi kroz [[Desansko jezero]], [[Desne]] i [[Banja (Ploče)|Banju]].

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-rij}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoci Neretve]]</text>
      <sha1>i1tk47nilivyrpowfe2ow6xjzpku9vj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Münchenski priručnik demonske magije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>693944</id>
    <revision>
      <id>7623985</id>
      <parentid>7260890</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1979" sha1="7t407ipdvetrqbmng54qn1h89dmwvfa" xml:space="preserve">[[Slika:William Fettes Douglas (1822-1891) - The Spell - NG 779 - National Galleries of Scotland.jpg|290px|desno|mini|Čarobnjak izvodi magijski obred]]
'''Minhenski priručnik demonske magije''', [[grimorij]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] pisan [[Latinski jezik|latinskim jezikom]] koji se čuva u Bavarskoj državnoj knjižnici u [[München]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], pod rednim brojem ''CLM 849''. Sadržaj grimorija odnosi se većinom na [[demonologija|demonologiju]] i [[nekromancija|nekromanciju]] te daje upute za [[evokacija|prizivanje]] [[demon]]skih sila. Sadrži tri vrste [[magija|magije]], kao i većina grimorija, a to su čini za [[iluzija|iluziju]], [[proricanje]] i primoravanje, s tim što se ovaj grimorij fokusira gotovo isključivo na [[crna magija|crnu magiju]] i opise neobičnih obreda, poput prizivanja demona i [[egzorcizam]]a. Među ostalim crnomagijskim činima, sadrži i čini za zadobivanje ljubavi, dobivanje časti i poštovanja, stvaranje neprijateljstva između prijatelja, stjecanje bogatstva, nevidljivost itd.&lt;ref&gt;[https://www.okultopedija.com/?otvori=Enciklopedija&amp;slovo=M&amp;pojam=Minhenski%20Priručnik%20Demonske%20Magije Minhenski priručnik demonske magije - okultopedija.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;{{bolji izvor}}

Autor grimorija je očito bio obrazovan, budući da je pisao djelo na latinskom jeziku, zbog čega se pretpostavlja da je bio pripadnik [[kler]]a.&lt;ref&gt;Kieckheffer, Richard, Magija u srednjem vijeku, str. 24.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''Kieckheffer, Richard, Magija u srednjem vijeku, Nebula, Pula, 2017.'' {{ISBN|978-953-59327-4-1}}

== Vanjske poveznice ==
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [https://www.astonishinglegends.com/astonishing-legends/2020/6/15/the-munich-manual-of-demonic-magic Minhenski priručnik demonske magije - astonishinglegends.com] {{eng oznaka}}


{{mrva-ezo}}

[[Kategorija:Demonologija]]
[[Kategorija:Grimoriji]]</text>
      <sha1>7t407ipdvetrqbmng54qn1h89dmwvfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirandola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>701637</id>
    <revision>
      <id>7623838</id>
      <parentid>7598759</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:18:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5420" sha1="dw3vwll7djb9ztb4jlgmisi71opkfak" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Mirandola
| ime_genitiv = Mirandole
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Mirandola2.JPG
| veličina_slike =250px
| opis_slike     = Gradska vijećnica

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =Općina Mirandola
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Italija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =53
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =10 
| dužina-minute    =03
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =Država 
| lokacija_info ={{Z|ITA}} [[Italija]] 
| lokacija1_ime  =Regija
| lokacija1_info =[[Emilia-Romagna]]
| lokacija2_ime  =Pokrajina
| lokacija2_info =[[Modena]] (MO)
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Alberto Greco
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =32
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 
| površina_šira     = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =18 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2019.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =24 134
| stanovništvo_gustoća      =176 stanovnika / km ²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[CET]]
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =[[CEST]]
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =41057
| pozivni_broj       =+0535
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.comune.mirandola.mo.it]

| bilješke =
}}

'''Mirandola''' je grad i općina u [[Italija|talijanskoj]] pokrajini [[Emilia-Romagna]] na sjeveru provincije [[Modena]].

== O mjestu ==
Grad se nalazi 35 kilometara južno od [[Modena|Modene]], 50 kilometara jugozapadno od [[Bologna|Bologne]].

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|12934
|1871.|13307
|1881.|12768
|1901.|13721
|1911.|16559
|1921.|19046
|1931.|21085
|1936.|22472
|1951.|24325
|1961.|22528
|1971.|21614
|1981.|22011
|1991.|21588
|2001.|22068
|2011.|23960
|2021.|24135
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Poznate osobe ==
* [[Giovanni Pico della Mirandola]], filozof i humanist iz razdoblja renesanse.
* [[Giovanni Francesco Pico della Mirandola ]], filozof, nećak Giovannija Pica della Mirandole
* [[Nicola Rizzoli]], [[nogometni sudac]]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni‎]]</text>
      <sha1>dw3vwll7djb9ztb4jlgmisi71opkfak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>704309</id>
    <revision>
      <id>7624209</id>
      <parentid>7562526</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>188047</id>
      </contributor>
      <origin>7624209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2233" sha1="80307fstbofktull72ez5gmkzm9ddgj" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Valur
| slika              = 
| puno ime           = Knattspyrnufélagið Valur
| nadimak            = Valsarar &lt;br&gt; Hlíðarendapiltar
| godina osnivanja   = [[11. svibnja]] [[1911.]]
| igralište          = [[Hlíðarendi (stadion)|Hlíðarendi]], [[Reykjavik]]
| kapacitet stadiona = 1524
| navijači           = 
| predsjednik        = E. Börkur Edvardsson
| trener             = Heimir Guðjónsson
| liga               = [[Úrvalsdeild]]
| sezona             = 2026.
| plasman            = 8. 
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1   =_macron19r|pattern_b1 =_valur21h|pattern_ra1 =_macron19r|pattern_sh1 = |pattern_so1 =
| leftarm1      = FF0100 |body1 = FF0000|rightarm1 = FF0000
| shorts1       = FFFFFF |socks1 = FFFFFF
| pattern_la2   = |pattern_b2 =_valur19a|pattern_ra2 = |pattern_sh2 = |pattern_so2 =
| leftarm2      = 000000 |body2 = 000000|rightarm2 = 000000
| shorts2       = 000000 |socks2 = 000000
}}
'''Valur''' je [[nogometni klub]] iz [[Reykjavik]]a, [[Island]]. Trenutačno se natječe u [[Úrvalsdeild]]u. 

== Povijest ==
Klub je osnovan 11. svibnja 1911. godine. Godine 1930. osvaja svoju prvu titulu i od tada je jedan od najboljih nogometnih klubova u državi. Godine 1939. Valur kupuje poljoprivredno zemljište Hlíðarendi, na čijem se mjestu nalazi [[Hlíðarendi (stadion)|istoimeni stadion]]. Prvobitno je Valur bio samo nogometni klub, no u 1940-im postaje sportsko društvo s momčadima u više sportova.

==Uspjesi==
*'''[[Úrvalsdeild]]:'''
**'''Prvak (23):''' 1930., 1933., 1935., 1936., 1937., 1938., 1940., 1942., 1943., 1944., 1945., 1956., 1966., 1967., 1976., 1978., 1980., 1985., 1987., 2007., 2017., 2018., 2020.

*'''[[Islandski nogometni kup]]:'''
**'''Osvajač (11):''' 1965., 1974., 1976., 1977., 1988., 1990., 1991., 1992., 2005., 2015., 2016.

*'''[[Islandski liga-kup]]:'''
**'''Osvajač (3):''' 2008., 2011., 2018.

*'''[[Islandski nogometni superkup]]:'''
**'''Osvajač (11):''' 1977., 1979., 1988., 1991., 1992., 1993., 2006., 2008., 2016., 2017., 2018.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.valur.is/fotbolti Službena web-stranica]
[[Kategorija:Islandski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Reykjavik]]</text>
      <sha1>80307fstbofktull72ez5gmkzm9ddgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Winx</title>
    <ns>10</ns>
    <id>706767</id>
    <revision>
      <id>7623843</id>
      <parentid>7612710</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55960-35</username>
        <id>376563</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7623843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="977" sha1="jrhbab035rssxmu5aq9hii598svflmq" xml:space="preserve">{{Navigacija
| bodyclass  = hlist
| naziv      = Winx
| naslov     = ''[[Winx]]''
| slika      = [[Datoteka:Winx Club Nickelodeon Logo.svg|160px|link=Winx]]
| ispod      = 
*[[Popis epizoda serije Winx|Popis epizoda]] 
*[[Dodatak:Popis likova i uloga u Winx Clubu|Popis likova i uloga]]

| grupa1    = Sezone
| popis1    = 
*[[Winx (1. sezona)|1. sezona]]
*[[Winx (2. sezona)|2. sezona]]
*[[Winx (3. sezona)|3. sezona]]
*[[Winx (4. sezona)|4. sezona]] 
*[[Popis epizoda serije Winx#Specijali (2011.)|Specijali]]
*[[Winx (5. sezona)|5. sezona]] 
*[[Winx (6. sezona)|6. sezona]]
*[[Winx (7. sezona)|7. sezona]]  
*[[Winx (8. sezona)|8. sezona]]

| grupa2     = Filmovi
| popis2     = 
*''Tajna izgubljenog kraljevstva''
*''Čarobna avantura'' 
*''The Mystery of the Abyss''

| grupa3    = Nastavci 
| popis3    = 
*''[[PopPixie]]'' 
*''[[Winx svijet]]''
*''[[Winx saga: Sudbina]]''
*''[[Winx Club: The Magic Is Back]]''

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni predlošci]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jrhbab035rssxmu5aq9hii598svflmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živo vrelo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708803</id>
    <revision>
      <id>7623952</id>
      <parentid>7566058</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:17:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>categoriae</comment>
      <origin>7623952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2134" sha1="foyhjawihpobbuax9c7iy8gouujwilx" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir časopis
| naziv           = Živo vrelo
| slogan          = 
| slika           = 
| opis-slike      = 
| glavni urednik  = Ante Crnčević
| kategorija      = stručni časopis
| izlazi          = mjesečno
| sjedište        =
| izdavač         = Hrvatski institut za liturgijski pastoral
| broj stranica   = 
| naklada         = 
| prvi broj       = 1989.
| zadnji broj     = 
| raniji nazivi   = 
| web             = 
| ISSN            = 1331-2170
}}
'''''Živo vrelo:  liturgijsko-pastoralni list''''', [[Katoličanstvo u Hrvatskoj|hrvatski katolički]] stručni mjesečnik za [[bogoslužje|liturgijska]] i [[pastoral]]na pitanja. Izlazi od 1989., a izdaje ga Hrvatski institut za liturgijski pastoral, pri [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatskoj biskupskoj konferenciji]].&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=444&amp;H=&amp;E=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=S00180 Živo vrelo : liturgijsko-pastoralni list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210912235843/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=444&amp;H=&amp;E=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;item=S00180 |date=12. rujna 2021. }} u katalogu Knjižnice franjevaca konventualaca u Zagrebu. Pristupljeno 13. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

Časopis donosi razmatranja [[Biblija|biblijskih]] čitanja, [[homilija|homilije]] i prijedloge za liturgijsko pjevanje, prateći [[Crkvena godina|crkvenu (liturgijsku) godinu]]. Uz ''[[Sveta Cecilija (časopis)|Svetu Ceciliju]]'', najvažniji je časopis na području [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u Hrvatskoj.

Jedan od pokretača i dugogodišnji pročelnik bio je fra [[Bernardin Škunca]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/preminuo-prof-dr-sc-fra-robert-bernardin-skunca/ Preminuo fra Robert Bernardin Škunca] ika.hkm.hr, [[Informativna katolička agencija]], objavljeno 22. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;

== Vrela ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.hilp.hr/zivo-vrelo/ Živo vrelo] na stranicama HILP-a

{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}

{{mrva-kršć}}
[[Kategorija:Hrvatski stručni i znanstveni časopisi]]
[[Kategorija:Zagrebački katolički tisak]]
[[Kategorija:Katolička liturgija]]
[[Kategorija:Crkvena glazba u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>foyhjawihpobbuax9c7iy8gouujwilx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Imotski 1991</title>
    <ns>0</ns>
    <id>709783</id>
    <revision>
      <id>7624038</id>
      <parentid>7613908</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7942" sha1="pyfbpmxjm9nxl2q1aba6t64fk241k1a" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = HNK Imotski 1991 
| slika              =
| puno ime           = Hrvatski nogometni klub Imotski 1991
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[Šport u 2017.|2017.]] 
| igralište          = [[Gospin dolac]], Šarampov   
| predsjednik        = Vinko Malenica
| kapacitet stadiona = 
| trener             =
| liga               = ''Ne natječe se''
| sezona             = 
| plasman            = 
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=1C171D |body1=1C171D |rightarm1=1C171D |shorts1=1C171D |socks1=1C171D
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=385986 |body2=385986 |rightarm2=385986 |shorts2=385986 |socks2=FFFFFF 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Hrvatski nogometni klub Imotski 1991''' ('''''HNK &quot;Imotski 1991&quot;; Imotski 1991; Imotski 91''''') je [[nogometni klub]] iz [[Imotski|Imotskog]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. &lt;br&gt; 
Seniori se trenutačno ne natječu.

== O klubu == 
U ljeto 2017. godine skupina djelatnika, igrača i članova ''[[NK Imotski|NK &quot;Imotski&quot;]]'' nezadovoljna stanjem u klubu, osnovala je novi klub - ''&quot;Imotski 1991&quot;''. Klub je započeo s radom s mlađim kategorijama, te su djelovali na stadionu ''[[Gospin dolac|&quot;Gospin dolac&quot;]]''.&lt;ref&gt;[https://imotskenovine.hr/novi-klub-imotski-1991-poceo-s-treninzima-hajduk-im-darovao-24-lopte/ imotskenovine.hr, ''Novi klub ‘Imotski 1991’ počeo s treninzima, Hajduk im darovao 24 lopte''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210929153257/https://imotskenovine.hr/novi-klub-imotski-1991-poceo-s-treninzima-hajduk-im-darovao-24-lopte/ |date=29. rujna 2021. }}, objavljeno 10. kolovoza 2017., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
2019. godine, nakon duljih pregovora, dolazi do suradnje klubova ''NK &quot;Imotski&quot;'' i ''HNK &quot;Imotski 1991&quot;'', te tako ''NK &quot;Imotski&quot;'' dolazi do više igrača u mlađm kategorijama.&lt;ref&gt; [https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/novi-ljudi-dizu-imotski-iz-pepela-klub-je-bio-devastiran-igracki-organizacijski-i-financijski-a-onda-su-gradski-oci-povukli-pravi-potez-1006117 slobodnadalmacija.hr, ''Novi ljudi dižu Imotski iz pepela: klub je bio devastiran igrački, organizacijski i financijski, a onda su gradski oci povukli pravi potez...''], objavljeno 20. veljače 2020., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt; U ljeto 2021. godine dolazi do novog razlaza ''NK &quot;Imotski&quot;'' i ''NK &quot;Imotski 1991&quot;'' kojemu je onemogućeno treniranje i korištenje stadiona.&lt;ref&gt;[https://dalmatinskinogomet.hr/vinko-malenica-spasio-sam-imotski-a-oni-me-optuzuju/ dalmatinskinogomet.hr, ''Vinko Malenica: Spasio sam Imotski, a oni me optužuju''], objavljeno 6. kolovoza 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://radioimotski.hr/2021/08/06/nakon-medusobnih-optuzbi-nk-imotski-1991-oglasio-se-priopcenjem/ radioimotski.hr, ''Nakon međusobnih optužbi NK Imotski 1991 oglasio se priopćenjem''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210929153257/https://radioimotski.hr/2021/08/06/nakon-medusobnih-optuzbi-nk-imotski-1991-oglasio-se-priopcenjem/ |date=29. rujna 2021. }}, objavljeno 6. kolovoza 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dalmatinskinogomet.hr/policija-na-treningu-u-imotskom/ dalmatinskinogomet.hr, ''Policija na treningu u Imotskom''], objavljeno 1. rujna 2021., pristupljeno 29. rujna 2021. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; 
[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/nemiri-u-gospinom-dolcu-dva-imotska-kluba-spore-se-oko-prava-na-koristenje-stadiona/ telesport.telegram.hr, ''Nemiri u Gospinom dolcu: dva imotska kluba spore se oko prava na korištenje stadiona''], objavljeno 1. rujna 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/nogometni-rat-u-imotskom-novi-klub-zeli-termine-stari-ne-da-morala-intervenirati-i-policija-a-gradonacelnik-izrazio-zabrinutost-1124603 slobodnadalmacija.hr, ''Nogometni rat u Imotskom: novi klub želi termine, stari ne da, morala intervenirati i policija, a gradonačelnik izrazio zabrinutost''], objavljeno 3. rujna 2021., pristupljeno 29. rujna 2021. &lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
''HNK &quot;Imotski 1991&quot;'' nanovo formira mlađe selekcije te osniva seniorsku ekipu koja u sezoni 2021./22. počinje s igranjem u ''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|&quot;2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj&quot;]]''.&lt;ref name=&quot;dal_nom_01082021&quot;&gt; [https://dalmatinskinogomet.hr/kratki-spoj-kod-imotskih-klubova-nk-imotski-91-krece-sa-seniorima-u-2-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''Kratki spoj kod imotskih klubova: NK Imotski 91 kreće sa seniorima u 2. ŽNL''], objavljeno 1. kolovoza 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dalmatinskinogomet.hr/poznat-raspored-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske/dalmatinskinogomet.hr, ''Poznat raspored 1. i 2. ŽNL Splitsko – dalmatinske''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 23. kolovoza 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sport_im_26092021&quot;&gt;[https://sport-imotski.com/2-znl-povijesna-utakmica-za-seniore-nk-imotski-1991/sport-imotski.com, ''2.ŽNL: Povijesna utakmica za seniore NK Imotski 1991''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211226155210/https://sport-imotski.com/2-znl-povijesna-utakmica-za-seniore-nk-imotski-1991/ |date=26. prosinca 2021. }} {{Citiranje weba |url=https://sport-imotski.com/2-znl-povijesna-utakmica-za-seniore-nk-imotski-1991/ |title=Arhivirana kopija |access-date=29. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211226155210/https://sport-imotski.com/2-znl-povijesna-utakmica-za-seniore-nk-imotski-1991/ |archive-date=26. prosinca 2021. |url-status=dead}}, objavljeno 26. rujna 2021., pristupljeno 29. rujna 2021.&lt;/ref&gt; Klub za treniranje koristi malonogometno igralište ''&quot;Joško Novović Tuta&quot;'' u Imotskom, te terene okolnih nogometnih klubova.&lt;ref name=&quot;dal_nom_01082021&quot;/&gt; Seniorska momčad za igranje utakmica koristi igralište ''&quot;Šarampov&quot;'' u [[Donji Proložac|Donjem Prološcu]].&lt;ref name=&quot;sport_im_26092021&quot;/&gt; U travnju 2022. godine klub mijenja naziv iz NK Imotski 1991 u Hrvatski nogometni klub (HNK) Imotski 1991.

== Poznati igrači ==
* [[Ante Aračić]] 

== Povezani članci ==
* [[Imotski]] 
* [[Gospin dolac]]
* [[NK Imotski]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://hr-hr.facebook.com/nkimotski91/ ''NK Imotski 91'', facebook stranica] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/nk-imotski-1991/394279 sofascore.com, ''NK Imotski 1991''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/team/nk-imotski-1991 tipsscore.com, ''NK Imotski 1991''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210929144320/https://tipsscore.com/en/football/team/nk-imotski-1991 |date=29. rujna 2021. }} 
* [https://sport-imotski.com/category/nogomet/nk-imotski-91/ sport-imotski.com, ''NK Imotski 91''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211226155117/https://sport-imotski.com/category/nogomet/nk-imotski-91/ |date=26. prosinca 2021. }} 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* [http://nszsd.hr/skole-nogometa/ nszsd.hr, ''Škole nogometa''], pristupljeno 29. rujna 2021. 
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-imotski-91/1559835/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, NOGOMETNI KLUB IMOTSKI 1991] 
* [https://search.bisnode.hr/hr/1227000/nk-imotski-91/ bisnode.hr, NOGOMETNI KLUB IMOTSKI 1991] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210929114155/https://search.bisnode.hr/hr/1227000/nk-imotski-91/ |date=29. rujna 2021. }} 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-imotski-91/Detaljno/704438 fininfo.hr, NK IMOTSKI 91] 
* [https://www.companywall.hr/tvrtka/nk--imotski-91/MMKEdPbD/osnovno companywall.hr, NOGOMETNI KLUB IMOTSKI 1991] 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt; 

{{GLAVNIRASPORED:Imotski 1991, NK}} 
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]  
[[Kategorija:Šport u Imotskom]]</text>
      <sha1>pyfbpmxjm9nxl2q1aba6t64fk241k1a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manipulacija (psihologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>712209</id>
    <revision>
      <id>7623867</id>
      <parentid>7583779</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T17:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7623867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8267" sha1="48qmk3114y0uq9mo4k4y18l2zmhz7wu" xml:space="preserve">[[Datoteka:Boston Massacre high-res.jpg|mini|Senzacionalizirani prikaz masakra u Bostonu (5. ožujka 1770.): Takve su slike korištene za uzgoj nezadovoljstva i jačanje jedinstva među američkim kolonistima protiv britanske krune prije američkog rata za neovisnost.]]
'''Emocionalna manipulacija''' je utjecanje na osjećaje drugog/drugih pojedinaca, radi vlastitog interesa ili određene koristi, odnosno tendencija strateškog utjecaja na tuđe emocije kako bi se postigao željeni ishod.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Austin |first=Elizabeth J. |last2=Farrelly |first2=Daniel |last3=Black |first3=Carolyn |last4=Moore |first4=Helen |date=2007-07-01 |title=Emotional intelligence, Machiavellianism and emotional manipulation: Does EI have a dark side? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886906004776 |journal=Personality and Individual Differences |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=179–189 |doi=10.1016/j.paid.2006.11.019 |issn=0191-8869}}&lt;/ref&gt; 

Emocionalna manipulacija može se koristiti na korisne načine, dok s druge strane može biti potencijalno štetna i sebična.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Austin |first=Elizabeth J. |last2=Saklofske |first2=Donald H. |last3=Smith |first3=Martin |last4=Tohver |first4=Gillian |date=2014-07-01 |title=Associations of the managing the emotions of others (MEOS) scale with personality, the Dark Triad and trait EI |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886914000877 |journal=Personality and Individual Differences |series=Emotional intelligence: Research and Applications |language=en |volume=65 |pages=8–13 |doi=10.1016/j.paid.2014.01.060 |issn=0191-8869}}&lt;/ref&gt; Upravljanje tuđim emocijama je dio domene emocionalne inteligencije. Istraživači su počeli proširivati ispitivanje emocionalne inteligencije kako bi uključili korištenje emocionalnih vještina u negativnim i zlonamjernim kontekstima, uključujući emocionalnu manipulaciju.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Postoji razlika između &quot;[[Manipulacija|manipulacije&quot;]] i &quot;uvjeravanja&quot; drugih. Utjecaj na druge je negativan kada netko manipulira drugima zbog sebične svrhe, dok je utjecaj pozitivan kada netko uvjerava druge kako bi obje strane dobile rezultate koje žele. Glavna razlika je u namjeri.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Duncan |first=Rodger Dean |title=Influence Versus Manipulation: Understand The Difference |url=https://www.forbes.com/sites/rodgerdeanduncan/2018/12/21/influence-vs-manipulation-understand-the-difference/ |access-date=2021-10-29 |website=Forbes |language=en}}&lt;/ref&gt; Makijavelizam&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=MAKIJAVELIZAM |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/makijavelizam/ |access-date=2021-10-29 |language=hr}}&lt;/ref&gt; pokazuje jasne konceptualne sličnosti s emocionalnom manipulacijom. Uspješna interpersonalna manipulacija zahtjeva sposobnost razumijevanja osjećaja druge osobe te mogućnost predviđanja reakcije na određene emocionalne podražaje, a empatija može olakšati manipulaciju kako bi se postigli određeni socijalni ciljevi, kao što su održavanje veze ili zadržavanje ljubavnog partnera. Znakovi emocionalne manipulacije mogu biti suptilni. Često ih je teško prepoznati, pogotovo kada se događaju vama. Možete naučiti prepoznati manipulaciju i zaustaviti je. Također možete naučiti zaštititi svoje samopoštovanje i zdrav razum.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2018-02-13|title=15+ Signs of Emotion Manipulation|url=https://www.healthline.com/health/mental-health/emotional-manipulation|access-date=2021-12-19|website=Healthline|language=en}}&lt;/ref&gt; Iako emocionalna manipulacija uobičajena u međuljudskim odnosima, često se događa i na širem planu. Oglašivači rutinski pokušavaju manipulirati emocijama ljudi kako bi ih naveli da kupe proizvod. Politički kandidati manipuliraju glasačima kako bi dobili glasove, uvjerili birače u neistinite tvrdnje ili promijenili mišljenje birača o određenom pitanju.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2018-02-13|title=15+ Signs of Emotion Manipulation|url=https://www.healthline.com/health/mental-health/emotional-manipulation|access-date=2021-12-19|website=Healthline|language=en}}&lt;/ref&gt;

Mogući prediktori emocionalne manipulacije su [[narcizam]], [[agresija]], [https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/makijavelizam/ makijavelizam], neiskrenost, tendencija kontrole.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Grieve |first=Rachel |last2=March |first2=Evita |last3=Van Doorn |first3=George |date=2019-02 |title=Masculinity might be more toxic than we think: The influence of gender roles on trait emotional manipulation |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0191886918305282 |journal=Personality and Individual Differences |language=en |volume=138 |pages=157–162 |doi=10.1016/j.paid.2018.09.042}}&lt;/ref&gt;

Neke od '''taktika''' kojima se emocionalni manipulatori koriste su [https://www.psychologytoday.com/intl/basics/passive-aggression pasivna agresija], namećanje osjećaja krivnje, iskrivljavanje emocija, gaslighting,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-07-15|title=What is gaslighting? Examples and how to respond|url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/gaslighting|access-date=2021-12-19|website=www.medicalnewstoday.com|language=en}}&lt;/ref&gt; povlačenje ili &quot;tretman šutnjom&quot;, uspoređivanje s drugima, nezaslužena i pretjerana bliskost, zastrašivanje, poricanje itd. 

Neki od '''motiva''' korištenja emocionalne manipulacije mogu biti postizanje osjećaja moći i superiornosti u odnosima s drugima, osjećaj kontrole, postizanje ciljeva i osobne koristi, gledanje na manipulaciju kao na zabavu, jačanje samopoštovanja i slično.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Braiker |first=Harriet |title=Who's Pulling Your Strings?: How to Break the Cycle of Manipulation and Regain Control of Your Life |url=https://archive.org/details/whospullingyours0000brai |publisher=McGraw-Hill |year=2004 |isbn=978-0-07-144672-3}}&lt;/ref&gt; 

Karakteristike '''muških''' manipulatora su: viša razina emocionalne inteligencije, obrada društvenih informacija, neizravna agresija i sebična kognitivna izobličenja značajno su predvidjeli emocionalnu manipulaciju. Muškarci imaju bolju samoprocjenu o emocionalnom manipuliranju nego žene.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Muškarci najčešće ostaju dosljedni u korištenju određenih taktika manipulacije. Muškarci koji znaju prepoznati, razumjeti i upravljati emocijama, kako vlastitim, tako i onima drugih osoba, iskoristit će to u vlastitu korist.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Opat Jozić |first=Nikolina |last2=Ombla |first2=Jelena |year=2018 |title=ODNOS EMOCIONALNE INTELIGENCIJE I PRIVRŽENOSTI ROMANTIČNOM PARTNERU S MANIPULATIVNIM PONAŠANJEM U LJUBAVNOM ODNOSU |url=https://hrcak.srce.hr/216826 |journal=Ljetopis socijalnog rada |language=hr |volume=25 |issue=2 |pages=223–248 |doi=10.3935/ljsr.v25i2.232 |issn=1846-5412}}&lt;/ref&gt;

Karakteristike '''ženskih''' manipulatora su: viša razina emocionalne inteligencije, neizravna agresija, primarne psihopatske osobine i niža razina društvene svijesti značajno su predvidjeli emocionalnu manipulaciju. Međutim, za žene je emocionalna inteligencija djelovala kao supresor. Relativni nedostatak moći kojeg žene imaju u odnosu na muškarce u društvu može dovesti do veće upotrebe taktika manipulacije kako bi taj nedostatak nadoknadile. Žene koje su bile više osjetljive na socijalni kontekst, izvještavale su o najčešćoj upotrebi manipulacije, u odnosu na muškarce generalno i žene manje osjetljive na socijalni kontekst.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Muškarci su skloni iskoristiti svoje sposobnosti upravljanja emocijama drugih u svrhu postizanja ciljeva, dok žene prvo odvagnu štetu koja bi mogla nastati u psihičkom stanju druge osobe i odluče se na manje korištenje emocionalne manipulacije.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Pojedinci sa sljedećim problemima mentalnog zdravlja često su skloni manipuliranju:
* [[Antisocijalni poremećaj ličnosti]] 
* [[Poremećaj ponašanja]]
* [[Granični poremećaj ličnosti]] 
* [[Fakcijski poremećaj]]
* [[Histrionski poremećaj ličnosti]]
* [[Narcistički poremećaj ličnosti]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Socijalna psihologija]]
[[Kategorija:Psihološka manipulacija]]
[[Kategorija:Ranjivost]]</text>
      <sha1>48qmk3114y0uq9mo4k4y18l2zmhz7wu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asim Kurjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>715554</id>
    <revision>
      <id>7624115</id>
      <parentid>7622495</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <origin>7624115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4930" sha1="8idcmp2qdwbsre6x8ideqqh3isz2lxw" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime            = Asim Kurjak
| slika          = 
| slika_širina   = 
| naslov         = 
| datum_rođenja  = [[13. rujna]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja = [[Kotor Varoš]]
| datum_smrti    = [[23. listopada]] [[2026.]]
| mjesto_smrti   = 
| prebivalište   = 
| državljanstvo  = 
| narodnost      = 
| etnicitet      = 
| polje          = [[medicina]]&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[ginekologija]] i porodništvo)&lt;/small&gt;
| radna_institucija = Klinika za ženske bolesti i porode u Zagrebu&lt;br&gt; [[Klinička bolnica Sveti Duh]]&lt;br&gt; [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater     = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor = 
| poznat_po      = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade        = 
| web_stranica   = {{URL|https://www.asim-kurjak.com|asim-kurjak.com}}
| fusnote        = 
}}
'''Asim Kurjak''' ([[Kotor Varoš]], [[13. rujna]] [[1942.]] – [[23. listopada]] [[2026.]]) je bio liječnik specijalist [[ginekologija|ginekologije]] rođen u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], koji se svoju karijeru ostvario u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

==Životopis==
Rođen je u Kotor Varošu. U [[Zagreb]]u je 1966. godine završio studij [[Medicina|medicine]] i kasnije specijalizirao [[Ginekologija|ginekologiju]] i porodništvo. Usavršavao se u [[London]]u i [[Glasgow]]u u primjeni [[ultrazvuk]]a u ginekologiji. Djelovao je u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode i [[Klinička bolnica Sveti Duh|Kliničkoj bolnici Sveti Duh]] i bio je profesor zagrebačkoga [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskoga fakulteta]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kurjak, Asim. Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje.|url=https://bl.lzmk.hr/clanak/kurjak-asim|access-date=2026-10-23|last=Dugački|first=V.|website=bl.lzmk.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Kurjak, Asim. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|url=https://enciklopedija.hr/clanak/kurjak-asim|access-date=2026-10-23|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Umro je Asim Kurjak|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-asim-kurjak-poznati-ginekolog-i-akademik/2848836.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d|access-date=2026-10-23|date=2026-10-23|website=index.hr}}&lt;/ref&gt;

Predmet njegovih istraživanja bili su [[prenatalna dijagnostika]], trodimenzijski ultrazvuk, doplersko istraživanje fetoplacentne i [[Maternica|maternične]] cirkulacije. Proučavao je angiogenezu malignih [[tumor]]a zdjelice vlastitom originalnom metodom transvaginalnog obojenoga doplera.

Bio je predsjednik [[Akademija medicinskih znanosti Hrvatske|Akademije medicinskih znanosti Hrvatske]], svjetske federacije Fetus kao pacijent te Europske i Svjetske udruge perinatalne medicine.

Bio je [[slobodni zidar]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tuđman i masonstvo|url=https://shp.ueuo.com/Masoni.html|access-date=2025-08-19|last=Mužić|first=Ivan|date=|website=shp.ueuo.com|author-link=Ivan Mužić}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|access-date=2025-08-19|last=Grakulić|first=Dubravko|date=2014-11-30|website=glasistrenovine.hr}}&lt;/ref&gt;

==Djela==
;Nepotpun popis
* ''Ultrazvuk u ginekologiji i opstetriciji'' (1974.)
* ''Aktivno vođenje porođaja'' (1979., suautori J. M. Beazley i M. Križ)
* ''Prenatalna dijagnostika'' (1984., suautorica Lj. Zergollern)
* ''Atlas of Ultrasonography in Obstetrics and Gynecology'' (1986.)
* ''Atlas of Abdominal and Small Parts Sonography'' (1990., suautori Ž. Fučkar i H. A. Gharbi)
* ''Transvaginal Color Doppler'' (1991.)
* ''Fetus kao pacijent'' (1991.)&lt;ref&gt;Asim Kurjak, ''Fetus kao pacijent'', Naprijed, Zagreb, 1991. (323 str.), ISBN 8634902641&lt;/ref&gt;
* ''Temelji ultrazvučne dijagnostike u ginekologiji i porodništvu'' (1998., suautor M. Kos)

==Nagrade i priznanja==
* 1985.: Nagrada Ruđer Bošković
* 2000.: Nagrada Europske udruge za perinatalnu medicinu

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{URL|https://www.asim-kurjak.com|Službena stranica}}
* Asim Kurjak, [https://hrcak.srce.hr/clanak/208779 ''Medicinsko-etičke dvojbe o istraživanjima ranih embrija''], ''[[Socijalna ekologija (časopis)|Socijalna ekologija]]'' 3/1997.
* A. Kurjak, J. Buljan, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Socijalna ekologija'' 1-2/2000.
* [https://web.archive.org/web/20201201091214/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/asim-kurjak-danas-nema-dvojbe-da-je-fetus-i-osoba-i-pacijent/ ''Asim Kurjak: Danas nema dvojbe da je fetus i osoba, i pacijent''], ''[[Novi list]]'', 25. listopada 2020.

{{GLAVNIRASPORED:Kurjak, Asim}}
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]]
[[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari]]</text>
      <sha1>8idcmp2qdwbsre6x8ideqqh3isz2lxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>715709</id>
    <revision>
      <id>7623896</id>
      <parentid>7421932</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Janezdrilc</username>
        <id>6095</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Janezdrilc premješta stranicu [[Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]] na [[Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]: od 2022.</comment>
      <origin>7421932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6241" sha1="m4l2b6cipbwazqywx4py0ch13topgxt" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = 18122021vocin1.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Jugoistočna strana
| slika2            = 18122021vocin2.jpg
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = Istočna strana crkve
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Voćin]], [[Hrvatska]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45.62032629035378|N|17.54600234359043|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Virovitičko-podravska županija
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = 1464.
| godina završetka  = 
| renoviran         = 2011.
| srušen            = 1991.
| religija          = [[Katoličanstvo]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Gotička arhitektura|Gotika]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije''' ili '''Bazilika Gospe Voćinske''' u [[Voćin]]u je rijedak primjer gotike u Sjevernoj Hrvatskoj, a datira s kraja 15. stoljeća. Crkva je tijekom svojih pet stoljeća bila više puta oštećivana i popravljana, no gotovo do temelja srušena je 1991. za vrijeme tromjesečne okupacije Voćina od strane pobunjenih Srba.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Admin|title=Stara voćinska crkva {{!}} Požeška biskupija|url=https://pozeska-biskupija.hr/2015/08/17/stara-vocinska-crkva/|access-date=2022-05-10|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dekretom [[Kongregacija za bogoštovlje i sakramente|Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata]] crkvi je dodijeljen status manje [[Bazilika|bazilike]]. Svečanost proglašenja predvodio je [[Nuncij|apostolski nuncij]] u Republici Hrvatskoj [[Giorgio Lingua|mons. Giorgio Lingua]] 21. kolovoza 2022. na blagdan Gospe Voćinske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-05-10|title=Crkva Gospe Voćinske uzdignuta na čast bazilike|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/crkva-gospe-vocinske-uzdignuta-na-cast-bazilike/|access-date=2022-05-10|website=HKM|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Crkva je zaštićeno kulturno dobro i nalazi se u [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske|Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske]] pod nazivom Crkva Blažene Djevice Marije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Registar kulturnih dobara|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-385|access-date=2022-05-11|website=registar.kulturnadobra.hr}}&lt;/ref&gt;

== Umjetnički detalji i unutrašnje uređenje ==
=== Glavna ulazna vrata&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; ===
Autor: Hrvoje Ljubić

*Vanjski reljefi: Povijest Voćina i crkve prikazana u osam reljefa.
** Desna vratnica: Osmanlijsko zauzeće (1543.), spaljivanje crkve (1944.), razaranje crkve (1991.), povratak slike Gospe Voćinske (1999.).
** Lijeva vratnica: Oslobođenje Voćina (1687.), obnova crkve (1933.), poslijeratna obnova (1964.), papino krunjenje slike Gospe Voćinske (2003.).
* Unutarnji reljefi: Četiri otajstva krunice izrađena u bakru.
* Geslo: „Krist, rođen od Marije Djevice, danas i uvijeke“ s brončanim biskupijskim grbom.

=== Vitralni Prozori&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Admin|date=2015-08-17|title=Unutrašnje uređenje crkve {{!}} Požeška biskupija|url=https://pozeska-biskupija.hr/2015/08/17/unutrasnje-uredenje-crkve/|access-date=2025-01-21|language=hr}}&lt;/ref&gt; ===
Autor: [[Josip Biffel]], akademski slikar

* Prozori u svetištu: 
** Lijevi: Navještenje Marijino (dar [[Virovitica|Grada Virovitice]]).
** Središnji: Pohod Blažene Djevice Marije (dar [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]).
** Desni: Isusovo rođenje (dar [[Požega|Grada Požege]]), bijeg u Egipat (dar [[Našice|Grada Našica]]), prikazanje u hramu (dar [[Orahovica|Grada Orahovice]]), čudo u Kani Galilejskoj (dar [[Novska|Grada Novske]]).
* Gospina kapela: Raspeće Isusovo (dar [[Slatina|Grada Slatina]]), Emaus (dar [[Voćin|Općine Voćin]]).
* Kapela Presvetog Sakramenta: Sveti Lovro, zaštitnik Požeške biskupije (dar [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]]).
* Kapela krstionice: [[Alojzije Stepinac|Blaženi Alojzije Stepinac]] (dar kanonika Milana Balenovića).

=== Mozaici&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ===
Autor: [[Ivo Dulčić]], akademski slikar prema čijem predlošku su izrađeni mozaici.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

*Gospina kapela:
** Triptih s prizorima Isusova života: utjelovljenje, rođenje, uskrsnuće.
** Mozaici Raspeća i Emausa.
** Mozaici Susret s Majkom i Gospino krunjenje

*Kapela krstionice:
** Mozaici Propovijed sv. Franje pticama, Krštenje Isusovo

Autor: Ljubo Ivančić, akademski sklikar&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* Kapela Presvetog Sakramenta:Mozaici Uzašašće, Golgota i Susret s Majkom.

=== Glavni Križ i Liturgijski Namještaj&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ===
Autor: [[Šime Vulas]], akademski kipar

* Križ: Drveni križ simbolizira Isusovu žrtvu i povezanost s tragičnom poviješću Voćina.
* Oltar i [[Ambon (liturgija)|ambon]]: Podsjećaju na otvorenu knjigu, simbol Riječi Božje.
* Brončani svijećnjaci: Simboliziraju trajno svjetlo vjere.

=== Gospina slika i rešetka&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ===
* Gospina slika: Datirana oko 1770. godine, povijesno značajna i duhovno središte crkve.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Rešetka: Brončana gotička rešetka u pozadini slike, djelo akademskog kipara Mladena Mikulina.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Krstionica ===
* [[Krstionica]]: izrađena po nacrtu arhitekta Borisa Vučića Šnepergera.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Tabernakul ===
* Brončana vrata [[Tabernakul|tabernakula]]: izradio akademski kipar [[Josip Poljan]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Križni put ===
* Slike [[Križni put|postaja Križnog puta]]: izradio akademski slikar [[Vasilije Josip Jordan]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Vrbanic|first=Filip|date=2022-08-21|title=Crkva i Svetište Gospe Voćinske|url=https://ika.hkm.hr/novosti/crkva-i-svetiste-gospe-vocinske/|access-date=2025-01-21|website=IKA|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Marijanska svetišta u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gotičke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije|Voćin]]
[[Kategorija:Voćin]]</text>
      <sha1>m4l2b6cipbwazqywx4py0ch13topgxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mesocetus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>716842</id>
    <revision>
      <id>7623970</id>
      <parentid>7170553</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:50:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7623970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5441" sha1="apx73iicgibtnbqzxzxz47vonkl7u42" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = pink
| naziv        = Mesocetus
| slika        = 
| slika_opis   = 
| raspon_fosila= {{geološki raspon|miocen|miocen|[[miocen]]}}
| regnum       = [[Animalia]]
| phylum       = [[Chordata]]
| classis      = [[Mammalia]]
| ordo         = [[Artiodactyla]]
| infraordo    = [[Cetacea]]
| superfamilia = [[Balaenopteroidea]]
| familia      = †[[Tranatocetidae]]
| genus        = †'''''Mesocetus'''''
| genus_autorstvo =[[Pierre-Joseph van Beneden|van Beneden]], 1880.
}}
'''''Mesocetus'''''&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | last = Steeman | first = M. E.
 | title = The extinct baleen whale fauna from the Miocene-Pliocene of Belgium and the diagnostic cetacean ear bones
 | year = 2010 | journal = Journal of Systematic Palaeontology | volume = 8 | issue = 1 | pages = 63–80
 | doi = 10.1080/14772011003594961 | oclc = 694418047| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; je izumrli [[rod (taksonomija)|rod]] [[Kitovi usani|kitova usana]] iz [[miocen]]a.

== Rasprostranjenost ==
Fosili ovog roda pronađeni su u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Europa|Europi]]. U Sjevernoj Americi pronađeni su u [[Maryland]]u i [[Virginia|Virginiji]], [[Savezne države SAD-a|saveznim državama]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], dok su u Europi pronađeni u [[Austrija|Austriji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]].&lt;ref name=&quot;FOS&quot;&gt;[http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&amp;taxon_no=36762 †''Mesocetus'' Van Beneden 1880 (whale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211213043927/http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&amp;taxon_no=36762 |date=13. prosinca 2021. }}, [[Fossilworks]], pristupljeno 7. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj pronađena je samo jedna vrsta zvana ''[[Mesocetus agrami]]''.&lt;ref name=&quot;FOS&quot; /&gt; Ta vrsta, još poznata i pod nazivom zagrebački kit,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Mesocetus agrami |url=https://enciklopedija.hr/clanak/40294 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. siječnja 2022.}}&lt;/ref&gt; u Hrvatskoj su njezini ostatci pronađeni samo u [[zagreb]]ačkom kvartu [[Podsused]], dok su u Bosni i Hercegovini pronađeni na četiri lokaliteta: [[Knežica (Bosanska Dubica, BiH)|Knežica]] kraj [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], [[Šargovac]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]] te [[Dažnica]] i Kalenderovci, oboje kraj [[Derventa|Dervente]].&lt;ref&gt;[http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&amp;taxon_no=69125 †''Mesocetus agrami'' Van Beneden 1884 (whale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107212654/http://www.fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&amp;taxon_no=69125 |date=7. siječnja 2022. }}, [[Fossilworks]], pristupljeno 7. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; 

== Vrste ==
* ''[[Mesocetus agrami]]'' &lt;small&gt;van Beneden, 1886.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;P. J. Van Beneden. 1886. Une baleine fossile de Croatie, appartenant au genre Mesocete. Memoires de L'Academie Royale des Sciences, des Lettres et des Beaux-Arts de Belgique 45:1-29&lt;/ref&gt;
* ''[[Mesocetus aquitanicus]]'' &lt;small&gt;Flot, 1896.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;L. Flot. 1896. Note sur les Cétacés fossiles de l'Aquitaine. Bulletin de la Société Géologique de France 24(3):270-282&lt;/ref&gt;
* ''[[Mesocetus hungaricus]]'' &lt;small&gt;Kadić,&lt;!---Ottokár Kadić---&gt; 1907.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;O. Kadic. 1907. Mesocetus hungaricus Kadic, Eine neue balaenopteridenart aus dem Miozan von Borbolya in Ungarn. Sonderabdruck aus den Mitteilungen aus dem Jahrbuche der Kgl. Ungarischen Geologiscen Anstalt 16:21-92&lt;/ref&gt;
* ''[[Mesocetus longirostris]]'' &lt;small&gt;van Beneden, 1880.&lt;/small&gt; ([[tipična vrsta]])&lt;ref name=vanbeneden1880/&gt;
* ''[[Mesocetus pinguis]]'' &lt;small&gt;van Beneden, 1880.&lt;/small&gt;&lt;ref name=vanbeneden1880&gt;P. J. Van Beneden. 1880. Les mysticetes a courts fanons des sables des environs d'anvers. Bulletins de L'Academie Royale des Sciences, des Lettres et des Beaux-Arts de Belgique 1880:11-27&lt;/ref&gt; ''[[nomen dubium]]''
* ''[[Mesocetus siphunculus]]'' &lt;small&gt;Cope, 1895.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;E. D. Cope. 1895. Fourth contribution to the marine fauna of the Miocene period of the United States. Proceedings of the American Philosophical Society 34:135-155&lt;/ref&gt;

=== Vrste prije svrstane u rod ''Mesocetus'' ===
* ''Mesocetus latifrons'' &lt;small&gt;von Beneden, 1880.&lt;/small&gt;&lt;ref name=vanbeneden1880/&gt; = ''[[Aglaocetus latifrons]]''
* ''Mesocetus schweinfurthi'' &lt;small&gt;Fraas 1904.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | last = Fraas | first = Eberhard |
 | title = Neue Zeuglodonten aus dem unteren Mitteleocän vom Mokattam bei Cairo
 | year = 1904 | journal = Geologische und Paläontologische Abhandlungen | volume = 6 | issue = 3 | pages = 199–220
 | location = Jena | publisher = Verlag Gustav Fischer
 | url = https://archive.org/stream/neuezeuglodonten00fraa#page/20/mode/2up | access-date = July 1, 2013
 | oclc = 17663675 }}&lt;/ref&gt; = ''[[Eocetus schweinfurthi]]''
* ''Mesocetus argillarius'' &lt;small&gt;Roth, 1978.&lt;/small&gt; = ''[[Tranatocetus argillarius]]''&lt;ref name=Tranatocetus&gt;Gol’din P, Steeman ME (2015) From Problem Taxa to Problem Solver: A New Miocene Family, Tranatocetidae, Brings Perspective on Baleen Whale Evolution. PLoS ONE 10(9): e0135500. doi:10.1371/journal.pone.0135500&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Kitovi]]
[[Kategorija:Prapovijesna fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>apx73iicgibtnbqzxzxz47vonkl7u42</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>European League of Football</title>
    <ns>0</ns>
    <id>718861</id>
    <revision>
      <id>7623743</id>
      <parentid>7604480</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:45:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rasformiranjr i gašenje lige */</comment>
      <origin>7623743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10884" sha1="l394yhupdtzs3hc6ctwohqja25jjoug" xml:space="preserve">{{Infookvir liga
| ime                 = European League of Football &lt;br&gt; '''ELF''' 
| slika               = ELF-Logo-WhiteOutline.svg 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2020. 
| ugašena             = 2026. 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 16 
| broj_skupina        = 4 konferencije 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
| prvaci              = {{Z|NJE}} Stuttgart Surge (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|NJE}} Rhein Fire (2 naslova) 
| službena_stranica   = [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] 
| sezona              = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
}}

'''European League of Football''' (kratica '''ELF''') je bila profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj su se natjecali klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi ==
'''''European League of Football''''' je osnovana 2020. godine, kao novi pokušaj organiziranja sveeuropske lige u [[Američki nogomet|američkom nogometu]], nakon gašenja lige ''[[NFL Europa]]'' 2007. godine. Prva sezona je igrana 2021. godine s osam klubova iz [[Njemačka|Njemačka]], [[Poljska|Poljske]] i [[Španjolska|Španjolske]], te su bile raspoređene u dvije divizije. Prvi prvak, odnosno pobjednik ''ELF Championship Game'' je momčad ''&quot;[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]]&quot;''. &lt;br&gt;
'''ELF''' je postigla dogovor sa ''[[National Football League|NFL-om]]'' kojim je dogovoreno da u ''ELF'' se mogu klubovi natjecati pod istim nazivima koje su imali i klubovi ''NFL Europa''. &lt;br&gt; 
Početak sezone 2022. je zakazan za lipanj 2022. godine,  te je u noj sudjelovalo 12 klubova podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Austrija]] i [[Turska]]. Prvak lige je postala momčad ''&quot;Vienna Vikings&quot;''. &lt;br&gt; 
U sezoni 2023. sudjeluje 17 klubova također podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Češka]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Švicarska]]. &lt;br&gt; 
Cilj EFL-a je da kroz nekoliko godina dođe do 20-ak sudionika iz najmanje deset europskih država. &lt;br&gt; 

=== Rasformiranjr i gašenje lige ===
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;ref&gt; {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, e su organizirali svoje vlastito udruženje – ''[[American Football League Europe|American Football League Europe (AFLE)]]'' uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Krajem ožujka 20026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17746033028028 football-aktuell.de, ''ELF ist offiziell insolvent''], pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt;

== Sudionici == 

; sezona 2025. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!divizija !!napomene 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Cologne Centurions ||{{Z|NJE}} [[Köln]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Fehérvár Enthroners ||{{Z|MAĐ}} [[Stolni Biograd]] ||2007. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; [[Frankfurt Galaxy|momčad istog naziva]] sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Hamburg Sea Devils ||{{Z|NJE}} [[Hamburg]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Helvetic Mercenaries||{{Z|ŠVI}} [[Kriens]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}}  [[Grenchen]]||2024. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Madrid Bravos ||{{Z|ŠPA}} [[Madrid]] ||2023. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2023. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. || 2025. || Sjeverna
|-
|'''Panthers Wrocław ||{{Z|POLJ}} [[Wrocław]] ||2013. ||2021. ||Istočna ||&lt;small&gt; ''Wrocław Panthers'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2023. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2022. ||Južna ||&lt;small&gt; ''Tirol Raiders'' 
|-
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] &lt;br&gt; {{Z|NJE}} [[Duisburg]] ||2021. ||2022. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Stuttgart Surge ||{{Z|NJE}} [[Stuttgart]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Vienna Vikings ||{{Z|AUT}} [[Beč]] ||1983. ||2022. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|-
|}

; bivši sudionici 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!posljednja &lt;br&gt; sezona !!napomene 
|-
|'''Istanbul Rams ||{{Z|TUR}} [[Istanbul]] ||2004. ||2022.  ||2022. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Leipzig Kings ||{{Z|NJE}} [[Leipzig]] ||2021. ||2021. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Helvetic Guards ||{{Z|ŠVI}} [[Zürich]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}} Wil ||2022. ||2023. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Milano Seamen ||{{Z|ITA}} [[Milano]] ||1981. ||2023. ||2024.||&lt;small&gt; Ponovno će nastupati od 2026.
|- 
|'''Barcelona Dragons ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]]  ||2020. ||2021. ||2024. ||&lt;small&gt;
|-
|}

== Završnice ELF-a ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi 
|-
|[[European League of Football 2021.|2021.]] ||&lt;center&gt; 1. ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]], ''[[Merkur Spiel-Arena]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 32:30 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2022.|2022.]] ||&lt;center&gt; 2. ||{{Z|AUT}} [[Klagenfurt]], ''[[Hypo Group Arena|28 Black Arena]] ||{{Z|AUT}} Vienna Vikigs ||&lt;center&gt; 27:15 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2023.|2023.]] ||&lt;center&gt; 3. ||{{Z|NJE}} [[Duisburg]], '' Schauinsland-Reisen-Arena ||{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 53:34 ||{{Z|NJE}} Stuttgart Surge 
|-
| [[European League of Football 2024.|2024.]] || &lt;center&gt;4.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Gelsenkirchen]], [[Arena AufSchalke|Veltins-Arena]]
| {{Z|NJE}} Rhein Fire || &lt;center&gt;51:20&lt;/center&gt; || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|-
| [[European League of Football 2025.|2025.]] || &lt;center&gt;5.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Stuttgart]], [[MHPArena]]
| {{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||style=&quot;text-align:center&quot;| 24:17 || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|}

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 2 ||2023., 2024. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|AUT}} Vienna Vikings ||&lt;center&gt; 1 ||2022. ||&lt;center&gt; 2 || 2024., 2025.
|-
|{{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||&lt;center&gt; 1 || 2025. ||&lt;center&gt; 1 ||2023. 
|-
|{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 1 ||2021. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|- 
|{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 2 ||2021., 2022.  
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220516221536/https://europeanleague.football/ |date=16. svibnja 2022. }} 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8028 football-aktuell.de, ''ELF'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/pro-football-returns-to-europe-european-league-of-football-kicks-off-in-2021/ americanfootballinternational.com, ''“Pro” football returns to Europe: European League of Football kicks off in 2021''], objavljeno 4. studenog 2020., pristupljeno 17. veljače 2022. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{European League of Football}} 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]
[[Kategorija:European League of Football| ]]</text>
      <sha1>l394yhupdtzs3hc6ctwohqja25jjoug</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623761</id>
      <parentid>7623743</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:07:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rasformiranjr i gašenje lige */ ztp</comment>
      <origin>7623761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10884" sha1="7m8ymn5egsv39tofy5r99lcpfz70oz9" xml:space="preserve">{{Infookvir liga
| ime                 = European League of Football &lt;br&gt; '''ELF''' 
| slika               = ELF-Logo-WhiteOutline.svg 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2020. 
| ugašena             = 2026. 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 16 
| broj_skupina        = 4 konferencije 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
| prvaci              = {{Z|NJE}} Stuttgart Surge (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|NJE}} Rhein Fire (2 naslova) 
| službena_stranica   = [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] 
| sezona              = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
}}

'''European League of Football''' (kratica '''ELF''') je bila profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj su se natjecali klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi ==
'''''European League of Football''''' je osnovana 2020. godine, kao novi pokušaj organiziranja sveeuropske lige u [[Američki nogomet|američkom nogometu]], nakon gašenja lige ''[[NFL Europa]]'' 2007. godine. Prva sezona je igrana 2021. godine s osam klubova iz [[Njemačka|Njemačka]], [[Poljska|Poljske]] i [[Španjolska|Španjolske]], te su bile raspoređene u dvije divizije. Prvi prvak, odnosno pobjednik ''ELF Championship Game'' je momčad ''&quot;[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]]&quot;''. &lt;br&gt;
'''ELF''' je postigla dogovor sa ''[[National Football League|NFL-om]]'' kojim je dogovoreno da u ''ELF'' se mogu klubovi natjecati pod istim nazivima koje su imali i klubovi ''NFL Europa''. &lt;br&gt; 
Početak sezone 2022. je zakazan za lipanj 2022. godine,  te je u noj sudjelovalo 12 klubova podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Austrija]] i [[Turska]]. Prvak lige je postala momčad ''&quot;Vienna Vikings&quot;''. &lt;br&gt; 
U sezoni 2023. sudjeluje 17 klubova također podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Češka]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Švicarska]]. &lt;br&gt; 
Cilj EFL-a je da kroz nekoliko godina dođe do 20-ak sudionika iz najmanje deset europskih država. &lt;br&gt; 

=== Rasformiranje i gašenje lige ===
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;ref&gt; {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, e su organizirali svoje vlastito udruženje – ''[[American Football League Europe|American Football League Europe (AFLE)]]'' uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Krajem ožujka 20026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17746033028028 football-aktuell.de, ''ELF ist offiziell insolvent''], pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt;

== Sudionici == 

; sezona 2025. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!divizija !!napomene 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Cologne Centurions ||{{Z|NJE}} [[Köln]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Fehérvár Enthroners ||{{Z|MAĐ}} [[Stolni Biograd]] ||2007. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; [[Frankfurt Galaxy|momčad istog naziva]] sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Hamburg Sea Devils ||{{Z|NJE}} [[Hamburg]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Helvetic Mercenaries||{{Z|ŠVI}} [[Kriens]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}}  [[Grenchen]]||2024. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Madrid Bravos ||{{Z|ŠPA}} [[Madrid]] ||2023. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2023. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. || 2025. || Sjeverna
|-
|'''Panthers Wrocław ||{{Z|POLJ}} [[Wrocław]] ||2013. ||2021. ||Istočna ||&lt;small&gt; ''Wrocław Panthers'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2023. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2022. ||Južna ||&lt;small&gt; ''Tirol Raiders'' 
|-
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] &lt;br&gt; {{Z|NJE}} [[Duisburg]] ||2021. ||2022. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Stuttgart Surge ||{{Z|NJE}} [[Stuttgart]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Vienna Vikings ||{{Z|AUT}} [[Beč]] ||1983. ||2022. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|-
|}

; bivši sudionici 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!posljednja &lt;br&gt; sezona !!napomene 
|-
|'''Istanbul Rams ||{{Z|TUR}} [[Istanbul]] ||2004. ||2022.  ||2022. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Leipzig Kings ||{{Z|NJE}} [[Leipzig]] ||2021. ||2021. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Helvetic Guards ||{{Z|ŠVI}} [[Zürich]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}} Wil ||2022. ||2023. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Milano Seamen ||{{Z|ITA}} [[Milano]] ||1981. ||2023. ||2024.||&lt;small&gt; Ponovno će nastupati od 2026.
|- 
|'''Barcelona Dragons ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]]  ||2020. ||2021. ||2024. ||&lt;small&gt;
|-
|}

== Završnice ELF-a ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi 
|-
|[[European League of Football 2021.|2021.]] ||&lt;center&gt; 1. ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]], ''[[Merkur Spiel-Arena]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 32:30 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2022.|2022.]] ||&lt;center&gt; 2. ||{{Z|AUT}} [[Klagenfurt]], ''[[Hypo Group Arena|28 Black Arena]] ||{{Z|AUT}} Vienna Vikigs ||&lt;center&gt; 27:15 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2023.|2023.]] ||&lt;center&gt; 3. ||{{Z|NJE}} [[Duisburg]], '' Schauinsland-Reisen-Arena ||{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 53:34 ||{{Z|NJE}} Stuttgart Surge 
|-
| [[European League of Football 2024.|2024.]] || &lt;center&gt;4.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Gelsenkirchen]], [[Arena AufSchalke|Veltins-Arena]]
| {{Z|NJE}} Rhein Fire || &lt;center&gt;51:20&lt;/center&gt; || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|-
| [[European League of Football 2025.|2025.]] || &lt;center&gt;5.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Stuttgart]], [[MHPArena]]
| {{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||style=&quot;text-align:center&quot;| 24:17 || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|}

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 2 ||2023., 2024. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|AUT}} Vienna Vikings ||&lt;center&gt; 1 ||2022. ||&lt;center&gt; 2 || 2024., 2025.
|-
|{{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||&lt;center&gt; 1 || 2025. ||&lt;center&gt; 1 ||2023. 
|-
|{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 1 ||2021. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|- 
|{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 2 ||2021., 2022.  
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220516221536/https://europeanleague.football/ |date=16. svibnja 2022. }} 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8028 football-aktuell.de, ''ELF'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/pro-football-returns-to-europe-european-league-of-football-kicks-off-in-2021/ americanfootballinternational.com, ''“Pro” football returns to Europe: European League of Football kicks off in 2021''], objavljeno 4. studenog 2020., pristupljeno 17. veljače 2022. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{European League of Football}} 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]
[[Kategorija:European League of Football| ]]</text>
      <sha1>7m8ymn5egsv39tofy5r99lcpfz70oz9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623769</id>
      <parentid>7623761</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rasformiranje i gašenje lige */</comment>
      <origin>7623769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10885" sha1="s5fcx7qel40e9syiww4dff4a6e5n6un" xml:space="preserve">{{Infookvir liga
| ime                 = European League of Football &lt;br&gt; '''ELF''' 
| slika               = ELF-Logo-WhiteOutline.svg 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2020. 
| ugašena             = 2026. 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 16 
| broj_skupina        = 4 konferencije 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
| prvaci              = {{Z|NJE}} Stuttgart Surge (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|NJE}} Rhein Fire (2 naslova) 
| službena_stranica   = [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] 
| sezona              = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
}}

'''European League of Football''' (kratica '''ELF''') je bila profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj su se natjecali klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi ==
'''''European League of Football''''' je osnovana 2020. godine, kao novi pokušaj organiziranja sveeuropske lige u [[Američki nogomet|američkom nogometu]], nakon gašenja lige ''[[NFL Europa]]'' 2007. godine. Prva sezona je igrana 2021. godine s osam klubova iz [[Njemačka|Njemačka]], [[Poljska|Poljske]] i [[Španjolska|Španjolske]], te su bile raspoređene u dvije divizije. Prvi prvak, odnosno pobjednik ''ELF Championship Game'' je momčad ''&quot;[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]]&quot;''. &lt;br&gt;
'''ELF''' je postigla dogovor sa ''[[National Football League|NFL-om]]'' kojim je dogovoreno da u ''ELF'' se mogu klubovi natjecati pod istim nazivima koje su imali i klubovi ''NFL Europa''. &lt;br&gt; 
Početak sezone 2022. je zakazan za lipanj 2022. godine,  te je u noj sudjelovalo 12 klubova podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Austrija]] i [[Turska]]. Prvak lige je postala momčad ''&quot;Vienna Vikings&quot;''. &lt;br&gt; 
U sezoni 2023. sudjeluje 17 klubova također podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Češka]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Švicarska]]. &lt;br&gt; 
Cilj EFL-a je da kroz nekoliko godina dođe do 20-ak sudionika iz najmanje deset europskih država. &lt;br&gt; 

=== Rasformiranje i gašenje lige ===
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;ref&gt; {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''[[American Football League Europe|American Football League Europe (AFLE)]]'' uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Krajem ožujka 20026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17746033028028 football-aktuell.de, ''ELF ist offiziell insolvent''], pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt;

== Sudionici == 

; sezona 2025. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!divizija !!napomene 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Cologne Centurions ||{{Z|NJE}} [[Köln]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Fehérvár Enthroners ||{{Z|MAĐ}} [[Stolni Biograd]] ||2007. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; [[Frankfurt Galaxy|momčad istog naziva]] sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Hamburg Sea Devils ||{{Z|NJE}} [[Hamburg]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Helvetic Mercenaries||{{Z|ŠVI}} [[Kriens]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}}  [[Grenchen]]||2024. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Madrid Bravos ||{{Z|ŠPA}} [[Madrid]] ||2023. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2023. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. || 2025. || Sjeverna
|-
|'''Panthers Wrocław ||{{Z|POLJ}} [[Wrocław]] ||2013. ||2021. ||Istočna ||&lt;small&gt; ''Wrocław Panthers'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2023. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2022. ||Južna ||&lt;small&gt; ''Tirol Raiders'' 
|-
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] &lt;br&gt; {{Z|NJE}} [[Duisburg]] ||2021. ||2022. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Stuttgart Surge ||{{Z|NJE}} [[Stuttgart]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Vienna Vikings ||{{Z|AUT}} [[Beč]] ||1983. ||2022. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|-
|}

; bivši sudionici 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!posljednja &lt;br&gt; sezona !!napomene 
|-
|'''Istanbul Rams ||{{Z|TUR}} [[Istanbul]] ||2004. ||2022.  ||2022. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Leipzig Kings ||{{Z|NJE}} [[Leipzig]] ||2021. ||2021. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Helvetic Guards ||{{Z|ŠVI}} [[Zürich]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}} Wil ||2022. ||2023. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Milano Seamen ||{{Z|ITA}} [[Milano]] ||1981. ||2023. ||2024.||&lt;small&gt; Ponovno će nastupati od 2026.
|- 
|'''Barcelona Dragons ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]]  ||2020. ||2021. ||2024. ||&lt;small&gt;
|-
|}

== Završnice ELF-a ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi 
|-
|[[European League of Football 2021.|2021.]] ||&lt;center&gt; 1. ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]], ''[[Merkur Spiel-Arena]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 32:30 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2022.|2022.]] ||&lt;center&gt; 2. ||{{Z|AUT}} [[Klagenfurt]], ''[[Hypo Group Arena|28 Black Arena]] ||{{Z|AUT}} Vienna Vikigs ||&lt;center&gt; 27:15 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2023.|2023.]] ||&lt;center&gt; 3. ||{{Z|NJE}} [[Duisburg]], '' Schauinsland-Reisen-Arena ||{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 53:34 ||{{Z|NJE}} Stuttgart Surge 
|-
| [[European League of Football 2024.|2024.]] || &lt;center&gt;4.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Gelsenkirchen]], [[Arena AufSchalke|Veltins-Arena]]
| {{Z|NJE}} Rhein Fire || &lt;center&gt;51:20&lt;/center&gt; || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|-
| [[European League of Football 2025.|2025.]] || &lt;center&gt;5.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Stuttgart]], [[MHPArena]]
| {{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||style=&quot;text-align:center&quot;| 24:17 || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|}

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 2 ||2023., 2024. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|AUT}} Vienna Vikings ||&lt;center&gt; 1 ||2022. ||&lt;center&gt; 2 || 2024., 2025.
|-
|{{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||&lt;center&gt; 1 || 2025. ||&lt;center&gt; 1 ||2023. 
|-
|{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 1 ||2021. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|- 
|{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 2 ||2021., 2022.  
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220516221536/https://europeanleague.football/ |date=16. svibnja 2022. }} 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8028 football-aktuell.de, ''ELF'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/pro-football-returns-to-europe-european-league-of-football-kicks-off-in-2021/ americanfootballinternational.com, ''“Pro” football returns to Europe: European League of Football kicks off in 2021''], objavljeno 4. studenog 2020., pristupljeno 17. veljače 2022. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{European League of Football}} 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]
[[Kategorija:European League of Football| ]]</text>
      <sha1>s5fcx7qel40e9syiww4dff4a6e5n6un</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623770</id>
      <parentid>7623769</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:21:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rasformiranje i gašenje lige */</comment>
      <origin>7623770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10884" sha1="qqbetawk7bm92m1jfbl4x4whurajuak" xml:space="preserve">{{Infookvir liga
| ime                 = European League of Football &lt;br&gt; '''ELF''' 
| slika               = ELF-Logo-WhiteOutline.svg 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2020. 
| ugašena             = 2026. 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 16 
| broj_skupina        = 4 konferencije 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
| prvaci              = {{Z|NJE}} Stuttgart Surge (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|NJE}} Rhein Fire (2 naslova) 
| službena_stranica   = [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] 
| sezona              = [[European League of Football 2025.|2025.]]  
}}

'''European League of Football''' (kratica '''ELF''') je bila profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj su se natjecali klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi ==
'''''European League of Football''''' je osnovana 2020. godine, kao novi pokušaj organiziranja sveeuropske lige u [[Američki nogomet|američkom nogometu]], nakon gašenja lige ''[[NFL Europa]]'' 2007. godine. Prva sezona je igrana 2021. godine s osam klubova iz [[Njemačka|Njemačka]], [[Poljska|Poljske]] i [[Španjolska|Španjolske]], te su bile raspoređene u dvije divizije. Prvi prvak, odnosno pobjednik ''ELF Championship Game'' je momčad ''&quot;[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]]&quot;''. &lt;br&gt;
'''ELF''' je postigla dogovor sa ''[[National Football League|NFL-om]]'' kojim je dogovoreno da u ''ELF'' se mogu klubovi natjecati pod istim nazivima koje su imali i klubovi ''NFL Europa''. &lt;br&gt; 
Početak sezone 2022. je zakazan za lipanj 2022. godine,  te je u noj sudjelovalo 12 klubova podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Austrija]] i [[Turska]]. Prvak lige je postala momčad ''&quot;Vienna Vikings&quot;''. &lt;br&gt; 
U sezoni 2023. sudjeluje 17 klubova također podijeljenih u tri konferencije, a nove zemlje iz kojih dolaze klubovi ''ELF-a'' su [[Češka]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Mađarska]] i [[Švicarska]]. &lt;br&gt; 
Cilj EFL-a je da kroz nekoliko godina dođe do 20-ak sudionika iz najmanje deset europskih država. &lt;br&gt; 

=== Rasformiranje i gašenje lige ===
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;ref&gt; {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''[[American Football League Europe|American Football League Europe (AFLE)]]'' uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt; 
Krajem ožujka 2026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17746033028028 football-aktuell.de, ''ELF ist offiziell insolvent''], pristupljeno 22. rujna 2026. &lt;/ref&gt;

== Sudionici == 

; sezona 2025. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!divizija !!napomene 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Cologne Centurions ||{{Z|NJE}} [[Köln]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Fehérvár Enthroners ||{{Z|MAĐ}} [[Stolni Biograd]] ||2007. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; [[Frankfurt Galaxy|momčad istog naziva]] sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Hamburg Sea Devils ||{{Z|NJE}} [[Hamburg]] ||2021. ||2021. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Helvetic Mercenaries||{{Z|ŠVI}} [[Kriens]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}}  [[Grenchen]]||2024. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Madrid Bravos ||{{Z|ŠPA}} [[Madrid]] ||2023. ||2024. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2023. ||Južna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. || 2025. || Sjeverna
|-
|'''Panthers Wrocław ||{{Z|POLJ}} [[Wrocław]] ||2013. ||2021. ||Istočna ||&lt;small&gt; ''Wrocław Panthers'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2023. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2023. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2022. ||Južna ||&lt;small&gt; ''Tirol Raiders'' 
|-
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] &lt;br&gt; {{Z|NJE}} [[Duisburg]] ||2021. ||2022. ||Sjeverna ||&lt;small&gt; momčad istog naziva sudjelovala u ''NFL Europa'' 
|-
|'''Stuttgart Surge ||{{Z|NJE}} [[Stuttgart]] ||2021. ||2021. ||Zapadna ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Vienna Vikings ||{{Z|AUT}} [[Beč]] ||1983. ||2022. ||Istočna ||&lt;small&gt; 
|-
|}

; bivši sudionici 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; ELF od !!posljednja &lt;br&gt; sezona !!napomene 
|-
|'''Istanbul Rams ||{{Z|TUR}} [[Istanbul]] ||2004. ||2022.  ||2022. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Leipzig Kings ||{{Z|NJE}} [[Leipzig]] ||2021. ||2021. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|-
|'''Helvetic Guards ||{{Z|ŠVI}} [[Zürich]] &lt;br&gt; {{Z|ŠVI}} Wil ||2022. ||2023. ||2023. ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Milano Seamen ||{{Z|ITA}} [[Milano]] ||1981. ||2023. ||2024.||&lt;small&gt; Ponovno će nastupati od 2026.
|- 
|'''Barcelona Dragons ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]]  ||2020. ||2021. ||2024. ||&lt;small&gt;
|-
|}

== Završnice ELF-a ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi 
|-
|[[European League of Football 2021.|2021.]] ||&lt;center&gt; 1. ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]], ''[[Merkur Spiel-Arena]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 32:30 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2022.|2022.]] ||&lt;center&gt; 2. ||{{Z|AUT}} [[Klagenfurt]], ''[[Hypo Group Arena|28 Black Arena]] ||{{Z|AUT}} Vienna Vikigs ||&lt;center&gt; 27:15 ||{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils 
|-
|[[European League of Football 2023.|2023.]] ||&lt;center&gt; 3. ||{{Z|NJE}} [[Duisburg]], '' Schauinsland-Reisen-Arena ||{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 53:34 ||{{Z|NJE}} Stuttgart Surge 
|-
| [[European League of Football 2024.|2024.]] || &lt;center&gt;4.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Gelsenkirchen]], [[Arena AufSchalke|Veltins-Arena]]
| {{Z|NJE}} Rhein Fire || &lt;center&gt;51:20&lt;/center&gt; || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|-
| [[European League of Football 2025.|2025.]] || &lt;center&gt;5.&lt;/center&gt; || {{Z|NJE}} [[Stuttgart]], [[MHPArena]]
| {{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||style=&quot;text-align:center&quot;| 24:17 || {{Z|AUT}} Vienna Vikings 
|}

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;center&gt; 2 ||2023., 2024. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|AUT}} Vienna Vikings ||&lt;center&gt; 1 ||2022. ||&lt;center&gt; 2 || 2024., 2025.
|-
|{{Z|NJE}} Stuttgart Surge ||&lt;center&gt; 1 || 2025. ||&lt;center&gt; 1 ||2023. 
|-
|{{Z|NJE}} [[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||&lt;center&gt; 1 ||2021. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|- 
|{{Z|NJE}} Hamburg Sea Devils ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 2 ||2021., 2022.  
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://europeanleague.football/ europeanleague.football] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220516221536/https://europeanleague.football/ |date=16. svibnja 2022. }} 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8028 football-aktuell.de, ''ELF'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/pro-football-returns-to-europe-european-league-of-football-kicks-off-in-2021/ americanfootballinternational.com, ''“Pro” football returns to Europe: European League of Football kicks off in 2021''], objavljeno 4. studenog 2020., pristupljeno 17. veljače 2022. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{European League of Football}} 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]
[[Kategorija:European League of Football| ]]</text>
      <sha1>qqbetawk7bm92m1jfbl4x4whurajuak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noriyuki Haga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722667</id>
    <revision>
      <id>7624189</id>
      <parentid>7582982</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19171" sha1="th1dnfixl3ei0kbzp11gncx34jj678v" xml:space="preserve">{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Noriyuki Haga &lt;br&gt; 芳賀 紀行 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[2. ožujka]] [[Šport u 1975.|1975.]] 
| mjesto_rođenje         = &lt;small&gt; [[Nagoja]], [[Aichi (prefektura)|perfektura Aichi]], {{Z|JAP}} [[Japan]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = {{Z|JAP}} [[Japan]] 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = Nitronori 
| broj_motocikla         = 41 

| klasa01_natjecanje     = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] 
| klasa01_sezone         = 2003. 
| klasa01_proiz_motor    = Aprilia 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 16 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 1 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] 
| klasa02_sezone         = 1998. - 2001. 
| klasa02_proiz_motor    = [[Yamaha]] 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 17 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 1 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] 
| klasa03_sezone         = 1994. - 2013. 
| klasa03_proiz_motor    = Ducati, [[Yamaha]], Aprilia, [[BMW]] 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 312 
| klasa03_pobjede        = 43 
| klasa03_postolja       = 116 
| klasa03_pole_poz       = 7 
| klasa03_naj_krug       = 59 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = Britansko prvenstvo - Superbike 
| klasa04_sezone         = 2004. - 2013. 
| klasa04_proiz_motor    = Ducati, [[Yamaha]], Kawasaki 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 30 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 1 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Noriyuki Haga''' (jpn. '''''(芳賀 紀行, Haga Noriyuki''''') ([[Nagoja]], [[Aichi (prefektura)|perfektura Aichi]], [[Japan]], 2. ožujka 1975.) bivši [[Japan|japanski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]].  

== Životopis i karijera ==
Noriyuki Haga je rođen 2. ožujka 1975. godine u [[Japan|japanskom]] gradu [[Nagoja]]. Od djetinjstva se počeo baviti motociklima (tzv. ''mini bike'' i ''pocket bike''). &lt;br&gt; 
Prva sezona u cestovnom motociklizmu mu je bila 1992. kad se natjecao u ''Svejapanskom prvenstvu 250cc'', gdje je osvojio 13. mjesto. Od 1994. do 1997. godine se natjecao u ''Svejapanskom prvenstvu Superbike'', kojeg osvaja 1997. godine na ''[[Yamaha|Yamahi]]'' (motocikl ''Yamaha YZF750''). Također je od 1994. do 1997. godine nastupao na pojedinim utrkama ''[[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetskog prvenstva Superbike]]. &lt;br&gt; 
Od 1998. godine postaje članom tvorničke momčadi ''Yamahe'' (''Yamaha World Superbike Team'') u ''Svjetskom Superbike prvenstvu''. Na početku 1998. kao tvornički vozač ''Yamahe'' s pozivnicom sudjeluje na ''Velikoj nagradi Japana'' u ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskom prvenstvu 500cc]]'' i na utrci osvaja treće mjesto. U tri sezone u ''Yamaha WSBK Team'' osvaja 1998. 6. mjesto, 1999. 7. mjesto, a 2000. godine je doprvak u ''Svjetskom prvenstvu Superbike''. U ove tri sezone je ostvario 10 pobjeda u prvenstvu. 2000. godine je imao problem s dopingom (radi uzimanja lijeka ''Ephedra''), te je imao diskvalifikaciju na tri utrke u prvenstvu. &lt;ref&gt; {{en icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/motorsport/777162.stm bbc.co.uk, ''Banned Haga wins at Hockenheim''], objavljeno 4. lipnja 2000., pristupljeno 23. prosinca 2023. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110718024544/http://www.yamaha-racing.com/Racing/wsb/reports/?Component=tcm:78-117685&amp;PageTitle=Haga%20takes%20championship%20second%20place%20after%20CAS%20reduces%20penalty&amp;report=reports yamaha-racing.com/, ''Haga takes championship second place after CAS reduces penalty''], objavljeno 15. listopada 2000., wayback arhiva od 18. srpnaj 2011. &lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
''Yamaha'' je raspustila tvorničku momčad i potporu za sezonu 2001. u ''Svjetskom Superbike prvenstvu'', te je Haga prebačen u momčad ''Red Bull Yamaha WCM'' u ''Svjetskom prvenstvu 500cc''. Ovo je bila [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2001. – 500cc|posljednja sezona klase ''500cc'']],  a Haga je osvojio ukupno 14. mjestu na motociklu ''Yamaha YZR500''. &lt;br&gt; 
Za 2002. godinu prelazi u ''Apriliju'' u momčad ''Playstation2-FGF Aprilia'' u ''Svjetskom prvenstvu Superbike'' te osvaja 4. mjesto u poretku. 2003. godine nastupa za ''Apriliju'' u ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskom prvenstvu MotoGP]]'' u momčadi ''Alice Aprilia Racing'' na motociklu ''Aprilia RS Cube'', koji se pokazao dosta nepouzdanim, te ukupno osvaja 14. mjesto. 
2004. godine se vraća u ''Svjetsko prvenstvo Superbike'', ovaj put za ''Ducati'' u momčad ''Renegade Ducati'' (motocikl ''Ducati 999 RS'') te osvaja treće mjesto u prvenstvu uz 6 pobjeda. 2005. se vraća u ''Yamahu'' (momčad ''Yamaha Motor Italia WSB'', motocikl ''Yamaha YZF R1''), za koju nastupa do 2008. godine, te tako 2005., 2006. i 2008. godine osvaja treće mjesto, a 2007. drugo u prvenstvu. U ove četiri sezone je ostvario 16 pobjeda i ukupno 47 postolja u ''Superbike svjetskom prvenstvu''. &lt;br&gt; 
2009. godine prelazi u ''Ducatijevu'' tvorničku momčad (''Ducati Xerox Team'', motocikl ''Ducati 1098R'') te osvaja drugo mjesto u prvenstvu (8 pobjeda i 19 postolja), zaostavši šest bodova iza prvaka [[Ben Spies|Bena Spiesa]] na ''Yamahi''. 2010. je šestoplasirani u prvenstvu (2 pobjede, 6 postolja). Po završetku 2010., ''Ducati'' gasi tvorničku momčad u ''Svjetskom Superbike prvenstvu'', te Haga prelazi u ''Aprilijinu'' satelitsku momčad ''PATA Racing Team Aprilia'' (motocikl ''Aprilia RSV4 1000''), te osvaja osmo mjesto u poretku (4 postolja). &lt;br&gt; 
2012. i 2013. se natječe u ''Britanskom Superbike prvenstvu''. 2012. godine osvaja 8. mjesto (momčad ''Swan Yamaha'', motocikl ''Yamaha YZF-R1''), a 2013. godine nastupa podljednji dio za ''Rapid Solicitors Kawasaki'' (motocikl ''Kawasaki ZX-10R)'', te završava 23. u prvenstvu. 
2013. godine je nastupio na jednom trkačem vikendu u ''Svjetskom Superbike prvenstvu'' za ''BMW'' (momčad ''Grillini Dentalmatic SBK '', motocikl ''BMW S1000RR'') i ukupno je plasiran na 41. mjesto u prvenstvu sa 2 boda. 

== Uspjesi u prvenstvima == 
; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] 
* drugoplasirani: 2000., 2007., 2009. 
* trećeplasirani: 2004., 2005., 2006., 2008. 

; Svejapansko prvenstvo - Superbike 
* '''prvak:''' 1997.

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Azijsko prvenstvo – Supersport 600  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2015. ||&lt;small&gt; Team Kagayama Suzuki ASIA  ||[[Suzuki]] ||&lt;small&gt; Suzuki ||12 || ||1 || || ||75 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_ASIA_SSP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/12/2.-Asia-250cc-SSP-600.pdf motorsporttop20.com, ''UAM/FIM-ASIA 250cc ASIAN CHAMPIONSHIP (1996-99); / FIM-ASIA SUPERSPORT 600 ASIAN CHAMPIONSHIP (2000- )''], preuzeto 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_Asia_Road_Racing_Championship en.wikipedia.org, ''2015 Asia Road Racing Championship''], pristupljeno 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2016. ||&lt;small&gt; Team Kagayama Suzuki Asia ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki ||12 || || || || ||54 ||'''12. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_ASIA_SSP&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_Asia_Road_Racing_Championship en.wikipedia.org, ''2016 Asia Road Racing Championship''], pristupljeno 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt;
|-
|2017. ||&lt;small&gt; K-Max Racing ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha ||12 || || || || ||65 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_ASIA_SSP&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_Asia_Road_Racing_Championship en.wikipedia.org, ''2017 Asia Road Racing Championship''], pristupljeno 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt;
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Svejapansko prvenstvo – Superbike 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1994. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati 926 || || || || || ||73,5 ||'''9. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/10/8.-Japan-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''JAPANESE SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], preuzeto 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20211019031758/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/r1994_ps.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP / POINT STANDINGS 1994''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha YZF 750 SP || || ||1 || || ||44 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926024013/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1995/index.html#ps motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1995''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF 750 SP || ||'''1 ||4 || || ||104 ||'''8. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926031659/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1996/index.html#ps motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1996''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|1997.  ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF 750 ||12 ||'''7 ||10 || || ||202 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926035410/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1997/index.html#ps motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1997''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|1998. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF 750 || || || || || ||23 ||'''16. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926042616/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/1998/index.html#ps motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 1998''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|2000. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R7 || || ||1 || || ||19 ||'''17. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_JAP_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20210926044722/https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/2000/index.html#ps motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP 2000''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Talijansko prvenstvo – Supersport  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2017. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha ||2 || || || || ||14 ||'''22. 
|&lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://storicociv.perugiatiming.net/Pdf/2/CIVSSP/2017/VAL/002/STD storicociv.perugiatiming.net, ''Vallelunga 6-7-8 Ottobre 2017 / Supersport - Classifica Campionato''], objavljeno 8. listopada 2017., preuzeto 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_Italiano_Velocit%C3%A0_2017 it.wikipedia.org, ''Campionato Italiano Velocità 2017''], pristupljeno 2. rujna 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2018. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha ||12 || || || || ||32 ||'''16.  
|&lt;ref name=&quot;mst20_ITA_SSP600&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/11/20.-Italy-Supersport-1.pdf motorsporttop20.com, ''ITALIAN SUPERSPORT 600 CHAMPIONSHIP''], preuzeto 1. rujna 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://storicociv.perugiatiming.net/Pdf/2/CIVSSP/2018/VAL/002/STD storicociv.perugiatiming.net, ''Vallelunga, 5-6-7 Ottobre 2018 / Supersport 600 - Classifica Campionato''], objavljeno 7. listopada 2018., preuzeto 1. rujna 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_Italiano_Velocit%C3%A0_2018 it.wikipedia.org, ''Campionato Italiano Velocità 2018''], pristupljeno 1. rujna 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/noriyuki-haga/921f0e43-b23a-4569-ace4-8f69a98f77d1 motogp.com, ''Noriyuki Haga''] 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Noriyuki+Haga/14 worldsbk.com, ''Noriyuki Haga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116054550/https://www.worldsbk.com/en/rider/Noriyuki%20Haga/14 |date=16. studenoga 2021. }} 
* {{en icon}}{{jpn icon}} [https://web.archive.org/web/20071006085530/http://www.nki41.com/ nki41.com, wayback] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}}{{jpn icon}} [http://nitro-nori41.com/main.html nitro-nori41.com/main] 
* {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1757/noriyuki-haga crash.net, ''Noriyuki Haga''], pristupljeno 25. svibnja 2022.
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20090521181125/http://www.motorbikesport.co.uk/riderbiography.aspx?id=11 motorbikesport.co.uk, ''Noriyuki Haga Biography''], objavljeno 17. prosinca 2007., wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/noriyuki_haga/ global.yamaha-motor.com, ''Noriyuki Haga''], pristupljeno 25. svibnja 2022.
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/haga-noriyuki.pdf pilotegpmoto.com, ''HAGA Noriyuki''], preuzeto 25. svibnja 2022. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220525164115/https://motorsportstats.com/driver/noriyuki-haga/summary/series/superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Noriyuki Haga''], pristupljeno 25. svibnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/noriyuki-haga-motor-sport-spf5970.html the-sports.org, ''Noriyuki Haga''], pristupljeno 25. svibnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/noriyuki-haga/ motorsportmagazine.com, ''Noriyuki Haga''], pristupljeno 25. svibnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Noriyuki%20Haga motorsport-archive.com, ''Noriyuki Haga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517165546/https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Noriyuki%20Haga |date=17. svibnja 2022. }}, pristupljeno 25. svibnja 2022. 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20190824034708/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/noriyuki-haga.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Noriyuki Haga''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.motoracing-japan.com/result/jrr/index.html motoracing-japan.com, ''MFJ ROAD RACE CHAMPIONSHIP''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220803164324/http://www.motoracing-japan.com/result/jrr/index.html |date=3. kolovoza 2022. }}, pristupljeno 28. travnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20JAPON.htm racingmemo.free.fr, ''Les Champions Japonais''], pristupljeno 28. travnja 2022. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{GLAVNIRASPORED:Haga, Noriyuki}}
[[Kategorija:Japanski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>th1dnfixl3ei0kbzp11gncx34jj678v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montinia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724640</id>
    <revision>
      <id>7623911</id>
      <parentid>6957640</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1152" sha1="tk1m0mlh6vlujzy7iyplavx7ahnnep3" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Montinia''
| slika        = Montinia caryophyllacea (Montiniaceae) (23854745238).jpg
| slika_opis   = ''Montinia caryophyllacea''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Solanales]]
| familia      = [[Montiniaceae]]
| genus        = '''''Montinia'''''
| genus_autorstvo = 
| species      = ''M. caryophyllacea'' 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Montinia caryophyllacea'' 
| dvoimeno_autorstvo = Thunb.
}}
'''''Montinia''''', monotipski rod [[grm]]ova iz porodice [[Montiniaceae]]. Jedina vrsta je dvodomni grm sa juga Afrike ([[Angola]], [[Bocvana]], Kapske provincije, [[Namibija]] )&lt;ref&gt;[https://powo.https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:28518-1 Plants of the World online] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 5. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
* ''Montinia acris'' &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt;
* ''Montinia fruticosa'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Montiniaceae]]
[[Kategorija:Rodovi Montiniaceae]]</text>
      <sha1>tk1m0mlh6vlujzy7iyplavx7ahnnep3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:GUS2Wiki</title>
    <ns>4</ns>
    <id>726026</id>
    <revision>
      <id>7624238</id>
      <parentid>7620207</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alexis Jazz</username>
        <id>190970</id>
      </contributor>
      <comment>Updating gadget usage statistics from [[Special:GadgetUsage]] ([[phab:T121049]])</comment>
      <origin>7624238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2416" sha1="ow0eg7uxiq6hguych2wq5uy15r6k5xp" xml:space="preserve">{{#ifexist:Project:GUS2Wiki/top|{{/top}}|This page provides a historical record of [[Special:GadgetUsage]] through its page history. To get the data in CSV format, see wikitext. To customize this message or add categories, create [[/top]].}}
Sljedeći podaci dolaze iz međuspremnika i posljednji su put ažurirani 2026-10-25 u 06:49:57Z. Međuspremnik sadrži {{PLURAL:5000|1=jedan rezultat|5000 rezultat|5000 rezultata}} pretraživanja.
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
! Dodatak !! data-sort-type=&quot;number&quot; | Ukupno suradnika !! data-sort-type=&quot;number&quot; | Aktivnih suradnika
|-
|Cat-a-lot || 7 || 2
|-
|CleanCache || 150 || 6
|-
|CleanDeleteReasons || 112 || 8
|-
|CoolCat || 9 || 5
|-
|Copyvio-detector || 6 || 4
|-
|Dobrodoslica || 14 || 4
|-
|HideFundraisingNotice || 35 || 0
|-
|HotCat || 476 || 17
|-
|Oznaci-blokirane || 61 || 11
|-
|PoboljsanRazgovor || 212 || 6
|-
|PoboljsanoVracanje || 124 || 6
|-
|Preusmjeravanja-Razdvojbe || 74 || 10
|-
|ProveIt || 24 || 3
|-
|RTRC || 29 || 8
|-
|RevisionID || 27 || 5
|-
|Shortdesc-helper-loader || 27 || 4
|-
|ToDoList || 28 || 5
|-
|View-it || 8 || 6
|-
|WikiBlameTool || 31 || 8
|-
|XTools-ArticleInfo || 20 || 10
|-
|charinsert || 50 || 6
|-
|diffedit || 12 || 6
|-
|exlinks || 85 || 4
|-
|filterevidencija || 102 || 5
|-
|hello-world || 1 || 1
|-
|inline-diff-inline-patrol || 8 || 5
|-
|izvori || 62 || 3
|-
|jasniji-prikaz-evidencija || 20 || 5
|-
|navigacijski prozori || 79 || 8
|-
|neophodjene-promjene-u-doprinosima || 19 || 9
|-
|normalnebojerazlika || 32 || 4
|-
|novestranice || 112 || 4
|-
|patrollinks || 71 || 6
|-
|uredivrh || 145 || 1
|-
|wikEd || 218 || 1
|}
* [[Posebno:GadgetUsage]]
* [[m:Meta:GUS2Wiki/Script|GUS2Wiki]]
&lt;!-- data in CSV format:
Cat-a-lot,7,2
CleanCache,150,6
CleanDeleteReasons,112,8
CoolCat,9,5
Copyvio-detector,6,4
Dobrodoslica,14,4
HideFundraisingNotice,35,0
HotCat,476,17
Oznaci-blokirane,61,11
PoboljsanRazgovor,212,6
PoboljsanoVracanje,124,6
Preusmjeravanja-Razdvojbe,74,10
ProveIt,24,3
RTRC,29,8
RevisionID,27,5
Shortdesc-helper-loader,27,4
ToDoList,28,5
View-it,8,6
WikiBlameTool,31,8
XTools-ArticleInfo,20,10
charinsert,50,6
diffedit,12,6
exlinks,85,4
filterevidencija,102,5
hello-world,1,1
inline-diff-inline-patrol,8,5
izvori,62,3
jasniji-prikaz-evidencija,20,5
navigacijski prozori,79,8
neophodjene-promjene-u-doprinosima,19,9
normalnebojerazlika,32,4
novestranice,112,4
patrollinks,71,6
uredivrh,145,1
wikEd,218,1
--&gt;</text>
      <sha1>ow0eg7uxiq6hguych2wq5uy15r6k5xp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Ame71/Stranica za vježbanje</title>
    <ns>2</ns>
    <id>727804</id>
    <revision>
      <id>7624019</id>
      <parentid>7623301</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:13:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7624019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10578" sha1="4p9exd5vjbl8g4x09m6lt1ib8hoy3cp" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 34.
| datum          = 
| br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Celje|Celje]]
| broj           = 2
| finalist       = [[NK Koper|Koper]]
| polufinalisti  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2024./25. bilo je trideseto i četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Branitelj naslova bila je [[NK Rogaška|Rogaška]], klub koji nije imao licencu za europska, pa čak ni domaća natjecanja. Stoga su se u sezoni 2024./25. natjecali u Celjskoj međuopćinskoj ligi (4. rang).&lt;ref&gt;[https://www.mnzcelje.com/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1701 Medobčinska članska liga 2024./25.]&lt;/ref&gt; U kupu su ispali u prvom kolu od [[ND Dravinja|Dravrinje]] (0:2).

Celje je u finalu pobijedilo Koper 4:0, osvojivši svoj drugi naslov i prvi od 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Osvajanjem kupa, Celje je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 179 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;22. 11. 2023.&lt;/small&gt;
|-
| [[NŠ Zavrč|Zavrč]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:2
|-
| [[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:3 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||4:1
|-
| [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3
|-
| [[NK Fužinar|Fužinar]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||0:2
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||2:1
|-
| '''[[NK Nafta 1903|Nafta 1903]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||1:1 {{pen|5|4}}
|-
| [[ND Primorje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3
|-
| [[NK Šenčur|Šenčur]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:2
|-
| [[NK Gančani|Gančani]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||0:7
|-
| '''[[NK Podvinci|Podvinci]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ ROHO|ROHO]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5
|-
| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Jesenice|Jesenice]]''' ||1:4
|-
| '''[[NK Videm|Videm]]''' ||–|| [[ŠD Hajdina|Hajdina]] ||3:2
|-
| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||–|| [[NK Prekmurec Dobrovnik|Prekmurec]] ||7:2
|-
| [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Ljutomer|Ljutomer]]''' ||0:4
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6. 3. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||1:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||5:0
|-
| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:3
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:2
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:3
|-
| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||2:4
|-
| [[NK Nafta 1903|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:3
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||4:1
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||1:1 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||1:1 {{pen|5|3}}
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[24. svibnja]] [[2024.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 1:1 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|izvještaj  = [https://web.archive.org/web/20241214051359/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&amp;id_tekme=380828 (izvještaj)]
|momčad2    = [[ND Gorica|Gorica]]
|strijelci1 = [[Charles Thalisson|Thalisson]] {{gol|105+1}}
|strijelci2 = {{Gol|110}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 4042
|sudac      = [[Dejan Balažič]] ([[Ljubljana]])
}}
{{Penshootoutbox
|jedanaesterci1= [[Rene Rantuša Lampreht|Lampreht]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Antonio Majcenić|Majcenić]] {{penal promašaj}}&lt;br/&gt;[[Rok Pirtovšek|Pirtovšek]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Patrik Mijić|Mijić]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Luka Kambič|Kambič]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Marko Prenpalaj|Prenkpalaj]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Cene Kitek|Kitek]] {{penal gol}}
|rezultat= 6:5
|jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Sebastian Lesjak|Lesjak]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Darius Jalinous|Jalinous]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Adis Hodžić|Hodžić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Boris Krstić|Krstić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Raymond Inwen|Inwen]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Robert Ćosić|Ćosić]]
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL 2023./24.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL 2023./24.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL 2023./24.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2024.html#pokal RSSSF]
* [https://web.archive.org/web/20241219152158/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&amp;id_sezone=2024 nzs.si, Pokal Slovenije 2022/23]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2023-24]] --&gt;</text>
      <sha1>4p9exd5vjbl8g4x09m6lt1ib8hoy3cp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624022</id>
      <parentid>7624019</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:34:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7624022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10572" sha1="r6fr6da2543ziyf6pp86wmtep8t6c9j" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 34.
| datum          = 
| br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Celje|Celje]]
| broj           = 2
| finalist       = [[NK Koper|Koper]]
| polufinalisti  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2024./25. bilo je trideseto i četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Branitelj naslova bila je [[NK Rogaška|Rogaška]], klub koji nije imao licencu za europska, pa čak ni domaća natjecanja. Stoga su se u sezoni 2024./25. natjecali u Celjskoj međuopćinskoj ligi (4. rang).&lt;ref&gt;[https://www.mnzcelje.com/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1701 Medobčinska članska liga 2024./25.]&lt;/ref&gt; U kupu su ispali u prvom kolu od [[ND Dravinja|Dravrinje]] (0:2).

Celje je u finalu pobijedilo Koper 4:0, osvojivši svoj drugi naslov i prvi od 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Osvajanjem kupa, Celje je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 179 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6. 3. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||1:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||5:0
|-
| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:3
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:2
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:3
|-
| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||2:4
|-
| [[NK Nafta 1903|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:3
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||4:1
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||1:1 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||1:1 {{pen|5|3}}
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[24. svibnja]] [[2024.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 1:1 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|izvještaj  = [https://web.archive.org/web/20241214051359/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&amp;id_tekme=380828 (izvještaj)]
|momčad2    = [[ND Gorica|Gorica]]
|strijelci1 = [[Charles Thalisson|Thalisson]] {{gol|105+1}}
|strijelci2 = {{Gol|110}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 4042
|sudac      = [[Dejan Balažič]] ([[Ljubljana]])
}}
{{Penshootoutbox
|jedanaesterci1= [[Rene Rantuša Lampreht|Lampreht]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Antonio Majcenić|Majcenić]] {{penal promašaj}}&lt;br/&gt;[[Rok Pirtovšek|Pirtovšek]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Patrik Mijić|Mijić]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Luka Kambič|Kambič]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Marko Prenpalaj|Prenkpalaj]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Cene Kitek|Kitek]] {{penal gol}}
|rezultat= 6:5
|jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Sebastian Lesjak|Lesjak]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Darius Jalinous|Jalinous]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Adis Hodžić|Hodžić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Boris Krstić|Krstić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Raymond Inwen|Inwen]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Robert Ćosić|Ćosić]]
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL 2023./24.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL 2023./24.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL 2023./24.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2024.html#pokal RSSSF]
* [https://web.archive.org/web/20241219152158/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&amp;id_sezone=2024 nzs.si, Pokal Slovenije 2022/23]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2023-24]] --&gt;</text>
      <sha1>r6fr6da2543ziyf6pp86wmtep8t6c9j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624030</id>
      <parentid>7624022</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7624030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9724" sha1="9fz4r1irl10yoczt8c24d8jbv71cm3r" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 34.
| datum          = 
| br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Celje|Celje]]
| broj           = 2
| finalist       = [[NK Koper|Koper]]
| polufinalisti  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2024./25. bilo je trideseto i četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Branitelj naslova bila je [[NK Rogaška|Rogaška]], klub koji nije imao licencu za europska, pa čak ni domaća natjecanja. Stoga su se u sezoni 2024./25. natjecali u Celjskoj međuopćinskoj ligi (4. rang).&lt;ref&gt;[https://www.mnzcelje.com/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1701 Medobčinska članska liga 2024./25.]&lt;/ref&gt; U kupu su ispali u prvom kolu od [[ND Dravinja|Dravrinje]] (0:2).

Celje je u finalu pobijedilo Koper 4:0, osvojivši svoj drugi naslov i prvi od 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Osvajanjem kupa, Celje je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 179 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]] --&gt;</text>
      <sha1>9fz4r1irl10yoczt8c24d8jbv71cm3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624044</id>
      <parentid>7624030</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:07:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7624044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9831" sha1="jvnrdkcp8kekvi0lst0ax9k81f6af0r" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2025./26.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 35.
| datum          = 
| br_momčadi     = 184 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]
| broj           = 1
| finalist       = [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]
| polufinalisti  = [[NK Radomlje|Radomlje]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2025./26. bilo je trideseto i peto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Celje je bilo branitelji naslova nakon što je osvojilo svoj drugi naslov u [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|prethodnoj sezoni]].&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt; Aluminij je u finalu pobijedio drugoligaša Brinje Grosuplje 1:0 i osvojio svoj prvi veliki trofej, nakon što je prethodno izgubio u finalima kupa [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]] i [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/bamba-susso-veliki-junak-aluminija-v-finalu-pokala-pivovarne-union/782003 Bamba Susso veliki junak Aluminija v finalu Pokala Pivovarne Union]&lt;/ref&gt;

Osvajanjem kupa, Aluminij je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2026./27.|UEFA Europske lige 2026./27.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 184 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]] --&gt;</text>
      <sha1>jvnrdkcp8kekvi0lst0ax9k81f6af0r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624056</id>
      <parentid>7624044</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sudionici */</comment>
      <origin>7624056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9807" sha1="ksr7lkzzksiyj1c1oe7u8y417v7rlna" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2025./26.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 35.
| datum          = 
| br_momčadi     = 184 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]
| broj           = 1
| finalist       = [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]
| polufinalisti  = [[NK Radomlje|Radomlje]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2025./26. bilo je trideseto i peto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Celje je bilo branitelji naslova nakon što je osvojilo svoj drugi naslov u [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|prethodnoj sezoni]].&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt; Aluminij je u finalu pobijedio drugoligaša Brinje Grosuplje 1:0 i osvojio svoj prvi veliki trofej, nakon što je prethodno izgubio u finalima kupa [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]] i [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/bamba-susso-veliki-junak-aluminija-v-finalu-pokala-pivovarne-union/782003 Bamba Susso veliki junak Aluminija v finalu Pokala Pivovarne Union]&lt;/ref&gt;

Osvajanjem kupa, Aluminij je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2026./27.|UEFA Europske lige 2026./27.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 184 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2025./26.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Krka]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Kamnik|Kamnik]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]&lt;br /&gt;[[NK Fužinar|Fužinar]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Malečnik|Malečnik]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dekani|Jadran Dekani]]&lt;br /&gt;[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Primorje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Vipava|Vipava]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Ljutomer|Ljutomer]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tromejnik|Tromejnik]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Odranci|Odranci]]&lt;br /&gt;[[NK Polana|Polana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Šenčur|Šenčur]]&lt;br /&gt;[[NK Škofja Loka|Škofja Loka]]&lt;br /&gt;[[NK Žiri|Žiri]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bistrica|Bistrica]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Makole|Makole]]&lt;br /&gt;[[NK Stojnci|Stojnci]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Koper
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Bilje&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Ilirija&lt;br /&gt;Jesenice&lt;br /&gt;Krško Posavje&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana&lt;br /&gt;Triglav Kranj
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 20 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]] --&gt;</text>
      <sha1>ksr7lkzzksiyj1c1oe7u8y417v7rlna</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624079</id>
      <parentid>7624056</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:30:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7624079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9731" sha1="ihr0y808nr887rb2w89kjuwia1o500e" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2025./26.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 35.
| datum          = 
| br_momčadi     = 184 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Aluminij|Aluminij]]
| broj           = 1
| finalist       = [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]
| polufinalisti  = [[NK Radomlje|Radomlje]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2025./26. bilo je trideseto i peto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Celje je bilo branitelji naslova nakon što je osvojilo svoj drugi naslov u [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|prethodnoj sezoni]].&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt; Aluminij je u finalu pobijedio drugoligaša Brinje Grosuplje 1:0 i osvojio svoj prvi veliki trofej, nakon što je prethodno izgubio u finalima kupa [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]] i [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/bamba-susso-veliki-junak-aluminija-v-finalu-pokala-pivovarne-union/782003 Bamba Susso veliki junak Aluminija v finalu Pokala Pivovarne Union]&lt;/ref&gt;

Osvajanjem kupa, Aluminij je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2026./27.|UEFA Europske lige 2026./27.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 184 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2025./26.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2025./26.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2025./26.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Krka]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Kamnik|Kamnik]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]&lt;br /&gt;[[NK Fužinar|Fužinar]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Malečnik|Malečnik]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dekani|Jadran Dekani]]&lt;br /&gt;[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Primorje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Vipava|Vipava]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Ljutomer|Ljutomer]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tromejnik|Tromejnik]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Odranci|Odranci]]&lt;br /&gt;[[NK Polana|Polana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Šenčur|Šenčur]]&lt;br /&gt;[[NK Škofja Loka|Škofja Loka]]&lt;br /&gt;[[NK Žiri|Žiri]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij|Aluminij Kidričevo]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bistrica|Bistrica]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Makole|Makole]]&lt;br /&gt;[[NK Stojnci|Stojnci]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Koper
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Bilje&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Ilirija&lt;br /&gt;Jesenice&lt;br /&gt;Krško Posavje&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana&lt;br /&gt;Triglav Kranj
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 20 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;29. 10. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:3
|-
| '''[[NK Malečnik|Malečnik]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1
|-
| [[NK Škofja Loka|Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:6
|-
| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||–|| [[NK Stojnci|Stojnci]] ||18:0
|-
| '''[[NK Polana|Polana]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||1:0
|-
| [[NK Žiri|Žiri]] ||–|| '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||1:6
|-
| [[NK Vipava|Vipava]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||1:2
|-
| [[NK Makole|Makole]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:4
|-
| [[ND Beltinci]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:3
|-
| [[NK Šenčur|Šenčur]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||–|| '''[[ND Primorje]]''' ||1:4
|-
| '''[[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 {{pen|4|2}}
|-
| [[ND Dravinja|Dravinja]]| ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||–|| '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||0:3
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||2:1
|-
| [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[NK Fužinar|Fužinar]]''' ||2:4 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]] --&gt;</text>
      <sha1>ihr0y808nr887rb2w89kjuwia1o500e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OK Daruvar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>729871</id>
    <revision>
      <id>7624242</id>
      <parentid>7572776</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3441" sha1="cahbeocoerogq06oet4hbxfmgw5dlgq" xml:space="preserve">{{Infookvir športski klub|ime kluba=OK Daruvar|puno ime=Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot;|godina osnivanja=[[Šport u 1946.|1946.]]|borilište=[https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=boriliste&amp;obrazac=1&amp;id=84 GSD Daruvar]|sjedište=Šetalište Ivana Meštrovića 5a, Daruvar}}

'''OK Daruvar''' je [[Odbojka|odbojkaški]] klub iz [[Daruvar|Daruvara]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. Sastoji se od nekoliko muških i ženskih ekipa raznih uzrasta, od najmlađih kadeta do seniora. &lt;br&gt; 
Muška ekipa kluba se u sezoni 2024./25. natječe u ''2. hrvatskoj odbojkaškoj ligi – Regija Sjever'', ligi trećeg stupnja hrvaskog odbojkaškog prvenstva za muškarce. 

== Povijest ==
Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot; osnovan je 1946. godine na području Grada Daruvara. &lt;br&gt; 
Muška ekipa se do sezone 2012./13. pretežno natjecala u [[Prvenstvo Hrvatske u odbojci|najvišem rangu hrvatskog prvenstva]], ostvarivši drugo mjesto u sezoni 1998./99. kao najveći uspjeh. 

== Uspjesi ==
; [[Prvenstvo Hrvatske u odbojci|Prvenstvo Hrvatske / Prva liga]] 
* doprvaci: 1998./99.
* trećeplasirani / polufinalisti: 2010./11. 

== Pregled plasmana po sezonama ==
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Daruvar   
|-
|||||||||||||||
--&gt;

== Poznati igrači ==

== Poznati treneri ==

== Povezani članci == 
* [[OK Daruvar (žene)]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/okdaruvar1/?locale=hr_HR ''OK Daruvar '', facebook stranica] 
* [https://www.instagram.com/ok_daruvar/ ''Odbojkaški klub Daruvar'', instagram stranica] 
* [https://www.localgymsandfitness.com/HR/Daruvar/210545749002450/OK-Daruvar localgymsandfitness.com, ''OK Daruvar''] 
* [https://web.archive.org/web/20090429034725/https://www.ok-daruvar.hr/ ok-daruvar.hr], wayback arhiva (2009.) 
* [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&amp;obrazac=1&amp;id=12 natjecanja.hos-cvf.hr, ''OK DARUVAR''] 
* [https://zos.hr/index.php?rubrika=klub&amp;obrazac=1&amp;id=12 zos.hr, ''OK DARUVAR''] 
* {{en icon}} [https://hos-web.dataproject.com/CompetitionTeamDetails.aspx?TeamID=455&amp;ID=70 hos-web.dataproject.com, ''OK Daruvar''] 
* [https://www.sofascore.com/hr/tim/odbojka/ok-daruvar/81807 sofascore.com, ''OK Daruvar''] 
* [https://www.rezultati.com/tim/daruvar/GbDytake/ rezultati.com, ''Daruvar''] 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-daruvar/ sportilus.com, ''ODBOJKAŠKI KLUB DARUVAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117122648/https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-daruvar/ |date=17. siječnja 2026. }} 
* [https://web.archive.org/web/20250120120909/https://bjelovarac.hr/tag/ok-daruvar/ bjelovarac.hr, ''OK Daruvar''] 

== Izvori ==
* [https://www.poslovna.hr/lite/ok-petrinja/1053052/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, Odbojkaški klub Daruvar] 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/ok-daruvar/Detaljno/582681 fininfo.hr, OK &quot;DARUVAR&quot;] 
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/ok-daruvar/OIB-99054547559 infobiz.fina.hr, ''Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot;] 
{{izvori}}

{{mrva-odbojka}}
{{GLAVNIRASPORED:Daruvar, OK}} 

[[Kategorija:Šport u Daruvaru]]
[[Kategorija:Hrvatski muški odbojkaški klubovi]]
[[Kategorija:Odbojkaški klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]</text>
      <sha1>cahbeocoerogq06oet4hbxfmgw5dlgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mingo Cay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>734471</id>
    <revision>
      <id>7623830</id>
      <parentid>7355788</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3316" sha1="go2cadx9j55f5e29lnx1whwo8zo2ser" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Mingo Cay
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = {{slika s oznakom
|slika   = Grass Cay, Mingo Cay, Lovango Cay, Congo Cay, Carval Rock, Rata Cay, Henley Cay, Ramgoat Cay, Turtle Bay beach, U.S. Virgin Islands.jpg
|širina  = 300
|x       = 0.27
|y       = 0.3
|tekst   = Mingo Cay
|boja    = white
}}
| opis slike         = Otoci SZ od otoka [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)|Saint John]]: [[Grass Cay]], '''Mingo Cay''', [[Lovango Cay]], [[Congo Cay]], [[Carvel Rock (Američki Djevičanski otoci)|Carvel Rock]], [[Rata Cay (Američki Djevičanski otoci)|Rata Cay]], [[Henley Cay]] i [[Ramgoat Cay]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{Coord|18|21|35|N|64|49|11|W|display=it}}
| smještaj           = 
| dz                 = SAD,*ADO
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| more               = [[Karipsko more]]
| ocean              = 
| otočje             = [[Djevičanski otoci]]

| površina           = 0,19
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| stanovništvo       = nenaseljen

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Američki Djevičanski otoci
| mark               = 
| marksize           = 
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}
'''Mingo Cay''' je neravan, nenaseljen, otok površine 19 ha&lt;ref name=&quot;Dick&quot;&gt;{{cite journal | last=Dick | first=Kenneth | date=1980 | title=Historical Account of the Lovango or Loango Islands | journal=History of the Virgin Islands Archaeology | issue=10 | pages=3–16 | url=http://www.stcroixarchaeology.org/files/Lovango_or_Loango_Islands_-_Dick.pdf | access-date=2022-04-21 | archive-date=2016-05-21 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160521224735/http://stcroixarchaeology.org/files/Lovango_or_Loango_Islands_-_Dick.pdf | url-status=live }}&lt;/ref&gt; u [[Američki Djevičanski otoci|Američkim Djevičanskim otocima]]. Nalazi se sjeverno od Pillsbury Sounda i dugačak je 1.1 km. Također se nalazi 3 km sjeverozapadno od otoka [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)|Saint John]] i 3 km sjeveroistočno od otoka [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)|Saint Thomas]]. Administrativno je dio podokruga Central okruga Saint John.

Nekada u privatnom vlasništvu, otok je 2021. godine doniran zakladi za očuvanje zemljišta.&lt;ref name=&quot;Carlson&quot;&gt;{{cite news |last=Carlson |first=Suzanne |date=2021-01-06 |title=Mingo Cay donated to local land trust |url=http://www.virginislandsdailynews.com/news/mingo-cay-donated-to-local-land-trust/article_935874bc-47b0-513e-b7ed-72fea5dd545b.html |work=The Virgin Islands Daily News |access-date=2022-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221218120156/http://www.virginislandsdailynews.com/news/mingo-cay-donated-to-local-land-trust/article_935874bc-47b0-513e-b7ed-72fea5dd545b.html |archive-date=18. prosinca 2022. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Otoci Američkih Djevičanskih otoka]]</text>
      <sha1>go2cadx9j55f5e29lnx1whwo8zo2ser</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MasterChef Hrvatska (5. sezona)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>735235</id>
    <revision>
      <id>7623893</id>
      <parentid>7496445</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T18:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56898-15</username>
        <id>376578</id>
      </contributor>
      <comment>Točan datum</comment>
      <origin>7623893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5706" sha1="p7i1c98pdsp2zmi6itskd83gzwb47ye" xml:space="preserve">{{Infookvir reality TV sezona
| bg_colour             = #CC2424
| slika                 = MasterChef Croatia 01.png
| natpis_pod_slikom     = 
| država                = {{Z+X|HRV}}
| jezik                 = [[hrvatski]]
| voditelj              = 
| žiri                  = [[Melkior Bašić]] &lt;br&gt; Damir Tomljanović &lt;br&gt; [[Stjepan Vukadin]]
| broj natjecatelja     = 
| pobjednik             = Maja Šabić
| broj epizoda          = 60
| trajanje              = 90 minuta
| mreža                 = [[Nova TV]]
| premijera             = {{Premijera|18|9|2022|l}}
| finale                = {{Finale|30|12|2022|l}}
| web_stranica          = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef
| imdb_id               = 
}}
'''''MasterChef 5''''' je peta sezona kulinarskog reality showa [[MasterChef Hrvatska]]. Započela je s emitiranjem [[18. rujna]] [[2022.]] na programu [[Nova TV|Nove TV]]. Ove sezone show se, osim fokusa na samo kuhanje i hranu, fokusirao na natjecatelje, njihove živote i međusobne odnose tijekom showa. Pobjednica showa je Maja Šabić.

== Žiri ==
Žiri se, naspram prijašnje sezone, nije promijenio te su i dalje članovi [[Melkior Bašić]], Damir Tomljanović te [[Stjepan Vukadin]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Počinje potraga za novom kuharskom zvijezdom: Od idućeg ponedjeljka starta novi MasterChef|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/pocinje-potraga-za-novom-kuharskom-zvijezdom-od-iduceg-ponedjeljka-starta-novi-masterchef-foto-20220913|access-date=2023-01-03|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Kamenice|first=Kult Plave|date=2022-09-19|title=Počeo je novi MasterChef. Jednako je kičast i grozan kao lani, što producenti Nove TV zapravo i žele|url=https://plavakamenica.hr/2022/09/19/poceo-je-novi-masterchef-jednako-je-kicast-i-grozan-kao-lani-sto-producenti-nove-tv-zapravo-i-zele/|access-date=2023-01-03|website=Kult Plave Kamenice|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

=== Melkior Bašić ===
Stažirao je u Michelin restoranima u [[Bordeaux|Bordeauxu]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Odrastao je uz oca, uglednog chefa Silvia Belužića, a kroz dvanaestogodišnji rad u konzultantskoj tvrtki naučio je sve tajne vrhunskoga kulinarstva. Radna iskustva stjecao je u 96 kuhinja u Hrvatskoj i inozemstvu kao food consultant i instruktor za brojne klijente, vrhunske hotele i restorane.

=== Damir Tomljanović === 
Chef je s bogatim iskustvom u domaćim i inozemnim hotelima i restoranima. Osim uspješne karijere kao chefa radi i kao konzultant za rad u ugostiteljstvu te kao profesor gastronomije u ugostiteljskim školama i na veleučilištima.

=== Stjepan Vukadin ===
U ranoj dobi shvatio je da je kuhanje njegov životni poziv. Nakon rada u nekoliko vrhunskih restorana, 2017. postaje chef kuhinje u poznatom splitskom restoranu Zrno Soli.

== Natjecatelji 5. sezone&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Upoznajte natjecatelje koji su ušli u top 21 MasterChefa|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/clanak/zanimljivosti/masterchef-2022-upoznajte-natjecatelje-koji-su-usli-u-top-21---745575.html|access-date=2023-01-03|website=Nova TV|language=hr|archive-date=3. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230103183451/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/clanak/zanimljivosti/masterchef-2022-upoznajte-natjecatelje-koji-su-usli-u-top-21---745575.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ==
{|class=&quot;sortable wikitable&quot; width=60% border=&quot;l&quot;
|-
! Kandidat
! Mjesto
! Dob
! Zanimanje
|-
| Emina Bajramović
| Novi Travnik
| 25
| kuharica
|-
| Leo Jurešić
| Rijeka
| 22
| studen
|-
| Jelica Boto
| Dubrovnik
| 36
| profesorica klavira
|-
| Lucija Kerečin
| Zagreb
| 28
| ekologinja
|-
| Ivica Višić
| Split
| 51
| umirovljenik
|-
| Maja Jalšovec
| Zagreb
| 32
| influencer
|-
| Lucija Davidović
| Petrinja
| 29
| prodajni savjetnik
|-
| Luka Marin
| Split
| 28
| proces manager
|-
| Mevlija Delić
| Sarajevo
| 28
| povjesničarka umjetnosti i knjižničarstva
|-
| Marko Kolak
| Daruvar
| 30
| građevinski tehničar
|-
| Nikola Kotur
| Čakovec
| 39
| knjigovođa
|-
| Lora Cepetić
| Zagreb
| 27
| prehrambeni tehnolog
|-
| Luka Piasevoli
| Zadar
| 28
| upravni referent
|-
| Vesna Slavica
| Bilice
| 52
| računovođa
|-
| Matea Alduk
| Lumbarda/Korčula
| 23
| recepcionarka
|-
| Andrea Dević
| Rijeka
| 28
| hotelijersko turistički tehničar
|-
| Tihomir Krklec
| Zagreb
| 27
| umjetnik
|-
| Ivana Ivić
| Kaštel Novi
| 28
| voditeljica odjela u trgovačkom centru
|-
| Maja Šabić (pobjednica)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Maja Šabić pobjednica MasterChefa! ''Ne mogu vjerovati da sam osvojila MasterChef. Ovaj trofej posvećujem isključivo i samo sebi''|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/clanak/zanimljivosti/maja-sabic-pobjednica-masterchefa-ne-mogu-vjerovati-da-sam-osvojila-masterchef-ovaj-trofej-posvecujem-iskljucivo-i-samo-sebi---758874.html|access-date=2023-01-03|website=Nova TV|language=hr|archive-date=3. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230103183449/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/clanak/zanimljivosti/maja-sabic-pobjednica-masterchefa-ne-mogu-vjerovati-da-sam-osvojila-masterchef-ovaj-trofej-posvecujem-iskljucivo-i-samo-sebi---758874.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Pula
| 37
| ekonomistica
|-
| Anita Vuković
| Imotski
| 37
| turistički vodič	
|-
| Wannapa Ponyon 
| Tajland
| 26
| tehničar
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/ Službena stranica]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102194341/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/masterchef/ |date=2. siječnja 2023. }}

[[Kategorija:MasterChef Hrvatska]]
[[Kategorija:Televizijske sezone iz 2022.]]
{{MasterChef (Hrvatska)}}</text>
      <sha1>p7i1c98pdsp2zmi6itskd83gzwb47ye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodna hokejska liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>739038</id>
    <revision>
      <id>7623740</id>
      <parentid>7612828</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2514" sha1="2fhfb9fskbgszesoycqy6u13es21qfb" xml:space="preserve">'''Međunarodna hokejska liga'''&lt;ref&gt; [https://hokej.si/stat/mednarodna-hokejska-liga-ihl/ Mednarodna hokejska liga] ''hokej.si''. Hokejska sveza Slovenije &lt;/ref&gt; (eng. ''International Hockey League'', [[pokrata|skr.]] '''IHL''') regionalno je klupsko natjecanje u [[hokej na ledu|hokeju na ledu]], primarno u organizaciji Hokejaškog saveza [[Slovenija|Slovenije]].

== Povijest ==
U sezoni 2017./18. Hokejaški savez 
Slovenije osnovao je Međunarodnu hokejsku ligu (IHL) – natjecanje u koje su se mogli prijaviti zainteresirani regionalni klubovi. IHL je osnovan kao nasljednica nekoliko liga, između ostalih [[Interliga (hokej na ledu)|Interlige]], Panonske i [[Slohokej Liga|Slohokej lige]]. Razvijanjem lige po istomu načelu ustrojeno je i žensko natjecanje (WIHL).

== Prvaci iz Hrvatske ==
*2017./18.: [[KHL Medveščak]]

== Hrvatski predstavnici ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
! style=&quot;background:lightgrey;width:12em&quot; | Klub
! style=&quot;background:lightgrey;width:10em&quot; | Grad
! style=&quot;background:lightgrey;width:12em&quot; | Dvorana
! style=&quot;background:lightgrey;width:5em&quot; | Kapacitet
! style=&quot;background:lightgrey;width:5em&quot; | Osnovan
|-
! style=&quot;background:#DDDDFF&quot; colspan=5| Seniori 
|-
| '''Medveščak'''
| [[Zagreb]]
| Admiral Ice Dome
| align=center | 850
| align=center | 1961. 
|-
| '''[[Klub hokeja na ledu Mladost|Mladost]]'''
| Zagreb
| [[Dvorana Velesajam]]
| align=center | 500
| align=center | 1946.
|-
| '''[[Klub hokeja na ledu Zagreb|Zagreb]]'''
| Zagreb
| Dvorana Velesajam
| align=center | 500
| align=center | 1982.
|-
|}

== WIHL (hrvatski predstavnici) ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
! style=&quot;background:lightgrey;width:12em&quot; | Klub
! style=&quot;background:lightgrey;width:10em&quot; | Grad
! style=&quot;background:lightgrey;width:12em&quot; | Dvorana
! style=&quot;background:lightgrey;width:5em&quot; | Kapacitet
! style=&quot;background:lightgrey;width:5em&quot; | Osnovan
|-
! style=&quot;background:#DDDDFF&quot; colspan=5| Seniorke 
|-
|-
| '''[[HK Siscia|KHL Pantere]]'''
| [[Sisak]]
| [[Ledena dvorana Zibel]]
| align=center | 1960.
| align=center | 2015.
|}

== Vidi još ==
*[[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu]]
*[[Prvenstvo Slovenije u hokeju na ledu]]
*[[Bosanskohercegovačka hokej liga]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*https://web.archive.org/web/20230311223206/https://www.eurohockey.com/league/1510-ihl--international-hockey-league.html
*https://hokej.si/
*https://www.ihlhockey.com/

[[Kategorija:Europska regionalna klupska natjecanja u hokeju na ledu]]</text>
      <sha1>2fhfb9fskbgszesoycqy6u13es21qfb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni simbol dojenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>739410</id>
    <revision>
      <id>7623745</id>
      <parentid>6612589</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:47:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4627" sha1="1tayxgaaow081ckbfupdxwve82aevqa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Breastfeeding-icon-med.svg|mini|200x200px| Međunarodni simbol dojenja]]
[[Datoteka:Nursing_area_sign.png|mini| Primjer korištenja međunarodnog simbola dojenja za označavanje osiguranog privatnog prostora za dojenje u muzeju u [[Dallas, Teksas|Dallasu]], [[Teksas]].]]
'''Međunarodni simbol dojenja''' je [[simbol]] koji prikazuje [[Žena|ženu]] [[Dojenje|koja doji]] [[dojenče]]. Dizajnirao ga je Matt Daigle, [[Grafički dizajner|grafički umjetnik]], kao sudionik natječaj koji je organizirao časopis ''Mothering''.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061113214815/http://www.mothering.com/sections/action_alerts/iconcontest/icon-winner.html Mothering's Breastfeeding Symbol Contest Has a Winner.]&lt;/ref&gt; Pobjednik je izabran u studenom [[2006.]] među ukupno više od 500 prijava.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080506030338/http://www.mothering.com/newsletter/pressrelease-nov06.html Mothering Magazine announces winner of International Breastfeeding Icon Design Contest.] November 13, 2006.&lt;/ref&gt; Daigle, koji kaže da su njegova žena i sin bili inspiracija za simbol, prepustio je [[Autorsko pravo|autorska prava]] na simbol kao [[Javno vlasništvo|javno vlasništvo.]]

== Kako je simbol nastao ==
Sve veća kulturna raznolikost i mobilnost motivirali su želju za univerzalno razumljivim načinima komunikacije.&lt;ref&gt;[http://www.hablamosjuntos.org/signage/symbols/default.symbols.asp Hablamos Juntos ]&lt;/ref&gt; Međunarodni simbol dojenja kreiran je u stilu znakova AIGA simbola koji se obično vide na javnim mjestima. Svrha dizajna je da takvi simboli budu razumljivi na prvi pogled većini osoba bez pisanog opisa koji objašnjava što oni znače.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.aiga.org/content.cfm/symbol-signs |title=Symbol Signs: Society &amp; Environment: AIGA |access-date=25. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514130706/http://www.aiga.org/content.cfm/symbol-signs |archive-date=14. svibnja 2011. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Međunarodni simbol dojenja stvoren je kako bi se riješio uočeni problem nepostojanja univerzalno prihvaćenog i razumljivog prikaza dojenja koji bi se koristio na javnim mjestima i označavao da je u tom prostoru ili na tom javnom mjestu [[dojenje u javnosti]] podržano. Moderna ikonografija koja predstavlja dojenčad, roditeljstvo i sl. obično uključuje prikaze hranjenja nadomjesnim mlijekom tj. bočice za hranjenje s dudom ili umirujuće predmete, poput ikone dude varalice.&lt;ref&gt;[http://www.llli.org/llleaderweb/LV/LVOctNov99p107b.html LLLI | Breastfeeding Myths Perpetuated by Culture, Society and the Health Care System.]&lt;/ref&gt;  Takve simbole srećemo u zračnim lukama, javnim zgradama, muzejima, knjižnicama, trgovačkim centrima i sličnim mjestima. Čak i tzv. sobe za dojenje često su ranije koristile simbol dječje bočice. Zato je očekivano da uporaba ovog simbola može pomoći u izmicanju postojeće kulturne paradigme hranjenja djece na bočicu prema biološkoj normi dojenja.&lt;ref&gt;[http://www.uia.org/metaphor/metacom_bodies.php?kap=7 Governance through metaphor project – commentaries | Union of International Associations (UIA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625222758/http://www.uia.org/metaphor/metacom_bodies.php?kap=7|date=2007-06-25}}&lt;/ref&gt;

== Varijacije simbola ==
Danas su dostupni i novi, uključiviji simboli, prema istom predlošku, poput onih na kojima je simbol majke koja doji i [[Izdajanje|izdaja mlijeko]], majke koja doji i kombinira hranjenje zamjenskim mlijekom, majke koja je izgubila dijete i izdaja mlijeko za [[Banka humanog mlijeka|banku humanog mlijeka]] i sl.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Baby Feeding Symbols|url=https://babyfeedingsymbols.com/|access-date=2023-03-25|website=Baby Feeding Symbols|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba simbola u Hrvatskoj ==
U Hrvatskoj još nije zaživjela upotreba ovog simbola u javnim prostorima. Primjere upotrebe možemo vidjeti u [[Bjelovar|Bjelovaru]], na javnim klupama za dojenje postavljenim u parkove ili u gradskim autobusima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zvono|date=2023-03-25|title=Bjelovar kao četvrti hrvatski grad dobio klupu za dojenje i previjanje|url=https://www.zvono.eu/bjelovar-kao-cetvrti-hrvatski-grad-dobio-klupu-za-dojenje-i-previjanje-534|access-date=2023-03-25|website=Zvono|language=HR-hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20070821170721/http://www.mattdaigle.com/artistbio.html Biografija Matta Daiglea]
* [https://universalbreastfeedingsymbol.com/ Univerzalni simboli dojenja]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Dojenje]]
[[Kategorija:Djeca]]</text>
      <sha1>1tayxgaaow081ckbfupdxwve82aevqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Li Ning</title>
    <ns>0</ns>
    <id>744041</id>
    <revision>
      <id>7623816</id>
      <parentid>7465018</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:19:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etnolog</username>
        <id>39016</id>
      </contributor>
      <comment>Ispravak i dopuna</comment>
      <origin>7623816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4395" sha1="2zi7j11zwl0wjxyfnqzplkmtyj2cwqc" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Infookvir gimnastičar
| ime            = Li Ning
| slika          = Li Ling during 2008 Summer Olympics opening ceremony.jpg
| slika_širina   = 
| slika_opis     = 
| puno_ime       = 
| nadimak        = 
| državljanstvo  = {{ZD+X|KIN}}
| datum_rođenja  = [[10. ožujka]] [[1963.]]
| mjesto_rođenja = [[Liuzhou]], [[Guangxi]]
| datum_smrti    = 
| mjesto_smrti   =
| zanimanje      = 
| karijera       = 
| disciplina     = [[Športska gimnastika]]
| sprave         = Sve sprave
| trener         = 
| trenerica      = 
| klub           = 
| prethodni_klubovi = 
| visina         = 
| težina         = 
| nagrade        = 
| kraj_karijere  = 
| napomena       = 
| ažurirano      = 
| medalje        = 
{{Medalje vrh2}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | parter}}
{{Medalje zlato | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | konj s hvataljkama}}
{{Medalje zlato | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | karike}}
{{Medalje srebro | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | ekipno}}
{{Medalje srebro | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | preskok}}
{{Medalje bronca | [[OI 1984.|Los Angeles 1984.]] | sveukupno}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato| Budimpešta 1983.| ekipno sveukupno}}
{{Medalje zlato| Montreal 1985.| parter}}
{{Medalje srebro| Budimpešta 1983.| preskok}}
{{Medalje srebro| Montreal 1985.| ekipno sveukupno}}
{{Medalje srebro| Montreal 1985.| konj s hvataljkama}}
{{Medalje srebro| Roterdam 1987.| karike}}
{{Medalje srebro| Roterdam 1987.| ekipno sveukupno}}
{{Medalje bronca| Moskva 1981.| ekipno sveukupno}}
{{Medalje bronca| Budimpešta 1983.| karike}}
{{Medalje bronca| Budimpešta 1983.|parter}}
{{Medalje bronca| Montreal 1985.| parter}}
{{Medalje dno}}
}}
'''Li Ning''' ([[Liuzhou]], [[Guangxi]], [[10. ožujka]] [[1963]].) - umirovljeni [[Kina|kineski]] [[gimnastičar]] i poslovni čovjek. Osnovao je [[tvrtka|tvrtku]] [[sport]]ske odjeće „Li-Ning”.

== Gimnastička karijera ==
Počeo je trenirati s [[osam]] godina, a izabran je u reprezentaciju 1980. Godine 1982. osvojio je šest od sedam dodijeljenih [[medalja]] na 6. Svjetskom kupu u sportskoj gimnastici (FIG World Cup) koji je održan u Zagrebu 1982. godine, čime je dobio titulu &quot;princa gimnastike&quot; ([[kineski]]: 体操王子/體操王子).

Li Ning je najpoznatiji po osvajanju šest medalja na [[OI 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama 1984.]], prvim [[OI|Olimpijskim igrama]] na kojima je sudjelovala [[Narodna Republika Kina]]. Osvojio je tri zlatne medalje (parter, konj s hvataljkama i karike), dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Postao je najodlikovaniji kineski sportaš na prvim Olimpijskim igrama na kojima je Kina sudjelovala nakon njenog osnutka u listopadu [[1949]]. godine.

Osvojio je 11 medalja na Svjetskim prvenstvima u gimnastici, uključujući zlatne medalje na karikama (1985.) i u ekipnom višeboju (1983.)&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20200417121704/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/li/li-ning-1.html Preuzeto 1. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

Natjecao se na svojim drugim [[OI 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] u [[Seul]]u unatoč ozljedama. Bio je to kraj blistave gimnastičke karijere, jer je bio izvan forme i radio je ključne pogreške, što ga je lišilo šanse za medalju.

== Poslovna karijera ==
Povukao se iz natjecateljskog sporta [[1988]]., a [[1990]]. osnovao je tvrtku „Li-Ning”, koja prodaje [[obuća|obuću]] i sportsku odjeću u Kini. Predsjednik je upravnog odbora tvrtke. Prema Hurunovom izvješću o bogatim [[Kinezi]]ma iz 2014., procjenjuje se da je vrijedan 5 milijardi RMB, što ga čini 407. najbogatijom osobom u Kini.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20160305161528/http://www.hurun.net/CN/Entrepreneur.aspx?nid=542 Preuzeto 1. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

Primljen je u [[Međunarodnu gimnastičku kuću slavnih|Međunarodnu gimnastičku kuću slavnih]] 2000. godine, postavši prvi kineski član.

Na [[OI 2008.|Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]], zapalio je baklju na ceremoniji otvaranja, nakon što su ga kablovi uzdigli visoko u zrak i oponašao je trčanje po obodu stadiona.

Oženio se za [[Chen Yongyen]], kolegicu gimnastičarku koja je 1984. osvojila brončanu olimpijsku medalju.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ning, Li}}
[[Kategorija:Gimnastičari]]
[[Kategorija:Kineski športaši]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u gimnastici‎]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u gimnastici]]‎</text>
      <sha1>2zi7j11zwl0wjxyfnqzplkmtyj2cwqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morea Banićević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>745673</id>
    <revision>
      <id>7623919</id>
      <parentid>7598787</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:55:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9007" sha1="j963v2y467hj71c5l88sx5kyths0w3f" xml:space="preserve">{{wikipedizirati izvore}}
{{Infookvir životopis
| ime            = Morea Banićević
| slika          = Morea Banićević.jpg
| veličina       = 250px
| rođenje        = [[13. veljače]] [[1981.]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = književnica
}}
'''Morea Banićević''' ([[Rijeka]], 13. veljače 1981.), hrvatska književnica.

== Životopis ==

Morea Banićević diplomirala je pri [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskom fakultetu u Rijeci]], smjer [[kroatistika]] i [[anglistika]].

Tijekom godina piše niz [[roman]]a za djecu i mlade koje izdaje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i izvan nje. Godine 2026. izašla je njezina prva zbirka priča za odrasle.

== Nagrade i priznanja ==

* ''Demon školske knjižnice'' - nagrada [[Nagrada_SFERA|Sfera]]&lt;ref&gt;https://www.mojarijeka.hr/cak-dvije-knjizevne-nagrade-sfera-za-2016-godinu-stigle-u-rijeku/&lt;/ref&gt; u kategoriji najboljeg romana, 2016. god.
* ''Demon školske knjižnice'' odabran je i za Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja djece i mladih ''Čitanjem do zvijezda''.&lt;ref&gt;https://sites.google.com/view/citanjem-do-zvijezda/po%C4%8Detna-stranica/%C4%8Ddz-%C5%A1k-god-20-21&lt;/ref&gt;
* ''Dvojnici iz tame'' - nagrada ''Sfera''&lt;ref&gt;https://sfera.hr/nagrada-sfera/popis-dobitnika/&lt;/ref&gt; u kategoriji najboljeg romana za djecu i nagrada [[Nagrada &quot;Grigor Vitez&quot;|Grigor Vitez Ptičica]]&lt;ref&gt;https://sfera.hr/nagrada-sfera/popis-dobitnika/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dodijelejene-nagrade-grigor-vitez-za-djecju-knjizevnost-i-ilustracije/19761]/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sf.hangar7.hr/morea-banicevic-s-romanom-dvojnici-u-tami-medu-laureatima-nagrade-grigor-vitez/&lt;/ref&gt; za najbolji roman po izboru dječjeg žirija te pohvala nagrade [[Nagrada &quot;Grigor Vitez&quot;|Grigor Vitez Ptičica]]&lt;ref&gt;https://www.rijekadanas.com/rijecka-knjizevnica-morea-banicevic-dobitnica-nagrade-grigor-vitez/&lt;/ref&gt; za popularizaciju žanra fantastike među djecom i mladima, 2019. god.
* ''Mjesečari Monteriera'' - nagradu [[Nagrada Anto Gardaš|Anto Gardaš]]&lt;ref&gt;https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjizevna-nagrada-anto-gardas-dodijeljena-morei-banicevic-20230523&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://mvinfo.hr/clanak/morea-banicevic-dobitnica-nagrade-anto-gardas-za-roman-mjesecari-monteriera&lt;/ref&gt; za najbolji dječji roman, 2022. god.
* ''Izgubljeni gospodin Kovač'' - nagrada [[Nagrada_SFERA|Sfera]]&lt;ref&gt;https://sfera.hr/2025/objavljujemo-dobitnike-nagrade-sfera-za-djela-objavljena-u-2024/&lt;/ref&gt; u kategoriji najboljeg romana za djecu, 2025. god.
*''Izgubljeni gospodin Kovač'' - Nagrade [[Nagrada &quot;Grigor Vitez&quot;|Grigor Vitez]]&lt;ref&gt;https://savez-dnd.hr/poznati-dobitnici-58-nagrade-grigor-vitez-najuglednije-nagrade-za-knjizevnost-i-ilustraciju-za-djecu-i-mlade/&lt;/ref&gt; za književni tekst za mladež (Naklada Ljevak, Zagreb) i Nagradu [[Nagrada &quot;Grigor Vitez&quot;|Grigor Vitez Ptičica]]&lt;ref&gt;https://savez-dnd.hr/poznati-dobitnici-58-nagrade-grigor-vitez-najuglednije-nagrade-za-knjizevnost-i-ilustraciju-za-djecu-i-mlade/&lt;/ref&gt; u kategoriji najbolja prozna, pjesnička ili dramska knjiga (Naklada Ljevak, Zagreb), 2025. god.
*''Izgubljeni gospodin Kovač'' - nagrada „Artefakt“ (za najbolje književno djelo iz žanra fantastike, znanstvene fantastike i horora)&lt;ref&gt;https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/najveci-domaci-festival-fantastike-sljedeceg-vikenda-u-rijeci-okuplja-5-000-posjetitelja/&lt;/ref&gt;
*''Izgubljeni gospodin Kovač'' - regionalna nagrada „Mali princ“ (za najbolju dječju knjigu na jezičnom području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije)&lt;ref&gt;https://os-rkatalinic-jeretov-opatija.skole.hr/2025/10/20/morea-banicevic-osvojila-regionalnu-nagradu-mali-princ-za-roman-izgubljeni-gospodin-kovac/&lt;/ref&gt;
*''Izgubljeni gospodin Kovač'' - Časna lista Međunarodnog vijeća za dječju knjigu (IBBY Honour List) za 2026. godinu&lt;ref&gt;https://www.ibby.org/awards-activities/awards/ibby-honour-list/ibby-honour-list-2026&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==

=== Hrvatska ===
* ''Demon školske knjižnice''  ([[Algoritam (knjižara)|Algoritam]], Zagreb, 2015.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2c+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=460000003 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. listopada 2023. |archive-date=28. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028202544/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2C+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=460000003 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (naslovnica i ilustracije: Damir Bišćan)
* ''Demon školske knjižnice''  (Hangar 7, Zagreb, 2019.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2c+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=370015795 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. listopada 2023. |archive-date=28. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028202545/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2C+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=370015795 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (naslovnica: Sebastijan Čamagajevac)
* ''Dvojnici iz tame'' (Hangar 7, Zagreb, 2019.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2c+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=974001983 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. listopada 2023. |archive-date=28. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028202544/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2C+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=974001983 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (naslovnica: Sebastijan Čamagajevac)
* ''Mjesečari Monteriera'' ([[Naklada Ljevak]], Zagreb, 2022.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2c+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=421000812 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. listopada 2023. |archive-date=28. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028202544/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bani%C4%87evi%C4%87%2C+Morea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=421000812 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (naslovnica i ilustracije: Petra Brnardić)
* ''Izgubljeni gospodin Kovač '' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2024.) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=431002465&amp;currentPage=1&amp;searchById=40&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=40&amp;spv0=O&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba -|website=katalog.kgz.hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (naslovnica i ilustracije: Petra Brnardić)
* ''Sreća se ne mjeri decibelima '' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2026.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1040743&amp;currentPage=7&amp;searchById=0&amp;sort=0&amp;age=0|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba -|website=katalog.kgz.hr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (naslovnica i dizajn: Magdalena Biškup)

=== Srbija ===
* ''Demon školske biblioteke'' (Laguna, Beograd, 2016.)&lt;ref&gt;https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-prikaz-mladih-kriticara-demon-skolske-biblioteke-unos-14990.html&lt;/ref&gt;
* ''Dvojnici iz tame'' (Laguna, Beograd, 2017.)&lt;ref&gt;https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-prikaz-knjige-dvojnici-iz-tame-knjiga-koju-vredi-citati-unos-8620.html&lt;/ref&gt; (naslovnica: Nevena Mišković)
* ''Tragovima Crnog Petra'' (Laguna, Beograd, 2019.)&lt;ref&gt;https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-fantasticna-avantura-tragovima-crnog-petra-u-knjizarama-od-unos-13036.html&lt;/ref&gt; (naslovnica: Nevena Mišković)
* ''Mjesečari Monteriera'' (Laguna, Beograd, 2021.)&lt;ref&gt;https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-i-nocna-mora-je-san-povodom-romana-mesecari-monterijera-unos-18338.html&lt;/ref&gt; (naslovnica: Ivica Stevanović)

=== Sjeverna Makedonija ===
* ''Демонот од училишната библиотека'' (Antolog, Skopje, 2021.) (prijevod: Ǵorǵi Krstevski, ilustracija: Damir Bišḱan)
* ''Двојниците од темнината'' (Antolog, Skopje, 2022.) (prijevod: Ǵorǵi Krstevski, ilustracija: Damir Bišḱan, Katerina Nikolovska-Teri)
* ''По трагите на Црниот Петар'' (Antolog, Skopje, 2023.) (prijevod: Ǵorǵi Krstevski)

== Izvori ==
&lt;!-- Inline citations added to your article will automatically display here. See en.wikipedia.org/wiki/WP:REFB for instructions on how to add citations. --&gt;
{{reflist}}

{{GLAVNIRASPORED:Banićević, Morea}}
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]</text>
      <sha1>j963v2y467hj71c5l88sx5kyths0w3f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjana Vodopija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>745848</id>
    <revision>
      <id>7623844</id>
      <parentid>7585512</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:35:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14901" sha1="arn19r5gsvv7m188ydcfl2r2vbvwwm4" xml:space="preserve">{{Infookvir likovni umjetnik
| ime             = Mirjana Vodopija
| period          = 
| slika           = Mirjana Vodopija 13 47 25 283000.jpeg
| veličina        = 
| opis            = Mirjana Vodopija, vizualna umjetnica, 2023.
| rođenje         = [[24. rujna]] [[1963.]]
| mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
| smrt            = 
| mjesto smrti    = 
| nacionalnost    = 
| vrsta           = Vizualna umjetnica
| praksa          = 
| djela           = 
| utjecao         = 
| utjecali        = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}

'''Mirjana Vodopija''' ([[Zagreb]], [[24. rujna]] [[1963.]]) [[hrvatska]] je vizualna [[umjetnica]], akademska slikarica-grafičarka, [[scenografkinja]]. Od 2023. je redovita profesorica u trajnom zvanju na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].

== Životopis ==
'''Mirjana Vodopija''' maturirala je [[1982.]] godine u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Školi primijenjene umjetnosti]] u Zagrebu. Iste godine upisuje Grafički odsjek Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. [[1987.]] diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u klasi prof. [[Miroslav Šutej|Miroslava Šuteja]] i stječe zvanje akademska slikarica-grafičarka.

Izlaže od [[1985.]] godine, a do danas je ostvarila je brojne samostalne [[Izložba|izložbe]] te sudjeluje na brojnim skupnim izložbama, kustoskim koncepcijama, međunarodnim umjetničkim simpozijima, te stručnim usavršavanjima u zemlji i inozemstvu.

U svom umjetničkom radu bavi se pitanjima svijesti i percepcije svjetla, vremena i prostora, često prožimajući različite umjetničke discipline i medije: [[crtež]]e, [[Grafika|grafike,]] [[Fotografija|fotografije]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mirjana Vodopija {{!}} Suvremena hrvatska fotografija|url=https://croatian-photography.com/author/mirjana-vodopija/|access-date=2023-08-13|language=en}}&lt;/ref&gt; objekte, instalacije, videoinstalacije i ambijente. 

[[Monografija]] o njenom umjetničkom radu s tekstom povjesničara umjetnosti Branka Franceschija objavljena je 2004. godine u izdanju nakladničke kuće Fraktura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Mirjana Vodopija |url=https://fraktura.hr/mirjana-vodopija.html |access-date=2023-08-05 |website=fraktura.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od [[2015.]] godine članica je stručnog savjeta Galerije SC Sveučilišta u Zagrebu, koja u svom djelovanju podupire rad mladih umjetnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=PANOPTICUM |date=2016-07-27 |title=GALERIJA SC ODABRALA PROGRAM IZLOŽBI ZA 2017. |url=https://panopticum.hr/galerija-sc-odabrala-program-izlozbi-za-2017/ |access-date=2023-08-05 |website=PANOPTICUM |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Od [[1988.]] godine do danas djeluje kao vanjska suradnica [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a kao autorica stotinjak scenografija, špica, jinglova i ilustracija te vizualnih identiteta emisija u njihovoj produkciji. Oblikovala je i glazbene, [[ples]]ne i promidžbene [[Videoumjetnost|videe]] te koncertne i kazališne scenografije. 

Od 2007. zaposlena je pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, prvo kao docentica, zatim u zvanju izvanredne profesorice, od 2017. je u zvanju redovite profesorice, a od [[2023.]] kao redovita profesorica u trajnom zvanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=red. prof. art. MIRJANA VODOPIJA |url=http://www.go.alu.hr/?portfolio=avakai |access-date=2023-08-05 |website=GO ALU |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dobitnica [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrade ''Vladimir Nazor'']] [[2019.]] godine u kategoriji Likovne i primijenjene umjetnosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2019. godinu |url=https://min-kulture.gov.hr/o-ministarstvu/djelatnosti/nagrade-u-kulturi/nagrada-vladimir-nazor/dobitnici-nagrade-vladimir-nazor-za-2019-godinu/19656 |access-date=2023-08-05 |website=min-kulture.gov.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe, recentne, samostalne (odabir) ==
'''2022.''' ''Vrijeme preokreta'', Galerija 90-60-90, Pogon Jedinstvo, Zagreb, s Ivom Ćurić&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Mirjana Vodopija &amp; Iva Ćurić: Vrijeme preokreta |url=http://www.pogon.hr/program/mirjana-vodopija-iva-curic-vrijeme-preokreta/ |access-date=2023-08-06 |website=Pogon |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''2019'''. ''Lutajući krajolik'', [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|MSU]] Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Zagreb |first=Muzej Suvremene Umjetnosti |title=Mirjana Vodopija: &quot;Lutajući krajolik&quot; |url=http://www.msu.hr/dogadanja/mirjana-vodopija-the-wandering-landscape/106/hr.html |access-date=2023-08-05 |website=www.msu.hr}}&lt;/ref&gt;

'''2017.''' ''Tranzicija'', Galerija AŽ, Atelieri Žitnjak, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=ALU - INFORMACIJE - Dnevne;;informacije i;;obavijesti - Mirjana Vodopija - „Tranzicija“ (izložba) |url=https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=52&amp;idart=1777&amp;lang=1 |access-date=2023-08-05 |website=www.alu.unizg.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20230805165200/https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=52&amp;idart=1777&amp;lang=1 |archive-date=5. kolovoza 2023. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''2016.'''&amp;nbsp; ''Mirjana Vodopija – Miroslav Šutej'', Mentalni sklop, Galerija Kranjčar, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Culturenet.hr - Mantalni sklop: Mirjana Vodopija - Miroslav Šutej |url=https://www.culturenet.hr/hr/mantalni-sklop-mirjana-vodopija-miroslav-sutej/58677 |access-date=2023-08-05 |website=www.culturenet.hr}}&lt;/ref&gt;

''Pet godišnjih doba'', [[Kabinet grafike HAZU]], Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=euroart |date=2016-03-09 |title=Pogled preko granice zbiljskoga: Izložba i grafička mapa Mirjane Vodopije |url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/izlozbe/pogled-preko-granice-zbiljskoga-izlozba-i-graficka-mapa-mirjane-vodopije/ |access-date=2023-08-05 |website=Novi list |language=en}}&lt;/ref&gt;

'''2015.''' ''Damir Babić i Mirjana Vodopija'', ciklus „Jedan na jedan“, [[Galerija umjetnina Split|Galerija umjetnin]]&lt;nowiki/&gt;a, Split&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Ciklus JEDAN NA JEDAN DAMIR BABIĆ / MIRJANA VODOPIJA 29. rujna – 25. listopada 2015. Kustosice: Kornelija Karpačić i Marija Stipišić Vuković |url=https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1382/ |access-date=2023-08-05 |website=Galerija umjetnina Split}}&lt;/ref&gt;

'''2017.''' ''Tranzicija'', Galerija AŽ, Atelieri Žitnjak, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=tranzicija - Dossier 17 |url=http://dossier17.petikat.com/dossier/56/16/tranzicija |access-date=2023-08-13 |website=dossier17.petikat.com |language=hr |archive-date=13. kolovoza 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230813184126/http://dossier17.petikat.com/dossier/56/16/tranzicija |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''2013.''' ''Nepovratno'', [[Umjetnički paviljon]], Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=MIRJANA VODOPIJA: Nepovratno – Umjetnički paviljon u Zagrebu |url=https://umjetnicki-paviljon.hr/portfolio-item/mirjana-vodopija-nepovratno/ |access-date=2023-08-05 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''2009.''' ''Dah'', Kabinet grafike HAZU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=KABINET GRAFIKE |url=http://www.kabinet-grafike.hazu.hr/hr/5htg/vodopija.html |access-date=2023-08-13 |website=www.kabinet-grafike.hazu.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izložbe, recentne, skupne (odabir) ==
'''2023.''' ''Vidljive,'' Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Zagreb |first=Muzej Suvremene Umjetnosti |title=Vidljive |url=http://www.msu.hr/dogadanja/vidljive/1166/hr.html |access-date=2023-08-05 |website=www.msu.hr}}&lt;/ref&gt;

'''2021.''' ''Zagreb, grad umjetnica / Zagabria, la città delle artiste'', Museo Revoltella, Trst&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Zagabria, la città delle artiste – Museo Revoltella |url=https://museorevoltella.it/zagabria-la-citta-delle-artiste/ |access-date=2023-08-13 |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

'''2020.''' ''Zagreb, grad umjetnica'', Umjetnički paviljon, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Zagreb, grad umjetnica / Djela hrvatskih umjetnica od kraja 19. do 21. stoljeća – Umjetnički paviljon u Zagrebu |url=https://umjetnicki-paviljon.hr/portfolio-item/zagreb-grad-umjetnica-djela-hrvatskih-umjetnica-od-kraja-19-do-21-stoljeca/ |access-date=2023-08-05 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''2019'''. 18&lt;sup&gt;th&lt;/sup&gt; WRO Media Art Biennale “Human Aspect” i ''Musica Electronica Nova Festival'', National Forum of Music, Wroclaw&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-04-12 |title=Vibrating Landscape |url=http://wro2019.wrocenter.pl/en/works/vibrating-landscape/ |access-date=2023-08-13 |website=WRO 2019}}&lt;/ref&gt;

'''2018.''' ''Strojevi nisu sami'', Device_Art 6.018, MSU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Kontejner › Projekti › Device_art festival › Device_art 6.018 › Izložba › Vibrirajući pejzaž |url=https://www.kontejner.org/projekti/device_art-festival/device_art-6018/izlozba-4/vibrirajuci-pejzaz/ |access-date=2023-08-13 |website=www.kontejner.org}}&lt;/ref&gt;

11. HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost, MSU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=PRESS |date=2018-04-19 |title=Izložba '11. HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost' u MSU-i |url=https://film-mag.net/wp/?p=35594 |access-date=2023-08-13 |website=FILM-mag.net |language=en-US}}&lt;/ref&gt;   

'''2016.''' ''HT nagrada@msu.hr'', MSU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Culturenet.hr - Nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost T-HT@msu.hr |url=https://www.culturenet.hr/nagrada-za-hrvatsku-suvremenu-umjetnost-t-ht-msu-hr-56794/56794 |access-date=2023-08-13 |website=www.culturenet.hr}}&lt;/ref&gt;

''7. hrvatski trijenale grafike 07'', Kabinet grafike HAZU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=KABINET GRAFIKE |url=http://www.kabinet-grafike.hazu.hr/hr/izlozbeUtijekuPoetike.htm |access-date=2023-08-13 |website=www.kabinet-grafike.hazu.hr}}&lt;/ref&gt;

'''2015.''' ''Nepokorena šuma i [[Radovan Ivšić]]'', MSU Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Culturenet.hr - Nepokorena šuma i Radovan Ivšić |url=https://www.culturenet.hr/nepokorena-suma-i-radovan-ivsic/54302 |access-date=2023-08-05 |website=www.culturenet.hr}}&lt;/ref&gt;

''In the Absence of Self,'' Wood Street Galleries, (Astala, Franke, Ragnarsdottir, Vodopija),    Pittsburgh USA&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Brennan |first=Lissa |title=Questionable premise aside, Absence of Self offers some intriguing work |url=https://www.pghcitypaper.com/arts-entertainment/questionable-premise-aside-absence-of-self-offers-some-intriguing-work-1812897 |access-date=2023-08-13 |website=Pittsburgh City Paper |language=en}}&lt;/ref&gt; 

'''2014.''' ''T-HT nagrada@msu.hr,'' MSU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=T-HT nagrada u MSU • Društvo Arhitekata Zagreba |url=http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/t-ht-nagrada-u-msu,2399.html |access-date=2023-08-13 |website=www.d-a-z.hr}}&lt;/ref&gt;

Strukture nevidljivog, [[Galerija Klovićevi dvori]] i [[Tehnički muzej Nikola Tesla]], Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Oris • Između umjetnosti i znanosti |url=https://www.oris.hr/hr/casopis/clanak/%5B112%5Dizmedu-umjetnosti-i-znanosti,1516.html |access-date=2023-08-13 |website=www.oris.hr}}&lt;/ref&gt;

Structures de l’invisible, Fondation Vasarely, Aix–en-Provence

'''2013.''' ''Zero Point of Meaning. Non-functional, Non-representational, Elementary, Experimental and Conceptual Photography in Croatia'', Camera Austria, Graz&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Zero Point of Meaning. Non-functional, Non-representational, Elementary, Experimental and Conceptual Photography in Croatia |url=https://camera-austria.at/ausstellungen/zero-point-of-meaning/ |access-date=2023-08-06 |website=Camera Austria |language=de-DE}}&lt;/ref&gt;

'''2011.''' ''Nulta točka značenja. Nefunkcionalna, neprikazivačka, eksperimentalna i konceptualna fotografija'', izložba Hrvatskog fotosaveza, Umjetnički paviljon, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nulta točka značenja {{!}} Suvremena hrvatska fotografija|url=https://croatian-photography.com/text/nulta-tocka-znacenja/|access-date=2023-08-05|language=en}}&lt;/ref&gt;

'''2009.''' ''Echigo-Tsumari Art Triennial 2009''., Echigo - Tsumari region, [[Japan]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Hortus Conclusus / Closed Garden - Artworks｜Echigo-Tsumari Art Field |url=https://www.echigo-tsumari.jp/en/art/artwork/hortus_conclusus_closed_garden/ |access-date=2023-08-13 |website=Echigo-Tsumari Art Field |language=en-US}}&lt;/ref&gt; 

== Nagrade (odabir) ==
'''2019.''' '''[[Nagrada Vladimir Nazor]],''' godišnja nagrada za 2019. godinu, za samostalnu izložbu Lutajući krajolik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu'','' [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture i medija R]]H&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Dodijeljene Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2019. godinu |url=https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dodijeljene-nagrade-vladimir-nazor-za-2019-godinu/19788 |access-date=2023-08-05 |website=min-kulture.gov.hr}}&lt;/ref&gt;

'''2019.''' '''Godišnja likovna nagrada HDLU''' za najbolju izložbu u 2019. godini: Lutajući krajolik, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-12-18 |title=DODJELA GODIŠNJE NAGRADE HDLU-a 2019. - HDLU |url=https://www.hdlu.hr/2019/12/dodjela-godisnje-nagrade-hdlu-a-2019/ |access-date=2023-08-05 |website=HRVATSKO DRUSTVO LIKOVNIH UMJETNIKA - |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''2016'''. '''Nagrada Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice,''' 7. hrvatski trijenale grafike, Zagreb

'''2008.''' '''Otkupna nagrada MMSU Rijeka''', 4. hrvatsko trijenale crteža, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Nagrade u pravim rukama! |url=https://www.matica.hr/vijenac/373/nagrade-u-pravim-rukama-22230/ |access-date=2023-08-13 |website=www.matica.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''2006.''' '''Plaketa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,''' 4. hrvatski&amp;nbsp; trijenale grafike, Zagreb

'''2001.''' '''1. nagrada''', 3&lt;sup&gt;rd&lt;/sup&gt;&amp;nbsp; International Triennial of Graphic Arts, Prag&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2001-10-11 |title=V Praze se rozběhl další ročník trienále grafiky |url=https://www.idnes.cz/kultura/vytvarne-umeni/v-praze-se-rozbehl-dalsi-rocnik-trienale-grafiky.A011011_205741_vytvarneum_brt |access-date=2023-08-13 |website=iDNES.cz |language=cs}}&lt;/ref&gt;

'''2000.''' '''Godišnja nagrada HDLU-a mladom umjetniku,''' HDLU, Zagreb&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2015-11-04 |title=HDLU Nagrade - HDLU |url=https://www.hdlu.hr/za-clanove/hdlu-nagrade/ |access-date=2023-08-13 |website=HRVATSKO DRUSTVO LIKOVNIH UMJETNIKA - |language=hr}}&lt;/ref&gt;

'''1999.''' '''Nagrada Kabineta grafike HAZU,''' 2. hrvatski trijenale crteža, Zagreb

'''1997.''' '''Nagrada Grafičke zbirke [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]],''' 1. hrvatski trijenale grafike, Zagreb

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za likovne umjetnosti}}

{{GLAVNIRASPORED:Vodopija, Mirjana}}
[[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>arn19r5gsvv7m188ydcfl2r2vbvwwm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breiðablik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>745937</id>
    <revision>
      <id>7624215</id>
      <parentid>7617097</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>188047</id>
      </contributor>
      <origin>7624215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2740" sha1="ts3bzfsmr6hvbrtgc2uoz2glujse0cm" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Breiðablik
| slika              = Breiðablik_UBK_Logo.svg
| puno ime           = Breiðablik&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.breidablik.is/um_breidablik/log_og_reglur_felagsins/ |title=Lög og reglur félagsins |access-date=2017-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170626164407/https://www.breidablik.is/um_breidablik/log_og_reglur_felagsins/ |archive-date=2017-06-26 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[12. veljače]] [[1950.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blikar.is/english/ |title=Blikar.is English page}}&lt;/ref&gt;
| igralište          = [[Kópavogsvöllur]], [[Kópavogur]]
| kapacitet stadiona = 3099&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ksi.is/mannvirki/knattspyrnuvellir/?vollur=52 |title=Kópavogsvöllur |access-date=7. kolovoza 2023. |archive-date=12. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812211040/http://www.ksi.is/mannvirki/knattspyrnuvellir/?vollur=52 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[Besta deild karla]]
| sezona             = 2026.
| plasman            = 5.
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1 = _nikeacademy22ghv
| pattern_b1 = _nikeacademy22ghv
| pattern_ra1 = _nikeacademy22ghv
| leftarm1 = 007800
| body1 = 007800
| rightarm1 = 007800
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = 
| pattern_b2 = _nikepark7wpg
| pattern_ra2 = 
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = 
| pattern_b3 = _nikepark7b
| pattern_ra3 = 
| pattern_sh3 = 
| leftarm3 = 000000
| body3 = 000000
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 000000
| socks3 = 000000
}}
'''Breiðablik''' je [[island]]ski [[nogometni klub]] iz [[Kópavogur]]a, grad južno od [[Reykjavik]], glavnog grada Islanda. Domaće utakmice igra na [[Kópavogsvöllur]]u čiji kapacitet iznosi 3099.

==Klupski uspjesi==

===Ligaški===
'''[[Besta deild karla]]''' 
* '''Prvak (3):''' 2010., 2022., 2024.
* '''Doprvak (4):''' 2012., 2015., 2018., 2021.

'''[[1. deild karla]]'''
* '''Prvak (6):''' 1970., 1975., 1979., 1993., 1998., 2005.

===Kupski===
'''[[Islandski nogometni kup]]'''
* '''Osvajač (2):''' 2009., 2026
* '''Finalist (2):''' 1971., 2018.

'''[[Islandski nogometni liga-kup]]'''
* '''Osvajač (2):''' 2013., 2015.
* '''Finalist (4):''' 1996., 2009., 2010., 2014.

'''[[Islandski nogometni superkup]]'''
* '''Osvajač (1):''' 2023.
* '''Finalist (3):''' 2010., 2011., 2022.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://breidablik.is/knattspyrna/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Islandski nogometni klubovi]]</text>
      <sha1>ts3bzfsmr6hvbrtgc2uoz2glujse0cm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1957./58.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>748544</id>
    <revision>
      <id>7624166</id>
      <parentid>7605950</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23813" sha1="hrxmn4x9wf4my12ty7ol0a3vvzdtwxm" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 3. ligaški rang
| sezona                    = 1957./58.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1956./57.|1956./57.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1958./59.|1958./59.]]
}}

Treći rang [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1957./58. bile su regionalne lige, neke i izvan granica republika.

Za sljedeću sezonu planirana je temeljita reorganizacija natjecanja, uz Prvu saveznu ligu od 12 i dvije Druge savezne lige od po 12 klubova, osnovano je 20 zona kao treći stupanj natjecanja, podijeljen u dvije skupine: Istočna (Srbija 8, Makedonija i Crna Gora s 1 klubom) i Zapad (Hrvatska 6, Bosna i Hercegovina 3 i Slovenija s 1 klubom).

== Slovenija – Hrvatska ==
=== Ljubljana – Primorje ===
{{glavni|Ljubljansko-primorska nogometna liga 1957./58.}}

'''Pretkvalifikacije za Drugu saveznu ligu'''
{| 
|-
| '''[[NK Krim|Krim Ljubljana]]''' || || – || || Pula || ||2:1, 3:3 || 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krim|Krim Ljubljana]] || 18 || 14 || 3 || 1 || 53 || 18 || 31
|-
|2. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || 18 || 13 || 2 || 3 || 64 || 20 || 28
|-
|3. || [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] || 18 || 8 || 4 || 6 || 37 || 30 || 21
|-
|4. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] || 18 || 9 || 3 || 6 || 37 || 33 || 21
|-
|5. || [[NK Izola|Izola]] || 18 || 8 || 3 || 7 || 33 || 38 || 19
|-
|6. || [[ND Gorica (Nova Gorica)|ŽNK Nova Gorica]] || 18 || 7 || 3 || 8 || 42 || 33 || 17
|-
|7. || [[NK Jesenice|Jesenice]] || 18 || 7 || 2 || 9 || 36 || 35 || 16
|-
|8. || [[NK Tržič|Tržič]] || 18 || 4 || 5 || 9 || 23 || 48 || 13
|-
|9. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] || 18 || 4 || 0 || 14 || 24 || 49 || 8
|-
|10. || [[ND Idrija|Rudar Idrija]] || 18 || 2 || 3 || 13 || 22 || 68 || 7
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-EJGXZ2Y3 Slovenski Jadran: glasilo SZDL]&lt;/ref&gt;
|}

=== Liga Varaždin – Maribor – Celje ===
{{glavni|Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||22 ||15 ||4 ||5 ||72 ||21 ||34 
|-
|2. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22 ||14 ||4 ||4 ||56 ||26 ||32 
|-
|3. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22 ||12 ||4 ||6 ||56 ||33 ||28 
|-
|4. || [[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] ||22 ||8 ||9 ||5 ||39 ||24 ||25 
|-
|5. || [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]]  ||22 ||7 ||6 ||9 ||38 ||39 ||20 
|-
|6. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||22 ||6 ||7 ||9 ||38 ||46 ||19 
|-
|7. || [[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] ||22 ||7 ||5 ||10 ||49 ||63 ||19 
|-
|8. || [[NK Oroslavje|Tekstlac Oroslavje]] ||22 ||9 ||1 ||12 ||36 ||50 ||19 
|-
|9. || [[NK Zagorec Krapina|Zagorac Krapina]] ||22 ||7 ||4 ||11 ||36 ||53 ||15 
|-
|10. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||22 ||5 ||8 ||9 ||23 ||39 ||18 
|-
|11. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22 ||8 ||2 ||12 ||30 ||58 ||18 
|-
|12. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22 ||6 ||2 ||14 ||30 ||57 ||14 
|}

=== Pula ===
Prvak [[NK Pula|Pula]] je protiv [[NK Krim|Krima]] u pretkvalifikacije za Drugu saveznu ligu izgubio 1:2 u Ljubljani i igrao 3:3 u Puli.&lt;ref&gt;[https://snportal.si/drugo/na-krimu-se-je-igral-tudi-prvoligaski-nogomet/ Na Krimu se je igral tudi prvoligaški nogomet]&lt;/ref&gt;

=== Rijeka ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Rijeka 1957./58.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[HNK Goranin Delnice|Goranin Delnice]] ||21 ||13 ||4 ||4 ||60 ||30 ||30 
|-
|2. ||[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||21 ||12 ||3 ||6 ||68 ||41 ||27 
|-
|3. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] ||21 ||13 ||1 ||7 ||47 ||35 ||27 
|-
|4. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||21 ||11 ||2 ||8 ||51 ||42 ||24 
|-
|5. ||[[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||21 ||9 ||5 ||7 ||46 ||41 ||23 
|-
|6. ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||21 ||8 ||6 ||7 ||44 ||41 ||22 
|-
|7. ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||21 ||7 ||5 ||9 ||49 ||53 ||19 
|-
|8. ||[[NK Grobničan Čavle|Grobničan (Cernik – Čavle)]] ||21 ||8 ||1 ||12 ||37 ||57 ||17 
|-
|9. ||[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||21 ||6 ||5 ||10 ||30 ||47 ||17 
|-
|10. ||Torpedo Rijeka ||21 ||6 ||4 ||11 ||50 ||56 ||16 
|-
|11. ||Nafta Rijeka ||21 ||5 ||3 ||13 ||36 ||50 ||13 
|-
|12. ||[[NK Građevinar Ogulin|Građevinar Ogulin]] ||11 ||2 ||3 ||6 ||17 ||42 ||7  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
* ''[[NK Građevinar Ogulin|&quot;Građevinar&quot;]]'' iz [[Ogulin]]a po završetku jesenskog djela rasformiran
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;/small&gt;
|}

=== Zagreb ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna liga 1957./58.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||26 ||15 ||7 ||4 ||64 ||36 ||37 
|-
|2. ||[[NK Kustošija Zagreb (1950. – 1964.)|Kustošija Zagreb]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||59 ||29 ||35 
|-
|3. ||[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||52 ||37 ||31 
|-
|4. ||[[NK Jarun Zagreb|Borac Zagreb]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||44 ||35 ||28 
|-
|5. ||[[NK Samobor|Samobor]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||47 ||40 ||28 
|-
|6. ||[[NK Vrapče Zagreb|Mladost Zagreb]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||54 ||51 ||28 
|-
|7. ||[[NK Milicioner Zagreb|Milicioner Zagreb]] ||26 ||11 ||6 ||8 ||36 ||36 ||28 
|-
|8. ||[[NK Tekstilac Ravnice Zagreb|Tekstilac Zagreb]] ||26 ||10 ||7 ||9 ||52 ||46 ||27 
|-
|9. ||[[NK Trnje Zagreb|Trnje Zagreb]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||35 ||40 ||26 
|-
|10. ||[[NK Mesarski Zagreb|Mesarski Zagreb]] ||26 ||10 ||5 ||11 ||42 ||40 ||25 
|-
|11. ||[[NK Poštar Zagreb|Poštar Zagreb]] ||26 ||11 ||3 ||11 ||58 ||57 ||25 
|-
|12. ||[[NK Zagrebački plavi|Jedinstvo Zagreb]] ||26 ||7 ||4 ||15 ||35 ||31 ||18 
|-
|13. ||[[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar Zagreb]] ||26 ||4 ||7 ||15 ||39 ||62 ||15 
|-
|14. ||[[NK HAŠK Zagreb|TPK Zagreb]] ||26 ||5 ||1 ||20 ||36 ||83 ||11 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:  
&lt;/small&gt;
|}

=== Međupodsavezna liga Sisak – Bjelovar – Karlovac ===
Bili su tu [[NK Bjelovar|Bjelovar]] i [[NK Hajduk Pakrac|Hajduk Pakrac]]

==== Podsavez Bjelovar ====
Bili su tu [[NK Podravac Virje|Podravac Virje]], [[NK Graničar Đurđevac|Graničar Đurđevac]], [[NK Križevci|KŠK Križevci]], [[NK Pitomača|Pitomača]], [[NK Borac Virovitica|Borac Virovitica]], Papuk Pakrac, [[HNK Daruvar|Daruvar]] i [[NK Lipik|Slavonac Lipik]]

==== Podsavez Koprivnica ====
Bila je [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Lokomotiva Koprivnica]]

==== Podsavez Varaždin – grupa Sjever ====
Bili su tu Drvodjelac Varaždin i Udarnik Kućan Gornji

==== Podsavez Varaždin – grupa Jug ====
Bili su tu [[NK Ivančica Zlatar Bistrica|Ivančica Zlatar Bistrica]] i [[NK Mladost Prelog|Mladost Prelog]]

=== Slavonski Brod ===
Bili su tu [[FK Nafta Bosanski Brod|Nafta Bosanski Brod]], [[NK Radnički Slavonski Brod|Radnički Slavonski Brod]], [[NK Zvečevo Slavonska Požega|Zvečevo Slavonska Požega]], [[NK Brod Slavonski Brod|Brod Slavonski Brod]] i [[NK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar Slavonski Brod]]

=== Osijek ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1957./58.}}
'''Turnir za prvaka podsaveza'''
{| 
|-
| '''[[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]]''' || || – || || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || ||4:2, 2:0 || 
|-
|}
''Prvak Osječkog podsaveza je postao [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]].''

==== Grad Osijek ====
{{glavni|Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1957./58.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || 18 || 16 || 1 || 1 || 72||18 || 33
|-
| 2. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 18 || 13 || 2 || 3 || 71||22 || 28
|-
| 3. || [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || 18 || 12 || 3 || 3 || 49||18 || 27
|-
| 4. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 18 || 10 || 1 || 7 || 51||33 || 21
|-
| 5. || [[NK LIO Osijek|LIO Osijek]] || 18 || 6 || 4 || 8 || 38||37 || 16
|-
| 6. || [[NK Željezničar Osijek|Željezničar Osijek]] || 18 || 6 || 4 || 8 || 39||53 || 16
|-
| 7. || [[NK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] || 18 || 5 || 4 || 9 || 36||55 || 14
|-
| 8. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 18 || 4 || 5 || 9 || 29||35 || 13
|-
| 9. || [[NK Drvodjelac Osijek|Drvodjelac Osijek]] || 18 || 3 || 2 || 13 || 31||77 || 8
|-
|10. || [[NK Autoreparatura Osijek|Autoreparatura Osijek]] || 18 || 1 || 2 || 15 || 19||87 || 4
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

==== Pokrajinska liga Osijek ====
{{glavni|Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1957./58.}}

Prvak je bio [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]]. Drugo mjesto [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] i treće [[NAŠK Našice]].

=== Split ===
{{glavni|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1957./58.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gol r !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac Split]] ||22 ||14 ||6 ||2 ||67 ||22 || +45 ||34
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zadar|Zadar]] ||22 ||12 ||5 ||5 ||56 ||28 || +28 ||29
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Solin|Solin]] ||22 ||13 ||3 ||6 ||43 ||48 || -5 ||29
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||22 ||11 ||5 ||6 ||39 ||33 || +6 ||27
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||22 ||10 ||4 ||8 ||62 ||40 || +22 ||24
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||22 ||8 ||5 ||9 ||52 ||45 || +7 ||21
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||22 ||8 ||5 ||9 ||43 ||50 || -7 ||21
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||22 ||8 ||5 ||9 ||35 ||41 || -6 ||21
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]] ||22 ||8 ||4 ||10 ||41 ||63 || -22 ||20
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]] ||22 ||7 ||4 ||11 ||49 ||41 || +8 ||18
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|Naprijed Vis ||22 ||3 ||3 ||16 ||36 ||78 || -42 ||9
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] ||22 ||3 ||3 ||16 ||16 ||70 || -54 ||9 
|-
|}

== Bosna i Hercegovina ==
'''Pretkvalifikacije za Drugu saveznu ligu''' (sudjeluju prvaci podsaveza)
{| 
|-
| [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] || || – || || '''[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]''' || ||0:1, 2:5 || 
|-
|'''[[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]]''' || || – || || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] || ||?:?, ?:?, || treća 1:1, poslije produžetaka 3:2
|-
|}

=== Banja Luka ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||22||12||3||7||59||32||27
|-
|2. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||22||11||5||6||52||32||27
|-
|3. || Signal Bihać ||22||10||6||6||39||23||26
|- 
|4. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||22||11||4||7||46||36||26
|-
|5. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] ||22||11||3||8||45||33||25
|- 
|6. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]] ||22||11||3||8||39||35||23
|- 
|7. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||22||10||3||9||43||47||23
|-
|8. || [[OFK Prijedor|Celuloza Prijedor]] ||22||8||5||9||33||35||21
|-
|9. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] ||22||9||2||11||49||47||20
|-
|10. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||22||8||4||10||26||41||16
|-
|11. || Bratstvo Česma ||22||6||1||15||34||65||13
|-
|12. || [[NK Ključ|Bratstvo Ključ]] ||22||4||3||15||28||75||9
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}
;Utakmice Kozare&lt;ref name=&quot;KOZ&quot;&gt;[https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ Prvi put u republičkoj ligi Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918172107/https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ |date=18. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 2. srpnja 2018., pristupljeno 27. rujna 2024.&lt;/ref&gt;
* '''Kozara''' – Borac (BD) 3:1
* '''Kozara''' – BSK 6:0
* Bratstvo (Č) – Kozara 3:3 
* '''Kozara''' – Bratstvo (K) 2:1
* Bratstvo (BK) – Kozara 2:2 
* '''Kozara''' – Podgrmeč 2:1
* '''Rudar''' – Kozara 2:1
* Kozara – '''Sloboda''' 1:2
* '''Signal''' – Kozara 3:0 
* '''Kozara''' – Borac (D) 2:0
* '''Celuloza''' – Kozara 1:0
* Borac (BD) – '''Kozara''' 1:2 
* BSK – Kozara 1:1 
* '''Kozara''' – Bratstvo (Č) 12:1
* Bratstvo (K) – Kozara 2:2
* '''Kozara''' – Bratstvo (BK) 2:0
* '''Podgrmeč''' – Kozara 4:1
* '''Kozara''' – Rudar 2:1
* Sloboda – Kozara 1:1
* '''Kozara''' – Signal 1:0
* '''Borac (D)''' – Kozara 2:0
* '''Kozara''' – Celuloza 5:2

=== Tuzla ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]] || || || || || || || 
|-
|? || [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]] || || || || || || || 
|-
|? || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] || || || || || || || 
|-
|? || [[FK Modriča|Napredak Modriča]] || || || || || || ||
|-
|?. || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] || || || || || || ||
|-
|?. || Jedinstvo Tuzla || || || || || || ||
|- 
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
|. || || || || || || || ||
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=400 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Sarajevo ===
'''Za prvaka sarajevskog podsaveza'''
{| 
|-
|'''[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]''' || || – || || Romanija Sarajevo || ||5:1, 1:4 || 
|-
|}

==== Istočna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || Romanija Sarajevo || || || || || || ||32
|- 
|2. || [[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]] || || || || || || ||31
|-
|3. || [[FK Drina HE Višegrad|Drina Višegrad]] || || || || || || ||27
|-
|? || [[NK Azot Vitkovići|Azot Vitkovići]]
|-
|? || [[FK Romanija Pale|Romanija Pale]]
|-
|? || [[NK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]
|-
|? || [[NK Pofalićki Sarajevo|Pofalićki Sarajevo]]
|-
|? || [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]
|-
|? || [[FK UNIS Vogošća|Radnički Vogošća]] 
|-
|? || [[FK Glasinac Sokolac|Glasinac Sokolac]] 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

==== Zapadna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] || || || || || || ||27
|-
|2. || [[NK Travnik|Bratstvo Travnik]] || || || || || || ||23
|- 
|3. ||[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] || || || || || || ||21
|-
|4. || [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] || || || || || || ||21
|-
|5. || [[NK Vlašić Turbe|Vlašić Turbe]]
|-
|8. || [[HNK Sloga Uskoplje|Sloga Gornji Vakuf]]
|-
|? || [[FK Rudar Breza|Rudar Breza]]
|-
|? || [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]
|-
|? || [[NK Vareš|Vareš]]
|-
|? || [[NK Lašva Dolac|Lašva Dolac]]
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Mostar ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]]
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]]
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]]
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar II]]
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| [[FK Igman Konjic|Metalac Konjic]]
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]]
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?
|-
|? ||align=&quot;left&quot;| ?  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1957./58.}}
U Crnogorskoj republičkoj ligi za sezonu 1957./58. nastupilo je šest momčadi, ali većina utakmica nije odigrana, jer su Bar i Igalo odustali nakon samo tri tjedna.&lt;ref name=&quot;cg&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-7-bez-kluba-dvije-godine.php |title=U susret stogodišnjici fudbala u Baru (7.): Bez kluba dvije godine&quot;. |access-date=14. rujna 2023. |archive-date=15. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915074113/http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-7-bez-kluba-dvije-godine.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi put u svojoj povijesti pobjednik natjecanja bio je Rudar. Ali, nakon odluke Nogometnog saveza Jugoslavije o reorganizaciji jugoslavenske Druge lige, pobjednik crnogorske republičke lige završio je bez promocije ili kvalifikacija za viši rang.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||4||3||1||0||15||6||7
|-
|2. || [[FK Zora|Spuž]] ||4||3||0||1||14||9||6
|-
|3. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak Kolašin]] ||4||2||1||1||8||8||5
|-
|4. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||3||3||0||0||12||0	||0&lt;ref name=&quot;cg&quot;/&gt;
|-
|5. || [[FK Igalo 1929|Igalo]] ||3||0||0||3||4||10||0&lt;ref name=&quot;cg&quot;/&gt;
|-
|6. || [[FK Berane|Radnički Ivangrad]] ||4||0||0||4||6||15||0
|}

== Srbija ==
=== Sombor – Subotica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || |[[FK Radnik Vrbas|Radnik Vrbas]] ||25 ||19 ||3 ||3 ||78 ||23 ||41
|- 
|2. || [[FK Tekstilac Odžaci|Tekstilac Odžaci]] ||25 ||15 ||4 ||6 ||68 ||35 ||34
|- 
|3. || [[FK Sport Bezdan|Sport Bezdan]] ||25 ||13 ||6 ||6 ||61 ||39 ||32
|-
|4. || [[FK Senta|Senta]] ||25 ||13 ||4 ||8 ||70 ||35 ||30 
|- 
|5. || Električna centrala Subotica ||25 ||14 ||2 ||9 ||50 ||40 ||30
|-
|6. || [[FK Polet Sivac|Polet Sivac]] ||25 ||10 ||9 ||6 ||42 ||31 ||29 
|-
|7. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] Bačka Topola ||25 ||11 ||6 ||8 ||52 ||37 ||28
|-  
|8. || [[OFK Subotica|Subotica]] ||25 ||12 ||2 ||11 ||72 ||61 ||26 
|- 
|9. || [[FK Eđšeg Mali Iđoš|Eđšeg Mali Iđoš]] ||25 ||9 ||4 ||12 ||31 ||51 ||22 
|- 
|10. || [[FK Jedinstvo 1947|Jedinstvo Kolut]] ||25 ||8 ||4 ||13 ||40 ||56 ||20
|- 
|11. || [[FK AFK Ada|Bratstvo Ada]] ||25 ||6 ||3 ||16 ||29 ||61 ||15  
|- 
|12. || [[FK Rusin Ruski Krstur|Rusin Ruski Krstur]] ||25 ||5 ||3 ||17 ||34 ||67 ||13
|- 
|13. || Mladost Subotica ||13 ||3 ||3 ||7 ||14 ||31 ||9  
|- 
|14. || [[OFK Odžaci|Odžaci]] ||25 ||4 ||1 ||20 ||28 ||102 ||9  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |title=FK Radnik Vrbas Tabele 1955-1964 |access-date=14. rujna 2023. |archive-date=2. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902031216/http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Banat ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK Kikinda]] || || || || || || ||37
|- 
|2. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] || || || || || || ||35
|- 
|3. || Radnički Kikinda || || || || || || ||34
|- 
|4. || Trgovački (Pančevo) || || || || || || ||34
|- 
|5. || Banat (Kikinda) || || || || || || ||30
|- 
|6. || [[FK Vršac|Vršac]] || || || || || || ||29
|- 
|7. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽFK Banat Zrenjanin]] || || || || || || ||27
|- 
|8. || Radnički (Jaša Tomić) || || || || || || ||26
|- 
|9. || [[FK Obilić Novi Kneževac|Obilić Novi Kneževac]] || || || || || || ||22
|- 
|10. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] || || || || || || ||20
|- 
|11. || [[FK Proleter Banatski Karlovac|Proleter Banatski Karlovac]] || || || || || || ||19
|- 
|12. || Vojvodina (Novo Miloševo) || || || || || || ||18
|- 
|13. || Jedinstvo (Kačarevo) || || || || || || ||17
|- 
|14. || Železničar (Vršac) || || || || || || ||15
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201955-1962.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1955.-1962.]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Srijem – Novi Sad ===

=== Beograd ===

=== Kragujevac ===

=== Niš ===
==== Sjever ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Timok 1919 Zaječar|Timok Zaječar]] ||16||13||1||2||62||22||27
|- 
|2. || [[OFK Bor|Bor]] ||16||11||2||3||58||24||24
|- 
|3. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||16||11||0||5||48||26||22
|- 
|4. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||16||7||0||9||34||41||14
|- 
|5. || [[FK Rudar Aleksinac|Rudar Aleksinac]] ||16||6||1||9||29||34||13
|- 
|6. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||16||4||4||8||29||46||12
|- 
|7. || [[FK Sloga Niš|Sloga Niš]] ||16||5||2||8||29||52||12
|- 
|8. || [[FK Napredak Aleksinac|Napredak Aleksinac]] ||16||5||2||8||27||51||12
|- 
|9. || [[FK Metalac Bor|Metalac Bor]] ||16||3||2||11||24||30||17
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.calameo.com/books/000294779eabed71e839f Od zone do zone almanah FK Bor 1919 - 2006.]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|-
|}

==== Jug ====

=== Kosovo ===
{{glavni|Zonska nogometna liga AKMO 1957./58.}}

== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska nogometna zona 1957./58.}}

==Kvalifikacije za Drugu saveznu ligu==
{{glavni|Kvalifikacije za Drugu saveznu ligu 1958./59.}}
Pobjednici 14 podsaveznih prvenstava susreli su se s 21 momčadi iz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|Zonske lige]] za 10 mjesta (6 na Zapadu, 4 na Istoku) u novoformiranoj [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Drugoj saveznoj ligi 1958./59.]]&lt;br /&gt;
Jedina ekipa 3. ligaškog ranga koja je bila uspješna bila je '''[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]'''.

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.]]
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|2. ligaški rang 1957./58.]]
* [[Kup maršala Tita 1957./58.]]
* [[Kvalifikacije za Drugu saveznu ligu 1958./59.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori == 
&lt;small&gt;
*[https://web.archive.org/web/20090209101316/http://hrnogometdb.webs.com/1957_58.html#3rang Sezona 1957/58.]
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1957-58]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.‎| 3]]</text>
      <sha1>hrxmn4x9wf4my12ty7ol0a3vvzdtwxm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1956./57.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>748801</id>
    <revision>
      <id>7624165</id>
      <parentid>7265906</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28716" sha1="t9rsvz8kbggvs2tvwln8p6n7yk24kci" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 3. ligaški rang
| sezona                    = 1956./57.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1955./56.|1955./56.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1957./58.|1957./58.]]
}}

Treći rang [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1956./57. bile su regionalne lige, neke i izvan granica republika.

== Slovenija – Hrvatska ==
=== Ljubljana – Primorje ===
{{glavni|Ljubljansko-primorska nogometna liga 1956./57.}}

'''Kvalifikacije za Drugu saveznu ligu (Prva zona)'''
{| 
|-
| '''[[HNK Orijent 1919|Orijent]]''' || || – || || [[NK Krim|Krim Ljubljana]] || ||0:0, 2:1 || 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krim|Krim Ljubljana]] || 18 || 13 || 4 || 1 || 57 || 21 || 30
|-
|2. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || 18 || 13 || 1 || 4 || 56 || 26 || 27
|-
|3. || [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] || 18 || 11 || 1 || 7 || 59 || 37 || 21
|-
|4. || [[ND Gorica (Nova Gorica)|ŽNK Nova Gorica]] || 18 || 8 || 3 || 7 || 44 || 31 || 19
|-
|5. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] || 18 || 8 || 2 || 8 || 35 || 31 || 18
|-
|6. || [[NK Tržič|Tržič]] || 18 || 8 || 2 || 8 || 28 || 28 || 18 
|-
|7. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] || 18 || 6 || 3 || 9 || 33 || 37 || 15
|-
|8. || [[NK Izola|Izola]] || 18 || 6 || 2 || 10 || 32 || 40 || 14
|-
|9. || [[NK Sava Kranj|Mladost Kranj]] || 18 || 5 || 2 || 11 || 28 || 50 || 12
|-
|10. || [[NK Branik Solkan|Branik Solkan]] || 18 || 2 || 0 || 16 || 22 || 73 || 4
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-6XRRRO3Z Slovenski Jadran: glasilo SZDL]&lt;/ref&gt;
|}

=== Liga Varaždin – Maribor – Celje ===
{{glavni|Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1956./57.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||22||18||1||3||102||28||37
|- 
|2. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||22||15||3||4||50||19||33
|-
|3. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||22||13||2||7||50||38||28
|-
|4. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||12||1||9||57||38||25
|-
|5. || [[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] ||22||11||1||10||50||45||23
|-
|6. || [[NK Oroslavje|Tekstlac Oroslavje]] ||22||8||7||7||43||39||23
|-
|7. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||22||9||4||9||44||52||22
|-
|8. || [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] ||22||6||6||10||52||57||18
|-
|9. || [[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] ||22||7||3||12||50||61||17
|-
|10. || [[NK Zagorec Krapina|Zagorac Krapina]] ||22||6||5||11||40||68||17
|-
|11. || [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||22||5||1||16||26||68||11
|-
|12. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||4||2||16||24||75||10
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1950-1959/1956-1957/lestvice NK Mura skozi čas]&lt;/ref&gt;
|}

=== Pula ===
Prvak [[NK Pula|Pula]] izgubio je u pretkvalifikacijama od [[HNK Orijent 1919|Orijenta]] (remi 3:3 na Sušaku, poraz 0:2 u Puli)

=== Rijeka ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Rijeka 1956./57.}}
'''Kvalifikacije za 2. liga (Prva zona) 1957./58.'''
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
|'''[[HNK Orijent 1919|Orijent]]''' – [[NK Pula|Pula]] ||3:3, 2:0 
|-
|'''[[HNK Orijent 1919|Orijent]]''' – [[NK Krim Ljubljana|Krim Ljubljana]] ||0:0, 2:1 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||22 ||16 ||3 ||3 ||71 ||28 ||35 
|-
|2. ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||22 ||15 ||4 ||3 ||57 ||28 ||34 
|-
|3. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||22 ||15 ||2 ||5 ||80 ||40 ||32 
|-
|4. ||[[HNK Goranin Delnice|Goranin Delnice]] ||22 ||13 ||2 ||7 ||55 ||29 ||28 
|-
|5. ||[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||22 ||11 ||2 ||9 ||55 ||51 ||24 
|-
|6. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] ||22 ||9 ||5 ||8 ||54 ||58 ||23 
|-
|7. ||Torpedo Rijeka ||22 ||9 ||2 ||11 ||58 ||61 ||20 
|-
|8. ||Nafta Rijeka ||22 ||8 ||3 ||11 ||48 ||54 ||19 
|-
|9. ||[[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||21 ||6 ||3 ||12 ||51 ||69 ||15 
|-
|10. ||[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||22 ||4 ||6 ||12 ||37 ||55 ||14 
|-
|11. ||Željeznčar Srpske Moravice ||21 ||3 ||4 ||14 ||33 ||82 ||10 
|-
|12. ||Vulkan Rijeka ||22 ||3 ||2 ||17 ||24 ||68 ||18
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
* ljestvica bez rezultata jedne utakmice 
* Srpske Moravice – tadašnji naziv za [[Moravice]]
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;/small&gt;
|}

=== Zagreb ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna liga 1956./57.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Jarun Zagreb|Borac Zagreb]] || || || || || || ||  
|-
|2. ||[[NK Kustošija Zagreb (1950. – 1964.)|Kustošija Zagreb]] || || || || || || ||  
|-
|3. ||[[NK Milicioner Zagreb|Milicioner Zagreb]] || || || || || || ||
|-
|4. ||[[NK Trnje Zagreb|Trnje Zagreb]] || || || || || || || 
|-
|5. ||[[NK Samobor|Samobor]] || || || || || || ||
|-
|6. ||[[NK Mesarski Zagreb|Mesarski Zagreb]] || || || || || || || 
|-
|7. ||[[NK HAŠK Zagreb|TPK Zagreb]] || || || || || || ||
|-
|8. ||[[NK Vrapče Zagreb|Mladost Zagreb]] || || || || || || ||
|-
|9. ||[[NK Poštar Zagreb|Poštar Zagreb]] || || || || || || || 
|-
|10. ||[[RNK Savica Zagreb|Savica Zagreb]] || || || || || || ||
|-
|11. ||[[NK Prvomajska Zagreb|Prvomajska Zagreb]]  || || || || || || || 
|-
|12. ||[[NK ZET Zagreb|ZET Zagreb]] || || || || || || ||  
|-
|13. ||[[NK Podsused Zagreb|Sloboda Podsused]] || || || || || || || 
|-
|14. ||[[HŠK Slavija Zagreb|Slavija Zagreb]] || || || || || || || 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/xx/document/read/8148616/osam-desetljeca-nk-samobor Osam desetljeća NK Samobor]&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;
|}

=== Međupodsavezna liga Sisak – Bjelovar – Karlovac ===

==== Podsavez Bjelovar ====

==== Podsavez Koprivnica ====

==== Podsavez Varaždin – grupa Sjever ====

==== Podsavez Varaždin – grupa Jug ====

=== Slavonski Brod ===

=== Osijek ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1956./57.}}
'''Turnir za prvaka podsaveza'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACE1AF;&quot;
| 1. || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || 4 || 3 || 1 || 0 || 11||7 || 7
|-
| 2. || [[NK Jadran Branjin Vrh|Jadran Branjin Vrh]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 13||11 || 3
|-
| 3. || [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 8||12 || 2
|}
''Prvak Osječkog podsaveza postao je [[NK Grafičar Osijek]].''

'''Kvalifikacije za 3. zonu'''
: [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] – [[NK Dinamo Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] 2:0
: [[NK Dinamo Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] – [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] 5:1

''U 3. zonu se plasirao [[NK Dinamo Vinkovci]].''

==== Grad Osijek ====
{{glavni|Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1956./57.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || 16 || 14 || 0 || 2 || 68||18 || 28
|-
| 2. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 16 || 12 || 1 || 3 || 52||16 || 25
|-
| 3. || [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || 16 || 8 || 4 || 4 || 39||24 || 20
|-
| 4. || [[NK Drvodjelac Osijek|Drvodjelac Osijek]] || 16 || 6 || 5 || 5 || 44||37 || 17
|-
| 5. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] || 16 || 7 || 1 || 8 || 33||36 || 15
|-
| 6. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 16 || 6 || 3 || 7 || 27||32 || 15
|-
| 7. || [[SD Zadrugar Osijek|Zadrugar Osijek]] || 16 || 5 || 0 || 11 || 23||68 || 10
|-
| 8. || [[NK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] || 16 || 3 || 3 || 10 || 28||54 || 9
|-
| 9. || [[NK Željezničar Osijek|Željezničar Osijek]] || 16 || 1 || 3 || 12 || 30||59 || 9
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

==== Pokrajinska liga Osijek ====
{{glavni|Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1956./57.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]] || 22 || 14 || 4 || 4 || 51||31 || 32
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
| 2. || [[NK Jadran Branjin Vrh|Jadran Branjin Vrh]] || 22 || 13 || 3 || 6 || 57||37 || 29
|-
| 3. || [[NK Sloga Đurđenovac|Sloga Đurđenovac]] || 22 || 11 || 4 || 7 || 55||40 || 26
|-
| 4. || [[NK Belje Kneževo]] || 22 || 11 || 4 || 7 || 59||43 || 26
|-
| 5. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 22 || 10 || 6 || 6 || 42||44 || 26
|-
| 6. || [[NK Sloga Borovo|Sloga Borovo]] || 22 || 11 || 2 || 9 || 65||42 || 24
|-
| 7. || [[NK Slavonski Partizan Podravska Slatina|Slavonski Partizan P. Slatina]] || 22 || 9 || 3 || 10 || 39||46 || 21
|-
| 8. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 22 || 9 || 2 || 11 || 44||44 || 20
|-
| 9. || [[NK Darda|Darda]] || 22 || 7 || 6 || 9 || 44||38 || 20
|-
|10. || [[NAŠK Našice]] || 22 || 9 || 2 || 11 || 47||57 || 20
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[ŠK Jovalija Valpovo|Jovalija Valpovo]] || 22 || 6 || 7 || 9 || 36||46 || 19
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Napredak Batina Skela|Napredak Batina Skela]] || 22 || 0 || 1 || 21 || 24||94 || 1
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

=== Vinkovci ===

=== Split ===
{{glavni|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1956./57.}}
'''Kvalifikacije za I. zonu'''&lt;br /&gt;
U kvalifikacijama za najviši rang natjecanja ''[[NK Dalmatinac Split|&quot;Dalmatinac&quot;]]'' je svladao ''[[NK Rudar Trbovlje|&quot;Rudar&quot;]]'' iz [[Trbovlje|Trbovlja]] (2:0, 1:0), koji je tada bio drugoplasirani u [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1956./57.|ligi ''Maribor – Varaždin – Celje'']].

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gol r !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac Split]] ||22 ||16 ||3 ||3 ||64 ||29 || +35 ||35
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zadar|Sloga Zadar]] ||22 ||12 ||5 ||5 ||64 ||31 || +33 ||29
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||22 ||9 ||7 ||6 ||45 ||37 || +8 ||25
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||22 ||10 ||5 ||7 ||38 ||41 || -3 ||25
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]] ||22 ||10 ||4 ||8 ||44 ||39 || +5 ||24 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]] ||21 ||10 ||4 ||7 ||55 ||53 || +2 ||24
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||22 ||9 ||3 ||10 ||54 ||49 || +5 ||21
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||22 ||9 ||2 ||11 ||24 ||35 || -11 ||20
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Solin|Solin]] ||21 ||6 ||7 ||8 ||28 ||38 || -10 ||19
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||22 ||7 ||5 ||10 ||48 ||61 || -13 ||19
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||22 ||4 ||6 ||12 ||33 ||54 || -21 ||14
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||22 ||2 ||3 ||17 ||37  ||76 || -39 ||7 
|-
|}

== Bosna i Hercegovina ==
'''Kvalifikacije za Zonu II A'''
{|
|-
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#98fb98;&quot;
|1. || '''[[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]]''' ||6||4||1||1||17||7 ||9
|- style=&quot;background:#98fb98;&quot;
|2. || '''[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]]''' ||6||3||1||2||13||11||7
|-  
|3. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||6||3||0||3||14||17||6
|- 
|4. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč S. Most]] ||6||2||0||4||12||21||4
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=&quot;150&quot;|&amp;nbsp;
!width=&quot;50&quot;| Žel
!width=&quot;50&quot;| Ner
!width=&quot;50&quot;| Pro
!width=&quot;50&quot;| Pod
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[FK Željezničar Zenica|Željezničar]]
| bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||0:0 || ? || 4:0
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[NK Neretva Metković|Neretva]]
| ? || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | ||4:3 || ?
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[FK Proleter Teslić|Proleter]]
| ? ||2:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || ?
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč]]
|3:4 || ? ||4:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
|}
|}
''Željezničar (Zenica) i Neretva (Metković) su se plasirali u Drugu A zonu''

=== Banja Luka ===
'''Kvalifikacije za prvaka podsaveza'''
{|
|-
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč S. Most]] ||6||5||0||1||17||6||10
|-
|2. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||6||4||1||1||16||6||9
|- 
|3. || Signal Bihać ||6||2||1||3||15||16||5
|- 
|4. || [[OFK Prijedor|Celuloza Prijedor]] ||6||0||0||6||6||16||0
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=&quot;150&quot;|&amp;nbsp;
!width=&quot;50&quot;| Pod
!width=&quot;50&quot;| Bor
!width=&quot;50&quot;| Sig
!width=&quot;50&quot;| Cel
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč]]
| bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 2:1 || 8:0 || 2:0
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac]]
| 4:0 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 3:0 || 4:1
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| Signal
| ? || 1:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 3:2
|-
!style=&quot;text-align:right&quot;| [[OFK Prijedor|Celuloza]]
| ? || ? || 0:1 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
|}
|}

==== Zapadna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|1. || Signal Bihać ||10||6||2||2||20||6||14
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|2. || [[OFK Prijedor|Celuloza Prijedor]] ||10||5||2||3||17||12||12
|-
|3. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] ||10||4||3||3||23||21||11
|- 
|4. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||10||4||2||4||19||19||10
|- 
|5. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]] ||10||3||1||6||15||14||7
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|6. || [[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] ||10||2||2||6||14||34||4
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| Od naredne sezone igra se jedinstvena liga s 12 klubova.
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=6232 VREMEPLOV 7: Banjalučka regija 1920 - 1992]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

==== Istočna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|1. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||10||6||2||2||23||14||14
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|2. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] ||10||5||1||4||23||13||11
|- 
|3. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||10||5||1||4||26||16||11
|-
|4. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||10||5||1||4||20||20||11
|-
|5. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||10||4||2||4||18||26||10
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|6. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||10||1||1||8||11||32||3
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| Od naredne sezone igra se jedinstvena liga s 12 klubova.
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=6232 VREMEPLOV 7: Banjalučka regija 1920 - 1992]&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;
|}
;Utakmice Kozare&lt;ref name=&quot;KOZ&quot;&gt;[https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ Prvi put u republičkoj ligi Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918172107/https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ |date=18. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 2. srpnja 2018., pristupljeno 27. rujna 2024.&lt;/ref&gt;
* 1. kolo: '''BSK''' – Kozara 2:1
* 2. kolo: '''Kozara''' – Podgrmeč 3:1
* 3. kolo: Kozara – Željezničar 1:1
* 4. kolo: '''Kozara''' – Rudar 2:1
* 5. kolo: '''Borac''' – Kozara 7:1
* 6. kolo: '''Kozara''' – BSK 6:2
* 7. kolo: '''Podgrmeč''' – Kozara 3:1
* 8. kolo: Željezničar – '''Kozara''' 0:4
* 9. kolo: '''Kozara''' – Borac 1:0
* 10. kolo: '''Rudar''' – Kozara 5:0

=== Tuzla ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||22||15||3||4||61||26||33
|-  
|2. || [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]] ||22||15||1||6||41||24||31
|-  
|3. || [[NK Slaven Živinice|Slaven Živinice]] ||22||12||4||6||56||29||28
|-  
|4. || [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]] ||22||9||4||9||44||48||22
|-  
|5. || [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||22||10||2||10||52||58||22
|-  
|6.|| [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]] ||21 ||8 ||5 ||8 ||45||35 ||21
|-
|7.|| [[FK Modriča|Napredak Modriča]] ||22 ||5 ||10 ||7 ||39||41 ||20
|-
|8. || Jedinstvo Tuzla ||22 ||7 ||5 ||10 ||49||48 ||19
|-
|9.|| [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] ||21 ||8 ||3 ||10 ||49||58 ||19
|-
|10.|| [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]] ||22 ||6 ||6 ||10 ||34||44 ||18
|-
|11.|| [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||22 ||8 ||2 ||12 ||31||52 ||18
|-
|12.|| [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||22 ||3 ||5 ||14 ||24||62 ||11
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
Tablica je nepotpuna, nedostaje rezultat jedne utakmice.
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt;Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&amp;start=540 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Sarajevo ===
'''Za prvaka sarajevskog podsaveza'''
{| 
|-
|'''[[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]]''' || || – || || Romanija Sarajevo || ||2:0, 1:2 || 
|-
|}

==== Zapadna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|1. || [[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]] ||14||10||1||3||31||11||21
|-
|2. || [[FK UNIS Vogošća|Radnički Vogošća]] ||14||8||0||6|| || ||16
|-
|3. || [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||14||7||2||5|| || ||16
|-
|4. || [[HNK Sloga Uskoplje|Sloga Gornji Vakuf]] ||14||7||1||6||23||21||15
|- 
|5. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||14||6||3||5|| || ||15
|-
|6. || [[NK Travnik|Bratstvo Travnik]] ||14||6||2||6||23||22||14
|-
|7. || [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||14||5||2||7|| || ||12
|-
|8. || Metalac Sarajevo ||14||2||1||11||17||44||5
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|Tablica je nepotpuna, za pojedine klubove nedostaje gol-razlika
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

==== Istočna grupa ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
|1. || Romanija Sarajevo ||14||10||3||1||45||21||23
|- 
|2. || [[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]] ||14||9||3||2||40||25||21
|-
|3. || [[NK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||14||6||5||3||32||18||17
|-
|4. || [[FK Drina HE Višegrad|Drina Višegrad]] ||14||5||3||6||28||28||13
|-
|5. || [[FK Romanija Pale|Romanija Pale]] ||14||3||5||6||20||25||11
|-
|6. || Iskra Sarajevo ||14||3||5||6||18||28||11
|-
|7. || [[FK Goražde|Pobjeda Goražde]] ||14||2||4||8||14||30||8
|-
|8. || [[FK Mladost Rogatica|Mladost Rogatica]] ||14||1||6||7||15||34||8
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Mostar ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Mostar 1956./57.}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;| [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||17||15||1||1||48||19||31
|-  
|2. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||16||13||0||3||55||21||24
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||17||9||1||7||41||26||17
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Igman Konjic|Metalac Konjic]] ||17||7||1||9||33||42||15
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;| [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||17||6||2||9||30||40||14
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;| Soko Mostar ||16||5||3||8||42||43||12
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||16||6||0||10||24||39||12
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;| [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||17||4||3||10||30||44||11
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;| Tekstilac Mostar ||17||2||2||13||26||60||6
|-
| || [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] ||colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot;|&lt;small&gt; ''Mladost (Lištica) je odustala od natjecanja
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|Napomena: Tablica nije potpuna
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=340 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1956./57.}}
Prvenstvo je organizirano kao turnir tri ekipe – pobjednika regionalnih kvalifikacija u kojem je sudjelovalo osam ekipa – [[FK Bokelj Kotor|Bokelj]], [[FK Rudar Pljevlja|Rudar]], [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak]], [[FK Javorak|Javorak]], [[FK Berane|Radnički Ivangrad]], [[FK Igalo 1929|Igalo]], [[FK Poštar Titograd|Poštar]] i [[FK Zora|Spuž]].
Najuspješnije momčadi u kvalifikacijama bile su Bokelj, Rudar i Javorak,&lt;ref&gt;Novak Jovanović: Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925–1985, Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)&quot;1925/1985&lt;/ref&gt; koje su sudjelovale u turniru Crnogorske republičke lige za sezonu 1956./57.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Bokelj Kotor|Bokelj]] ||2||1||1||0||3||0||3
|- 
|2. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||2||0||2||0||1||1||2
|- 
|3. || [[FK Javorak|Javorak]] ||2||0||1||1||1||4||1
|}
Rezultati završnog turnira: Rudar – Javorak 1:1; Bokelj – Rudar 0:0; Javorak – Bokelj 0:3.&lt;ref&gt;Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije, Beograd, ISSN: 0351-2894&lt;/ref&gt;

== Srbija ==
=== Sombor – Subotica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || |[[FK Bačka 1901 Subotica|Zvezda Subotica]] ||26 ||20 ||3 ||3 ||72 ||27 ||43
|- 
|2. || |[[FK Radnik Vrbas|Radnik Vrbas]] ||26 ||19 ||4 ||3 ||89 ||27 ||42
|-
|3. || [[FK Senta|Senta]] ||26 ||16 ||1 ||9 ||58 ||42 ||33 
|- 
|4. || Električna centrala Subotica ||26 ||12 ||5 ||9 ||55 ||38 ||29
|-
|5. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola]] Bačka Topola ||26 ||12 ||3 ||11 ||54 ||42 ||27
|- 
|6. || [[FK Sport Bezdan|Sport Bezdan]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||49 ||58 ||26
|-  
|7. || [[OFK Subotica|ZFK Subotica]] ||26 ||12 ||2 ||12 ||37 ||63 ||26 
|- 
|8. || [[FK Tekstilac Odžaci|Tekstilac Odžaci]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||57 ||51 ||24
|- 
|9. || [[FK Eđšeg Mali Iđoš|Eđšeg Mali Iđoš]] ||26 ||8 ||8 ||12 ||46 ||47 ||24 
|- 
|10. || [[FK Jedinstvo 1947|Jedinstvo Kolut]] ||26 ||8 ||5 ||14 ||51 ||41 ||21
|-
|11. || [[FK Crvenka|Spartak Crvenka]] ||26 ||8 ||5 ||14 ||36 ||47 ||21 
|- 
|12. || [[FK ŽAK Sombor|ŽAK Sombor]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||46 ||74 ||19  
|- 
|13. || [[FK Radnički Bajmak|Radnički Bajmak]] ||26 ||8 ||0 ||18 ||42 ||77 ||16
|- 
|14. || [[FK Radnički Ratkovo|Radnički Ratkovo]] ||26 ||5 ||3 ||20 ||37 ||85 ||13  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |title=FK Radnik Vrbas Tabele 1955-1964 |access-date=16. rujna 2023. |archive-date=2. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902031216/http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Banat ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Rusanda|Rusanda Melenci]] || || || || || || ||41
|- 
|2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] || || || || || || ||34
|- 
|3. || [[FK Obilić Novi Kneževac|Obilić Novi Kneževac]] || || || || || || ||29
|- 
|4. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK Kikinda]] || || || || || || ||28 
|- 
|5. || [[FK Vršac|Jedinstvo Vršac]] || || || || || || ||28
|- 
|6. || Trgovački (Pančevo) || || || || || || ||26
|- 
|7. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] || || || || || || ||25
|- 
|8. || Radnički (Jaša Tomić) || || || || || || ||25 
|- 
|9. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽFK Banat Zrenjanin]] || || || || || || ||25
|- 
|10. || Radnički Kikinda || || || || || || ||24
|- 
|11. || Jedinstvo (Kačarevo) || || || || || || ||24
|- 
|12. || Železničar (Vršac) || || || || || || ||24
|- 
|13. || Jedinstvo (Pančevo) || || || || || || ||20
|- 
|14. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija (Jabuka)]] || || || || || || ||11 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| &lt;small&gt;U ljeto 1956. Železničar (Zrenjanin) mijenja ime u ŽFK Banat.&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201955-1962.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1955.-1962.]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Srijem – Novi Sad ===

=== Beograd ===

=== Kragujevac ===

=== Niš ===
==== Sjever ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||18||13||3||3||55||24||29
|- 
|2. || [[FK Dinamo Niš|Dinamo Niš]] ||18||9||5||4||55||27||23
|- 
|3. || [[OFK Bor|Bor]] ||18||9||4||5||53||40||22
|- 
|4. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||18||7||6||5||40||32||20
|- 
|5. || [[FK Metalac Bor|Metalac Bor]] ||18||6||5||7||24||30||17
|- 
|6. || [[FK Sloga Niš|Sloga Niš]] ||18||4||8||6||34||35||16
|- 
|7. || [[FK Ozren Sokobanja|Ozren Sokobanja]] ||18||6||3||9||35||53||15
|- 
|8. || [[FK Napredak Aleksinac|Napredak Aleksinac]] ||18||7||1||10||24||47||15
|- 
|9. || [[FK Timočanin Knjaževac|Timočanin Knjaževac]] ||18||5||4||9||32||35||14
|- 
|10. || [[OFK Sinđelić Niš|Sinđelić Niš]] ||18||3||3||12||25||55||9
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.calameo.com/books/000294779eabed71e839f Od zone do zone almanah FK Bor 1919 - 2006.]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

==== Jug ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Vlasina Vlasotince|Vlasina Vlasotince]] ||20||12||3||5||47||32||27
|- 
|2. || [[FK Trgovački Niš|Trgovački Niš]] ||20||9||8||3||66||40||26
|- 
|3. || [[FK Radnik Surdulica|Radnik Surdulica]] ||20||8||5||7||44||31||21
|- 
|4. || [[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]] ||20||8||5||7||34||24||21
|- 
|5. || [[FK Radan Lebane|Radan Lebane]] ||20||9||2||9||46||44||20
|- 
|6. || [[FK Radnički Leskovac|Radnički Leskovac]] ||20||8||4||8||46||47||20
|- 
|7. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||20||9||2||9||36||58||20
|- 
|8. || [[FK Jedinstvo Bela Palanka|Jedinstvo Bela Palanka]] ||20||7||5||8||48||38||19
|- 
|9. || [[FK Jedinstvo Grdelica|Jedinstvo Grdelica]] ||20||8||2||10||37||44||18
|- 
|10. || [[OFK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||20||7||3||10||42||45||17
|- 
|11. || [[FK Budućnost Vranje|Budućnost Vranje]] ||20||4||3||13||14||53||11
|- 
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://digitalnabibliotekavlasotince.org.rs//wp-content//uploads//2024//02//Fudbalski-klub-Vlasina-od-opstinske-do-druge-savezne-lige.pdf Fudbalski klub Vlasina od opštinske do Druge savezne lige]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Kosovo ===
{{glavni|Zonska nogometna liga AKMO 1956./57.}}
Prvak je bio [[Ajvalija|ajvalijski]] Rudnik.&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions]&lt;/ref&gt;

== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska nogometna zona 1956./57.}}
Prvak je bio [[FK Pelister Bitolj|Pelister]].&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromchamp.html (North) Macedonia - List of Champions]&lt;/ref&gt;

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.]]
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.]]
* [[Kup maršala Tita 1956./57.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori == 
&lt;small&gt;
*[https://web.archive.org/web/20090209113538/http://hrnogometdb.webs.com/1956_57.html#3rang Sezona 1956/57.]
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1956-57]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1956./57.‎| 3]]</text>
      <sha1>t9rsvz8kbggvs2tvwln8p6n7yk24kci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1955./56.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>749168</id>
    <revision>
      <id>7624164</id>
      <parentid>7606708</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31558" sha1="gumii1tn7p8kc9jsyxz4qiznzrw9elw" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 3. ligaški rang
| sezona                    = 1955./56.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1954./55.|1954./55.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1956./57.|1956./57.]]
}}

Treći rang [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1955./56. bile su regionalne lige, neke i izvan granica republika.

== Slovenija – Hrvatska ==
=== Ljubljana – Primorje ===
{{glavni|Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.}}

'''Kvalifikacije za Drugu saveznu ligu (Prva zona)'''
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
| [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] – '''[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]''' ||3:4, 1:7 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||18||14||2||2||77||22||30
|- 
|2. || [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||18||13||3||2||64||14||29
|-
|3. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||18||10||4||4||60||27||24
|-
|4. || [[NK Sava Kranj|Mladost Kranj]] ||18||9||2||7||38||35||20
|-
|5. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||18||8||2||8||40||36||18
|-
|6. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||18||7||3||8||27||33||17
|-
|7. || [[NK Izola|Izola]] ||18||4||4||10||31||58||12
|-
|8. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||18||4||3||11||28||53||11
|-
|9. || [[NK Koper|Koper]] ||18||4||3||11||22||75||11
|-
|10. || [[NK Postojna|Postojna]] ||18||3||2||13||18||50||8
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-DFDUPTO4 Slovenski Jadran: glasilo SZDL]&lt;/ref&gt;
|}

=== Liga Varaždin – Maribor – Celje ===
{{glavni|Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Varaždin|Tekstilac Varaždin]] ||22 ||18 ||3 ||1 ||106 ||29 ||39 
|-
|2. ||[[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]]  ||22 ||14 ||3 ||5 ||68 ||38 ||31 
|-
|3. ||[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||22 ||14 ||3 ||5 ||53 ||29 ||31 
|-
|4. ||[[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||55 ||40 ||28 
|-
|5. ||[[NK Železničar Maribor|Maribor]] ||22 ||11 ||1 ||10 ||63 ||48 ||23 
|-
|6. ||[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||22 ||8 ||5 ||9 ||63 ||64 ||21 
|-
|7. ||[[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] ||22 ||9 ||2 ||11 ||37 ||42 ||20 
|-
|8. ||[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] ||22 ||9 ||2 ||11 ||39 ||63 ||20 
|-
|9. ||[[NK Oroslavje|Tekstlac Oroslavje]] ||22 ||7 ||4 ||11 ||40 ||47 ||18 
|-
|10. ||[[NK Mladost Zabok|Mladost Zabok]] ||22 ||6 ||1 ||15 ||37 ||70 ||13 
|-
|11. ||[[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]]  ||22 ||5 ||1 ||16 ||39 ||91 ||11 
|-
|12. ||[[NK Nafta Lendava|Nafta Donja Lendava]]  ||22 ||4 ||1 ||17 ||25 ||69 ||9 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|'''Donja Lendava''' – tadašnji naziv za '''[[Lendava|Lendavu]]'''
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1950-1959/1955-1956/lestvice NK Mura skozi čas]&lt;/ref&gt;
|}

=== Pula ===
Prvak [[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] osvojio je kvalifikacije i plasirao se u Prvu zonu.
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
|[[HNK Orijent 1919|Orijent]] – '''[[NK Istra 1961|Uljanik]]''' ||2:1, 1:5 
|-
| [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] – '''[[NK Istra 1961|Uljanik]]''' ||3:4, 1:7  
|-
|}

=== Rijeka ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Rijeka 1955./56.}}
'''Kvalifikacije za 2. ligu (Prva zona) 1956./57.'''
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
|[[HNK Orijent 1919|Orijent]] – '''[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]''' ||2:1, 1:5 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||22 ||15 ||3 ||4 ||67 ||20 ||33 
|-
|2. ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||22 ||11 ||7 ||4 ||44 ||26 ||29 
|-
|3. ||[[HNK Goranin Delnice|Goranin Delnice]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||47 ||32 ||28 
|-
|4. ||[[NK Lokomotiva Rijeka|Lokomotiva Rijeka]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||48 ||47 ||26 
|-
|5. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||22 ||8 ||7 ||7 ||35 ||34 ||23 
|-
|6. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] ||22 ||8 ||6 ||8 ||41 ||34 ||22 
|-
|7. ||[[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||22 ||9 ||4 ||9 ||35 ||37 ||22 
|-
|8. ||Nafta Rijeka ||22 ||9 ||2 ||11 ||58 ||58 ||20 
|-
|9. ||Vulkan Rijeka ||22 ||6 ||5 ||11 ||45 ||66 ||17 
|-
|10. ||Torpedo Rijeka ||22 ||3 ||3 ||16 ||22 ||49 ||9 
|-
| ||[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||22 ||8 ||7 ||7 ||31 ||31 || 
|-
| ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||22 ||3 ||4 ||15 ||20 ||65 || 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
* &lt;small&gt;''[[NK Crikvenica|Crikvenica&quot;]]'' i ''[[NK Nehaj Senj|&quot;Nehaj&quot; Senj]]'' odustali su prije kraja prvenstva, te su isključeni iz natjecanja&lt;/small&gt; 
* &lt;small&gt;''[[HNK Goranin Delnice|&quot;Goranin&quot; Delnice]]'' započeo natjecanje kao ''&quot;Goran&quot;''&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;/small&gt;
|}

=== Zagreb ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna liga 1955./56.}}
Prvak je bio [[ŠK Grafičar Zagreb]]. Na kraju su kvalifikacije između [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadrana]] i Grafičara ispale bespotrebne jer su oba kluba ušla u zonu.

=== Međupodsavezna liga Sisak – Bjelovar – Karlovac ===
Prvak je bila [[NK Turbina Karlovac|Turbina Karlovac]].

==== Podsavez Bjelovar ====

==== Podsavez Koprivnica ====

==== Podsavez Karlovac ====

=== Brod ===
Prvak je bila [[FK Polet Bosanski Brod|Nafta Bosanski Brod]].

=== Osijek ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1955./56.}}
'''Turnir za prvaka podsaveza'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- style=&quot;background:#ACE1AF;&quot;
| 1. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 4 || 3 || 1 || 0 || 21||4 || 7
|-
| 2. || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7||9 || 3
|-
| 3. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 1||16 || 2
|}

==== Grad Osijek ====
{{glavni|Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1955./56.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[NK Grafičar Osijek|Grafičar Osijek]] || 14 || 12 || 1 || 1 || 66||15 || 25
|-
| 2. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 14 || 10 || 3 || 1 || 43||15 || 23
|-
| 3. || [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || 14 || 9 || 1 || 4 || 39||18 || 19
|-
| 4. || [[NK Drvodjelac Osijek|Drvodjelac Osijek]] || 14 || 6 || 4 || 4 || 29||23 || 16
|-
| 5. || [[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] || 14 || 6 || 2 || 6 || 42||32 || 14
|-
| 6. || [[NK Željezničar Osijek|Željezničar Osijek]] || 14 || 3 || 1 || 10 || 13||54 || 7
|-
| 7. || [[SD Zadrugar Osijek|Zadrugar Osijek]] || 14 || 3 || 0 || 11 || 19||59 || 6
|-
| 8. || [[NK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] || 14 || 0 || 2 || 12 || 16||51 || 2
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|  || [[TANK Tenja]] ||  colspan=&quot;7&quot; | &lt;small&gt;''isključen iz prvenstva u prvom dijelu natjecanja''&lt;/small&gt;
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

==== Pokrajinska liga Osijek ====
{{glavni|Pokrajinska nogometna liga NP Osijek 1955./56.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 22 || 18 || 2 || 2 || 94||22 || 38
|- style=&quot;background:#ACEEEE;&quot;
| 2. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] || 22 || 14 || 4 || 4 || 74||36 || 32
|-
| 3. || [[NK Slavonski Partizan Podravska Slatina|Slavonski Partizan P. Slatina]] || 22 || 13 || 4 || 5 || 60||42 || 30
|-
| 4. || [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]] || 22 || 13 || 3 || 6 || 80||41 || 29
|-
| 5. || [[NK Belje Kneževo|Belje Kneževo]] || 22 || 12 || 3 || 7 || 63||39 || 27
|-
| 6. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 22 || 11 || 2 || 9 || 76||56 || 24
|-
| 7. || [[NK Sloga Đurđenovac|Sloga Đurđenovac]] || 22 || 10 || 4 || 8 || 48||45 || 24
|-
| 8. || [[NK Jadran Branjin Vrh|Jadran Branjin Vrh]] || 22 || 8 || 4 || 10 || 45||56 || 20
|-
| 9. || [[NAŠK Našice]] || 22 || 5 || 5 || 12 || 36||59 || 15
|-
|10. || [[NK Napredak Batina|Napredak Batina]] || 22 || 5 || 1 || 16 || 30||94 || 11
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Omladinac Petrijevci|Omladinac Petrijevci]] || 22 || 4 || 2 || 16 || 20||74 || 8
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Proleter Vukovar|Proleter Vukovar]] || 22 || 2 || 2 || 18 || 19||81 || 6
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

=== Split ===
{{glavni|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1955./56.}}
Na kraju su kvalifikacije između Jadrana i [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičara]] ispale bespotrebne jer su oba kluba ušla u zonu.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gol r !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||22 ||14 ||4 ||4 ||46 ||21 || +25 ||32
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac Split]] ||22 ||12 ||4 ||6 ||50 ||31 || +19 ||29
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||22 ||13 ||3 ||6 ||47 ||31 || +16 ||29
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||22 ||11 ||6 ||5 ||42 ||32 || +10 ||28
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||22 ||7 ||8 ||7 ||42 ||40 || +2 ||22
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zadar|Sloga Zadar]] ||22 ||8 ||5 ||9 ||36 ||32 || +4 ||21
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||22 ||8 ||4 ||10 ||44 ||48 || -4 ||20
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Solin|Solin]] ||22 ||7 ||5 ||10 ||36 ||40 || -4 ||19
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||22 ||7 ||5 ||10 ||49 ||59 || -10 ||19
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||22 ||7 ||3 ||12 ||34 ||49 || -15 || 17
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Radnički Šibenik|Radnički Šibenik]] ||22 ||5 ||6 ||11 ||26 ||41 || -15 ||16
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Sjever Split|Sjever Split]] ||22 ||4 ||4 ||14 ||28 ||56 || -28 ||12 
|-
|}

== Bosna i Hercegovina ==
'''Kvalifikacije za Zonu II A'''&lt;br /&gt;
Za dva mjesta u II zoni A borili su se [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]], [[FK Proleter Kreka|Proleter Kreka]], [[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]] i [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]].&lt;br /&gt;
''U Drugu „A“ zonu su se plasirali Velež (Nevesinje) i Jedinstvo (Bihać)''.&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Kvalifikacije za zonu: Proleter (Kreka) – Željezničar (Zenica) 1:1, Proleter (Kreka) – Jedinstvo (Bihać) 2:0, Železničar (Zenica) – Velež (Nevesinje) 1:0, Železničar (Zenica) – Jedinstvo (Bihać) 5:0, Železničar (Zenica) – Proleter (Kreka) 0:2, Velež (Nevesinje) – Željezničar (Zenica) 2:1]&lt;/ref&gt;

=== Banja Luka ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||22||16||4||2||63&lt;ref name=&quot;BLV&quot; /&gt;/65&lt;ref name=&quot;KOZ&quot; /&gt;||28||36
|-
|2. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||22||14||5||3||54||23||33
|- 
|3. || Signal Bihać ||22||11||5||6||39||36||27
|- 
|4. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||22||10||5||7||45||41||25
|- 
|5. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] ||22||9||5||8||46||38&lt;ref name=&quot;BLV&quot; /&gt;/36&lt;ref name=&quot;KOZ&quot; /&gt; ||23
|- 
|6. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||22||7||5||10||35||45||19
|- 
|7. || [[FK Željezničar Banja Luka|Radnički Banja Luka]] ||22||9||1||12||32||50||19
|-
|8. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||22||7||4||11||43||44||18
|-
|9. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] ||22||7||4||11||41||44&lt;ref name=&quot;BLV&quot; /&gt;/45&lt;ref name=&quot;KOZ&quot; /&gt;||18
|-
|10. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||22||7||4||11||45||54||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||22||6||6||10||33||48||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||22||2||6||14||28||57||10
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| Za narednu sezonu liga je podijeljena na dvije grupe: Zapadnu i Istočnu&lt;br&gt;Obje tablice sadrže pogrešnu gol-razliku
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;BLV&quot;&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=6232 VREMEPLOV 7: Banjalučka regija 1920 - 1992]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KOZ&quot; /&gt;  
&lt;/small&gt;
|}

;Utakmice Kozare&lt;ref name=&quot;KOZ&quot;&gt;[https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ Prvi put u republičkoj ligi Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918172107/https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ |date=18. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 2. srpnja 2018., pristupljeno 27. rujna 2024.&lt;/ref&gt;
* 1. kolo: '''Kozara''' – Podgrmeč 7:1
* 2. kolo: '''Rudar''' – Kozara 3:0
* 3. kolo: '''Kozara''' – Borac (BD) 3:2
* 4. kolo: Kozara – Jedinstvo 1:1
* 5. kolo: Sloboda (MG) – '''Kozara''' 2:4
* 6. kolo: BSK – Kozara 1:1
* 7. kolo: Sloboda (BN) – Kozara 0:0
* 8. kolo: Radnički – '''Kozara''' 0:1
* 9. kolo: '''Kozara''' – Borac (D) 6:1
* 10. kolo: '''Signal''' – Kozara 2:1
* 11. kolo: Naprijed – '''Kozara''' 1:4
* 12. kolo: Podgrmeč – '''Kozara''' 0:1
* 13. kolo: '''Kozara''' – Rudar 3:1
* 14. kolo: '''Borac (BD)''' – Kozara 2:0
* 15. kolo: '''Kozara''' – Naprijed 7:1
* 16. kolo: Borac (D) – '''Kozara''' 1:3
* 17. kolo: Jedinstvo – Kozara 1:1
* 18. kolo:  '''Kozara''' – BSK 2:1
* 19. kolo: Kozara – Signal 1:1
* 20. kolo: '''Kozara''' – Sloboda (MG) 3:0 (Sloboda nije došla na utakmicu)
* 21. kolo: '''Kozara''' – Sloboda (BN) 2:0
* 22. kolo: '''Kozara''' – Radnički 3:2

=== Tuzla ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Proleter Kreka|Proleter Kreka]] ||22||16||3||3||77||24||35
|-  
|2. || [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]] ||22||14||4||4||50||23||32
|-  
|3. || [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]] ||22||11||5||6||41||35||27
|-  
|4. || [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]] ||22||11||5||6||51||36||27
|-  
|5. || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||22||12||3||7||42||35||27
|- 
|6. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||22||9||5||8||46||33||23
|-  
|7. || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||22||9||3||10||34||36||21
|-  
|8. || [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] ||22||8||4||10||57||54||20
|-  
|9. || [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||22||9||2||11||33||48||20
|-  
|10. || [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac Bosanski Šamac]] ||22||4||4||14||44||51||12
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot; 
|11. || [[FK Vlasenica|Birač Vlasenica]] ||22||4||4||14||36||63||12
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot; 
|12. || [[NK Mladost Puračić|Mladost Puračić]] ||22||1||2||19||16||98||4
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| U ljeto 1956. [[FK Proleter Kreka|Proleter Kreka]] se fuzionirao s [[FK Sloboda Tuzla|tuzlanskom Slobodom]]
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Sarajevo ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]] ||18||12||3||3||49||26||27
|-
|2. || [[FK UNIS Vogošća|Radnički Vogošća]] ||18||11||3||4||55||25||25
|-
|3. || [[FK Romanija Pale|Romanija Pale]] ||18||8||4||6||40||29||20
|- 
|4. || [[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]] ||18||7||6||5||34||31||20
|-
|5. || [[FK Drina HE Višegrad|Drina Višegrad]] ||18||7||3||8||41||37||17
|-
|6. || [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||18||7||3||8||29||43||17
|- 
|7. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||18||8||0||10||40||39||16
|-
|8. || [[FK Goražde|Pobjeda Goražde]] ||18||5||5||8||22||31||15
|-
|9. || [[NK Vlašić Turbe|Vlašić Turbe]] ||18||6||1||11||27||36||13
|-
|10. || [[NK Žepče|Orlovik Žepče]] ||18||5||0||13||26||48||10
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|Za narednu sezonu liga je podijeljena u dvije grupe – Zapadna i Istočna
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Mostar ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Mostar 1955./56.}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||18||13||4||1||50||11||30
|-  
|2. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||18||13||2||3||53||13||28
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||18||11||4||3||44||24||26
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Igman Konjic|Metalac Konjic]] ||18||9||4||5||47||28||22
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;| Soko Mostar ||18||10||1||7||41||33||21
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;| [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] ||18||5||4||9||21||38||14
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;| [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Budućnost Duvno]] ||18||6||0||12||23||38||12
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;| Mladost Čapljina ||18||4||3||11||24||44||11
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;| [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||18||3||4||11||31||49||10
|-
|10. || [[NK Široki Brijeg|Lištica]] ||18||3||0||15||12||57||6
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| U ljeto 1956. Mladost Čapljina spojila se s [[HNK Čapljina|Borcem Čapljina]]
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1955./56.}}
Među njima se prvi i jedini put našla i jedna momčad s necrnogorskog područja, [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]] ([[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]). Zbog toga rezultati GOŠK Dubrovnika nisu uvršteni u konačnu tablicu niti u vječnu listu rezultata [[Crnogorska republička nogometna liga (1946. – 1991.)|Crnogorske republičke lige]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Bokelj Kotor|Bokelj]] ||6||5||1||0||23||4||11
|-
|2. || [[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]] ||6||4||2||0||23||7||10
|-
|3. || [[FK Gorštak Kolašin|Gorštak]] ||6||4||1||1||14||15||9
|-
|4. || [[FK Zora|Zora Spuž]] ||6||2||0||4||14||19||4
|-
|5. || [[FK Igalo 1929|Igalo]] ||6||2||0||4||9||22||4
|- 
|6. || [[FK Javorak|Javorak]] ||6||0||1||5||3||23||1
|-
|7. || [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] ||6||0||0||6||1||32||0
|- 
|  || [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]] ||  colspan=&quot;7&quot; | ''izvan lige''
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesm/monteghist.html#56 rsssf.org: Montenegrin Republic League 1955/56]&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;
|}

'''Kvalifikacije za popunu Druge „B“ zone'''
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
|[[FK Bokelj Kotor|Bokelj]] – '''[[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]]''' ||?:?, ?:? 
|-
|[[FK Berane|Radnički Ivangrad]] – '''[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]]''' ||?:?, ?:? 
|-
|}
''Iskra i GOSK promovirani su u II. B zonu. Radnički iz Ivangrada ispao je u Crnogorsku ligu.''

== Srbija – Makedonija ==
=== Sombor – Subotica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || |[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||26 ||20 ||2 ||4 ||95 ||35 ||42
|- 
|2. || Električna centrala Subotica ||26 ||15 ||2 ||9 ||65 ||37 ||32
|- 
|3. || [[FK Jedinstvo 1947|Jedinstvo Kolut]] ||26 ||14 ||3 ||9 ||52 ||45 ||31
|- 
|4. || |[[FK Bačka 1901 Subotica|Zvezda Subotica]] ||26 ||14 ||2 ||10 ||74 ||39 ||30
|- 
|5. || [[FK Tekstilac Odžaci|Tekstilac Odžaci]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||70 ||51 ||28
|- 
|6. || [[FK ŽAK Sombor|ŽAK Sombor]] ||26 ||13 ||2 ||11 ||51 ||62 ||28 
|- 
|7. || |[[FK Radnik Vrbas|Radnik Vrbas]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||75 ||49 ||26
|-
|8. || [[FK TSC Bačka Topola|Topola Bačka Topola]] ||26 ||12 ||2 ||12 ||54 ||48 ||26
|- 
|9. || [[FK Sport Bezdan|Sport Bezdan]] ||26 ||10 ||6 ||10 ||56 ||57 ||26
|-
|10. || [[FK Senta|Senta]] ||26 ||9 ||7 ||10 ||59 ||61 ||25 
|-
|11. || Udarnik Krivaja ||26 ||9 ||3 ||14 ||55 ||69 ||21  
|-
|12. || [[FK Rusin Ruski Krstur|Rusin Ruski Krstur]] ||26 ||9 ||0 ||16 ||39 ||77 ||18 
|-
|13. || [[FK AFK Ada|Bratstvo Ada]] ||26 ||6 ||4 ||16 ||44 ||75 ||16
|- 
|14. || [[FK Hajduk Stapar|Mladost Stapar]] ||26 ||7 ||2 ||17 ||47 ||127 ||16  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |title=FK Radnik Vrbas Tabele 1955-1964 |access-date=19. rujna 2023. |archive-date=2. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902031216/http://fkvrbas.weebly.com/fk-radnik-vrbas-tabele-sezona-1955-1964.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Banat ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || Banat (Kikinda) || || || || || || ||40
|- 
|2. || [[FK Rusanda|Rusanda Melenci]] || || || || || || ||37
|- 
|3. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] || || || || || || ||32
|- 
|4. || Trgovački (Pančevo) || || || || || || ||30
|- 
|5. || Radnički Kikinda || || || || || || ||30
|- 
|6. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] || || || || || || ||29
|- 
|7. || [[FK Vršac|Jedinstvo Vršac]] || || || || || || ||28 
|- 
|8. || [[FK Obilić Novi Kneževac|Obilić Novi Kneževac]] || || || || || || ||28
|- 
|9. || Železničar (Vršac) || || || || || || ||26
|- 
|10. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK Kikinda]] || || || || || || ||23
|- 
|11. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|Železničar Zrenjanin]] || || || || || || ||22
|- 
|12. || Jedinstvo (Pančevo) || || || || || || ||19 
|- 
|13. || [[FK Borac Zrenjanin|Borac Zrenjanin]] || || || || || || ||15
|- 
|14. ||  Budućnost (Alibunar) || || || || || || ||5
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201955-1962.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1955.-1962.]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Srijem – Novi Sad ===
Prvak je bila [[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]]

=== Beograd (grad) ===
Prvak je bio [[SK Sloga Beograd|BUSK]], a drugoplasirani [[FK Grafičar Beograd|Grafičar]].

=== Beograd pokrajina ===
Prvak je bio [[FK Radnički Valjevo|Radnički Valjevo]].

=== Kragujevac ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Kragujevac 1955./56.}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]  ||23 ||14 ||6 ||3 ||47 ||16 ||34
|-
|2. || [[FK Sloboda Užice|Sloboda Titovo Užice]]  ||23 ||14 ||6 ||3 ||43 ||14 ||34
|-
|3. || Budućnost Ćuprija ||23 ||11 ||3 ||9 ||45 ||40 ||25
|-
|4. || [[FK Takovo Gornji Milanovac|Takovo Gornji Milanovac]]||23 ||9 ||6 ||8 ||36 ||33 ||24
|-
|5. || [[FK Jagodina|Mladost/Morava Svetozarevo]] ||23 ||9 ||5 ||9 ||40 ||42 ||23
|-
|6. || [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] ||23 ||8 ||7 ||8 ||37 ||40 ||23
|-
|7. || [[FK Novi Pazar|Deževa Novi Pazar]] ||23 ||9 ||4 ||10 ||31 ||39 ||22
|-
|8. || [[FK Sloga Kraljevo|Železničar Kraljevo]] ||23 ||8 ||6 ||9 ||36 ||34 ||22
|-
|9. || [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] ||23 ||8 ||5 ||10 ||48 ||42 ||21
|-
|10. || [[FK Borac Bivolje|Borac Bivolje]] ||23 ||8 ||4 ||11 ||34 ||42 ||20
|-
|11. || [[FK Sloboda Čačak|Omladinac/Sloboda Čačak]]  ||23 ||8 ||3 ||12 ||26 ||42 ||19
|-
|12. || [[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]]  ||23 ||7 ||1 ||15 ||25 ||42 ||15
|-
|13. || [[FK Sloga Kraljevo|Metalac Kraljevo]] ||12 ||2 ||1 ||9 ||15 ||39 ||5
|-
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
* Metalac Kraljevo nije igrao proljetni dio prvenstva
* Omladinac Čačak je tijekom polusezone promijenio ime u Sloboda Čačak
* Na kraju sezone Železničar Kraljevo i Metalac Kraljevo spojili su se u novi klub zvan Lokomotiva Kraljevo
* Mladost Svetozarevo promijenila je ime u Morava Svetozarevo
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/napredak-krusevac FK Napredak], Kragujevac, 2020., str. 44.&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Niš ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]] ||26||19||4||3||86||29||42
|- 
|2. || [[FK Vlasina Vlasotince|Vlasina Vlasotince]] ||26||15||5||6||57||37||35
|- 
|3. || [[FK Timočanin Knjaževac|Timočanin Knjaževac]] ||26||12||6||5||52||47||30
|- 
|4. || [[OFK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||26||11||6||9||46||38||28
|- 
|5. || [[OFK Bor|Bor]] ||26||13||2||11||43||51||28
|- 
|6. || [[FK Radan Lebane|Radan Lebane]] ||26||9||7||10||51||55||25
|- 
|7. || [[FK Dinamo Vranje|Dinamo Vranje]] ||26||10||5||11||44||50||25
|- 
|8. || [[FK Jedinstvo Bela Palanka|Jedinstvo Bela Palanka]] ||26||9||7||10||40||47||25
|- 
|9. || [[FK Hajduk Veljko Negotin|Hajduk Veljko Negotin]] ||25||9||6||10||43||38||24
|- 
|10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||26||10||3||13||46||43||23
|- 
|11. || [[FK Radnik Surdulica|Radnik Surdulica]] ||26||10||2||14||61||61||22
|- 
|12. || [[FK Trgovački Niš|Trgovački Niš]] ||26||6||8||12||43||57||20
|-  
|13. || [[FK Napredak Aleksinac|Napredak Aleksinac]] ||25||7||4||14||34||60||18
|- 
|14. || [[FK Budućnost Vranje|Budućnost Vranje]] ||26||5||7||14||38||66||17
|-
!colspan=&quot;10&quot;|
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://digitalnabibliotekavlasotince.org.rs//wp-content//uploads//2024//02//Fudbalski-klub-Vlasina-od-opstinske-do-druge-savezne-lige.pdf Fudbalski klub Vlasina od opštinske do Druge savezne lige]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

=== Skoplje – Priština ===
Prvak je bila [[KF Prishtina|Priština]].

=== Štip ===
Prvak je bila [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]].

=== Bitola ===
Prvak je bio [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]].

== Kvalifikacije za Zonske lige 1956./57. ==
=== 1. zona ===
'''Novi članovi:''' [[NK Istra 1961|Uljanik (Pula)]], [[NK Varaždin|Tekstilac (Varaždin)]], [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran (Kaštel Šućurac)]], [[NK Turbina Karlovac|Turbina (Karlovac)]] i [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar (Zagreb)]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalifikacije za Prvu zonu'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
Grafičar (Ljubljana) – Tekstilac (Varaždin) ?:? i ?:?&lt;br&gt;
Orijent (Rijeka) – Uljanik (Pula) 			2:1 i 1:5&lt;br&gt;
Grafičar (Ljubljana) – Uljanik (Pula) 		3:4 i 1:7&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Jadran (Kaštel Sućurac) – Grafičar (Zagreb)	? i ?&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;em class=&quot;text-italics&quot;&gt;Napomena: na kraju su kvalifikacije između Jadrana i Grafičara ispale bespotrebne jer su oba kluba ušla u zonu.&lt;/em&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

=== 2. zona A ===
&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalifikacije za zonu:'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
Proleter (Kreka) – Željezničar (Zenica)			1:1&lt;br&gt;
Proleter (Kreka) – Jedinstvo (Bihać)			2:0&lt;br&gt;
Železničar (Zenica) – Velež (Nevesinje)			1:0&lt;br&gt;
Železničar (Zenica) – Jedinstvo (Bihać)			5:0&lt;br&gt;
Železničar (Zenica) – Proleter (Kreka)			0:2&lt;br&gt;
Velež (Nevesinje) – Željezničar (Zenica)			2:1 &lt;br&gt;
…&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
1								&lt;br&gt;
2								&lt;br&gt;
3								&lt;br&gt;
4								&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;em class=&quot;text-italics&quot;&gt;Napomena: U Drugu „A“ zonu su se plasirali Velež (Nevesinje) i Jedinstvo (Bihać)&lt;/em&gt;&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

=== 2. zona B ===
&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalifikacije za popunu Druge „B“ zone'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
9. mjesto:&lt;br&gt;
	Bokelj (Kotor) – Iskra (Danilovgrad)				? i ?&lt;br&gt;
	10. mjesto:&lt;br&gt;
Radnički Ivangrad – GOŠK Dubrovnik	? i ?
&lt;br&gt;
Sudionici: drugoplasirani timovi Sjeverne i Južne grupe Titogardskog podsaveza, poraženi iz kvalifikacija prvaka grupa Titogardskog podsaveza i pretposljednji tim Četvrte zone (Radnički iz Ivangrada)&lt;br&gt;

=== 3. zona ===
Novi članovi (prvaci međupodsaveznih liga): &lt;br&gt;
•	Banatske: [[FK Banat Kikinda|Banat (Kikinda)]]&lt;br&gt;
•	Sjevernobačke: [[FK Hajduk Kula|Hajduk (Kula)]]&lt;br&gt;
•	Novosadsko-srijemske: [[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem (Srijemska Mitrovica)]]&lt;br&gt;
•	Beogradskog podsaveza: [[FK Grafičar Beograd|Grafičar (Beograd)]] i [[FK BUSK Beograd|BUSK (Beograd)]] &lt;br&gt;
•	Osječki podsavez: [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta (Beli Manastir)]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
	&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalfikacije za ulazak u zonu'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
	[[FK Radnički Valjevo|Radnički (Valjevo)]] – Grafičar (Beograd)		1:0 i 0:4&lt;br&gt;
	Šparta (Beli Manastir) – [[FK Polet Bosanski Brod|Nafta (Bosanski Brod)]]	6:1 i ?&lt;br&gt;

=== 4. zona ===
Novi članovi (pravi podsaveznih liga):&lt;br&gt;
•	[[FK Napredak Kruševac|Napredak (Kruševac)]], Kragujevački podsavez&lt;br&gt;
•	[[FK Dubočica Leskovac|Dubočica (Leskovac)]], Niški podsavez&lt;br&gt;
•	[[KF Prishtina|Priština]], Skopsko-prištinska liga&lt;br&gt;
•	[[FK Belasica Strumica|Belasica (Strumica)]], pobjednik kvalifikacija prvaka Bitoljskog i Štipskog podsaveza&lt;br&gt;
•	[[FK Sloboda Užice|Sloboda (Titovo Užice)]], poslije kvalifikacija drugoplasiranih timova Niškog ([[FK Vlasina Vlasotince|Vlasina, Vlasotince]]) i Kragujevačkog podsaveza (Sloboda, Titovo Užice), trećeplasiranog tima Skopsko-prištinske lige ([[KF Liria Prizren|Metohija, Prizren]]) i poraženog iz susreta prvaka Štipskog i Bitoljskog podsaveza ([[FK Pelister Bitolj|Pelister, Bitolj]])&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalifikacije za popunu zone – četvrti član:''' &lt;/span&gt;&lt;br&gt;
Pelister (Bitolj) – Belasica (Strumica) 			1:1 i 1:2 – prekid (0:0 pf)&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;span style=&quot;text-decoration:underline&quot;&gt;'''Kvalifikacije za popunu zone – peti član:'''&lt;/span&gt;&lt;br&gt;
Sloboda (Titovo Užice) – Vlasina (Vlasotince)		6:1&lt;br&gt;
Pelister (Bitolj) – Metohija (Prizren)			3:1&lt;br&gt;
Vlasina (Vlasotince) – Metohija (Prizren)			4:1&lt;br&gt;
Sloboda (Titovo Užice) – Pelister (Bitolj)			2:0&lt;br&gt;
Metohija (Prizren) – Sloboda (Titovo Užice)		0:2&lt;br&gt;
Pelister (Bitolj) – Vlasina (Vlasotince)			2:0&lt;br&gt;
Vlasina (Vlasotince) – Sloboda (Titovo Užice)		0:2&lt;br&gt;
Metohija (Prizren) – Pelister (Bitolj)			3:3&lt;br&gt;
Metohija (Prizren) – Vlasina (Vlasotince)			2:1&lt;br&gt;
Pelister (Bitolj) – Sloboda (Titovo Užice)			2:1&lt;br&gt;
Sloboda (Titovo Užice) – Metohija (Prizren)		6:2&lt;br&gt;
Vlasina (Vlasotince) – Pelister (Bitolji)			4:0&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
1	Sloboda, Titovo Užice	6	5	0	1	19:5	+14	10&lt;br&gt;
2	Pelister, Bitolj	6	3	1	2	10:11	-1	7&lt;br&gt;
3	Vlasina, Vlasotince	6	2	0	4	10:13	-3	4&lt;br&gt;
4	Metohija, Prizren	6	1	1	4	9:19	-10	3&lt;br&gt;
	&lt;br&gt;
&lt;em class=&quot;text-italics&quot;&gt;Sloboda (Titovo Užice) se plasirala u Četvrtu zonu&lt;/em&gt;&lt;br&gt;

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.]]
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]]
* [[Kup maršala Tita 1955./56.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori == 
&lt;small&gt;
*[https://web.archive.org/web/20090209113533/http://hrnogometdb.webs.com/1955_56.html#3rang Sezona 1956/57.]
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1955-56]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.‎| 3]]</text>
      <sha1>gumii1tn7p8kc9jsyxz4qiznzrw9elw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang 1953./54.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>752184</id>
    <revision>
      <id>7624172</id>
      <parentid>7606692</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:07:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22307" sha1="744g3w48blg3d20l2aw3nh9byn04eh9" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 4. ligaški rang
| sezona                    = 1953./54.
| država                    = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]]
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang 1952./53.|1952./53.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang 1954./55.|1954./55.]]
}}

== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska republička nogometna liga 1953./54.}}

'''Kvalifikacije za [[Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|Hrvatsko-slovensku ligu]]'''
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 100%&quot;
|-
| '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' – [[NK Piran|Piran]] ||6:0, 1:2 
|-
|}

=== Zapad ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Piran|Piran]] ||16||10||2||4||38||20||22
|-  
|2. || [[ND Gorica (Nova Gorica)|Železničar Gorica]] ||16||8||4||4||40||24||20
|- 
|3. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]	||16||7||6||3||29||29||20
|- 
|4. || [[NK Koper|Aurora Koper]] ||16||9||1||6||35||20||19
|- 
|5. || [[NK Krim Ljubljana|Krim Ljubljana]] ||16||8||3||5||44||26||19
|- 
|6. || [[NK Branik Solkan|Branik Solkan]] ||16||7||2||7||26||27||16
|- 
|7. || [[NK Postojna|Postojna]]	||16||7||1||8||31||28||15
|- 
|8. || [[NK Jesenice|Jesenice]]	||16||3||0||13||21||43||6
|- 
|9. || [[NK Domžale|Domžale]] ||16||2||2||12||14||53||6
|-
|colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#54 rsssf]&lt;/ref&gt;
|}

=== Istok ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||18||13||1||4||77||18||27
|- 
|2. || [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||18||10||4||4||65||46||24
|- 
|3. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||18||10||3||5||58||26||23
|- 
|4. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Donja Lendava]]	||18||9||5||4||58||30||23
|- 
|5. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||18||11||0||7||39||30||22
|- 
|6. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||18||7||3||8||40||50||17
|- 
|7. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]	||18||5||6||7||26||34||16
|- 
|8. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||18||5||2||11||31||63||12
|- 
|9. || [[NK Kovinar Štore|Kovinar Štore]] ||18||4||2||12||22||78||10
|- 
|10. || [[ŽŠD Celje]] ||18||3||0||15||23||64||6
|-
|colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#54 rsssf]&lt;/ref&gt;
|}

== Hrvatska ==
;Sudionici:
* [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]], prvak Zagrebačkog podsaveza
* [[NK Slavija Karlovac|Slavija (Karlovac)]] i [[NK Jedinstvo Čakovec|Jedinstvo (Čakovec)]] – dva prvoplasirana tima Međupodsavezne lige
* [[NK Belišće|Proleter (Belišče)]], prvak Slavonske lige
* [[NK Zadar|Zadar]], prvak podsaveza Split
* [[NK Uljanik|Uljanik (Pula)]], prvak podsaveza Rijeka

;Kvalifikacije
* Proleter (Belišće) – Trešnjevka (Zagreb) 2:5 i 1:5
* Zadar – Uljanik (Pula) 1:1 i 1:4
* Jedinstvo (Čakovec) – Slavija (Karlovac) 3:1 i 5:1

Napomena: Trešnjevka (Zagreb) i Uljanik (Pula) su se plasirali u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovensku ligu]].

=== Rijeka – Pula ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga Rijeka 1953./54.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ||26 ||17 ||5 ||3 ||70 ||32 ||39 
|-
|2. ||[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||26 ||15 ||5 ||6 ||79 ||32 ||35 
|-
|3. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] ||26 ||16 ||1 ||9 ||63 ||52 ||33 
|-
|4. ||[[NK Kraljevica|Mladost Kraljevica]] ||26 ||13 ||5 ||8 ||64 ||46 ||31 
|-
|5. ||[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||26 ||14 ||2 ||10 ||66 ||45 ||30 
|-
|6. ||[[NK Rudar Labin|Rudar Raša]] ||26 ||13 ||4 ||9 ||66 ||51 ||30 
|-
|7. ||Torpedo Rijeka ||26 ||12 ||3 ||11 ||45 ||39 ||27 
|-
|8. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||52 ||44 ||26 
|-
|9. ||[[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||44 ||44 ||26 
|-
|10. ||[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||26 ||10 ||4 ||12 ||42 ||57 ||24 
|-
|11. ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||26 ||7 ||5 ||14 ||39 ||68 ||19 
|-
|12. ||Hidroelektra Fužine ||26 ||7 ||5 ||14 ||37 ||68 ||19 
|-
|13. ||[[NK Rudar Labin|Labin]] ||26 ||8 ||3 ||15 ||31 ||62 ||19 
|-
|14. ||3. maj Rijeka ||26 ||2 ||2 ||22 ||32 ||78 ||6 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Sljedeće sezone Podsavez se podijelio na Grupu Pula i Grupu Rijeka.&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori: 
&lt;/small&gt;
|}

=== Zagreb ===
{{glavni|Zagrebačka nogometna liga 1953./54.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]] ||24 ||21 ||1 ||2 ||73 ||18 ||43 
|-
|2. ||[[ANK Mladost Zagreb|Mladost Zagreb]] ||24 ||19 ||1 ||4 ||77 ||40 ||39 
|-
|3. ||[[NK Tekstilac Ravnice Zagreb|Tekstilac Zagreb]] ||24 ||17 ||3 ||4 ||61 ||30 ||37
|-
|4. ||[[NK Končar Zagreb|Rade Končar Zagreb]] ||24 ||16 ||2 ||6 ||70 ||33 ||34
|-
|5. ||[[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar Zagreb]] ||24 ||12 ||4 ||8 ||46 ||41 ||28 
|-
|6. ||[[NK Poštar Zagreb|Poštar Zagreb]] ||24 ||9 ||3 ||12 ||34 ||46 ||21 
|-
|7. ||[[NK Zagrebački plavi|Jedinstvo Zagreb]] ||24 ||7 ||6 ||11 ||42 ||49 ||20 
|-
|8. ||[[NK Jarun Zagreb|Borac Zagreb]] ||24 ||7 ||4 ||13 ||38 ||78 ||18  
|-
|9. ||[[NK Mesarski Zagreb|Mesarski Zagreb]] ||24 ||7 ||2 ||15 ||40 ||58 ||16 
|-
|10. ||[[NK ZET Zagreb|ZET Zagreb]] ||24 ||5 ||5 ||14 ||38 ||50 ||15  
|-
|11. ||[[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||24 ||5 ||5 ||14 ||35 ||56 ||16 
|-
|12. ||[[HŠK Slavija Zagreb|Slavija Zagreb]] ||24 ||6 ||2 ||16 ||37 ||55 ||14  
|-
|13. ||[[NK Maksimir Zagreb|Maksimir Zagreb]] ||24 ||3 ||6 ||15 ||30 ||65 ||12  
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160403112117/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1953-54_zagrebacka_liga.htm nk-maksimir.hr]&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;
|}
&lt;small&gt;Budući da je '''Tekstilac''' trebao igrati u višem rangu, a na kraju nije, priključio se u I. razred tek sredinom listopada.&lt;br /&gt;'''Dubrava''' je u proljetnom dijelu zamijenila '''Građevinar''' na način da je dotadašnji Građevinar preimenovan u Dubrava, a taj novi klub je preuzeo tradiciju prijašnje Dubrave odnosno Saobraćaja.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160403112117/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1953-54_zagrebacka_liga.htm nk-maksimir.hr]&lt;/ref&gt;

=== Međupodsavezna liga ===
[[NK Karlovac 1919|Slavija Karlovac]] i [[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] – dva prvoplasirana tima Međupodsavezne lige.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20170925225835/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/14-1953-1954#druga-savezna-liga exyufudbal.in.rs]&lt;/ref&gt;

=== Slavonija ===
{{glavni|Podsavezna nogometna liga NP Osijek 1953./54.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| 1. || [[FD Proleter Belišće|Proleter Belišće]] || 22 || 14 || 7 || 1 || 78||22 || 35
|-
| 2. || [[RNK Sloga Vukovar|Sloga Vukovar]] || 22 || 16 || 3 || 3 || 68||25 || 35
|-
| 3. || [[NK Dinamo Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] || 22 || 12 || 6 || 4 || 46||25 || 30
|-
| 4. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || 22 || 13 || 3 || 6 || 46||31 || 29
|-
| 5. || [[SD Sloboda Đakovo|Sloboda Đakovo]] || 22 || 13 || 3 || 6 || 62||43 || 29
|-
| 6. || [[SD Jedinstvo Slavonska Požega|Jedinstvo Slavonska Požega]] || 22 || 8 || 4 || 10 || 44||49 || 20
|-
| 7. || [[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]] || 22 || 8 || 2 || 12 || 34||53 || 18
|-
| 8. || [[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] || 22 || 6 || 5 || 11 || 51||49 || 17
|-
| 9. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] || 22 || 5 || 6 || 11 || 41||48 || 16
|-
|10. || [[NK Sloga Borovo|Sloga Borovo]] || 22 || 6 || 2 || 14 || 28||65 || 14
|-
|11. || [[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]] || 22 || 3 || 5 || 14 || 30||50 || 11
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Borac Podvinje|Borac Podvinje]] || 22 || 5 || 0 || 17 || 25||93 || 10
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:
&lt;/small&gt;
|}

=== Dalmacija ===
{{glavni|Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1953./54.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gol r !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Zadar|Zadar]] ||24 ||13 ||6 ||5 ||42 ||28 || +14 ||32
|-
|2. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||24 ||12 ||5 ||7 ||51 ||26 || +25 ||29
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac Split]] ||24 ||11 ||5 ||8 ||53 ||40 || +13 ||27
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Solin|Solin]] ||24 ||10 ||6 ||8 ||49 ||40 || +9 ||26
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||24 ||11 ||4 ||9 ||38 ||36 || +2  ||26
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]] ||24 ||9 ||5 ||10 ||58 ||52 || +6 ||26
|-
|7. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||24 ||11 ||4 ||9 ||47 ||46 || +3 ||24
|-
|8. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||24 ||9 ||5 ||10 ||51 ||53 || -2 ||23
|-
|9. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||24 ||8 ||6 ||10 ||44 ||52 || -8 ||22
|-
|10. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||24 ||9 ||3 ||12 ||46 ||48 || -4 ||21
|-
|11. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi Zadar]] ||24 ||8 ||4 ||12 ||35 ||57 || -22 ||20
|-
|12. ||align=&quot;left&quot;|[[HNK Trogir|Slaven Trogir]] ||24 ||7 ||5 ||12 ||32 ||43 || -11 ||19
|-
|13. ||align=&quot;left&quot;|[[NK Naprijed Vis|Naprijed Vis]] ||24 ||7 ||5 ||12 ||32 ||43 || -11 ||19 
|-
|}

== Bosna i Hercegovina ==
Pobjednici 4. oblasne lige plasiraju se u [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1954./55.|Republičku ligu BiH]].

=== Banja Luka ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]] ||14||12||1||1||52||20||25
|- 
|2. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] ||12||9||0||3||31||15||18
|- 
|3. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac B. Dubica]] ||12||7||0||5||49||23||14
|- 
|4. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||13||6||1||6||27||28||13
|- 
|5. || [[FK Željezničar Banja Luka|Radnički Banja Luka]] ||13||5||1||7||26||34||11
|-
|6. || [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]] ||13||3||2||8||22||41||8
|-
|7. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||11||3||0||8||16||30||6
|-
|8. || [[FK Ljubić Prnjavor|Jedinstvo Prnjavor]] ||11||2||1||8||19||41||5
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| Tablica nije potpuna
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=6232 VREMEPLOV 7: Banjalučka regija 1920 - 1992]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

;Utakmice Kozare&lt;ref name=&quot;KOZ&quot;&gt;[https://fkkozara.org/vrijeme-uspjeha/ Vrijeme uspjeha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241006204949/https://fkkozara.org/vrijeme-uspjeha/ |date=6. listopada 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 2. srpnja 2018., pristupljeno 26. rujna 2024.&lt;/ref&gt;
* Rudar – '''Kozara''' 1:2
* '''Kozara''' – Podgrmeč 7:1
* Mladost – Kozara 1:1
* Jedinstvo (B) – '''Kozara''' 1:4
* '''Kozara''' – Radnički 5:0
* Jedinstvo (P) – '''Kozara''' 1:3
* '''Kozara''' – Borac 3:1
* '''Kozara''' – Rudar 3:2
* Podgrmeč – '''Kozara''' 2:1 (Kozari naknadno dodijeljena pobjeda)
* '''Kozara''' – Mladost 5:3
* '''Kozara''' – Jedinstvo (B) 3:2
* Radnički  – '''Kozara''' 1:3
* '''Borac''' – Kozara 4:3
* '''Kozara''' – Jedinstvo (P) 7:2

=== Tuzla ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||18||14||1||3||50||21||29
|-  
|2. || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||18||13||1||4||45||26||27
|- 
|3. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||18||9||2||7||48||36||20
|-  
|4. || [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]] ||18||7||5||6||41||56||19
|-  
|5. || [[NK Hajduk Orašje|Hajduk Orašje]] ||18||8||2||7||31||34||18
|-  
|6. || [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||18||7||2||9||38||43||16
|-  
|7. || [[FK Polet Bosanski Brod|Prvi maj B. Brod]] ||18||5||6||7||25||34||16
|-  
|8. || [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]] ||18||6||3||9||33||31||15
|-  
|9. || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||18||3||6||9||27||47||12
|-  
|10. || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||18||3||2||13||12||48||8
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| Tablica je netočna &lt;br&gt;(sveukupni broj postignutih pogodaka ne odgovara sveukupnom broju primljenih pogodaka)
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Sarajevo ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] || || || || || || || 
|- 
|? || 20. oktobar (Sarajevo) || || || || || || || 
|- 
|? || [[NK Elektrobosna Jajce|Borac Jajce]] || || || || || || ||
|- 
|? || [[FK Romanija Sarajevo|Romanija Sarajevo]] || || || || || || ||
|- 
|? || [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] || || || || || || ||
|- 
|? || [[FK Željezničar Zenica|Željezničar Zenica]] || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Mostar ===
Sudionici: [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]], [[NK Borac Čapljina|Čapljina]], [[FK Igman Konjic|Metalac Konjic]], [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]], [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]], [[FK Hercegovac Bileća|Hercegovac Bileća]], [[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]], Mladost Čapljina, [[FK Velež Nevesinje|Sloga Nevesinje]] i [[NK Široki Brijeg|Lištica]].&lt;ref&gt;Halid Sadiković, [https://ljubusaci.com/2016/11/23/iz-povijesti-sloge-fragmenti/ IZ POVIJESTI “SLOGE” (Fragmenti)], ljubusaci.com, pristupljeno 11. listopada 2024.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] || || || || || || || 
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|- 
| || ? || || || || || || ||
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|
&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&amp;t=3113&amp;start=320 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

== Crna Gora ==
Viši rang: [[OFK Titograd Podgorica|Mladost (Titograd)]] i [[FK Radnički Nikšić|Radnički (Nikšić)]] – poslije kvalifikacija
;Kvalifikacije za Republičku ligu CG:
Mladost (Titograd) – Bratstvo (Bijelo Polje) 6:1

== Srbija ==
=== Subotica ===
[[FK AFK Ada|Bratstvo Ada]], Električna centrala Subotica, [[FK TSC Bačka Topola|Topola]], [[OFK Subotica|Subotica]], [[FK Radnički Bajmak|Radnički Bajmak]], [[FK Partizan Subotica|Partizan Subotica]], [[FK Potisje Kanjiža|Potisje Kanjiža]] primljeni su u Međupodsaveznu ligu Subotica – Sombor 1954./55.

=== Sombor ===
Prvih 6 na ljestvici primljeni su u Međupodsaveznu ligu Subotica – Sombor 1954./55.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[Vrbaski Športski Klub|VŠK Vrbas]] ||22 ||16 ||1 ||5 ||67 ||35 ||33
|- 
|2. || [[FK Tekstilac Odžaci|Tekstilac Odžaci]] ||22 ||15 ||2 ||5 ||89 ||41 ||32
|- 
|3. || [[FK ŽAK Sombor|ŽAK Sombor]] ||22 ||15 ||1 ||6 ||78 ||50 ||31
|- 
|4. || [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||21 ||14 ||1 ||6 ||79 ||31 ||29
|- 
|5. || [[FK Sport Bezdan|Sport Bezdan]] ||22 ||13 ||2 ||7 ||53 ||42 ||28
|- 
|6. || [[FK Radnički Vrbas|Radnički Vrbas]] ||22 ||11 ||4 ||7 ||67 ||39 ||26
|-
|7. || [[FK Panonija Lalić|Panonija Lalić]] ||21 ||11 ||1 ||9 ||48 ||54 ||23
|- 
|8. || [[FK Crvenka|Spartak Crvenka]] ||22 ||6 ||4 ||12 ||46 ||55 ||16
|-
|9. || [[FK Jedinstvo Svetozar Miletić|Jedinstvo Svetozar Miletić]] ||21 ||4 ||4 ||13 ||26 ||55 ||12
|- 
|10. || [[FK Dinamo Sonta|Dinamo Sonta]] ||21 ||3 ||4 ||14 ||33 ||88 ||10 
|- 
|11. || [[FK Polet Sivac|Napredak Sivac]] ||21 ||2 ||4 ||13 ||18 ||79 ||8
|-
|12. || [[FK Tvrđava Bač|Tvrđava Bač]] ||19 ||3 ||0 ||16 ||34 ||77 ||6  
|-
|colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fkvrbas.weebly.com/fk-radni269ki-vrbas-1950-1955.html |title=FK Radnički Vrbas 1950-1955 |access-date=13. listopada 2023. |archive-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007055223/http://fkvrbas.weebly.com/fk-radni269ki-vrbas-1950-1955.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Banat (sjever) ===
Najboljih 6 svrstanih primaju se u Jedinstvenu banatsku ligu 1954./55.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|Železničar Zrenjanin]] || || || || || || ||34 
|- 
|2. || Radnički Kikinda || || || || || || ||30 
|- 
|3. || [[FK Radnički Zrenjanin|Kristal Zrenjanin]] || || || || || || ||28
|- 
|4. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK Kikinda]] || || || || || || ||27
|- 
|5. || [[FK Rusanda|Borac Melenci]] || || || || || || ||25 
|- 
|6. || Vojvodina (Novo Miloševo) || || || || || || ||24 
|- 
|7. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo Novi Bečej]] || || || || || || ||22
|- 
|8. || [[FK Proleter Čoka|Proleter (Čoka)]] || || || || || || ||18 
|- 
|9. || Crvena zvezda (Mokrin) || || || || || || ||17 
|- 
|10. || Radnički (Jaša Tomić) || || || || || || ||14 
|- 
|11. || [[FK Begej Žitište|Begej Žitište]] || || || || || || ||13 
|- 
|12. || Lehel (Mužlja) || || || || || || ||12 
|-
!colspan=&quot;9&quot;|
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201944-1955.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1944.-1955.]&lt;/ref&gt; 
&lt;/small&gt;
|}

=== Banat (jug) ===
[[FK Vršac|Jedinstvo Vršac]], [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]], Trgovački (Pančevo), Železničar (Vršac), [[FK Radnički Kovin|Radnički Kovin]], [[FK Proleter Banatski Karlovac|Proleter Banatski Karlovac]] i [[FK Spartak 1911 Debeljača|Spartak Debeljača]] primljeni su u Jedinstvenu banatsku ligu 1954./55.

=== Novi Sad ===

=== Srijem ===

=== Beograd (grad) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. || [[FK Zemun|Jedinstvo Zemun]]	||22||17||1||4||71||33||35
|- 
|2. || [[FK Šumadija Beograd|Šumadija Beograd]]	||22||14||3||5||47||23||31
|- 
|3. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||22||13||4||5||40||28||30
|- 
|4. || [[RFK Grafičar|Grafičar Beograd]] ||22||12||1||9||43||39||25
|- 
|5. || [[FK Slavija Beograd|Slavija Beograd]] ||22||10||5||7||35||34||22
|- 
|6. || [[FK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]]	||22||10||2||10||50||37||22
|- 
|7. || [[FK Šećeranac Ada|Šečeranac Beograd]] ||22||9||4||9||31||27||22
|- 
|8. || [[FK Rakovica|Rakovica Beograd]]	||22||9||3||10||32||44||21
|- 
|9. || Medecinar Beograd ||22||8||4||10||31||37||20
|- 
|10. || Zanatlija Beograd ||22||6||3||13||37||49||15
|- 
|11. || [[FK Voždovac Beograd|Dušanovac Beograd]] ||22||5||4||13||31||53||14
|- 
|12. || Budućnost Zemun	||22||1||2||19||29||73||4
|-
|}
* [[FK Zemun|Jedinstvo Zemun]] primljen u play-off za prvenstvo Srbije (ispao). Primljen u Srpsku ligu – Jug 1954./55.
* U Srpsku ligu – Jug primljeni su i [[FK Šumadija Beograd|Šumadija]] i [[FK Čukarički Beograd|Čukarički]].

=== Beograd (pokrajina) ===
Metalac Smederevo promoviran u Srpsku ligu – Jug 1954./55.

=== Kragujevac ===
[[FK Radnički Svilajnac|Radnički Svilajnac]] promoviran u Srpsku ligu – Jug 1954./55.

=== Niš ===
[[OFK Bor|Bor]] promoviran u Srpsku ligu – Jug 1954./55.

=== Kosovo ===
[[KF Prishtina|Priština]] promoviran u Srpsku ligu – Jug 1954./55.

== Makedonija ==
=== Skoplje ===
[[FK Bratstvo Gostivar|Bratstvo Gostivar]] promoviran u [[Makedonska republička nogometna liga 1954./55.|Makedonsku ligu 1954./55.]]

=== Bitola ===
[[FK Prespa Resen|Prespa Resen]] promoviran u [[Makedonska republička nogometna liga 1954./55.|Makedonsku ligu 1954./55.]]

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1953./54.]]
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1953./54.]]
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1953./54.]]
* [[Kup maršala Tita 1953.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori == 
&lt;small&gt;
*[https://web.archive.org/web/20090209153939/http://hrnogometdb.webs.com/1953_54.html#4rang Sezona 1953/54. na hrnogometdb]
*[https://web.archive.org/web/20170925225835/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/14-1953-1954 Sezona 1953/54. na exyufudbal.in.rs]
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Sezone 4. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang|*1953-54]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.‎| 4]]</text>
      <sha1>744g3w48blg3d20l2aw3nh9byn04eh9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Polet Narta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>757230</id>
    <revision>
      <id>7624047</id>
      <parentid>7572341</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7928" sha1="9gnfdcb9nbling355zis3qw78wid6ae" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Polet      
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Polet Narta   
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1979. 
| igralište          =  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
| sezona             = 2022./23.  
| plasman            = 8.    
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Polet&quot;''' ('''''NK &quot;Polet&quot; Narta; NK &quot;Polet&quot;; Polet Narta''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Narta|Narte]], [[Štefanje|općina Štefanje]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].

== O klubu == 
'''''NK &quot;Polet&quot;''''' je osnovan 1979. godine. Od 1990.-ih godina se klub pretežno natječe u županijskim ligama [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]].

== Igralište == 

== Uspjesi ==
; [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
* prvaci: 2013./14. (''Sjever'') 

== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Polet      
|- 
|[[4. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.|2006./07.]] ||VIII. ||4. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||8 ||14 ||7 ||3 ||4 ||39 ||24 ||24 || ||&lt;ref&gt; [https://semafor.hns.family/natjecanja/518/cetvrta-znl-sjever/detaljno/ semafor.hns.family, ''2006/07 / ŽNS Bjelovarsko-bilogorski / ČETVRTA ŽNL-sjever / 2006/2007 / Detaljno] &lt;/ref&gt; 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.|2007./08.]] ||VII. ||[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever]] || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||10 ||18 ||9 ||3 ||6 ||44 ||30 ||30 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2008./09.|2008./09.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||10 ||18 ||10 ||4 ||4 ||43 ||26 ||34 || || 
|- 
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2009./10.|2009./10.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||41 ||42 ||29 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2010./11.|2010./11.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||4. ||11 ||20 ||10 ||5 ||5 ||44 ||29 ||35 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2011./12.|2011./12.]] ||VI. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||9. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||59 ||62 ||37 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2012./13.|2012./13.]] ||VI. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||10 ||18 ||11 ||2 ||5 ||46 ||43 ||35 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2013./14.|2013./14.]] ||VI. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||10 ||18 ||12 ||5 ||1 ||73 ||22 ||41 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2014./15.|2014./15.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever]] || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||12 ||22 ||14 ||4 ||4 ||59 ||25 ||46 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2015./16.|2015./16.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||8. ||11 ||20 ||7 ||5 ||8 ||39 ||44 ||26 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17.|2016./17.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||6. ||10 ||18 ||7 ||3 ||8 ||39 ||34 ||24 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2017./18.|2017./18.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||5. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||40 ||29 ||31 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2018./19.|2018./19.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||4. ||10 ||18 ||10 ||3 ||5 ||52 ||27 ||33 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2019./20.|2019./20.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||6. ||14 ||13 ||6 ||3 ||4 ||28 ||22 ||21 ||&lt;small&gt; prekinuto zbog pandemije COVID-19 || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2020./21.|2020./21.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||8. ||14 ||26 ||9 ||6 ||11 ||52 ||66 ||33 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.|2021./22.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||11. ||14 ||26 ||8 ||2 ||16 ||36 ||57 ||26 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.|2022./23.]] ||VII. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||56 ||50 ||37 || || 
|-
|2023./24. ||VII. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || || ||14 || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|}

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Narta]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/poletnarta/?locale=hr_HR ''NK &quot;Polet&quot; Narta '', facebook stranica] 
* [https://www.instagram.com/polet_narta/?next=%2Fanilwadhawan9857%2Ftagged%2F&amp;hl=de ''NK POLET NARTA'', instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/nk-polet-narta/399493 sofascore.com, ''NK Polet Narta''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/team/nk-polet-narta tipsscore.com, ''NK Polet Narta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240104163542/https://tipsscore.com/en/football/team/nk-polet-narta |date=4. siječnja 2024. }} 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-polet-narta/nationalspieler/verein/101122 transfermarkt.com, ''NK Polet Narta''] 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-polet-narta/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB POLET NARTA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240104163541/https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-polet-narta/ |date=4. siječnja 2024. }} 
* [https://www.stefanje.hr/udruge/nk-polet-narta/ stefanje.hr, ''NK “Polet” Narta''] 
* [https://web.archive.org/web/20240104163542/https://bjelovarac.hr/tag/nk-polet-narta/ bjelovarac.hr, ''NK Polet Narta''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1419/nk-polet-narta/ semafor.hns.family, ''NK Polet Narta''] 
* [https://web.archive.org/web/20240104163542/https://bjelovarac.hr/najnovije/foto-u-narti-odrzan-memorijalni-turnir-a-glavna-utakmica-zavrsila-je-neodluceno/ belovarac.hr, ''U Narti održan Memorijalni turnir, a glavna utakmica završila je neodlučeno''], objavljeno 7. kolovoza 2023., pristupljeno 4. siječnja 2024. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/bjelovarsko-bilogorska-zupanija-nogometni-savez nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''] 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot;, str. 82  
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-polet-narta/489189/subjekti.aspx poslovna.hr, NOGOMETNI KLUB POLET NARTA] 
* [https://search.bisnode.hr/hr/1001374/nk-polet-narta/ bisnode.hr, NOGOMETNI KLUB &quot;POLET&quot; NARTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240104163541/https://search.bisnode.hr/hr/1001374/nk-polet-narta/ |date=4. siječnja 2024. }} 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-polet-narta/Detaljno/582880 fininfo.hr, NK &quot;POLET&quot; NARTA] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Polet Narta, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]
[[Kategorija:Štefanje (općina)]]</text>
      <sha1>9gnfdcb9nbling355zis3qw78wid6ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang 1990./91.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>758568</id>
    <revision>
      <id>7624173</id>
      <parentid>7591887</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22718" sha1="3zb4x6gkgsy8e627d3x9zjzvsjaq5cy" xml:space="preserve">U slučaju neriješenog rezultata izvodila su se [[Jedanaesterac|raspucavanje jedanaesterca]] te bi pobjednik dobio 1 bod, a poraženi u raspucavanju bi ostao bez bodova.

Dana 25. lipnja 1991. [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] proglasile su neovisnost od [[SFRJ|Jugoslavije]], nakon čega su slovenske i hrvatske momčadi napustile jugoslavenski nogometni sustav kako bi se pridružile novim nacionalnim ligama.

== Slovenija ==
{{glavni|Slovenska republička nogometna liga 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!G+/- !!bod !!Sezona 1991./92.
|-
|1. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||30 ||16 ||9 ||5 ||57 ||31 ||+26 ||41
|rowspan=14 align=&quot;center&quot; | [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL]]
|-
|2. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||30 ||17 ||4 ||9 ||54 ||27 ||+27 ||38
|-
|3. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||30 ||14 ||6 ||10 ||42 ||35 ||+7 ||34
|-
|4. || [[NK Ljubljana]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||46 ||41 ||+5 ||34
|-
|5. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||36 ||+11 ||33
|-
|6. || [[NK Celje|Kladivar Ingrad Celje]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||48 ||43 ||+3||33
|-
|7. || [[NK Domžale|Domžale Lek]] ||30 ||9 ||13 ||8 ||34 ||35 ||−1||31
|-
|8. || [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||30 ||11 ||7 ||12 ||50 ||40 ||+10 ||29
|-
|9. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška]] ||30 ||11 ||7 ||12 ||46 ||47 ||−1||29
|-
|10. || [[ND Gorica (Nova Gorica)|Vozila Gorica]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||33 ||41 ||−8||29
|-
|11. || [[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||40 ||51 ||−11 ||28
|-
|12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||30 ||8 ||11 ||11 ||32 ||38 ||−6||27
|-
|13. || [[NK Dekani|Jadran Lama Dekani]] ||30 ||8 ||10 ||12 ||35 ||40 ||−5 ||26
|-
|14. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||28 ||45 ||−17 ||26
|- 
|15.  || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||30 ||9 ||8 ||13 ||37 ||49 ||−12||24 (−2)
|rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|2. SNL]]
|- 
|16.  || [[NK Žalec|Partizan Hmezad Žalec]] ||30 ||6 ||4 ||20 ||21 ||51 ||−30||16
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt; [https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#91 Slovenia - List of Final Tables 1946-1998]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

== Hrvatska ==
=== Zapad ===
{{glavni|Hrvatska nogometna liga – Zapad 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!Sezona 1991./92.
|-  
|1. || [[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]] ||30 ||20 ||4 ||6 ||51 ||19 ||44 ||rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[2. HNL 1992.#Skupina Zapad|2. HNL Zapad]]
|-  
|2. || [[NK Rudar Labin|Labin]] ||30 ||16 ||9 ||5 ||55 ||27 ||41 
|-  
|3. || [[NK Kraljevica|Kraljevica]] ||30 ||18 ||4 ||8 ||61 ||24 ||40 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|4. || [[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||15 ||10 ||5 ||57 ||21 ||39 (−1)|| align=&quot;center&quot; | [[1. HNL 1992.|1. HNL]]
|-  
|5. || [[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]] ||30 ||14 ||8 ||8 ||41 ||26 ||36 ||rowspan=12 align=&quot;center&quot; | [[3. HNL – Zapad 1992.|3. HNL Zapad]]
|-  
|6. || [[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||42 ||47 ||31 
|-  
|7. || [[NK Medulin 1921|Medulin]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||34 ||41 ||31 
|-  
|8. || [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||21 ||25 ||28 
|-  
|9. || [[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||21 ||25 ||28 
|-  
|10. || [[NK Marčana|Marčana]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||38 ||46 ||27 
|-  
|11. || [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||8 ||11 ||11 ||35 ||48 ||27 
|-  
|12. || [[NK Naprijed Hreljin|Naprijed Hreljin]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||32 ||51 ||27 
|-  
|13. || [[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||32 ||45 ||22 (−4)
|-  
|14. || [[NK Umag|Umag]] ||30 ||5 ||12 ||13 ||24 ||46 ||22 
|-  
|15. || [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||6 ||9 ||15 ||34 ||56 ||18 (−3)
|-  
|16. || [[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ||30 ||2 ||8 ||20 ||25 ||57 ||12 
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/hrvatska-republicka-liga-1945-91-239451/2/ Hrvatska republička liga 1945-91]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

=== Sjever ===
{{glavni|Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!Sezona 1991./92.
|-
|1. || [[NK Špansko Zagreb|Špansko CB Zagreb]] ||30 ||19 ||5 ||6 ||63 ||22 ||44 ||rowspan=4 align=&quot;center&quot; | [[2. HNL 1992.#Skupina Sjever|2. HNL Sjever]]
|-
|2. || [[NK Samobor|Samobor]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||54 ||22 ||44
|-
|3. || [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] ||30 ||16 ||7 ||7 ||50 ||32 ||39
|-
|4. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||14 ||9 ||7 ||45 ||24 ||37
|-
|5. || [[NK Trnje Trnovec|VB Trnje Trnovec]] ||30 ||13 ||11 ||6 ||48 ||23 ||37 ||rowspan=12 align=&quot;center&quot; |[[3. HNL – Sjever 1992.|3. HNL Sjever]]
|-
|6. || [[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||50 ||32 ||35
|-
|7. || [[NK Budućnost Hodošan|Budućnost Hodošan]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||52 ||36 ||35
|-
|8. || Gavrilović Petrinja ||30 ||12 ||8 ||10 ||34 ||31 ||32
|-
|9. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||43 ||33 ||31
|-
|10. || [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||35 ||32 ||29
|-
|11. || [[NK Mladost Kostajnica|Pounje Mladost Kostajnica]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||35 ||44 ||28
|-
|12. || [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||9 ||9 ||12 ||36 ||54 ||27
|-
|13. || [[NK Zagorec Krapina|Zagorac Krapina]] ||30 ||9 ||5 ||16 ||37 ||53 ||23
|-
|14. || [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|PIK Mladost Suhopolje]] ||30 ||4 ||10 ||16 ||21 ||59 ||18
|-
|15. || [[NK Bjelovar|Bjelovar]] ||30 ||5 ||4 ||21 ||30 ||61 ||14
|-
|16. || [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] ||30 ||2 ||6 ||22 ||25 ||100 ||10 
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/hrvatska-republicka-liga-1945-91-239451/2/ Hrvatska republička liga 1945-91]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

=== Istok ===
{{glavni|Hrvatska nogometna liga – Istok 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!Sezona 1991./92.&lt;br /&gt;Nije igrano zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]
|- 
|1. || [[NK Sremac Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]]{{fusg|1}} ||30 ||21 ||4 ||5 ||81 ||27 ||46 || align=&quot;center&quot; | [[2. HNL 1992.#Natjecateljski sustav|2. HNL Istok]]
|-
|2. || [[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]] ||30 ||15 ||7 ||8 ||50 ||38 ||37 ||rowspan=15 align=&quot;center&quot; |[[3. HNL 1992.#Istok|3. HNL Istok]]
|-
|3. || [[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||49 ||42 ||35
|-
|4. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] ||30 ||16 ||1 ||13 ||75 ||50 ||33
|-
|5. || [[HNK Vukovar '91|Sloga Vukovar]] ||30 ||12 ||8 ||10 ||44 ||39 ||32
|-
|6. || [[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||42 ||37 ||31
|-
|7. || [[NK Jadran Šećerana|Jadran Šećerana]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||51 ||50 ||30
|-
|8. || [[HNK Borovo Vukovar|Borovo]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||39 ||37 ||27
|-
|9. || [[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||47 ||56 ||27
|-
|10. || [[NK Jedinstvo Đakovo|Jedinstvo-RAD Đakovo]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||42 ||52 ||27
|-
|11. || [[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||30 ||13 ||1 ||16 ||49 ||61 ||27
|-
|12. || [[NK Lokomotiva Vinkovci|Lokomotiva Vinkovci]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||33 ||47 ||27
|-
|13. || [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||30 ||11 ||4 ||15 ||39 ||48 ||26
|-
|14. || [[NK Kutjevo|PPK Kutjevo]] ||30 ||10 ||5 ||15 ||51 ||63 ||25
|-
|15. || [[HNK Željezničar Slavonski Brod|Željezničar Slavonski Brod]] ||30 ||9 ||7 ||14 ||28 ||43 ||25 
|-
|16. || [[NK Papuk Orahovica|Papuk Orahovica]] ||30 ||11 ||3 ||16 ||28 ||55 ||25
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/hrvatska-republicka-liga-1945-91-239451/2/ Hrvatska republička liga 1945-91]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

=== Jug ===
{{glavni|Hrvatska nogometna liga – Jug 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!Sezona 1991./92.
|-  
|1. || [[NK Solin|MAR Solin]] ||29 ||16 ||8 ||5 ||42 ||16 ||40 ||rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[2. HNL 1992.#Skupina Jug|2. HNL Jug]]
|-
|2. || [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] ||29 ||14 ||9 ||6 ||33 ||29 ||37
|-
|3. || [[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]] ||29 ||15 ||7 ||7 ||63 ||25 ||37 ||rowspan=14 align=&quot;center&quot; | [[3. HNL 1992.#Jug|3. HNL Jug]]
|-
|4. || [[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] ||29 ||16 ||3 ||10 ||52 ||33 ||35
|-
|5. || [[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||29 ||12 ||8 ||9 ||47 ||29 ||32
|-
|6. || [[NK Glavice|Borac Glavice]] ||29 ||12 ||7 ||10 ||38 ||37 ||31
|-
|7. || [[NK Omiš|Omiš]] ||29 ||12 ||5 ||12 ||29 ||33 ||29
|-
|8. || [[NK Orebić|Orebić]] ||29 ||11 ||6 ||12 ||31 ||42 ||28
|-
|9. || [[NK Orkan Dugi Rat|Orkan Dugi Rat]] ||29 ||11 ||4 ||11 ||40 ||37 ||26
|-
|10. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||29 ||11 ||4 ||14 ||28 ||33 ||26
|-
|11. || [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runovići]] ||29 ||11 ||3 ||15 ||40 ||50 ||25
|-
|12. || [[RNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||29 ||7 ||9 ||13 ||26 ||39 ||23
|- 
|13. || [[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||29 ||9 ||5 ||15 ||30 ||49 ||23
|-
|14. || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||29 ||9 ||4 ||16 ||34 ||50 ||22
|-
|15. || [[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]] ||29 ||5 ||6 ||18 ||25 ||70 ||16
|-
|16. || [[NK HTP Dubrovnik|HTP Dubrovnik]] ||15 ||3 ||4 ||8 ||12 ||24 ||10
|-
|colspan=&quot;9&quot;| &lt;small&gt;''[[NK HTP Dubrovnik|&quot;HTP Dubrovnik&quot;]]'' odustao u drugom dijelu sezone&lt;/small&gt;
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt;[https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/hrvatska-republicka-liga-1945-91-239451/2/ Hrvatska republička liga 1945-91]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}

== Bosna i Hercegovina ==
=== Zapad ===
{{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Zapad 1990./91.}}
*[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]] je promovirana u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Zapad|Međurepubličku ligu – Zapad]]

=== Sjever ===
{{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Sjever 1990./91.}}
*[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] je promovirana u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Zapad|Međurepubličku ligu – Zapad]]

=== Jug ===
{{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Jug 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||30 ||21 ||2−2 ||5 ||88 ||27 ||44 
|-
|2. || [[FK Glasinac Sokolac|Glasinac Sokolac]] ||30 ||19 ||2−1 ||8 ||57 ||28 ||40 
|-
|3. || [[FK UNIS Vogošća|UNIS Vogošća]] ||30 ||17 ||1−3 ||9 ||73 ||36 ||35 
|-
|4. || [[NK Lašva Dolac|Lašva Dolac na Lašvi]] ||30 ||17 ||0−0 ||13 ||51 ||41 ||34 
|-
|5. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||30 ||15 ||2−1 ||12 ||43 ||33 ||32 
|-
|6. || [[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||30 ||15 ||1−2 ||12 ||52 ||39 ||31 
|-
|7. || [[FK Ozren Semizovac|Ozren Semizovac]] ||30 ||13 ||5−1 ||11 ||44 ||47 ||31 
|-
|8. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||30 ||13 ||3−0 ||14 ||52 ||42 ||29 
|-
|9. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||30 ||14 ||1−0 ||15 ||41 ||58 ||29 
|-
|10. || [[NK Azot Vitkovići|Azot Vitkovići]] ||30 ||13 ||2−0 ||15 ||36 ||59 ||28 
|-
|11. || [[NK Novi Travnik|Bratstvo Pucarevo]] ||30 ||13 ||1−1 ||15 ||42 ||41 ||27 
|-
|12. || [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] ||30 ||13 ||1−5 ||11 ||34 ||40 ||27 
|-
|13. || [[NK Široki Brijeg|Mladost Dubint Lištica]] ||30 ||12 ||1−4 ||13 ||43 ||56 ||25 
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[FK Makljen Prozor|Makljen Prozor]] ||30 ||12 ||1−1 ||16 ||33 ||48 ||25 
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[FK Drina HE Višegrad|Drina Višegrad]] ||30 ||8 ||0−2 ||20 ||27 ||56 ||16 
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[FK Radnik Donji Vakuf|Radnik Donji Vakuf]] ||30 ||3 ||0−3 ||24 ||33 ||81 ||6 
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori: &lt;/small&gt;
|}
* '''Visi rang'''
** Lokomotiva Mostar je promovirana u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Zapad|Međurepubličku ligu – Zapad]]
* '''Ispali'''
** Status su izgubili Makljen Prozor, Drina Višegrad i Radnik Donji Vakuf
* '''Novi članovi'''
** ZSK Zenica (iz [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.#Međurepublička liga – Jug|Međurepubličke lige – Jug]]), Jedinstvo Busovača, Rudar Breza i Tomislav Tomislavgrad (iz 5. ranga)

== Vojvodina ==
{{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] || || || || || || ||48
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[FK Inđija|Agrounija Inđija]] || || || || || || ||41
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|3. || [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] || || || || || || ||38
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|4. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] || || || || || || ||34
|- 
|5. || [[FK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] || || || || || || ||30
|- 
|6. || [[FK Sutjeska Bačko Dobro Polje|Sutjeska Bačko D. Polje]] || || || || || || ||30
|- 
|7. || [[OFK Slavija Novi Sad|Slavija Novi Sad]] || || || || || || ||30
|- 
|8. || [[FK Crvenka|Crvenka]] || || || || || || ||30
|- 
|9. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] || || || || || || ||30
|- 
|10. || [[FK Kozara Banatsko Veliko Selo|Kozara B. Veliko Selo]] || || || || || || ||28
|- 
|11. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] || || || || || || ||28
|- 
|12. || Crvena zvezda Rusko Selo || || || || || || ||28
|- 
|13. || [[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka B. Palanka]] || || || || || || ||28
|- 
|14. || [[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] || || || || || || ||27
|- 
|15. || [[FK Vršac|Vršac]] || || || || || || ||26
|- 
|16. || Begej Žitište || || || || || || ||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot; 
|17. || [[FK Njegoš Lovćenac|Njegoš Lovćenac]] || || || || || || ||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|18. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽFK Banat Zrenjanin]] || || || || || || ||22
|-
!colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|colspan=&quot;9&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt; [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201988-1991.html  SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1988.-1991.]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}
* '''Visi rang'''
** Dinamo, Agrounija, Srem i Radnički (S) plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Sjever|Međurepubličku ligu – Sjever]]
* '''Ispali'''
** Status su izgubili ŽFK Banat i Njegoš
* '''Novi članovi'''
** Mladost Bački Jarak, ČSK Čelarevo, Proleter Banatski Karlovac, Panonija, Palić i Spartak Debeljača (iz 5. ranga)

== Srbija ==
{{glavni|Srpska nogometna liga 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:170px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|1. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||34||23||3−4||4||67||30||+37||49
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|2. || [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] ||34||22||4−1||7||52||24||+28||48
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|3. || [[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]] ||34||17||8−1||8||50||30||+20||42
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|4. || [[FK Jastrebac Niš|Jastrebac Niš]] ||34||17||8−5||4||50||26||+24||42
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|5. || [[GFK Jasenica 1911|Mladost−Goša S. Palanka]] ||34||16||3−3||12||19||30||−11||35
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|6. || [[FK Loznica|Loznica]] ||34||12||9−3||10||39||27||+12||33
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|7. || [[FK Timok 1919 Zaječar|Timok Zaječar]] ||34||14||5−2||13||43||47||−4||33
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|8. || [[OFK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||34||15||1−3||15||53||55||−2||31
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|9. || [[FK Šumadija Aranđelovac|Šumadija Aranđelovac]] ||34||11||2−8||13||39||41||−2||30
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|10. || [[FK Zmaj Zemun|Zmaj Zemun]] ||34||14||2−3||15||48||59||−11||30
|- 
|11. || [[FK Vranje|Vranje]] ||34||13||1−5||16||36||40||−4||27
|- 
|12. || [[FK AIK Šabac|AIK Šabac]] ||34||11||4−1||18||48||59||−11||26
|- 
|13. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||34||11||3−4||16||37||36||+1||25
|- 
|14. || [[FK Radnički Zorka Šabac|Radnički Zorka Šabac]] ||34||12||1−3||18||41||56||−15||25
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|15. || [[FK Prvi partizan Užice|Prvi partizan Užice]] ||34||10||2−6||16||41||46||−5||22
|- bgcolor=&quot;gold&quot;  
|16. || [[FK Polimlje Prijepolije|Polimlje Prijepolije]] ||34||9||3−3||19||45||75||−30||21
|- 
|17. || [[FK Vlasina Vlasotince|Vlasina Vlasotince]] ||34||8||1−5||20||43||74||−31||17
|- 
|18. || [[FK Železničar Lajkovac|Železničar Lajkovac]] ||34||5||2−9||18||27||47||−20||12
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalnabibliotekavlasotince.org.rs//wp-content//uploads//2024//02//Fudbalski-klub-Vlasina-od-opstinske-do-druge-savezne-lige.pdf Fudbalski klub Vlasina od opštinske do Druge savezne lige]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]], [[FK Čukarički Beograd|Čukarički]], [[FK Loznica|Loznica]], [[GFK Jasenica 1911|Mladost S. Palanka]] i [[FK Zmaj Zemun|Zmaj Zemun]] plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Sjever|Međurepubličku ligu – Sjever]]
* [[FK Polimlje Prijepolje|Polimlje Prijepolje]], [[Prvi partizan]] [[Užice]], [[FK Šumadija Aranđelovac|Šumadija Aranđelovac]] i [[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]] plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Jug|Međurepubličku ligu – Jug]]
* [[FK Jastrebac Niš|Jastrebac Niš]], [[FK Timok 1919 Zaječar|Timok Zaječar]] i [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Istok|Međurepubličku ligu – Istok]]

== Kosovo ==
{{glavni|Kosovska nogometna liga 1990./91.}}
* [[FK Budućnost Peć|Budućnost Peć]] i [[KF Trepça'89 Kosovska Mitrovica|Rudar Stari Trg]] plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Jug|Međurepubličku ligu – Jug]]
* [[KF Fushë Kosova|Kosovo Polje]] plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Istok|Međurepubličku ligu – Istok]]

== Crna Gora ==
{{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1990./91.}}

* [[OFK Titograd]] (1. mjesto)
* [[FK Ribnica Podgorica|Ribnica Titograd]] (2. mjesto)
* [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] (3. mjesto)&lt;br /&gt;plasirali su se u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Jug|Međurepubličku ligu – Jug]]

== Makedonija ==
{{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1990./91.}}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!G+/- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Makedonija Gjorče Petrov|Makedonija Gjorče Petrov]] ||34||23||1−1||9||70||42||+28||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[FK Osogovo|Osogovo Kočani]] ||34||20||1−5||8||66||36||+30||41
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|3. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||34||19||3−3||9||57||27||+30||41
|-
|4. || [[GFK Tikveš Kavadarci|Tikveš Kavadarci]] ||34||16||2−1||15||52||44||+8||34	
|-
|5. || [[FK Skopje|Skopje]] ||34||15||3−2||14||40||49||−9||33
|-
|6. || [[FK Metalurg Skoplje|Metalurg Skoplje]] ||34||14||3−4||13||51||36||+15||31
|-
|7. || [[FK Napredok Kičevo|Napredok Kičevo]] ||34||14||3−3||14||52||41||+11||31
|-
|8. || [[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički Skoplje]] ||34||13||5−3||13||43||50||−7||31
|-
|9. || [[FK Ohrid|Ohrid]] ||34||14||3−2||15||45||68||−23||31
|-
|10. || [[FK Vardarski Bogdanci|Vardarski Bogdanci]] ||34||13||4−1||16||35||47||−12||30
|-
|11. || [[FK Cementarnica 55 Skoplje|FCU 55]] ||34||13||3−7||11||64||49||+15||29
|-
|12. || [[FK Sasa|Sasa Mak. Kamenica]] ||34||13||3−2||16||46||40||+6||29
|-
|13. || [[FK Ovče Pole|Ovče Pole]] ||34||13||3−1||17||47||59||−12||29
|-
|14. || [[FK Rudar Probištip|Rudar Probištip]] ||34||12||4−0||18||53||52||+1||28
|-
|15. || Pobeda Valandovo ||34||13||1−2||18||45||51||−6||27
|-
|16. || [[FK Bregalnica Delčevo|Bregalnica Delčevo]] ||34||13||1−4||16||35||50||−15||27
|-
|17. || [[FK Kumanovo|Kumanovo]] ||34||12||1−3||18||55||73||−18||25
|-
|18. || [[FK Karaorman Struga|Karaorman Struga]] ||34||11||2−0||21||33||64||−31||24
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref&gt; [https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#92 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}
* '''Visi rang:'''
** Makedonija Gjorče Petrov, Osogovo Kočani i Belasica Strumica promovirani su u [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.#Međurepublička liga – Istok|Međurepubličku ligu – Istok]]
* '''Ispali:'''
** Nitko
* '''Novi članovi:'''
** Sloga Jugomagnat, Kožuv Gevgelija i ZIK Novaci (iz 5. ranga)

== Poveznice ==
* [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prva savezna liga 1990./91.]] 
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Druga savezna liga 1990./91.]] 
* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepubličke lige 1990./91.]]
* [[Kup maršala Tita 1990./91.]]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Do [[1990.]] godine ime kluba bilo je Sremac.&lt;ref name=&quot;gs&quot;&gt;Dražen Lekšan, [http://www.glas-slavonije.hr/300040/6/Nostalgicna-sjecanja-na-generaciju-igraca-s-kraja-osamdesetih ''Nostalgična sjećanja na generaciju igrača s kraja osamdesetih''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}:{{citat2|(...) 1990. godine i klub je iz Sremca preimenovan u Croatia (...)}}, glas-slavonije.hr, 26. travnja, 2016., pristupljeno 9. rujna 2022.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;small&gt;
*[https://issuu.com/prodo.ma/docs/1990_1991_yu_fudbal Tempo almanah 1990-1991]
*[https://web.archive.org/web/20090209113733/http://hrnogometdb.webs.com/1990_91.html hrnogometdb]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg91.html rsssf.org]
*[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201988-1991.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1988.-1991.]
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{Sezone 4. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}}
{{YU nogomet 1990./91.}}

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 4. ligaški rang|*1990-91]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.‎| 4]]</text>
      <sha1>3zb4x6gkgsy8e627d3x9zjzvsjaq5cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Tomislav Berek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>758986</id>
    <revision>
      <id>7624050</id>
      <parentid>7572379</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12656" sha1="8a73fe0s3a55dx1g3sjtpwmh7pcl79z" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Tomislav       
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Tomislav    
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1932. 
| igralište          = ''igralište Berek'', [[Berek]]  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] (VI.) 
| sezona             = 2022./23.  
| plasman            = 8.    
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Tomislav&quot;''' ('''''NK &quot;Tomislav&quot; Berek; NK &quot;Tomislav&quot;; Tomislav Berek''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Berek]]a, [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|šestog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. &lt;br&gt; 
Klupske boje su plava i narančasta.&lt;ref&gt; [https://www.nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdf nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''], preuzeto 2. veljače 2024. &lt;/ref&gt;

== O klubu == 
'''''NK &quot;Tomislav&quot;''''' je osnovan 1932. godine. Od 1946. godine je djelovao pod imenom '''''&quot;Borac&quot;''''', te je nastupao u natjecanjima koje je organizirao nogometni savez sa središtom u [[Bjelovar]]u. Od 1991. godine klub nanovo djeluje pod imenom '''''Tomislav''''', te se potom pretežno natječe u županijskim ligama [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]. &lt;br&gt; 
U sezoni 2023./24., kao sudionik ''[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske]]'', klub upada u probleme, te je imao neodigrane utakmice.&lt;ref&gt; [https://bjelovar.live/zupanijske-nogometne-lige-tomislav-odustao-od-natjecanja-bilo-sokiralo-rovisce/ bjelovar.live, ''NK Tomislav iz Bereka isključen iz natjecanja, brišu im se svi rezultati…''], objavljeno 16. listopada 2023., pristupljeno 2. veljače 2024. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://superportal.hr/2023/10/16/nogometasi-bereckog-tomislava-vise-nisu-clanovi-prve-znl-bbz-bilogora-iz-kapele-i-dalje-gazi/ superportal.hr, ''Nogometaši berečkog Tomislava više nisu članovi Prve ŽNL BBŽ, Bilogora iz Kapele i dalje “gazi”''], objavljeno 16. listopada 2023., pristupljeno 2. veljače 2024. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://bjelovarac.hr/najnovije/tomislav-u-bereku-docekao-daruvar-sa-samo-devet-igraca-gosti-bez-milosti-zabili-20-golova/ bjelovarac.hr, ''ZAOSTALA UTAKMICA - 1. ŽNL / Tomislav iz Bereka se pojavio sa samo devet igrača, Daruvarčani bez milosti – zabili 20 golova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240202084234/https://bjelovarac.hr/najnovije/tomislav-u-bereku-docekao-daruvar-sa-samo-devet-igraca-gosti-bez-milosti-zabili-20-golova/ |date=2. veljače 2024. }}, objavljeno 25. studenog 2023., pristupljeno 2. veljače 2024.&lt;/ref&gt; 

== Igralište == 

== Uspjesi ==

=== nakon 1991. ===
; [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
* prvaci: 2015./16. 
* drugoplasirani: 2014./15. 

; [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
* prvaci: 2010./11. 

; [[Kup Nogometnog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije]] 
* finalist: 2014./15. 

=== do 1991. ===

== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Borac       
|- 
|[[Kotarsko nogometno prvenstvo Bjelovar 1959./60.|1959./60.]] ||V. ||Kotarsko prvenstvo Bjelovar || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||8 ||14 ||7 ||2 ||5 ||41 ||35 ||16 ||&lt;small&gt; ''Liga kotara Bjelovar || 
|-
|1960./61. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1961./62. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1962./63. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1963./64. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|[[Općinska nogometna liga Garešnica 1964./65.|1964./65.]] ||VI. ||Općinska liga Garešnica || ||4. ||10 (11) ||19 ||10 ||2 ||7 ||50 ||47 ||22 || || 
|-
|1965./66. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1966./67. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1967./68. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1968./69. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1969./70. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1970./71. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1971./72. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1972./73. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1973./74. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1974./75. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1975./76. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1976./77. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1977./78. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1978./79. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1979./80. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1980./81. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1981./82. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1982./83. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1983./84. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1984./85. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1985./86. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1986./87. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1987./88. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1988./89. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1989./90. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1990./91. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Tomislav        
|- 
|1992. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1992./93. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1993./94. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1994./95. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1995./96. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1996./97. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1997./98. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1998./99. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 1999./2000.|1999./2000.]] ||VI. ||[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Jug]] || ||5. ||7 (8) ||18 ||5 ||4 ||9 ||37 ||63 ||19 || || 
|-
|2000./01. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2001./02. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2002./03. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2003./04. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2004./05. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2005./06.|2005./06.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||4. ||14 ||26 ||14 ||4 ||8 ||71 ||59 ||46 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.|2006./07.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||6. ||14 ||26 ||12 ||3 ||11 ||68 ||61 ||39 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.|2007./08.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||14 ||26 ||17 ||5 ||4 ||97 ||27 ||56 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2008./09.|2008./09.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||4. ||14 ||26 ||16 ||6 ||4 ||64 ||36 ||54 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2009./10.|2009./10.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||6. ||14 ||26 ||13 ||0 ||13 ||50 ||50 ||39 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2010./11.|2010./11.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||14 ||26 ||16 ||4 ||6 ||67 ||34 ||52 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||12. ||16 ||30 ||11 ||4 ||15 ||58 ||77 ||37 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2012./13.|2012./13.]] ||IV. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||11. ||14 ||26 ||8 ||5 ||13 ||45 ||62 ||29 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||10. ||14 ||26 ||8 ||4 ||14 ||47 ||62 ||26 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska2014./15.|2014./15.]] ||V. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||62 ||34 ||44 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2015./16.|2015./16.]] ||V. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||18 ||4 ||0 ||90 ||22 ||58 || || 
|-
|[[MŽNL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||MŽNL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica || ||5. ||14 ||16 ||12 ||6 ||8 ||48 ||35 ||42 || || 
|-
|[[4. NL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||4. NL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica || ||7. ||14 ||26 ||11 ||6 ||9 ||35 ||29 ||39 ||&lt;small&gt; ''IV NL BJ-KC-VT || 
|-
|[[4. NL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||4. NL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica || ||14. ||14 ||26 ||3 ||6 ||17 ||21 ||51 ||15 ||&lt;small&gt; ''IV NL BJ-KC-VT || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2019./20.|2019./20.]] ||V. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||14. ||14 ||13 ||1 ||0 ||12 ||22 ||66 ||3 ||&lt;small&gt; prekinuto zbog pandemije COVID-19 || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2020./21.|2020./21.]] ||V. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||10. ||14 ||26 ||10 ||2 ||14 ||50 ||54 ||32 || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.|2021./22.]] ||V. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||15. ||16 ||30 ||9 ||3 ||18 ||48 ||75 ||24 (-6) || || 
|-
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.|2022./23.]] ||VI. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||12. ||15 ||28 ||8 ||2 ||18 ||52 ||79 ||26 || || 
|-
|2023./24. ||VI. ||1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || || ||14 || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|} 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Berek]] 

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/nk-tomislav-berek/407678 sofascore.com, ''NK Tomislav Berek''] 
* {{en icon}} [https://tipsscore.com/en/football/team/nk-tomislav-berek tipsscore.com, ''NK Tomislav Berek''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240202084233/https://tipsscore.com/en/football/team/nk-tomislav-berek |date=2. veljače 2024. }} 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-tomislav-berek/datenfakten/verein/87803 transfermarkt.com, ''NK Tomislav Berek''] 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-tomislav-berek/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB TOMISLAV BEREK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240202084233/https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-tomislav-berek/ |date=2. veljače 2024. }} 

== Izvori ==
&lt;small&gt;
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1408/nk-tomislav-b/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Tomislav Berek, Berek''] 
* [https://www.berek.hr/index.php/berek-sport.html berek.hr, ''NOGOMETNI KLUB „TOMISLAV“ – BEREK''], pristupljeno 2. veljače 2024. 
* [https://berekmoslavina.wordpress.com/nogometni-klub-tomislav/ berekmoslavina.wordpress.com, ''NOGOMETNI KLUB TOMISLAV''], pristupljeno 2. veljače 2024. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/bjelovarsko-bilogorska-zupanija-nogometni-savez nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''] 
* [https://www.nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdf nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''], preuzeto 2. veljače 2024. 
* [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X01099 library.foi.hr, ''Nogomet Bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908-1955'', Bjelovar, 1955.] 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot;, str. 90-91    
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-tomislav/311731/subjekti.aspx poslovna.hr, Nogometni klub Tomislav] 
* [https://search.bisnode.hr/hr/1016586/nk-tomislav/ bisnode.hr, Nogometni klub Tomislav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240202084233/https://search.bisnode.hr/hr/1016586/nk-tomislav/ |date=2. veljače 2024. }} 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-tomislav/Detaljno/582586 fininfo.hr, NK Tomislav] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Tomislav Berek, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]
[[Kategorija:Berek]]</text>
      <sha1>8a73fe0s3a55dx1g3sjtpwmh7pcl79z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Alutaguse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762569</id>
    <revision>
      <id>7624057</id>
      <parentid>7552792</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1855" sha1="pi1uc071d7k4snr0u0nbhab5siz9m0o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Puhatu looduskaitseala Liguski sihtkaitsevöönd.JPG|mini|desno|250px|Nacionalni park Alutaguse]]

'''Nacionalni park Alutaguse''' ([[estonski|est.]] ''Alutaguse rahvuspark'') se nalazi u sjeveroistočnoj [[Estonija|Estoniji]], u okrugu [[Okrug Ida-Viru|Ida-Viru]].

Najnoviji je estonski [[nacionalni park]] osnovan [[2018.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.err.ee/879632/nuudsest-on-ida-virumaal-alutagusel-eesti-kuues-rahvuspark Nüüdsest on Ida-Virumaal Alutagusel Eesti kuues rahvuspark], err.ee, 5. travnja 2024.&lt;/ref&gt; Proteže se na površini od 443,31 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Park se uglavnom nalazi u nizini Alutaguse koja se pruža sjeverno od [[Čudsko jezero|Čudskog jezera]]. Ovu regiju karakterizira rijetka naseljenost te brojni prirodni krajolici. Otprilike 54% parka čine [[močvara|močvare]], a 42% prekrivaju [[šuma|šume]].&lt;ref name=&quot;kaitsealad&quot;&gt;[https://kaitsealad.ee/en/protected-areas/alutaguse-national-park Alutaguse National Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200606220011/https://kaitsealad.ee/en/protected-areas/alutaguse-national-park |date=6. lipnja 2020. }}, kaitsealad.ee, 5. travnja 2024.&lt;/ref&gt;

Nacionalni park Alutaguse naseljavaju neke rijetke vrste u Estoniji poput [[leteća vjeverica|leteće vjeverice]], [[crna roda|crne rode]] te jedne vrste [[tetrijeb]]a ([[latinski|lat.]] ''Lagopus lagopus''). Pored njih ovdje obitava pet vrsta [[orlovi|orlova]], [[laponska sova|velika siva sova]], [[euroazijski vuk]], [[smeđi medvjed]] i [[obični ris|europski ris]].&lt;ref name=&quot;kaitsealad&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commonscat     = Alutaguse National Park
|commonscathr     = Nacionalni park Alutaguse
}}

{{Nacionalni parkovi u Estoniji}}

{{GLAVNIRASPORED:Alutaguse, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Estoniji]]
[[Kategorija:Okrug Ida-Viru]]</text>
      <sha1>pi1uc071d7k4snr0u0nbhab5siz9m0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika (stranka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762716</id>
    <revision>
      <id>7623784</id>
      <parentid>7623299</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-56725-43</username>
        <id>376552</id>
      </contributor>
      <comment>Uljepšavanje</comment>
      <origin>7623784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4173" sha1="fhukktecmxonne567jjr1ix60eszjkp" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Republika
|izvorno ime                = Republika
|logo                       = REPUBLIKA_LOGO.png
|veličina                   = 200px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Damir Vanđelić]]
|glavni tajnik              = Krešimir Kuterovac
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = Gordana Deranja
|dužnosnik2 titula          = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Damir Vanđelić]]
|slogan                     = ''Za Hrvatsku sretnih ljudi!''
|osnovana                   = [[2. prosinca]] [[2023.]]
|raspuštena                 = [[24. listopada]] [[2026.]]
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = 
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = reformizam&lt;br/&gt;[[liberalizam]]&lt;br/&gt;[[socijalni liberalizam]]
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151|hex=#33CC33}}
|tijelo2                    = 
|tijelo2 zastupljenost      = 
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = 
|tijelo4                    = 
|tijelo4 zastupljenost      = 
|boje                       = 
|službena stranica          = https://republika.hr/
|napomena                   = 
}} 
'''Republika''' je bila [[hrvatska]] [[Liberalizam|liberalna]] i [[Politički centar|centristička]] [[politička stranka]].&lt;ref&gt;[https://republika.hr/ Za Hrvatsku sretnih ljudi]&lt;/ref&gt; U [[ekonomija|ekonomiji]] je promicala liberalizam i [[Socijalno tržišno gospodarstvo|socijalne politike]], a opće su joj odrednice bile gospodarski i pravni reformizam te borba protiv [[Korupcija|korupcije]]. Osnivač i predsjednik stranke bio je [[Damir Vanđelić]]. 

Stranku je 2. prosinca 2023. osnovao i predstavio javnosti [[Damir Vanđelić]] uoči [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|parlamentarnih izbora 2024.]] godine. Na tim je izborima Republika stupila u koaliciju s [[Fokus (stranka)|Fokusom]] čiji je predsjednik tada bio [[Davor Nađi]]. Jedan od ključnih ciljeva koalicije je suzbitak [[korupcija|korupcije]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/fokus-i-vandjelic-idu-zajedno-na-izbore/2551257.aspx Fokus i Vanđelić idu zajedno na izbore. Imaju i kandidata za premijera]&lt;/ref&gt;

Koalicija je s osvojenih 2,25 % glasova osvojila jedan mandat.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/parlamentarni-izbori-2024/prema-prvim-sluzbenim-rezultatima-hdz-67-osvaja-mandata-sdp-41-domovinski-poket-14-most-9-mozemo-3-1381586 Obrađeno gotovo sve: HDZ 61 mandat, Rijeke pravde 42, a evo što bi bilo da je Možemo! prihvatilo točkastu koaliciju]&lt;/ref&gt;

Republika je prestala postojati 24. listopada 2026. kada se ujedinila s Fokusom u jedinstvenu stranku zvanu Fokus.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/fokus-i-republika-ujedinili-se-pod-imenom-fokus-15758953 Fokus i Republika ujedinili se pod imenom Fokus], Jutarnji list, objavljeno 24. listopada 2026., pristupljeno 24. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
Ime ''Republika'' inspirirano je [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]].&lt;ref&gt;[https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/stranka-republika--milanovic-nije-prava-osoba-koja-bi-trebala-govoriti-o-3--republici/199250 Stranka Republika: Milanović nije prava osoba koja bi trebala govoriti o 3. republici]&lt;/ref&gt; Strani naziv stranke je ''Res publica'' ([[latinski jezik|lat.]] „javna stvar”).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-pol}}

[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]</text>
      <sha1>fhukktecmxonne567jjr1ix60eszjkp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mykolas Alekna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>763028</id>
    <revision>
      <id>7623983</id>
      <parentid>7444625</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:17:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4856" sha1="n8vosfr1e4n8652l2mtu3m8hni05utq" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
{{Infokvir atletičar
| ime =Mykolas Alekna
| slika = 2022-08-19 European Championships 2022 – Men's Discus Throw by Sandro Halank–009.jpg
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis = Mykolas Alekna, 2022.
| puno_ime = 
| nadimak =
| datum_rođenja = [[28. rujna]] [[2002]].
| mjesto_rođenja = [[Vilnius]], [[Litva]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| državljanstvo = {{DZ+X|LIT}}
| karijera =
| discipline =[[bacanje diska]]
| rekordi = 74,35 [[metar|m]]
| medalje =
{{Medalje vrh2}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro | [[OI 2024.|Pariz 2024.]] | Bacanje diska}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | Bacanje diska}}
{{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.| Budimpešta 2023.]] | Bacanje diska}}
{{Medalje EP}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022. | München 2022]]. | Bacanje diska}}
{{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024. | Rim 2024]]. | Bacanje diska}}
{{Medalje dno}}
}}
'''Mykolas Alekna''' ([[Vilnius]], [[28. rujna]] [[2002]].) [[Litvanci|litavski]] [[atletičar]] koji se specijalizirao za [[bacanje diska]]. Trenutačni je svjetski rekorder u disciplini sa 74,35 metara. U dobi od 19 godina osvojio je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]], postavši najmlađi osvajač svjetske medalje u bacanju diska u [[povijest]]i. Alekna je također bio najmlađi pobjednik u svojoj disciplini na Europskom prvenstvu 2022., postavljajući pritom rekord natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.european-athletics.com/news/in-focus-a-closer-look-at-rising-stars-tzengko-and-alekna In focus | A closer look at Rising Stars Tzengko and Alekna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221030000422/https://www.european-athletics.com/news/in-focus-a-closer-look-at-rising-stars-tzengko-and-alekna |date=30. listopada 2022. }} european-athletics.com Preuzeto 16. travnja 2024.&lt;/ref&gt; Osvojio je srebrnu medalju na [[OI 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu 2024.]] Bacio je novi olimpijski rekord od 69.97 m, koji je do tada držao njegov otac Virgilijus Alekna, ali ga je kasnio pretekao neočekivani olimpijski pobjednik [[Jamajka|Jamajčanin]] [[Rojé Stona]] s hicem 70.00 m.&lt;ref&gt;[https://olympics.com/en/paris-2024/live-updates/6d4b6021-44cd-413e-8843-c254443eb4fe Athletics: Roje Stona produces shock win in men's discus with Olympic record] olympics.com Preuzeto 7. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt;

Godine [[2021]]. bio je svjetski prvak do 20 godina i europski prvak do 20 godina.

Mykolas je sin dvostrukog olimpijskog prvaka u bacanju diska [[Virgilijus Alekna|Virgilijusa Alekne]]. Njegov [[brat]] [[Martynas Alekna]] također je bacač diska.

== Karijera ==
U lipnju 2022. 19-godišnji Mykolas Alekna bacio je svoj novi osobni [[rekord]] od 69,81 [[m]] dok je završio drugi na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Stockholm]]u, što je najduže bacanje diska koje je ikada napravio jedan [[tinejdžer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] održanom u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] u srpnju, izgubio je samo od [[Slovenci|Slovenca]] [[Kristjana Čeh|Kristjana Čeha]], postavši najmlađi osvajač svjetske medalje u bacanju diska u povijesti. Nepunih mjesec dana kasnije na Europskom prvenstvu u [[München]]u 2022. Alekna je postao prvi tinejdžer koji je osvojio medalju u bacanju diska, a kamoli zlato, pobijedivši Čeha i sva tri osvajača medalja s [[OI 2020.|Olimpijskih igara u Tokiju 2020.]] Njegov [[otac]] osvojio je ovu titulu 16 godina ranije.

Dana 29. travnja 2023. na The Big Meetu u Berkeleyu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], Alekna je postao najmlađi bacač diska u povijesti koji je bacio više od 70 metara, pomaknuvši se na 18. mjesto na svjetskoj listi svih vremena sa svojim novim najboljim rezultatom od 71,00 m, novim europskim rekordom do 23 godine.

Postavio je novi svjetski rekord u bacanju diska na bacačkom mitingu održanom u mjestu Ramona u američkoj saveznoj državi [[Oklahoma|Oklahomi]] [[14. travnja]] [[2024]]. s nevjerojatnih 74.35 metara. Time je srušio 38 godina stari svjetski rekord Nijemca [[Jürgen Schult|Jürgena Schulta]] koji je davne 1986. godine ostvario rezultat od 74.08 metara, a to je bio najstariji vrijedeći muški svjetski atletski rekord.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/atletika/srusen-najstariji-svjetski-rekord-u-muskoj-atletici-cudesni-litavac-ispisao-povijest-nakon-dugih-38-godina-15450422?cx_linkref=jl_home_najnovije Srušen najstariji svjetski rekord u muškoj atletici! Čudesni Litavac ispisao povijest nakon dugih 38 godina] Sportske novosti Preuzeto 16. travnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetski bacački rekordi (muški)}}

{{GLAVNIRASPORED:Alekna, Virgilijus}}
[[Kategorija:Litavski bacači diska]]</text>
      <sha1>n8vosfr1e4n8652l2mtu3m8hni05utq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Zrinski Zrinski Topolovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>763202</id>
    <revision>
      <id>7624052</id>
      <parentid>7369585</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7386" sha1="rhr6ygnrf275r61nf79mkyaq9bemlcf" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Zrinski      
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Zrinski    
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1982. 
| igralište          =  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
| sezona             = 
| plasman            =     
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Zrinski&quot;''' ('''''NK &quot;Zrinski&quot; Zrinski Topolovac; NK &quot;Zrinski&quot;; Zrinski Zrinski Topolovac''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Zrinski Topolovac|Zrinskog Topolovca]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]].

== O klubu == 
'''''NK &quot;Zrinski&quot;''''' je osnovan 1982. godine. Od 1990.-ih godina se klub pretežno natječe u županijskim ligama [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]].

== Igralište == 

== Uspjesi ==
; [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
* prvaci: 2004./05., 2009./10. (''Sjever''), 2011./12. (''Sjever''), 2018./19. (''Sjever''), 2022./23. (''Sjever'') 
* drugoplasirani: 2006./07., 2008./09. (''Sjever''), 2017./18. (''Sjever'')   

== Pregled plasmana po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Zrinski      
|- 
|[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 1999./2000.|1999./2000.]] ||IV. ||[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||13. ||14 ||26 ||6 ||5 ||14 ||30 ||62 ||23 || || 
|-
|2000./01. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2001./02. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2002./03. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2003./04. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2004./05. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2005./06. || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.|2006./07.]] ||VII. ||[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||55 ||44 ||31 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.|2007./08.]] ||VII. ||[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever]] || ||4. ||10 ||18 ||8 ||5 ||5 ||59 ||45 ||29 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2008./09.|2008./09.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||54 ||28 ||38 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2009./10.|2009./10.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||85 ||23 ||56 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2010./11.|2010./11.]] ||VI. ||[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] || ||11. ||14 ||26 ||9 ||5 ||12 ||65 ||82 ||32 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2011./12.|2011./12.]] ||VI. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||14 ||26 ||20 ||4 ||2 ||85 ||36 ||64 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2012./13.|2012./13.]] ||V. ||[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever]] || ||7. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||41 ||49 ||26 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2013./14.|2013./14.]] ||V. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||7. ||12 ||22 ||10 ||4 ||8 ||40 ||42 ||34 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2014./15.|2014./15.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||11. ||12 ||22 ||5 ||3 ||14 ||41 ||73 ||18 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2015./16.|2015./16.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||10. ||11 ||20 ||1 ||6 ||13 ||30 ||70 ||9 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17.|2016./17.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||10. ||10 ||18 ||2 ||3 ||13 ||18 ||78 ||9 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2017./18.|2017./18.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||8 ||21 ||13 ||1 ||7 ||98 ||56 ||40 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2018./19.|2018./19.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||7 ||12 ||11 ||0 ||1 ||83 ||25 ||33 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2019./20.|2019./20.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||14. ||14 ||13 ||2 ||0 ||11 ||21 ||73 ||6 ||&lt;small&gt; prekinuto zbog pandemije COVID-19 || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2020./21.|2020./21.]] ||VI. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||13. ||14 ||26 ||7 ||1 ||18 ||58 ||82 ||22 || || 
|-
|[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.|2021./22.]] ||VII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||5. ||11 ||20 ||11 ||2 ||7 ||77 ||31 ||35 || || 
|-
||[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.|2022./23.]] ||VIII. ||3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Sjever || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|1. ||11 ||20 ||16 ||2 ||2 ||80 ||25 ||50 || || 
|-
|[[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.|2023./24.]] ||VII. ||2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska || ||13. ||14 ||26 ||4 ||3 ||19 ||41 ||111 ||12 (–3) || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|} 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri ==

== Povezani članci ==
* [[Zrinski Topolovac]] 

== Vanjske poveznice ==
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/nk-zrinski-topolovac/482982 sofascore.com, ''NK Zrinski Topolovac''] 
* [https://web.archive.org/web/20240422124909/https://bjelovarac.hr/tag/nk-zrinski/ bjelovarac.hr, ''NK Zrinski''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1410/nk-zrinski-zt/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Zrinski Zrinski Topolovac''] 
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 22. travnja 2024. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/bjelovarsko-bilogorska-zupanija-nogometni-savez nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''] 
* [https://www.nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdf nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''], preuzeto 22. travnja 2024. 
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-zrinski/326313/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, Nogometni klub Zrinski] 
* [https://search.bisnode.hr/hr/1051511/nk-zrinski/ bisnode.hr, Nogometni klub &quot;Zrinski&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240422124908/https://search.bisnode.hr/hr/1051511/nk-zrinski/ |date=22. travnja 2024. }} 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-zrinski/Detaljno/582520 fininfo.hr, NK ZRINSKI] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Zrinski, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]
[[Kategorija:Zrinski Topolovac]]</text>
      <sha1>rhr6ygnrf275r61nf79mkyaq9bemlcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mesoplodon peruvianus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>763555</id>
    <redirect title="Patuljasti kljunasti dupin" />
    <revision>
      <id>7623968</id>
      <parentid>6917780</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Patuljasti kljunasti kit]] na [[Patuljasti kljunasti dupin]]</comment>
      <origin>7623968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="4du6bmzfhutxiv2j8cs0buzvn41xbko" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Patuljasti kljunasti dupin]]</text>
      <sha1>4du6bmzfhutxiv2j8cs0buzvn41xbko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OFK Subotica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>767687</id>
    <revision>
      <id>7624239</id>
      <parentid>7289297</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:09:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4992" sha1="svzovr8g48zskwzg7krzlins72ulpdf" xml:space="preserve">{{ nogometni klub
| ime kluba          = OFK Subotica |
| slika              =  |
| puno ime           = Omladinski fudbalski klub Subotica |
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1959.]]&lt;br /&gt; |
| igralište          = Igralište kod Somborske kapije |
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 5000
| predsjednik        = [[Antun Kopilović|Antun Kopilović &quot;Šogor&quot;]]
| trener             = [[Tihomir Ognjanov|Tihomir Ognjanov &quot;Bata&quot;]] 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
 | pattern_la1 = 
 | pattern_b1 = _3bluestripes2
 | pattern_ra1 =
 | leftarm1 = ffffff
 | body1 = ffffff
 | rightarm1 = ffffff
 | shorts1 = ffffff
 | socks1 = 0000FF	
}}

'''OFK Subotica''' bivši je [[srbija]]nski nogometni klub iz [[Subotica|Subotice]] koji je djelovao 5 godine: osnovan 1959., rasformiran 1964.

Stigao je do [[2. savezna liga SFRJ|Druge savezne lige]], drugog ranga jugoslavenskog prvenstva.

== Povijest ==
Klub je osnovan u rujnu 1959. godine kada je igrač [[FK Spartak Subotica|Spartaka]], [[Stevan Vitković]] (nadimak Riba), dobio ispisnicu te prelazak trenera [[Tihomir Ognjanov]] (nadimak Bata) u taj klub.&lt;br /&gt;
OFK Subotica je nastao kao pravni sljedbenik Zanatskog nogometnog kluba koji je djelovao pri subotičkoj udruzi obrtnika, spajanjem s rasformiranim Građevinarom i Milicionarom. Počeo je djelovao samostalno pod svojim imenom 1960-ih godina natjecao se u Drugoj saveznoj ligi – Istok te je uvijek pobjeđivali lokalnog rivala Spartak, kako u prvenstvu, tako i u kupu. Subotica je u to vrijeme imala pravo rivalstvo u nogometnim natjecanjima po uzoru na gradske klubove iz [[Beograd]]a ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]), [[Sarajevo|Sarajeva]] ([[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar|Željezničar]]), [[Zagreb]]a ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Zagreb]] ili [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]).&lt;br /&gt;
Na kraju [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1963./64.#Istok|prvenstva 1963./64.]] klub se spaja s FK Spartak.&lt;br /&gt;
Nogometaši koji su ostali na igralištu kraj Somborske kapije pristupili su nekadašnjoj FK Zvezda, kasnije transformiranoj u [[FK Bačka 1901 Subotica|FK Bačka]], što se dogodilo 1970. godine, uoči proslave 70. godišnjice najstarijeg kluba na području bivše SRJ.&lt;ref&gt;[https://gradsubotica.co.rs/bio-jednom-gradski-derbi/ Bio jednom gradski derbi]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A12611/Jubilej-OFK-Subotice/ Jubilej OFK Subotice]&lt;/ref&gt;

== Prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Sezona
!Razred
!Liga
!Broj&lt;br /&gt;momčadi
!Mjesto
!Napomena
|-
|[[Podsavezna nogometna liga Subotica 1959./60.|1959./60.]]
|V.
|Podsavezna liga Subotica 
|11
|1.
|promoviran u Vojvođansku ligu
|-
|[[Vojvođanska nogometna liga 1960./61.|1960./61.]]
|III.
|Vojvođanska liga
|12
|9.
|
|-
|[[Vojvođanska nogometna liga 1961./62.|1961./62.]]
|III.
|Vojvođanska liga
|12
|3.
|promoviran u 2. saveznu ligu
|-
|[[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1962./63.#Istok|1962./63.]]
|II.
|2. savezna liga – Istok
|16
|7.
|
|-
|[[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1963./64.#Istok|1963./64.]]
|II.
|2. savezna liga – Istok
|16
|15.
|zbog financijskih problema klub prestaje s radom&lt;ref&gt;[http://www.fcsubotica.rs/blog/od-zfk-do-ofk-subotica/ U leto 1964.godine, usled finansijskih problema, klub je prestao sa radom.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|-
|}

== Sastav ==
=== 1962./63. ===
Anđelko Nikolić 22, Tomislav Taušan 6, Antun Mihajlović 5 – Josip Miklenović 30/1, Radojko Tatalović 30, Vojislav Ćorić 26/1, Borislav Zirojević 24, Branimir Vitković 22/1, Slobodan Kosić 15/1, David Gvozdenović 5 – Stevan Vitković 29/13, Nikola Vukomanović 29/10, Ivan Ostojić 29/2, Đorđe Terzić 28/8, Grgo Čović 28/5, Tomislav Bojović 7, Mirko Bakajić 4, Miloš Račić 2, Blaško Kujundžić 1.&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/08/druga-liga-62-63-rosters.pdf druga-liga-62-63-rosters]&lt;/ref&gt;

=== 1963./64. ===
Anđelko Nikolić 22, Nazif Čutuna 7, Zlatimir Ljujić 3, Jakob Sadovek 1 – Branimir Vitković 30, Vojislav Ćorić 28/1, Josip Miklenović 26, Milan Gvozdenović 23, Nedeljko Čučković 19, Momčilo Ivelja 12, Radojko Tatalović 7, Milutin Račić 6, Mihajlo Klančev 4, Dragan Vasojević 1 – Grgo Čović 23/7, Krsto Kaljević 23/2, Đorđe Terzić 22/8, Slobodan Kosić 16/3, Tomislav Bojović 13/3, Ilija Takač 13/1, Miloš Račić 12/2, Nikola Vukomanović 12/1, Maćeš Hiršman 7/1, Mirko Bakajić 7/1, Blaško Kujundžić 4, Kosta Vučković 3, Karolj Lukačević 1.&lt;ref&gt;[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/09/druga-liga-1963-64-rosters.pdf druga-liga-1963-64-rosters]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Subotica, OFK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu|Subotica OFK]]
[[Kategorija:Nogomet u Subotici]]
[[Kategorija:Bivši srbijanski nogometni klubovi|Subotica OFK]]</text>
      <sha1>svzovr8g48zskwzg7krzlins72ulpdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mojmira Pastorčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768023</id>
    <revision>
      <id>7624108</id>
      <parentid>7448722</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54013-80</username>
        <id>374838</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>7624108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10328" sha1="lj919fh4sdgr4scyenufls669pqs2a5" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mojmira Pastorčić
| slika          = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = 
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = [[Hrvatica]]
| poznat_po      = ''[[RTL Direkt]]''
| zanimanje      = novinarka • televizijska voditeljica i urednica
| godine_rada    = 2004. – danas
| web            = https://net.hr/danas/rtl-direkt
}}'''Mojmira Pastorčić''' ([[Zagreb]]) hrvatska je [[novinar]]ka, [[televizijski voditelj|televizijska voditeljica]] i urednica. Najpoznatija je kao voditeljica ''[[RTL Direkt]]a''.

== Životopis ==
Rođena je [[1982.]] godine u [[Zagreb]]u, a diplomirala je novinarstvo na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;zivotopis2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mojmira Pastorčić|url=https://womensweekend.eu/pt_sudionici/mojmira-pastorcic/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240729104937/https://womensweekend.eu/pt_sudionici/mojmira-pastorcic/|archive-date=29. srpnja 2024.|access-date=29. srpnja 2024.|website=womensweekend.eu|publisher=|language=}}&lt;/ref&gt; Pohađala je zagrebačku gimnaziju [[XV. gimnazija u Zagrebu|MIOC]]. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zvijezda 'RTL Direkta': 'Marko i ja smo prije veze dugo bili prijatelji'|url=https://story.hr/Celebrity/a126828/Zvijezda-RTL-Direkta-Marko-i-ja-smo-prije-veze-dugo-bili-prijatelji.html|language=hr |accessdate=2025-07-18}}&lt;/ref&gt; Otac joj se zove Mojmir te ima sestre Mariju i Uršulu.&lt;ref name=&quot;zivotopis1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2. listopada 2021.|title=TRI GODINE RADI EMISIJU I NE MISLI JE NAPUSTITI: Tko je Mojmira Pastorčić, nagrađivana novinarka i voditeljica?|url=https://story.hr/Celebrity/a180183/Detalji-iz-zivota-Mojmire-Pastorcic.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230601195518/https://story.hr/Celebrity/a180183/Detalji-iz-zivota-Mojmire-Pastorcic.html|archive-date=1. lipnja 2023.|access-date=29. srpnja 2024.|language=|website=story.hr|publisher=Story}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Novinarsku i televizijsku karijeru je započela u [[2000-ih]] godina na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u.&lt;ref name=&quot;karijera&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=20.01.2022.|title=Mojmira Pastorčić preuzima RTL Direkt: '2022. je godina tigra. To je snaga, hrabrost, odlučnost,...|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/mojmira-pastorcic-preuzima-rtl-direkt-2022-je-godina-tigra-to-je-snaga-hrabrost-odlucnost-promjena-rizik-to-su-moji-planovi-1aa09f62-b9f5-11ec-8797-0242ac12005f|url-status=live|archive-url=|date= 20. siječnja 2022|archive-date=15. travnja 2024.|access-date=16. listopada 2024.|website=RTL.hr|publisher=|language=}}&lt;/ref&gt;  Radila je kao novinarka i reporterka koja se javljala uživo s mjesta raznih događaja u RTL-ovom informativnom programu.

Krajem [[2019.]] godine postaje voditeljica RTL-ovog večernjeg informativnog programa ''[[RTL Direkt]]a'', zamijenivši dotadašnjeg voditelja [[Zoran Šprajc|Zorana Šprajca]] koji je privremeno napustio emisiju zbog rada na novom projektu RTL-a [[Stanje nacije]] .&lt;ref name=&quot;direkt2020&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2020.|title=Zoran Šprajc nakon sedam godina napušta RTL Direkt, poznato je i tko će ga naslijediti u emisiji|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zoran-sprajc-nakon-7-godina-napusta-rtl-direkt-poznato-je-i-tko-ce-ga-naslijediti-u-emisiji-1556622|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525100413/https://www.vecernji.hr/showbiz/zoran-sprajc-nakon-7-godina-napusta-rtl-direkt-poznato-je-i-tko-ce-ga-naslijediti-u-emisiji-1556622|archive-date=25. svibnja 2024.|access-date=16. listopada 2024.|website=Večernji list|publisher=|language=}}&lt;/ref&gt; Pastorčić je u travnju [[2020.]] godine, radi [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusom]], postala prva voditeljica u Hrvatskoj koja je informativni program vodila iz svog doma u kojem je iznimno bio postavljen studio ''Direkta''.&lt;ref name=&quot;direktkorona&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=16. travnja 2020.|title=Prvi put u Hrvatskoj! Mojmira Pastorčić RTL Direkt vodila iz vlastitog dnevnog boravka|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/prvi-put-u-hrvatskoj-mojmira-pastorcic-rtl-direkt-vodila-iz-vlastitog-dnevnog-boravka-1394735|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200524033716/https://www.vecernji.hr/showbiz/prvi-put-u-hrvatskoj-mojmira-pastorcic-rtl-direkt-vodila-iz-vlastitog-dnevnog-boravka-1394735|archive-date=24. svibnja 2024.|access-date=28. srpnja 2024.|language=|website=vecernji.hr|publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt; U [[rujan|rujnu]] [[2021.]] godine je dobila ponudu za posao voditeljice ''Dnevnika'' na kanalu [[TV Una]], no ponudu je odbila.&lt;ref name=&quot;tvuna&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=30. rujna 2021.|title=Mojmira Pastorčić komentirala svoj navodni odlazak na 'Dodikovu televiziju': 'Hvala na interesu'|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-komentirala-svoj-navodni-odlazak-na-dodikovu-televiziju-hvala-na-interesu-1527345|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211014191539/https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-komentirala-svoj-navodni-odlazak-na-dodikovu-televiziju-hvala-na-interesu-1527345|archive-date=14. listopada 2021.|access-date=28. srpnja 2024.|language=|website=vecernji.hr|publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt; U [[siječanj|siječnju]] [[2022.]] godine, Pastorčić je, odlaskom Šprajca, potpuno preuzela ''RTL Direkt'' i danas je njegova stalna voditeljica i urednica.&lt;ref name=&quot;sijecanj&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2022.|title=Mojmira Pastorčić preuzima RTL Direkt: '2022. je godina tigra. To je snaga, hrabrost, odlučnost,...|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/mojmira-pastorcic-preuzima-rtl-direkt-2022-je-godina-tigra-to-je-snaga-hrabrost-odlucnost-promjena-rizik-to-su-moji-planovi-1aa09f62-b9f5-11ec-8797-0242ac12005f|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811032818/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/mojmira-pastorcic-preuzima-rtl-direkt-2022-je-godina-tigra-to-je-snaga-hrabrost-odlucnost-promjena-rizik-to-su-moji-planovi-1aa09f62-b9f5-11ec-8797-0242ac12005f|archive-date=11. kolovoza 2023.|access-date=28. srpnja 2024.|language=|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}&lt;/ref&gt;   

Pastorčić se u svom angažmanu na ''Direktu'' ističe po zalaganju za [[Ženska prava|rodnu ravnopravnost]] te suzbijanje [[stereotip]]a i [[nasilje|nasilja]].&lt;ref name=&quot;danzena&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=8. ožujka 2024.|title=Mojmira Pastorčić poslala snažnu poruku ženama! 'Ne dajte da ste ikad ikome u ikojem smislu drugotna'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/rtl-direkt/mojmira-pastorcic-poslala-snaznu-poruku-zenama-ne-dajte-da-ste-ikad-ikome-u-ikojem-smislu-drugotna.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240729111556/https://www.rtl.hr/tv-emisije/rtl-direkt/mojmira-pastorcic-poslala-snaznu-poruku-zenama-ne-dajte-da-ste-ikad-ikome-u-ikojem-smislu-drugotna.html|archive-date=29. srpnja 2024.|access-date=29. srpnja 2024.|language=|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}&lt;/ref&gt;  U travnju [[2022.]], ''Direkt'' je vodila bez [[šminka|šminke]] u sklopu obilježavanja tzv. ''No Makeup'' dana.&lt;ref name=&quot;sminka&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=27. travnja 2022.|title=Mojmira Pastorčić vodila RTL Direkt bez trunke šminke: 'Izgledam malo drukčije nego inače'|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-vodila-rtl-direkt-bez-trunke-sminke-izgledam-malo-drugacije-nego-inace-1581947|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523232141/https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-vodila-rtl-direkt-bez-trunke-sminke-izgledam-malo-drugacije-nego-inace-1581947|archive-date=23. svibnja 2022.|access-date=29. srpnja 2024.|language=|website=vecernji.hr|publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;  U veljači 2024. godine, emisiju je vodila u ružičastoj majici kako bi obilježila [[Dan ružičastih majica|Dan prevencije vršnjačkog nasilja]].&lt;ref name=&quot;nasilje&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=28. veljače 2024.|title=Mojmira se presvukla usred emisije i poslala važnu poruku: 'Kad bi svi nosili istu odjeću...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/mojmira-se-presvukla-usred-emisije-i-poslala-vaznu-poruku-kad-bi-svi-nosili-istu-odjecu-f15a0c7e-d685-11ee-9c6d-0a205096a2b9|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240729111435/https://net.hr/danas/rtl-direkt/mojmira-se-presvukla-usred-emisije-i-poslala-vaznu-poruku-kad-bi-svi-nosili-istu-odjecu-f15a0c7e-d685-11ee-9c6d-0a205096a2b9|archive-date=29. srpnja 2024.|access-date=29. srpnja 2024.|language=|website=net.hr|publisher=}}&lt;/ref&gt;  

=== Sinkronizacija ===
* &quot;Mačak u šeširu&quot; (2026.)

=== Nagrade ===
Pastoričić je [[2021.]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Večernjakova ruža 2021.: Mojmira Pastorčić je TV osoba godina, a Maja Ćustić i Edin Mehmedović proglašeni...|url=https://net.hr/danas/vijesti/vecernjakova-ruza-2021-mojmira-pastorcic-je-tv-osoba-godina-a-maja-custic-i-edin-mehmedovic-proglaseni-su-novim-licima-godine-a9d910f2-8e70-11ec-baaf-0242ac12001d|accessdate=2025-02-11|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;, [[2023.]] i 2025. godine osvojila [[Večernjakova ruža|Večernjakovu ružu]] za televizijsku osobu godine.&lt;ref name=&quot;vecernjakova&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=24. ožujka 2023.|title=Mojmira Pastorčić: 'Drago mi je da se cijeni ženska s mišljenjem, a ne samo ženska sa strukom'|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-drago-mi-je-da-se-cijeni-zenska-s-misljenjem-a-ne-samo-zenska-sa-strukom-1666974|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230327053255/https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-drago-mi-je-da-se-cijeni-zenska-s-misljenjem-a-ne-samo-zenska-sa-strukom-1666974|archive-date=27. ožujka 2023.|access-date=28. srpnja 2024.|language=|website=vecernji.hr|publisher=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/tko-je-sve-slavio-na-31-vecernjakovoj-ruzi-1852836 Večernji list ''Tko je sve slavio na spektakularnoj 31. Večernjakovoj ruži? Baby Lasagna, Mojmira Pastorčić, Vedran Mlikota...''], objavljeno 11. travnja 2025., pristupljeno 5. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{GLAVNIRASPORED:Pastorčić, Mojmira}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Voditelji na RTL televiziji]]
[[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]]</text>
      <sha1>lj919fh4sdgr4scyenufls669pqs2a5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalna velika loža Grčke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768551</id>
    <revision>
      <id>7624055</id>
      <parentid>7437794</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:52:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19911" sha1="f23a9nctklqm41aqp7h6ky22rxipd8o" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Nacionalna velika loža Grčke
|izvorno ime = Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος
|logo = NGLG.png
|veličina = 200px
|logo opis = 
|skraćenica = 
|moto = 
|utemeljena = [[7. srpnja]] [[1986.]]
|osnivač = 
|mjesto osnivanja = 
|prestala postojati =
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Nacionalna velika loža Grčke slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od Ujedinjene velike lože Engleske.}} [[velika loža]]
|središte = [[Atena (grad)|Atena]]
|ključni ljudi = 
|lokacija = [[Grčka]]&lt;br&gt;[[Cipar]]
|broj članova =  
|web stranica = {{URL|https://nglgreece.org/|nglgreece.org}}
}}

'''Nacionalna velika loža Grčke''' ([[Grčki jezik|grčk.]] ''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Osnovana je 1986. godine izdvajanjem [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] iz [[Velika loža Grčke|Velike lože Grčke]].

== Povijest ==
Moderna povijest [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]] u [[Grčka|Grčkoj]] započinje 1940. godine. Dot djelovalo je kao [[Velika loža Grčke|Veliki orijent Grčke]] pod nadzorom Vrhovnog vijeća 33. stupnja Grčke, koje je predstavljalo [[Škotski obred]]. Te godine je Vrhovno vijeće preuzelo je izravnu nadležnost nad sustavom [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkih loža]], koji je tada počeo koristiti naziv [[Velika loža Grčke]]. Ova je velika loža, kao vlast simboličnog slobodnog zidarstva, 1948. godine primila priznanje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnosti]] od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], uz određene uvjete. Naime, tražilo se postupno distanciranje od utjecaja [[Veliki orijent Francuske|Velika orijenta Francuske]] i poštivanje [[Međaši slobodnog zidarstva|drevnih međaša]].&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Međutim, nova vlast nije u potpunosti provela tražene promjene, što je u [[1970-ih|1970-ima]] dovelo do nezadovoljstva među dijelom članstva zbog nedostatka pridržavanja propisanim pravilima. U ožujku 1976. godine, skupina članova Velike lože Grčke, naklonjenih većem usklađivanju s engleskim sustavom, inicirana je u [[Visoki masonski stupnjevi|više stupnjeve]] [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] od strane [[Ujedinjene velike lože Njemačke#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnog velikog kapitela Njemačke]]. Njihova vizija bila je uspostava regularnosti u Grčkoj, koje bi uključivalo i [[Kraljevski luk]], što tadašnja Velika loža Grčke nije priznala. Ova inicijativa rezultirala je stvaranjem Velikog kapitela kraljevskog luka Grčke, tijela koje je zagovaralo veći međunarodni angažman i priznavanje, s ciljem uspostavljanja regularnog slobodnog zidarstva u zemlji.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U lipnju 1986. godine šest loža (oko 250 članova) isključilo se iz nadležnosti [[Velika loža Grčke|Velike lože Grčke]]. Ovih šest lože je 7. lipnja 1986. u [[Atena (grad)|Ateni]] utemeljilo novu veliku ložu pod nazivom Nacionalna velika loža Grčke. Iako se stvaranje nove organizacije moglo predvidjeti s obzirom na okolnosti, osnivači nisu u početku namjeravali utemeljiti novu [[Velika loža|veliku ložu]] već izdvajanje sustava simboličkih loža iz nadležnosti Vrhovnog vijeća 33. stupnja Grčke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/en/%CF%87%CF%89%CF%81%CE%AF%CF%82-%CE%BA%CE%B1%CF%84%CE%B7%CE%B3%CE%BF%CF%81%CE%AF%CE%B1-en/a-brief-history-of-greek-freemasonry/|title=A brief history of Greek Freemasonry|access-date=2024-07-09|website=aasr-greece.gr|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=History of NGLG|url=https://nglgreece.org/en/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1993. Ujedinjena velika loža Engleske je uskratila priznanje regularnosti Velikoj loži Grčke te kao regularnu priznala Nacionalnu veliku ložu Grčke. Isto su pratile i [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]]. Međutim, šest godina kasnije, 1999., Englezi iz internih razloga povlače ove odluke tako da Velike lože Grčke ponovo postaje regularna. U službenom priopćenju Ujedinjene velike lože Engleske navedeno je: &quot;...povući priznanje Nacionalnoj velikoj loži Grčke unatoč njezinoj kontinuiranoj regularnosti.&quot; Ova odluka bila je privremena kako bi se potaknulo međusobno priznanje među grčkim velikim ložama. Unatoč toj inicijativi, do potpune suradnje nije došlo, te je Nacionalna velika loža Grčke ostala bez službenog priznanja engleske velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://acropolis-greece.com/2024/03/04/bridging-the-traditions-of-freemasonry-in-greece-the-past-and-the-future/|title=Bridging the Traditions of Freemasonry in Greece, the past and the future|date=2024-03-04|access-date=2024-07-09|website=acropolis-greece.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://linfordresearch.info/fordownload/World%20of%20Fmy/Nairn%20Greece.pdf|title=Freemasonry in Greece|access-date=2024-08-12|website=linfordresearch.info|last=Nairn|first=Robert John|year=2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240513084530/https://linfordresearch.info/fordownload/World%20of%20Fmy/Nairn%20Greece.pdf|archive-date=13. svibnja 2024.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2019., Europska konferencija velikih majstora u [[Monako|Monaku]] donijela je deklaraciju kojom se Nacionalna velika loža Grčke priznaje kao regularna velika loža u Europi.&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

== Ustroj ==
Sjedište Nacionalne velike lože Grčke je u [[Atena (grad)|Ateni]].

=== Lože ===
U svibnju [[2025.]] godine Nacionalna velika loža Grčke pod svojim okriljem ima preko 64 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] raspoređenih u pet [[Pokrajinska velika loža|pokrajinskih velikih loža]].

Pokrajinske velike lože su:
* Pokrajinska velika loža Atene (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά Αθηνών'') – nadležna za glavni grad [[Atena (grad)|Atenu]] gdje administrira 32 loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Provincial Grand Lodge of Athens|url=https://nglgreece.org/en/provincial-grand-lodge-of-athens/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en, el}}&lt;/ref&gt;
* Pokrajinska velika loža Pireja i otoka Egejskog arhipelaga (''Επαρχιακη Μεγαλη Στοα Πειραιωσ και νησων Αρχιπελαγουσ Αιγαιου'') – nadležna za grad [[Pirej]] i [[Egejski otoci|Egejske otoke]] gdje administrira 18 loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Provincial Grand Lodge of Piraeus and the Islands of the Aegean Archipelago|url=https://nglgreece.org/en/provincial-grand-lodge-of-piraeus-and-the-islands-of-the-aegean-archipelago/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en, el}}&lt;/ref&gt;
* Pokrajinska velika loža Jonskih otoka (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά των Ιονίων Νήσων'') – nadležna za [[Jonski otoci|Jonske otoke]] gdje administrira devet loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Επαρχιακή Μεγάλη Στοά Ιονίων Νήσων|url=https://phoenixkerkyras.com/%ce%b5%cf%80-%ce%bc-%cf%83%cf%84-%ce%b9%ce%bf%ce%bd%ce%af%cf%89%ce%bd-%ce%bd%ce%ae%cf%83%cf%89%ce%bd/|access-date=2025-05-04|website=phoenixkerkyras.com|language=el}}&lt;/ref&gt;
* Pokrajinska velika loža zapadne Grčke i Peloponeza (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά Δυτικής Ελλάδος και Πελοποννήσου'') – nadležna za zapadnu Grčku i poluotok [[Peloponez]] gdje administrira pet loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Provincial Grand Lodge of Western Greece and Peloponnese|url=https://nglgreece.org/en/p-g-l-of-western-greece-peloponnese/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|CIP}} Pokrajinska velika loža Ciparske regije (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') – nadležna za [[Cipar]].

Među [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] koje rade pod žaštitom Nacionalne velike lože Grčke su:
* Loža &quot;Germanos iz Starog Patrasa&quot; (''Στοά Παλαιών Πατρών Γερμανός'') br. 1, Patras – nosi naziv po metropolitu Germanosu III. iz Starog Patrasa; osnovana 1895. godine kao loža br. 22 pod zaštitom Velike lože Grčke.
* Loža &quot;Akropola&quot; (''Στοά Ακρόπολις'') br. 2, Atena – nosi naziv po [[Akropola (Atena)|Atenskoj akropoli]]; osnovana 1929. godine kao loža br. 84 pod zaštitom Velike lože Grčke.
* Loža &quot;Djevica&quot; (''Στοά Παρθενών'') br. 3, Pirej – osnovana 1965. godine kao loža br. 112 pod zaštitom Velike lože Grčke.
* Loža &quot;Miaoulis&quot; (''Στοά Μιαούλης'') br. 4, Pirej – nosi naziv po revolucionaru Andreasu Miaoulisu; osnovana 1908. godine kao loža br. 42 pod zaštitom Velike lože Grčke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/miaoulis-w-30727.html|title=Στοά Μιαούλης|access-date=2024-08-13|website=grandlodge.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Vjera&quot; (''Στοά Πίστις'') br. 5, Pirej – nosi naziv po [[Vjera|vjeri]]; osnovana 1926. godine kao loža br. 71 pod zaštitom Velike lože Grčke.
* Loža &quot;Sloga&quot; (''Στοά Ομόνοια'') br. 6, Hios – osnovana pod zaštitom Velike lože Grčke.
* Loža &quot;Jonija&quot; (''Στοά Ευρωπη'') br. 7, Atena – nosi naziv po antičkoj regiji [[Jonija]]; osnovana 1919. godine kao loža br. 54 pod zaštitom Velike lože Grčke.

=== Uprava ===
Velikom ložom Grčke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Grčki jezik|grčk.]] ''Μεγαλοι Διδασκαλοι'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:
{{div col|colwidth=25em}}
#Stefanos Paipetis{{efn|Stefanos Paipetis; [[Grčki jezik|grčk.]] Στέφανος Παϊπέτης}} (1986. – 1988.)
#Efstathios Liakopoulos{{efn|Efstathios Liakopoulos; [[Grčki jezik|grčk.]] Ευστάθιος Λιακόπουλος}} (1988. – 1991.)
#Georgios Vassiliou{{efn|Georgios Vassiliou; [[Grčki jezik|grčk.]] Γεώργιος Βασιλείου}} (1991. – 1993.)
#Leonidas Logotetis{{efn|Leonidas Logotetis; [[Grčki jezik|grčk.]] Λεωνίδας Λογοθέτης}} (1993. – 1995.)
#Orfej-Georgios Manos{{efn|Orfej-Georgios Manos; [[Grčki jezik|grčk.]] Ορφεύς-Γεώργιος Μάνος}} (1995. – 1997.)
#Pavlos Kiriakogonas{{efn|Pavlos Kyriakogonas; [[Grčki jezik|grčk.]] Παύλος Κυριακόγγονας}} (1997. – 1999.)
#Georgios Kaminaris{{efn|Georgios Kaminaris; [[Grčki jezik|grčk.]] Γεώργιος Καμινάρης}} (1999. – 2004.)
#Hermes Ioannidis{{efn|Hermes Ioannidis; [[Grčki jezik|grčk.]] Ερμής Ιωαννίδης}} (2004. – 2006.)
#Dimitrios Kontesis{{efn|Dimitrios Kontesis; [[Grčki jezik|grčk.]] Δημήτριος Κοντέσης}} (2006. – 2010.)
#Dimitrios Mamas{{efn|Dimitrios Mamas; [[Grčki jezik|grčk.]] Δημήτριος Μάμας}} (2010. – 2011.)
#Justinianos Korvesis{{efn|Justinianos Korvesis; [[Grčki jezik|grčk.]] Ιουστινιανός Κορβέσης}} (2011. – 2014.)
#Stylianos Fasoulas{{efn|Stylianos Fasoulas; [[Grčki jezik|grčk.]] Στυλιανός Φασούλας}} (2014. – 2018.)
#Georgios Deligiorgis{{efn|Georgios Deligiorgis; [[Grčki jezik|grčk.]] Γεώργιος Δεληγιώργης}} (2018. – 2024.)
#Ioannis Benetatos{{efn|Ioannis Benetatos; [[Grčki jezik|grčk.]] Ιωάννης Μπενετάτος}} (od 2024.)
{{div col end}}

=== Međunarodna suradnja ===
Nacionalna velika loža Grčke sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NGLG Grand Cancellor|url=https://nglgreece.org/en/grand-chancellor/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s oko 85 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]], međutim nema priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=NGLG Mutual Recognitions|url=https://nglgreece.org/en/mutual-recognitions/|access-date=2025-05-04|website=nglgreece.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Obredi ===
Nacionalna velika loža Grčke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:
* [[Emulacijski obred]]

== Pridružena tijela i redovi ==
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Nacionalna velika loža Grčke provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Beyond the Craft|url=https://nglgreece.org/en/beyond-the-craft/|access-date=2025-05-04|language=en, el|website=nglgreece.org}}&lt;/ref&gt;
*Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Grčke (''Υπατον Μεγαλο Περιστυλιον των Τεκτονων τησ Βασιλικησ Αψιδοσ τησ Ελλαδοσ'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://royalarch.gr/|title=Μεγαλο Περιστυλιον των Τεκτονων τησ Βασιλικησ Αψιδοσ τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-13|website=royalarch.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Grčke (''Υπατον Συμβουλιον του 33° του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.srheraldgr.com/|title=Υπατο Συμβουλιο Του 33º Για Την Ελλαδα AAΣΤ|access-date=2024-08-13|website=srheraldgr.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.supreme-council.gr/|title=Υπατον Συμβουλιον του 33° του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου|access-date=2024-08-13|website=supreme-council.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
*Velika loža majstora znaka Grčke te njenih prekomorskih loža (''Μεγάλης Στοάς των Διδασκάλων Τεκτόνων του Σήματος της Ελλάδος και των Υπερποντίων Αυτής Στοών'') – nadležna za rad [[Red majstora znaka|majstora znaka]] i [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Mark Master Masons of Greece and its Lodges Overseas|url=http://www.markandmariner.gr/MarkEn/2018.html|access-date=2025-06-24|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250210125240/http://www.markandmariner.gr/MarkEn/2018.html|archive-date=2025-02-10|website=markandmariner.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Royal Ark Mariner Degree|url=http://www.markandmariner.gr/MarinerEn/mariner_lodges.html|access-date=2025-06-24|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813163244/http://www.markandmariner.gr/MarinerEn/mariner_lodges.html|archive-date=2024-08-13|website=markandmariner.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt;
*Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Grčke i njenih koncila u inozemstvu (''Μέγα Συμβούλιον των Βασιλικών και Εκλεκτών Διδασκάλων της Ελλάδος και των Συμβουλίων αυτού εις την Αλλοδαπήν'') – nadležno za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kraljevskih i odabranih majstora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.cryptics.gr/|title=Μέγα Συμβούλιον  των Βασιλικών και Εκλεκτών Διδασκάλων  της Ελλάδος και των Συμβουλίων  αυτού εις την Αλλοδαπήν|access-date=2024-08-13|website=cryptics.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt;
*Velika imperijalna konklava Grčke i njenih konklava u inozemstvu Slobodnozidarskog i vojnog reda Crvenog križa cara Konstatina i pridruženih mu redova Svetog Groba i svetog Ivana Evanđelista (''Μεγα Αυτοκρατορικον Συγκαθεδρον τησ Ελλαδοσ και των Συγκαθεδρων Αυτου Εισ την Αλλοδαπην του Τεκτονικου και Στρατιωτικου Ταγματοσ του Ερυθρου Σταυρου του Κωνσταντινου και των Ταγματων του Παναγιου Ταφου και του Αγιου Ιωαννη του Ευαγγελιστου'') – nadležan za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandconclave.gr/|title=Μέγα Αυτοκρατορικόν Συγκάθεδρον της Ελλάδος και των Συγκαθέδρων του εις την Αλλοδαπήν|access-date=2024-08-12|website=grandconclave.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
*Veliki priorat Grčke za Ujedinjene vjerske, vojne i masonske redove Hrama i svetog Ivana od Jeruzalema, Palestine, Rodosa i Malte za Grčku i njihova prekomorska zapovjedništva i samostane (''Μεγα Σκηνωμα τησ Ελλαδοσ των Ηνωμενων Θρησκευτικων, Στρατιωτικων και Τεκτονικων Ταγματων του Ναου, του Αγιου Ιωαννου των Ιεροσολυμων, τησ Παλαιστινησ, τησ Κυπρου, τησ Ροδου, τησ Κρητησ Και τησ Μαλτασ, δια την Λλαδα Και τα Διοικητηρια και Κοινοβια του Εισ την Αλλοδαπην'') – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezova templara]] i [[Vitez Malte (slobodno zidarstvo)|Malteških vitezova]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://greatprioryofgreece.gr/|title=Great Priory of Greece|access-date=2024-08-13|website=greatprioryofgreece.gr|language=en|url-status=dead|archive-date=16. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240916080720/https://greatprioryofgreece.gr/}}&lt;/ref&gt;
*Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Grčkoj:
**{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Pokrajinski veliki sud Grčke masonskog reda Ethelstana – nadležno za rad [[Red Ethelstana|Reda Ethelstana]].
**{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} Pokrajinsko veliko vijeće vitezova masona Grčke (''Μεγα Συμβουλιον Ιπποτων Τεκτονων, Επαρχια Ελλαδοσ'') – nadležno za rad [[Red vitezova masona|Reda vitezova masona]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://knight-masons.gr/|title=Μέγα Συμβούλιο Ιπποτών Τεκτόνων|access-date=2024-08-12|website=knight-masons.gr|language=en, el|archive-date=12. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812161410/https://knight-masons.gr/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kraljevski luk ===
Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Grčke je osnovan 1977. godine. Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-07-28|website=ggcrami.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih velikih loža]]

== Bilješke ==
{{notelist}} 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://nglgreece.org/|Službena stranica}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Velike lože|Grčka]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Grčkoj]]</text>
      <sha1>f23a9nctklqm41aqp7h6ky22rxipd8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Croxyz/Izvori</title>
    <ns>2</ns>
    <id>769828</id>
    <revision>
      <id>7624257</id>
      <parentid>7620080</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:37:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zagreb */</comment>
      <origin>7624257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95624" sha1="d7uoisqneybn4kr47uh1rsd5e10xq0i" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;position: fixed; right:0; bottom:0; display:block;&quot;&gt;[[#top|&lt;font size=12 color=&quot;red&quot;&gt;Map/Karta&lt;/font&gt;{{spaces|10}}]]&lt;/div&gt;
Nepotpun popis javnodostupnih izvora koje koristimo za članke o povijesti nogometa u Jugoslaviji i zemljama nastalim raspadom te države. 

== Dodati ==
[https://www.researchgate.net/profile/Tin-Mudrazija-2 razni radovi]
;Sezone klubova iz Dugog Sela i okolice
* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1974/Dugoselska%20kronika%20br.78.pdf] [[1. A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1973./74.]] 532:535  ([https://web.archive.org/web/20160403060716/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1973-74_druga_zagrebacka_liga.htm 7. rang])
* 1974./75. [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1975/Dugoselska%20kronika%20br.95.pdf] 1. D razred. Nema natjecanja na NK Maksimir. 509:517  
* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1977/Dugoselska%20kronika%20br.135.pdf] &quot;1. razred istok&quot; 1976./77. ([https://web.archive.org/web/20160403032239/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1976-77_druga_zagrebacka_liga_istok.htm 7. rang]) 944:944
* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1981/Dugoselska%20kronika%20201.pdf] [[Općinska nogometna liga Sesvete 1980./81.]] ([https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 7. rang]) 626:626
* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1983/Dugoselska%20kronika%20221.pdf] [[Zagrebačka nogometna zona – Istok 1982./83.]] str. 8. (LIJEVA TABLICA) ([https://web.archive.org/web/20160403060648/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1982-83_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 6. rang]) 877:873

;Sezone klubova iz Samobora i okolice
* [[1. Zagrebačka nogometna liga 1977./78.]] [https://digital.arhivpro.hr/samobor/index.php?documentIndex=1&amp;docid=146&amp;page=0][https://digital.arhivpro.hr/samobor/document_viewer/izbornik.php?viewer=6&amp;docid=146&amp;page=159&amp;fid=&amp;c=org&amp;ext=pdf&amp;doctype=1] 581:579
&lt;hr&gt;
* [https://plavigrom.yolasite.com/povijest.php ovo za] [[NK Metalac Sisak]]

== Karta ==
{{Lokacijska karta+ |SFRJ |width=1200 |float=left
|caption=List of sources that contain tables/information on positions. In case a number isn't easily readable, &lt;span style=&quot;background-color:blue;color:white&quot;&gt;hover&lt;/span&gt; over it with your mouse. Some coordinates are adjusted to make the map more readable. &lt;hr&gt; 
{{div col|cols=3}}
;[[#Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Banja Luka]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Bosanska krajina]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Mostar]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[Tomislavgrad]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}5.'''&lt;/span&gt; [[FK Borac Banja Luka]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}6.'''&lt;/span&gt; [[FK Budućnost Gornja Slatina]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}7.'''&lt;/span&gt; [[FK Kozara Gradiška]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}8.'''&lt;/span&gt; [[FK Omarska]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''{{0}}9.'''&lt;/span&gt; [[Sarajevo]] ([[FK Sarajevo]]/[[AC Troja Sarajevo]]/[[FK Željezničar Sarajevo]])
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt; [[FK Sloboda Tuzla]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt; [[FK Sloga Doboj]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt; [[NK Sloga Ljubuški]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt; [[NK Široki Brijeg]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt; [[NK Vitez]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt; [[FK Zadrugar Tarevci]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt; [[HŠK Zrinjski Mostar]]
*&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;[[Datoteka:Flag_of_Republika_Srpska.svg|25px]]&lt;/span&gt; [[Republika Srpska]] 1990s/1990-e
;[[#Crna Gora|Crna Gora]]
RSSSF
*&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Bar (grad)|Bar]]
*&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Budva]]
*&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[FK Budućnost Podgorica]]
*&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[FK Lovćen Cetinje]]
;[[#Hrvatska|Hrvatska]]
HRnogomet-db, Nogometni leksikon
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Daruvar]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Dugo Selo]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[Đakovo]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}5.'''&lt;/span&gt; [[Đurđevac]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}6.'''&lt;/span&gt; [[Hvar]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}7.'''&lt;/span&gt; [[Karlovac]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}8.'''&lt;/span&gt; [[Karlovačka županija]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''{{0}}9.'''&lt;/span&gt; [[Ludbreg]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt; [[Novska]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt; [[Pakrac]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt; [[Podravina]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt; [[Raša (općina)|Raša]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt; [[Rijeka]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt; [[Samobor]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt; [[Šibensko-kninska županija]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt; [[Varaždin]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt; [[Varaždinska županija]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt; [[Velika Gorica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt; [[Virovitica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''21.'''&lt;/span&gt; [[Vukovarsko-srijemska županija]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''22.'''&lt;/span&gt; [[Zagreb]] ('''[[#Zagreb|plenty of clubs/puno klubova]]''')
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''23.'''&lt;/span&gt; [[HNK Cibalia Vinkovci]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''24.'''&lt;/span&gt; [[NK Crikvenica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''25.'''&lt;/span&gt; [[NK Dubravčan Donja Dubrava]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''26.'''&lt;/span&gt; [[NK GOŠK Kaštela]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''27.'''&lt;/span&gt; [[NK Hajduk Brezje]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''28.'''&lt;/span&gt; [[HNK Hajduk Split]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''29.'''&lt;/span&gt; [[HNK Jadran Tučepi]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''30.'''&lt;/span&gt; [[NK Josipdol]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''31.'''&lt;/span&gt; [[NK Kupa Donje Mekušje]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''32.'''&lt;/span&gt; [[NK Lekenik]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''33.'''&lt;/span&gt; [[GŠNK Mladost Petrinja]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''34.'''&lt;/span&gt; [[NK Marsonia Slavonski Brod]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''35.'''&lt;/span&gt; [[NK Nedelišće]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''36.'''&lt;/span&gt; [[NK OSK Otok]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''37.'''&lt;/span&gt; [[NK Pag]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''38.'''&lt;/span&gt; [[NK Polet Sveti Martin na Muri]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''39.'''&lt;/span&gt; [[NK Posavac Ruščica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''40.'''&lt;/span&gt; [[NK Samobor]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''41.'''&lt;/span&gt; [[NK Slaven Belupo Koprivnica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''42.'''&lt;/span&gt; [[NK Slavonac Gradište]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''43.'''&lt;/span&gt; [[NK Slobodnica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''44.'''&lt;/span&gt; [[NK Sokol Velika Ludina]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''45.'''&lt;/span&gt; [[NK Spartak Mala Subotica]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''46.'''&lt;/span&gt; [[NK Svačić Bagi Stari Slatinik]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''47.'''&lt;/span&gt; [[NK Valpovka Valpovo]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''48.'''&lt;/span&gt; [[ŠK Viktorija Tomašanci]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''49.'''&lt;/span&gt; [[HRNK Zmaj Makarska]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''50.'''&lt;/span&gt; [[NK Zrmanja Obrovac]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;[[Datoteka:Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|25px]]&lt;/span&gt; [[Republika Srpska Krajina]]
*&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;[[Datoteka:Flag_of_Italy.svg|25px]]&lt;/span&gt; [[Talijani u Hrvatskoj|Italians/Talijani]]
;[[#Kosovo|Kosovo]]
Various/Razno
;[[#Makedonija|Makedonija]]
*&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[FK Belasica Strumica]] 
RSSSF
;[[#Slovenija|Slovenija]]
Razvoj..., Zgodovina nogometa...
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Ljubljana]] (Zbornik/[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)]])
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Maribor]] (80 let/[[NK Maribor]])
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Ptuj]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[Radovljica]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}5.'''&lt;/span&gt; [[NK Aluminij Kidričevo]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}6.'''&lt;/span&gt; [[NK Beltinci]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}7.'''&lt;/span&gt; [[ŠD Bogojina]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}8.'''&lt;/span&gt; [[NK Čarda]] 
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''{{0}}9.'''&lt;/span&gt; [[NK Domžale]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt; [[ND Gorica]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt; [[NK Jesenice]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt; [[NK Koper]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt; [[NK Laško]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt; [[NK Lesce]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt; [[NK Ljutomer]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt; [[NK Mura Murska Sobota]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt; [[NK Nafta Lendava]]/[[NK Nafta 1903 Lendava]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt; [[NK Pohorje]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt; [[NK Šoštanj]]
*&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt;  [[NK Triglav Kranj]]

;[[#Srbija|Srbija]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Beograd]] (20. oktobar, Borba, Politika et al.)
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Bor (grad)|Bor]] 
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Brus]] 
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[Čačak]] 
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}5.'''&lt;/span&gt; [[Knjaževac]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}6.'''&lt;/span&gt; [[Kraljevo]] (Ibarske novine et al.)
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}7.'''&lt;/span&gt; [[Lazarevac]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}8.'''&lt;/span&gt; [[Leskovac]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''{{0}}9.'''&lt;/span&gt; [[Niš]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt; [[Novi Pazar]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt; [[Podrinje]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt; [[Polimlje]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt; [[Rasinski okrug]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt; [[Smederevo]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt; [[Valjevo]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt; [[FK Kačer Belanovica]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt; [[FK Kopaonik Brus]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt; [[FK Metalac Gornji Milanovac]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt; [[FK 14. oktobar Kruševac]]/[[FK Napredak Kruševac]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt; [[Beograd]] ([[OFK Beograd]]/[[FK Partizan Beograd]]/[[FK Železnik Beograd]])
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''21.'''&lt;/span&gt; [[OFK Bor]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''22.'''&lt;/span&gt; [[FK Istok 63 Plana]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''23.'''&lt;/span&gt; [[Niš]] (Građanski Niš/Hajduk Niš/Pobeda Niš)
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''24.'''&lt;/span&gt; [[FK Vlasina]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''25.'''&lt;/span&gt; [[FK Zemun]]
*&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''26.'''&lt;/span&gt; [[FK Železničar 1930]]
;[[#Vojvodina|Vojvodina]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}1.'''&lt;/span&gt; [[Kovin (općina)|Kovin]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}2.'''&lt;/span&gt; [[Novi Bečej]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Sombor]] 
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}3.'''&lt;/span&gt; [[Subotica]] (Subotički športski list/Sportski savez Grada Subotica)
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}4.'''&lt;/span&gt; [[Zrenjanin]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}5.'''&lt;/span&gt; [[FK Bačka 1901 Subotica]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}6.'''&lt;/span&gt; AK Obilić
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}7.'''&lt;/span&gt; [[FK Jedinstvo Novi Bečej]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}8.'''&lt;/span&gt; [[FK Mladost Bački Petrovac]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''{{0}}9.'''&lt;/span&gt; [[FK Vojvodina Novi Sad]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt; [[FK Vrbas]]
*&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;[[Datoteka:Flag_of_Hungary.svg|25px]]&lt;/span&gt; [[Mađari u Vojvodini|Hungarian news/Mađarske novine]]
{{div col end}}
|places =
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.766667|long=17.253333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long 17.183333---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.766667|long=16.666667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.333333|long=17.8|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.71355|long=17.226564|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.766667|long=17.183333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''5.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.968|long=18.48|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''6.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.133333|long=17.25|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''7.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.89|long=16.9|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''8.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.866667|long=18.416667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''9.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.533333|long=18.666667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.733333|long=18.133333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.191667|long=17.541667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.95|long=18.27|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.15|long=17.78|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.366667|long=17.583333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.333333|long=17.90|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.896667|long=17.183333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;'''[[Datoteka:Flag_of_Republika_Srpska.svg|25px]]'''&lt;/span&gt;|mark=Black_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.1|long=19.1|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Purple_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.28|long=18.83|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|mark=Purple_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.78|long=19.46|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|mark=Purple_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.38|long=18.92|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:purple;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|mark=Purple_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|lat=45.91|long=16.84|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|lat=45.59|long=17.23|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|lat=45.8|long=16.24|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|lat=45.31|long=18.36|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:15.41---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''5.'''&lt;/span&gt;|lat=46.04|long=17.07|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''6.'''&lt;/span&gt;|lat=43.133333|long=16.733333|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''7.'''&lt;/span&gt;|lat=45.5|long=15.54|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''8.'''&lt;/span&gt;|lat=45.3|long=15.54|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:45.5---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''9.'''&lt;/span&gt;|lat=46.25|long=16.61|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt;|lat=45.34|long=16.97|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt;|lat=45.44|long=17.19|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt;|lat=46.16|long=16.93|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt;|lat=45.08|long=14.08|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt;|lat=45.33|long=14.44|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt;|lat=45.8|long=15.82|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:15.72---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt;|lat=43.74|long=15.95|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:15.89---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt;|lat=46.31|long=16.33|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt;|lat=46.31|long=16.20|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:16.33---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt;|lat=45.717|long=16.075|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt;|lat=45.84|long=17.4|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''21.'''&lt;/span&gt;|lat=45.35|long=18.99|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''22.'''&lt;/span&gt;|lat=45.8|long=15.97|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''23.'''&lt;/span&gt;|lat=45.18|long=18.8|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''24.'''&lt;/span&gt;|lat=45.18|long=14.69|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''25.'''&lt;/span&gt;|lat=46.38|long=16.81|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.31---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''26.'''&lt;/span&gt;|lat=43.55|long=16.4|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''27.'''&lt;/span&gt;|lat=46.419|long=16.395|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}  &lt;!---actual long:16.389---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''28.'''&lt;/span&gt;|lat=43.51|long=16.48|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:16.45---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''29.'''&lt;/span&gt;|lat=43.27|long=17.05|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''30.'''&lt;/span&gt;|lat=45.19|long=15.29|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''31.'''&lt;/span&gt;|lat=45.495|long=15.689|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:15.589---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''32.'''&lt;/span&gt;|lat=45.59|long=16.21|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''33.'''&lt;/span&gt;|lat=45.442549|long=16.276531|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''34.'''&lt;/span&gt;|lat=45.21|long=18.06|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat=45.16 long 18.01--&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''35.'''&lt;/span&gt;|lat=46.28|long=16.41|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.38---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''36.'''&lt;/span&gt;|lat=43.69|long=16.74|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''37.'''&lt;/span&gt;|lat=44.44|long=15.1|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}  &lt;!---actual long:15.05---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''38.'''&lt;/span&gt;|lat=46.53|long=16.38|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''39.'''&lt;/span&gt;|lat=45.147|long=18.17|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long 18.079---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''40.'''&lt;/span&gt;|lat=45.8|long=15.72|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''41.'''&lt;/span&gt;|lat=46.16|long=16.82|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''42.'''&lt;/span&gt;|lat=45.15|long=18.71|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''43.'''&lt;/span&gt;|lat=45.16|long=17.95|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''44.'''&lt;/span&gt;|lat=45.6|long=16.59|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''45.'''&lt;/span&gt;|lat=46.38|long=16.54|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''46.'''&lt;/span&gt;|lat=45.179|long=17.80|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long 17.847--&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''47.'''&lt;/span&gt;|lat=45.66|long=18.424|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''48.'''&lt;/span&gt;|lat=45.40|long=18.420278|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''49.'''&lt;/span&gt;|lat=43.323|long=16.94|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:42.293 long:17.02---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''50.'''&lt;/span&gt;|lat=44.2|long=15.68|label_size=80|mark=Red_pog.svg|position=top}}

{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.04|long=16.2|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''[[Datoteka:Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|25px]]'''&lt;/span&gt;|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.12|long=15.24|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;'''[[Datoteka:Flag_of_Italy.svg|25px]]'''&lt;/span&gt;|mark=Red_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=41.433333|long=22.633333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:brown;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Brown_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.05|long=14.5|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.55|long=15.633333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.416667|long=15.866667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.333333|long=14.166667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.406003|long=15.798306|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''5.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.6|long=16.233333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''6.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.716667|long=16.266667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''7.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.666667---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.684767|long=16.170578|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''8.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:16.190578---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.133333|long=14.6|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''9.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.966667|long=13.65|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.476572|long=14.060172|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.436572---&gt; 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.547543|long=13.630657|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}  &lt;!---actual long:13.730657---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.156303|long=15.238617|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.45|long=14.156389|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.36---&gt; 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.496758|long=16.202667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.516758---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.65|long=16.09|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:16.11---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.563056|long=16.481944|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:16.451944---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.528575|long=15.5154|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat:46.538575---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.366667|long=15.033333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.23887|long=14.35561|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt;|mark=Green_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.816667|long=20.466667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.030278|long=22.003611|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!--44.130278 22.103611---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.383333|long=21.133333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long: 21.033333--&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.883333|long=20.35|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.5675|long=22.2575|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''5.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.72342|long=20.686975|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''6.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.366667|long=20.25|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''7.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.866667|long=21.95|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''8.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.316667|long=21.983333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''9.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:21.883333---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.133333|long=20.5|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.75|long=19.683333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.366667|long=19.633333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''12.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.583333|long=21.426667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''13.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:21.326667---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.666667|long=20.933333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''14.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.266667|long=19.883333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''15.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} 
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.241944|long=20.3913893|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''16.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.383333|long=21.033333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''17.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.021152|long=20.455953|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''18.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.583333|long=21.326667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''19.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.816667|long=20.566667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''20.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:20.46---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.130278|long=22.103611|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''21.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.8175|long=21.541944|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''22.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=43.316667|long=21.883333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''23.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=42.95|long=22.116667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''24.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.85|long=20.4|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''25.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.666667|long=21.033333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;'''26.'''&lt;/span&gt;|mark=Blue_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long: 20.93---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=44.79673|long=20.97882|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''1.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual lat: 44.74673---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.583333|long=20.033333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''2.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.766667|long=19.1|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''3.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.083333|long=19.65|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''4.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.383333|long=20.389444|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''5.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=46.083333|long=19.75|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''6.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:19.65---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.383333|long=20.466667|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''7.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}} &lt;!---actual long:20.36---&gt;
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.583333|long=20.133333|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''8.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.35|long=19.58|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''9.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.25|long=19.85|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''10.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.569722|long=19.637778|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''11.'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
{{Lokacijska karta točka|SFRJ|lat=45.569722|long=19.237778|label_size=80|label=&lt;span style=&quot;color:pink;&quot;&gt;'''[[Datoteka:Flag_of_Hungary.svg|25px]]'''&lt;/span&gt;|mark=Pink_pog.svg|position=top}}
}}
{{-}}

== Jugoslavija ==
* [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova]
* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ([https://archive.org/details/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic searchable text version])
*[https://web.archive.org/web/20180901150201/http://exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga exyufudbal.in.rs]
*[https://www.fsgzrenjanin.com/jubileji.html Fudbalski savez grada Zrenjanina]
* [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1973&amp;broj=00015&amp;page=SS1432 Spomen-spis Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919 — 1929.], Povijest sporta, rujan 1973., br. 15.
* [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932.
* [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01887 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza za XX redovnu godišnju skupštinu od 12. decembra 1937. godine], Novi Sad : Jugoslovenski nogometni savez, 1937.
* [https://archive.org/details/@user04644?and%5B%5D=language%3A%22Serbian%22 Almanasi]
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00186&amp;E=E1680KAT-SPORT Jadranski sport : službeno glasilo Splitskog olympiskog pododbora i Splitskog nogometnog potsaveza]
* [https://efk.lzmk.hr/ Enciklopedija fizičke kulture]
** Enciklopedija fizičke kulture 1 A-O, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1975.
** Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977.
* [https://sportski.lzmk.hr/ Sportski leksikon]

=== Povijest sporta ===
* [https://www.kif.unizg.hr/_download/repository/povijest_sporta.pdf Povijest sporta (popis članaka)]
* [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&amp;sqlid=1&amp;item=S02209&amp;broj=197000001 Povijest sporta (1. broj)]

* [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1994&amp;broj=00100 '''BIBLIOGRAFIJA prvih 99 brojeva''' (KIF-OV POPIS/FOI ISOUŠTAJU POJEDINE ČLANKE IZ SKORO SVAKOG BROJA)]
==== Nedostajeći brojevi u KIF-ovom popis ====
;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1980&amp;broj=00045 45. broj]
* Romano Meštrović, Fizička kultura u oslobođenom Zadru
* Živko Radan, Švedski gimnastički sistem i njegov utjecaj na razvoj tjelesnog odgoja i sporta u Jugoslaviji do 1941. godine
* Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine
* Ante Tadić, Jugoslavenska izdavačka djelatnost iz područja fizičke kulture do 1941. godine
* Ivo Petranović, Prilog istraživanjima za povijest sporta u Novoj Gradiški
* DRAGUTIN GRGANIĆ, Prvi nogometni klubovi na području Bjelovarsko-križevačke županije
* BOGDAN CUVAJ, Dva ratna prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu
* IVO DRAGANIĆ, Sportske marke nove Jugoslavij
* IVICA KRAŠOVEC, U povodu 50. godišnjice osnivanja Moto-kluba u Bjelovaru
* VJEKOSLAV JURAS, Dvadeset godina rada Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu
* ZVONKO ČOLAKOVIĆ, In memoriam Milica Šepa rođ. Stražnicky

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1981&amp;broj=00046&amp;page=SS00021 46. broj]
* FRANJO FRNTIĆ, Sto godina nogometa u Hrvatskoj i Jugoslaviji
* STIPAN MAROVIĆ, Tridesetpet godina ujedinjenog sportskog rukovodstva u SR Hrvatskoj
* ANDRIJA POPOVČAK, Srednja fiskulturna škola u Zagrebu
* ZDENKO JAJČEVIĆ, Sportska periodična štampa u Hrvatskoj od 1870. do 1918.
* MARIO GLOGOVIĆ Djelatnost atletičara Slavenskog športskog kluba Opatija iz Volosko-Opatije 1913—1914. godine
* BOGDAN CUVAJ, Prvi hrvatski građanski sportski klub u Zagrebu 1915—1932. godine
* VLADIMIR BLAŠKOVIĆ, Sjećanje na nogometnu prošlost

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1985&amp;broj=00064 64. broj]
* STJEPAN CERJAN, U povodu 40. godišnjice stvaranja privremenog zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske
* STJEPAN CERJAN, Dr Srećko Šilović
* DUŠAN TUMPIĆ, Istrani i sport
* ANTE CUCULIO, Tečaj za voditelje fizkulture u jedinicama Narodnooslobodilačke vojske i u organizacijama Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Hrvatske u Glini 1944. godine
* MILAN LUKIĆ, Partizanska sportska natjecanja na proplanku Armaništu na Papuku
* STJEPAN CERJAN, Iz dnevnika partizana ” slikara
* MIHAIL OGRIZOVIĆ, Tjelesni odgoj i sportska aktivnost u partizanskom školstvu u Hrvatskoj
* FRANJO FRNTIĆ, Neki izvori o sportskom životu u Hrvatskoj prije četrdeset godina
* STJEPAN CERJAN, Milan Milanović” organizator radničkog sportskog pokreta između dva rata
* VLADO OŠTRIĆ, Prilog biografiji Branislava Resimića
* JOZO PETRIČEVIĆ, Braća Ivo ” Lolo i Jurica Ribar i sport
* STJEPAN CERJAN, Vilim (Wilhelm) Horvaj jedna skica za biografiju
* IVAN OČAK, Gorkić i Sportinterna
* MIRKO ČULIG, Sjećanje na Branka Blaškovića (1902”1945) u povodu četrdesete godišnjice njegove smrti
* IVAN MAGLIČIĆ, Dobitnici trofeja SFK Hrvatske za 1984. godinu 
* MIROSLAV HABUNEK, Trideset godina trofeja Saveza za fizičku kulturu Hrvatske

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1986&amp;broj=00067 67. broj]
* ZDENKO JAJČEVIĆ, Značajne sportske obljetnice u 1986. godini
* ŽELJKO POLJAK, Počeci i razvitak planinarstva u Rijeci do oslobođenja zemlje (2)
* FRANJO FRNTIĆ, Devedeseta godišnjica rođenja Rudolfa Rupeca (Roupeca)
* MARIO GLOGOVIĆ, Statut Veslačkog kluba Liburnija u Rijeci iz godine 1906
* DRAGOSLAV S1ROTANOVIĆ, Četrdeseta godišnjica prvog Balkanskog prvenstva u odbojci
* VLASTA PAVIŠIĆ-MEDVED, Trideset godina organiziranog školovanja sportsko medicinskih kadrova u Opatiji (3)
* MILAN KOBALI, Stvaranje košarke u Zagrebu (5)
* TONI PETRIĆ, Sportske aktivnosti u zbjegu u El Shattu (Egipat) 1944-46. godine (2)
* VJEKOSLAV JURAS, Svjetska studentska olimpijada ” Univerzijada (4)
* IVO STELLA, Sportske igre osnovnih i srednjih škola SR Hrvatske ” SIOSŠ (1 )
* MATO BIROVLJEVIĆ, ZDENKO SEGETLIJA, Valpovačka gimnastika prije prvog svjetskog rata
* NOVAK JOVANOVIĆ, Neki kontakti crnogorskih i engleskih sportaša između dva rata
* BORIS GOBEC, Počeci rukometa za žene u nas (1)
* ŽIVKO RADAN, Druga evropska konferencija o sportsko-historijskoj informatici

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1987&amp;broj=00071 67. broj]
* ZDENKO JAJČEVIĆ, Značajne sportske obljetnice u 1987. godini
* ŽIVKO RADAN, 90. obljetnica osnivanja »Društva učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije«
* ŽIKA BOJANIĆ, Banjalučke sportske obljetnice (2) 
* NENAD HERUC, Šezdeset godina sudjelovanja Jugoslavije u »Davis cupu«
* DRAGOSLAV SIROTANOVIČ, Balkanska i balkansko-srednjoevropska prvenstva u odbojci 1947. i 1948. godine
* MILORAD TASIĆ, Trideset godina rada »Jugoslavenskog zavoda za fizičku kulturu i medicinu sporta
* VJEKOSLAV JURAS, Svjetska studentska olimpijada ” Univerzijada (8)
* IVO STELLA, Sportske igre osnovnih i srednjih škola SR Hrvatske (SIOSŠ) (5)
* BORIS GOBEC, Počeci rukometa za žene u nas (5)
* MLADEN STRAZNICKY, Prvi sportski objekti u Vinkovcima
* LABUD KIRIĆ, Prilozi za povijest zrakoplovnog sport u Hrvatskoj 1919—1928
* ANKICA HOŠEK-MOMIROVIĆ, Dr. Vlasta Pavišić-Medved
* MIROSLAV HABUNEK, Vladimir Susić (1907”1986)
* FRANJO FRNTIĆ, Antun Pocman
* MARIO GLOGOVIĆ, Prilozi za biografiju riječkog boksača Ulderika Serga

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1989&amp;broj=00082 82. broj]
* PETAR STANIĆ, 90 GODINA ORGANIZIRANOG PLANINARSTVA U LICI
* FRANJO FRNTIĆ, Petar Stanić ” istraživač i pisac sportske povijesti

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1991&amp;broj=00091 91. broj]
* Franjo Njegač, Osnovan Hrvatski olimpijski odbor
* Franjo Frntić, Olimpijska ideja na tlu Hrvatske
* Mirko Čulig, Franjo Bučar u Karlovcu prije sto godina
*Branko Sviben, Razvoj modernog hrvanja u Hrvatskoj (5)
*Zvonimir Magdić, Legendo, ime ti je Hitrec!
*Marinko Perić, 75. godišnjica NK Junak u Sinju
*Albert Homayr, Počeci tenisa u Vukovaru
*Dušan Rašković, Sport u Drnišu između dva rata
*Ivan Domankušić, Počeci nogometa u Novskoj
*Fredi Kramer, Hrvatski tenisači u Davis cupu 1927-1991 (1)
*Berislav Turudija, Osnivanje Košarkaškog saveza Hrvatske
* Mladen Delić, Jugoslavenski natjecatelji na Olimpijskim igrama 1984
*Josip Kovačević, Stoljeće filatelističkog društva Dubrovnik

;[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1992&amp;broj=00094 94. broj]
* Agneza Szabo, Zagrebačko streljačko društvo proslavilo je 600. obljetnicu Zlatne bide Bele IV. 1842. godine
* Stjepan Sršan, Biciklizam u Osijeku prije I. svjetskog rata
* Dragomir Čukić, Seljačke konjičke utrke u Bjelovaru 1900-1905.
* Zeljko Jurmanović, Tenis u Križevcima
*Adriana Snilhofer, Neki športski objekti u Zagrebu
* Boris Puhlovski, Razvoj aeromodelarstva u Hrvatskoj (2)
* Mladen Straznicky, Sportske organizacije u općini Vinkovci (3)
* Ivo Petranović, Prvi međunarodni rukomelni turnir žena 1951. godine u Novoj Gradiški
* Franjo Frntić, Osamdeseti rođendan Hrvatskog nogometnog saveza
* Branko Sviben, Bruno Amerl (1931-1992)
* Zvone Mornar, Miroslav Habunck - novinar neumorne energije
* Vladimir Ištvanović, Zvonimir Sabljić - promicatelj kajakaškog turizma

=== Lige ===
*[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/ claudionicoletti.eu]
*[https://www.historical-lineups.com/ historical-lineups.com]
*[https://eu-football.info/_tournaments.php?id=222 eu-football.info]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegtops.html Yugoslavia/Serbia - List of Topscorers], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegtops-allt.html Yugoslavia - All-Time Topscorers], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeghist.html Yugoslavia - List of Final Tables], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegchamp.html#yug Yugoslavia/Serbia (and Montenegro) - List of Champions], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegregchamp.html Yugoslavia - List of Regional Champions 1919-1941], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegalltime1.html Yugoslavia - All-Time Table 1927-1940], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegalltime2.html Yugoslavia - All-Time Table 1946/47-1991/92], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegalltime3.html Yugoslavia - All-Time Table 1992-2002], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg-serv-alltime.html Yugoslavia/Serbia All-Time Table 1923-2006/07], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegplall.html Yugoslavia - All Time Final Placings 1946/47-1991/92], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg2alltime.html#yug All-Time Table Yugoslavia Second Division 1947-1992], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg2alltime.html#scg All-Time Table Yugoslavia/Serbia and Montenegro Second Division since 1992], [[RSSSF]]

=== Kup maršala Tita ===
*[https://web.archive.org/web/20090307002838/http://www.lavkup.com/istorijat.php lavkup.com]
*[https://www.bihsoccer.com/index_php/s_kup_marsala_tita/ bihsoccer.com (Kup maršala Tita)]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Yugoslavia - Cup Final Details 1947-2001], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html Yugoslavia/Serbia (and Montenegro) - Cup History 1947-2006/07], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphist.html#yug Yugoslavia/Serbia (and Montenegro) - Cup Finals], [[RSSSF]]

=== Ostala natjecanja ===
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegleagcuphist.html Yugoslavia - List of League Cup Finals], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegsupcuphist.html Yugoslavia - List of Super Cup Finals], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegsummerleague.html Yugoslavia - Summer League], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/miscellaneous/joegindoorchamp.html Yugoslavia Indoor Champions], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegyouthchamp.html Yugoslavia Youth Championship 1947-1990], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg-u18-cuphist.html Yugoslavia U-18 Cup], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegwomchamp.html Yugoslavia/Serbia (Women) - Champions], [[RSSSF]]
*[https://www.rsssf.org/tablesj/joegwomcuphist.html Yugoslavia/Serbia (Women) - Cup Winners], [[RSSSF]]

== Bosna i Hercegovina ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://www.facebook.com/100063105015387/posts/%C5%A1portski-klubovi-u-sarajevu-1918-193011111918-u-11-sati-je-zavr%C5%A1io-i-svjetski-ra/658704452909716/ ŠPORTSKI KLUBOVI U SARAJEVU 1918-1930]
* [https://www.facebook.com/plavaistorija19211941/posts/klubovi-protiv-kojih-je-igrao-%C5%BEeljezni%C4%8Dar-u-periodu-1921-1941-i-dioavijati%C4%8Dar-sa/870127555103600/][https://www.facebook.com/plavaistorija19211941/posts/klubovi-protiv-kojih-je-igrao-%C5%BEeljezni%C4%8Dar-u-periodu-1921-1941-ii-diogra%C4%91anski-ze/870995608350128/][https://www.facebook.com/plavaistorija19211941/posts/klubovi-protiv-kojih-je-igrao-%C5%BEeljezni%C4%8Dar-u-periodu-1921-1941-iii-diokombinovani/871544068295282/][https://www.facebook.com/plavaistorija19211941/posts/klubovi-protiv-kojih-je-igrao-%C5%BEeljezni%C4%8Dar-u-periodu-1921-1941-iv-diosarajevski-a/872211588228530/][https://www.facebook.com/plavaistorija19211941/posts/klubovi-protiv-kojih-je-igrao-%C5%BEeljezni%C4%8Dar-u-periodu-1921-1941-v-diounion-usora-j/872898798159809/] – Klubovi protiv kojih je igrao Željezničar u periodu 1921-1941 
* [https://posavinasport.com/index.php/nogomet/arhiv-nogometnih-liga-od-2006.html Arhiva nogometnih liga od 2006.]
* [https://www.glassrpske.com/arhiva Glas Srpske] – ''[[Banja Luka]]''
* Žika Bojanić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1986&amp;broj=00070&amp;page=289 Banjalučke sportske obljetnice (1)], Povijest sporta, listopad – prosinac 1986., br. 70.
* Žika Bojanić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1987&amp;broj=00071&amp;page=13 Banjalučke sportske obljetnice (2)], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1987., br. 71.
* Aleksandar Aco P. Ravlić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1989&amp;broj=00079&amp;page=115 Bosanskokrajiški klubovi i stvaranje Vrhovnog nogometnog saveza Jugoslavije], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79. – ''[[Bosanska krajina]]''
* [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2025/03/Mostar-kolijevka-sporta-1996.pdf Mostar kolijevka sporta, 1996.] – ''[[Mostar]]''
* Tin Mudražija, [https://hrcak.srce.hr/file/295365 INTRODUCTORY CHAPTER TO THE HISTORY OF FOOTBALL IN BOSNIA AND HERZEGOVINA], Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 12 No. 17. - 18., 2017.
* Richard Mills, Fighters, footballers and nation builders: wartime football in the Serb-held territories of the former Yugoslavia, 1991–1996, Sport in Society: Cultures, Commerce, Media, Politics Volume 16, 2013 - Issue 8: Football in Southeastern Europe: From Ethnic Homogenization to Reconciliation? – ''[[Republika Srpska]]''
*[https://web.archive.org/web/20170409112615/http://hnktomislav.com/2011/09/28/sto-godina-nogometa-u-tomislavgradu/ Sto godina nogometa u Tomislavgradu] – ''[[Tomislavgrad]]''
* Danilo Zec, [https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/148/139 Borac (Inicijativa, osnivanje, ime, punopravno članstvo)], SINEZA: Časopis za humanističke i društvene nauke, 7(1) 2026. – ''[[FK Borac Banja Luka]]''
* [https://pajicpredrag.blogspot.com/2015/09/fk-buducnost-sezona-196364.html FK Budućnost, sezona 1963/64] – ''[[FK Budućnost Gornja Slatina]]''
* [https://fkkozara.org/klub/monografija/ Monografija] – ''[[FK Kozara Gradiška]]''
* [https://www.fkomarska.com/?p=6218 Pregled tabela] – ''[[FK Omarska]]''
* [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona Sezone] – ''[[FK Sarajevo]]''
* [https://www.facebook.com/media/set/?set=a.209543409058649 MONOGRAFIJA FK-90 godina 1919-2009] – ''[[FK Sloboda Tuzla]]''
* Milan Ždrale, [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./mode/2up FK Sloga 1945–2005], Grafomark, Laktaši, 2007. – ''[[FK Sloga Doboj]]''
* [https://ljubusaci.com/2016/11/23/iz-povijesti-sloge-fragmenti/ IZ POVIJESTI “SLOGE” (Fragmenti)] (i drugdje na toj web-stranici) – ''[[NK Sloga Ljubuški]]''
*[[Miljenko Karačić]]: [http://nk-sirokibrijeg.com/docs/press_zlatne_godine.pdf  ''Zlatne godine – Šest desetljeća nogometa u Širokom Brijegu''], Široki Brijeg, 2008. – ''[[NK Široki Brijeg]]''
* [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1974&amp;broj=00017&amp;page=1579 Atletski klub Troja u Sarajevu 1919—1925.], Povijest sporta, ožujak 1974., br. 17. – ''[[AC Troja Sarajevo]]''
* Zvonimir Čilić i Željko Kocaj, [https://web.archive.org/web/20170328200918/https://issuu.com/bobosucic/docs/monografija_nkvitez 66 godina NK &quot;Vitez&quot;], Vitez, 2013. – ''[[NK Vitez]]''
*[https://www.tarevci.info/2021/06/01/historijat_tarevackog_sporta/ Historijat tarevačkog sporta] – ''[[FK Zadrugar Tarevci]]''
* [https://web.archive.org/web/20170521050953/http://hskzrinjski.ba/index.php/arhiva Arhiva]  – ''[[HŠK Zrinjski Mostar]]'' (do starijih sezona se može doći gledanjem starijih verzija web-stranice)
* [https://www.docdroid.net/vdmm/print-fk-zeljeznicar-1921-1966-pdf Fudbalski klub „Željezničar” 1921 — 1966.] – ''[[FK Željezničar Sarajevo]]''
* [https://www.docdroid.net/vdmg/print-fk-zeljeznicar-1921-1981-pdf Fudbalski klub Željezničar 1921 — 1981.] – ''[[FK Željezničar Sarajevo]]''
* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. – ''[[FK Željezničar Sarajevo]]''

== Crna Gora ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://www.rsssf.org/tablesm/monteghist.html Montenegro - List of Final Tables 1946-1979], [[RSSSF]]
* U susret stogodišnjici fudbala u Baru ([http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-2-crnojevi%C4%87-1930.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-3-utakmice-protiv-italijanskih-okupatora.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-4-oslobo%C4%91enje-i-prvi-javni-me%C4%8Devi.php][https://web.archive.org/web/20180531221337/http://barskiportal.com/lat/dru%C5%A1tvo/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-5-tempo-zabranio-klub-sa-njegovim-imenom.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-6-mornar-od-1949.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-7-bez-kluba-dvije-godine.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-8-pesnicama-rje%C5%A1avali-utakmice.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-9-novija-istorija-mornara.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-10-%C5%A1est-godina-mornara-u-podsavezu.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-11-poslednje-godine-na-mad%C5%BEarici.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-12.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-13-na-novom-stadionu.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-14-mornar-u-tre%C4%87oj-ligi.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-15-raspad-jugoslavije.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-16-iz-druge-lige-u-ponor.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-17-agresija-nato-i-mornar.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-18-dani-kada-su-obarani-rekordi.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-19-dani-kad-ih-lopta-nije-htjela.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-20-io-fscg-otjerao-na%C5%A1-klub-u-drugu-ligu.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-21-rusi-kao-spas.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-22-najzad-i-prva-liga.php][http://barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-23-ispadanje-iz-lige.php][http://www.barskiportal.com/lat/sport/u-susret-stogodi%C5%A1njici-fudbala-u-baru-24-povratak-u-elitu.php]) – ''[[Bar (grad)|Bar]]''
* [https://www.nbbd.me/primorske-novine Primorske novine] – ''[[Budva]]''
* Ponosna prošlost, jedna je Budućnost ([https://www.vijesti.me/sport/fudbal/785210/jedinstveno-putovanje-kroz-vijek-buducnosti][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/785448/fudbal-je-donosio-smek-urbanosti-podgorice][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/785607/balsic-u-pocetku-bjese-lopta][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/785757/balsic-pet-titula-crne-gore-i-boke][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/785890/podgorica-je-prigrlila-fudbal][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786011/svitanje-zore][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786186/nedoumice-oko-datuma-osnivanja][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786330/podgoricki-derbi-1][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786462/podgoricki-derbi-2][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786590/prvi-treneri-karlo-vugrinec-i-duje-vlak][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786734/igraju-fudbal-i-agituju-za-komunizam][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/786873/raspustanje-zore-najava-buducnosti][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787056/radnicka-sportska-zajednica][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787169/borba-za-sigurniju-buducnost][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787350/buducnost-u-splitskom-nogometnom-podsavezu][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787472/fudbal-kao-prosirenje-podrucja-borbe][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787570/dvije-pobjede-u-tirani-igraci-u-podgorici-docekani-kao-heroji][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/787871/punoljetstvo-cg-fudbala-i-cetinjski-nogometni-podsavez][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/788058/dubl-ve-sistem-i-dunavska-fudbalska-skola-buducnosti][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/788215/sklapanje-sampionske-slagalice][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/788397/brzo-do-statusa-najuspjesnijeg-i-najboljeg-crnogorskog-kluba][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/788514/sa-vrha-sve-staze-vode-ka-dolje][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/788733/izmedju-titula-i-gasenja-buducnost-1934-1936][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/789103/kako-je-vlast-stezala-obruc-oko-buducnosti][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/789356/izmedju-lopte-i-revolucije-fk-crna-gora-1938-1940][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/789441/buducnost-i-balsic-omiljeni-neprijatelji][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/789634/djetici-u-beogradu][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/789829/sjecanje-na-put-do-mostara-pod-stalnom-prismotrom-policije][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/790210/ponos-revolucije-i-nob-a-da-se-ne-zaborave-podgoricki-heroji][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/790246/fudbalske-podjele-uoci-drugog-svjetskog-rata-1][https://www.vijesti.me/sport/fudbal/790751/fudbalske-podjele-uoci-2-svjetskog-rata-2]) – ''[[FK Budućnost Podgorica]]''
* [https://web.archive.org/web/20180114171209/http://www.fklovcen.me/?page_id=12 Hronologija nastupa (1945 – 2014)] – ''[[FK Lovćen Cetinje]]''

== Hrvatska ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://web.archive.org/web/20090210063214/http://hrnogometdb.webs.com/index.html HRnogomet-db]
* [https://nogomet.lzmk.hr/Abecedarij Nogometni leksikon]
* [https://web.archive.org/web/20061217214145/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/Pravila.doc Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945.], FFZG
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;H=&amp;E=&amp;V=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=N00093&amp;nivo=&amp;upit=BJELOVARSKI%20list Bjelovarski list] – ''[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]''
* [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta) – ''[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]''
* Davor Ambroš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/444226 Prvi daruvarski nogometni klubovi], Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022. – ''[[Daruvar]]''
* [https://www.dugoselska-kronika.hr/1968-godine Dugoselska kronika]  – ''[[Dugo Selo]]'' 
* Borislav Bijelić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/68149 Počeci igranja nogometa u Ðakovu], Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 8 No. 1, 2008. – ''[[Đakovo]]''
* Zlata Živaković Kerže, [https://hrcak.srce.hr/clanak/320250 Povijest nogometnih klubova u Đakovu (1910. – 1941.)], Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 6 No. 1, 2003. – ''[[Đakovo]]''
* Borislav Bijelić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/317188 Nogomet u Ðakovu za vrijeme Drugoga svjetskog rata], Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 8 No. 1, 2007. – ''[[Đakovo]]''
* Borislav Bijelić, [https://muzej-djakovstine.hr/wp-content/uploads/2016/11/100_godina_nogometa_u_Djakovu.pdf 100 godina nogometa u Đakovu (1908.-2008.)],  Muzej Đakovštine, Đakovo, 2008. – ''[[Đakovo]]'' 
* [https://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=1&amp;E=E9999ZBI-Gradska%20knji%C5%BEnica%20%C4%90UR%C4%90EVAC&amp;V=EGN Đurđevački vjesnik/Podravec] – ''[[Đurđevac]]''
* [https://web.archive.org/web/20160415133349/island-hvar.info/fnl/index.htm Hvarska liga] – ''[[Hvar]]''
* Duško Marović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1970&amp;broj=00002&amp;page=176 Talijanski nogometni klubovi u Dalmaciji do 1914. godine], Povijest sporta, god. I., br. 2., srpanj 1970. – ''[[Talijani u Hrvatskoj|Italians/Talijani]]''
* [https://digitalna.gkka.hr/?pc=i&amp;id=10009 Karlovački tjednik] – ''[[Karlovac]]''
* [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf Krešimir Perušić i dr.: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903.- 2003.''], Karlovac, 2004., {{ISBN|953-99669-0-6}}  – ''[[Karlovačka županija]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;E=E9999&amp;item=N00080 Ludbreški list]  – ''[[Ludbreg]]''
* [https://web.archive.org/web/20131116122540/http://nk-libertas.hr/?page_id=5 Povijest kluba]  – ''[[Novska]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;H=&amp;E=&amp;lok=&amp;zbi=&amp;sqlx=N00203 Pakrački vjesnik] – ''[[Pakrac]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;H=&amp;sqlx=N00020&amp;E=# Glas Podravine] – ''[[Podravina]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00127&amp;V=EGN&amp;E=E9999 Raški rudar] – ''[[Raša (općina)|Raša]]''
* [https://www.nacional.hr/feljton-hrvatski-nogomet-u-domovinskom-ratu/ FELJTON: Hrvatski nogomet u Domovinskom ratu] – ''[[Republika Srpska Krajina]]''
* Милан Гулић, Небојша Стамболија, [https://www.academia.edu/112094055/U_predasima_izme%C4%91u_bitaka_Prvo_fudbalsko_prvenstvo_Republike_Srpske_Krajine_1992_1993 У предасима између битака: Прво фудбалско првенство Републике Српске Крајине 1992/1993.], ТОКОВИ ИСТОРИЈЕ 1/2023 – ''[[Republika Srpska Krajina]]''
* Милан Гулић, Небојша Стамболија, [https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202026/09%20Gulic,%20Stambolija%20243-272.pdf „И фудбалери бране Крајину”: Друго фудбалско првенство Републике Српске Крајине 1993/1994], ТОКОВИ ИСТОРИЈЕ 2/2026 – ''[[Republika Srpska Krajina]]'' 
* Richard Mills, Fighters, footballers and nation builders: wartime football in the Serb-held territories of the former Yugoslavia, 1991–1996, Sport in Society: Cultures, Commerce, Media, Politics Volume 16, 2013 - Issue 8: Football in Southeastern Europe: From Ethnic Homogenization to Reconciliation? – ''[[Republika Srpska Krajina]]''
* Ferruccio Burburan i Zlatko Moranjak, [https://archive.org/details/rijeka-nogometa-1873-1948 Rijeka nogometa 1873 - 1948], Rijeka 2006. – ''[[Rijeka]]''
* Marinko Lazzarich, [https://hrcak.srce.hr/clanak/445206 Aktualizacija povijesnoga nasljeđa i sportskih korijena Hrvatskoga nogometnog kluba Rijeka], Historijski zbornik, Vol. 76 No. 1, 2023.
* [https://www.samobor.hr/list.html Samoborski list] – ''[[Samobor]]''
* [https://digital.arhivpro.hr/samobor/index.php?sitetext=6 Samoborske novine] – ''[[Samobor]]''
* [http://212.92.192.228/ Digitalizirana građa] – ''[[Šibensko-kninska županija]]''
* Marijan Hižak, [https://web.archive.org/web/20090423210748/http://www.varazdin.hr/ustroj/doc_download/100god_nogometa.pdf 100 godina nogometa 1909. – 2009. u Varaždinu]  – ''[[Varaždin]]''
* [https://library.foi.hr/LIB/booksearch.php?B=1&amp;E=E9999&amp;K=P&amp;upit=NOGOMET  Various books/Razne knjige]  – ''[[Varaždin]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00003 Varaždinske vijesti]  – ''[[Varaždinska županija]]''
* [https://web.archive.org/web/20100530153720/http://free-zg.htnet.hr/Bartolomej/1980-2000.html  Lomnički dnevnik 1980.-2000.] – ''[[Velika Gorica]]''
* [https://docs.google.com/document/d/1bFdCyJU8S9eXOh0XRDLzt6Ro7a_A5c_Nnm4cWZicCQI/preview Nogomet lomnički] – ''[[Velika Gorica]]''
* [https://www.davt.hr/wp-content/uploads/2020/06/110-godina-nogometa-u-Virovitici.pdf 110 godina nogometa u Virovitici], Državni arhiv u Virovitici  – ''[[Virovitica]]''
* [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00010 Vinkovački list] – ''[[Vukovarsko-srijemska županija]]''
* Zlata Živaković-Kerže, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00108&amp;page=35 Prilog za povijest športa u Vukovarsko-srijemskoj županiji], Povijest hrvatskog športa, ožujak 1996., god. 27., br. 108.
* [https://nebeskoplavi.net/poredak/ Poredak] – ''[[HNK Cibalia Vinkovci]]''
* [https://www.google.hr/search?q=%22Crikveni%C4%8Dka+nogometna+kronika%22+site:crikva.hr&amp;sca_esv=902ee0c3974bd986&amp;sca_upv=1&amp;ei=XdrtZpNjk6mL6A-m_rrwBg&amp;start=0&amp;sa=N&amp;sstk=AagrsuhFHtOs6L3SRGkPugzOtG-mkR9Uk6mnlNRlKIpcpE3IIh8iwfcQCXDDCEE6hn7fz7VVdeo50zZwzsJG-7C2vpKP0myqBvXXxvgyJhfJGTGpzwCQA3uwkIS5iBDqt2Eg&amp;ved=2ahUKEwjThdfJrdKIAxWT1AIHHSa_Dm44ChDy0wN6BAgHEAQ&amp;biw=1707&amp;bih=820&amp;dpr=1.13 Crikvenička nogometna kronika] – ''[[NK Crikvenica]]''
* Janja Kovač, Slaven Ujlaki, [https://www.academia.edu/34734233/90_godina_nogometa_u_Donjoj_Dubravi_1927_2017_ 90 godina nogometa u Donjoj Dubravi 1927. - 2017.] – ''[[NK Dubravčan Donja Dubrava]]''
* Jurica Gizdić, [https://nkgoskkastela.hr/wp-content/uploads/2020/10/GO%C5%A0K%20AC%20-%20Po%C4%8Delo%20je%20prije%208%20desetlje%C4%87a.pdf Počelo je prije osam desetljeća], Kaštel Gomilica, 2004. – ''[[NK GOŠK Kaštela]]''
* Jurica Gizdić,  [https://nkgoskkastela.hr/wp-content/uploads/2025/02/GOSK-KASTELA-Pocelo-je-prije-100-godina-pojedinacne-stranice_compressed.pdf POČELO JE PRIJE 100 GODINA], Kaštel Gomilica, 2024. – ''[[NK GOŠK Kaštela]]''
* [https://web.archive.org/web/20160411052822/http://www.brezje.gradnet.hr/hajduk_196x.htm 196X] – ''[[NK Hajduk Brezje]]''
* [https://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo Hajduk Split] – ''[[HNK Hajduk Split]]''
* Jurica Gizdić, [https://www.tucepi.com/images/izdanja/hnk%20jadran%20tu%C4%8Depi%20monografija%202017.pdf 50 godina Jadrana iz Tučepa], Tučepi 2017. – ''[[HNK Jadran Tučepi]]
* [https://web.archive.org/web/20071026085734/http://www.nk-josipdol.hr/povijest.htm Povijest] – ''[[NK Josipdol]]''
* [https://web.archive.org/web/20171209044058/https://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html Natjecanja po sezonama] – ''[[NK Kupa Donje Mekušje]]''
* [https://web.archive.org/web/20150710132224/http://www.nk-lekenik.hr/klub/vremeplov/ Vremeplov] – ''[[NK Lekenik]]''
* [https://brodensia.hr/119/view_bl/52/knjige/106/dvadesetpet-godina-rada-gradansko-sportskog-kluba-marsonija?tab=getmybooksTab&amp;is_show_data=1 Dvadesetpet godina rada Građanskog športskog kluba »Marsonija«], Slavonski Brod, 1934. – ''[[NK Marsonia Slavonski Brod]]''
* [https://gsnk-mladost.hr/o-nama/ POVIJEST GSNK MLADOSTI] – ''[[GŠNK Mladost Petrinja]]''
* [https://web.archive.org/web/20160106204935/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/vremeplov Vremeplov] – ''[[NK Nedelišće]]''
* [https://web.archive.org/web/20160527181911/http://nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-sfrj/14617544.aspx Sezone OSK-a kroz povijest (SFRJ)] – ''[[NK OSK Otok]]''
* [https://web.archive.org/web/20170927155617/http://www.nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska/14618562.aspx Sezone OSK-a kroz povijest (Hrvatska - do sezone 2009-10)] – ''[[NK OSK Otok]]''
* [https://web.archive.org/web/20160527180629/http://nk-oskotok.bloger.index.hr/post/sezone-oska-kroz-povijest-hrvatska--od-sezone-201011/27391277.aspx Sezone OSK-a kroz povijest (Hrvatska - od sezone 2010-11)] – ''[[NK OSK Otok]]''
* [https://web.archive.org/web/20090902090102/http://geocities.com/toncibenzia/01-02.html Sezona 2001./2002.] – ''[[NK Pag]]''
* [https://www.nk-polet-smnm.hr/images/pdf/tabliceseniora.pdf Pregled konačnih tablica seniora NK “POLET”] – ''[[NK Polet Sveti Martin na Muri]]
* [https://nkposavacruscica.wordpress.com/seniori-1950-1970/ Sezona 1950-1970] – ''[[NK Posavac Ruščica]]''
* [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006. – ''[[NK Samobor]]''
* [[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00022&amp;page=1978 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1975., br. 22. – ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]
* [[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK &quot;Slaven&quot; Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996. – ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]
* Željko Batarilo, [https://www.nk-slavonac.com/povijest-kluba/ Ne daj prodora – Crtice za monografiju Nogometnog kluba Slavonac Gradište], Beč, 2007. – ''[[NK Slavonac Gradište]]''
* Krešimir Škuljević, [https://www.researchgate.net/profile/Kresimir_Skuljevic2/publication/334130610_Slobodani_u_proslosti/links/5d19b0d5458515c11c06bf06/Slobodani-u-proslosti.pdf Slobođani u prošlosti], Slavonski Brod, 2019. – ''[[NK Slobodnica]]''
* [https://web.archive.org/web/20150404125308/http://www.nk-sokol.hr/content/view/13/451/ Povijest] – ''[[NK Sokol Velika Ludina]]''
* [https://web.archive.org/web/20110429002600/http://www.nk-spartak.hr/upload/Monografija/Spartak_monografija.pdf 40 godina Nogometnog kluba „Spartak” Mala Subotica 1964. - 2004.], Mala Subotica, 2004.  – ''[[NK Spartak Mala Subotica]]''
* [https://web.archive.org/web/20170602005729/http://www.nksvacic.com.hr/arhiva-sezona Arhiva sezona]  – ''[[NK Svačić Bagi Stari Slatinik]]''
* [https://nk-valpovka-valpovo.hr/povijest/ Povijest] – ''[[NK Valpovka Valpovo]]''
* Borislav Bijelić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/387802 Osnivanje, rad i pravila Športskog kluba Viktorija iz Tomašanaca], Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 15 No. 1, 2021. – ''[[ŠK Viktorija Tomašanci]]''
* [https://sportmakarska.com/kategorija/povijest-zmaj/ Povijest HRNK Zmaj] – ''[[HRNK Zmaj Makarska]]''
* [https://web.archive.org/web/20161026121228/http://matica-obrovcana.hr/wp-content/uploads/2016/08/obrovac_izlozba_web.pdf Obrovačka sjećanja 1890. – 1990. i 90 godina nogometa u Obrovcu] – ''[[NK Zrmanja Obrovac]]''

=== Zagreb ===
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B11521%5D=oa&amp;class=10001&amp;oby=rmr&amp;obyt=a&amp;published=y&amp;restricted=n&amp;mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&amp;ps=100 Jutarnji list]
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B852317%5D=oa&amp;class=10001&amp;oby=rmr&amp;obyt=a&amp;published=y&amp;restricted=n&amp;mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&amp;ps=100 Zagrebački športski list]
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&amp;class=10001&amp;oby=rmr&amp;obyt=a&amp;published=y&amp;restricted=n&amp;mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&amp;ps=100 Novosti]
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrf%5B10193%5D%5B849801%5D=a&amp;ps=100 Športski list]
* Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1983&amp;broj=00054&amp;page=5 Nogometne godine 1893. i 1903.], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1983., br. 54.
* Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1985&amp;broj=00066&amp;page=620 Devedeset godina od prve javne nogometne utakmice u Jugoslaviji i nogometna zbivanja u Zagrebu prije osamdeset godina], Povijest sporta, listopad – prosinac 1985., br. 66.
* Vladimir Janković, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1976&amp;broj=00028&amp;page=2470 Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28. – ''[[Srednjoškolsko igralište Elipsa]]''
* Hrvoje Macanović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1970&amp;broj=00002&amp;page=SS0132 Nogometna reprezentacija Hrvatske u Pragu 1907. godine], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2. – ''[[PNIŠK]] i [[HAŠK]]''
* Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1970&amp;broj=00002&amp;page=102 Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2.
* Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1980&amp;broj=00045&amp;page=SS0307 Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45. – ''[[HAŠK]]''
* Marko Jurić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1989&amp;broj=00079&amp;page=216 Dva nogometna prvenstva Hrvatske i Slavonije prije Prvog svjetskog rata], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79. 
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1976&amp;broj=00028&amp;page=2461 Prvo i nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije 1912/1913. godine], Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28. – ''[[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00030&amp;page=2625 Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, 1914. godine, nije dovršeno], Povijest sporta, ožujak 1977., br. 30. – ''[[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1913./14.]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1980&amp;broj=00044&amp;page=222 Nogometne utakmice u dobrotvorne svrhe u Zagrebu 1914—1918. g.], Povijest sporta, rujan 1980., br. 44.
* Marko Vukičević, [https://hrcak.srce.hr/clanak/483395 Ratne nogometne utakmice u Zagrebu od 1914. do 1918. godine. Od „kombiniranih momčadi“ do Prvenstva grada Zagreba], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 1, 2025. 
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1980&amp;broj=00045&amp;page=328 Dva »ratna« prvenstva grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu], Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45. – ''[[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu]], [[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu]]'' 
* Boško Stanišić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1989&amp;broj=00079&amp;page=26 Zagreb — Kolijevka našeg naprednog sportskog pokreta], Povijest sporta, siječanj – ožujak 1989., br. 79.
* Stjepan Cerjan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1971&amp;broj=00006&amp;page=525 Neki pogledi na razvitak naprednog radničkog sportskog pokreta u Hrvatskoj od 1919. do 1941.], Povijest sporta, lipanj 1971., br. 6.
* Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1996&amp;broj=00109&amp;page=46 Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine], Povijest hrvatskog športa, lipanj 1996., br. 109. 
* Stjepan Cerjan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1989&amp;broj=00080&amp;page=78 Neki podaci o sportskom životu za vrijeme II. svjetskog rata u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj],  Povijest sporta,  travanj – lipanj 1989., br. 80.
* Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/file/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025. – ''[[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1978&amp;broj=00036&amp;page=3094 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36. – ''[[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb]]'', ''[[HŠK Tipografija Zagreb]]'', ''[[ŠK Zagreb]]'', ''[[NK Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00022&amp;page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], Povijest sporta, lipanj 1975., br. 22. – ''[[RŠK Amateur Zagreb]]'', ''[[HRŠK Velebit Zagreb]]''
* Milivoj Radović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1980&amp;broj=00042&amp;page=31.st Prilog poznavanju osnivanja i rada HAK »Styx« i »Academia« 1904 — 1909.], Povijest sporta, ožujak 1980., br. 42. – ''[[HSK Academia Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00031&amp;page=2732 Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919.], Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31. – ''[[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00032&amp;page=2785 Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919 — 1944.], Povijest sporta, rujan 1977., br. 32. – ''[[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia Zagreb]]''
* [https://web.archive.org/web/20131105023822/http://povijestdinama.com/ Povijest Dinama] – ''[[GNK Dinamo Zagreb]]''
* [https://1967.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1967.] – ''[[GNK Dinamo Zagreb]]''
* [https://1982.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1982.] – ''[[GNK Dinamo Zagreb]]''
* Matijas Baković, [https://hrcak.srce.hr/clanak/493198 Relationship Dinamo – Gradjanski from the Perspective of Various Printed Press Outlets Outside Yugoslavia], Review of Croatian History, Vol. 21 No. 1, 2025. – ''[[GNK Dinamo Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1976&amp;broj=00025&amp;page=2202 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25. – ''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]''  
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1981&amp;broj=00046&amp;page=046  Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta,  siječanj – ožujak 1981., br. 46. – ''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'' 
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1981&amp;broj=00048&amp;page=196  Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48. – ''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'' 
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1982&amp;broj=00052&amp;page=234 Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb], Povijest sporta, rujan 1982., br. 52. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1982&amp;broj=00053&amp;page=282 Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) 1914 — 1924. (Nastavak — 2)], Povijest sporta, prosinac 1982., br. 53. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1983&amp;broj=00054&amp;page=28 Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3)], Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1983&amp;broj=00055&amp;page=99 Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (4)], Povijest sporta, lipanj 1983., br. 55. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1983&amp;broj=00056&amp;page=191 Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (5)], Povijest sporta, rujan 1983., br. 56. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1983&amp;broj=00057&amp;page=273  Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (6)], Povijest sporta, prosinac 1983., br. 57. – ''[[HAŠK]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00021&amp;page=1879 Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)], Povijest sporta, god. 1975., br. 21. – ''[[NK Jarun Zagreb]]''
* Labud Kirić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1979&amp;broj=00038&amp;page=3250 Osnivanje sportskog kluba Metalac u Zagrebu 1929. godine], Povijest sporta, ožujak 1979., br. 38. – ''[[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošija Zagreb/Metalac Zagreb]]''
* Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00033&amp;page=2851 Josip Broz Tito član i počasni predsjednik Radničkog sportskog društva Metalac u Zagrebu], Povijest sporta, prosinac 1977., br. 33. – ''[[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošija Zagreb/Metalac Zagreb]]''
* Milivoj Radović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1973&amp;broj=00013&amp;page=1202 Židovsko gombalačko i športsko društvo Makabi u Zagrebu], Povijest sporta, ožujak 1973., br. 13. – ''[[SK Makabi Zagreb]]''
* [https://web.archive.org/web/20160317014846/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone.htm Prošle sezone] – ''[[NK Maksimir Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1974&amp;broj=00020&amp;page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], Povijest sporta, prosinac 1974., br. 20. – ''[[HŠK Olympia Zagreb]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1978&amp;broj=00035&amp;page=3032 Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910.],  Povijest sporta, lipanj 1978., br. 35. – ''[[Nogometni i sportski klub Oxford]]''
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00024&amp;page=2117 Prvi nogometni i športski klub PNIŠK u Zagrebu 1903—1909.], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 24. – ''[[PNIŠK]]''
* Miljenko Milanković, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1972&amp;broj=00012&amp;page=1132 Neki podaci iz prošlosti Hrvatskog poštanskog športskog kluba u Zagrebu], Povijest sporta, prosinac 1972., br. 12. – ''[[NK Poštar Zagreb]]'' 
* Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00023&amp;page=2016 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], Povijest sporta, rujan 1975., br. 23. – ''[[HŠK Sava Zagreb]]''
* [https://web.archive.org/web/20210306115904/http://www.nk-vrapce.hr/arhiva-rezultata/#87 Arhiva rezultat] – ''[[NK Vrapče Zagreb]]''

== Kosovo ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://ffk-kosova.com/wp-content/uploads/2018/11/FFK_20-vjet-Mevetesimi.pdf Futbolli 1991-2011 20 vjet mëvetësim]
* [https://www.rsssf.org/tablesk/kosovochamp.html Kosovo - List of Champions]
* [https://www.ffk-kosova.com/historiku/ Historiku i FFK-së]

== Makedonija ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992], [[RSSSF]] 
* [https://www.facebook.com/p/FK-Belasica-1956-2006-100090333518007/?locale=pl_PL FK Belasica 1956-2006] – ''[[FK Belasica Strumica]]''

== Slovenija ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://www.dlib.si/Publications.aspx Digitalizirane novine]
* [https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348 Ligaški vremeplov]
* Matjaž Kešanski, [https://www.fsp.uni-lj.si/COBISS/Diplome/Diploma22047070KesanskiMatjaz.pdf Razvoj nogometa v Sloveniji med ljeti 1945 - 1950], 2007.
* Tin Mudražija, [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije], 2016.
* Rudi Turk, [https://mnzmaribor.si/wp-content/uploads/MNZ_Maribor_knjiga_Vec%CC%8C-kot-igra_predaja_2020-05-18.pdf 80 let nogometa na območju Medobčinske nogometne zveze Maribor], Maribor 2008.
* [https://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020], Ljubljana 2020.
* Špela Chomicki, [https://pmpo.si/wp-content/uploads/2022/12/CHOMICKI-Atletika-kraljica-sporta-na-Ptuju-PDFA.pdf ATLETIKA – KRALJICA ŠPORTA NA PTUJU: ZGODOVINSKI RAZVOJ MED LETOMA 1908 IN 2022], Ptuj 2022. – ''[[Ptuj]]'' 
* [https://dar-radovljica.si/Sport/Zgodovina/g)%20%C5%A0port%20na%20podro%C4%8Dju%20%C5%A0Z%20Radovljica,%201945-1962.pdf Šport na področju ŠZ Radovljica, 1945 - 1962] – ''[[Radovljica]]''
* Gregor Dončec, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22050540DoncecGregor.pdf NOGOMETNI KLUB NK ALUMINIJ - KIDRIČEVO ZGODOVINSKI ORIS NOGOMETNE IGRE V KIDRIĈEVEM OD NASTANKA 1950 DO 2010], Ljubljana, 2010  – ''[[NK Aluminij Kidričevo]]''
* Stavre Davidovski, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22057120DavidovskiStavre.pdf RAZVOJ BELTINSKEGA NOGOMETA 1949 - 2009], Ljubljana 2009. – ''[[NK Beltinci]]''
* Mihael Ivanič, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22069450IvanicMihael.pdf RAZVOJ ŠPORTNEGA DRUŠTVA BOGOJINA], Ljubljana 2016. – ''[[ŠD Bogojina]]''
* Leon Horvat, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22060500HorvatLeon.pdf »FUZBAL JE NEJ SAMO LEJTANJE 22 NOURIH ZA ENOF LABDOF«], Ljubljana 2015. – ''[[NK Čarda]]''
* [https://web.archive.org/web/20210418122316/https://nkdomzale.si/index.php/tekmovanja/lestvice Lestvice] – ''[[NK Domžale]]''
* [https://www.nd-gorica.com/zgodovina/obdobje-1947-1991/ Obdobje 1947-1991] – ''[[ND Gorica]]''
* [https://nkjesenice.si/zgodovina/ Zgodovina] – ''[[NK Jesenice]]''
* [https://web.archive.org/web/20250123104653/https://www.nk-koper.si/category/lestvice-vseh-sezon/# Lestvice vseh sezon] – ''[[NK Koper]]''
* Matic Štorman, [https://www.fsp.uni-lj.si/COBISS/Diplome/Diploma22071530StormanMatic.pdf ZGODOVINA NOGOMETA V LAŠKEM] – ''[[NK Laško]]''
* [https://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE] – ''[[NK Lesce]]''
* [https://nk-ljutomer.com/wp-content/uploads/2022/04/zgodovina-kluba.pdf 50 let NK LJUTOMER] – ''[[NK Ljutomer]]''
* [https://www.nkmaribor.com/zgodovina/statistika/ Zgodovina] – ''[[NK Maribor]]''
* Tomaž Vindiš, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22054050VindisTomaz.pdf SLOVENSKA NOGOMETNA KLUBA IZ MARIBORA IN LJUBLJANE V PRVI JUGOSLOVANSKI LIGI MED LETI 1967-1972], Ljubljana, 2008. – ''[[NK Maribor]]''
* [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1920-1929/1924-1925/lestvice Lestvice] – ''[[NK Mura Murska Sobota]]''
* Franc Horvat Meštrović, [https://www.lendava.si/Files/eMagazine/76/839488/KNJIGA_nogomet120_splet-1.pdf 120 LET NOGOMETA V LENDAVI], Lendava, 2023. – ''[[NK Nafta Lendava]]/[[NK Nafta 1903 Lendava]]''
* Luka Ivanić, [https://www.fsp.uni-lj.si/cobiss/diplome/Diploma22067250IvanicLuka.pdf ZGODOVINSKI ORIS NOGOMETNEGA KLUBA NAFTA PO OSAMOSVOJITVI SLOVENIJE], Ljubljana, 2016. – ''[[NK Nafta Lendava]]/[[NK Nafta 1903 Lendava]]''
* Tomaž Bergant, [https://www.fsp.uni-lj.si/COBISS/Diplome/Diploma22061830BergantTomaz.pdf NK Olimpija in jugoslovanski nogometni model (od leta 1985. do 1991.)] – ''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)]]
* [https://web.archive.org/web/20240228194348/https://www.lira-ruse.si/images/zalozba/2006_nk%20pohorje%20-%20nasih%2050%20let.pdf NK POHORJE Naših 50 let] – ''[[NK Pohorje]]''
* [https://archive.org/details/90-let-nk-sostanj-web_202505 90 let nogometa v Šoštanju] – ''[[NK Šoštanj]]''
* [https://www.nkkranj.si/zgodovina-kluba/ Časovni pregled razvoja nogometnega kluba Kranj] – ''[[NK Triglav Kranj]]''

== Srbija ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://web.archive.org/web/20240116140616/https://www.poreklo.rs/2021/10/06/digitalne-biblioteke-u-srbiji/  List of sources/Popis izvora]
* [https://pretraziva.rs/pregled/20-oktobar 20. oktobar] – ''[[Beograd]]''
* [https://pretraziva.rs/pregled/borba Borba] – ''[[Beograd]]''
* [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A Politika] – ''[[Beograd]]''
* [https://pretraziva.rs/pregled/periodika Various newspapers/Razne novine] – ''[[Beograd]]''
* [http://digitalnizavicaj.org.rs/index.php?query=kolekcijaTekstova&amp;idKolekcije=7 Kolektiv] – ''[[Bor (grad)|Bor]]''
* [http://digitalnizavicaj.org.rs/index.php?query=kolekcijaTekstova&amp;idKolekcije=5 Kolekcije] – ''[[Bor (grad)|Bor]]''
* [https://digitalna.bibliotekabrus.rs/items/browse?collection=36 Stvarnost] – ''[[Brus]]''
* [http://91.187.147.6:9080/ResCarta-Web/jsp/RcWebBrowse.jsp Various newspapers/Razne novine] – ''[[Čačak]]''
* [https://digitalnazbirka.biblio-knjazevac.org/novine-i-casopisi/knjazevacke-novine Knjaževačke novine] – ''[[Knjaževac]]''
* [https://kraljevcani.rs/ibarske_novosti.html#gsc.tab=0  Various newspapers/Razne novine] – ''[[Kraljevo]]''
* [https://digitalna.bibliotekalazarevac.org.rs/ Various newspapers/Razne novine] – ''[[Lazarevac]]''
* [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_935B578E9D47323FCB3673CB189830B2 Leskovački glasnik : list za trgovinu, zanate, poljoprivredu i društveni život] – ''[[Leskovac]]''
* [http://91.187.147.10:8000/webnibis/switch.do?page=/StranaPrikaz.do&amp;prefix=&amp;method=prikazStrane&amp;knjigaId=574 Narodne novosti]  – ''[[Niš]]''
* [https://digitalna.biblioteka-np.org.rs/category/periodika/ Bratstvo]  – ''[[Novi Pazar]]''
* [http://sabac.digitalna.biblioteka.rs/www/digitalna.php?z=43 Sport u Podrinju] – ''[[Podrinje]]'' 
* [https://prijepolje.digitalnams.com/items/browse?collection=7 Glas Polimlja] – ''[[Polimlje]]''
* [https://prijepolje.digitalnams.com/items/browse?collection=10 Polimlje] – ''[[Polimlje]]''
* Milorad Sijić, [https://web.archive.org/web/20250123100850/https://www.fsro.org.rs/dokumenta/Fudbal%20u%20Rasinskom%20okrugu%20PDF.pdf Fudbal u Rasinskom okrugu (dopunjeno izdanje)], Kruševac 2020. – ''[[Rasinski okrug]]''
* [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_46EA79C6D88C757532CAB3E028E57652 Sportsko Smederevo] – ''[[Smederevo]]''
* [https://digitalna.bibliotekavaljevo.rs/collection-tree Various newspapers/Razne novine] – ''[[Valjevo]]'' 
* [https://www.belanovica.rs/sport/ Sport]  – ''[[FK Kačer Belanovica]]''
* [https://www.belanovica.rs/sport/rezultati-po-sezonama/ Rezultati FK Kačer po sezonama] – ''[[FK Kačer Belanovica]]''
* Goran Minić, [https://digitalna.bibliotekabrus.rs/items/show/500 Lice lopte], Brus, na Mladence, 2011. – ''[[FK Kopaonik Brus]]''
*[https://issuu.com/metalac/docs/monografijafkmetalac/12 Fudbalski klub Metalac 50 godina 1961-2011], Gornji Milanovac 2011.  – ''[[FK Metalac Gornji Milanovac]]''
* Milorad Sijić, [https://exyufudbal.in.rs/docs/FK14oktobar-EWEB.pdf Fudbalski klub „14. oktobar” (Kruševac) 1926-2007], Kruševac, 2026. – ''[[FK 14. oktobar Kruševac]]''
* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/napredak-krusevac FK Napredak], Kruševac, 2020. – ''[[FK Napredak Kruševac]]''
* [https://web.archive.org/web/20150405044441/http://ofkbeograd.net/?page_id=135 Knjige] – ''[[OFK Beograd]]''
* Miroslav Milovanović, [https://web.archive.org/web/20131015104721/http://ofkbeograd.net/fileadmin/uploads/knjige/OFK_%D0%B7%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%98%D1%82.pdf Naš plavi bukvar], Beograd, 2011. – ''[[OFK Beograd]]''
* [https://web.archive.org/web/20131015082913/http://ofkbeograd.net/index.php?id=82 1923-1945] – ''[[OFK Beograd]]''
* [https://web.archive.org/web/20131015122445/http://ofkbeograd.net/index.php?id=83 1945-1992] – ''[[OFK Beograd]]''
* [https://web.archive.org/web/20131015110346/http://ofkbeograd.net/index.php?id=85 Kup] – ''[[OFK Beograd]]''
* Radiša Dragičević, [https://www.calameo.com/books/000294779eabed71e839f Od zone do zone almanah FK Bor 1919 - 2006.], Bor, 2007. – ''[[OFK Bor]]''
* Radiša Dragičević, [https://exyufudbal.in.rs/docs/LoptaNaDimnjaku2026-WEB.pdf Lopta na dimnjaku], Vrnjačka Banja, 2026. – ''[[OFK Bor]]''
* Srđan Tomić, [https://arhivnis.rs/Izdavacka%20delatnost/Pescanik/P%2021-22/24%20Srdjan%20Tomic.pdf Niški sport-klub „Građanski” (1926–1944) - kroz štampu -] – ''Građanski Niš''
* Srđan Tomić, [https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/2335-0598/2022/2335-05982202102T.pdf SPORTS FOOTBALL CLUB &quot;HAJDUK&quot; NIŠ 1938-1944], Physical education and sport through the centuries, 2022, 9(2), 102-121 – ''Hajduk Niš''
* [http://plandor.free.fr/uvod.html Uvod] – ''[[FK Istok 63 Plana]]'' 
* Srđan Tomić, [https://arhivnis.rs/Izdavacka%20delatnost/Pescanik/P-19/Srdjan%20Tomic.pdf Niški sportski klub „Pobeda” (1923-1944) u očima štampe] – ''Pobeda Niš''
* [https://crnobelanostalgija.com/ Crno-bela nostalgija] – ''[[FK Partizan Beograd]]
* [https://web.archive.org/web/20130131054340/http://www.partizan.rs/wp-content/uploads/2011/03/Istorija-kluba-.pdf Istorija kluba] – ''[[FK Partizan Beograd]]
* Stanislav L. Gorunović, [https://digitalnabibliotekavlasotince.org.rs/wp-content/uploads/2023/10/Fudbalski-klub-Vlasina-1989.pdf Fudbalski klub »Vlasina«], Vlasotince, 1989.  – ''[[FK Vlasina]]
*  Stanislav Gorunović, [https://digitalnabibliotekavlasotince.org.rs//wp-content//uploads//2024//02//Fudbalski-klub-Vlasina-od-opstinske-do-druge-savezne-lige.pdf Fudbalski klub Vlasina od opštinske do Druge savezne lige], Vlasotince, 2004.  – ''[[FK Vlasina]]
* Branko Najhold, [https://web.archive.org/web/20140203051228/http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1750/FK%20Zemun.pdf?sequence=1 POLA VEKA FUDBALSKOG KLUBA ZEMUN 1945 - 1995], Zemun 1995. – ''[[FK Zemun]]''
* Ljubodrag Milošević, [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_CFFE77A85DAF50E72A5737DC659B9F79 Otrgnuto od zaborava : FK &quot;Železničar&quot; : 1972/73 - 1977/78.], Smederevo 2003. – ''[[FK Železničar 1930]]''
* Nenad Lukić, [https://www.academia.edu/119735745/Fudbal_u_%C5%BDelezniku_1930_1982 Fudbal u Železniku 1930—1982], Beograd, 2022. – ''[[FK Železnik Beograd]]''

== Vojvodina ==
&lt;span style=&quot;border-radius:2em; padding:0 8px; background:black; font-size:2.5em; text-align:center&quot;&gt;[[#Karta|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Karta'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;
* [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ ARHIVA TAKMIČENJA 1945.-2025.] – ''[[Vojvodina]]''
* [https://www.vamadia.rs/periodikak Vamadia] – ''[[Mađari u Vojvodini|Hungarian news/Mađarske novine]]''
* [https://sportkovin.rs/images/21/Istorija_sporta.pdf Istorija sporta Opštine Kovin (1904-2020)], Sportski savez Opštine Kovin, Kovin, 2000. – ''[[Kovin (općina)|Kovin]]''
* [https://www.novibechej.com/sr/devedeset-godina-fudbala-u-novom-beceju.html Devedeset godina fudbala u Novom Bečeju] – ''[[Novi Bečej]]''
* [https://www.biblioso.org.rs/digitalna_arhiva/somborske-novine Somborske novine] (other various newspapers are present on the site) –  ''[[Sombor]]''
* [https://www.zkvh.org.rs/digitalizirana-bastina-post/periodika/su-list Subotički športski list] – ''[[Subotica]]''
* [https://www.sportskisavezsubotice.org/index/page/id/15/lg/sr Sportski savez Grada Subotice] – ''[[Subotica]]''
* [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:ND_7BFFDD04650418B02F36CE462D98E116 Bečkerek : Nedeljne novine] – ''[[Zrenjanin]]''
* Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025], Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025. 
* [https://web.archive.org/web/20250211210727/https://issuu.com/morsviolenta/docs/monografija_fk_ba__ka_1901 Lučonoše jugoslavenskog fudbala – Monografija u povodu 100 godina postojanja F.K. „Bačka” Subotica 1901—2001, Subotica, 2001.] – ''[[FK Bačka 1901 Subotica]]''
* [https://footballthroughtimeandnations.blogspot.com/2020/01/2-ak-obilic-beckerekpetrovgrad-1919-1945.html AK Obilić Bečkerek/Petrovgrad (1919-1945)] – ''AK Obilić''
* Stevan Davidović, [https://web.archive.org/web/20200925102709/http://novibechej.com/zlatne-godine Zlatne godine] – ''[[FK Jedinstvo Novi Bečej]]''
* [https://fkmladost.rs/ 90 rokov Petrovskeho Futbalu] – ''[[FK Mladost Bački Petrovac]]''
* [https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php Rezultati] – ''[[FK Vojvodina Novi Sad]]''
* [https://www.fkvojvodina.com/download.php Knjige] – ''[[FK Vojvodina Novi Sad]]''
* [https://web.archive.org/web/20221126133545/http://fkvrbas.weebly.com/ Klupska arhivirana web-stranica] – ''[[FK Vrbas]]''
* Miroslav Novaković, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu Fudbal u Vrbasu 1899-1945], 2020.
* Miroslav Novaković, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fkvrbas-1969-2007-2i FK Vrbas 1969-2007 (Drugo dopunjeno i izmenjeno izdanje)], 2024. – ''[[FK Vrbas]]''</text>
      <sha1>d7uoisqneybn4kr47uh1rsd5e10xq0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međupodsavezna nogometna liga Banja Luka 1964./65.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>770537</id>
    <revision>
      <id>7623767</id>
      <parentid>7029863</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:15:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3071" sha1="enydoiuulkml3pksa8pd3t9r2a3ym9w" xml:space="preserve">'''''Međupodsavezna nogometna liga Banja Luka''''' je bila liga četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1964./65. &lt;br&gt; Sudjelovalo je 20 klubova podijeljenih u dvije grupe po 10 klubova. Prvak prve grupe bila je ''[[FK Kozara Bosanska Gradiška|&quot;Kozara&quot;]]'' iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]], a druge ''[[FK Sloboda Novi Grad|&quot;Sloboda&quot;]]'' iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]].

== Prva grupa ==
=== Ljestvica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||18 ||12 ||2 ||4 ||36 ||17 || 26
|-
|2. ||[[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||18 ||9 ||0 ||6 ||58 ||24 || 24
|-
|3. ||[[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||18 ||9 ||4 ||5 ||44 ||27 || 22
|-
|4. ||[[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] ||18 ||9 ||2 ||7 ||41 ||25 || 20
|-
|5. ||[[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||18 ||9 ||2 ||7 ||38 ||47 || 20
|-
|6. ||[[HNK Sloga Uskoplje|Sloga Gornji Vakuf]] ||18 ||9 ||0 ||9 ||42 ||35 || 18
|-
|7. ||[[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||18 ||8 ||1 ||9 ||27 ||41 || 17
|-
|8. ||[[NK Mladost Bosanski Petrovac|Mladost Bosanski Petrovac]] ||18 ||5 ||3 ||10 ||32 ||55 ||13 
|-
|9. || Radnik Bosanska Gradiška||18 ||6 ||0 ||12 ||26 ||49 ||12
|-
|10. ||[[FK Radnik Donji Vakuf|Radnik Donji Vakuf]] ||18 ||3 ||4 ||11 ||27 ||51 ||10 
|-
|}

== Druga grupa ==
=== Sudionici ===
* [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]]
* [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]]
* [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]
* [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]]
* [[FK Mladost Kotor Varoš|Mladost Kotor Varoš]]
* [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]]
* [[OFK Prijedor|Radnički Prijedor]]
* [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Novi Grad]]
* [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]]
* [[OFK Prijedor|Željezničar Prijedor]]

=== Ljestvica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. ||[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Novi Grad]] || || || || || || || 
|-
|2. || || || || || || || || 
|-
|3. || || || || || || || || 
|-
|4. || || || || || || || || 
|-
|5. || || || || || || || || 
|-
|6. || || || || || || || || 
|-
|7. || || || || || || || || 
|-
|8. || || || || || || || || 
|-
|9. || || || || || || || || 
|-
|10. || || || || || || || || 
|-
|}

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1964./65.|Međuzonska liga Bosne 1964./65.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [https://web.archive.org/web/20241006204349/http://fkkozara.org/medjupodsavezna-liga-1961-62/ Međupodsavezna liga 1961/62.], [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 6. srpnja 2018., pristupljeno 29. rujna 2024.
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (BiH)|1964-65 2 Banja Luka]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1964./65.|2 Banja Luka]] 
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1964-65 2 Banja Luka]]</text>
      <sha1>enydoiuulkml3pksa8pd3t9r2a3ym9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Goreta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>771031</id>
    <revision>
      <id>7624160</id>
      <parentid>7621221</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-višak</comment>
      <origin>7624160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1478" sha1="hcpf6zz12fr99pfisfmzgy4uq5du94l" xml:space="preserve">[[Datoteka:Željko Goreta, photo.jpg|mini|362x362px]]
'''Željko Goreta''' ([[Bosanski Šamac]], [[24. svibnja]] [[1961.]]) [[hrvat]]ski je književnik.   

== Životopis ==
Školovao se u [[Slavonski Šamac|Slavonskom Šamcu]] i [[Osijek]]u. Studirao je hotelijerstvo u Opatiji te kriminalistiku u [[Zagreb]]u. Za vrijeme Domovinskog rata bio je zapovjednik satnije Hrvatske vojske te je odlikovan kao časnik Vojne policije Hrvatske vojske.{{sfn|DHK}}

Od [[1995.]] godine zaposlen je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Djelovao je u raznim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.{{sfn|DHK}}

Član je Društva hrvatskih književnika i predsjednik Književnog kluba Bosanske Posavine.{{sfn|DHK}}

==Djela==
{{refbegin}}* „From the Other Side of the Gun” (New York, 2015.) Historical Novel 
* „S druge strane ciljnika” (Zagreb, 2017.) povijesni roman
* „Beznadnici” (Split, 2020.) povijesni roman
* „Rak duše” (Vitez, 2023.) povijesni roman
* „Posljednji Ko(s)tromanić?” (Mostar, 2024.) povijesni roman{{sfn|DHK|}}
{{refend}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Mrežna sjedišta ===
{{refbegin}}
* {{Citiranje weba |naslov=Goreta, Željko |url=https://dhk.hr/goreta-zeljko/ |izdavač=Društvo hrvatskih književnika |preuzeto=25. srpnja 2025. |ref={{harvid|DHK}}}}
{{refend}}

{{GLAVNIRASPORED:Goreta, Željko}}
[[Kategorija:Životopisi, Bosanski Šamac]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]</text>
      <sha1>hcpf6zz12fr99pfisfmzgy4uq5du94l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OK Daruvar (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>774308</id>
    <revision>
      <id>7624243</id>
      <parentid>7583135</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:11:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" sha1="a1q7k8wx7uuxlg6xrfpfmhc97y22rit" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir športski klub
| ime kluba          = Daruvar     
| slika              = 
| šport              = [[Odbojka]] 
| puno ime           = Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot; 
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1946. 
| sjedište           = Šetalište Ivana Meštrovića 5a, [[Daruvar]] 
| borilište          = ''GSD Daruvar'' 
| navijači           = 
| predsjednik        = 
| trener             = 
| kapetan            =
| liga               = 2. odbojkaška liga – Regija Sjever (IV.)
}}

'''Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot;''' ('''''OK Daruvar; Daruvar''''') je [[Odbojka|odbojkaški]] klub iz [[Daruvar|Daruvara]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. &lt;br&gt; 
Klub se sastoji od nekoliko muških i ženskih ekipa raznih uzrasta, od najmlađih kadeta do seniora. &lt;br&gt; 
Ženska ekipa kluba se u sezoni 2024./25. natječe u ''2. hrvatskoj odbojkaškoj ligi – Regija Sjever'', ligi četvrtog stupnja  [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene|odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]].  

== O klubu ==

== Uspjesi ==

== Pregled plasmana po sezonama ==
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!por !!set+ !!set- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Daruvar   
|-
|||||||||||||||
--&gt; 

== Poznate igračice ==

== Poznati treneri ==

== Povezani članci == 
* [[OK Daruvar]] 
* [[Daruvar]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/okdaruvar1/?locale=hr_HR ''OK Daruvar '', facebook stranica] 
* [https://www.instagram.com/ok_daruvar/ ''Odbojkaški klub Daruvar'', instagram stranica] 
* [https://www.localgymsandfitness.com/HR/Daruvar/210545749002450/OK-Daruvar localgymsandfitness.com, ''OK Daruvar''] 
* [https://web.archive.org/web/20090429034725/https://www.ok-daruvar.hr/ ok-daruvar.hr], wayback arhiva (2009.) 
* [https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&amp;obrazac=1&amp;id=12 natjecanja.hos-cvf.hr, ''OK DARUVAR''] 
* [https://zos.hr/index.php?rubrika=klub&amp;obrazac=1&amp;id=12 zos.hr, ''OK DARUVAR''] 
* [https://www.orsjever.info/klubovi.php#tab-4 orsjever.info, ''Odbojkaški klub Daruvar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116233319/http://orsjever.info/klubovi.php#tab-4 |date=16. siječnja 2026. }} 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-daruvar/ sportilus.com, ''ODBOJKAŠKI KLUB DARUVAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117122648/https://www.sportilus.com/klubovi/odbojkaski-klub-daruvar/ |date=17. siječnja 2026. }} 
* [https://web.archive.org/web/20250120120909/https://bjelovarac.hr/tag/ok-daruvar/ bjelovarac.hr, ''OK Daruvar''] 

== Izvori ==
* [https://www.poslovna.hr/lite/ok-petrinja/1053052/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, Odbojkaški klub Daruvar] 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/ok-daruvar/Detaljno/582681 fininfo.hr, OK &quot;DARUVAR&quot;] 
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/ok-daruvar/OIB-99054547559 infobiz.fina.hr, ''Odbojkaški klub &quot;Daruvar&quot;] 
{{izvori}}

{{mrva-odbojka}}
{{GLAVNIRASPORED:Daruvar, OK}} 

[[Kategorija:Šport u Daruvaru]]
[[Kategorija:Hrvatski ženski odbojkaški klubovi]]
[[Kategorija:Odbojkaški klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]</text>
      <sha1>a1q7k8wx7uuxlg6xrfpfmhc97y22rit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Korotan Prevalje (1933.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>774523</id>
    <revision>
      <id>7624041</id>
      <parentid>7618394</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:43:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9048" sha1="9tg6zowriewwqdipmrrh7v5s9z8k06n" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Korotan      
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Korotan Prevalje
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1933.  
| godina gašenja     = 2003. 
| igralište          = ''Stadion na Prevaljah'', [[Općina Prevalje|Prevalje]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               =  
| sezona             =  
| plasman            =   
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| capacity = || pattern_la1= || pattern_b1= || pattern_ra1= || leftarm1=0000B0 || body1=0000B0 || rightarm1=0000B0 || shorts1=0000B0 || socks1=0000B0 || pattern_la2= 
| pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFFFF || body2=FFFFFF || rightarm2=FFFFFF || shorts2=FFFFFF | | socks2=FFFFFF
}}

'''Nogometni klub Korotan''' ('''''NK Korotan; Korotan Prevalje; Korotan''''') je bio [[nogomet]]ni klub iz [[Općina Prevalje|Prevalja]], [[Koruška (regija)|Koruška regija]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. 

== O klubu ==

== Uspjesi ==
; 2. slovenska liga  
* drugoplasirani: 1993./94. 

; [[Nogometni kup Slovenije|Kup Slovenije]] 
* finalisti: 1999./2000. 
* polufinalist: 2002./03. 

== Pregled plasmana po sezonama == 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Korotan Suvel 
|-
|1991./92. ||II. ||2. slovenska liga – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||12 ||5 ||9 ||32 ||25 ||29  || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov92.html rsssf.org, ''Slovenia 1991/92''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|1992./93. ||II. ||2. slovenska liga || ||10. ||16 ||30 ||11 ||6 ||13 ||50 ||57 ||28 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html rsssf.org, ''Slovenia 1992/93''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993./94. ||II. ||2. slovenska liga || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||16 ||30 ||19 ||6 ||5 ||67 ||29 ||44 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html rsssf.org, ''Slovenia 1993/94''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Korotan Suvel / Nova Oprema KS 
|-
|1994./95. ||I. ||[[Prva slovenska nogometna liga|1. slovenska liga]] || ||8. ||16 ||30 ||14 ||4 ||12 ||53 ||36 ||32 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=1995 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 94/95''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html rsssf.org, ''Slovenia 1994/95''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Mag Korotan / Nova Oprema KS 
|-
|1995./96. ||I. ||1. slovenska liga || ||9. ||10 ||36 ||11 ||9 ||16 ||44 ||46 ||42 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=1996 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 95/96''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov96.html rsssf.org, ''Slovenia 1995/96''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Korotan / Nova Oprema KS 
|-
|1996./97. ||I. ||1. slovenska liga || ||5. ||10 ||36 ||12 ||9 ||15 ||32 ||39 ||45 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=1997 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 96/97''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov97.html rsssf.org, ''Slovenia 1996/97''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997./98. ||I. ||1. slovenska liga || ||8. ||10 ||36 ||10 ||9 ||17 ||31 ||59 ||39 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=1998 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 97/98''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov98.html rsssf.org, ''Slovenia 1997/98''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|1998./99. ||I. ||1. slovenska liga || ||5. ||12 ||33 ||14 ||6 ||13 ||44 ||45 ||48 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=1999 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 98/99''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov99.html rsssf.org, ''Slovenia 1998/99''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|1999./2000. ||I. ||1. slovenska liga || ||4. ||12 ||33 ||15 ||7 ||11 ||58 ||43 ||52 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=2000 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 99/00''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov00.html rsssf.org, ''Slovenia 1999/00''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000./01. ||I. ||1. slovenska liga || ||9. ||12 ||33 ||12 ||7 ||14 ||44 ||51 ||43 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=2001 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 00/01''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov01.html rsssf.org, ''Slovenia 2000/01''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Korotan 
|-
|2001./02. ||I. ||1. slovenska liga || ||10. ||12 ||33 ||10 ||7 ||16 ||28 ||46 ||37 || 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=2002 prvaliga.si, ''Tekmovanje - 1.SLOVENSKA NOGOMETNA LIGA 01/02''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov02.html rsssf.org, ''Slovenia 2001/02''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Relax Korotan 
|-
|2002./03. ||I. ||1. slovenska liga || ||12. ||12 ||20 ||4 ||4 ||12 ||18 ||34 ||9 (-7) ||&lt;small&gt; odustali u proljetnom dijelu sezone 
|&lt;ref&gt; {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&amp;id_menu=102&amp;id_sezone=2003 prvaliga.si, ''Tekmovanje - SI.MOBIL LIGA 02/03''], pristupljeno 8. prosinca 2024. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slov03.htmll rsssf.org, ''Slovenia 2002/03''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. prosinca 2024.&lt;/ref&gt; 
|-
|}  

== Poznati igrači ==

== Poznati treneri ==

== Povezani članci == 
* [[Općina Prevalje]]

== Vanjske poveznice ==
* {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20020605134432/https://www.korotan-klub.si/ korotan-klub.si (wayback arhiva)] 
* {{slv icon}} [https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=klub&amp;id_menu=217&amp;id_kluba=346&amp;prikaz=6 prvaliga.si, ''Korotan'' (1. SNL)] 
* {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=klub&amp;id_menu=746&amp;id_kluba=346&amp;prikaz=6 nsz.si, ''Korotan'' (Pokal Slovenije)]  
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/teams/slovenia/nk-korotan-prvalje/2811/ int.soccerway.com, ''NK Korotan Prevalje''] 
* [https://www.rezultati.com/tim/korotan-prevalje/jwRN0FPp/ rezultati.com, ''Korotan''] 
* {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/DNS-Prevalje/results/ futbol24.com, ''Društvo Nogometna Šola Prevalje''] 
* [https://www.fudbal91.com/soccer_clubs/Prevalje fudbal91.com, ''Prevalje''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-korotan-prevalje/startseite/verein/4935/saison_id/2024 transfermarkt.com, ''NK Korotan Prevalje''] 
* {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/2690-korotan_prevalje/2024-2025 footballdatabase.eu, ''Korotan Prevalje ''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20020609154357/http://www.korotan-klub.si/info.php korotan-klub.si, ''Klub''], wayback arhiva 
* {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20241203001759/https://www.korotan-prevalje.si/oklubu/zgodovina korotan-prevalje.si, ''O klubu / Zgodovina''], pristupljeno 26. studenog 2024. 
* {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=10 foot.dk, ''Korotan Prevalje''], pristupljeno 26. studenog 2024.  
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/nk-korotan-prevalje/31476/ globalsportsarchive.com, ''NK Korotan Prevalje''], pristupljeno 26. studenog 2024. 
* {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/2245/2002_1/Korotan_Prevalje.html national-football-teams.com, ''Korotan Prevalje''], pristupljeno 26. studenog 2024.  
* {{slv icon}} [https://snportal.si/slovenska-tekmovanja/3-liga/3-liga-vzhod/korotan-z-mladim-trenerjem-v-novo-sezono/ sportal.si, ''Korotan z mladim trenerjem v novo sezono''], objavljeno 21. srpnja 2021., pristupljeno 26. studenog 2024. 
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''] 
{{izvori|53em}} &lt;/small&gt; 

{{GLAVNIRASPORED:Korotan Prevalje, NK}}
[[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Bivši slovenski nogometni klubovi]]</text>
      <sha1>9tg6zowriewwqdipmrrh7v5s9z8k06n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Rasprava o brisanju/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>776332</id>
    <revision>
      <id>7623724</id>
      <parentid>7623527</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7623724</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="204700" sha1="asmi4cv8fhaqt7qt1yd8v173dw2ttaa" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '10 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisati&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodan Rupar'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MrBit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radunica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Brajković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Hongzhi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franco Balkan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torkret Plus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Val'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suzana Matić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['John Gosden'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Pervan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neno Dodoja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pula Pride'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Valka'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikrografija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Kuki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Opatija Geng'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Zlatni Studio'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Roman Konoplev'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Rupotina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Operacija Sava'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Darko Grgurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Košar'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mongourski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mongour jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mogholi jezik'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Moguš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Simenic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Čorak'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Jerković'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Glavic Clinic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Polak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šimkent'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mario Rubeša'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Wojciech Waleczek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dental Centar Ostojić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Lovrentijev'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don Antun'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubomir Kučan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kup NS Županja'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eliza Dushku'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Husein ibn Ali'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Beatris Engleska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NEYRA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potencijalni pretendenti na hrvatsko prijestolje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleksandar Gvozdenović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Timothy McVeigh'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za obuku'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obrazovni centar'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fira Solutions d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žumberačka Bogorodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dinko Foretic (kapetan)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:PegiMusic/Vježbalište'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arboretum Folly'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kaia Gerber'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ágnes Forsthoffer'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Domaći viski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlaho Nenadić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Bajsić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['IJ (digraf)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varošište (Zenica)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Žani Buhovac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Polleo Sport'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Novix informatika'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BlockBench'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&amp;#39;&amp;#39; Istočno Sarajevo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hamza Abdi Barre'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Zubac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anett Győri'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Bebić Krstulović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Sergio Negovetić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven bukal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Hadžisejdić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Bajić (nogometni trener)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Dinko Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['BigBang (južnokorejski bend)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Filip Dejanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DECODE (tvrtka)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nix K'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Goran Rosanda'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nikola Vlašić (umjetnik)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Župniče, imate li minutu?'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Nikolić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Luka Burilović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dimitri Ivanovsky'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Saša Popova (izvođačica)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nakovanski divlji konj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nakovanski tovar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Electrocoin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Günther Fehlinger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Croatia Infiltration'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marinko Maričić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Keder'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['LR parser'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['ESTUDENT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Duhos'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Vespa Club Croatia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['LL parser'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>asmi4cv8fhaqt7qt1yd8v173dw2ttaa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OFK Grbalj Radanovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>780196</id>
    <revision>
      <id>7624237</id>
      <parentid>7141170</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:07:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6850" sha1="iwri86ytudkbs4l2pigpnw6rc9wzbql" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = OFK Grbalj
| slika              = 
| puno ime           = Omladinski fudbalski klub Grbalj
| nadimak            = ''Trikolori''
| godina osnivanja   = 1995. 
| godina gašenja     = 
| igralište          = Stadion Donja Sutvara, [[Radanovići (Kotor, Crna Gora)|Radanovići]]
| kapacitet stadiona = 1500&lt;ref&gt;[https://www.europlan-online.de/stadion-u-radanovi%26%23263ima/stadion-5397.html europlan-online.de]&lt;/ref&gt;
| predsjednik        = 
| trener             = 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| pattern_la1 = 
| pattern_b1 = 
| pattern_ra1 = 
| leftarm1 = FF0000
| body1 = FF0000
| rightarm1 = FF0000
| shorts1 = 3366CC
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = 
| pattern_b2 = 
| pattern_ra2 = 
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = FFFFFF|
}}

'''OFK Grbalj''' ([[crnogorski]]: ОФК Грбаљ) [[nogomet]]ni je klub iz [[Radanovići (Kotor, Crna Gora)|Radanovića]], naselja u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], u općini [[Kotor]], [[Crna Gora]].&lt;br /&gt;
U sezoni 2024./25. natječe se u [[Druga crnogorska nogometna liga|Drugoj ligi Crne Gore]].&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesm/monteg2025.html Montenegro 2024/25, RSSSF]&lt;/ref&gt;

== O klubu ==
Prvi nogometni klub u Radanovićima, koji je postojao svega nekoliko sezona, osnovan je 1970. godine. Nakon dugog niza godina klub je ponovno osnovan u lipnju 1995. godine&lt;ref&gt;[http://ofkgrbalj.me/me/3043/0/O-nama/ Loker Cirebon - Info Loker Lowongan Kerja Cirebon Terbaru Hari Ini] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; i već je u prvoj sezoni izborio plasman u [[Crnogorska republička nogometna liga (1946. – 1991.)|Crnogorsku republičku ligu]] za sezonu 1996./97. sezone (treći rang nogometnog sustava [[SRJ|SR Jugoslavije]]). Nakon samo tri sezone u Republičkoj ligi, u ljeto 1999. godine OFK Grbalj postaje član [[Druga liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Druge lige SR Jugoslavije]], što je najveći uspjeh kluba do 2006. godine.&lt;ref&gt;[http://ofkgrbalj.me/me/3044/0/Sportski-rezultati-kluba/ Loker Cirebon - Info Loker Lowongan Kerja Cirebon Terbaru Hari Ini] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; OFK Grbalj proveo je četiri sezone u Drugoj jugoslavenskoj ligi.&lt;br /&gt;
Nakon [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|osamostaljenja Crne Gore]], OFK Grbalj postaje član [[Prva crnogorska nogometna liga|Prve crnogorske lige]]. U sezoni 2006./07. ekipa je osvojila treće mjesto, odmah iza dvije najuspješnije momčadi u nacionalnim natjecanjima [[FK Zeta Golubovci|Zete]] i [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti Podgorica]]. Naredne dvije sezone OFK Grbalj je završio kao četvrtoplasirani tim. Sljedećih sezona momčad nije postizala uspjehe kao u svojim prvim sezonama u najvišem natjecanju, ali nikada nije ispala iz Prve lige.&lt;br /&gt;
OFK Grbalj drži dva rekorda u Prvoj crnogorskoj ligi. Dana 29. svibnja 2010. savladao je [[FK Kom Podgorica|Kom]] rezultatom 11:0, što je najveća pobjeda u povijesti lige. Pet godina kasnije, 23. svibnja 2015., OFK Grbalj je u [[Bar (grad)|Baru]] pobijedio [[FK Mornar Bar|Mornar]] rezultatom 7:0, što je najveća gostujuća pobjeda u ligi.&lt;br /&gt;
U sezoni 2016./17. OFK Grbalj ostvario je najveći uspjeh u svojoj povijesti plasmanom u finale [[Kup Crne Gore u nogometu|Kupa Crne Gore]]. Od [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeske]] je izgubio rezultatom 1:0.&lt;br /&gt;
Nakon 14 uzastopnih sezona u prvom rangu, OFK Grbalj je u sezoni 2019./20. završio kao posljednjeplasirana momčad Prve crnogorske lige. Time je ispao u [[Druga crnogorska nogometna liga|Drugu crnogorsku ligu]].

== Prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Sezona
!Razred
!Liga
!Broj&lt;br /&gt;momčadi
!Mjesto
|-
|[[Nogometno prvenstvo SR Jugoslavije – 3. ligaški rang 1998./99.|1998./99.]]
|III.
|Crnogorska liga
|16
|3.&lt;ref&gt;Prvenstvo prekinuto zbog [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije]].&lt;/ref&gt;
|-
|[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]
|II.
|2. savezna liga − Zapad
|18
|16.
|-
|[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]
|II.
|2. savezna liga − Jug
|12
|11.
|-
|[[Nogometno prvenstvo SR Jugoslavije – 3. ligaški rang 2001./02.|2001./02.]]
|III.
|Crnogorska liga
|18
|3.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Srbije i Crne Gore – 3. ligaški rang 2002./03.|2002./03.]]
|III.
|Crnogorska liga
|16
|1.
|-
|[[Druga liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|2003./04.]]
|II.
|2. savezna liga − Jug
|10
|3.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Srbije i Crne Gore – 2. ligaški rang 2004./05.|2004./05.]]
|II.
|Prva crnogorska liga
|10
|7.
|-
|[[Nogometno prvenstvo Srbije i Crne Gore – 2. ligaški rang 2005./06.|2005./06.]]
|II.
|Prva crnogorska liga
|10
|4.
|-
|2006./07.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|3.
|-
|2007./08.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|4.
|-
|2008./09.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|4.
|-
|2009./10.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|5.
|-
|2010./11.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|7.
|-
|2011./12.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|9.
|-
|2012./13.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|4.
|-
|2013./14.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|7.
|-
|2014./15.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|5.
|-
|2015./16.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|7.
|-
|2016./17.
|I.
|Prva crnogorska liga
|12
|7.
|-
|2017./18.
|I.
|Prva crnogorska liga
|10
|4.
|-
|2018./19.
|I.
|Prva crnogorska liga
|10
|6.
|-
|2019./20.
|I.
|Prva crnogorska liga
|10
|10.
|-
|2020./21.
|II.
|Druga crnogorska liga
|10
|8.
|-
|2021./22.
|II.
|Druga crnogorska liga
|10
|8.
|-
|2022./23.
|II.
|Druga crnogorska liga
|10
|6.
|-
|2023./24.
|II.
|Druga crnogorska liga
|10
|4.
|-
|2024./25.
|II.
|Druga crnogorska liga
|9
|
|-
|}

== U Europi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Natjecanje
! Kolo
! Protivnik
! Doma
! U gostima
! Ukupno
|-
| rowspan=&quot;1&quot;| [[UEFA Intertoto kup 2007.|2007.]]
| rowspan=&quot;1&quot;| [[UEFA Intertoto kup]]
| 1.
| {{Z|RUM}} [[Gloria Bistriţa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1:1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1:2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2:3'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Intertoto kup 2008.|2008.]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Intertoto kup]]
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| 1.
| style=&quot;background-color:#CFF&quot;| {{Z|BIH}} [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 2:1
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| 2:3
| style=&quot;background-color:#CFF&quot; align=&quot;center&quot;| '''4:4''' {{Pg}}
|-
| 2.
| {{Z|TUR}} [[Sivasspor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2:2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0:1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2:3'''
|-
|}

== Vanjske poveznice ==
* [https://ofkgrbalj.com/ Službena web-stranica]
* [https://srbijasport.net/club/1193-grbalj/card Profil na srbijasport.net]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Crnogorski nogometni klubovi|Grbalj]]</text>
      <sha1>iwri86ytudkbs4l2pigpnw6rc9wzbql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Polet Uljanik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>781650</id>
    <revision>
      <id>7624048</id>
      <parentid>7572343</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:17:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3669" sha1="rdqm2qq12q9mv5r13gjx1jsn7m48uyh" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Polet         
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Polet Uljanik     
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = (1966.) &lt;br&gt; 1979. 
| igralište          = ''NK Polet'', [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]], [[Garešnica]]  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Jug]] (VII.) 
| sezona             = 2023./24.  
| plasman            = 4.    
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Polet&quot;''' ('''''NK &quot;Polet&quot; Uljanik; NK &quot;Polet&quot;; Polet''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Uljanik (Garešnica)|Uljanika]], [[Garešnica|Grad Garešnica]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2024./25. klub se natječe u ''[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj – Jug&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. &lt;br&gt; 
Klupske boje su plava (glavna) i zelena (rezervna). &lt;ref&gt;[https://nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdff nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 25. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

== O klubu == 

== Igralište == 

== Uspjesi ==

== Pregled plasmana po sezonama ==
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Polet       
|- 
|||||||||||||||||||||||||||||||||||| 
--&gt; 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] 
* [[Gornji Uljanik]] 

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/nk-polet-uljanik/484568 sofascore.com, ''NK Polet Uljanik''] 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-polet/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB POLET ULJANIK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117103700/https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-polet/ |date=17. siječnja 2026. }} 
* [https://web.archive.org/web/20250217084355/https://bjelovarac.hr/tag/nk-polet-uljanik/ bjelovarac.hr, ''NK Polet Uljanik''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1427/nk-polet-u/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Polet Uljanik, Uljanik''] 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/208 nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''], pristupljeno 25. ožujka 2025. 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot;, str. 82  
* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-polet/318142/subjekti.aspx poslovna.hr, Nogometni klub Polet] 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-polet/Detaljno/582562 poslovna.hr, NK &quot;POLET&quot;] 
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/nk-polet/OIB-41393795183 infobiz.fina.hr, Nogometni klub &quot;Polet&quot;] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Polet Uljanik, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]</text>
      <sha1>rdqm2qq12q9mv5r13gjx1jsn7m48uyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Cestogradnja Zagreb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>782014</id>
    <revision>
      <id>7624032</id>
      <parentid>7564387</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:13:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2624" sha1="7ciqs928k8oo5d4hsv4923qkzv3zabf" xml:space="preserve">{{ nogometni klub
| ime kluba          = NK Cestogradnja Zagreb
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Cestogradnja Zagreb
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1952.]]
| godina gašenja     = [[1987.]]
| igralište          = 
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 
| direktor           = 
| trener             = 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1=
| leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF 
| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= 
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF
}}
'''Nogometni klub Cestogradnja Zagreb''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. 

Bila je momčad tvrtke koja se tijekom godina zvala Komunalac, Cesta i Cestogradnja. 

== Povijest ==
Klub je osnovan u srpnju 1952. pod imenom '''Komunalac'''.&lt;ref name=&quot;MAKS&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20170413033059/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/cestogradnja.htm Cestogradnja], [[NK Maksimir Zagreb]], pristupljeno 30. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;diammn&quot;&gt;[http://www.diammn.net/vn/1002/1002.html NK Cestograd - Veterani], Društvo igrača amaterskih momčadi malog nogometa i veteranskog velikog nogometa, pristupljeno 30. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; Klub je isprva igrao na igralištu na Donjim Sveticama.&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Dana 23. siječnja 1960. klub mijenja ime u '''Cesta'''.&lt;ref name=&quot;MAKS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Domaće utakmice od 1968. igra na igralištu na [[Savica|Savici]] gdje danas igra [[NK ZET Zagreb|ZET]].&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Godine 1978. mijenja ime u '''Cestogradnja'''.&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Klub prestaje djelovati 1987. kada se ujedinjuje sa [[NK ZET Zagreb|ZET-om]].&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Nosi naziv '''ZET-Cestograd''' do 2001. kada mijenja ime u ZET.&lt;ref&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zet ZET], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 30. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;  

Veterani djeluju od 1977. pod nazivom '''Cesta'''.&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Iduće godine mijenjaju ime u '''Cestogradnja'''.&lt;ref name=&quot;diammn&quot; /&gt; Pod tim imenom igraju do 2002. kada su preimenovani u '''Zagrebačke ceste'''.&lt;ref name=&quot;NKV&quot;&gt;[http://nkv_zg2003.tripod.com/index_2003g.htm NKV ZG 2003.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 30. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; Od 2003. nazivaju se '''NKV ZG 2003.'''&lt;!---da, 2003. je dio imena---&gt;&lt;ref name=&quot;NKV&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cestogradnja, NK}}
[[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎]]</text>
      <sha1>7ciqs928k8oo5d4hsv4923qkzv3zabf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Paris Saint-Germain FC</title>
    <ns>14</ns>
    <id>782813</id>
    <revision>
      <id>7623853</id>
      <parentid>7164034</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:55:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152" sha1="5iqzigh89bz98aglijcxfx4xupri6pf" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Parizu]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]]</text>
      <sha1>5iqzigh89bz98aglijcxfx4xupri6pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Manchester City F.C.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>782816</id>
    <revision>
      <id>7623851</id>
      <parentid>7164089</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="oaiozdyirwrykjewp4jpko1r62a2va1" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Engleski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Manchesteru]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]]</text>
      <sha1>oaiozdyirwrykjewp4jpko1r62a2va1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazilika Gospe Voćinske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>784201</id>
    <redirect title="Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu" />
    <revision>
      <id>7623898</id>
      <parentid>7187826</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:09:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>24038</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]</comment>
      <origin>7623898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="7suhh36ba7iqn4v2aw52viq1011xtxk" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]</text>
      <sha1>7suhh36ba7iqn4v2aw52viq1011xtxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o predlošku:ZG</title>
    <ns>11</ns>
    <id>789424</id>
    <revision>
      <id>7624233</id>
      <parentid>7251898</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57141-35</username>
        <id>376621</id>
      </contributor>
      <comment>/* park-šume */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="457" sha1="j3w4e8e48o4m17r7uaxzrscqec2pawd" xml:space="preserve">== športska društva ==

Pod „športska društva” trebalo bi dodati [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb]], koji je LEN proglasio najboljim waterpolskim klubom XX. st. [[Posebno:Doprinosi/89.164.140.1|89.164.140.1]] 11:57, 12. srpnja 2025. (CEST)

== park-šume ==
[[Park-šuma Vrhovec]] nije navedena. [[Posebno:Doprinosi/~2026-57141-35|~2026-57141-35]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-57141-35|talk]]) 12:02, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>j3w4e8e48o4m17r7uaxzrscqec2pawd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624241</id>
      <parentid>7624233</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* park-šume */ Odgovor</comment>
      <origin>7624241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="701" sha1="89v3dteyj6sxzrfde8htbufbgbg8dkr" xml:space="preserve">== športska društva ==

Pod „športska društva” trebalo bi dodati [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb]], koji je LEN proglasio najboljim waterpolskim klubom XX. st. [[Posebno:Doprinosi/89.164.140.1|89.164.140.1]] 11:57, 12. srpnja 2025. (CEST)

== park-šume ==
[[Park-šuma Vrhovec]] nije navedena. [[Posebno:Doprinosi/~2026-57141-35|~2026-57141-35]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-57141-35|talk]]) 12:02, 26. listopada 2026. (CET)

:Upravo dodana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:10, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>89v3dteyj6sxzrfde8htbufbgbg8dkr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilija Kovtun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>789470</id>
    <revision>
      <id>7623837</id>
      <parentid>7580965</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:17:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7623837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14010" sha1="7wt4z13fz7sxzu2miy2ezxr4dw96c2g" xml:space="preserve">
{{Infookvir gimnastičar
| ime            = Ilija Kovtun
| slika          = European Championships 2022-08-16 Senior Men Podium training Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 2897.jpg
| slika_širina   =
| slika_opis     = Kovtun na Europskom prvenstvu 2022.
| puno_ime       = Ілля Юрійович Ковтун
| nadimak        =
| državljanstvo  = {{ZD+X|UKR}}&lt;BR&gt;{{ZD+X|HRV}}
| datum_rođenja  = [[10. kolovoza]] [[2003.]]
| mjesto_rođenja = [[Čerkasy]], [[Ukrajina]]
| datum_smrti    =
| mjesto_smrti   =
| zanimanje      = [[gimnastičar]]
| karijera       =
| disciplina     = [[Športska gimnastika]]
| sprave         = [[Preča]], [[ruče]]
| trener         =
| trenerica      = Irina Gorbačeva Nadjuk
| klub           = [[Gimnastički klub Osijek-Žito|GK Osijek-Žito]]
| prethodni_klubovi =
| visina         =
| težina         =
| nagrade        =
| kraj_karijere  =
| napomena       = Od srpnja 2026. ima pravo međunarodnog nastupa za Hrvatsku
| ažurirano      = 25. listopada 2026.
| medalje        =
{{Medalje vrh2}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro|[[OI 2024.|Pariz 2024.]]|ruče}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antwerpen 2023.]]|pojedinačni višeboj}}
{{Medalje srebro|[[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Rotterdam 2026.]]|ruče}}
{{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Kitakyushu 2021.]]|pojedinačni višeboj}}
{{Medalje EP}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|ruče}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.|Rimini 2024.]]|ruče}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.|Rimini 2024.]]|preča}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.|Rimini 2024.]]|ekipno}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici|Zagreb 2026.]]|pojedinačni višeboj}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u gimnastici|Zagreb 2026.]]|ruče}}
{{Medalje srebro|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2022.|München 2022.]]|ruče}}
{{Medalje bronca|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Basel 2021.]]|pojedinačni višeboj}}
{{Medalje bronca|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|pojedinačni višeboj}}
{{Medalje bronca|[[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Antalya 2023.]]|preča}}
{{Medalje dno}}
}}

'''Ilija Kovtun''' ([[ukrajinski]]: Ілля Юрійович Ковтун, [[engleski]]: Illia Kovtun; [[Čerkasy]], [[10. kolovoza]] [[2003.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[gimnastičar]] ukrajinskoga podrijetla i nekadašnji ukrajinski reprezentativac. Hrvatsko državljanstvo stekao je 2025. godine, a od srpnja 2026. ima pravo nastupa za [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim natjecanjima.&lt;ref name=&quot;hgs2025&quot;&gt;[https://crogymnastics.hr/ilija-kovtun-postao-je-hrvatski-reprezentativac/ Ilija Kovtun postao je hrvatski reprezentativac!], Hrvatski gimnastički savez, 12. srpnja 2025. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Višestruki je europski prvak, olimpijski doprvak na ručama iz [[OI 2024.|Pariza 2024.]] te osvajač triju medalja sa [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|svjetskih prvenstava]]. Na europskim prvenstvima osvojio je šest zlatnih medalja, od kojih četiri predstavljajući Ukrajinu, a dvije predstavljajući Hrvatsku. Na [[Europsko prvenstvo u gimnastici|Europskom prvenstvu]] 2026. u [[Zagreb]]u osvojio je zlato u pojedinačnom višeboju i na ručama, postavši prvi gimnastičar koji je Hrvatskoj donio naslov europskog prvaka u pojedinačnom višeboju.&lt;ref name=&quot;ep2026&quot;&gt;[https://www.europeangymnastics.com/news/kovtun-takes-all-around-title-thrilling-zagreb-opener Kovtun takes All-Around title in thrilling Zagreb opener], European Gymnastics, 19. kolovoza 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ep2026ruce&quot;&gt;[https://www.hoo.hr/post/drugo-zlato-za-hrvatsku-na-epu-ilja-kovtun-europski-prvak-i-na-ruama Drugo zlato za Hrvatsku na EP-u – Illia Kovtun europski prvak i na ručama], Hrvatski olimpijski odbor, 22. kolovoza 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Na Svjetskom prvenstvu 2026. u [[Rotterdam]]u osvojio je srebrnu medalju na ručama, svoju prvu medalju sa svjetskih prvenstava pod hrvatskom zastavom.&lt;ref name=&quot;sp2026&quot;&gt;[https://gym.swisstiming.com/2026/Artistic-17247/en-us/Default/Phase/Live 54th Artistic Gymnastics World Championships – Apparatus Finals, Parallel Bars], službeni rezultati natjecanja, Swiss Timing, 25. listopada 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Športska karijera ==

=== Počeci i juniorska karijera ===

Kovtun je rođen 10. kolovoza 2003. u [[Čerkasy]]ju u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Gimnastikom se počeo baviti u dobi od tri godine.

Na Svjetskom juniorskom prvenstvu u gimnastici 2019. u [[Győr]]u osvojio je srebrnu medalju u ekipnom višeboju i brončanu medalju u pojedinačnom višeboju.

Iste godine na [[Europski olimpijski festival mladih|Europskom olimpijskom festivalu mladih]] u [[Baku]]u osvojio je četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Zlatne medalje osvojio je u pojedinačnom višeboju, ekipnom natjecanju, na ručama i na preči, dok je srebro osvojio na parteru.&lt;ref&gt;[https://www.europeangymnastics.com/news/viktoria-listunova-and-ilia-kovtun-stars-eyofbaku2019 Viktoria Listunova and Ilia Kovtun stars of #EyofBaku2019], European Gymnastics, 28. srpnja 2019. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

=== Seniorska karijera i nastupi za Ukrajinu ===

Na [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Europskom prvenstvu u gimnastici 2021.]] u [[Basel]]u Kovtun je osvojio brončanu medalju u pojedinačnom višeboju.

Na [[OI 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama 2020. u Tokiju]], održanima 2021. godine, nastupio je za ukrajinsku reprezentaciju. U ekipnom natjecanju Ukrajina je osvojila sedmo mjesto, dok je Kovtun u pojedinačnom višeboju završio na jedanaestom mjestu.&lt;ref name=&quot;olympedia&quot;&gt;[https://www.olympedia.org/athletes/147073 Illia Kovtun], Olympedia. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2021.|Svjetskom prvenstvu 2021.]] u [[Kitakyushu]]u osvojio je brončanu medalju u pojedinačnom višeboju.

Godine 2021. [[Međunarodna gimnastička federacija]] priznala mu je novi element na ručama, koji je po njemu nazvan ''Kovtun''. Element je prvi put uspješno izveo na natjecanju Svjetskog Challenge kupa u [[Koper|Kopru]] 2021. godine. Riječ je o elementu koji uključuje prijelaz iz upora na nadlakticama s četvrtinom okreta na jednu ruču.&lt;ref&gt;[https://ueg.org/gymnast/illia-kovtun/ Illia Kovtun – gymnast profile], European Gymnastics. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Kovtun je osvojio zlatnu medalju na ručama na sva četiri turnira Svjetskog kupa, održana u [[Cottbus]]u, [[Doha|Dohi]], [[Kairo|Kairu]] i [[Baku]]u. Time je postao jedini gimnastičar koji je ostvario pobjedu na svim četirima turnirima serije na istoj spravi.&lt;ref&gt;[https://www.europeangymnastics.com/news/applause-fig-world-cup-series-winners Applause for the FIG World Cup Series winners!], European Gymnastics, 7. travnja 2022. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2022.|Europskom prvenstvu 2022.]] u [[München]]u osvojio je srebrnu medalju na ručama.

Na [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Europskom prvenstvu 2023.]] u [[Antalya|Antalyji]] osvojio je tri medalje: zlatnu na ručama te brončane u pojedinačnom višeboju i na preči. Iste godine na [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici 2023.|Svjetskom prvenstvu u Antwerpenu]] osvojio je srebrnu medalju u pojedinačnom višeboju.

Na [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2024.|Europskom prvenstvu u gimnastici 2024.]] u [[Rimini]]ju osvojio je tri zlatne medalje. Pobijedio je na ručama i na preči te je bio član ukrajinske reprezentacije koja je osvojila naslov europskog prvaka u ekipnom natjecanju.&lt;ref&gt;[https://www.europeangymnastics.com/news/ukraine-claims-team-european-title Ukraine claims Team European title], European Gymnastics, 28. travnja 2024. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Na [[OI 2024.|Ljetnim olimpijskim igrama 2024. u Parizu]] osvojio je srebrnu medalju na ručama, iza kineskog gimnastičara [[Zou Jingyuan]]a. U pojedinačnom višeboju i na parteru osvojio je četvrto mjesto, dok je ukrajinska reprezentacija u ekipnom natjecanju završila na petom mjestu.&lt;ref name=&quot;olympedia&quot;/&gt;

=== Preseljenje u Hrvatsku i promjena državljanstva ===

Nakon početka [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine]], Kovtun se nije vratio u domovinu. Isprva je boravio i trenirao u Njemačkoj i Italiji, a tijekom 2022. preselio se u [[Osijek]] zajedno sa svojom dugogodišnjom trenericom Irinom Gorbačevom Nadjuk.

U Osijeku je nastavio trenirati u Sokolskom centru, gdje je dobio uvjete za nastavak međunarodne športske karijere. U listopadu 2025. službeno je postao član [[Gimnastički klub Osijek-Žito|Gimnastičkog kluba Osijek-Žito]].&lt;ref&gt;[https://sportosijek.hr/vijesti/illia-kovtun-i-sluzbeno-je-clan-gk-osijek-zito Illia Kovtun i službeno je član GK Osijek Žito!], Zajednica osječkog sporta, 7. listopada 2025. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Kovtun je nastupao i u njemačkoj gimnastičkoj ligi. Bio je član SC Cottbusa od 2019. do 2020., a potom je nastupao za KTV Straubenhardt, s kojim je osvojio njemačko ekipno prvenstvo 2023. i 2024. godine.

Krajem 2024. Kovtun i njegova trenerica podnijeli su zahtjeve za hrvatsko državljanstvo. Nakon dobivanja hrvatskog državljanstva, [[Međunarodna gimnastička federacija]] (FIG) u srpnju 2025. odobrila je promjenu njegova sportskog državljanstva iz ukrajinskog u hrvatsko.

Službena potvrda stigla je 10. srpnja 2025. godine. Prema pravilima FIG-a morao je proći jednogodišnje razdoblje čekanja, pa je pravo nastupa za hrvatsku reprezentaciju na međunarodnim natjecanjima stekao 10. srpnja 2026.&lt;ref name=&quot;hgs2025&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.gymnastics.sport/site/news/displaynews.php?urlNews=4506140 Official news from the Executive Committee – Lausanne (SUI), 9–10 July 2025], Međunarodna gimnastička federacija, srpanj 2025. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2025. nastupao je na domaćim natjecanjima te je osvojio naslov hrvatskog prvaka u pojedinačnom višeboju na prvenstvu održanom u [[Rijeka|Rijeci]].&lt;ref name=&quot;profilhgs&quot;&gt;[https://crogymnastics.hr/nacionalni-tim/ilia-kovtun/ Illia Kovtun – nacionalni tim], Hrvatski gimnastički savez. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

=== Nastupi za Hrvatsku ===

==== Europsko prvenstvo 2026. u Zagrebu ====

Prvo veliko međunarodno natjecanje na kojem je Kovtun predstavljao Hrvatsku bilo je [[Europsko prvenstvo u gimnastici 2026.|Europsko prvenstvo u športskoj gimnastici 2026.]], održano u [[Zagreb]]u u kolovozu 2026. godine.

Dana 19. kolovoza osvojio je zlatnu medalju u pojedinačnom višeboju s ukupno 82,833 boda. Pobijedio je s najmanjom mogućom razlikom od 0,001 boda ispred Arsenija Duhna, koji je osvojio 82,832 boda, dok je treći bio Daniel Marinov s 81,899 bodova. Time je Hrvatska prvi put u povijesti dobila europskog prvaka u muškom pojedinačnom višeboju.&lt;ref name=&quot;ep2026&quot;/&gt;

Dana 22. kolovoza osvojio je svoju drugu zlatnu medalju na istom prvenstvu, pobijedivši u finalu ruča s ocjenom 14,700. Drugo mjesto osvojio je turski gimnastičar Ferhat Arıcan s 14,433 boda, a treće Britanac Joe Fraser s 14,300 bodova.&lt;ref name=&quot;ep2026ruce&quot;/&gt;

Kovtun je na prvenstvu nastupio i u finalima partera i preče, u kojima je osvojio četvrta mjesta. Natjecanje je završio s dvije zlatne medalje i dva četvrta mjesta.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/sjajni-kovtun-osvojio-jos-jedno-zlato-za-hrvatsku-u-zagrebu--12872547 Sjajni Kovtun osvojio još jedno zlato za Hrvatsku u Zagrebu!], HRT, 22. kolovoza 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Osvajanjem dvaju naslova u Zagrebu povećao je ukupan broj svojih zlatnih medalja na seniorskim europskim prvenstvima na šest, uključujući četiri osvojene za Ukrajinu i dvije za Hrvatsku.

==== Svjetsko prvenstvo 2026. u Rotterdamu ====

Na 54. [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici]], održanom od 17. do 25. listopada 2026. u [[Rotterdam]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], Kovtun je nastupio kao hrvatski reprezentativac.

U kvalifikacijama je izborio finale pojedinačnog višeboja i finale ruča. Na ručama je s ocjenom 14,900 ostvario drugi rezultat kvalifikacija, iza Kineza Zou Jingyuana, koji je dobio 15,466 bodova.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/gimnastiar-illia-kovtun-izborio-finala-vieboja-i-rua-na-svjetskom-prvenstvu-u-rotterdamu Gimnastičar Illia Kovtun izborio finala višeboja i ruča na Svjetskom prvenstvu u Rotterdamu], Hrvatski olimpijski odbor, 18. listopada 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

U finalu pojedinačnog višeboja 22. listopada zauzeo je jedanaesto mjesto s ukupno 80,264 boda. Najbolji nastup ostvario je na ručama, gdje je dobio ocjenu 14,700.&lt;ref&gt;[https://crogymnastics.hr/illia-kovtun-jedanaesti-u-finalu-viseboja-svjetskog-prvenstva-u-rotterdamu/ Illia Kovtun jedanaesti u finalu višeboja Svjetskog prvenstva u Rotterdamu], Hrvatski gimnastički savez, 22. listopada 2026. Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Dana 25. listopada osvojio je srebrnu medalju u finalu ruča s ocjenom 14,900. Zlatnu medalju osvojio je Zou Jingyuan s 15,733 boda, a brončanu Daniel Marinov s 14,866 bodova. Bila je to Kovtunova prva medalja sa svjetskih prvenstava osvojena za Hrvatsku, nakon srebra iz 2023. i bronce iz 2021., koje je osvojio kao ukrajinski reprezentativac.&lt;ref name=&quot;sp2026&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.worldgymnastics.sport/site/athletes/bio_detail.php?id=59097 Ilija Kovtun] – profil na službenim stranicama Svjetske gimnastičke federacije
* [https://crogymnastics.hr/nacionalni-tim/ilia-kovtun/ Ilija Kovtun] – profil na stranicama Hrvatskog gimnastičkog saveza
* [https://www.olympedia.org/athletes/147073 Ilija Kovtun] – Olympedia

{{GLAVNIRASPORED:Kovtun, Ilija}}
[[Kategorija:Ukrajinski gimnastičari]]
[[Kategorija:Hrvatski gimnastičari]]</text>
      <sha1>7wt4z13fz7sxzu2miy2ezxr4dw96c2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Flamingounicorn/Stranica za vježbanje</title>
    <ns>2</ns>
    <id>789592</id>
    <revision>
      <id>7623730</id>
      <parentid>7619834</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:14:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>Zamijenjen sadržaj stranice s »{{#if:{{{preusmjeri|}}}|#PREUSMJERI {{{preusmjeri|}}} [[Kategorija:Preusmjerenja na televizijske sezone]]}}«</comment>
      <origin>7623730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="107" sha1="pm3yqb8738i0shvzrg3hat6fb0lqbzm" xml:space="preserve">{{#if:{{{preusmjeri|}}}|#PREUSMJERI {{{preusmjeri|}}} [[Kategorija:Preusmjerenja na televizijske sezone]]}}</text>
      <sha1>pm3yqb8738i0shvzrg3hat6fb0lqbzm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623731</id>
      <parentid>7623730</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:16:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <origin>7623731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="oydv0vwrokay3zcwxfoygggru9e5407" xml:space="preserve">{{#if:{{{1|}}}|#PREUSMJERI {{{1|}}} [[Kategorija:Preusmjerenja na televizijske sezone]]}}</text>
      <sha1>oydv0vwrokay3zcwxfoygggru9e5407</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623733</id>
      <parentid>7623731</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <origin>7623733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95" sha1="fdkz8fnmazsf32zmwhx5hckamiiunry" xml:space="preserve">{{#if:{{{preusmjeri|}}}|{{{preusmjeri|}}} [[Kategorija:Preusmjerenja na televizijske sezone]]}}</text>
      <sha1>fdkz8fnmazsf32zmwhx5hckamiiunry</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623735</id>
      <parentid>7623733</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjen cjelokupni sadržaj stranice</comment>
      <origin>7623735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Gordowa Veliki Grđevac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790065</id>
    <revision>
      <id>7624037</id>
      <parentid>7572279</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:26:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4516" sha1="al1yvo7szn3h0469x4q3z2xtpukakny" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Gordowa        
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Gordowa  
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1924. 
| igralište          = ''NK Gordowa'', [[Veliki Grđevac]]  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] (V.) 
| sezona             = [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.|2024./25.]]   
| plasman            = 7.    
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Gordowa&quot;''' ('''''NK &quot;Gordowa&quot; Veliki Grđevac; NK &quot;Gordowa&quot;; Gordowa; Gordowa Veliki Grđevac''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2024./25. klub se natjecao u ''[[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. &lt;br&gt; 
Klupske boje su crvena (glavna) i plava (rezervna). &lt;ref&gt; [https://nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdf nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''], preuzeto 24. srpnja 2025. &lt;/ref&gt;

== O klubu == 

== Igralište == 

== Uspjesi ==

== Pregled plasmana po sezonama ==
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Gordowa       
|- 
|||||||||||||||||||||||||||||||||||| 
--&gt; 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Veliki Grđevac]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/NKGordowaVG/ ''NK &quot;Gordowa&quot; Veliki Grđevac '', Facebook stranica] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/team/football/nk-gordowa-veliki-grdevac/407677 sofascore.com, ''NK Gordowa Veliki Grđevac''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-gordowa-veliki-grdjevac/startseite/verein/86867 transfermarkt.com, ''NK Gordowa Veliki Grdjevac''] 
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-gordowa-veliki-grdevac/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB GORDOWA VELIKI GRĐEVAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117120435/https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-gordowa-veliki-grdevac/ |date=17. siječnja 2026. }}

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1389/nk-gordowa/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Gordowa, Veliki Grđevac''], pristupljeno 24. srpnja 2025. 
* [https://veliki-grdjevac.hr/sport/opcina/nogometni-klub-gordowa-veliki-grdevac veliki-grdjevac.hr, ''Nogometni klub „Gordowa“ Veliki Grđevac''], pristupljeno 24. srpnja 2025. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/208 nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''], pristupljeno 24. srpnja 2025. 
* [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X01099 library.foi.hr, ''Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.'', Bjelovar, 1955., UDK: 796.332(497.13 Bjelovar)(091) * 061.67(497.13 Bjelovar):796.332, str. 36-37], preuzeto 24. srpnja 2025. 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot;, str. 91-92   
* [https://web.archive.org/web/20250711205226/https://bjelovarac.hr/najnovije/bijeli-dim-u-velikom-grdevcu-nk-grodova-ima-novog-predsjednika-i-upravu-evo-tko-su-oni/ bjelovarac.hr, ''Bijeli dim u Velikom Grđevcu! NK Gordowa ima novog predsjednika i upravu, evo tko su oni!''], objavljeno 26. siječnja 2025., pristupljeno 24. srpnja 2025. 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-gordowa/Detaljno/582452 fininfo.hr, NK &quot;GORDOWA&quot;] 
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/nk-gordowa/OIB-38932299729 infobiz.fina.hr, Nogometni klub &quot;Gordowa&quot; Veliki Grđevac] 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Gordowa Veliki Grđevac, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]
[[Kategorija:Veliki Grđevac]]</text>
      <sha1>al1yvo7szn3h0469x4q3z2xtpukakny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis slobodnih zidara iz Hrvatske</title>
    <ns>102</ns>
    <id>790269</id>
    <revision>
      <id>7624116</id>
      <parentid>7589068</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:14:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* K */</comment>
      <origin>7624116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60497" sha1="f11p8y68cxirl1d9pbloyu39c6mgr0y" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}
Ova stranica sadrži abecedno poredan  '''popis slobodnih zidara iz Hrvatske''', odnosno istaknutih članova [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|hrvatskih loža]] ili Hrvata koji su bili članovi [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u svijetu. 

[[Slobodno zidarstvo]] je bratovština koja djeluje u različitim oblicima diljem svijeta. Tijekom povijesti neki su slobodni zidari javno isticali svoje članstvo, dok su drugi ostali anonimni. U pojedinim slučajevima članstvo se može potvrditi jedino pregledom [[arhivsko gradivo|arhivske građe]] bratovštine. Ti se zapisi najčešće čuvaju na razini pojedinih loža, no često su izgubljeni zbog požara, poplava, propadanja materijala ili nemarnog čuvanja. Dodatni gubitak podataka može nastati uslijed reorganizacije ili promjena u upravi [[Velika loža|velikih loža]], što uključuje i brisanje podataka o članovima, kao i o samom nazivu, broju, lokaciji ili čak postojanju određene lože. U državama gdje su vlasti [[Protumasonstvo|zabranile ili progonile slobodno zidarstvo]], arhivsko gradivo velikih loža bivali su uništeni. Zbog svega navedenog, potvrda članstva u slobodnom zidarstvu ponekad može biti iznimno otežana.

Godine [[2017.]] u Zagrebu publicist [[Branko Šömen]] je objavio knjigu ''[[Ljepota (knjiga)|Ljepota: biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske: Ljepota, Opseg 3|url=https://books.google.hr/books/about/Biografski_leksikon_slobodnih_zidara_Hrv.html?id=1ONQygEACAAJ&amp;redir_esc=y|access-date=2025-07-28|website=books.google.hr}}&lt;/ref&gt; koja donosi [[životopis]]e 1900 članova hrvatskih loža ili Hrvata koji su bili članovi loža u svijetu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Branko Šomen : Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj- III. Ljepota|url=https://www.zuzi.hr/kategorija-proizvoda/beletristika/povijesne/branko-somen-povijest-slobodnog-zidarstva-u-hrvatskoj-iii-ljepota|access-date=2025-07-27|website=zuzi.hr}}&lt;/ref&gt; Ovo djelo osnovni je izvor za slobodne zidare od [[1742.]], kada je prvi Hrvat postao slobodnim zidarom, pa sve do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

{{index}}
== A ==
* [[Mihovil Abramić]] (1884. – 1962.), arheolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=25-26}}
* [[Petar Acinger]] (1893. – 1950.), tiskar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=26}}
* [[Andrija Ljudevit Adamić]] (1767. – 1828.), trgovac i poduzetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=26-27}}
* [[Jovan Aleksijević]] (1854. – 1936.), srbijanski carinik i novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=28-29}}{{efn|name=pocas|Bio je član hrvatske lože.}}
* [[Branko Alexander]] (1902. – 1972.), industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=29}}
* [[Silvije Alfirević]] (1881. – 1944.), publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=30}}
* [[Ivan Ancel]] (1870. – 1922.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=32}}
* [[Ivan Andres]] (1883. – 1959.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=33-34}}
* [[Ivo Andrić]] (1892. – 1975.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=34-35}}
* [[Rafo Andrović]] (1771. – 1841.), trgovac, odvjetnik i pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=35-36}}
* [[Budislav Grga Angjelinović]] (1886. – 1946.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=36-37}}
* [[Vladimir Arko]] (1888. – 1945.), poduzetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=39-40}}
* {{Međujezična poveznica|Platon Atanacković|sh}} (1787. – 1867.), pravoslavni episkop{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=40-41}}
* grof {{Međujezična poveznica|Karl Auersperg-Trautson|fr|Karl Joseph Franz von Auersperg}} (1750. – 1822.), austrijski vojskovođa{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=41-42}}{{efn|name=pocas}}
* [[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] (1878. – 1946.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=42-43}}

== B ==
* {{Međujezična poveznica|Icilio Bacci|en}} (1879. – 1946.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=47-48}}
* [[Josip Badalić]] (1888. – 1985.), književni povjesničar, slavist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=48-49}}
* [[Viktor Badalić]] (1880. – 1946.), pravnik i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=49}}
* [[Girolamo Bajamonti]] (1749. – 1818.), pravnik i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=49-50}}
* {{Međujezična poveznica|Lujo Bakotić|sh}} (1867. – 1941.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=50}}
* [[Božo Banac]] (1883. – 1945.), brodovlasnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=52}}
* [[Antun Barac]] (1894. – 1955.), književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=53-54}}
* [[Krešimir Baranović]] (1894. – 1975.), skladatelj i dirigent{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=54}}
* [[Adalbert Adam Barić]] (1742. – 1813.), pravnik, sveučilišni profesor i spisatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=55}}
* {{Međujezična poveznica|Niko Bartulović|en}} (1890. – 1945.), novinar i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=56-57}}
* [[Tomo Basiljević (prosvjetitelj)|Tomo Basiljević]] (1756. – 1806.), prosvjetitelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=57-58}}
* [[Slavko Batušić]] (1902. – 1979.), dramaturg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=59-60}}
* [[Bruno Bauer (1884.)|Bruno Bauer]] (1884. – 1955.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=60}}
* [[Marko Bauer]] (1885. – 1965.), gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=61-62}}
* [[Baltazar Bedeković Komorski]] (? – 1809.), državni službenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=63-64}}
* [[Franjo Bedeković Komorski]] (1755. – 1827.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=64}}
* [[Marin Bego]] (1881. – 1960.), pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=65-66}}
* [[Ivo Belin]] (1891. – 1975.), ekonomist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=67}}
* [[Julije Benešić]] (1883. – 1957.), književnik, prevoditelj i jezikoslovac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=69-70}}
* [[Salomon Berger]] (1858. – 1934.), industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=71}}
* [[Josip Beroš]] (1888. – 1976.), publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=72}}
* [[Vili Beroš]] (r. 1964.), liječnik i političar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vili Beroš je član masonske lože? &quot;Znate da smo imali takvih slučajeva...&quot;|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministri-bacic-i-bozinovic-komentirali-su-aferu-mikroskopi---881714.html|access-date=2025-08-08|last=Tandara Knezović|first=Sabina|date=2024-11-23|website=dnevnik.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Carlo Bignami]] (1780. – ?), liječnik i kemičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=73}}
* {{Međujezična poveznica|Aleksandar Binički|sh}} (1885. – 1963.), glumac i operni pjevač{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=73-74}}
* [[Ivan Bizar]] (1782. – 1833.), pisac, bibliofil i kolekcionar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=75}} 
* {{Međujezična poveznica|Mario Blasich|en}} (1878. – 1945.), liječnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=76}}
* [[Grga Bogić]] (1873. – 1952.), ljekarnik i liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=77-78}} 
* {{Međujezična poveznica|Joža Bohinjec|sl}} (1880. – 1941.), slovenski pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=78}}{{efn|name=pocas}}
* [[Viktor Boić]] (1896. – 1983.), liječnik i glazbenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=79-80}}  
* [[Ivan Bojničić]] (1858. – 1925.), povjesničar i arhivist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=80-81}}
* [[Stjepan Bojničić]] (1884. – 1927.), glumac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=81-82}}
* grof [[Josip Bombelles]] (1894. – 1942.), diplomat{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=82-83}}
* [[Ivan Bonači]] (1887. – 1963.), pravnik i financijski stručnjak{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=84-85}} 
* [[Antun Bonifačić]] (1901. – 1986.), pjesni i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=85}} 
* [[Stjepan Boranić]] (1872. – 1947.), tiskar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=85-86}} 
* [[Andrija Borelli Vranski]] (1758. – 1816.), javni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=87-88}} 
* [[Sava Bošković]] (1878. – 1956.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=89-90}}
* [[Kamilo Bošnjak]] (1877. – 1950.), bankovni stručnjak{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=90}}
* [[Eugen Ferdinand Bothe]] (1842. – 1922.), trgovac i industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=90-91}}
* [[Zlatko Bourek]] (1929. – 2018.), slikar, kipar i redatelj&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* [[Jerko Božić]] (1869. – 1940.), liječnik i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=91-92}}
* [[Mirko Breyer]] (1863. – 1946.), bibliofil, knjižar-nakladnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=94-95}}
* [[Pavao Breyer]] (1904. – 1944.), knjižar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=95-96}}
* [[Spiridion Brusina]] (1845. – 1908.), zoolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=97-98}}
* [[Fran Bubanović]] (1883. – 1956.), kemičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=98-99}}
* [[Mile Budak (liječnik)|Mile Budak]] (1903. – 1961.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=99-100}}
* [[Julije Budisavljević]] (1882. – 1981.), kirurg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=100}}
* [[Srđan Budisavljević]] (1883. – 1968.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=101}}
* [[Ramiro Bujas]] (1879. – 1959.), psiholog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=102-103}}
* {{Međujezična poveznica|Vilim Bukšeg|en}} (1874. – 1924.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=103-104}}
* [[Silvije Bulat]] (1873. – 1928.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=104}}
* [[Slavoljub Bulvan]] (1842. – 1915.), zlatar i draguljar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=104-105}} 
* [[Ivo Buratović]] (1909. – 1971.), atletičar i odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=105}} 
* [[Ivan Stanislav Burović Zmajević]] (1780. – 1847.), plemić{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=106}}
* [[Ivan Vjekoslav Burović]] (? – ?), knez i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=106}} 
* [[Joso Bužan]] (1873. – 1936.), slikar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=107-108}}

== C ==
* [[Angelo Calafati]] (1765. – 1822.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=113-114}}
* [[Ambroz Cariboni]] (1771. – 1831.), talijanski liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=115}}
* [[Dominik Baltazar Cattani]] (? – 1832.), pisac i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=116}}
* [[Antun Krša|Antun Chersa]] (1779. – 1838.), pjesnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=117}} 
* [[Tomo Krša|Tomo Chersa]] (1782. – 1826.), pjesnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=117-118}}
* {{Međujezična poveznica|Josip Cindro|en}} (1760. – 1824.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=118}}
* [[Giovanni de Ciotta|Giovanni Ciotta]] (1824. – 1903.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=118-119}}
* [[Frane Cota]] (1898. – 1951.), kipari i arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=120-121}}
* [[Franjo Crnčić]] (1872. – 1942.), pisac i prosvjetni radnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=121-122}}
* [[Adolf Cuvaj]] (1882. – 1974.), ekonomski i pravni pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=124-125}}

== Č ==
* [[Bela Čikoš Sesija]] (1864. – 1931.), slikar i likovni pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=122-124}}
* [[Ernesto Čimić]] (1876. – 1970.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=130}}
* [[Melko Čingrija]] (1873. – 1949.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=130-131}}
* [[Vilim Čmelk]] (1878. – ?), šumarski stručnjak{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=131-132}}
* [[Drago Čop]] (1898. – 1963.), neurolog i reumatolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=132-133}}
* [[Jerko Čulić]] (1889. – 1953.), pravnik i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=134-135}}

== Ć ==
* [[Đorđe Ćelap]] (1892. – 1949.), knjižar i nakladnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=139}}
* [[Lazar Ćelap]] (1878. – 1967.), arhivist i povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=139-140}}
* {{Međujezična poveznica|Maksimilijan Ćolić|hu|Chiolich Miksa}} (1749. – 1808.), profesor teologije i govornik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=140}}
* {{Međujezična poveznica|Milan Ćurčin|sh}} (1880. – 1960.), srbijanski pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=140-141}}

== D ==
* [[Mirko Deanović]] (1890. – 1984.), talijanist i romanist, leksikograf{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=146-147}}
* [[Stjepan Debeljak]] (1877. – 1957.), pedagog i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=147}}
* [[Vladimir Deduš]] (1892. – 1978.), pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=147}}
* [[Silvije Degen]] (r. 1942.), odvjetnik i političar&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* {{Međujezična poveznica|Juraj Demetrović|en}} (1885. – 1945.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=148-149}}
* [[Vladan Desnica]] (1905. – 1967.), književnik i prevoditelj{{efn|Desnica je bio kandidat u splitskoj Loži &quot;Pravda&quot; u Splitu.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=150}} }}
* [[Edo Deutsch]] (1895. – 1944.), ortoped{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=151}}
* [[Pavao Deutsch]] (1897. – 1948.), arhitekt, graditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=151-152}}
* [[Milan Deutscher]] (1889. – 1973.), pijanist i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=153}}
* [[Milivoj Dežman]] (1873. – 1940.), liječnik i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=154}}
* [[Mihajlo Dimitrijević]] (1854. – 1909.), dramski glumac i redatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=155}}
* [[Đuro Dimović]] (1872. – 1966.), liječnik i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=155-156}}
* [[Bogumir Doležal]] (1889. – 1959.), sportski djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=157}}
* [[Franjo Dolovac]] (1734. – ?), državni dužnosnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=157-158}}
* [[Branimir Domac]] (1889. – 1962.), odvjetnik, sportski djelatnik i slikar amater{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=158-159}}
* [[Julije Domac (mlađi)|Julije Domac ml.]] (1886. – 1933.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=159}}
* [[Julije Domac|Julije Domac st.]] (1853. – 1928.), farmaceut i kemičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=159-160}}
* [[Dragutin Domainko]] (1899. – 1978.), ekonomist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=160-161}}
* [[Vjekoslav Dominković]] (1852. – 1944.), pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=162}}
* [[Jeronim Draganić Vrančić]] (1738. – 1821.), filozof i opat{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=164-165}}
* [[Branko Dragišić]] (1895. – 1947.), pedijatar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=165-166}}
* [[Vladoje Drapczyński]] (1880. – 1940.), meteorolog i astronom{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=166}} 
* grof [[Ivan VIII. Drašković]] (1740. – 1787.), pukovnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=167-168}}
* grof [[Janko Drašković]] (1770. – 1856.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=168-170}}
* grof [[Josip Kazimir Drašković]] (1716. – 1756.), austrijski general{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=170-171}}
* grof [[Juraj V. Drašković]] (1773. – 1849.), časnik i gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=171}}
* [[Mate Drinković]] (1868. – 1931.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=172-173}}
* [[Dragutin Dumančić]] (1936. – 2021.), agronom i nakladnik&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Više izvora:
* {{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Prva otvorena ofanziva hrvatske masonerije!|access-date=2025-08-19|website=freemasonry-croatia.org|publisher=[[Globus (tjednik)|Globus]]}}
* {{Citiranje weba|last=Mužić|first=Ivan|author-link=Ivan Mužić|url=http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|title=Tuđman i masonstvo|date=|access-date=2025-08-19|website=muzic-ivan.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217050027/http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}
* {{Citiranje weba|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|access-date=2025-08-19|last=Grakulić|first=Dubravko|date=2014-11-30|website=glasistrenovine.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Durst]] (1875. – 1958.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=174-175}}

== Đ ==
* [[Nikola Đurić]] (1866. – 1941.), pisac i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=179-180}}

== E ==
* [[Hugo Ehrlich]] (1879. – 1936.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=183-184}}
* [[Miho Ercegović]] (1893. – 1973.), knjižar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=184-185}}
* grof [[Ladislav III. Erdődy]] (1746. – 1786.), veliki župan{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=185}}
* grof [[Ljudevit II. Erdődy]] (1749. – 1794.), dvorski savjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=185-186}}
* [[Rudolf Ertl]] (1886. – 1974.), pjevač i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=186}}
* grof [[Franjo Esterházy]] (1715. – 1785.), hrvatski ban{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=186-187}}

== F ==
* [[Milan Farkaš]] (1886. – 1941.), kemičar i istraživač{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=191-192}}
* [[Vatroslav Farkaš]] (1851. – 1925.), industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=192-193}}
* [[Petar Antun Fenzi]] (1774. – 1864.), političar i povijesni pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=195}}
* [[Jadranko Ferko]] (r. 1962.), slikar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/sve-tajne-hrvatskih-masona-rituali-simbolika-zavjeti-sutnje-musko-bratstvo-1381126|title=Sve tajne hrvatskih masona: Rituali, simbolika, zavjeti šutnje, muško bratstvo|date=2020-02-23|access-date=2025-07-28|last=Borovac|first=Marina|last2=Veljković|first2=Sandra}}&lt;/ref&gt;
* [[Luka Fertilio Nikolić|Luka Fertilio]] (1903. – 1985.), novinar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=195-196}}
* [[Nikola Fink]] (1894. – 1968.), zoolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=196-197}}
* [[Ignjat Fischer]] (1870. – 1948.), arhitekt, gradski zastupnik i javni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=198-199}}
* [[Cvito Fisković]] (1908. – 1996.), povjesničar umjetnosti i konzervator{{efn|Fisković je bio dva puta kandidat u splitskoj Loži &quot;Pravda&quot;.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=199-200}} }}
* [[Fran Folnegović]] (1848. – 1903.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=204}}
* [[August Forenbaher]] (1891. – 1982.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=205}}
* [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] (r. 1947.), liječnik i sveučilišni profesor&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Revival: The resurrection of the Grand Lodge of Croatia, 1992–1997|journal=235–20–15: Grand Lodge of Croatia|last=Horvat|first=Radovan|date=2012|url=|author-link=Radovan Horvat|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Oton Frangeš]] (1870. – 1945.), agronom{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=206-207}}
* [[Šimun Frangeš]] (1836. – 1907.), pedagog i gospodarski pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=207-208}}
* [[Stanko Frank]] (1883. – 1953.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=209-210}}
* [[Radoslav Franjetić]] (1881. – 1959.), građevinar, arheolog i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=210-211}}
* [[Aleksandar Freudenreich]] (1892. – 1974.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=211-212}} 
* [[Pavao Freund]] (1899. – 1941.), industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=2013}}
* [[Angelo Maria Frezza]] (1759. – 1835.), violinist, skladatelj i glazbeni pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=214}}
* [[Pavao Fröhlich]] (1886. – 1942.), kulturni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=215}}
* {{Međujezična poveznica|Boris Furlan|en}} (1894. – 1957.), slovenski pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=216-217}}{{efn|name=pocas}}

== G ==
* [[Nikica Gabrić]] (r. 1961.), oftalmolog&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nikica Gabrić: Masonerija nije politička sila, mi ne upravljamo državama. Ali pomažemo da one ne izgube razum|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nikica-gabric-masonerija-nije-politicka-sila-mi-ne-upravljamo-drzavama-ali-pomazemo-da-one-ne-izgube-razum-1862042|access-date=2025-07-28|last=Sprečić|first=Elvis|date=2025-05-18|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Emanuel Gagliardi]] (1885. – 1942.), političar, dužnosnik austro-ugarske policije{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=221}}
* [[Josip Galjuf]] (1722. – 1786.), zagrebački biskup{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=222-223}}
* [[Ćiro Gamulin]] (1803. – 1942.), biolog{{efn|Gamulin je bio kandidat u splitskoj Loži &quot;Pravda&quot;.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=223-224}} }}
* [[Rudolf Ganslmayer]] (1900. – 1980.), veterinar i farmakolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=224}}
* [[Ivan Dominik Garanjin]] (1761. – 1848.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=224}}
* [[Ivan Luka Garanjin (gospodarstveni stručnjak)|Ivan Luka Garanjin]] (1764. – 1841.), gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=224-225}}
* [[Oton Gavrančić]] (1881. – 1941.), odvjetnik i sportski djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=226}}
* {{Međujezična poveznica|Mor Gelleri|hu|Gelléri Mór}} (1854. – 1915.), mađarski povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=226}}{{efn|name=pocas}}
* [[Andro Gilić]] (1889. – 1977.), geofizičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=227-228}}
* [[Hugo Gjanković]] (1893. – 1981.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=230}}
* [[Milan Glaser]] (1880. – 1943.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=231-232}}
* [[Zlatko Gorjan]] (1901. – 1976.), književnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=234-235}} 
* [[Antun Gottlieb]] (1880. – 1967.), kirurg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=236}}
* [[Ivan Graho]] (1893. – 1985.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=238}}
* [[Ignjat Granitz]] (1845. – 1908.), poduzetnik, industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=238-239}}
* [[Mark Anton Gregorina]] (1735. – 1815.), biskup i vjerski pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=240}}
* [[Nenad Grisogono]] (1907. – 1993.), političar i odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=241-242}}
* [[Prvislav Grisogono]] (1879. – 1969.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=242-243}}
* [[Leonardo Grivičić]] (1891. – 1948.), trgovac i industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=243-244}}
* [[Ruggero Grossich]] (1880. – 1969.), kirurg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=245}}
* [[Arnošt Grund]] (1866. – 1929.), glumac i redatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=246}}
* grof [[Sigismund Franjo Gundulić]] (1711. – 1774.), biskup{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=233-234}}
* grof [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Ignjat Gyulay]] (1763. – 1831.), austrijski podmaršal, hrvatski ban&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Egyháziak, katonák, nemesek. Eszéki, Károlyvárosi es Selmecbányai szabadkőműves páholyok tagjai 1785-ben|url=https://real.mtak.hu/154921/1/pdf_29.pdf|access-date=2025-08-19|last=Kökényesi|first=Zsolt|website=mtak.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== H ==
* [[Željko Hahn]] (1876. – 1941.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=253-254}}
* [[Josip Haladi Dietz]] (1866. – 1916.), veterinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=254-255}}
* [[Franjo Hanaman]] (1878. – 1941.), kemičar i metalurg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=255-256}}
* [[Marijan Hanžeković (1882. – 1955.)|Marijan Hanžeković]] (1882. – 1955.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=256-257}}
* [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] (1952. – 2018.), odvjetnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tko će naslijediti Hanžekovića u masonskoj loži?|url=https://express.24sata.hr/life/tko-ce-naslijediti-hanzekovica-u-masonskoj-lozi-14062|access-date=2025-08-19|last=Okić|first=Raif|date=2018-02-01|website=express.24sata.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Herlinger]] (1896. – 1963.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=261-262}} 
* {{Međujezična poveznica|Mirko Hermann|sh}} (1868. – 1927.), veterinar, industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=263}} 
* [[Hinko Hinković]] (1854. – 1929.), odvjetnik, publicist i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=265-266}}
* {{Međujezična poveznica|Slavko Hirsch|sh}} (1893. – 1942.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=267}} 
* [[Dragutin Hofbauer]] (1869. – 1936.), publicist i etnograf{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=268}} 
* [[Hugo Hoffmann]] (1871. – 1929.), obrtni nadzornik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=269}} 
* [[Adolf Holzer]] (1834. – 1885.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=270-271}}
* [[Branimir Horvat]] (1929. – 1996.), grafičar i grafički nakladnik&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* [[Josip Horvat]] (1896. – 1968.), novinar i povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=272-273}} 
* [[Juro Horvat]] (1892. – 1954.), strojarski i elektrotehnički inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=274}}
* [[Radoslav Horvat]] (1902. – 1975.), knjižar i filatelist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=274-275}}
* [[Radovan Horvat]] (1930. – 2016.), arhitekt&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* [[Fran Hrčić]] (1876. – 1953.), dramatičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=276-277}}
* [[Stjepan Hribar]] (1889. – 1965.), arhitekt i urbanist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=277-278}}
* [[Drago Hržić]] (1896. – 1978.), pjevač, bariton{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=278-279}}
* [[Julius Hühn]] (1830. – 1896.), litograf, fotograf i tiskar{{sfn|Šömen|2025|p=107-108}}

== I ==
* [[Fran Ilešič]] (1871. – 1941.), slovenski povjesničar, publicist i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=278-279}}
* [[Joza Ivakić]] (1879. – 1932.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=284}}
* [[Ivo Ivančević]] (1892. – 1970.), internist, farmakolog i toksikolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=284-285}}
* [[Ivan Ivanović]] (1913. – 1999.), atletičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=286-287}}
* [[Ćiril Metod Iveković]] (1864. – 1933.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=287-288}}
* [[Nikola Ivellio]] (1767. – 1831.), pjesnik, odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=288-289}}

== J ==
* [[Josip Jablanović]] (1875. – 1961.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=293}}
* [[Zvonko Jadrešin]] (r. 1945.), inženjer i društveni djelatnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Beroš je navodno član ove masonske lože: Otkriveno tko im je šef|url=https://direktno.hr/direkt/beros-je-navodno-clan-ove-masonske-loze-otkriveno-tko-im-je-sef-359600/|date=2024-11-24|access-date=2025-08-11|website=direktno.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Tvrtko Jakovina]] (r. 1972.), povjesničar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=I za njih trojicu se tvrdi da su masoni: Među njima Milanovićev bivši savjetnik, povjesničar i čovjek koji je režirao doček Vatrenih?|url=https://narod.hr/hrvatska/za-njih-trojicu-se-tvrdi-da-su-masoni-milanovicev-savjetnik-povjesnicar-redatelj-vatreni|access-date=2025-08-23|date=2020-02-21|website=narod.hr}}&lt;/ref&gt; 
* [[Tomo Jančiković]] (1899. – 1951.), odvjetnik, političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=295-296}}
* barun [[Franjo Jelačić]] (1746. – 1810.), general i podmaršal austrijske carske vojske{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=296-297}}
* [[Dražen Jelenić]] (r. 1966.), pravnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drazen-jelenic-glavni-drzavni-odvjetnik-potvrdio-da-je-clan-masonske-loze---594446.html|title=Glavni državni odvjetnik potvrdio da je član masonske lože pa optužio Gabrića: &quot;Pokušavao je utjecati na tijek postupka&quot;|date=2020-02-18|access-date=2025-07-28|website=dnevnik.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Guido Jeny]] (1875. – 1952.), publicist, slikar i likovni kritičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=298-299}}
* {{Međujezična poveznica|Risto Jeremić|sr}} (1869. – 1952.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=299}}
* [[Roko Joković]] (1871. – 1938.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=300}}
* {{Međujezična poveznica|Josif Jovanović Šakabenta|sr|Episkop vršački Josif}} (1743. – 1805.), pravoslavni episkop{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=300-301}}
* [[Ilija Jukić]] (1901. – 1977.), diplomat, političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=301-302}}
* [[Ivo Juranović]] (1897. – 1966.), građevinski inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=302}}
* [[Vladimir Juranović]] (1900. – 1975.), građevinski inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=302}}
* [[Mate Jurković]] (1885. – 1969.), inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=303-304}}
* [[Slavoljub Jutriša]] (1879. – 1960.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=304}}

== K ==
* [[Lav Kalda]] (1880. – 1956.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=309-310}}
* [[Milan Kaman]] (1888. – 1962.), zoolog i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=310-311}}
* [[Miroslav Karšulin]] (1904. – 1984.), kemijski inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=313}}
* [[Natko Katičić]] (1901. – 1983.), pravnik i akademik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=314-315}}
* [[Vladimir Katičić]] (1870. – 1943.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=315-317}}
* {{Međujezična poveznica|Ferenc Kazinczy|en}} (1759. – 1831.), mađarski autor{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=317-318}}{{efn|name=pocas}}
* [[Antun Kaznačić]] (1784. – 1874.), pravnik i pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=318-319}}
* [[Josip Keresturi]] (1739. – 1794.), diplomat, povjesničar i politički pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=319-320}} 
* [[Marije Kiseljak]] (1883. – 1947.), matematičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=321-322}} 
* [[Mosin Klein]] (1867. – 1942.), publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=323-324}} 
* [[Stanko Kliska]] (1896. – 1969.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=324-325}}
* [[Jozo Kljaković]] (1889. – 1969.), slikar i pisac{{efn|Prema nekim autorima Kljaković je bio [[slobodni zidar]], dok drugi osporavaju tu činjenicu. U biografskom leksikonu slobodnih zidara ''[[Ljepota (knjiga)|Ljepota]]'' (2017.) publicist i slobodni zidar [[Branko Šömen]] navodi ga kao člana [[Loža &quot;Pravednost&quot;|Lože &quot;Pravednost&quot;]] u Zagrebu{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=325-326}} koja je radila pod okriljem [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]]. Isti podatak donosi i povjesničar [[Ivan Mužić]] u knjizi ''[[Masonstvo u Hrvata]]'' (2001.), premda istodobno izražava sumnju u njegovu vjerodostojnost.{{sfn|Mužić|2001|p=363, 419, 514}} U brošuri ''Masonerija u Hrvatskoj'' novinara Mirka Glojnarića iz [[1941.]] godine objavljen je popis uglednih Hrvata kao navodnih članova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]], među kojima se našao i Kljaković.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Masonerija u Hrvatskoj|last=Glojnarić|first=Mirko|publisher=[[Samizdat]]|year=1941.|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Masonerija_u_Hrvatskoj.html?id=UJ97gD8TjLcC&amp;redir_esc=y}}&lt;/ref&gt; Kljaković je, međutim, takve tvrdnje odlučno osporio. Zajedno s trideset i dvoje drugih javnih osoba podnio je tužbu protiv autora brošure zbog klevete i neistinitih optužbi.{{sfn|Mužić|2001|p=363, 419, 514}} Kljakovićevo članstvo u slobodnom zidarstvu osporava i povijesničar [[Josip Dukić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Dvije epizode iz života Joze Kljakovića. “Jugoslavenska faza” i kontroverzni članak “Hrvati na II. vatikanskom koncilu|journal=Crkva u svijetu|last=Dukić|first=Josip|date=2011.|url=https://hrcak.srce.hr/66172|volume=46|pages=103-104|author-link=Josip Dukić|issue=1}}&lt;/ref&gt;}}
* barun [[Martin Knežević]] (1708. – 1781.), general bojnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=327}} 
* barun [[Vinko Knežević]] (1755. – 1832.), podmaršal{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=327-328}} 
* [[Samuel Kocian]] (1857. – 1932.), hrvatski financijski stručnjak i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=330-331}}
* [[Antun Kojović]] (1751. – 1845.), pjesnik, prozni pisac i dramatik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=331-332}}
* [[Edmund Kolmar]] (1841. – 1933.), bankar i gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=333}}
* [[Stjepan Kolosvary]] (1739. – 1798.), kanonik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=333-334}} 
* [[Janko Komljenović]] (1897. – 1966.), kirurg{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=334}}  
* {{Međujezična poveznica|Vitomir Korać|sh}}, publicist i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=335-336}}
* [[Milan Kostić]] (1876. – 1940.), kriminolog i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=337-338}}
* [[Marko Kostrenčić]] (1884. – 1976.), pravnik, povjesničar i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=339-340}}
* [[Ante Kovačević (liječnik)|Ante Kovačević]] (1898. – 1993.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=341-342}}
* [[Krešimir Kovačić]] (1889. – 1960.), novinar i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=343}}
* [[Ernest Krajanski]] (1885. – 1941.), zborovođa i glazbeni pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=344}}
* [[Andro Krbavac]] (1883. – 1962.), tiskar i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=346}}
* [[Ivo Krbek]] (1890. – 1966.), političar i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=346-347}}
* [[Matija Krčelić]] (1748. – 1803.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=347-348}}
* [[Dragan Kreković]] (1895. – 1975.), građevinski inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=348}}
* [[Ivan Kreljanović Albinoni]] (1777. – 1838.), pravnik, povjesničar i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=348-349}}
* [[Milan Krešić]] (1844. – 1929.), gospodarstvenik i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=349-350}}
* [[Vinko Krišković]] (1861. – 1952.), političar i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=350-352}}
* [[Hinko Krizman]] (1881. – 1958.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=352-353}}
* [[Tomislav Krizman]] (1882. – 1955.), slikar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=353-354}}
* [[Josip Križaj]] (1887. – 1968.), pjevač, bas{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=354}}
* [[Petar Pjer Križanić]] (1890. – 1962.), slikar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=354-355}}
* [[Gustav Krklec]] (1899. – 1977.), književnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=355-356}}
* [[Juraj Krnjević]] (1895. – 1988.), političar i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=356-357}}
* [[Ivo Krstelj]] (1867. – 1949.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=357-358}}
* [[Ivan Krznarić]] (1891. – 1964.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=359-360}}
* [[Dragan Kukavica]] (r. ?), kemijski inženjer i poduzetnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/veliki-mestar-u-svakoj-je-vladi-bilo-masona-pa-je-tako-sada-i-u-ovoj-624302|title=Veliki meštar: U svakoj je vladi bilo masona pa je tako sada i u ovoj|date=2013-10-07|access-date=2025-08-11|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Antun Kukec]] (1738. – 1796.), fizičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=361}}  
* [[Zvonimir Kunek]] (1923. – 2005.), političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=361-362}}
* [[Asim Kurjak]], liječnik (1942. – 2026.)&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* [[Slobodan Kuvalja]], liječnik (r. 1952.)&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* [[Slavko Kvaternik]] (1878. – 1947.), časnik, političar i državni dužnosnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=362-364}}

== L ==
* [[Ivan Krstitelj Lalangue]] (1743. – 1799.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=368-369}}
* [[Karlo Lanza]] (1778. – 1843.), liječnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=370}}
* [[Eugen Laxa]] (1916. – 2000.), publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=370-371}}
* [[Franjo Lehnau]] (1743. – 1810.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=372-373}} 
* [[Ljubo Leontić]] (1887. – 1973.), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=373-375}}
* [[Stjepan Leppée]] (1877. – 1950.), pedagoški pisac i pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=375}} 
* [[Aleksandar Licht]] (1884. – 1948.), publicist, pjesnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=375-377}}
* {{Međujezična poveznica|Ciril Ličar|sl}} (1894. – 1957.), glazbenik i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=377}}
* [[Dragutin Lihl]] (1848. – 1900.), novinar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=378}}
* {{Međujezična poveznica|Anton Lipthay|en|Anton Lipthay de Kisfalud}} (1745. – 1800.), glazbenik i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=378-379}}
* [[Branimir Livadić]] (1871. – 1949.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=379-380}}
* {{Međujezična poveznica|Evgen Lovšin|sl}} (1895. – 1967.), ekonomist i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=381}}
* [[Edmund Lukinić]] (1870. – 1928.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=383-384}}
* [[Valdemar Lunaček]] (1893. – 1963.), pravnik i ekonomist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=385-386}}

== M ==
* [[Hrvoje Macanović]] (1904. – 1980.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=393}}
* [[Ratko Maček]] (r. 1967.), novinar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/ekskluzivni-dokumenti-pet-masona-upravlja-radijskim-kartelom-koji-je-uz-blagoslov-pasivne-vlade-preuzeo-koncesiju-radija-101/|title=Ekskluzivni dokumenti: Pet masona upravlja radijskim kartelom koji je uz blagoslov pasivne Vlade preuzeo koncesiju Radija 101|date=2021-09-05|access-date=2025-08-12|website=nacional.hr}}&lt;/ref&gt;
* {{Međujezična poveznica|Branko Magarašević|sr}} (1892. – 1968.), filolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=394}}
* [[Dimitrije Magarašević]] (1888. – 1948.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=394-395}}
* {{Međujezična poveznica|Ante Mandić|en}} (1881. – 1959.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=399}}
* [[Dragutin Mandl]] (1892. – 1959.), inženjer i konstruktor tramvaja{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=399-400}}
* [[Adam Mandrović]] (1839. – 1912.), glumac i redatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=400}}
* [[Luka Marić]] (1899. – 1979.), mineralog i petrolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=403}}
* {{Međujezična poveznica|Sreten Marić|sr}} (1903. – 1992.), srbijanski profesor{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=403-404}}{{efn|name=pocas}}
* [[Artur Marić]] (1888. – 1941.), industrijalac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=404}}
* [[Milan Marjanović]] (1879. – 1955.), književnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=406-407}}
* [[Edo Marković]] (1885. – 1939.), agronom{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=407}}
* {{Međujezična poveznica|Drago Marušič|sl|Drago Marušič (politik)}} (1884. – 1964.), slovenski pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=409-410}}{{efn|name=pocas}}
* {{Međujezična poveznica|Branko Mašić|sr}} (1887. – 1961.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=410}}
* [[Ignjat Martinović]] (1755. – 1795.), znanstvenik, filozof, književnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Revolucija koja se nije dogodila: Jakobinska urota trebala je svrgnuti Habsburgovce i osloboditi narode monarhije|url=https://blaga.hr/revolucija-koja-se-nije-dogodila-jakobinska-urota-trebala-je-svrgnuti-habsburgovce-i-osloboditi-narode-monarhije/14689/|access-date=2025-08-19|date=2018-07-14|website=blaga.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Janko Matko]] (1898. – 1979.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=411}}
* [[Dane Matošić]] (1881. – 1951.), inženjer{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=412}}
* [[Vlade Matošić]] (1892. – 1978.), političar i odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=412-413}}
* [[Lujo Matutinović]] (1765. – 1844.), vojni časnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=413-414}}
* [[Rudolf Matz]] (1901. – 1988.), violončelist, skladatelj, dirigent{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=414-415}}
* [[Lav Mazzura]] (1876. – 1930.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=416-417}}
* {{Međujezična poveznica|Želimir Mažuranić|sr}} (1882. – 1941.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=417-418}}
* [[Kalman Mesarić]] (1901. – 1983.), književnik i kazališni redatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=419-420}}
* [[Ivan Meštrović]] (1883. – 1962.), kipar, arhitekt i književnik{{efn|Prema pojedinim autorima Meštrović je bio [[slobodni zidar]], dok drugi tu tvrdnju osporavaju.&lt;ref name=&quot;dn1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mate Meštrović, sin slavnog kipara: Ivan Meštrović nikada nije bio mason!|url=https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/mate-mestrovic-sin-slavnog-kipara-ivan-mestrovic-nikada-nije-bio-mason-81132/|access-date=2025-08-23|last=Krajcar|first=Dražen|date=2013-03-12|website=dnevno.hr}}&lt;/ref&gt; U biografskom leksikonu slobodnih zidara ''[[Ljepota (knjiga)|Ljepota]]'' (2017.) publicist i slobodni zidar [[Branko Šömen]] navodi ga kao člana [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|Lože &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;]] u [[Zagreb]]u, u koju je primljen [[1913.]] godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koja je bila uloga hrvatskih masona u stvaranju Jugoslavije i što im se dogodilo poslije|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/koja-je-bila-uloga-hrvatskih-masona-u-stvaranju-jugoslavije-i-sto-im-se-dogodilo-poslije-1334549|access-date=2025-08-23|last=Rašović|first=Renata|date=2019-07-28|website=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt; dok je radila pod okriljem [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]], te kasnije i [[Loža &quot;Pravednost&quot;|Lože &quot;Pravednost&quot;]] u Zagrebu, a potom i Lože &quot;Dositej Obradović&quot; u [[Beograd]]u, obje su radile pod okriljem [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]].{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=420-421}}&lt;ref name=&quot;:dk&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Biografija Ivana Meštrovića|last=Kečkemet|first=Duško|publisher=[[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]]|year=|isbn=978-953-7072-39-1|location=Zagreb|pages=335-337|url=https://www.alu.unizg.hr/knjiznica/e-knjige/Keckemet_-_Biografija_i_bibliografija_Ivana_Mestrovica.pdf|chapter=Meštrović i masoni}}&lt;/ref&gt; Međutim, splitski povjesničar [[Ivan Mužić]], autor knjiga ''[[Masonstvo u Hrvata]]'' (1983.) te ''Ivan Meštrović i slobodno zidarstvo'' (2015.), tvrdi da Meštrović nije bio član niti jedne lože u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;mzs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Drugi blok predavanja Međunarodnoga znanstvenoga simpozija „Vojska Bezgrešne i masonerija&quot;|url=https://ika.hkm.hr/novosti/drugi-blok-predavanja-medunarodnoga-znanstvenoga-simpozija-vojska-bezgresne-i-masonerija/|access-date=2025-08-23|date=2017-09-17|website=ika.hkm.hr}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Mužić|2001|p=87, 91, 178, 187, 251, 252, 255, 262, 263, 273, 279, 287, 329, 341, 342, 363, 399, 514, 524, 553, 555, 652}} Također, Meštrovićev sin [[Mate Meštrović|Mate]] tvrdi da njegov otac nije bio slobodni zidar, kao i da nije imao ni pozitivan ni negativan stav prema [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]].&lt;ref name=&quot;dn1&quot;/&gt;}}
* [[Stanoje Mihaldžić]]  (1892. – 1956.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=422-423}}
* [[Adolf Mihalić]] (1864. – 1934.), pravnik, publicist, urednik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=423-424}}
* [[Ive Mihovilović]] (1905. – 1988.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=425-426}}
* [[Andrija Milčinović]] (1877. – 1937.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=427-428}}
* [[Mijo Mirković|Mijo Mirković &quot;Mate Balota&quot;]] (1898. – 1963.), književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=430-431}}
* [[Lav Mirski]] (1893. – 1968.), dirigent{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=431}}
* [[Viktor Morpurgo]] (1875. – 1944.), gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=436}}
* [[Rudolf Mosinger]] (1865. – 1918.), fotograf i filmski poduzetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=436-437}}
* [[Branko Muačević]] (1879. – 1962.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=439-440}}
* [[Omer Mujadžić]] (1903. – 1991.), slikar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=441-442}}
* [[Ahmed Muradbegović]] (1898. – 1972.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=443}}
* [[Stjepan Musulin]] (1885. – 1969.), jezikoslovac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=443-444}}

== N ==
* grof [[Stjepan Niczky]] (1747. – 1777.), javni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=449}}
* {{Međujezična poveznica|Svetomir Nikolajević|sh}} (1844. – 1922.), srbijanski pisac i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=449-451}}{{efn|name=pocas}}
* [[Fran Novak]] (1877. – 1944.), slovenski pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=453}}{{efn|name=pocas}}
* [[Grga Novak]] (1888. – 1978.), povjesničar i arheolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=453-454}}
* [[Viktor Novak]] (1889. – 1977.), povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=454-455}}
* {{Međujezična poveznica|Stefan Novaković|sr}} (oko 1740. – 1823.), srbijanski književnik i novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=455-456}}
* {{Međujezična poveznica|Aurel Nowotny|de}} (1881. – 1947.), austrijski glumac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=456-457}}

== Nj ==
* [[Vladimir Njegovan]] (1884. – 1971.), kemičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=461}}

== O ==
* {{Međujezična poveznica|Andrea Ossoinack|en}} (1876. – 1965.), gospodarstvenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=469-470}}
* [[Pavle Ostović]] (1894. – 1973.), pravnik, političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=470}}
* {{Međujezična poveznica|Peter Karl Ott|en|Peter Karl Ott von Bátorkéz}} (1738. – 1809.), austrijski general{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=471}}

== P ==
* {{Međujezična poveznica|Adam Paloczi Horvath|de|Ádam Pálóczi Horváth}} (1760. – 1820.), mađarski pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=475-476}}{{efn|name=pocas}}
* {{Međujezična poveznica|Mirko Pandaković|en}} (1895. – 1962.), stomatolog, olimpijac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=476}}
* [[Krsto Papić]] (1933. – 2013.), filmski redatelj&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Krsto Papić|url=https://freemasonry-croatia.org/person/krsto-papic-0|access-date=2025-12-09|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;
* [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]] (1869. – 1938.), stomatolog, političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=479-480}}
* barun [[Daniel Peharnik-Hotković]] (1745. – 1794.), vojni časnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=481}}
* grof [[Antun III. Pejačević]] (1749. – 1802.), vojni časnik, gospodarstvenik i mecena{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=481-482}}
* grof [[Franjo Ksaver Pejačević]] (1707. – 1781.), povjesničar
* {{Međujezična poveznica|Dušan Peleš|bs}} (1867. – 1942.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=482-483}}
* [[Drago Perović]] (1888. – 1968.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=484}}
* [[Ivo Perović]] (1881. – 1958.), odvetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=484-485}}
* [[Živko Petričić]] (1875. – 1939.), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=486}}
* {{Međujezična poveznica|Petar Petrović|sr|Episkop gornjokarlovački Petar}} (1740. – 1800.), pravoslavni episkop{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=487-488}}
* [[Ivo Pevalek]] (1893. – 1967.), botaničar i akademik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=488-489}}
* [[Julije Pfeiffer]] (1853. – 1920.), tiskar i izdavač{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=489-490}}
* {{Međujezična poveznica|Paul Pisk|en}} (1893. – 1990.), skladatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=492-493}}
* [[Dušan Plavšić stariji|Dušan Plavšić]] (1875. – 1965.), financijski dužnosnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=493}}
* [[Eugen Podaubsky]] (1869. – 1935.), veterinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=495-496}}
* {{Međujezična poveznica|Mirko Polič|sl}} (1890. – 1951.), slovenski dirigent i skladatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=492-493}}{{efn|name=pocas}}
* [[Ladislav Polić]] (1874. – 1927.), pravnik, politolog i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=498}}
* [[Ivo Politeo]] (1887. – 1956.), odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=498-499}}
* {{Međujezična poveznica|Dušan Popović|sr|Dušan Popović (advokat)}} (1877. – 1958.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=500}}
* {{Međujezična poveznica|Laza Popović|sr}} (1877. – 1945.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=500-501}}
* [[Nenad Porges]] (r. 1946.), političar i ekonomist&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* {{Međujezična poveznica|Franko Potočnjak|en}} (1862. – 1932.), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=502-503}}
* [[Milan Prelog (1879.)|Milan Prelog]] (1879. – 1931.), povjesničar i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=505}}
* [[Vladimir Prelog]] (1906. – 1998.), kemičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=505-506}}
* [[Svetozar Pribićević]] (1875. – 1936.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=507-508}}

== Q ==
* [[Eugen Quinz]] (1885. – 1962.), državni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=513}}

== R ==
* {{Međujezična poveznica|Milan Radeka|sr}} (1897. – 1982.), publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=517}}
* [[Eduard Radošević]] (1884. – 1939.), stomatolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=518-519}}
* [[Pavao Rastovčan]] (1894. – 1958.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=521}}
* {{Međujezična poveznica|Vladimir Ravnihar|sl}} (1871. – 1954.), slovenski pravnik, političar i publicist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=522-523}}{{efn|name=pocas}}
* [[Ivan Ribar]] (1881. – 1968.), političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=525-526}}
* [[Božidar Ribić]] (1895. – 1986.), inženjer elektrotehnike{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=526}}
* [[Valerijan Rieszner]] (1876. – 1949.), inženjer građevinarstva{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=527}} 
* [[Vladimir Rismondo]] (1902. – 1994.), hrvatski povjesničar{{efn|Rismondo je bio kandidat u splitskoj Loži &quot;Pravda&quot;.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=528-529}} }}
* [[Ludomir Michal Rogowski]] (1881. – 1954.), skladatelj i dirigent{{efn|Rogowski je bio kandidat u dubrovačkoj Loži &quot;Sloboda&quot;.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=529-530}} }}

== S ==
* [[Josip Salopek]] (1891. – 1945.), ljekarnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=540-541}}
* [[Gavro Schwarz]] (1872. – 1942.), teolog i povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=549-550}}
* [[Milan Schwarzwald]] (1900. – 1984.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=551-552}}
* [[Franjo Sebastijanović]] (1741. – 1799.), katolički svećenik i profesor{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=552}}
* [[Hugo Sedlaček]] (1880. – 1960.), prosvjetni djelatnik i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=552-553}}
* grof [[Petar Ivan Sermage]] (1746. – 1804.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=554-555}}
* [[Ivan Sobol]] (1885. – 1941.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=558}}
* [[Otto Sobotka]] (1902. – 1993.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=558}}
* [[Franjo Josip Spevec]] (1855. – 1918.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=563}}
* [[Svetislav Stančić]] (1895. – 1970.), pijanist i skladatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=566}}
* [[Uliks Stanger]] (1882. – 1973.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=567}}
* [[Radenko Stanković]] (1880. – 1956.), političar i liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=568-569}}
* [[Jovan Stefanović]] (1896. – 1964.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=570}}
* [[Stefan Stratimirović]] (1757. – 1836.), pravoslavni episkop, karlovački metropolit{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=576-577}}
* [[Dionis Sunko]] (1879. – 1935.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=578}}
* [[Frano Supilo]] (1870. – 1917.), novinar, političar i publicist&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nose bijele rukavice i komuniciraju tajnim znakovima: U Rijeci danas djeluju tri masonske lože|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/nose-bijele-rukavice-i-komuniciraju-tajnim-znakovima-u-rijeci-danas-djeluju-tri-masonske-loze/|access-date=2025-08-19|last=Uran|first=Sandy|date=2015-03-22|website=novilist.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] (1875. – 1943.), povjesničar, konzervator i muzeolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=580}}
* [[Stjepan Szavits Nossan]] (1894. – 1970.), inženjer građevinarstva{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=580-581}}
* [[Ignacije Szentmartony]] (1718. – 1793.), katolički svećenik, matematičar i astronom{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=582}}

== Š ==
* [[Dragutin Šaj]] (1879. – 1942.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=587-588}}
* [[Branimir Šenoa]] (1879. – 1939.), slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=590-591}}
* [[Ivan Stjepan Šimonić]] (1792. – 1851.), časnik i diplomat{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=555-556}}
* [[Srećko Šilović]] (1885. – 1965.), lječnik, političar i diplomat{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=591-592}}
* [[Ferdo Šišić]] (1869. – 1940.), povjesničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=592-593}}
* {{Međujezična poveznica|Vjekoslav Škarica|en}}  (1863. – 1945.), odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=593}}
* [[Matej Škarnić]] (1881. – 1953.), nakladnik i novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=594}}
* [[Josip Škavić]] (1881. – 1940.), pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=594-595}}
* [[Nikola Škrlec Lomnički]] (1729. – 1799.), pravnik, ekonomist i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=595-596}}
* [[Karlo Šoštarić-Pisačić]] (1902. – 1982.), agronom{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=597}}
* [[Bojan Šober]] (r. 1957.), operni pjevač&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mason skoro završio na čelu HNK u Rijeci? Hasanbegović za Direktno: Bilo tko bi bio bolji kandidat od notornog Blaževića|url=https://direktno.hr/direkt/mason-skoro-zavrsio-celu-hnk-rijecig-hasanbegovic-direktno-bilo-tko-bi-bio-bolji-kandidat-od-notorno-290751/|access-date=2025-08-23|last=Krnić|first=Hana|date=2022-10-08|website=direktno.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Branko Šömen]] (r. 1936.), književnik i publicist&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title='Slobodni zidari? U Hrvatskoj radi 12 velikih loža od kojih barem tri treba izbjegavati'|url=https://express.24sata.hr/politika-i-drustvo/slobodni-zidari-u-hrvatskoj-radi-12-velikih-loza-od-kojih-barem-tri-treba-izbjegavati-30215|access-date=2025-07-28|last=Pavešković|first=Antun|date=2025-07-14|website=express.24sata.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Ljudevit Šplajt]] (1887. – 1950.), fizičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=597-598}} 
* [[Ivo Šrepel]] (1899. – 1945.), likovni kritičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=599-600}} 
* [[Ante Štambuk (pravnik)|Ante Štambuk]] (1858. – 1939.), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=601}} 
* [[Andrija Štampar]] (1888. – 1958.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=601-602}}
* [[Ivan Šubašić]] (1892. – 1955.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=603}}
* [[Stjepan Šulek]] (1914. – 1986.), violinist, skladatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=603-604}}
* [[Juraj Šutej]] (1889. – 1976.), odvjetnik, sudac i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=605}}
* [[Stanko Švrljuga]] (1880. – 1958.), financijski stručnjak{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=606-607}}

== T ==
* [[John Tadich]] (1855. – 1953.), poduzetnik, ugostitelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=611}}
* [[Blaž Tadijanović]] (1727. – 1797.), jezikoslovac i pisac{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=612}}
* {{Međujezična poveznica|Marko Tajčević|sh}} (1900. – 1984.), odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=612-613}}
* [[Ivo Tartaglia]] (1880. – 1949.), odvjetnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=613-614}}
* [[Marino Tartaglia]] (1894. – 1984.), slikar i likovni pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=614-615}}
* [[Oskar Tartaglia]] (1887. – 1950.), novinar i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=615-616}}
* [[Juro Tkalčić]] (1877. – 1957.), violončelist i skladatelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=618-619}}
* [[Marijan Tkalčić]] (1896. – 1956.), filozof i pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=619}}
* [[Vladimir Tkalčić]] (1883. – 1971.), muzeolog i kulturni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=619-620}}
* [[Jozo Tomašević]] (1908. – 1994.), ekonomist i vojni povjesničar{{efn|Tomašević je bio dva puta kandidat u zagrebačkoj Loži &quot;Pravednost&quot;.{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=622}} }}
* [[Veljko Tomić]] (1885. – 1962.), pravnik i bankar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=624-625}}
* [[Kamilo Tončić-Sorinj]] (1878. – 1961.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=625-626}}
* [[Avgust Tosti]] (1882. – 1966.), slovenski bankar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=626}}{{efn|name=pocas}}
* [[Ante Tresić Pavičić]] (1867. – 1949.), književnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=627-628}}
* [[Dinko Trinajstić]] (1858. – 1939.), političar i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=628}}
* [[Davorin Trstenjak]] (1848. – 1921.), pedagog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=629-630}}
* [[Ante Trumbić]] (1864. – 1938.), političar i pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=630-631}}
* [[Fran Tućan]] (1878. – 1954.), mineralog i petrograf{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=631-632}}

== U ==
* [[Milan Ulmanski]] (1880. – ?), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=637}}
* [[Antun Tunč Ulrich]] (1902. – 1998.), arhitekt{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=638}}
* [[Angjeo Uvodić]] (1880. – 1942.), slikar i grafičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=639-640}}

== V ==
* [[Antun Vakanović]] (1808. – 1894.), pravnik i političar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=643}}
* [[Rudolf Valdec]] (1872. – 1929.), kipar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=643-644}}
* [[Maksimilijan Vanka]] (1889. – 1963.), slikar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=645-646}}
* [[Bogdan Varićak]] (1898. – 1951.), mikolog i botaničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=646}} 
* [[Viktor Gjurkovečki|Victor G. Vecki]] (1857. – 1938.), liječnik i javni djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=648-649}} 
* [[Čedomil Veljačić]] (1915. – 1997.), budistički svećenik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=649-650}}
* [[Stjepan Vidaković]] (1890. – 1984.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=651}}
* [[Milan Vidmar]] (1885. – 1962.), slovenski šahist{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=652-653}}{{efn|name=pocas}}
* [[Vladimir Vidrić]] (1875. – 1909.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=653-654}}
* [[Đuro Vilović]] (1889. – 1958.), književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=654-655}}
* [[Zoran Vojnić Tunić]] (r. 1973.), poduzetnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/otkrivamo-tko-je-zoran-vojnic-tunic-prvi-mestar-masonske-loze-orijent-hrvatska-1380530|title=Otkrivamo: Tko je Zoran Vojnić Tunić, prvi meštar masonske lože Orijent Hrvatska?|date=2020-02-20|access-date=2025-07-28|website=vecernji.hr|last=Vitas|first=Zoran}}&lt;/ref&gt;
* [[Vale Vouk]] (1886. – 1962.), botaničar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=659-660}}
* [[Vladimir Vranić]] (1896. – 1976.), matematičar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=661}}
* [[Maksimilijan Vrhovac]] (1752. – 1827.), zagrebački biskup{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=661-662}}
* {{Međujezična poveznica|Stefan Vujanovski|sr}} (1740. – 1829.), učitelj i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=664-665}}
* barun [[Josip Filip Vukasović]] (1755. – 1809.), vojni časnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=665-666}}
* [[Pavao Vuk-Pavlović]] (1894. – 1976.), filozof i pjesnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=666-667}}

== W ==
* {{Međujezična poveznica|Hermann Weissmann|sh}} (1884. – 1942.), odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=672}}
* [[Hinko Würth]] (1881. – 1964.), nogometaš i sportski djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=676}}

== Z ==
* [[Bernard Zamanja]] (1735. – 1820.), pjesnik i prevoditelj{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=679-680}}
* [[Srećko Zanela]] (1891. – 1988.), liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=681}}
* [[Miroslav Zanović]] (1761. – 1834.), političar i književnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=682-684}}
* {{Međujezična poveznica|Stjepan Zanović|en|Stefano Zannowich}} (1751. – 1786.), književnik i pustolov{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=683-684}}
* [[Boris Zarnik]] (1883. – 1945.), biolog{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=684-685}}
* {{Međujezična poveznica|Miljutin Zarnik|sl}} (1873. – 1940.), slovenski pisac i ilustrator{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=685}}{{efn|name=pocas}}
* [[Fran Zavrnik]] (1888. – 1963.), slovenski profesor{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=685-686}}{{efn|name=pocas}}
* {{Međujezična poveznica|Nikola Zec|de|Nicola Zec}} (1883. – 1958.), operni pjevač{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=687}}
* [[Slavko Zimmerman]] (1880. – 1947.), ljekarnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=689}}
* [[Branko Zimmermann]] (1910. – 2002.), odvjetnik{{efn|Zimmermann je bio dva puta kandidat u zagrebačkoj [[Loža &quot;Pravednost&quot;|Loži &quot;Pravednost&quot;]].{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=689-670}} }}
* {{Međujezična poveznica|Rudolf Zistler|en}} (1886. – 1960.), odvjetnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=690}}
* {{Međujezična poveznica|Grga Zlatoper|sh}} (1910. – 1976.), novinar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=690}}
* [[Milovan Zoričić]] (1884. – 1971.), pravnik i sportski djelatnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=691-692}}
* [[Srećko Zuglia]] (1888. – 1969.), pravnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=693-694}}
* {{Međujezična poveznica|Franc Zupanc|sl}} (1853. – 1922.), slovenski liječnik{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=694}}{{efn|name=pocas}}

== Ž ==
* [[Vladimir Žepić]] (1894. – 1971.), inženjer, sveučilištni profesor{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=700-701}}
* [[Stanislav Župić]] (1897. – 1973.), psihijatar{{sfn|Šömen|Krstić|2017|p=701-702}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|isbn=|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }}
* {{Citiranje knjige|title=Ljepota : biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske|publisher=Hanza Media|year=2017.|isbn=978-953-338-171-8|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Biografski_leksikon_slobodnih_zidara_Hrv.html?id=1ONQygEACAAJ&amp;redir_esc=y|editor-last=Šömen|editor-first=Branko|editor-link=Branko Šömen|editor-last2=Krstić|editor-first2=Goran |ref=ŠömenKrstić2017}}
* {{Citiranje knjige|title=Tajni majstori ljepote – 101 slobodni zidar koji je mijenjao Hrvatsku|last=Šömen|first=Branko|publisher=[[Fraktura (nakladnik)|Fraktura]]|year=2025.|isbn=978-953-358-854-4|location=Zagreb|url= |title-link=Tajni majstori ljepote |author-link=Branko Šömen |ref=Šömen2025}}
{{refend}}

{{SZuHR}}

[[Kategorija:Popisi osoba (Hrvatska)|slobodnih zidara]]
[[Kategorija:Popisi slobodnih zidara]]
[[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari|*]]</text>
      <sha1>f11p8y68cxirl1d9pbloyu39c6mgr0y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montecatini Terme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790515</id>
    <revision>
      <id>7623908</id>
      <parentid>7598777</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16050" sha1="6buuudx0xk2mxr54lirzdd786dzvjlo" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
| ime                = Montecatini Terme
| službeno ime       = Comune di Montecatini Terme
| izvorno ime         = 
| regija              = Toskana
| provincija            = Pistoia (PT)
| slika       = Montecatini Alto View.jpg
| slika_potpis       = Panorama ''Montecatini Alta''
|slika grba = Montecatini Terme-Stemma.svg
|karta = Map of comune of Montecatini Terme (province of Pistoia, region Tuscany, Italy).svg
|kratica regije= TOS
|kratica pokrajine = PT
|širina-stupnjevi = 43
|širina-minute= 52
|širina-sekunde= 58
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 10
|dužina-minute= 46
|dužina-sekunde= 16
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 104
|mappaY = 107
|istat = 046017
|gradonačelnik               = Claudio Del Rosso (od 24. lipnja 2024.)
|poštanski broj = 51016
|pozivni broj = 0572
|svetac_zaštitnik = [[Sveta Barbara]]
| dan = 4. prosinca
|stranica= http://www.comune.montecatini-terme.pt.it/
}}
'''Montecatini Terme''' je [[grad]] i [[općina]] s 21.670 stanovnika (30. travnja 2025.)&lt;ref name=ISTAT/&gt; u pokrajini [[Pistoia]], [[Toskana]]. Grad je dom važnog [[Toplice|termalnog lječilišta]], što [[turizam]] čini jednom od glavnih gospodarskih aktivnosti područja. Montecatini Terme se može pohvaliti s više od 200 [[hotel]]a svih kategorija. Montecatini se također smatra središtem [[secesija|secesijske]] arhitekture u Italiji.

Godine 2021., Montecatini Terme su, zajedno s 10 drugih toplica, postale dijelom međunacionalne [[UNESCO]]-ve [[svjetska baština|svjetske baštine]] poznate kao „[[Veliki lječilišni gradovi Europe]]”, upravo zbog svojih poznatih [[Termalno vrelo|termalnih izvora]] i arhitektonskog svjedočanstva uspona europske kulture kupki u 18. i 19. stoljeću&lt;ref name=UNESCO&gt;[https://whc.unesco.org/en/list/1613 The Great Spa Towns of Europe] UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;.

==Zemljopis==

[[Datoteka:2017 montecatini 122.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;[[Uspinjača]] u Montecatini Altu, 2017.]]
Montecatini Terme se nalazi u središtu Valdinievolea, doline Nievole, otprilike na pola puta između [[Firenca|Firence]] i [[Viareggio|Viareggia]]. Na sjeveru je općina omeđena planinama Pistoia, posljednjim ograncima [[Apenini|Apeninskog lanca]], a na jugoistoku [[močvara|močvarom]] Fucecchio.

Općina uključuje planinsko selo ''Montecatini Alto'', čije je izvorno središte naselja povezano s donjim gradom jednom od najstarijih [[uspinjača]] koje su još uvijek u funkciji u Italiji, ''Funicolare di Montecatini Terme'', iz 1898. godine.

Na temelju tridesetogodišnjeg referentnog prosjeka (1961. - 1990.), prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca, siječnja, iznosi +6,3 °C; dok prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca, srpnja, iznosi +24,3 °C.

Prosječna godišnja količina oborina je iznad 1000 mm i raspoređena je u prosjeku tijekom 95 kišnih dana u godini. Oborine imaju relativni minimum ljeti, vrhunac u jesen i sekundarni maksimum između zime i proljeća.&lt;ref&gt;[https://it.wikipedia.org/wiki/Stazione_meteorologica_di_Montecatini_Terme Stazione meteorologica di Montecatini Terme] {{it icon}} Pristupljeno 1. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;

{{Široka slika|Montecatini Terme with Montecatini Alto 01.jpg|900px|Panorama Montecatini Termi (desno) s ''Montecatini Altom'' (lijevo)|100%|center|}}

==Povijest==

{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Veliki lječilišni gradovi Europe]]
|slika = 2018-09-14 Terme Tettuccio Tempio Termale 09.jpg
|godina = 2021. &lt;small&gt;(44. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturna baština
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|dossier = 1613
|država = {{Z+X|AUT}} {{Z+X|BEL}} {{Z+X|ČEŠ}} {{Z+X|FRA}} {{Z+X|ITA}} {{Z+X|NJE}} {{Z+X|UK}}
}}
Ljudska prisutnost na području Montecatini Termi se može pratiti od [[Prapovijest|prapovijesti]], tj. od [[mezolitik]]a kada nastaju naselja u brdovitom području Valdinievolea. 
Podaci o termalnim izvorima postoje od [[Antički Rim|rimskog doba]], a posebice od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] kad se spominju i [[toplice]]. Tada su se stanovnici, koji su živjeli u močvarnim dolinama, morali nositi s [[epidemija]]ma, bolestima i ratovima između gradova [[Firenca|Firence]], [[Pisa|Pise]] i [[Lucca|Lucce]], koji su se borili za prevlast u Toskani na području Montecatinija. To je prisililo stanovništvo da se preseli u brda koja okružuju '''Montecatini''' i da se tamo utvrde (''Montecatini Alto'').

[[Datoteka:Montecatina Terme, Tuscany, Italy. Etching by C. Zocchi afte Wellcome V0014742.jpg|mini|lijevo|Montecatini Terme u 18. stoljeću (Cosimo Zocchi).]]
U bitci kod Montecatinija 1315. godine [[gibelini|gibelinska]] vojska porazila je [[gvelfi|gvelfsku]] vojsku velike koalicije gradova pod vodstvom Firence. Vjeruje se da je u ovoj bitci sudjelovao i [[Dante Alighieri]].
[[Datoteka:Montecatini Terme Stabilimento Excelsior 2.jpg|mini|lijevo|Termalni kompleks Excelsior, povijesni dio.]]
Od 1339. nadalje, Montecatini je bio pod vlašću Firence, a time i [[Medici]]ja, koji nisu donijeli značajniju korist toplicama ili gradu Montecatini. Tijekom svoje vladavine, Medici su zarađivali novac, između ostalog, iznajmljivanjem farmi i ribolovom. Zauzvrat su branili stanovnike regije i pružali im financijsku pomoć za isušivanja močvara. Godine 1447. Firenca je odobrila i doprinos za obnovu termalnih kupelji. 
[[Datoteka:Terme tamerici 05.JPG|mini|''Terme Tamerici'']]
[[Cosimo de' Medici]] bio je prvi koji je izgradio most-branu kako bi premostio blatnjave vode područja. Ova inicijativa donijela je neka poboljšanja i regija Valdinievole je doživila porast stanovništva. Godine 1554., Montecatini se našao u središtu sukoba između [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]], saveznika Cosima I. de' Medicija, i [[Siena|sijenskih]] i [[Francuska|francuskih]] milicija stacioniranih u dvorcu pod zapovjedništvom Pietra Strozzija. Cosimo je stoga dao srušiti dvorac.

Novi gospodari Toskane, [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo Stjepan Lotarinški]] i njegova supruga, [[Marija Terezija]], su zbog novih epidemija i gladi dali [[kanal]]izirati stajaće izvorske vode u Valdinievoleu kroz kanale, kako bi naselili zemljišta u blizini Padule, čime su se revitalizirali poljoprivreda i stočarstvo.

Povijest [[toplice|toplica]] započela je zahvaljujući velikom [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|vojvodi Petru Leopoldu]]. Veliki vojvoda otišao je u Montecatini 1772. godine i naredio rušenje dvoraca i obrane Ponte a Cappiano, a dao je i da znanstvenici pregledaju područje. Započela je kanalizacija termalnih mineralnih voda i obnova grada, čime je ostvaren koncept modernog topličkog grada '''Bagni di Montecatini'''. Petar Leopold se sa svojom obitelji nekoliko puta vraćao u grad kako bi provjerio napredak radova.

Njegov sin, Ferdinand III. Toskanski, je 10. lipnja 1817. predao je kompleks Bagni di Montecatini općini, te od 1818. godine toplicama je upravljala delegacija sastavljena od istaknutih osoba tog vremena, uključujući i oca [[Giuseppe Giusti|Giuseppea Giustija]]. Ova nova uprava donijela je inovacije i poboljšanja toplica.

Godine 1860. Montecatini je postao dio pokrajine Lucca, sa sjedištem u Montecatini Altu. Počevši od 1889., zahvaljujući Međunarodnom medicinskom kongresu u Firenci, grad se aktivirao na području termalne medicine ([[balneologija]]). Iste godine, urbanistički plan koji je predložio i pokrenuo Pietro Leopoldo proširen je i poboljšan, a 1898. godine otvorena je uspinjača do dvorca. Između kraja 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća [[hotel]]i su se povećavali u broju i kvaliteti, a postojala je i potreba za kombiniranjem zabave, opuštanja i sporta. Posljedično, nicali su trendovski [[restoran]]i, [[kazališta|kazališta]], [[noćni klub]]ovi i [[kasino]], a poznate osobe počele su posjećivati grad. Zapravo, na ulicama s [[drvored]]om, u [[park]]ovima ili drugim gradskim prostorima, bilo je lako sresti slavne osobe kao što su: [[Giuseppe Verdi]] (koji je ovdje živio 10 godina), [[Pietro Mascagni]], [[Ruggero Leoncavallo]], [[Trilussa]], [[Beniamino Gigli]] i [[Luigi Pirandello]]; između ostalih. Od 1904. do 1915. osnovane su termalne kupelji Torretta i Excelsior. 

[[Datoteka:Grand building - panoramio.jpg|mini|Termalne kupelji ''Tettuccio'']]
Ugo Giovannozzi restaurirao je Leopoldine kupelji i Tettuccio kupelji od 1919. do 1928. godine. [[Benito Mussolini]] je također posjetio objekte kako bi pratio korištenje državnih sredstava za obnovu. Dana 28. listopada 1928. ime je promijenjeno u '''Montecatini Terme'''. Godine 1928. općina Montecatini, zajedno sa svim ostalim općinama Valdinievolea, prešla je iz pokrajine Lucca u novoosnovanu pokrajinu Pistoia.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Don Giulio Facibeni vodio je sirotište firentinske djece u Villi Forini Lippi u Montecatiniju. Tamo su se skrivala i židovska djeca, zbog čega je Facibeni dobio odlikovanje „[[Pravednik među narodima]]” od Instituta [[Yad Vashem]] u [[Jeruzalem]]u.

Dana 24. listopada 1957. godine, slavni francuski modni dizajner [[Christian Dior]] umro je u Grand Hotelu &amp; La Pace u Montecatini Termama.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=1. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}&lt;/ref&gt;
|1861.|3315
|1871.|3810
|1881.|3871
|1901.|6051
|1911.|8279
|1921.|10066
|1931.|12399
|1936.|12817
|1951.|14847
|1961.|17787
|1971.|20639
|1981.|21582
|1991.|20653
|2001.|19900
|2011.|19674
|2021.|20468
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Znamenitosti ==

Najvažniji gradski termalni kompleksi uključuju ''Terme Excelsior'', čija je prva zgrada otvorena 27. lipnja 1907.; ''Terme La Fortuna'', čiji je izvor otkriven 1853.; ''Terme Nuove Redi'', osnovane 1920-ih i potpuno obnovljene 1964.; ''Terme Tettuccio'', koje je projektirao Gaspare Maria Paoletti između 1779. i 1781.; ''Terme Leopoldine'', koje datiraju iz 1775.; i ''Terme Torretta'', obnovljene između 1925. i 1928. godine.

Grad je također bogat vjerskim građevinama kao što su: [[romanika|romanička]] crkva ''San Pietro Apostolo'' (obnovljena u 17. st.), samostan i crkva ''Santa Maria a Ripa'' (16. st.), crkva ''Santi Jacopo e Filippo'' (1764.), ''Santa Maria Assunta'' (1962.); ali i građanskim građevinama kao što su: ''Villa Forini Lippi'' (17. st.) okružena sa 2ha parkova, veliko kazalište na otvorenom - ''Teatro Verdi'' (1829.) koje je obnovljeno i otvoreno 1930., Gradska vijećnica (''Palazzo Comunale'', 1914.) s raskošnom [[štuko|stucco]] fasadom, [[kolonada|kolonadom]] i svodom s [[freska]]ma koje je oslikao Galileo Chini Padiglioncino Tamerici, secesijska (tal. Stilo Liberty) solana ''Padiglioncino Tamerici'' (1902.).

Oko 1,5 kilometara sjeverno od grada nalazi se stalaktitska špilja ''Grotta Maona''; otvorena za posjetitelje od 1. travnja do 15. listopada.
Grad ima privatnu uspinjaču, koja je identične konstrukcije kao ''Nerobergbahn'' u [[Wiesbaden]]u, ali je na električni pogon.
Šetnica slave se nalazi uz pločnik ulice ''Viale Giuseppe Verdi'' i sastoji se od kružnih ploča s imenima slavnih osoba koje su posjetile Montecatini Terme.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Montecatini Alto Torre Orologio.jpg|Toranj sa satom Montecatini Alto ''(Torre dell'Orologio)''
Datoteka:2018-09-14 Padoglione Regina esterno 13.jpg|''Padiglione Regina''
Datoteka:Montecatini terme, palazzo del comune 01.JPG|''Palazzo del Comune'', gradska vijećnica
Datoteka:Terme tamerici 35.JPG|Terme Tamerici
Datoteka:Grand hotel &amp; la pace, salone.jpg|Salon u ''Grand Hotel &amp; La Pace''
Datoteka:Montecatini Alto IMG 4807ak.jpg|Donja stanica uspinjače
&lt;/gallery&gt;

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Padiglioncino tamerici 02.JPG|mini|''Il Padiglioncino Tamerici'']]
[[Datoteka:Tempio termale.jpg|mini|''Le Terme Tettuccio'', fontana.]]
Broj stanovnika Montecatini Terma gotovo je kontinuirano rastao od druge polovice 19. stoljeća, posebno između 1881. i 1931. kada se broj stanovnika utrostručio na preko 12.000, da bi vrhunac dosegao 1981. godine, s 21.582 stanovnika, nakon čega je otpočeo kontinuirani pad.&lt;ref name=PRDC/&gt; Nakon popisa stanovništva iz 2011. god., broj stanovnika se povećao, zbog pozitivnog migracijskog prirasta. Tako je 2023. godine u Montecatini Termama stanovalo 1.445 [[Rumunji|Rumunja]] i 826 [[Albanci|Albanaca]].

{|
| valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;wikitable zebra&quot;
|-
! Godina !! Broj stanovnika
|-
| 1861. || align=&quot;right&quot; | 3.315
|-
| 1871. || align=&quot;right&quot; | 3.810
|-
| 1881. || align=&quot;right&quot; | 3.871
|-
| 1901. || align=&quot;right&quot; | 6.051
|-
| 1911. || align=&quot;right&quot; | 8.279
|-
| 1921. || align=&quot;right&quot; | 10.066
|-
| 1931. || align=&quot;right&quot; | 12.399
|-
| 1936. || align=&quot;right&quot; | 12.817
|-
| 1951. || align=&quot;right&quot; | 14.847
|}
| valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;wikitable zebra&quot;
|-
! Godina !! Broj stanovnika
|-
| 1961. || align=&quot;right&quot; | 17.787
|-
| 1971. || align=&quot;right&quot; | 20.639
|-
| 1981. || align=&quot;right&quot; | 21.582
|-
| 1991. || align=&quot;right&quot; | 20.653
|-
| 2001. || align=&quot;right&quot; | 19.900&lt;ref name=PRDC&gt;Broj stanovnika prema ''[https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf Dati tratti da: Popolazione residente dei comuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |date=12. studenoga 2025. }}'', popisi od 1861. do 1991. (PDF), ebiblio.istat.it, ISTAT {{it icon}} Preuzeto 1. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;
|-
| 2011. || align=&quot;right&quot; | 19.674
|-
| 2016. || align=&quot;right&quot; | 20.474
|-
| 2021. || align=&quot;right&quot; | 20.468
|-
| 2025. || align=&quot;right&quot; | 21.106&lt;ref name=ISTAT/&gt;
|}
|}

===Sinovi i kćeri grada===

* [[Loretta di Lelio]] (1918.–2013.), operna pjevačica
* [[Gino Fondi]] (1920. – 1987.), biciklist
* [[Sirio Maccioni]] (1932.-2020.), ugostitelj međunarodne slave
* [[Mario Tullio Montano]] (1944.–2017.), mačevalac, sabljač
* [[Luca Cardelli]] (rođen 1954.), informatičar
* [[Rino Mastronardi]] (rođen 1969.), vozač utrka

== Zbratimljeni gradovi ==
* {{Z|PAR}} [[Concepción]], [[Paragvaj]]
* {{Z|UK}} [[Harrogate]], [[UK]]
* {{Z|ŠVI}} [[Locarno]], [[Švicarska]], od 1964. (filatelističko bratimljenje)

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline|Montecatini Terme }}
* [http://www.turismo.intoscana.it/intoscana2/export/TurismoRTen/sito-TurismoRTen/Contenuti/province/PT/montecatini-terme/visualizza_asset.html_202312600.html Tourism in Montecatini] {{eng oznaka}}   
* [http://www.montecatini.it/tedesco/ Seite der Montecatini-Therme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250813004349/http://www.montecatini.it/tedesco/ |date=13. kolovoza 2025. }} {{de}}

{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Toskani]]
[[Kategorija:Veliki lječilišni gradovi Europe]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]</text>
      <sha1>6buuudx0xk2mxr54lirzdd786dzvjlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2024./25.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>794739</id>
    <revision>
      <id>7624162</id>
      <parentid>7495425</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16450" sha1="fa08bho2sbmvf8x7znxk477znm3gjig" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 3. ligaški rang BiH
| sezona                    = 2024./25.
| izdanje                   = 
| stupanj lige              = III.
| država                    = {{Z+X|BIH}}
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2025./26.|2025./26.]]
}}

Treći rang prvenstva Bosne i Hercegovine u nogometu u sezoni 2024./25. čine ''[[Druga liga FBiH (nogomet)|Druga liga Federacije BiH]]'' i ''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga Republike Srpske]]''.

== [[Druga nogometna liga FBiH|Druga liga Federacije BiH]] ==
=== [[Druga liga FBiH – Zapad|Zapad]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || |[[NK Vitez|NK Vitez]] ||30 ||22 ||8 ||0 ||97 ||17 ||+80||74 
|-
|2. || [[NK Romari Vitez|Romari Vitez]] ||30 ||20 ||4 ||6 ||63 ||31 ||+32||64 
|-
|3. || [[NK Rudar Kamengrad|Rudar Kamengrad]] ||30 ||19 ||4 ||7 ||77 ||31 ||+46||61 
|-
|4. || [[NK Kiseljak|Kiseljak]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||82 ||29 ||+53||60 
|-
|5. || [[NK Sloga Bosanska Otoka|Sloga B. Otoka]] ||30 ||17 ||3 ||10 ||78 ||40 ||+38||54 
|-
|6. || [[NK Novi Travnik|Novi Travnik]] ||30 ||14 ||4 ||12 ||53 ||52 ||+1||46 
|-
|7. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||13 ||4 ||13 ||60 ||82 ||–22||43 
|-
|8. || [[GNK Bratstvo 1918 Bosanska Krupa|Bratstvo B. Krupa]] ||30 ||13 ||1 ||16 ||50 ||51 ||–1||40 
|-
|9. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||51 ||56 ||–5||40 
|-
|10. || [[FK Vitez]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||55 ||70 ||–15||38 
|-
|11. || [[NK Brnjaci|Brnjaci]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||41 ||48 ||–7||36 
|-
|12. || [[NK Ključ|Ključ]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||36 ||51 ||–15||36 
|-
|13. || [[FK Rudar Han Bila|Rudar Han Bila]] ||30 ||9 ||5 ||16 ||41 ||65 ||–24||32 
|-
|14. || [[NK Bajer 99 Velagići|Bajer 99 Velagići]] ||30 ||8 ||5 ||17 ||41 ||88 ||–47||29 
|-
|15. || [[FK Kaćuni|Kaćuni]] ||30 ||7 ||3 ||20 ||42 ||78 ||–36||24 
|-
|16. || [[NK Vitez Bužim|Vitez Bužim]] ||30 ||1 ||4 ||25 ||18 ||96 ||–78||7 
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5523-druga-liga-fbih---zapad/games sportdc.net, ''Druga liga FBIH - Zapad / Rezultati / Sezona: 2024-2025''], pristupljeno 16. listopada 2025. &lt;/ref&gt; sportdc.net, rezultati &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5523-druga-liga-fbih---zapad/standings sportdc.net, ''Druga liga FBIH - Zapad / Tabela / Sezona: 2024-2025''], pristupljeno 16. listopada 2025. &lt;/ref&gt; sportdc.net, ljestvica &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/druga-liga-federacije-bih-zapad/24?season_id=505&amp;type=total&amp;sort=rank sportsport.ba, ''Druga liga Federacije BiH - Zapad / 2024/2025 / Tabela''], pristupljeno 16. listopada 2025. &lt;/ref&gt; sportdc.net, ljestvica &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportsport.ba/raspored/fudbal/bosna-i-hercegovina/druga-liga-federacije-bih-zapad/24 sportsport.ba, ''Druga liga Federacije BiH - Zapad / 2024/2025 / Raspored''], pristupljeno 16. listopada 2025. &lt;/ref&gt; sportdc.net, rezultati &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/bosnia-and-herzegovina-amateur/2-liga-fbih-zapad/17138#id:64706 sofascore.com, ''2. Liga FBiH - Zapad / 24/25''], pristupljeno 16. listopada 2025. &lt;/ref&gt; sofascore 

|}

=== [[Druga liga FBiH – Sjever|Sjever]] ===
Nijedan klub iz Druge lige FBiH – Sjever nije dobio licencu za Prvu ligu FBiH.&lt;ref name=&quot;baraz&quot;&gt;[https://sportskevijesti.com/2025/06/02/znate-li-zasto-jedan-klub-prve-lige-fbih-igra-doigravanje-druge-lige-fbih-za-plasman-u-prvu-ligu-fbih/ Znate li zašto i jedan klub Prve lige FBiH igra doigravanje sa klubovima Druge lige FBiH za plasman u Prvu ligu FBiH?!]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- 
|1. || [[NK Napredak Matići|Napredak Matići]] ||28||19||2||7||69||27||+42||59
|-
|2. || [[NK Doboj Istok|Doboj Istok]] ||28||17||4||7||56||33||+23||55
|-
|3. || [[FK Bosna Kalesija|Bosna Kalesija]] ||28||14||2||12||49||41||+8||44
|-
|4. || [[NK Svatovac Poljice|Svatovac Poljice]] ||28||15||4||9||59||40||+19||43 (–6)
|-
|5. || [[NK Orahovica 74|Orahovica 74]] ||28||14||1||13||52||60||–8||43
|-
|6. || [[NK Omladinac '68 Mionica|Omladinac Mionica]] ||28||13||4||11||56||47||+9||43
|-
|7. || [[FK Mladost Kikači|Mladost Kikači]] ||28||13||4||11||53||37||+16||43
|-
|8. || [[NK Dinamo Donja Mahala|Dinamo Donja Mahala]] ||28||13||3||12||57||51||+6||42
|-
|9. || [[FK Bosna Mionica|Bosna Mionica]] ||28||13||2||13||41||44||–3||41
|-
|10. || [[NK Priluk|Priluk]] ||28||13||1||14||52||66||–14||40
|-
|11. || [[NK Sloga Prud|Sloga Prud]] ||28||12||3||13||51||50||+1||39
|-
|12. || [[FK Seona|Seona]] ||28||11||4||13||48||49||–1||37
|-
|13. || [[FK Dizdaruša Brčko|Dizdaruša Brčko]] ||28||12||1||15||36||54||–18||37
|-
|14. || [[FK Sloga Tojšići|Sloga Tojšići]] ||28||6||5||17||27||58||–31||23
|-
|15. || [[FK Mladost Domaljevac|Mladost Domaljevac]] ||28||4||2||22||23||72||–49||14
|-
| || [[FK Lokomotiva Miričina|Lokomotiva Miričina]] ||colspan=&quot;8&quot;|&lt;center&gt; &lt;small&gt; ''odustali od natjecanja  
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5534-druga-liga-fbih---sjever/games sportdc.net, ''Druga liga FBiH – Sjever'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net 

|}

=== [[Druga liga FBiH – Centar|Centar]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30||24||4||2||79||27||+52||76
|-
|2. || [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]] ||30||18||4||8||67||37||+30||58
|-
|3. || [[NK Žepče 1919|Žepče 1919]] ||30||15||7||8||67||42||+25||52
|-
|4. || [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||30||16||4||10||56||46||+10||52
|-
|5. || [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||30||15||4||11||52||39||+13||49
|-
|6. || [[NK Kolina Ustikolina|Kolina Ustikolina]] ||30||13||9||8||50||31||+19||48
|-
|7. || [[FK Borac Jelah|Borac Jelah]] ||30||12||6||12||52||51||+1||42
|-
|8. || [[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] ||30||12||4||14||39||42||–3||40
|-
|9. || [[FK Mošćanica Sarajevo|Mošćanica Sarajevo]] ||30||12||4||14||65||52||+13||40
|-
|10. || [[FK Liješeva|Liješeva]] ||30||13||3||14||56||70||–14||39 (–3)
|-
|11. || [[NK Natron Maglaj|Natron Maglaj]] ||30||11||6||13||48||56||–8||39
|-
|12. || [[FK UNIS Vogošća|UNIS Vogošća]] ||30||11||5||14||42||47||–5||38
|-
|13. || [[FK Baton Sarajevo|Baton Sarajevo]] ||30||10||7||13||51||53||–2||37
|-
|14. || [[NK Nemila|Nemila]] ||30||11||4||15||51||59||–8||37
|-
|15. || [[NK Stup Sarajevo|Stup Sarajevo]] ||30||5||2||23||42||115||–73||17
|-
|16. || [[NK Usora Žabljak|Usora Žabljak]] ||30||3||5||22||33||83||–50||14
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5522-druga-liga-fbih---centar sportdc.net, ''Druga liga FBiH – Centar'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net 

|}

=== [[Druga liga FBiH – Jug|Jug]] ===
HNK Čapljina je jedini klub iz Druge lige FBiH – Jug koji je dobio licencu za Prvu ligu FBiH.&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/hnk-capljina-nk-grude/499446 Čapljina uprkos današnjem porazu ide u baraž]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- 
|1. || [[HNK Kruševo|Kruševo]] ||30||21||6||3||106||32||+74||69
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[HNK Čapljina|Čapljina]] ||30||20||4||6||85||31||+54||64
|- 
|3. || [[HNK Grude|Grude]] ||30||19||4||7||72||42||+30||61
|- 
|4. || [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav 1918 Livno]] ||30||17||4||9||65||37||+28||55
|- 
|5. || [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||30||16||4||10||73||53||+20||52
|- 
|6. || [[HNK Stolac|Stolac]] ||30||14||4||12||66||55||+11||46
|- 
|7. || [[HNK Rama|Rama Prozor]] ||30||13||7||10||64||64||0||46
|- 
|8. || [[HNK Sloga Uskoplje|Sloga Uskoplje]] ||30||13||5||12||41||50||–9||44
|- 
|9. || [[FK Klis Buturović Polje|Klis Buturović Polje]] ||30||13||5||12||68||55||+13||44
|- 
|10. || [[NK Ljubuški|Ljubuški]] ||30||11||2||17||61||66||–5||35
|- 
|11. || [[NK Kamešnica Podhum|Kamešnica Podhum]] ||30||10||4||16||57||85||–28||34
|- 
|12. || [[FK Turbina Jablanica|Turbina Jablanica]] ||30||8||8||14||40||65||–25||32
|- 
|13. || [[HNK Neum|Neum]] ||30||9||3||18||47||54||–7||30
|- 
|14. || [[NK Međugorje|Međugorje]] ||30||10||0||20||56||95||–39||30
|- 
|15. || [[UŠS Fortuna Mostar|Fortuna Mostar]] ||30||7||2||21||44||116||–72||23
|- 
|16. || [[HNK Višići|Višići]] ||30||6||4||20||33||78||–45||22
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5524-druga-liga-fbih---jug sportdc.net, ''Druga liga FBiH – Jug'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net 

|}

=== Doigravanje za ulazak u [[Prva nogometna liga FBiH|Prvu ligu FBiH]] ===
Umjesto predstavnika Druge lige FBiH – Sjever, pozvan je desetoplasirani klub [[Nogometno_prvenstvo_Bosne_i_Hercegovine_–_2._ligaški_rang_2024./25.#Prva_liga_Federacije_BiH|Prve lige FBiH 2024./25.]] (Jedinstvo Bihać).&lt;ref name=&quot;baraz&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://sportskipuls.ba/nogomet/1-liga-fbih/kvalifikacije-za-wwin-prvu-ligu-federacije-bih/ Kvalifikacije za WWIN Prvu ligu Federacije BiH]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad 
!1. utakmica&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14. 6. 2025.&lt;/small&gt;
!2. utakmica&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18. 6. 2025.&lt;/small&gt;
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]''' ||4:3|| [[HNK Čapljina|Čapljina]] ||3:1 ||1:2
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Vitez]]''' ||4:2|| [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||2:2 ||2:0
|-
|colspan=&quot;5&quot;| 
|-
|colspan=&quot;5&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori: &lt;ref&gt;[https://www.nsfbih.ba/vijesti/13644/rezultati-prvih-utakmica-kvalifikacija-za-ulazak-u-wwin-prvu-ligu-fbih Rezultati prvih utakmica kvalifikacija za ulazak u WWIN Prvu ligu FBiH]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://stage.faktor.ba/sport/fudbal/vitez-se-vratio-u-prvu-ligu-fbih-jedinstvo-se-spasilo/222359 Vitez se vratio u Prvu ligu FBiH, Jedinstvo se spasilo] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|}

== [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga Republike Srpske]] ==
=== [[Druga nogometna liga Republike Srpske – Zapad|Zapad]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[FK Omarska|Omarska]] ||32||22||5||5||71||29||+42||71
|-
|2. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||32||16||6||10||48||33||+15||54
|-
|3. || [[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]] ||32||16||5||11||59||39||+20||53
|-
|4. || [[OFK Brdo Hambarine|Brdo Hambarine]] ||32||15||6||11||51||36||+15||51
|-
|5. || [[FK Dubrave|Dubrave]] ||32||13||12||7||54||32||+22||51
|-
|6. || [[FK Sloga Trn|Sloga Trn]] ||32||12||11||9||55||47||+8||47
|-
|7. || [[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]] ||32||13||7||12||36||29||+7||46
|-
|8. || [[FK Polet Bosanski Brod|Polet B. Brod]] ||32||13||6||13||62||61||+1||45
|-
|9. || [[FK Gorica Šipovo|Gorica Šipovo]] ||32||12||9||11||37||34||+3||45
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[FK Naprijed Banja Luka|Naprijed Banja Luka]] ||32||11||11||10||42||36||+6||44
|-
|11. || [[FK Crni vrh Jaružani|Crni vrh Jaružani]] ||32||12||8||12||39||52||–13||44
|-
|12. || [[FK Modriča|Modriča]] ||32||11||10||11||30||35||–5||43
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[FK Sloga Srbac|Sloga Srbac]] ||32||12||7||13||52||65||–13||43
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[FK FSA Prijedor|FSA Prijedor]] ||32||10||9||13||48||52||–4||39
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[OFK Lauš]] ||32||10||5||17||54||65||–11||35
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[FK Željezničar Doboj|Željezničar Doboj]] ||32||8||4||20||38||65||–27||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|17. || [[FK Čelinac|Čelinac]] ||32||5||1||26||24||90||–66||16
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
| || [[FK Jedinstvo Žeravica|Jedinstvo Žeravica]] ||colspan=&quot;8&quot;|&lt;center&gt; &lt;small&gt; ''odustali od natjecanja  
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5478-druga-liga-zapad sportdc.net, ''Druga liga RS – Zapad'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net

|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| bgcolor=&quot;gold&quot; |
| Plasman u Prvu ligu Republike Srpske
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Ispali u Regionalnu ligu Republike Srpske
|-
|}

=== [[Druga nogometna liga Republike Srpske – Istok|Istok]] ===
Zadrugar nije dobio licencu za Prvu ligu RS i odustao je od natjecanja u Drugoj ligi RS – Istok 2025./26. Njegovo mjesto u Drugoj ligi zauzet će Jedinstvo Brodac.&lt;ref&gt;[https://sportdc.net/n/168690/zadrugar-odustao-i-od-drugoligaskog-takmicenja-evo-ko-ce-umjesto-njih/f Zadrugar odustao i od drugoligaškog takmičenja, evo ko će umjesto njih]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|1. || [[FK Zadrugar Donje Crnjelovo|Zadrugar Donje Crnjelovo]] ||30||22||4||4||69||17||+52||70
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[FK Vlasenica|Vlasenica]] ||30||21||4||5||75||35||+40||67
|-
|3. || [[FK Podrinje Janja|Podrinje Janja]] ||30||19||6||5||75||25||+50||63
|-
|4. || [[FK Jedinstvo Roćević|Jedinstvo Roćević]] ||30||17||3||10||63||42||+21||54
|-
|5. || [[FK Stakorina Čajniče|Stakorina Čajniče]] ||30||15||4||11||51||46||+5||49
|-
|6. || [[FK Budućnost Pilica|Budućnost Pilica]] ||30||16||0||14||57||56||+1||48
|-
|7. || [[FK Proleter Dvorovi|Proleter Dvorovi]] ||30||14||3||13||58||38||+20||45
|-
|8. || [[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||30||14||1||15||46||60||–14||43
|-
|9. || [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] ||30||12||3||15||45||50||–5||39
|-
|10. || [[FK Mladost Rogatica|Mladost Rogatica]] ||30||12||2||16||60||54||+6||38
|-
|11. || [[FK Guber Srebrenica|Guber Srebrenica]] ||30||11||5||14||53||51||+2||38
|-
|12. || [[FK Hercegovac Bileca|Hercegovac Bileca]] ||30||11||5||14||39||51||–12||38
|-
|13. || [[FK Ilićka 01 Brčko|Ilićka 01 Brčko]] ||30||10||7||13||47||55||–8||37
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[FK Glasinac 1936 Sokolac|Glasinac 1936 Sokolac]] ||30||8||5||17||44||77||–33||26 (–3)
|-
|15. || [[FK Jedinstvo Brodac|Jedinstvo Brodac]] ||30||7||2||21||33||83||–50||23
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[FK Napredak Donji Šepak|Napredak Donji Šepak]] ||30||3||2||25||18||93||–75||8 (–3)
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5477-druga-liga-istok sportdc.net, ''Druga liga RS – Istok'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net 

|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| bgcolor=&quot;gold&quot; |
| Plasman u Prvu ligu Republike Srpske
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Ispali u Regionalnu ligu Republike Srpske
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2024./25.]] 
* [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2024./25.]] 
* [[Nogometni kup FBiH 2022./23.|Kup Federacije BiH 2024./25.]]

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/bosnia-and-herzegovina-amateur sofascore.com, ''Football -&gt; Bosnia &amp; Herzegovina Amateur''] 
* [https://sportsport.ba/tabele-lige sportsport.ba, ''Pregled tabela'']

== Izvori ==
{{Izvori}} 

{{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}}

[[Kategorija:Sezone trećeg ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine|2024-25]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 3]]</text>
      <sha1>fa08bho2sbmvf8x7znxk477znm3gjig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blaženstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>795490</id>
    <revision>
      <id>7624152</id>
      <parentid>7623367</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>poveznicu prepravih</comment>
      <origin>7624152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4341" sha1="4jzf0yl1270zfnwlznm6tobdefirylp" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:TissotBeatitudes.JPG|mini|240px|[[James Tissot]], ''Propovijed o blaženstvima'', 1886.–1896.]]
'''Blaženstva''' ([[latinski jezik|lat.]] ''beatitudines'', od riječi ''beatus'' – blagoslovljen, sretan)&lt;ref&gt;[http://www.etymonline.com/index.php?term=beatitude Beatitudes] etymonline.com  Preuzeto 28. listopada 2025.&lt;/ref&gt; u [[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji označavaju [[blagoslov]]e koje je [[Isus]] izrekao u svome glasovitom [[Govor na gori|Govoru na gori]], na početku [[Isusovo javno djelovanje|svojega javnog djelovanja]].&lt;ref name=Horvat&gt;Horvat, Mladen. „Svi sveti”. ''[[Živo vrelo]]'', XLII: 10 (listopad 2026.), str. 38-39.&lt;/ref&gt;

Isusova blaženstva zapisana su u [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], a slični izrazi nalaze se i u nekanonskom [[Evanđelje po Tomi|Evanđelju po Tomi]]. Neki bibličari smatraju da blaženstva potječu iz pretpostavljenog [[Q dokument|Q izvora]], te da je Luka sačuvao izreke bliže izvorniku, jer ondje Isus govori o „siromašnima“ i „gladnima“, dok ih Matej tumači duhovno, govoreći o „siromašnima duhom“ i „gladnima pravednosti“.&lt;ref name=&quot;ODCC self&quot;&gt;&quot;Beatitudes&quot;. Cross, F. L. (ur.). ''The Oxford Dictionary of the Christian Church''. Oxford University Press, 2005.&lt;/ref&gt;

U oba slučaja, Isusova blaženstva predstavljaju svjesno preokretanje tadašnjeg shvaćanja [[sreća|sreće]] i blaženstva. U njima Isus proglašava blaženima one koji se u ljudskim očima smatraju siromašnima, potlačenima ili nesretnima, ističući duhovne vrijednosti poniznosti, milosrđa i pravednosti.

== Izričaj ==
Svako blaženstvo zapisano u Mt 5 ima sličnu trodijelnu strukturu: početni [[usklici|usklik]] »Blago...!«, središnji opisnik ([[pridjev]] ili [[imenica|imenicu]]) skupina ljudi koji žive blaženstva (»siromasi«, »ožalošćeni«, »krotki«, »gladni i žedni pravednosti«, »milosrdni«, »čisti srdcem«, »mirotvorci« te »progonjeni zbog pravednosti«) te završni dio izrečen budućim vremenom ([[futur]]om) i [[teološki pasiv|teološkim pasivom]] (»...oni će se utješiti!«, u značenju '...Bog će ih utješiti!').&lt;ref name=Horvat/&gt; 

== U liturgiji ==
Evanđeoski izvještaj o blaženstvima čita se na [[Svi Sveti|svetkovinu Svih Svetih]]&lt;ref name=Horvat/&gt; te u pojedine nedjelje kroz godinu.

== Po Mateju ==
[[Evanđelje po Mateju]] donosi najpotpuniji popis blaženstava&lt;ref&gt;[https://biblija.ks.hr/evandelje-po-mateju/5 Evanđelje po Mateju/Poglavlje 5] biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada&lt;/ref&gt;:

Blago siromasima duhom:&lt;br /&gt;
njihovo je [[kraljevstvo nebesko]]!&lt;br /&gt;
Blago ožalošćenima:&lt;br /&gt;
oni će se utješiti!&lt;br /&gt;
Blago krotkima:&lt;br /&gt;
oni će baštiniti zemlju!&lt;br /&gt;
Blago gladnima i žednima pravednosti:&lt;br /&gt;
oni će se nasititi!&lt;br /&gt;
Blago milosrdnima:&lt;br /&gt;
oni će zadobiti [[milosrđe]]!&lt;br /&gt;
Blago čistima srcem:&lt;br /&gt;
oni će [[Bog]]a gledati!&lt;br /&gt;
Blago mirotvorcima:&lt;br /&gt;
oni će se sinovima Božjim zvati!&lt;br /&gt;
Blago progonjenima zbog [[pravednost]]i:&lt;br /&gt;
njihovo je kraljevstvo nebesko!«

[[Evanđelje po Mateju]] (Mt 5, 1-10)

== Po Luki ==
[[Evanđelje po Luki]] prikazuje blaženstva zajedno s „teškoćama“ koje su svojevrsne opomene&lt;ref&gt;[https://biblija.ks.hr/evandelje-po-luki/6 Evanđelje po Luku/Poglavlje 6] biblija.ks.hr Preuzeto 28. listopada&lt;/ref&gt;:

»Blago vama, siromasi:
vaše je [[kraljevstvo Božje]]!&lt;br /&gt;
Blago vama koji sada gladujete:
vi ćete se nasititi!&lt;br /&gt;
Blago vama koji sada plačete:
vi ćete se smijati!&lt;br /&gt;
Blago vama kad vas zamrze ljudi
i kad vas izopće i pogrde&lt;br /&gt;
te izbace ime vaše kao zločinačko
zbog [[Isus|Sina Čovječjega]]!&lt;br /&gt;
Radujte se u dan onaj i poskakujte:&lt;br /&gt;
evo, plaća vaša velika je na [[raj|nebu]].&lt;br /&gt;
Ta jednako su činili [[prorok|prorocima]]
oci njihovi!«&lt;br /&gt;
»Ali jao vama, [[bogatstvo|bogataš]]i:
imate svoju utjehu!&lt;br /&gt;
Jao vama koji ste sada siti:
gladovat ćete!&lt;br /&gt;
Jao vama koji se sada smijete:
jadikovat ćete i plakati!&lt;br /&gt;
Jao vama kad vas svi budu hvalili!
Ta tako su činili lažnim prorocima
oci njihovi.«&lt;br /&gt;

[[Evanđelje po Luki]] (Lk 6, 20-26)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Isus}}
{{Teologija}}

[[Kategorija:Novi zavjet]]
[[Kategorija:Isus]]
[[Kategorija:Kršćanska etika]]</text>
      <sha1>4jzf0yl1270zfnwlznm6tobdefirylp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2024./25.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>795749</id>
    <revision>
      <id>7624161</id>
      <parentid>7401690</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8165" sha1="csys725gb5r7bo84wpzasick7qz5jkd" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = 2. ligaški rang BiH
| sezona                    = 2024./25.
| izdanje                   = 
| stupanj lige              = II.
| država                    = {{Z+X|BIH}}
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeća sezona           = [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2025./26.|2025./26.]]
}}

U sezoni 2024./25. drugi rang nogometnog prvenstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] činile su [[Prva nogometna liga FBiH|Prva liga Federacije BiH]] i [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]. Prvaci ovih liga ostvaruju plasman u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu BiH]].

== [[Prva nogometna liga FBiH|Prva liga Federacije BiH]] ==
Stupčanica ne dobiva licencu za [[Nogometna Premijer liga BiH 2025./26.|Premijer ligu BiH 2025./26.]], pa se ne igra doigravanje protiv [[HŠK Posušje|Posušja]] (deveto mjesto u Premijer ligi BiH).&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/sport/nogomet/stupcanici-definitivno-odbijena-licenca-posusje-ostalo-u-elitnom-rangu-bh-nogometa/250620069 Stupčanici definitivno odbijena licenca, Posušje ostalo u elitnom rangu bh. nogometa]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanica Olovo]] ||28||16||6||6||50||29||+21||54
|-
|2. || [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo Gračanica]] ||28||15||1||12||38||38||0||46
|-
|3. || [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]] ||28||12||9||7||41||31||+10||45
|-
|4. || [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||28||13||6||9||40||29||+11||45
|-
|5. || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||28||12||7||9||42||33||+9||43
|-
|6. || [[FK Tuzla City|Tuzla City]] ||28||12||6||10||33||33||0||42
|-
|7. || [[NK Travnik|Travnik]] ||28||11||9||8||37||30||+7||42
|-
|8. || [[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav Tomislavgrad]] ||28||11||8||9||38||28||+10||41
|-
|9. || [[NK TOŠK Tešanj|TOŠK Tešanj]] ||28||11||7||10||41||38||+3||40
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|10. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||28||10||9||9||32||32||0||39
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] ||28||10||7||11||35||36||–1||37
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[FK Goražde|Goražde]] ||28||8||11||9||32||35||–3||35
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] ||28||10||3||15||43||40||+3||33
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[FK Gornji Rahić|Gornji Rahić]] ||28||8||7||13||43||56||–13||31
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]] ||28||1||4||23||23||80||–57||7
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
| || [[NK VIS Simm-Bau|VIS Simm-Bau]] ||colspan=&quot;8&quot;|&lt;center&gt; &lt;small&gt; ''odustali od natjecanja  
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5428-prva-liga-fbih sportdc.net, ''Prva liga FBiH'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net 
&lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| bgcolor=&quot;gold&quot; |
| Plasman u Premijer ligu BiH
|-
|style=&quot;background:#FFE4C4;&quot;|
| Doigravanje
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Ispali u Drugu ligu FBiH
|-
|}

=== Doigravanje za ulazak u [[Prva nogometna liga FBiH|Prvu ligu FBiH]] ===
Jedinstvo Bihać igra protiv Čapljine (iz Druge lige FBiH – Jug) za plasman u Prvu ligu FBiH 2025./26.&lt;ref name=&quot;baraz&quot;&gt;[https://sportskevijesti.com/2025/06/02/znate-li-zasto-jedan-klub-prve-lige-fbih-igra-doigravanje-druge-lige-fbih-za-plasman-u-prvu-ligu-fbih/ Znate li zašto i jedan klub Prve lige FBiH igra doigravanje sa klubovima Druge lige FBiH za plasman u Prvu ligu FBiH?!]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sportskipuls.ba/nogomet/1-liga-fbih/kvalifikacije-za-wwin-prvu-ligu-federacije-bih/ Kvalifikacije za WWIN Prvu ligu Federacije BiH]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad 
!1. utakmica&lt;br /&gt;&lt;small&gt;14. 6. 2025.&lt;/small&gt;
!2. utakmica&lt;br /&gt;&lt;small&gt;18. 6. 2025.&lt;/small&gt;
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]''' ||4:3|| [[HNK Čapljina|Čapljina]] ||3:1 ||1:2
|-
|colspan=&quot;5&quot;| 
|-
|colspan=&quot;5&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt;Izvori: &lt;ref&gt;[https://www.nsfbih.ba/vijesti/13644/rezultati-prvih-utakmica-kvalifikacija-za-ulazak-u-wwin-prvu-ligu-fbih Rezultati prvih utakmica kvalifikacija za ulazak u WWIN Prvu ligu FBiH]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://stage.faktor.ba/sport/fudbal/vitez-se-vratio-u-prvu-ligu-fbih-jedinstvo-se-spasilo/222359 Vitez se vratio u Prvu ligu FBiH, Jedinstvo se spasilo] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|}

== [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]] ==
Dva najbolja kluba nisu dobila licencu za Premijer ligu BiH.&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/rudar-prijedor-wwin-liga-bih-plasman/500678 FK Rudar Prijedor je novi premijerligaš!]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|-
|1. || [[FK Laktaši|Laktaši]] ||34||26||3||5||90||24||+66||81
|-
|2. || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||34||22||5||7||67||39||+28||71
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|3. || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] ||34||20||6||8||50||21||+29||66
|-
|4. || [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] ||34||18||6||10||46||34||+12||60
|-
|5. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda B. Novi]] ||34||15||7||12||43||38||+5||49 (–3)
|-
|6. || [[FK Slavija Istočno Sarajevo|Slavija I. Sarajevo]] ||34||13||8||13||53||42||+11||47
|-
|7. || [[FK Famos Vojkovići|Famos Vojkovići]] ||34||13||7||14||40||35||+5||46
|-
|8. || [[FK Sutjeska Foča|Sutjeska Foča]] ||34||14||4||16||42||55||–13||46
|-
|9. || [[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]] ||34||12||9||13||42||29||+13||45
|-
|10. || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||34||13||5||16||38||42||–4||44
|-
|11. || [[FK Romanija Pale|Romanija Pale]] ||34||11||11||12||36||32||+4||44
|-
|12. || [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] ||34||12||6||16||38||58||–20||42
|-
|13. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]] ||34||11||9||14||38||47||–9||42
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[FK Drina HE Višegrad|Drina HE Višegrad]] ||34||13||3||18||37||59||–22||42
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[FK Željezničar Sport Team Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] ||34||12||5||17||46||52||–6||41
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[FK Ljubić Prnjavor|Ljubić Prnjavor]] ||34||11||7||16||39||62||–23||40
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|17. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||34||9||7||18||44||61||–17||34
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|18. || [[FK Borac Bosanska Dubica|Borac B. Dubica]] ||34||5||4||25||29||88||–59||16 (–3) 
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori: &lt;br&gt; 
&lt;ref&gt; [https://sportdc.net/league/5359-prva-liga-republike-srpske sportdc.net, ''Prva liga RS'', sezona 2024-2025] &lt;/ref&gt; sportdc.net
&lt;/small&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| bgcolor=&quot;gold&quot; |
| Plasman u Premijer ligu BiH
|-
|style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| Ispali u Drugu ligu RS
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.]]
* [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}}

[[Kategorija:Sezone drugog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine|2024-25]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 2]]</text>
      <sha1>csys725gb5r7bo84wpzasick7qz5jkd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:TV datum/sandbox</title>
    <ns>828</ns>
    <id>796631</id>
    <revision>
      <id>7623895</id>
      <parentid>7341917</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:04:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <origin>7623895</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="8195" sha1="l0l2a8ipgklppqbazygcmnfg22kitk2" xml:space="preserve">local p = {}
local Formatriraj = require('Module:Formatiraj datum')

local function inMainspace()
    return mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0
end

local kategorija = {
    format = function(frame)
        if not inMainspace() then return '' end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski infookviri bez formatiranih datuma]]&quot;
    end,
    utijeku = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski program u tijeku]]&quot;
    end,
    nadolazeci = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Nadolazeći televizijski program]]&quot;
    end
}

local skriveniFinale = {
    ['sakrij'] = true,   
    ['premijera'] = true,
    ['objava'] = true,
    ['objavljeno'] = true,
    ['prikazano'] = true,
    ['dostupno'] = true,
    ['najavljeno'] = true,
    ['najavljena'] = true
}

local function getSakrijText(s)
    local match = mw.ustring.match(s or '', '^%s*sakrij:%s*(.+)$')
    return match
end

local function josTraje()
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local cat = kategorija.utijeku(frame)
    return &quot;još traje &quot; .. cat
end

local function formatiraniDatum(dateString, class)
    local frame = mw.getCurrentFrame()

    if mw.text.trim(dateString):lower() == 'još traje' then
        return dateString
    end

    local result = Formatriraj.televizija{ args = { dateString, class } }

    if not result then
        result = ''
    end

    local hasMicroformat = false
    if class == &quot;dtstart&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtstart') then
            hasMicroformat = true
        end
    elseif class == &quot;dtend&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtend') then
            hasMicroformat = true
        end
    end

    if not hasMicroformat then
        local cat = kategorija.format(frame)
        return dateString .. &quot; &quot; .. cat
    end

    return result
end

local function extractYearStrict(s)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(s)
    if iso and #iso &gt;= 4 then
        return mw.ustring.sub(iso, 1, 4)
    end
    local y = mw.ustring.match(s, '%f[%d](19%d%d)%f[%D]') or mw.ustring.match(s, '%f[%d](20%d%d)%f[%D]')
    return y
end

local function stripVisibleYearFor(s, year)
    s = mw.ustring.gsub(s, '%[%[%s*' .. year .. '%.?%s*%]%]', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%f[%d]' .. year .. '%f[%D]%.?', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s%s+', ' ')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s+([%.,;:%)])', '%1')
    s = mw.text.trim(s)
    return s
end

local function hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
    local yPrem = extractYearStrict(premijera)
    local yFin  = extractYearStrict(finale)
    if not (yPrem and yFin and yPrem == yFin) then
        return premOutput
    end

    local isoPrem = Formatriraj.dohvatiISO(premijera) or ''
    local isoFin  = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
    local premNoDay = mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    local finNoDay  = mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    if premNoDay and finNoDay then
        return premOutput
    end

    local span, tail = mw.ustring.match(premOutput, '^(&lt;span[^&gt;]-class=&quot;[^&quot;]*dtstart[^&quot;]*&quot;[^&gt;]*&gt;.-&lt;/span&gt;%s*)(.*)$')
    if span then
        tail = stripVisibleYearFor(tail, yPrem)
        return span .. tail
    else
        return stripVisibleYearFor(premOutput, yPrem)
    end
end

local function getISO(premArg, premOutput)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(premArg)
    if iso and iso ~= '' then
        return iso
    end
    iso = mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d)')
    return iso
end

local function isFutureISO(iso)
    if not iso or iso == '' then return false end
    local today = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d')

    if mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
        return iso &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d$') then
        return (iso .. '-01') &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d$') then
        local currentYear = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y')
        return tonumber(iso) &gt;= tonumber(currentYear)
    end
    return false
end

local function getWikidataDate(property)
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local result = frame:callParserFunction('#property', property)
    if result and result ~= '' then
        if not mw.ustring.match(result, '%.$') then
            result = result .. &quot;.&quot;
        end
        return result
    end
    return nil
end

function p.datum(frame)
    local args = frame.args
    local premijera = args.premijera or ''
    local finale = args.finale or ''
    local useWikidata = (args.wikidata or '') == 'y'

    if premijera == '' then
        return ''
    end

    local premOutput = formatiraniDatum(premijera, &quot;dtstart&quot;)
    local finale_raw = finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()

    local hideFinale = skriveniFinale[finale_clean] or false
    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)

    local isoPrem = getISO(premijera, premOutput)
    local frameObj = mw.getCurrentFrame()
    local futureCat = ''
    if not hideFinale and not sakrijText and isFutureISO(isoPrem) then
        futureCat = kategorija.nadolazeci(frameObj)
    end

    local wikidataFinaleCat = ''
    if useWikidata and finale_clean == '' and inMainspace() then
        local wikidataFinale = getWikidataDate('P582')
        if wikidataFinale then
            local iso = Formatriraj.dohvatiISO(wikidataFinale)
            if iso and iso ~= '' then
                wikidataFinaleCat = &quot;[[Kategorija:Potrebno je ažurirati datum finala televizijskog programa]]&quot;
            end
        end
    end

    if hideFinale then
        return premOutput
    end

    if sakrijText then
        return premOutput .. (futureCat ~= '' and (&quot; &quot; .. futureCat) or &quot;&quot;) .. wikidataFinaleCat
    end

    if finale ~= '' then
        if finale_clean == 'još traje' then
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
        local finaleOutput = formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        premOutput = hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
        return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. finaleOutput .. futureCat .. wikidataFinaleCat
    else
        if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
            return premOutput .. wikidataFinaleCat
        elseif futureCat ~= '' then
            return premOutput .. &quot; &quot; .. futureCat .. wikidataFinaleCat
        else
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
    end
end

function p.prikazivanje(frame)
    local args = frame.args or {}
    local premArg = args.premijera or ''
    local finale_raw = args.finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()
    
    local premOutput = formatiraniDatum(premArg, &quot;dtstart&quot;)
    local isoPrem = getISO(premArg, premOutput)

    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)
    if sakrijText then
        return sakrijText
    end

    local function nadolazeciCat()
        return kategorija.nadolazeci(frame)
    end

    if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
        if mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        else
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        end
    end

    if finale_clean == 'najavljena' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'najavljeno' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'objava' or finale_clean == 'objavljeno' then
        return 'Objavljeno'
    elseif finale_clean == 'dostupno' then
        return 'Dostupno od'
    elseif finale_clean == 'prikazano' then
        return 'Prikazano'
    else
        return 'Prikazivanje'
    end
end 

return p</text>
      <sha1>l0l2a8ipgklppqbazygcmnfg22kitk2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623900</id>
      <parentid>7623895</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <origin>7623900</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="8289" sha1="41nhjt0ofgwpljg903mkhew5ncy8x7p" xml:space="preserve">local p = {}
local Formatriraj = require('Module:Formatiraj datum')

local function inMainspace()
    return mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0
end

local kategorija = {
    format = function(frame)
        if not inMainspace() then return '' end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski infookviri bez formatiranih datuma]]&quot;
    end,
    utijeku = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski program u tijeku]]&quot;
    end,
    nadolazeci = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Nadolazeći televizijski program]]&quot;
    end
}

local skriveniFinale = {
    ['sakrij'] = true,   
    ['premijera'] = true,
    ['objava'] = true,
    ['objavljeno'] = true,
    ['prikazano'] = true,
    ['dostupno'] = true,
    ['najavljeno'] = true,
    ['najavljena'] = true
}

local function getSakrijText(s)
    local match = mw.ustring.match(s or '', '^%s*sakrij:%s*(.+)$')
    return match
end

local function josTraje()
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local cat = kategorija.utijeku(frame)
    return &quot;još traje &quot; .. cat
end

local function formatiraniDatum(dateString, class)
    local frame = mw.getCurrentFrame()

    if mw.text.trim(dateString):lower() == 'još traje' then
        return dateString
    end

    local result = Formatriraj.televizija{ args = { dateString, class } }

    if not result then
        result = ''
    end

    local hasMicroformat = false
    if class == &quot;dtstart&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtstart') then
            hasMicroformat = true
        end
    elseif class == &quot;dtend&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtend') then
            hasMicroformat = true
        end
    end

    if not hasMicroformat then
        local cat = kategorija.format(frame)
        return dateString .. &quot; &quot; .. cat
    end

    return result
end

local function extractYearStrict(s)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(s)
    if iso and #iso &gt;= 4 then
        return mw.ustring.sub(iso, 1, 4)
    end
    local y = mw.ustring.match(s, '%f[%d](19%d%d)%f[%D]') or mw.ustring.match(s, '%f[%d](20%d%d)%f[%D]')
    return y
end

local function stripVisibleYearFor(s, year)
    s = mw.ustring.gsub(s, '%[%[%s*' .. year .. '%.?%s*%]%]', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%f[%d]' .. year .. '%f[%D]%.?', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s%s+', ' ')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s+([%.,;:%)])', '%1')
    s = mw.text.trim(s)
    return s
end

local function hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
    local yPrem = extractYearStrict(premijera)
    local yFin  = extractYearStrict(finale)
    if not (yPrem and yFin and yPrem == yFin) then
        return premOutput
    end

    local isoPrem = Formatriraj.dohvatiISO(premijera) or ''
    local isoFin  = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
    local premNoDay = mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    local finNoDay  = mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    if premNoDay and finNoDay then
        return premOutput
    end

    local span, tail = mw.ustring.match(premOutput, '^(&lt;span[^&gt;]-class=&quot;[^&quot;]*dtstart[^&quot;]*&quot;[^&gt;]*&gt;.-&lt;/span&gt;%s*)(.*)$')
    if span then
        tail = stripVisibleYearFor(tail, yPrem)
        return span .. tail
    else
        return stripVisibleYearFor(premOutput, yPrem)
    end
end

local function getISO(premArg, premOutput)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(premArg)
    if iso and iso ~= '' then
        return iso
    end
    iso = mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d)')
    return iso
end

local function isFutureISO(iso)
    if not iso or iso == '' then return false end
    local today = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d')

    if mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
        return iso &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d$') then
        return (iso .. '-01') &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d$') then
        local currentYear = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y')
        return tonumber(iso) &gt;= tonumber(currentYear)
    end
    return false
end

local function getWikidataDate(property)
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local result = frame:callParserFunction('#property', property)
    if result and result ~= '' then
        if not mw.ustring.match(result, '%.$') then
            result = result .. &quot;.&quot;
        end
        return result
    end
    return nil
end

function p.datum(frame)
    local args = frame.args
    local premijera = args.premijera or ''
    local finale = args.finale or ''
    local useWikidata = (args.wikidata or '') == 'y'

    if premijera == '' then
        if finale ~= '' then
            return formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        end
        return ''
    end

    local premOutput = formatiraniDatum(premijera, &quot;dtstart&quot;)
    local finale_raw = finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()

    local hideFinale = skriveniFinale[finale_clean] or false
    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)

    local isoPrem = getISO(premijera, premOutput)
    local frameObj = mw.getCurrentFrame()
    local futureCat = ''
    if not hideFinale and not sakrijText and isFutureISO(isoPrem) then
        futureCat = kategorija.nadolazeci(frameObj)
    end

    local wikidataFinaleCat = ''
    if useWikidata and finale_clean == '' and inMainspace() then
        local wikidataFinale = getWikidataDate('P582')
        if wikidataFinale then
            local iso = Formatriraj.dohvatiISO(wikidataFinale)
            if iso and iso ~= '' then
                wikidataFinaleCat = &quot;[[Kategorija:Potrebno je ažurirati datum finala televizijskog programa]]&quot;
            end
        end
    end

    if hideFinale then
        return premOutput
    end

    if sakrijText then
        return premOutput .. (futureCat ~= '' and (&quot; &quot; .. futureCat) or &quot;&quot;) .. wikidataFinaleCat
    end

    if finale ~= '' then
        if finale_clean == 'još traje' then
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
        local finaleOutput = formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        premOutput = hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
        return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. finaleOutput .. futureCat .. wikidataFinaleCat
    else
        if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
            return premOutput .. wikidataFinaleCat
        elseif futureCat ~= '' then
            return premOutput .. &quot; &quot; .. futureCat .. wikidataFinaleCat
        else
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
    end
end

function p.prikazivanje(frame)
    local args = frame.args or {}
    local premArg = args.premijera or ''
    local finale_raw = args.finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()
    
    local premOutput = formatiraniDatum(premArg, &quot;dtstart&quot;)
    local isoPrem = getISO(premArg, premOutput)

    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)
    if sakrijText then
        return sakrijText
    end

    local function nadolazeciCat()
        return kategorija.nadolazeci(frame)
    end

    if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
        if mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        else
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        end
    end

    if finale_clean == 'najavljena' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'najavljeno' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'objava' or finale_clean == 'objavljeno' then
        return 'Objavljeno'
    elseif finale_clean == 'dostupno' then
        return 'Dostupno od'
    elseif finale_clean == 'prikazano' then
        return 'Prikazano'
    else
        return 'Prikazivanje'
    end
end 

return p</text>
      <sha1>41nhjt0ofgwpljg903mkhew5ncy8x7p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623904</id>
      <parentid>7623900</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:28:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <origin>7623904</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="7012" sha1="kgtponkl8yu43tmrwdi0111ikls1nw0" xml:space="preserve">local p = {}
local Formatriraj = require('Module:Formatiraj datum')

local function inMainspace()
    return mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0
end

local kategorija = {
    format = function(frame)
        if not inMainspace() then return '' end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski infookviri bez formatiranih datuma]]&quot;
    end,
    utijeku = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski program u tijeku]]&quot;
    end,
    nadolazeci = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Nadolazeći televizijski program]]&quot;
    end
}

local function josTraje()
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local cat = kategorija.utijeku(frame)
    return &quot;još traje &quot; .. cat
end

local function formatiraniDatum(dateString, class)
    local frame = mw.getCurrentFrame()

    if mw.text.trim(dateString):lower() == 'još traje' then
        return dateString
    end

    local result = Formatriraj.televizija{ args = { dateString, class } }

    if not result then
        result = ''
    end

    local hasMicroformat = false
    if class == &quot;dtstart&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtstart') then
            hasMicroformat = true
        end
    elseif class == &quot;dtend&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtend') then
            hasMicroformat = true
        end
    end

    if not hasMicroformat then
        local cat = kategorija.format(frame)
        return dateString .. &quot; &quot; .. cat
    end

    return result
end

local function extractYearStrict(s)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(s)
    if iso and #iso &gt;= 4 then
        return mw.ustring.sub(iso, 1, 4)
    end
    local y = mw.ustring.match(s, '%f[%d](19%d%d)%f[%D]') or mw.ustring.match(s, '%f[%d](20%d%d)%f[%D]')
    return y
end

local function stripVisibleYearFor(s, year)
    s = mw.ustring.gsub(s, '%[%[%s*' .. year .. '%.?%s*%]%]', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%f[%d]' .. year .. '%f[%D]%.?', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s%s+', ' ')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s+([%.,;:%)])', '%1')
    s = mw.text.trim(s)
    return s
end

local function hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
    local yPrem = extractYearStrict(premijera)
    local yFin  = extractYearStrict(finale)
    if not (yPrem and yFin and yPrem == yFin) then
        return premOutput
    end

    local isoPrem = Formatriraj.dohvatiISO(premijera) or ''
    local isoFin  = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
    local premNoDay = mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    local finNoDay  = mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    if premNoDay and finNoDay then
        return premOutput
    end

    local span, tail = mw.ustring.match(premOutput, '^(&lt;span[^&gt;]-class=&quot;[^&quot;]*dtstart[^&quot;]*&quot;[^&gt;]*&gt;.-&lt;/span&gt;%s*)(.*)$')
    if span then
        tail = stripVisibleYearFor(tail, yPrem)
        return span .. tail
    else
        return stripVisibleYearFor(premOutput, yPrem)
    end
end

local function getISO(premArg, premOutput)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(premArg)
    if iso and iso ~= '' then
        return iso
    end
    iso = mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d)')
    return iso
end

local function isFutureISO(iso)
    if not iso or iso == '' then return false end
    local today = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d')

    if mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
        return iso &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d$') then
        return (iso .. '-01') &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d$') then
        local currentYear = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y')
        return tonumber(iso) &gt;= tonumber(currentYear)
    end
    return false
end

local function getWikidataDate(property)
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local result = frame:callParserFunction('#property', property)
    if result and result ~= '' then
        if not mw.ustring.match(result, '%.$') then
            result = result .. &quot;.&quot;
        end
        return result
    end
    return nil
end

function p.datum(frame)
    local args = frame.args
    local premijera = args.premijera or ''
    local finale = args.finale or ''
    local useWikidata = (args.wikidata or '') == 'y'

    if premijera == '' then
        if finale ~= '' then
            return formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        end
        return ''
    end

    local premOutput = formatiraniDatum(premijera, &quot;dtstart&quot;)
    local finale_clean = mw.text.trim(finale or ''):lower()

    local isoPrem = getISO(premijera, premOutput)
    local frameObj = mw.getCurrentFrame()
    local futureCat = ''
    if isFutureISO(isoPrem) then
        futureCat = kategorija.nadolazeci(frameObj)
    end

    local wikidataFinaleCat = ''
    if useWikidata and finale == '' and inMainspace() then
        local wikidataFinale = getWikidataDate('P582')
        if wikidataFinale then
            local iso = Formatriraj.dohvatiISO(wikidataFinale)
            if iso and iso ~= '' then
                wikidataFinaleCat = &quot;[[Kategorija:Potrebno je ažurirati datum finala televizijskog programa]]&quot;
            end
        end
    end

    if finale ~= '' then
        local isoFin = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
        if isoPrem ~= '' and isoFin ~= '' and isoPrem == isoFin then
            return 'Objava'
        end
        local finaleOutput = formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        premOutput = hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
        return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. finaleOutput .. futureCat .. wikidataFinaleCat
    else
        if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
            return premOutput .. wikidataFinaleCat
        elseif futureCat ~= '' then
            return premOutput .. &quot; &quot; .. futureCat .. wikidataFinaleCat
        else
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
    end
end

function p.prikazivanje(frame)
    local args = frame.args or {}
    local premArg = args.premijera or ''
    local finale = args.finale or ''
    
    local premOutput = formatiraniDatum(premArg, &quot;dtstart&quot;)
    local isoPrem = getISO(premArg, premOutput)

    local function nadolazeciCat()
        return kategorija.nadolazeci(frame)
    end

    if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    end

    if finale ~= '' then
        local isoFin = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
        if isoPrem ~= '' and isoFin ~= '' and isoPrem == isoFin then
            return 'Objava'
        end
    end

    return 'Prikazivanje'
end 

return p</text>
      <sha1>kgtponkl8yu43tmrwdi0111ikls1nw0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623905</id>
      <parentid>7623904</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T19:29:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene</comment>
      <origin>7623905</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="8289" sha1="41nhjt0ofgwpljg903mkhew5ncy8x7p" xml:space="preserve">local p = {}
local Formatriraj = require('Module:Formatiraj datum')

local function inMainspace()
    return mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0
end

local kategorija = {
    format = function(frame)
        if not inMainspace() then return '' end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski infookviri bez formatiranih datuma]]&quot;
    end,
    utijeku = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Televizijski program u tijeku]]&quot;
    end,
    nadolazeci = function(frame)
        if not inMainspace() or (frame.args.decat or '') == 'y' then
            return ''
        end
        return &quot;[[Kategorija:Nadolazeći televizijski program]]&quot;
    end
}

local skriveniFinale = {
    ['sakrij'] = true,   
    ['premijera'] = true,
    ['objava'] = true,
    ['objavljeno'] = true,
    ['prikazano'] = true,
    ['dostupno'] = true,
    ['najavljeno'] = true,
    ['najavljena'] = true
}

local function getSakrijText(s)
    local match = mw.ustring.match(s or '', '^%s*sakrij:%s*(.+)$')
    return match
end

local function josTraje()
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local cat = kategorija.utijeku(frame)
    return &quot;još traje &quot; .. cat
end

local function formatiraniDatum(dateString, class)
    local frame = mw.getCurrentFrame()

    if mw.text.trim(dateString):lower() == 'još traje' then
        return dateString
    end

    local result = Formatriraj.televizija{ args = { dateString, class } }

    if not result then
        result = ''
    end

    local hasMicroformat = false
    if class == &quot;dtstart&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtstart') then
            hasMicroformat = true
        end
    elseif class == &quot;dtend&quot; then
        if string.find(result, 'class=&quot;[^&quot;]*dtend') then
            hasMicroformat = true
        end
    end

    if not hasMicroformat then
        local cat = kategorija.format(frame)
        return dateString .. &quot; &quot; .. cat
    end

    return result
end

local function extractYearStrict(s)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(s)
    if iso and #iso &gt;= 4 then
        return mw.ustring.sub(iso, 1, 4)
    end
    local y = mw.ustring.match(s, '%f[%d](19%d%d)%f[%D]') or mw.ustring.match(s, '%f[%d](20%d%d)%f[%D]')
    return y
end

local function stripVisibleYearFor(s, year)
    s = mw.ustring.gsub(s, '%[%[%s*' .. year .. '%.?%s*%]%]', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%f[%d]' .. year .. '%f[%D]%.?', '')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s%s+', ' ')
    s = mw.ustring.gsub(s, '%s+([%.,;:%)])', '%1')
    s = mw.text.trim(s)
    return s
end

local function hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
    local yPrem = extractYearStrict(premijera)
    local yFin  = extractYearStrict(finale)
    if not (yPrem and yFin and yPrem == yFin) then
        return premOutput
    end

    local isoPrem = Formatriraj.dohvatiISO(premijera) or ''
    local isoFin  = Formatriraj.dohvatiISO(finale) or ''
    local premNoDay = mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    local finNoDay  = mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d$') or mw.ustring.match(isoFin,  '^%d%d%d%d%-%d%d$')
    if premNoDay and finNoDay then
        return premOutput
    end

    local span, tail = mw.ustring.match(premOutput, '^(&lt;span[^&gt;]-class=&quot;[^&quot;]*dtstart[^&quot;]*&quot;[^&gt;]*&gt;.-&lt;/span&gt;%s*)(.*)$')
    if span then
        tail = stripVisibleYearFor(tail, yPrem)
        return span .. tail
    else
        return stripVisibleYearFor(premOutput, yPrem)
    end
end

local function getISO(premArg, premOutput)
    local iso = Formatriraj.dohvatiISO(premArg)
    if iso and iso ~= '' then
        return iso
    end
    iso = mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d%-%d%d)') or
          mw.ustring.match(premOutput, '(%d%d%d%d)')
    return iso
end

local function isFutureISO(iso)
    if not iso or iso == '' then return false end
    local today = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y-m-d')

    if mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
        return iso &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d%-%d%d$') then
        return (iso .. '-01') &gt; today
    elseif mw.ustring.match(iso, '^%d%d%d%d$') then
        local currentYear = mw.language.getContentLanguage():formatDate('Y')
        return tonumber(iso) &gt;= tonumber(currentYear)
    end
    return false
end

local function getWikidataDate(property)
    local frame = mw.getCurrentFrame()
    local result = frame:callParserFunction('#property', property)
    if result and result ~= '' then
        if not mw.ustring.match(result, '%.$') then
            result = result .. &quot;.&quot;
        end
        return result
    end
    return nil
end

function p.datum(frame)
    local args = frame.args
    local premijera = args.premijera or ''
    local finale = args.finale or ''
    local useWikidata = (args.wikidata or '') == 'y'

    if premijera == '' then
        if finale ~= '' then
            return formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        end
        return ''
    end

    local premOutput = formatiraniDatum(premijera, &quot;dtstart&quot;)
    local finale_raw = finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()

    local hideFinale = skriveniFinale[finale_clean] or false
    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)

    local isoPrem = getISO(premijera, premOutput)
    local frameObj = mw.getCurrentFrame()
    local futureCat = ''
    if not hideFinale and not sakrijText and isFutureISO(isoPrem) then
        futureCat = kategorija.nadolazeci(frameObj)
    end

    local wikidataFinaleCat = ''
    if useWikidata and finale_clean == '' and inMainspace() then
        local wikidataFinale = getWikidataDate('P582')
        if wikidataFinale then
            local iso = Formatriraj.dohvatiISO(wikidataFinale)
            if iso and iso ~= '' then
                wikidataFinaleCat = &quot;[[Kategorija:Potrebno je ažurirati datum finala televizijskog programa]]&quot;
            end
        end
    end

    if hideFinale then
        return premOutput
    end

    if sakrijText then
        return premOutput .. (futureCat ~= '' and (&quot; &quot; .. futureCat) or &quot;&quot;) .. wikidataFinaleCat
    end

    if finale ~= '' then
        if finale_clean == 'još traje' then
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
        local finaleOutput = formatiraniDatum(finale, &quot;dtend&quot;)
        premOutput = hideYearIfSame(premOutput, premijera, finale)
        return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. finaleOutput .. futureCat .. wikidataFinaleCat
    else
        if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
            return premOutput .. wikidataFinaleCat
        elseif futureCat ~= '' then
            return premOutput .. &quot; &quot; .. futureCat .. wikidataFinaleCat
        else
            return premOutput .. &quot; – &lt;br&gt; &quot; .. josTraje() .. wikidataFinaleCat
        end
    end
end

function p.prikazivanje(frame)
    local args = frame.args or {}
    local premArg = args.premijera or ''
    local finale_raw = args.finale or ''
    local finale_clean = mw.text.trim(finale_raw):lower()
    
    local premOutput = formatiraniDatum(premArg, &quot;dtstart&quot;)
    local isoPrem = getISO(premArg, premOutput)

    local sakrijText = getSakrijText(finale_raw)
    if sakrijText then
        return sakrijText
    end

    local function nadolazeciCat()
        return kategorija.nadolazeci(frame)
    end

    if isoPrem and isoPrem ~= '' and isFutureISO(isoPrem) then
        if mw.ustring.match(isoPrem, '^%d%d%d%d%-%d%d%-%d%d$') then
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        else
            return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
        end
    end

    if finale_clean == 'najavljena' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'najavljeno' then
        return 'Premijera' .. &quot; &quot; .. nadolazeciCat()
    elseif finale_clean == 'objava' or finale_clean == 'objavljeno' then
        return 'Objavljeno'
    elseif finale_clean == 'dostupno' then
        return 'Dostupno od'
    elseif finale_clean == 'prikazano' then
        return 'Prikazano'
    else
        return 'Prikazivanje'
    end
end 

return p</text>
      <sha1>41nhjt0ofgwpljg903mkhew5ncy8x7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adriatic Film Awards</title>
    <ns>0</ns>
    <id>796940</id>
    <revision>
      <id>7623789</id>
      <parentid>7470276</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dodjele */ 2026.</comment>
      <origin>7623789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19609" sha1="n7gkzghaafy3ztz4sjbrtf3duf07pwd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;width:23em; font-size:88%; text-align:left; line-height:1.5em&quot;
! colspan=2 class=&quot;fn org&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#1915DD; color:white; font-size:125%&quot; | Adriatic Film Awards
|-
! Dodjeljuje
| Adriatic Film and TV Academy (AFTA)
|-
! Država
| jadranska regija
|-
! Prva dodjela
| 2025.
|-
! Službeni website
| [https://www.adriaticfilmawards.com/ adriaticfilmawards.com]
|}
'''Adriatic Film Awards''' (AFA) godišnje su nagrade za [[Film|filmove]] i [[Televizijska serija|televizijske serije]] jadranske regije, uspostavljene od strane „''Adriatic Film and TV Academy“'', institucije koju su osnovali [[Sarajevo Film Festival]], [[Zagreb Film Festival]] i [[Festival Autorskog Filma iz Beograda]]. Cilj nagrada je promicanje najkvalitetnijih regionalnih audiovizualnih ostvarenja, jačanje njihove međunarodne vidljivosti te poticanje razvoja audiovizualne produkcije u regiji.

Prva dodjela AFA nagrada, za sezonu 2024./2025., održana je od [[24. listopada|24.]] do [[26. listopada]] [[2025.]] u kompleksu u [[Porto Montenegro|Porto Montenegru]] u [[Tivat]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Povijest ==
Inicijativa za osnivanje nagrade ''Adriatic Film Awards'' (AFA) proizašla je iz koncepta nagrade [[Srce Sarajeva]], koja se dodjeljivala u okviru [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskog filmskog festivala]] (SFF). U okviru 27. SFF-a, od [[2021.]] godine uvedena je posebna kategorija za televizijske serije („Srce Sarajeva za TV serije“), čime je festival proširio svoj program i prema televizijskim formatima.

U [[2025.]] godini AFA su formalno predstavljene kao godišnje filmske i TV nagrade jadranske regije, kojim se tradicionalna dodjela Srca Sarajeva za TV serije više neće nastaviti, već se ta nit premješta u AFA koji obuhvaćaju i filmska ostvarenja.

== Dodjele ==
=== Najbolji film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte!'']]
|''Fiume o morte!''
|[[Igor Bezinović]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj sa mnom'']]
|''Vetre, pričaj sa mnom''
|[[Stefan Đorđević]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolja glavna glumica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumica
!Film
!Nacionalnost glumice
|-
|2025.
|[[Jara Sofija Ostan]]
|[[Dobre djevojke (2025.)|''Dobre djevojke'']]
|{{Z+X|SLO}}
|-
|2026.
|[[Noomi Rapace]]
|[[Majka (2025.)|''Majka'']]
|{{Z+X|ŠVE}}
|}

=== Najbolji glavni glumac ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac
!Film
!Nacionalnost glumca
|-
|2025.
|[[Leon Lučev]]
|[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)|''Radnička klasa ide u pakao'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Andrija Kuzmanović]]
|[[Yugo Florida (2025.)|''Yugo Florida'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Zvijezda u usponu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac/ica
!Film
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|2025.
|[[Lidija Kordić]]
|[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)|''Radnička klasa ide u pakao'']]
|{{Z+X|CG}}
|-
|2026.
|[[Arif Jakup]]
|[[DJ Ahmet (2025.)|''DJ Ahmet'']]
|{{Z+X|MAK}}
|}

=== Najbolja režija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Redatelj
!Film
!Nacionalnost redatelja
|-
|2025.
|[[Igor Bezinović]]
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte! (2025.)'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Stefan Đorđević]]
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj samnom'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolji scenarij ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Scenarist
!Film
!Nacionalnost scenarista
|-
|2025.
|[[Igor Bezinović]]
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte! (2025.)'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Hana Jušić]]
|[[Bog neće pomoći (2025.)|''Bog neće pomoći'']]
|{{Z+X|HRV}}
|}

=== Najbolji debitantski film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Dobre djevojke (2025.)|''Dobre djevojke'']]
|''Kaj ti je deklica''
|[[Urška Djukić]]
|{{Z+X|SLO}}
|-
|2026.
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj sa mnom'']]
|''Vetre, pričaj sa mnom''
|[[Stefan Đorđević]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolja TV serija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|''Сабља''
|[[Goran Stanković]], [[Vladimir Tagić]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|''Kotlina''
|[[Danis Tanović]], [[Aida Begić]]
|{{Z+x|BIH}}
|}

=== Najbolja glavna glumica u TV seriji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|2025.
|[[Milica Gojković]]
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Snežana Vidović]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|{{Z+X|BIH}}
|}

=== Najbolji glavni glumac u TV seriji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|2025.
|[[Dragan Mićanović]]
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Feđa Štukan]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|{{Z+X|BIH}}
|}

== Dodjele u sklopu SFF-a (2021. – 2024.) ==
=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2021. ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|[[Bojan Vuletić]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Dnevnik velikog Perice|''Dnevnik velikog Perice'']]
|[[Vinko Brešan]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolji kreator'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Bojan Vuletić]]
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja glumica'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jasna Đuričić]]
|[[Grupa (televizijska serija)|''Grupa'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolji glumac'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Boris Isaković]]
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Ivana Zečević]]
|[[Grupa (televizijska serija)|''Grupa'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2022. ===
Dodjela se održaja na 28. [[Sarajevski filmski festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za najbolje TV serije|url=https://www.sff.ba/novost/11828/dodijeljena-srca-sarajeva-za-najbolje-tv-serije|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2022|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2022|url-status=live|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|[[Dalibor Matanić]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Ivana Vuković (glumica)|Ivana Vuković]]
|[[Kljun (televizijska serija)|Kljun]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Izudin Bajrović]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Lana Barić]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Slavko Štimac]]
|[[Crna svadba (televizijska serija)|Crna Svadba]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Stefan Vukić]]
|[[Kljun (televizijska serija)|Kljun]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Dalibor Matanić]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] (6. epizoda)
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Hana Jušić]], [[Jelena Paljan]] i [[Milan F. Živković]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] (2. epizoda)
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Advokado]]
|Nikola Pejaković i Saša Hajduković
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Nikola Kojo]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Boban Jevtić]] i [[Nikola Kojo]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Mustafa Nadarević]]
|[[Lud, zbunjen, normalan]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Jovan Jovanović]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2023. ===
Dodjela se održaja na 29. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za najbolje TV serije|url=https://www.sff.ba/novost/12075/dodijeljena-srca-sarajeva-za-najbolje-tv-serije|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2023|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2023|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|[[Danis Tanović]] i [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jovana Stojiljković]]
|[[Vera (srbijanska televizijska serija)|Vera]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Feđa Štukan]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Ida Keškić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Boris Ler]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Denis Murić]]
|[[Zlatni dečko]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Danis Tanović]] i [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]] (5. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Danis Tanović]], [[Amra Bakšić Čamo]], [[Nikola Kuprešanin]] i [[Adnan Lugonić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]] (4. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|Gordan Kičić, Marko Manojlović, Mina Đukić i Vladimir Tagić
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (1. epizoda)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Gvozden Đurić]], [[Marko Manojlović]] i [[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (6. epizoda)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Nina Janković Dičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji glavni glumac – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Aleksej Bjelogrlić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|}
=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2024. ===
Dodjela se održaja na 30. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za TV serije: Najbolja dramska TV serija „Znam kako dišeš“, komedija „Princ iz Eleja“|url=https://www.sff.ba/novost/12351/dodijeljena-srca-sarajeva-za-tv-serije-najbolja-dramska-tv-serija-znam-kako-dises-komedija-princ-iz-eleja|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2024|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2024|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Znam kako dišeš]]
|Alen Drljević i Nermin Hamzagić
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jasna Đuričić]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Žarko Laušević]]
|[[Vreme smrti (televizijska serija)|Vreme smrti]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jelena Kordić Kuret]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Mirvad Kurić]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Lazar Dragojević]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|CG}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Nermin Hamzagić]]
|[[Znam kako dišeš]] (3. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Jasmila Žbanić]] i [[Elma Tataragić]]
|[[Znam kako dišeš]] (1. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Princ iz Eleja]]
|[[Alen Šimić]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Elmir Jukić]]
|[[Radio Mileva]] (14. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Elma Tataragić]], [[Dušan Vranić]], [[Enes Zlatar]]
|[[Princ iz Eleja]] (4. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Olga Odanović]]
|[[Radio Mileva]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji glavni glumac – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Alen Muratović]]
|[[Princ iz Eleja]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Kristina Bogunović Gavrić|Kris Gavrić]]
|[[Radio Mileva]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.adriaticfilmawards.com/}}

[[Kategorija:Medijske nagrade]]</text>
      <sha1>n7gkzghaafy3ztz4sjbrtf3duf07pwd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624016</id>
      <parentid>7623789</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Dodjele */</comment>
      <origin>7624016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19593" sha1="jfizcd9zol4twam43j00t6p38nx3gtd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;width:23em; font-size:88%; text-align:left; line-height:1.5em&quot;
! colspan=2 class=&quot;fn org&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#1915DD; color:white; font-size:125%&quot; | Adriatic Film Awards
|-
! Dodjeljuje
| Adriatic Film and TV Academy (AFTA)
|-
! Država
| jadranska regija
|-
! Prva dodjela
| 2025.
|-
! Službeni website
| [https://www.adriaticfilmawards.com/ adriaticfilmawards.com]
|}
'''Adriatic Film Awards''' (AFA) godišnje su nagrade za [[Film|filmove]] i [[Televizijska serija|televizijske serije]] jadranske regije, uspostavljene od strane „''Adriatic Film and TV Academy“'', institucije koju su osnovali [[Sarajevo Film Festival]], [[Zagreb Film Festival]] i [[Festival Autorskog Filma iz Beograda]]. Cilj nagrada je promicanje najkvalitetnijih regionalnih audiovizualnih ostvarenja, jačanje njihove međunarodne vidljivosti te poticanje razvoja audiovizualne produkcije u regiji.

Prva dodjela AFA nagrada, za sezonu 2024./2025., održana je od [[24. listopada|24.]] do [[26. listopada]] [[2025.]] u kompleksu u [[Porto Montenegro|Porto Montenegru]] u [[Tivat]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Povijest ==
Inicijativa za osnivanje nagrade ''Adriatic Film Awards'' (AFA) proizašla je iz koncepta nagrade [[Srce Sarajeva]], koja se dodjeljivala u okviru [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskog filmskog festivala]] (SFF). U okviru 27. SFF-a, od [[2021.]] godine uvedena je posebna kategorija za televizijske serije („Srce Sarajeva za TV serije“), čime je festival proširio svoj program i prema televizijskim formatima.

U [[2025.]] godini AFA su formalno predstavljene kao godišnje filmske i TV nagrade jadranske regije, kojim se tradicionalna dodjela Srca Sarajeva za TV serije više neće nastaviti, već se ta nit premješta u AFA koji obuhvaćaju i filmska ostvarenja.

== Dodjele ==
=== Najbolji film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte!'']]
|''Fiume o morte!''
|[[Igor Bezinović]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj sa mnom'']]
|''Vetre, pričaj sa mnom''
|[[Stefan Đorđević]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolja glavna glumica ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumica
!Film
!Nacionalnost glumice
|-
|2025.
|[[Jara Sofija Ostan]]
|[[Dobre djevojke (2025.)|''Dobre djevojke'']]
|{{Z+X|SLO}}
|-
|2026.
|[[Noomi Rapace]]
|[[Majka (2025.)|''Majka'']]
|{{Z+X|ŠVE}}
|}

=== Najbolji glavni glumac ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac
!Film
!Nacionalnost glumca
|-
|2025.
|[[Leon Lučev]]
|[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)|''Radnička klasa ide u pakao'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Andrija Kuzmanović]]
|[[Yugo Florida (2025.)|''Yugo Florida'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Zvijezda u usponu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac/ica
!Film
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|2025.
|[[Lidija Kordić]]
|[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)|''Radnička klasa ide u pakao'']]
|{{Z+X|CG}}
|-
|2026.
|[[Arif Jakup]]
|[[DJ Ahmet (2025.)|''DJ Ahmet'']]
|{{Z+X|MAK}}
|}

=== Najbolja režija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Redatelj
!Film
!Nacionalnost redatelja
|-
|2025.
|[[Igor Bezinović]]
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte!'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Stefan Đorđević]]
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj samnom'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolji scenarij ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Scenarist
!Film
!Nacionalnost scenarista
|-
|2025.
|[[Igor Bezinović]]
|[[Fiume o morte! (2025.)|''Fiume o morte!'']]
|{{Z+X|HRV}}
|-
|2026.
|[[Hana Jušić]]
|[[Bog neće pomoći (2025.)|''Bog neće pomoći'']]
|{{Z+X|HRV}}
|}

=== Najbolji debitantski film ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Dobre djevojke (2025.)|''Dobre djevojke'']]
|''Kaj ti je deklica''
|[[Urška Djukić]]
|{{Z+X|SLO}}
|-
|2026.
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)|''Vjetre, pričaj sa mnom'']]
|''Vetre, pričaj sa mnom''
|[[Stefan Đorđević]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Najbolja TV serija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Izvorni naslov
!Redatelj
!Država
|-
|2025.
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|''Сабља''
|[[Goran Stanković]], [[Vladimir Tagić]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|''Kotlina''
|[[Danis Tanović]], [[Aida Begić]]
|{{Z+x|BIH}}
|}

=== Najbolja glavna glumica u TV seriji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|2025.
|[[Milica Gojković]]
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Snežana Vidović]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|{{Z+X|BIH}}
|}

=== Najbolji glavni glumac u TV seriji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|2025.
|[[Dragan Mićanović]]
|[[Sablja (televizijska serija)|''Sablja'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
|2026.
|[[Feđa Štukan]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|''Kotlina'']]
|{{Z+X|BIH}}
|}

== Dodjele u sklopu SFF-a (2021. – 2024.) ==
=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2021. ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|[[Bojan Vuletić]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Dnevnik velikog Perice|''Dnevnik velikog Perice'']]
|[[Vinko Brešan]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolji kreator'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Bojan Vuletić]]
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolja glumica'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jasna Đuričić]]
|[[Grupa (televizijska serija)|''Grupa'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Najbolji glumac'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Boris Isaković]]
|[[Porodica (televizijska serija)|''Porodica'']]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot; |'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Ivana Zečević]]
|[[Grupa (televizijska serija)|''Grupa'']]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2022. ===
Dodjela se održaja na 28. [[Sarajevski filmski festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za najbolje TV serije|url=https://www.sff.ba/novost/11828/dodijeljena-srca-sarajeva-za-najbolje-tv-serije|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2022|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2022|url-status=live|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|[[Dalibor Matanić]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Ivana Vuković (glumica)|Ivana Vuković]]
|[[Kljun (televizijska serija)|Kljun]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Izudin Bajrović]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Lana Barić]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Slavko Štimac]]
|[[Crna svadba (televizijska serija)|Crna Svadba]]
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Stefan Vukić]]
|[[Kljun (televizijska serija)|Kljun]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Dalibor Matanić]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] (6. epizoda)
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Hana Jušić]], [[Jelena Paljan]] i [[Milan F. Živković]]
|[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] (2. epizoda)
|{{Z+X|HRV}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Advokado]]
|Nikola Pejaković i Saša Hajduković
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Nikola Kojo]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Boban Jevtić]] i [[Nikola Kojo]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Mustafa Nadarević]]
|[[Lud, zbunjen, normalan]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Jovan Jovanović]]
|[[Čudne ljubavi (televizijska serija)|Čudne ljubavi]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2023. ===
Dodjela se održaja na 29. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za najbolje TV serije|url=https://www.sff.ba/novost/12075/dodijeljena-srca-sarajeva-za-najbolje-tv-serije|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2023|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2023|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|[[Danis Tanović]] i [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jovana Stojiljković]]
|[[Vera (srbijanska televizijska serija)|Vera]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Feđa Štukan]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Ida Keškić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Boris Ler]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Denis Murić]]
|[[Zlatni dečko]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Danis Tanović]] i [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]] (5. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Danis Tanović]], [[Amra Bakšić Čamo]], [[Nikola Kuprešanin]] i [[Adnan Lugonić]]
|[[Kotlina (televizijska serija)|Kotlina]] (4. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|Gordan Kičić, Marko Manojlović, Mina Đukić i Vladimir Tagić
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (1. epizoda)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Gvozden Đurić]], [[Marko Manojlović]] i [[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (6. epizoda)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Nina Janković Dičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji glavni glumac – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Gordan Kičić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Aleksej Bjelogrlić]]
|[[Mama i tata se igraju rata]] (2. sezona)
|{{Z+X|SRB}}
|}
=== Srca Sarajeva za najbolje TV serije 2024. ===
Dodjela se održaja na 30. [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dodijeljena Srca Sarajeva za TV serije: Najbolja dramska TV serija „Znam kako dišeš“, komedija „Princ iz Eleja“|url=https://www.sff.ba/novost/12351/dodijeljena-srca-sarajeva-za-tv-serije-najbolja-dramska-tv-serija-znam-kako-dises-komedija-princ-iz-eleja|access-date=2025-11-20|website=sff.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nagrada Srce Sarajeva za TV serije 2024|url=https://www.adriaticfilmawards.com/nagrade-2024|access-date=2025-11-20|website=Adriatic Film Awards|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja dramska serija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj
!Država
|-
|[[Znam kako dišeš]]
|Alen Drljević i Nermin Hamzagić
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jasna Đuričić]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavni glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Žarko Laušević]]
|[[Vreme smrti (televizijska serija)|Vreme smrti]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga – glumica u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumice
|-
|[[Jelena Kordić Kuret]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja epizodna uloga''' '''–''' '''glumac u dramskoj seriji'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Mirvad Kurić]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Lazar Dragojević]]
|[[Znam kako dišeš]]
|{{Z+X|CG}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Redatelj
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Nermin Hamzagić]]
|[[Znam kako dišeš]] (3. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – dramska serija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija (epizoda)
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Jasmila Žbanić]] i [[Elma Tataragić]]
|[[Znam kako dišeš]] (1. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja komedija'''''
|-
!Naslov
!Redatelj(i)
!Država
|-
|[[Princ iz Eleja]]
|[[Alen Šimić]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja režija za epizodu – komedija'''''
|-
!Redatelj
!Serija
!Nacionalnost redatelja
|-
|[[Elmir Jukić]]
|[[Radio Mileva]] (14. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji scenarij za epizodu – komedija'''''
|-
!Scenarist(i)
!Serija
!Nacionalnost scenarist(a)
|-
|[[Elma Tataragić]], [[Dušan Vranić]], [[Enes Zlatar]]
|[[Princ iz Eleja]] (4. epizoda)
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolja glavna glumica – komedija'''''
|-
!Glumica
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Olga Odanović]]
|[[Radio Mileva]]
|{{Z+X|SRB}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Najbolji glavni glumac – komedija'''''
|-
!Glumac
!Serija
!Nacionalnost glumca
|-
|[[Alen Muratović]]
|[[Princ iz Eleja]]
|{{Z+X|BIH}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:#2092E2; color:black;&quot;|'''''Zvijezda u usponu – komedija'''''
|-
!Glumac/ica
!Serija
!Nacionalnost glumca/ice
|-
|[[Kristina Bogunović Gavrić|Kris Gavrić]]
|[[Radio Mileva]]
|{{Z+X|SRB}}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.adriaticfilmawards.com/}}

[[Kategorija:Medijske nagrade]]</text>
      <sha1>jfizcd9zol4twam43j00t6p38nx3gtd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šport u 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>797632</id>
    <revision>
      <id>7624141</id>
      <parentid>7620668</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55503-12</username>
        <id>375636</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pojedinačni športovi */ dodano srebro Ilije Kovtuna</comment>
      <origin>7624141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19715" sha1="jv2e3wt050b299b5chd6twtlqwgodbw" xml:space="preserve">{{Godina/Podtema|podtema=Šport|2026}}

Najznačajnija međunarodna natjecanja su [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.|XXV. Zimske olimpijske igre]] u Italiji i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|XXIII. Svjetsko nogometno prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/sretna-nova-2026-pred-nama-je-niz-sportskih-uzbudenja-vec-u-sijecnju-12500982 Sretna nova 2026.: Pred nama je niz sportskih uzbuđenja već u siječnju] sport.hrt.hr, HRT, objavljeno 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Svijet ==
=== Natjecanja ===

==== Svjetska natjecanja ====
* [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]]: [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.|XXV. Zimske olimpijske igre]]
* [[6. ožujka|6.]] – [[22. ožujka]]: [[XIV. Zimske paraolimpijske igre – Milano Cortina 2026.|XIV. Zimske paraolimpijske igre]]
* [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]]: V. [[WRC Croatia Rally]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/wrc-ponovno-u-hrvatskoj-croatia-rally-se-seli-u-zapadne-zupanije-12530511 WRC ponovno u Hrvatskoj, Croatia Rally se seli u zapadne županije] sport.hrt.hr, objavljeno 20. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|XXIII. Svjetsko nogometno prvenstvo]]

==== Kontinentska natjecanja ====

===== Europska natjecanja =====
* [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]]: [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.|XXXVII. Europsko vaterpolsko prvenstvo]]
* [[15. siječnja]] – [[1. veljače]]: [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|XVII. Europsko rukometno prvenstvo]]
* [[21. siječnja]] – [[7. veljače]]: [[Europsko prvenstvo u dvoranskom nogometu – Litva, Latvija i Slovenija 2026.|Europsko prvenstvo u dvoranskom nogometu]]
&lt;!-- otkomentirati po potrebi
===== Afrička natjecanja =====
===== Američka natjecanja =====
===== Australska natjecanja =====
===== Azijska natjecanja =====
--&gt;

=== Osnivanja ===

=== Rekordi ===
&lt;!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --&gt;

=== Nagrade ===

=== Ostali događaji ===

=== Rođenja ===

=== Smrti ===

== Hrvatska i u Hrvata ==
Zagrebački klubovi osvojili su naslove prvaka u nogometu ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), košarci ([[KK Cibona|Cibona]]), rukometu ([[RK Zagreb|Zagreb]]), odbojci ([[HAOK Zagreb|momčad]] i [[HAOK Mladost Zagreb (žene)|djevojčad]] Mladosti) i vaterpolu ([[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb|Mladost]]), prvi put svi zajedno nakon 2002. godine.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/zagrebacki-klubovi-ispisali-povijest-pet-naslova-prvaka-u-jednoj-sezoni-12786541 Zagrebački klubovi ispisali povijest: Pet naslova prvaka u jednoj sezoni] sport.hrt.hr, objavljeno 26. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Natjecanja ===
&lt;!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --&gt;
* [[6. veljače|6.]] – [[15. veljače]]: [[Hrvatska na ZOI 2026.]], 14 natjecatelja u četiri športa
* [[6. ožujka|6.]] – [[15. ožujka]]: [[Hrvatska na Zimskim paraolimpijskim igrama 2026.|Hrvatska na ZPOI 2026.]], pet natjecatelja u dva športa
* [[12. ožujka|12.]] – [[16. ožujka]]: međunarodni stolnoteniski turnir WTT Feeder 2026. u [[Varaždin]]u, 140 igrača iz 34 zemlje.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/varazdin-domacin-jakog-medunarodnog-stolnoteniskog-turnira-12609734 Varaždin domaćin jakog međunarodnog stolnoteniskog turnira] sport.hrt.hr, HRT, objavljeno 9. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]]: [[Grand prix Osijek|Svjetski gimnastički kup]] u [[Dvorana Gradski vrt|osječkom Gradskom vrtu]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/rekordan-broj-zemalja-prijavljen-za-dobro-world-cup-u-osijeku-12625762 Rekordan broj zemalja na gimnastičkom World Cupu] sport.hrt.hr, objavljeno 18. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[20. lipnja|20.]] i [[21. lipnja]]: 40. [[Zlatni medvjed (plivanje)|Zlatni medvjed]] na Sveticama.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/zlatni-medvjed-slavi-40-godina-plivacke-zvijezde-u-zagrebu-12760347 Zlatni medvjed slavi 40 godina, plivačke zvijezde u Zagrebu] sport.hrt.hr, objavljeno 10. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[22. lipnja|22.]] – [[28. lipnja]]: Svjetsko prvenstvo u rukometu na pijesku na [[ŠRC Jarun|zagrebačkom Jarunu]].
* [[21. kolovoza]] – [[3. rujna]]: [[Hrvatska na Mediteranskim igrama 2026.|Hrvatska na XX. Mediteranskim igrama]] u Tarantu, 111 natjecatelja i 39 odličja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.hoo.hr/post/zavrene-najuspjenije-mi-u-hrvatskoj-povijesti-hoo-priredio-sportaicama-doek-u-ljubljani|naslov=Završene najuspješnije MI u hrvatskoj povijesti; HOO priredio sportaši(ca)ma doček u Ljubljani|website=hoo.hr|izdavač=Hrvatski olimpijski odbor|datum=4. rujna 2026}}&lt;/ref&gt; 
* [[31. kolovoza]] – [[6. rujna]]: [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 4×4]] u [[Dubrovnik]]u&lt;ref name=Du26&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvatski-vaterpolisti-osvojili-broncu-na-1-svjetskom-prvenstvu-u-vaterpolu-4x4 Hrvatski vaterpolisti osvojili broncu na 1. Svjetskom prvenstvu u vaterpolu 4x4] hoo.hr, objavljeno 6. rujna 2026.&lt;/ref&gt;

==== Ekipni športovi ====
* [[1. veljače]]: [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatski rukometaši]] brončani na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj]].
* [[7. veljače]]: [[Hrvatska futsalska reprezentacija|Hrvatski futsalaši]] brončani na Europskom prvenstvu.

* [[2. ožujka]]: Streljaši [[Josip Sikavica]], [[Miran Maričić]] i [[Petar Gorša]] ekipno brončani na Europskom prvenstvu u [[Erevan]]u.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/hrvatska-osvojila-broncu-na-europskom-prvenstvu-u-erevanu-u-tercetu-medaljonosa-dvojica-su-solinskih-cementasa-1541085 Hrvatska osvojila broncu na Europskom prvenstvu u Erevanu! U tercetu medaljonoša dvojica su solinskih ‘cementaša‘] slobodnadalmacija.hr, objavljeno 2. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

* [[21. travnja|21.]] – [[26. travnja]]: [[Hrvatska ženska vaterpolska reprezentacija|Hrvatske vaterpolistice]] osvojile 4. mjesto na Svjetskom kupu na [[Malta|Malti]].&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvatske-vaterpolistice-etvrte-na-svjetskom-kupu-na-malti Hrvatskim vaterpolisticama četvrto mjesto u Svjetskom kupu na Malti] hoo.hr, objavljeno 26. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[28. travnja]]: [[HAOK Mladost Zagreb (žene)|Mladost Zagreb]] prvakinje Hrvatske u odbojci.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/odbojkasice-mladosti-prvakinje-hrvatske-0-12692930 Odbojkašice Mladosti prvakinje Hrvatske] sport.hrt.hr, objavljeno 28. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

* lipanj – Hrvatski kuglači [[Nataša Ravnić]] i [[Bojan Vlakevski]] postali svjetski prvaci u mješovitom tandemu i postavili svjetski rekord, a [[Anja Vicković]] i [[Paula Polanšćak]] svjetske doprvakinje u ženskom tandemu te [[Pere Petrić]] i [[Ivan Totić]] svjetski doprvaci u muškom tandemu na Svjetskom prvenstvu u [[Schwaz]]u kod [[Innsbruck]]a.&lt;ref&gt;Svjetsko zlato, dva svjetska rekorda i još četiri odličja za hrvatsko kuglanje, ''Sportske novosti'', god. LXXXI., br. 22382, 5. lipnja 2026., str. 24&lt;/ref&gt;

* [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatska kadetska djevojčad]] osvojila brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvatske-rukometne-kadetkinje-osvojile-broncu-na-otvorenom-europskom-prvenstvu Hrvatske rukometne kadetkinje osvojile broncu na Otvorenom europskom prvenstvu] hoo.hr, objavljeno 4. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[4. srpnja]] 
** [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov svjetskih prvaka u Rio Maioru; kapetan [[Nikola Batoš]] proglašen je najboljim vratarom prvenstva, a izbornik Hrvoje Koljanin najboljim izbornikom.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvatski-vaterpolisti-u18-postali-juniorski-svjetski-prvaci- Hrvatski vaterpolisti (U-18) postali juniorski svjetski prvaci] hoo.hr, objavljeno 4. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://hvs.hr/hrvatska-je-prvak-svijeta/ Hrvatska je prvak svijeta!!!] hvs.hr, objavljeno 4. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
** Hrvatska kadetska momčad u hokeju na travi osvojila broncu na Europskom kadetskom prvenstvu (EuroHockey U16 5s) u Alanyi; Leon Hercigonja proglašen igračem, a Patrik Horvat vratarom turnira.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/hrvatska-u16-reprezentacija-hokeja-na-travi-osvojila-broncu-12802889 Hrvatska U16 reprezentacija hokeja na travi osvojila brončanu medalju] sport.hrt.hr, objavljeno 6. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[9. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] postala svjetski prvak u Zagrebu.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvatska-vaterpolska-reprezentacija-do-16-godina-osvojila-naslov-svjetskog-prvaka Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina osvojila naslov svjetskog prvaka] hoo.hr, objavljeno 9. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

* [[6. rujna]] – Na I. [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 4×4|Svjetskom prvenstvu u vaterpolu 4×4]] u [[Dubrovnik]]u Hrvatska osvojila broncu, a Roko Plicarić proglašen je najboljim igračem prvenstva.&lt;ref name=Du26/&gt;

==== Pojedinačni športovi ====
* [[18. siječnja]]: Streličarka [[Amanda Mlinarić]] osvojila srebro u složenom luku na Nîmes Archery Tournamentu u Francuskoj.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/streliarki-amandi-mlinari-srebrno-odlije-na-dvoranskom-turniru-s-najjaom-svjetskom-konkurencijom Streličarki Amandi Mlinarić srebrno odličje na dvoranskom turniru s najjačom svjetskom konkurencijom] hoo.hr, objavljeno 18. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[3. ožujka]]: Streljaš [[Josip Sikavica]] europski prvak u zračnoj pušci.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/solinjanin-josip-sikavica-uzeo-zlato-na-europskom-prvenstvu-briljantan-od-pocetka-do-kraja-1541410 Solinjanin Josip Sikavica uzeo zlato na europskom prvenstvu, briljantan od početka do kraja] slobodnadalmacija.hr, objavljeno 3. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

* [[13. travnja]]: Tekvandoašica [[Klara Uglešić]] srebrna na Svjetskom juniorskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/klara-uglesic-juniorska-viceprvakinja-svijeta-12668383 Klara Uglešić juniorska viceprvakinja svijeta] sport.hrt.hr, objavljeno 13. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[17. travnja]]: Judašica [[Iva Oberan]] brončana na Europskom prvenstvu u [[Tbilisi]]ju.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/iva-oberan-broncana-na-europskom-prvenstvu-12675187 Iva Oberan brončana na Europskom prvenstvu] sport.hrt.hr, objavljeno 17. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[26. travnja]]: Boksač [[Gabrijel Veočić]] osvojio srebro na Svjetskom kupu u Brazilu (do 80 kg).&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/veocicu-srebro-na-svjetskom-kupu-12689687 Veočiću srebro na Svjetskom kupu] sport.hrt.hr, objavljeno 26. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[20. svibnja]] – Hrvatski obarači ruku ([[Rino Mašić]], [[Ani Jelenić]], [[Domagoj Cvitković]], [[Luka Drokan]], [[Rudi Antolić]] i [[Ines Fibinger]]) osvojili devet odličja, od čega šest zlata na Europskom prvenstvu u Budimpešti.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/hrvatska-osvojila-sest-zlata-na-ep-u-u-obaranju-ruke-12729166 Hrvatska osvojila šest zlata na EP-u u obaranju ruke] sport.hrt.hr, objavljeno 21. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[14. lipnja]] – Tenisačica [[Donna Vekić]] osvojila WTA-ov turnir u Queen's Clubu.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/tenis/sjajna-vekic-do-wta-titule-u-londonu-12766724 Sjajna Vekić do WTA titule u Londonu] sport.hrt.hr, objavljeno 14. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[2. srpnja]] – Judaš [[Marko Vujica]] osvojio srebrno odličje na Europskome kadetskom prvenstvu u [[Las Palmas]]u.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/mladi-juda-marko-vujica-okitio-se-naslovom-europskog-kadetskog-doprvaka- Mladi judaš Marko Vujica okitio se naslovom europskog kadetskog doprvaka] hoo.hr, objavljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[10. srpnja]] – Hrvačica [[Veronika Vilk]] osvojila srebro (do 72 kg) na Europskom prvenstvu do 20 godina u Skoplju.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/hrvaica-veronika-vilk-europska-doprvakinja-do-20-godina-na-kontinentalnoj-smotri-u-skopju Hrvačica Veronika Vilk europska doprvakinja do 20 godina na kontinentalnoj smotri u Skopju] hoo.hr, objavljeno 10. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[19. srpnja]] – Kopljašica [[Ema Trogrlić]] osvojila srebro, a brzohodač [[Patrik Pivarski]] broncu na Europskome kadetskom prvenstvu u Rietiu.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/emi-trogrli-srebro-a-patriku-pivarskom-bronca-na-atletskom-epu-za-uzrast-do-18-godina Emi Trogrlić srebro, a Patriku Pivarskom bronca na atletskom EP-u za uzrast do 18 godina] hoo.hr, objavljeno 19. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[9. kolovoza]] – Kopljašica [[Vita Barbić]] osvojila srebrno odličje na Svjetskome atletskom prvenstvu do 20 godina u Eugeneu (SAD).&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/vita-barbi-svjetska-doprvakinja-u-bacanju-koplja-za-uzrast-do-20-godina Vita Barbić svjetska doprvakinja u bacanju koplja za uzrast do 20 godina] hoo.hr, objavljeno 10. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

* [[19. rujna]] – [[Aurel Benović]] osvojio zlato na parteru, a [[Mateo Žugec]] srebro u konju s hvataljkama na Svjetskome gimnastičkom kupu u [[Sambotel]]u.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/benovic-osvojio-zlato-zugec-srebro-u-szombathelyu-12915557 Benović osvojio zlato, Žugec srebro u Szombathelyu] sport.hrt.hr, objavljeno 19. rujna 2026.&lt;/ref&gt;

* [[10. listopada]] [[2026.]] – Boksač [[Patrik Grđan]] postao europski doprvak na prvenstvu u savateu u [[Marseille]]u.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/varadinski-borac-patrik-gran-postao-u-marseilleu-europski-doprvak-u-savateu- Varaždinski borac Patrik Grđan postao u Marseilleu europski doprvak u savateu] hoo.hr, objavljeno 10. listopada 2026.&lt;/ref&gt;
* [[11. listopada]] – [[Anton Glasnović]] osvojio zlato, a [[Giovanni Cernogoraz]] broncu u trapu na Europskom prvenstvu u Malakasi.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/-anton-glasnovi-osvojio-zlato-a-giovanni-cernogoraz-broncu-u-novoj-disciplini-trap-solo-na-epu Anton Glasnović osvojio zlato, a Giovanni Cernogoraz broncu u novoj disciplini trap solo na EP-u u Grčkoj] hoo.hr, objavljeno 11. listopada 2026.&lt;/ref&gt;
* [[16. listopada]] – Kadet [[Viktor Kvesić]] (do 70 kg) osvojio zlato, a mlađe seniorke [[Sara Tomić]] (iznad 68 kg) i [[Korina Klarić]] (do 61 kg) srebra na Svjetskom karatističkom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u [[Bielsko-Biała|Bielsko-Białi]].&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/viktor-kvesi-svjetski-kadetski-prvak-u-karateu-a-mlae-seniorke-sara-tomi-i-korina-klari-svjetske-doprvakinje- Viktor Kvesić svjetski kadetski prvak u karateu, a mlađe seniorke Sara Tomić i Korina Klarić svjetske doprvakinje] hoo.hr, objavljeno 18. listopada 2026.&lt;/ref&gt;
* [[25. listopada]] − Gimnastičar [[Ilija Kovtun]] osvojio srebro na ručama na 54. Svjetskom prvenstvu u [[Rotterdam]]u, ujedno i prvo odličje u toj discplini za Hrvatsku na [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|svjetskoj smotri]].&lt;ref&gt;[https://crogymnastics.hr/illia-kovtun-svjetski-doprvak-na-rucama-povijesno-srebro-za-hrvatsku-u-rotterdamu/ Illia Kovtun svjetski doprvak na ručama! Povijesno srebro za Hrvatsku u Rotterdamu!] crogymnastics.hr, Hrvatski gimnastički savez, objavljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

=== Osnivanja ===

=== Rekordi ===
* [[27. travnja]] – Ronilac na dah [[Petar Klovar]] postavio dva svjetska rekorda (discipline FIM i CWTB), [[Vitomir Maričić]] osvojio je ukupno prvo mjesto, [[Sanda Delija]] postavila je državni rekord (CWTB), a [[Toma Čelar]] osvojio nagradu za najveći napredak na natjecanju »Depth Quest« u Mabiniju (Filipini).&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/dva-svjetska-rekorda-i-najdublji-zaron-u-povijesti-za-petra-klovara-12692240 Dva svjetska rekorda i najdublji zaron u povijesti za Petra Klovara] sport.hrt.hr, objavljeno 28. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[14. lipnja]] – Roniteljica na dah [[Mirela Kardašević]] postavila je svjetski rekord u disciplini dinamika s bifin perajama (278,5 m) na Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah u bazenu u Novome Sadu.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/zlato-i-novi-svjetski-rekord-mirele-kardasevic-12768107 Dva zlata, srebro i svjetski rekord Mirele Kardašević] sport.hrt.hr, objavljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Nagrade ===
* [[3. ožujka]]: Ronilac [[Vitomir Maričić]] proglašen najboljim slobodnim roniocem u 2025. godini prema izboru AIDA International, dok je [[Petar Klovar]] završio na drugom mjestu.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/priznanje-svjetske-organizacije-vitomir-maricic-najbolji-petar-klovar-na-drugom-mjestu-12600827 Priznanje svjetske organizacije: Vitomir Maričić najbolji, Petar Klovar na drugom mjestu] sport.hrt.hr, objavljeno 4. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[11. listopada]]: Skijašu [[Filip Zubčić|Filipu Zubčiću]] uručen Trofej »Pierre de Coubertin« u Olimpijskom muzeju u Lausanni.&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/olimpijcu-filipu-zubiu-uruen-trofej-pierre-de-coubertin-za-iznimni-fair-play-potez-u-2025-godini Olimpijcu Filipu Zubčiću uručen Trofej Pierre de Coubertin za iznimni fair play potez u 2025. godini] hoo.hr, objavljeno 11. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

=== Ostali događaji ===

=== Rođenja ===

=== Smrti ===
* [[15. siječnja]]: [[Ante Grgurević]], košarkaš&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/iznenada-preminuo-poznati-splitski-sportas-i-trener-otisao-je-najbolji-od-najboljih-1924702 Iznenada preminuo poznati splitski sportaš i trener: 'Otišao je najbolji od najboljih] vecernji.hr, objavljeno 15. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[15. veljače]]: [[Goran Sukno]], vaterpolist&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/preminuo-goran-sukno-jedan-od-najvecih-hrvatskih-vaterpolista-12573335 Preminuo Goran Sukno, jedan od najvećih hrvatskih vaterpolista] sport.hrt.hr, objavljeno 15. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
* [[16. ožujka]]: [[Zlatko Šimenc]], vaterpolist&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/u-88-godini-napustio-nas-je-legendarni-olimpijac-zlatko-imenc U 88. godini napustio nas legendarni vaterpolski olimpijac Zlatko Šimenc] hoo.hr, objavljeno 17. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[8. travnja]]: [[Srećko Bogdan]], nogometaš&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/umro-je-legendarni-srecko-bogdan-12659487 Preminuo legendarni Srećko Bogdan] sport.hrt.hr, objavljeno 8. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[25. lipnja]]: [[Dražen Pinević]], športski novinar&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/u-62-godini-preminuo-novinarski-velikan-draen-pinevi-doajen-sna-i-esterostruki-izvjestitelj-s-olimpijskih-igara Dražen Pinević, doajen SN-a i šesterostruki izvjestitelj s olimpijskih igara] hoo.hr, objavljeno 25. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[2. srpnja]]: [[Miroslav Pribanić]], rukometaš&lt;ref&gt;[https://www.rkbjelovar.hr/news/437 Preminuo Miroslav Pribanić] Rukometni klub Bjelovar, objavljeno 2. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[29. srpnja]]: [[Zlatko Žagmešter]], rukometaš&lt;ref name=HOO&gt;[https://www.hoo.hr/post/preminuo-zlatko-agmeter-jedna-od-najboljih-hrvatskih-rukometaa-svih-vremena Preminuo Zlatko Žagmešter, jedan od najboljih hrvatskih rukometaša svih vremena] hoo.hr, objavljeno 29. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[2. rujna]]: [[Ivan Gudelj]], nogometaš&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/preminuo-legendarni-nogometa-ivan-gudelj-velikan-hajduka-olimpijac-iz-1980-godine Preminuo legendarni nogometaš Ivan Gudelj, velikan Hajduka, olimpijac iz 1980. godine] hoo.hr, objavljeno 2. rujna 2026.&lt;/ref&gt;
* [[24. rujna]]: [[Boris Sakač]], informatičar&lt;ref&gt;[https://www.hoo.hr/post/u-82-godini-preminuo-boris-saka-pionir-informatizacije-velikih-sportskih-natjecanja U 82. godini preminuo olimpijski zaslužnik Boris Sakač, pionir informatizacije velikih sportskih natjecanja] hoo.hr, objavljeno 24. rujna 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2026 in sports
| commonscathr = Šport u 2026.
}}</text>
      <sha1>jv2e3wt050b299b5chd6twtlqwgodbw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neil Hodgson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>797695</id>
    <revision>
      <id>7624101</id>
      <parentid>7572594</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T05:08:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19300" sha1="laurga0ly308isln0q481bfncm6n53e" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Neil Hodgson
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = Neil Stuart Hodgson 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[20. studenog]] [[Šport u 1973.|1973.]] 
| mjesto_rođenje         = Burnley, Lancashire, [[Sjeverozapadna Engleska]], {{Z|ENG}} [[Engleska]], {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = [[Englezi|Englez]] 
| državljantvo           = {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 

| aktivne_godine         = 1990. – 2010. 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         =  100 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = [https://www.neilhodgson100.com/ neilhodgson100.com] 
}}

'''Neil Hodgson''', punog imena '''Neil Stuart Hodgson ''' (20. studenog 1973., Burnley, Lancashire, [[Sjeverozapadna Engleska]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), bivši [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih]] utrka, potom TV-komentator za motoršport, instruktor u motociklizmu, te zastupnik (ambasador) motociklističkih tvrtki. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==
; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] 
* '''prvak:''' 2003. 
* trećeplasirani: 2002. 

; Britansko prvenstvo – Superbike 
* '''prvak:''' 2000. 

; Britansko prvenstvo – 125cc 
* '''prvak:''' 1992.  

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]]  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2004. – MotoGP|2004.]] ||&lt;small&gt; D'Antin MotoGP ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati Desmosedici GP3 ||16 ||0 ||0 ||0 ||0 ||38 ||'''17. 
|&lt;ref name=&quot;MGP_NH&quot;&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/neil-hodgson/27819dd1-e61a-4209-901b-c0aaa1b09ebf?tab=overview motogp.com, ''Neil Hodgson''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;NH_mss_GP-MotoGP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/neil-hodgson/summary/series/fim-motogp-world-championship motorsportstats.com, ''Neil Hodgson / FIM MotoGP World Championship''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260106143627/https://motorsportstats.com/driver/neil-hodgson/summary/series/fim-motogp-world-championship |date=6. siječnja 2026. }}, pristupljeno 24. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1992. ||&lt;small&gt; MBM Racing ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda RS125R ||1 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||'''NC 
|&lt;ref name=&quot;MGP_NH&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1992_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1992 Grand Prix motorcycle racing season''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_92-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS / 1992 - 125cc''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993. ||&lt;small&gt; Burnett Racing ||Honda ||&lt;small&gt; Honda RS125R ||14 ||0 ||0 ||0 ||0 ||18 ||'''24. 
|&lt;ref name=&quot;MGP_NH&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1993_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1993 Grand Prix motorcycle racing season''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_93-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS / 1993 - 125cc''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt;  
|-
|1994. ||&lt;small&gt; ||Honda ||&lt;small&gt; Honda ||12 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||'''NC 
|&lt;ref name=&quot;MGP_NH&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_94-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS / 1994 - 125cc''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – 125cc]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1992. ||&lt;small&gt; ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda || ||0 ||0 || || ||10 ||'''26.  
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201992%20125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1992 - 125cc''], pristupljeno 24. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| AMA – Superbike 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2005. ||&lt;small&gt; Parts Unlimited / Ducati Austin ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati 999R ||17 ||'''1 ||6 ||0 ||0 ||384 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;AMA_Archive&quot;&gt; {{en icon}} [https://live.amaproracing.com/live/archives/rr/  live.amaproracing.com, ''Results Archive / AMA Pro Road Racing (2004-2014)], pristupljeno 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;msT20_AMA-MA_SBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/1.-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''AMA SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (1976-2014) / MOTOAMERICA (AMA/FIM-N.AMERICA) SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (2015- )''], preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://live.amaproracing.com/live/archives/rr/2005/10-atlanta/sbpoints.pdf live.amaproracing.com, ''(2005) AMA Superbike Championship presented by Parts Unlimited / PROVISIONAL POINT STANDINGS''], objavljeno 4. rujna 2005., preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_AMA_Superbike_Championship en.wikipedia.org, ''2005 AMA Superbike Championship''], pristupljeno 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2006. ||&lt;small&gt; Parts Unlimited / Ducati Austin ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati 999R ||19 ||0 ||3 ||0 ||0 ||469 ||'''5. 
|&lt;ref name=&quot;AMA_Archive&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;msT20_AMA-MA_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://live.amaproracing.com/live/archives/rr/2006/11-midohio/sbr1points.pdf live.amaproracing.com, ''(2006) AMA Superbike Championship presented by Parts Unlimited / PROVISIONAL POINT STANDINGS''], objavljeno 5. listopada 2006., preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_AMA_Superbike_Championship en.wikipedia.org, ''2006 AMA Superbike Championship''], pristupljeno 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2007. ||&lt;small&gt; Corona Extra / Honda / Parts Unlimited ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda CBR1000RR ||1 ||0 ||0 ||0 ||0 ||26 || 
|&lt;ref name=&quot;AMA_Archive&quot;/&gt; 
|-
|2008. ||&lt;small&gt; Honda / Parts Unlimited / Suomy ||Honda ||&lt;small&gt; Honda CBR1000RR ||19 ||0 ||2 ||0 ||0 ||419 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;AMA_Archive&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;msT20_AMA-MA_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://live.amaproracing.com/live/archives/rr/2008/11-laguna/sbr1points.pdf live.amaproracing.com, ''(2008) AMA Superbike Championship presented by Parts Unlimited / PROVISIONAL POINT STANDINGS''], objavljeno 28. rujna 2008., preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_AMA_Superbike_Championship en.wikipedia.org, ''2008 AMA Superbike Championship''], pristupljeno 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2009. ||&lt;small&gt; Corona Extra Honda ||Honda ||&lt;small&gt; Honda CBR1000RR ||14 ||0 ||1 ||0 ||0 ||167 ||'''11. 
|&lt;ref name=&quot;AMA_Archive&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;msT20_AMA-MA_SBK&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://live.amaproracing.com/live/archives/rr/2009/11-newjersey/sb_r2_points.pdf live.amaproracing.com, ''(2009) AMA Pro National Guard American Superbike presented by Parts Unlimited / PROVISIONAL POINT STANDINGS''], objavljeno 6. rujna 2009., preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2009_AMA_Pro_American_Superbike_Championship en.wikipedia.org, ''2009 AMA Pro American Superbike Championship''], pristupljeno 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|- 
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Britansko prvenstvo – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1992. ||&lt;small&gt; ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda || || || || || ||75 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080905220058/http://www.superbike-racing.co.uk/VitalStatistics/Statistics/1992.htm superbike-racing.co.uk, ''Statistics / 1992''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/09/4.-125cc-Moto3-1.pdf motorsporttop20.com, ''BRITISH 125cc CHAMPIONSHIP (1959-2011) / BRITISH MOTOSTAR/ MOTO3 CHAMPIONSHIPS (2012-19)''], preuzeto 29. prosinca 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.neilhodgson100.com/ neilhodgson100.com] 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/neil-hodgson/27819dd1-e61a-4209-901b-c0aaa1b09ebf?tab=overview motogp.com, ''Neil Hodgson''] 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/neil+hodgson/42 worldsbk.com, ''Neil Hodgson''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116062024/https://www.worldsbk.com/en/rider/neil+hodgson/42 |date=16. studenoga 2021. }} 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060622053951/http://club-hodgson.com/ club-hodgson.com], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060521091950/http://www.ducati.com/hodgson/news.jhtml ducati.com, ''Neil Hodgson / Nwes''], wayback arhiva 

== Izvori i literatura == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160618075952/http://www.neilhodgson100.com/ neilhodgson100.com], wayback arhiva (2016.) 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160618075957/http://www.neilhodgson100.com/about.html neilhodgson100.com, ''About''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160401213600/http://neilhodgson100.com/history.html neilhodgson100.com, ''History''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160619200014/http://www.neilhodgson100.com/profile.html neilhodgson100.com, ''Profile''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060619141357/http://www.club-hodgson.com/profile.asp club-hodgson.com, ''Profile''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1737/neil-hodgson crash.net, ''Neil Hodgson''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20100103215030/http://amaproracing.com/rr/riders/rider.cfm?did=3250 amaproracing.com, ''Neil Hodgson''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20100114124405/http://amaproracing.com/rr/riders/rider_career.cfm?did=3250 amaproracing.com, ''Neil Hodgson / CAREER HIGHLIGHTS''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080302024027/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&amp;p_Conduttore=42 sbk.perugiatiming.com, ''Neil Hodgson''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260106095848/https://motorsportstats.com/driver/neil-hodgson/summary/series/bennets-british-superbike-championship motorsportstats.com, ''Neil Hodgson''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160417032345/http://wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=795 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Neil Hodgson''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/neil-hodgson/ motorsportmagazine.com, ''Neil Hodgson''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/neil-hodgson-moto-spf4773.html the-sports.org, ''Moto - Neil Hodgson''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{ita icon}} [https://web.archive.org/web/20081010073932/http://www.speciali.raisport.rai.it/gp/piloti/511244.shtml speciali.raisport.rai.it, ''Neil HODGSON''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160426122814/http://www.superbike-racing.co.uk/1999_Season/Superbikes/Riders/Hodgson_01.htm superbike-racing.co.uk, ''Neil Hodgson / Rider Profile''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20050308130400/http://www.ducati.com/hodgson/story.jhtml ducati.com, ''Neil's Story''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20050308132340/http://www.ducati.com/hodgson/team.jhtml ducati.com, ''Neil's Team''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160303193705/http://www.corona-racing.com/html/hodgson.html corona-racing.com, ''Neil Hodgson joins Corona Extra Racing Team for 2009 Superbike series''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.crash.net/bsb/news/154592/1/neil-hodgson-back-in-british-superbike crash.net, ''Hodgson returns to BSB.''], ažurirano 30. ožujka 2022., pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20100426002522/http://www.britishsuperbike.com/news/hodgson-announces-retirement.aspx britishsuperbike.com, ''Hodgson announces retirement''], ažurirano 22. travnja 2010., wayback arhiva 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/PILOTES%20H.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Courses sur Route - H -''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20H.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. - H -''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/EUR%20H.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. - H -''], pristupljeno 28. studenog 2025. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} 
{{mrva-biog-motociklist}}

{{GLAVNIRASPORED:Hodgson, Neil}} 
[[Kategorija:Britanski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>laurga0ly308isln0q481bfncm6n53e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oberstdorf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799128</id>
    <revision>
      <id>7624259</id>
      <parentid>7360457</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:39:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7565" sha1="jal7vf7cueiczqrqy46v75ow576ywwl" xml:space="preserve">{{Njemački grad
|ime= Oberstdorf
|izvorno ime= ''Oberschdorf'' (donjoalemanski)
|slika= Blick vom Gaißalphorn auf Oberstdorf.jpg
|slika grba= Wappen Markt Oberstdorf.svg
|slika karte= Oberstdorf in OA.svg
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|20px|border]] [[Bavarska]]
|upravno područje= [[Švapska (Bavarska)|Švapska]]
|okrug= [[Oberallgäu]]
|stanovništvo=
|godina popisa=
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva=
|površina= 229,91
|visina= 815
|širina-stupnjevi= 47
|širina-minute= 25
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 10
|dužina-minute= 17
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 87561
|pozivni broj=
|registarska oznaka= OA
|gradonačelnik= Klaus King
|stranica= [https://www.markt-oberstdorf.de/ markt-oberstdorf.de]
}}
'''Oberstdorf''' je [[općina]] te poznato [[skijanje|skijaško]] i [[planinarenje|planinarsko]] mjesto u [[Njemačka|Njemačkoj]], smješteno u regiji [[Allgäu]] u [[Bavarske Alpe|Bavarskim Alpama]]. Najjužnije je naselje u Njemačkoj i jedno od njezinih najviših stalno naseljenih mjesta.

U središtu Oberstdorfa nalazi se crkva čiji visoki toranj služi kao orijentir pri snalaženju u gradu. Vrhovi [[Nebelhorn]] i [[Fellhorn]] pružaju impresivne panoramske poglede na Alpe. Na Nebelhorn se može doći velikom [[žičara|žičarom]]. Posjetitelji također mogu koristiti jedinstveno koso dizalo do vrha skakaonice [[Heini-Klopfer-Skiflugschanze]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Oberstdorf view.jpg|mini|240px|lijevo|Pogled na Oberstdorf]]
[[Datoteka:Nebelhorn Oberstdorf.jpg|mini|240px|lijevo|Nebelhorn, lokalna planina Oberstdorfa]]

=== Administrativna podjela ===
Oberstdorf se sastoji od naselja Oberstdorf (813 metara nadmorske visine, mjerno mjesto kod rimokatoličke crkve) i još pet naselja:

* ''Kornau'' (915 m) – u blizini se nalaze [[Söllereckbahn]] te kapelica sv. Fabijana i sv. Sebastijana bogata umjetničkim blagom.
* ''Reichenbach'' (226 stanovnika) – u naselju se nalazi 450 godina stara kapela sv. Jakova te bazen Moorwasser.
* ''Rubi'' – malo naselje sa 175 stanovnika.
* ''Schöllang'' – karakteristične su seoske kuće oko baroknog tornja župne crkve s [[lukovičasta kupola|lukovičastom kupolom]]. U blizini se nalazi [[Schöllang Castle Church|crkva-utvrda]] iz 1531. godine.
* ''[[Tiefenbach (Oberstdorf)|Tiefenbach]]'' – ime je dobilo po planinskom boru (''Bergkiefer''). Smješteno je na terasi iznad potoka Breitach. Zahvaljujući sumpornom izvoru, ima višestoljetnu [[lječilište|lječilišnu]] tradiciju. Već krajem 15. stoljeća ovdje su boravili grofovi i druge ugledne osobe radi oporavka od bolesti.

Na području oko Oberstdorfa nalazi se velik broj dolina, od kojih su mnoge ne samo krajobrazno atraktivne, već i polazišta za planinarske ture.

== Povijest ==
Arheološki nalazi pokazuju da je područje Oberstdorfa bilo naseljeno od [[kameno doba|kamenog doba]] do razdoblja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon što su Rimljani u 3. stoljeću napustili područje istočno i sjeverno od gornjeg toka Rajne, u to su područje doselile razne germanske skupine, kasnije poznate kao [[Alemani]]. &lt;ref&gt;[[https://www.oberstdorf-lexikon.de/alemannen.html](https://www.oberstdorf-lexikon.de/alemannen.html) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Landnahme der Alemannen] oberstdorf-lexikon.de Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Oberstdorf se prvi put spominje 1141. godine. Kralj [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]] dodijelio je Oberstdorfu 1495. godine pravo održavanja sajmova i visoki sud. &lt;ref&gt;[[https://www.oberstdorf-lexikon.de/alemannen.html](https://www.oberstdorf-lexikon.de/alemannen.html) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Oberstdorf erhält das Marktrecht (1495)] oberstdorf-lexikon.de Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Godine 1518. grof Hugo od Montforta sagradio je lječilište u Tiefenbachu na sumpornom izvoru, koje se smatra pretečom današnjeg lječilišnog kompleksa. &lt;ref&gt;[[https://www.oberstdorf-lexikon.de/tiefenbach.html](https://www.oberstdorf-lexikon.de/tiefenbach.html) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Unser altes Bad: Tiefenbach] oberstdorf-lexikon.de Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Iskustvo Oberstdorfa tijekom [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] opisano je u knjizi ''A Village in the Third Reich''. &lt;ref&gt;Boyd, Julia; Patel, Angelika (2022). ''A Village in the Third Reich – How Ordinary Lives Were Transformed by the Rise of Fascism''. Elliott &amp; Thompson Limited.&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] planine oko naselja služile su za obuku [[Wehrmacht|njemačkih planinskih postrojbi]]. Na kraju rata ondje su bile stacionirane francuske i marokanske postrojbe.

== Sport ==
[[Datoteka:Ski jumping hill oberstdorf germany 3.jpg|240px|mini|lijevo|Skakaonica u Oberstdorfu.]]
U prosincu, prije svake [[Nova godina|Nove godine]], Oberstdorf je domaćin prve postaje [[Turneja četiri skakaonice|Turneje četiri skakaonice]] u [[skijaški skokovi|skijaškim skokovima]] na velikoj skakaonici [[Schattenberg Ski Jump|Schattenberg]]. Oko sedam kilometara južno nalazi se i skakaonica za [[skijaški letovi|skijaške letove]] [[Heini-Klopfer-Skiflugschanze]].

Američka televizijska mreža [[ABC]] u emisiji ''Wide World of Sports'' proslavila je ovu skakaonicu nakon pada [[Slovenija|slovenskoga]] skakača [[Vinko Bogataj|Vinka Bogataja]] 1970. godine, poznatog kao „[[Wide World of Sports (U.S. TV series)#&quot;The Thrill of Victory... and the Agony of Defeat&quot;|Agonija poraza]]“.

Oberstdorf je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetskog prvenstva u nordijskom skijanju]] 1987., 2005. i 2021. godine te više etapa natjecanja [[Tour de Ski]] u [[skijaško trčanje|skijaškom trčanju]].

Na rubu grada nalazi se moderno njemačko središte za [[umjetničko klizanje]], s tri natkrivene ledene dvorane, od kojih su neke dostupne i rekreativcima. Popularno je odredište za europske klizače tijekom priprema. &lt;ref&gt;[[https://www.ifsmagazine.com/articles/584-carolina-kostner-attends-camp-in-oberstdorf-germany](https://www.ifsmagazine.com/articles/584-carolina-kostner-attends-camp-in-oberstdorf-germany) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Carolina Kostner Attends Camp In Oberstdorf, Germany] ifsmagazine.com Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

U Oberstdorfu se svake godine održava natjecanje [[Nebelhorn Trophy]], a grad je dvanaest puta bio domaćin [[Njemačko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Njemačkog prvenstva u umjetničkom klizanju]]. Također je ugostio [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju]] 1982., 2000. i 2007. godine. Jedno od dva [[International Skating Union|ISU]] natjecanja za odrasle klizače (28 godina i starije) održava se u Oberstdorfu svakog svibnja. &lt;ref&gt;[[https://www.isu.org/figure-skating/events/adult-skating-figure-skating](https://www.isu.org/figure-skating/events/adult-skating-figure-skating) Adult Skating – International Skating Union] isu.org Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

[[Brdski biciklizam|Brdski biciklisti]] često započinju svoju [[Transalp]] rutu u Oberstdorfu, preko prijevoja [[Schrofen Pass]] prema [[Riva del Garda|Rivi del Garda]]. &lt;ref&gt;[[http://transalp-veranstalter.de/2011/06/14/transalp-heckmair-route/](http://transalp-veranstalter.de/2011/06/14/transalp-heckmair-route/) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Transalp on the Heckmair Route] transalp-veranstalter.de Preuzeto 21. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Švapska]]</text>
      <sha1>jal7vf7cueiczqrqy46v75ow576ywwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej ljubavnih priča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799845</id>
    <revision>
      <id>7623977</id>
      <parentid>7582563</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7623977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3378" sha1="cnzlpv1jnrb584uxpcskdqrib52gjz5" xml:space="preserve">{{Infookvir muzej
| ime             = Muzej ljubavnih priča
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Pile, Dubrovnik]]
|osnovan=18. svibnja 2018.|web=[https://lovestoriesmuseum.com/ lovestoriesmuseum.com]|tip=privatni}}

'''Muzej ljubavnih priča''' je [[privatni muzej]] u [[Dubrovnik]]u koji je otvoren 18. svibnja 2018. godine.&lt;ref&gt;[https://www.thedubrovniktimes.com/news/dubrovnik/item/4532-love-stories-museum-a-celebration-of-love-in-dubrovnik Love Stories Museum – a celebration of love in Dubrovnik], The Dubrovnik Times, 18. svibnja 2018. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; Smješten je u gradskom predjelu [[Pile, Dubrovnik|Pile]], u blizini stare gradske jezgre.

== Postav ==
Muzej prikuplja i izlaže predmete sentimentalne vrijednosti te osobne priče donirane od strane posjetitelja.&lt;ref&gt;[https://lovestoriesmuseum.com/index.php/en/ Love Stories Museum - Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260115161756/https://lovestoriesmuseum.com/index.php/en/ |date=15. siječnja 2026. }}. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; Izložbeni prostor podijeljen je u nekoliko tematskih cjelina koje uključuju:
* Globalnu kolekciju – predmeti i priče prikupljeni iz ostalih dijelova svijeta
* Lokalne priče – dio posvećen dubrovačkim povijesnim ličnostima i legendama
* Film i TV – prikazuje lokacije snimanja u Dubrovniku te poznate citate iz filmova
* Glazbenu sekciju – priče o nastanku poznatih glazbenih djela
* Zid ljubavi – interaktivna instalacija na kojoj su izložene poruke, želje i crteži posjetitelja.

== Mediji i priznanja ==
Muzej je uvršten u preporuke turističkih vodiča kao što su ''[[Lonely Planet]]'', koji ga je 2022. uvrstio na popis gradskih muzeja,&lt;ref&gt;[https://www.lonelyplanet.com/articles/best-museums-in-dubrovnik 7 best museums in Dubrovnik], Lonely Planet, 30. svibnja 2022. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; te ''Fodor's Travel''.&lt;ref&gt;[https://www.fodors.com/world/europe/croatia/southern-dalmatia/places/dubrovnik/things-to-do/sights/sight/love-stories-museum-695034 Love Stories Museum Review], Fodor's Travel. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; Godine 2019. projekt je bio finalist natječaja ''Moj Zaba Start''.&lt;ref&gt;[https://dubrovnikinsider.hr/dubrovacki-love-stories-museum-u-finalu-startup-natjecanja/ Dubrovački Love Stories Museum u finalu startup natjecanja], Dubrovnik Insider, 9. listopada 2019. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; O muzeju su pisali i mediji poput portala ''Culture Trip''&lt;ref&gt;[https://theculturetrip.com/europe/croatia/articles/the-best-museums-in-dubrovnik/ The Best Museums to Visit in Dubrovnik] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Culture Trip. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt; i ''Total Croatia News''.&lt;ref&gt;[https://total-croatia-news.com/news/travel/love-stories-museum-in-dubrovnik-one-for-the-ages/ Love Stories Museum in Dubrovnik: One for the Ages], Total Croatia News, 25. svibnja 2018. (Pristupljeno 20. siječnja 2026.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://lovestoriesmuseum.com/ Službene mrežne stranice muzeja]
* [https://tzdubrovnik.hr/lang/en/get/muzeji/75521/love_story_museum.html Muzej na stranicama TZ grada Dubrovnika]

{{DEFAULTSORT:Muzej ljubavnih priča}}
[[Kategorija:Muzeji u Dubrovniku]]
[[Kategorija:Privatni muzeji u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>cnzlpv1jnrb584uxpcskdqrib52gjz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Vasilj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>805087</id>
    <revision>
      <id>7624140</id>
      <parentid>7586576</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:16:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8515" sha1="a1rhgskub5ou3oxd40zbz7l0i7lngkh" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Nikola Vasilj
| slika = 2025-04-23 - FC St Pauli - Nikola Vasilj (cropped).jpg
| opis slike = Vasilj s [[FC St. Pauli|FC St. Paulijem]] 2025. godine
| visina = 1,93 m
| nadimak =
| datum rođenja = [[2. prosinca]] [[1995.]]
| mjesto rođenja = [[Mostar]]
| država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]]
| država = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| država smrti =
| trenutačni klub = [[Diriyah Club|Al-Diriyah]]
| broj u klubu = 22
| pozicija = [[Nogometni vratar|vratar]]
| mlade godine = &lt;br/&gt;2010. – 2013.
| juniorski klubovi = [[NK Međugorje|Međugorje]]&lt;br/&gt;[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
| godina = 2013. – 2017.&lt;br/&gt;2014. – 2015.&lt;br/&gt;2015. – 2016.&lt;br/&gt;2017. – 2019.&lt;br/&gt;2019. – 2021.&lt;br/&gt;2021. – 2026. &lt;br&gt; 2026. – ''danas''
| profesionalni klubovi = [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]&lt;br/&gt;→ [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] (posudba)&lt;br/&gt;→ [[HNK Branitelj Mostar|Branitelj Mostar]] (posudba)&lt;br/&gt;[[1. FC Nürnberg II]]&lt;br/&gt;[[FK Zorja Luhansk|Zorja Luhansk]]&lt;br/&gt;[[FC St. Pauli|St. Pauli]] &lt;br&gt; [[Diriyah Club|Al-Diriyah]]
| nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}162 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji = 2013. – 2014.&lt;br/&gt;2021. – ''danas''
| reprezentacija = {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Bosna i Hercegovina do 21]]&lt;br/&gt;{{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja =
| klubovi =
| napomena =
| ažurirano = 27. lipnja 2026.
}}
'''Nikola Vasilj''' ([[Mostar]], [[2. prosinca]] [[1995.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]] je [[nogomet|nogometaš]] koji igra kao [[Nogometni vratar|vratar]] za [[Diriyah Club|Al-Diriyah]] i [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku nogometnu reprezentaciju]]. Rodom je iz [[Međugorje|Međugorja]].&lt;ref&gt;[https://brotnjo.ba/bundesliga-medugorac-nikola-vasilj-medu-tri-najbolja-vratara-lige/ Međugorac Nikola Vasilj među tri najbolja vratara lige] brotnjo.ba Preuzeto 30. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Vasilj je profesionalnu karijeru započeo u [[HŠK Zrinjski Mostar|mostarskom Zrinjskom]], koji ga je 2014. posudio [[FK Igman Konjic|konjičkom Igmanu]], a 2015. [[HNK Branitelj|mostarskom Branitelju]]. Godine 2017. pridružio se [[1. FC Nürnberg|1. FC Nürnbergu II]]. Dvije godine kasnije prešao je u [[FK Zorja Luhansk|Zorju Luhansk]]. Prešao je u FC St. Pauli 2021. godine.

==Klupska karijera==
Vasilj je počeo igrati nogomet u [[NK Međugorje|Međugorju]], a potom je 2010. pristupio [[HŠK Zrinjski Mostar|mostarskom Zrinjskom]].&lt;ref&gt;[https://sportske.ba/clanak/vasilj-uskoro-cu-otkriti-zasto-je-vinko-marinovic-nekorektan-prema-mom-sinu-nikoli Vasilj: Uskoro ću otkriti zašto je Vinko Marinović nekorektan prema mom sinu Nikoli] sportske.ba. Preuzeto 18. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt; Profesionalni debi upisao je protiv [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]] 10. travnja 2013. s 17 godina.&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/teska-povreda-zolotica-zrinjskom-bod-na-grbavici/102405 Teška povreda Zolotića, Zrinjskom bod na Grbavici] sportsport.ba. Preuzeto 11. travnja 2013.&lt;/ref&gt; U srpnju 2014. poslan je na jednogodišnju posudbu u [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]].&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/igman-se-pojacava/136170 Igman se pojačava] sportsport.ba. Preuzeto 22. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U srpnju 2015. posuđen je [[HNK Branitelj|mostarskom Branitelju]] do kraja sezone.&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/branitelj-poceo-sa-pripremama-brojni-odlasci-i-dolasci/166506 Branitelj počeo sa pripremama, brojni odlasci i dolasci] sportsport.ba. Preuzeto 8. srpnja 2015.&lt;/ref&gt;

U srpnju 2017. Vasilj je potpisao s njemačkim klubom [[1. FC Nürnberg|1. FC Nürnbergom]].&lt;ref&gt;[https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/nikola-vasilj-potpisao-za-nurnberg-82316 Nikola Vasilj potpisao za Nürnberg] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} oslobodjenje.ba. Preuzeto 1. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

U srpnju 2019. prešao je u ukrajinski klub [[FK Zorja Luhansk|Zorja Luhansk]].&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/bivsi-golman-zrinjskog-karijeru-nastavlja-u-ukrajini/326168 Bivši golman Zrinjskog karijeru nastavlja u Ukrajini] sportsport.ba. Preuzeto 18. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

U svibnju 2021. Vasilj je prešao u [[FC St. Pauli|St. Pauli]] s kojim je potpisao trogodišnji ugovor.&lt;ref&gt;[https://faktor.ba/sport/fudbal/nikola-vasilj-karijeru-nastavlja-u-njemackoj/90466 Nikola Vasilj karijeru nastavlja u Njemačkoj] faktor.ba. Preuzeto 24. svibnja 2021.&lt;/ref&gt; Službeni debi za klub upisao je 25. srpnja protiv [[Holstein Kiel|kielskog Holsteina]], sačuvavši mrežu netaknutom.&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/st-pauli-sigurnom-pobjedom-otvorio-sezonu-uspjesan-debi-vasilja/404403 St. Pauli sigurnom pobjedom otvorio sezonu, uspješan debi Vasilja] sportsport.ba. Preuzeto 28. srpnja 2021.&lt;/ref&gt;

U siječnju 2024. potpisao je novi dugoročni ugovor s klubom.&lt;ref&gt;[https://reprezentacija.ba/415565-nikola-vasilj-produzio-saradnju-sa-st-paulijem-direktor-i-trener-ga-posebno-hvalili Nikola Vasilj produžio saradnju sa St. Paulijem, direktor i trener ga posebno hvalili] reprezentacija.ba. Preuzeto 24. siječnja 2024.&lt;/ref&gt;

Vasilj je sa St. Paulijem osvojio [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesligu]].&lt;ref&gt;[https://n1info.ba/sport/nogomet/bh-reprezentativac-i-njegov-st-pauli-prvi-put-osvojili-2-bundesligu-navijaci-uletjeli-na-teren-video Bh. reprezentativac i njegov St. Pauli prvi put osvojili 2. Bundesligu, navijači uletjeli na teren] n1info.ba. Preuzeto 22. svibnja 2024.&lt;/ref&gt;

Svoju 100. utakmicu za klub odigrao je protiv [[FC Augsburg|Augsburga]] 15. rujna 2024.&lt;ref&gt;[https://reprezentacija.ba/439846-nikola-vasilj-branio-100-utakmicu-za-st-pauli Nikola Vasilj branio 100. utakmicu za St. Pauli] reprezentacija.ba. Preuzeto 18. rujna 2024.&lt;/ref&gt;

==Reprezentativna karijera==
Vasilj je bio član [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|bosanskohercegovačke reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom izbornika [[Vlado Jagodić|Vlade Jagodića]].&lt;ref&gt;[https://sportsport.ba/fudbal/nikola-vasilj-naravno-da-imam-reprezentativne-ambicije-a-ukrajinska-liga-jaca-je-nego-ljudi-misle/369363 Nikola Vasilj: Naravno da imam reprezentativne ambicije a ukrajinska liga jača je nego ljudi misle] sportsport.ba. Preuzeto 22. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

U ožujku 2021. dobio je prvi poziv u seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacijske utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] i [[francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] te prijateljsku utakmicu protiv [[kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarike]].&lt;ref&gt;[https://avaz.ba/sport/nogomet/636793/petev-objavio-spisak-za-martovske-utakmice-jedno-novo-ime Petev objavio spisak za martovske utakmice, jedno novo ime] avaz.ba. Preuzeto 11. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Debitirao je protiv Kostarike 27. ožujka.&lt;ref&gt;[https://sportske.ba/clanak/bih-i-dalje-bez-pobjede-remi-sa-kostarikom-na-bilinom-polju BiH i dalje bez pobjede: Remi sa Kostarikom na Bilinom Polju] sportske.ba. Preuzeto 28. ožujka 2021.&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Njegov otac [[Vladimir Vasilj|Vladimir]] bio je također vratar, kao i njegov mlađi brat Filip.&lt;ref&gt;[https://hercegovina.info/sport/nogomet/vratarska-obitelj-vasilj-filip-ponajbolji-vratar-prve-lige-kuca-na-vrata-mlade-reprezentacije-169676 Vratarska obitelj Vasilj: Filip ponajbolji vratar Prve lige, kuca na vrata mlade reprezentacije] hercegovina.info. Preuzeto 11. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

U svibnju 2021. oženio se dugogodišnjom djevojkom Sarom.&lt;ref&gt;[https://klix.ba/sport/nogomet/u-citluku-se-ozenio-golman-zmajeva-nikola-vasilj/210527154 U Čitluku se oženio golman Zmajeva Nikola Vasilj] klix.ba. Preuzeto 28. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}

{{GLAVNIRASPORED:Vasilj, Nikola}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni vratari]]
[[Kategorija:Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Igman Konjic]]
[[Kategorija:Nogometaši FC St. Paulija]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]
[[Kategorija:Životopisi, Međugorje]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>a1rhgskub5ou3oxd40zbz7l0i7lngkh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Norantea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>805195</id>
    <revision>
      <id>7624183</id>
      <parentid>7437434</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2402" sha1="jx0z5rchl7it18e8n6v07h1fzk1bkas" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Norantea''
| slika        =Norantea guianensis Aublet 1775 pl 220.jpg
| slika_opis   = ''N. guianensis''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Ericales]]
| familia      = [[Marcgraviaceae]]
| subfamilia   = [[Norantioideae]]
| genus        = '''''Norantea'''''
| genus_autorstvo =[[Aubl.]]
| species      =''N. guianensis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =Norantea guianensis 
| dvoimeno_autorstvo =Aubl.
| karta_raspon =
}}
'''''Norantea''''', monotipični botanički rod iz porodice ''[[Marcgraviaceae]]''.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39093-1 Plants of the World online] Pristupljeno 3. travnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Opis ==
''Norantea guianensis'' je tropska biljka iz porodice ''Marcgraviaceae'' koju je opisao opisao [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet]]. Ova vrsta ima [[list]]ove čiji je vrh šiljast ili tup, dok je baza klinasta ili također šiljasta. Listovi su najčešće eliptičnog ili obrnuto jajolikog (obovatnog) oblika. [[Cvat]]ovi su mnogocvjetni, a nektariji su karakteristično narančaste do crvenkaste boje, što pomaže u privlačenju oprašivača.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000382227;jsessionid=3AD0D9A81A73797789E78C3E64350F4A WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 3. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Habit i stanište ==
''Norantea guianensis'' je drvenasta penjačica ([[lijana]]), odnosno biljka koja se ovija i penje uz druge biljke. Može rasti kao [[Hemiepifit|hemiepifit]] (dio života provodi kao epifit na drugim biljkama), ali i kao kopnena (terestrična) biljka. Prirodno stanište su vlažne tropske šume, gdje raste u sloju [[Vegetacija|vegetacije]] od tla do krošnji.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

== Heterotipični sinonimi ==
* ''Ascium'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; in Gen. Pl., ed. 8[a]. 1: 358 (1789)

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
10333- Norantea guianensis-Rio Ventuari.jpg|Cvjetajuća N. guianensis raste kao epifit u krošnjama drveća u bazenu Rio Ventuari, Venezuela.
Starr-120522-6105-Norantea guianensis subsp guianensis-flowers-Iao Tropical Gardens of Maui-Maui (25143166765).jpg|''N. guianensis''
&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Marcgraviaceae]]
[[Kategorija:Rodovi Marcgraviaceae]]</text>
      <sha1>jx0z5rchl7it18e8n6v07h1fzk1bkas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neviusia alabamensis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>811737</id>
    <revision>
      <id>7624112</id>
      <parentid>7468507</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4330" sha1="5usjvlaqjjet1tbdggx04s6odsei1i6" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Neviusia alabamensis''
| slika        = Southern wild flowers and trees (Page 242, Plate LXXI) BHL23630426.jpg
| slika_opis   =''N. alabamensis'', ilustracija
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Rosales]]
| familia      = [[Rosaceae]]
| subfamilia   = [[Amygdaloideae]]
| tribus      = [[Kerrieae]]
| genus        = '''''[[Neviusia]]'''''
| species      =''N. alabamensis''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Neviusia alabamensis''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Neviusia alabamensis''''' je [[Biljke|biljna]] vrsta iz porodice [[Ružovke|ružovki]]. Izvorno područje rasprostranjenosti ove vrste je jugoistočni dio SAD-a. To je [[grm]] koji raste prvenstveno u umjerenom [[Biom|biomu]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:726838-1 Kew], pristupljeno 17. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
''Neviusia alabamensis'' je prava reliktna [[Ražovke|ružovka]] jugoistočnih SAD-a, rijetka vrsta koja voli sjenu. Otkrivena je još [[1857.]] godine na [[Vapnenac|vapnenačkim]] [[Litica|liticama]] uz rijeku [[Black Warrior]] u [[Alabama|Alabami]], a opisao ga je veliki američki botaničar [[Asa Gray]]. Rod je nazvao po svećeniku i botaničaru [[Reuben Denton Nevius|Reubenu Dentonu Neviusu]], koji ga je prvi sakupio.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=220009234 Flora of North America], pristupljeno 17. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

To je listopadni [[grm]] visok oko 1 – 2,5 metra, širok gotovo koliko i visok, s elegantno povijenim granama, često stvara kolonije iz podzemnih izdanaka. Kora mu je crvenkastosmeđa i s godinama se lagano ljušti. Mladi izbojci imaju pomalo zupčast izgled. [[Listovi]] su ovalni do gotovo srcoliki, dvostruko nazubljeni, srednje zeleni, mekano dlakavi, a u jesen mogu požutjeti.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Ali ono po čemu je biljka posebna jesu [[cvjetovi]]. Cvijet gotovo nema pravih [[latica]]. Umjesto toga pojavljuju se guste kuglice dugih bijelih [[prašnik]]a, nalik pahuljastim četkicama ili komadićima snijega, skupljene u male [[cvat]]ove od 3 do 8 cvjetova. Zato je dobila ime ''Alabama snow-wreath'' ('alabamski snježni vijenac').&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Biljka je danas vrlo rijetka i raste u raspršenim populacijama: [[Alabama]], [[Arkansas]], [[Georgia]], [[Tennessee]], [[Missouri]], [[Ozark]] područje.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Mnogi botaničari smatraju da su današnje populacije uglavnom [[Kloniranje|klon]]ovi koji se šire vegetativno, dok stvaranje sjemena gotovo i ne sudjeluje u opstanku vrste. Rod danas ima jednu reliktnu vrstu na jugoistoku [[SAD]]-a, drugu izoliranu vrstu u Kaliforniji (''[[Neviusia cliftonii]]''), i jednu fosilnu [[Eocen|eocensku]] vrstu (''[[Neviusia dunthornei]]''). Vrste su dobar primjer nekad mnogo šire drevne linije koja se danas sastoji od tek nekoliko udaljenih “otoka preživjelih”.&lt;ref name=&quot;FloraBase &quot;&gt;[https://www.researchgate.net/profile/Kathleen-Pigg/publication/242343164_Neviusia_leaves_Rosaceae_Kerrieae_from_the_lower-middle_Eocene_of_southern_British_Columbia/links/0046351e467069aa7d000000/Neviusia-leaves-Rosaceae-Kerrieae-from-the-lower-middle-Eocene-of-southern-British-Columbia.pdf Fossil Neviusia leaves (Rosaceae: Kerrieae) from the Lower-Middle Eocene of Southern British Columbia], pristupljeno 23. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;
Berlin-Dahlem, botanischer Garten, Neviusia alabamensis.JPG|''N. alabamensis''
Neviusia alabamensis -比利時 Ghent University Botanical Garden, Belgium- (9227008067).jpg|''N. alabamensis''
Neviusia alabamensis2.jpg|''N. alabamensis''
Neviusia alabamensis kz05.jpg|''N. alabamensis''
Neviusia alabamensis 2017-05-23 1332.jpg|''N. alabamensis''
Neviusia alabamensis 2017-05-23 1333.jpg|''N. alabamensis''
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.uaex.uada.edu/yard-garden/resource-library/plant-week/alabama-snow-wreath-3-9-12.aspx Plant of the Week: Snow-Wreath, Alabama]
* [https://web.archive.org/web/20260405214202/https://www.srs.fs.usda.gov/pubs/rn/rn_so211.pdf Another Arkansas Colony of Neviusia] 
[[Kategorija:Nevijuzija]]</text>
      <sha1>5usjvlaqjjet1tbdggx04s6odsei1i6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>812063</id>
    <revision>
      <id>7624179</id>
      <parentid>7591581</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:18:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57149-59</username>
        <id>376615</id>
      </contributor>
      <comment>/* Organizacijska struktura */</comment>
      <origin>7624179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7123" sha1="9ig8u2vvfjjxltgk1gfu0qz3rx9t73s" xml:space="preserve">{{Infookvir udruga
|naziv = Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|skr.naziv = HUDI
|izvorni_ime = Croatian Association of Digital Publishers
|vrsta = Strukovna udruga
|dat.osnivanja = 18. veljače 2021.
|sjedište = Zagreb, Hrvatska
|područje = Republika Hrvatska
|predsj. = Zoran Turković
|ključ.osobe = Ozren Kronja
|registarski = 01633057292
|izvršni_direktor = Ozren Kronja
|web = https://hudi.hr
}}
{{Brisanje|vrlo upitni kriteriji, samopromocija|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=~2026-30360-14}}
'''Hrvatska udruga digitalnih izdavača''' ('''HUDI'''; engl. ''Croatian Association of Digital Publishers'', '''CADP''') je hrvatska strukovna udruga koja okuplja online medije i druge dionike industrije digitalnog izdavaštva i oglašavanja u Republici Hrvatskoj. Udrugu su 2021. godine osnovali najveći hrvatski izdavači online portala – Hanza Media, Index promocija, Nova TV, RTL Hrvatska, Styria i Telegram Media Grupa – s ciljem zajedničkog djelovanja na standardizaciji digitalnog oglašavanja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI standardizira mjerenje posjećenosti portala|url=https://dnevnik.hr/vijesti/tech/hudi-standardizira-mjerenje-posjecenosti-portala---837930.html|access-date=2026-08-31|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, mjerenja posjećenosti web stranica te unaprjeđenju zakonodavnog i tržišnog okvira digitalnog izdavaštva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba
|url=https://dznap.hr/osnovana-hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca/
|naslov=Osnovana Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=DZNAP
|datum=2. srpnja 2021.
|access-date=31. kolovoza 2026.|website=Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Sjedište udruge nalazi se u Zagrebu, na adresi Zavrtnica 17 (Wespa Spaces). Predsjednik udruge je Zoran Turković&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Oršulić|first=Nikolina|date=2025-12-12|title=Zoran Turković novi je predsjednik Hrvatske udruge digitalnih izdavača|url=https://www.netokracija.com/zoran-turkovic-novi-je-predsjednik-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-240277|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;, izvršni direktor i član uprave 24sata, dok je izvršni direktor Ozren Kronja.

== Povijest ==

=== Osnivanje ===

Osnivačka skupština Hrvatske udruge digitalnih izdavača održana je 18. veljače 2021. godine, čime je formalno utemeljena udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri nadležnom gradskom uredu Grada Zagreba.

Udrugu je osnovalo šest najvećih izdavača online portala u Hrvatskoj:
* [https://hanzamedia.hr/ Hanza Media]
* [https://www.index.hr/ Index promocija]
* [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
* [https://www.rtl.hr/ RTL Hrvatska]
* [https://www.24sata.hr/ Styria]
* [https://www.telegram.hr/ Telegram Media Grupa]

Javno je započela s radom 1. srpnja 2021. godine, kada je u prostorima Wespa Spacesa održan prvi susret radnih skupina HUDI-ja.

=== Kontekst osnivanja ===

Prema priopćenju osnivača, prije osnivanja HUDI-ja na hrvatskom digitalnom tržištu nije postojala krovna strukovna organizacija koja bi se sustavno bavila izazovima digitalnog izdavaštva i oglašavanja.

Među ključnim izazovima koje je udruga istaknula nalazili su se:
* nepostojanje službene valute mjerenja posjećenosti web stranica
* nedostatak standardiziranih metrika digitalnog oglašavanja
* nestandardizirani oglasni formati
* netransparentni cjenici
* manjak kvalificiranih stručnjaka
* izostanak sustavne digitalne transformacije u medijsko-marketinškoj industriji

== Ciljevi i djelatnosti ==

Prema Statutu, Hrvatska udruga digitalnih izdavača neprofitna je pravna osoba osnovana radi promicanja, razvoja i unaprjeđenja tržišta digitalnih izdavača u Republici Hrvatskoj.

Statutarni ciljevi udruge uključuju:
* promicanje i razvoj tržišta digitalnih izdavača
* promociju digitalne industrije
* unaprjeđenje zakonodavnog okvira digitalnog izdavaštva
* standardizaciju internet oglašavanja
* provođenje tržišnih mjerenja i istraživanja
* osiguranje transparentnosti mjerenja posjećenosti
* zaštitu gospodarskih interesa članova

== Organizacijska struktura ==

Tijela udruge su:
* Skupština
* Izvršni direktor
* Izvršni odbor
* Predsjednik

Predsjednika bira Skupština dvotrećinskom većinom svih redovnih članova na mandat od jedne godine.

== Radne skupine ==

HUDI djeluje kroz specijalizirane radne skupine, među kojima su:
* [https://hudi.hr/radne-skupine/standardizacija-mjerenja-posjecenosti-portala/ Standardizacija mjerenja posjećenosti portala]
* AdEx&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI: Digitalno oglašavanje u 2024. poraslo na 340 milijuna eura|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hudi-digitalno-oglasavanje-u-2024-poraslo-na-340-milijuna-eura-20250520|access-date=2026-08-31|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;
* Zakonodavstvo i regulativa
* Digitalna pretplata i streaming
* Regionalni i tematski medij
* AdTech
* [https://hudi.hr/radne-skupine/factchecking/ Integritet sadržaja]
* [https://hudi.hr/radne-skupine/bigtech/ BigTech]

== Aktivnosti i projekti ==

=== HUDI mjerenje ===

Jedan od istaknutih projekata udruge je „HUDI mjerenje&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Biberović|first=Mia|date=2024-07-15|title=Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala|url=https://www.netokracija.com/hudi-dotmetrics-ipsos-mjerenje-posjecenosti-hrvatskih-portala-225722|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;”, koje predstavlja jedinstveno i transparentno mjerenje posjećenosti hrvatskih web stranica.

=== HUDI AdEx ===

AdEx istraživanje pruža pregled tržišta prema formatima, platformama i kategorijama oglašivača, s ciljem veće transparentnosti i točnosti tržišnih podataka.

=== Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja ===

HUDI je donio Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja u suradnji s drugim strukovnim organizacijama uključujući UNIP, HUP-UNI i DZNAP.&lt;ref name=&quot;hudi&quot;&gt;{{Citiranje weba
|url=https://hudi.hr
|naslov=HUDI – Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=HUDI
|access-date=31. kolovoza 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Croatian Digital Landscape ===

Udruga je objavila prvi hrvatski digitalni landscape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Degordian (http://www.degordian.com)|date=2025-10-28|title=Predstavljen prvi hrvatski digitalni landscape - IAB|url=https://iab-croatia.com/predstavljen-prvi-hrvatski-digitalni-landscape/|access-date=2026-08-31|website=iab-croatia.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; – pregled ključnih aktera domaće digitalne industrije.

== Međunarodna suradnja ==

HUDI surađuje s međunarodnim organizacijama [https://wan-ifra.org/ WAN-IFRA] (''World Association of News Publishers'') i [https://www.enpa.eu/ ENPA] (''European Newspaper Publishers' Association'').

== Vidi također ==

* [[Digitalno izdavaštvo]]
* [[Online oglašavanje]]
* [[Mediji u Hrvatskoj]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://hudi.hr Službena web stranica]
* [https://linkedin.com/company/hudihr HUDI na LinkedInu]
* [https://facebook.com/hudihr HUDI na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Digitalni mediji]]</text>
      <sha1>9ig8u2vvfjjxltgk1gfu0qz3rx9t73s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624181</id>
      <parentid>7624179</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57149-59</username>
        <id>376615</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radne skupine */</comment>
      <origin>7624181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7124" sha1="2il0hsh9bdyxabgqaegz40qm8lim558" xml:space="preserve">{{Infookvir udruga
|naziv = Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|skr.naziv = HUDI
|izvorni_ime = Croatian Association of Digital Publishers
|vrsta = Strukovna udruga
|dat.osnivanja = 18. veljače 2021.
|sjedište = Zagreb, Hrvatska
|područje = Republika Hrvatska
|predsj. = Zoran Turković
|ključ.osobe = Ozren Kronja
|registarski = 01633057292
|izvršni_direktor = Ozren Kronja
|web = https://hudi.hr
}}
{{Brisanje|vrlo upitni kriteriji, samopromocija|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=~2026-30360-14}}
'''Hrvatska udruga digitalnih izdavača''' ('''HUDI'''; engl. ''Croatian Association of Digital Publishers'', '''CADP''') je hrvatska strukovna udruga koja okuplja online medije i druge dionike industrije digitalnog izdavaštva i oglašavanja u Republici Hrvatskoj. Udrugu su 2021. godine osnovali najveći hrvatski izdavači online portala – Hanza Media, Index promocija, Nova TV, RTL Hrvatska, Styria i Telegram Media Grupa – s ciljem zajedničkog djelovanja na standardizaciji digitalnog oglašavanja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI standardizira mjerenje posjećenosti portala|url=https://dnevnik.hr/vijesti/tech/hudi-standardizira-mjerenje-posjecenosti-portala---837930.html|access-date=2026-08-31|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, mjerenja posjećenosti web stranica te unaprjeđenju zakonodavnog i tržišnog okvira digitalnog izdavaštva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba
|url=https://dznap.hr/osnovana-hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca/
|naslov=Osnovana Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=DZNAP
|datum=2. srpnja 2021.
|access-date=31. kolovoza 2026.|website=Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Sjedište udruge nalazi se u Zagrebu, na adresi Zavrtnica 17 (Wespa Spaces). Predsjednik udruge je Zoran Turković&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Oršulić|first=Nikolina|date=2025-12-12|title=Zoran Turković novi je predsjednik Hrvatske udruge digitalnih izdavača|url=https://www.netokracija.com/zoran-turkovic-novi-je-predsjednik-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-240277|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;, izvršni direktor i član uprave 24sata, dok je izvršni direktor Ozren Kronja.

== Povijest ==

=== Osnivanje ===

Osnivačka skupština Hrvatske udruge digitalnih izdavača održana je 18. veljače 2021. godine, čime je formalno utemeljena udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri nadležnom gradskom uredu Grada Zagreba.

Udrugu je osnovalo šest najvećih izdavača online portala u Hrvatskoj:
* [https://hanzamedia.hr/ Hanza Media]
* [https://www.index.hr/ Index promocija]
* [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
* [https://www.rtl.hr/ RTL Hrvatska]
* [https://www.24sata.hr/ Styria]
* [https://www.telegram.hr/ Telegram Media Grupa]

Javno je započela s radom 1. srpnja 2021. godine, kada je u prostorima Wespa Spacesa održan prvi susret radnih skupina HUDI-ja.

=== Kontekst osnivanja ===

Prema priopćenju osnivača, prije osnivanja HUDI-ja na hrvatskom digitalnom tržištu nije postojala krovna strukovna organizacija koja bi se sustavno bavila izazovima digitalnog izdavaštva i oglašavanja.

Među ključnim izazovima koje je udruga istaknula nalazili su se:
* nepostojanje službene valute mjerenja posjećenosti web stranica
* nedostatak standardiziranih metrika digitalnog oglašavanja
* nestandardizirani oglasni formati
* netransparentni cjenici
* manjak kvalificiranih stručnjaka
* izostanak sustavne digitalne transformacije u medijsko-marketinškoj industriji

== Ciljevi i djelatnosti ==

Prema Statutu, Hrvatska udruga digitalnih izdavača neprofitna je pravna osoba osnovana radi promicanja, razvoja i unaprjeđenja tržišta digitalnih izdavača u Republici Hrvatskoj.

Statutarni ciljevi udruge uključuju:
* promicanje i razvoj tržišta digitalnih izdavača
* promociju digitalne industrije
* unaprjeđenje zakonodavnog okvira digitalnog izdavaštva
* standardizaciju internet oglašavanja
* provođenje tržišnih mjerenja i istraživanja
* osiguranje transparentnosti mjerenja posjećenosti
* zaštitu gospodarskih interesa članova

== Organizacijska struktura ==

Tijela udruge su:
* Skupština
* Izvršni direktor
* Izvršni odbor
* Predsjednik

Predsjednika bira Skupština dvotrećinskom većinom svih redovnih članova na mandat od jedne godine.

== Radne skupine ==

HUDI djeluje kroz specijalizirane radne skupine, među kojima su:
* [https://hudi.hr/radne-skupine/standardizacija-mjerenja-posjecenosti-portala/ Standardizacija mjerenja posjećenosti portala]
* AdEx&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI: Digitalno oglašavanje u 2024. poraslo na 340 milijuna eura|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hudi-digitalno-oglasavanje-u-2024-poraslo-na-340-milijuna-eura-20250520|access-date=2026-08-31|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;
* Zakonodavstvo i regulativa
* Digitalna pretplata i streaming
* Regionalni i tematski mediji
* AdTech
* [https://hudi.hr/radne-skupine/factchecking/ Integritet sadržaja]
* [https://hudi.hr/radne-skupine/bigtech/ BigTech]

== Aktivnosti i projekti ==

=== HUDI mjerenje ===

Jedan od istaknutih projekata udruge je „HUDI mjerenje&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Biberović|first=Mia|date=2024-07-15|title=Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala|url=https://www.netokracija.com/hudi-dotmetrics-ipsos-mjerenje-posjecenosti-hrvatskih-portala-225722|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;”, koje predstavlja jedinstveno i transparentno mjerenje posjećenosti hrvatskih web stranica.

=== HUDI AdEx ===

AdEx istraživanje pruža pregled tržišta prema formatima, platformama i kategorijama oglašivača, s ciljem veće transparentnosti i točnosti tržišnih podataka.

=== Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja ===

HUDI je donio Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja u suradnji s drugim strukovnim organizacijama uključujući UNIP, HUP-UNI i DZNAP.&lt;ref name=&quot;hudi&quot;&gt;{{Citiranje weba
|url=https://hudi.hr
|naslov=HUDI – Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=HUDI
|access-date=31. kolovoza 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Croatian Digital Landscape ===

Udruga je objavila prvi hrvatski digitalni landscape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Degordian (http://www.degordian.com)|date=2025-10-28|title=Predstavljen prvi hrvatski digitalni landscape - IAB|url=https://iab-croatia.com/predstavljen-prvi-hrvatski-digitalni-landscape/|access-date=2026-08-31|website=iab-croatia.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; – pregled ključnih aktera domaće digitalne industrije.

== Međunarodna suradnja ==

HUDI surađuje s međunarodnim organizacijama [https://wan-ifra.org/ WAN-IFRA] (''World Association of News Publishers'') i [https://www.enpa.eu/ ENPA] (''European Newspaper Publishers' Association'').

== Vidi također ==

* [[Digitalno izdavaštvo]]
* [[Online oglašavanje]]
* [[Mediji u Hrvatskoj]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://hudi.hr Službena web stranica]
* [https://linkedin.com/company/hudihr HUDI na LinkedInu]
* [https://facebook.com/hudihr HUDI na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Digitalni mediji]]</text>
      <sha1>2il0hsh9bdyxabgqaegz40qm8lim558</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624251</id>
      <parentid>7624181</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:30:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-57149-59|~2026-57149-59]] ([[User talk:~2026-57149-59|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-47386-69|~2026-47386-69]]</comment>
      <origin>7591581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6726" sha1="51dj5k6g2ah3juqakhd69zjav66dhad" xml:space="preserve">{{Infookvir udruga
|naziv = Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|skr.naziv = HUDI
|izvorni_ime = Croatian Association of Digital Publishers
|vrsta = Strukovna udruga
|dat.osnivanja = 18. veljače 2021.
|sjedište = Zagreb, Hrvatska
|područje = Republika Hrvatska
|predsj. = Zoran Turković
|ključ.osobe = Ozren Kronja
|registarski = 01633057292
|izvršni_direktor = Ozren Kronja
|web = https://hudi.hr
}}
{{Brisanje|vrlo upitni kriteriji, samopromocija|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=~2026-30360-14}}
'''Hrvatska udruga digitalnih izdavača''' ('''HUDI'''; engl. ''Croatian Association of Digital Publishers'', '''CADP''') je hrvatska strukovna udruga koja okuplja online medije i druge dionike industrije digitalnog izdavaštva i oglašavanja u Republici Hrvatskoj. Udrugu su 2021. godine osnovali najveći hrvatski izdavači online portala – Hanza Media, Index promocija, Nova TV, RTL Hrvatska, Styria i Telegram Media Grupa – s ciljem zajedničkog djelovanja na standardizaciji digitalnog oglašavanja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI standardizira mjerenje posjećenosti portala|url=https://dnevnik.hr/vijesti/tech/hudi-standardizira-mjerenje-posjecenosti-portala---837930.html|access-date=2026-08-31|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, mjerenja posjećenosti web stranica te unaprjeđenju zakonodavnog i tržišnog okvira digitalnog izdavaštva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba
|url=https://dznap.hr/osnovana-hrvatska-udruga-digitalnih-izdavaca/
|naslov=Osnovana Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=DZNAP
|datum=2. srpnja 2021.
|access-date=31. kolovoza 2026.|website=Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Sjedište udruge nalazi se u Zagrebu, na adresi Zavrtnica 17 (Wespa Spaces). Predsjednik udruge je Zoran Turković&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Oršulić|first=Nikolina|date=2025-12-12|title=Zoran Turković novi je predsjednik Hrvatske udruge digitalnih izdavača|url=https://www.netokracija.com/zoran-turkovic-novi-je-predsjednik-hrvatske-udruge-digitalnih-izdavaca-240277|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;, izvršni direktor i član uprave 24sata, dok je izvršni direktor Ozren Kronja.

== Povijest ==

=== Osnivanje ===

Osnivačka skupština Hrvatske udruge digitalnih izdavača održana je 18. veljače 2021. godine, čime je formalno utemeljena udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri nadležnom gradskom uredu Grada Zagreba.

Udrugu je osnovalo šest najvećih izdavača online portala u Hrvatskoj:
* Hanza Media
* Index promocija
* Nova TV
* RTL Hrvatska
* Styria
* Telegram Media Grupa

Javno je započela s radom 1. srpnja 2021. godine, kada je u prostorima Wespa Spacesa održan prvi susret radnih skupina HUDI-ja.

=== Kontekst osnivanja ===

Prema priopćenju osnivača, prije osnivanja HUDI-ja na hrvatskom digitalnom tržištu nije postojala krovna strukovna organizacija koja bi se sustavno bavila izazovima digitalnog izdavaštva i oglašavanja.

Među ključnim izazovima koje je udruga istaknula nalazili su se:
* nepostojanje službene valute mjerenja posjećenosti web stranica
* nedostatak standardiziranih metrika digitalnog oglašavanja
* nestandardizirani oglasni formati
* netransparentni cjenici
* manjak kvalificiranih stručnjaka
* izostanak sustavne digitalne transformacije u medijsko-marketinškoj industriji

== Ciljevi i djelatnosti ==

Prema Statutu, Hrvatska udruga digitalnih izdavača neprofitna je pravna osoba osnovana radi promicanja, razvoja i unaprjeđenja tržišta digitalnih izdavača u Republici Hrvatskoj.

Statutarni ciljevi udruge uključuju:
* promicanje i razvoj tržišta digitalnih izdavača
* promociju digitalne industrije
* unaprjeđenje zakonodavnog okvira digitalnog izdavaštva
* standardizaciju internet oglašavanja
* provođenje tržišnih mjerenja i istraživanja
* osiguranje transparentnosti mjerenja posjećenosti
* zaštitu gospodarskih interesa članova

== Organizacijska struktura ==

Tijela udruge su:
* Skupština
* Izvršni direktor
* Izvršni odbor
* Predsjednik

Predsjednika bira Skupština dvotrećinskom većinom svih redovnih članova na mandat od jedne godine.

== Radne skupine ==

HUDI djeluje kroz specijalizirane radne skupine, među kojima su:
* Standardizacija mjerenja posjećenosti portala
* AdEx&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HUDI: Digitalno oglašavanje u 2024. poraslo na 340 milijuna eura|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hudi-digitalno-oglasavanje-u-2024-poraslo-na-340-milijuna-eura-20250520|access-date=2026-08-31|website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt;
* Zakonodavstvo i regulativa
* Digitalna pretplata i streaming
* AdTech
* Factchecking
* BigTech

== Aktivnosti i projekti ==

=== HUDI mjerenje ===

Jedan od istaknutih projekata udruge je „HUDI mjerenje&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Biberović|first=Mia|date=2024-07-15|title=Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala|url=https://www.netokracija.com/hudi-dotmetrics-ipsos-mjerenje-posjecenosti-hrvatskih-portala-225722|access-date=2026-08-31|website=Netokracija|language=hr}}&lt;/ref&gt;”, koje predstavlja jedinstveno i transparentno mjerenje posjećenosti hrvatskih web stranica.

=== HUDI AdEx ===

AdEx istraživanje pruža pregled tržišta prema formatima, platformama i kategorijama oglašivača, s ciljem veće transparentnosti i točnosti tržišnih podataka.

=== Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja ===

HUDI je donio Smjernice o prenošenju medijskog sadržaja u suradnji s drugim strukovnim organizacijama uključujući UNIP, HUP-UNI i DZNAP.&lt;ref name=&quot;hudi&quot;&gt;{{Citiranje weba
|url=https://hudi.hr
|naslov=HUDI – Hrvatska udruga digitalnih izdavača
|izdavač=HUDI
|access-date=31. kolovoza 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Croatian Digital Landscape ===

Udruga je objavila prvi hrvatski digitalni landscape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Degordian (http://www.degordian.com)|date=2025-10-28|title=Predstavljen prvi hrvatski digitalni landscape - IAB|url=https://iab-croatia.com/predstavljen-prvi-hrvatski-digitalni-landscape/|access-date=2026-08-31|website=iab-croatia.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; – pregled ključnih aktera domaće digitalne industrije.

== Međunarodna suradnja ==

HUDI surađuje s međunarodnim organizacijama WAN-IFRA (''World Association of News Publishers'') i ENPA (''European Newspaper Publishers' Association'').

== Vidi također ==

* [[Digitalno izdavaštvo]]
* [[Online oglašavanje]]
* [[Mediji u Hrvatskoj]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://hudi.hr Službena web stranica]
* [https://linkedin.com/company/hudihr HUDI na LinkedInu]
* [https://facebook.com/hudihr HUDI na Facebooku]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Digitalni mediji]]</text>
      <sha1>51dj5k6g2ah3juqakhd69zjav66dhad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nasljednik (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813390</id>
    <revision>
      <id>7624086</id>
      <parentid>7492699</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T03:59:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4364" sha1="i6cejlv1ry3wmy0z36tzhdp39w7duvg" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Nasljednik
| slika              = 
| orig_naslov        = Halef: Köklerin Çağrısı
| orig_pismo         = 
| format_serije      = {{hlist|[[dramska serija|drama]]}}
| autor              = Ercan Uğur
| razvoj             = Gül Oğuz
| redatelj           = Deniz Çelebi Dikilitaş
| glazba             = [[Güldiyar Tanrıdağlı]]
| uvodna_glazba      = Halef Jenerik
| glumci             = [[İlhan Şen]]&lt;/br&gt;[[Aybüke Pusat]]&lt;/br&gt;[[Biran Damla Yılmaz]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|TUR}}
| jezik              = [[turski]]
| broj_sezona        = 1
| broj_epizoda       = 34
| producent          = Gül Oğuz
| izvršni_producent  = Soner Güven
| urednik            = 
| lokacija           = [[Sanliurfa]]&lt;br&gt;[[Istanbul]]
| produkcijska_kuća  = Most Production
| trajanje_epizode   = 125 minuta
| tv_kuća            = [[NOW (turska televizijska mreža)|NOW]]
| početak_serije     = {{premijera|18|9|2025|l}}
| kraj_serije        = 
| u_hrv              = [[Nova TV]]&lt;br&gt;Nova Plus
| početak_serije_hrv = {{premijera|9|6|2026|l}}
| kraj_serije_hrv    = 
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 
}}
'''Nasljednik''' (tur. ''Halef: Köklerin Çağrısı'') [[turska]] je dramska televizijska serija, nastala u produkciji ''Most Production''. Režiju potpisuje Deniz Çelebi Dikilitaş, dok je scenarij napisao Ercan Uğur. Prva epizoda emitirana je 18. rujna 2025. na turskoj televizijskoj mreži [[NOW (turska televizijska mreža)|NOW]].&lt;ref&gt;[https://www.nowtv.com.tr/Halef-Koklerin-Cagrisi/haber/4117/NOW-in-Cok-Konusulacak-Yeni-Dizisi-Halef-Koklerin-Cagrisi-nin-Basrol-Oyunculari-Belli-Oldu NOW’ın Çok Konuşulacak Yeni Dizisi 'Halef: Köklerin Çağrısı'nın Başrol Oyuncuları Belli Oldu] nowtv.com.tr Preuzeto 10. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

Glavne uloge tumače: [[İlhan Şen]], Aybüke Pusat i [[Biran Damla Yılmaz]].&lt;ref&gt;[https://www.nowtv.com.tr/Halef-Koklerin-Cagrisi/haber/4121/Halef-Koklerin-Cagrisi-Ekibi-Ilk-Kez-Okuma-Provasinda-Bir-Araya-Geldi Halef: Köklerin Çağrısı] nowtv.com.tr Preuzeto 23. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

== Snimanje ==

Serija se snimala u [[Sanliurfa|Sanliurfi]]. Tradicionalne kamene kuće, uske ulice i povijesni hanovi snimale se u središtu grada Sanliurfe. Kadrovi uz rijeku [[Eufrat]], uključujući potopljenu džamiju i karakterističnu arhitekturu, snimani su u [[Halfeti]]ju. Prizori s kupolastim kućama i prostranim stepskim krajolicima snimani su u [[Harran]]u, dok su se scene mostova preko Eufrata i manjih gradskih naselja snimale u [[Birecik]]u. Snimanje u [[Istanbul]]u odvijalo se u četvrti [[Beykoz]].&lt;ref&gt;[https://www.ntv.com.tr/galeri/n-life/dizi-haber/halef-koklerin-cagrisi-cekim-yerleri-ve-oyunculariyla-dikkat-cekti Halef: Köklerin Çağrısı] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ntv.com.tr Preuzeto 23. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

== Uspjeh ==

Prva epizoda serije ostvarila je više od dva milijuna pregleda na platformi [[YouTube]] u prva 24 sata, a više od 12 milijuna pregleda tijekom prvih 20 dana prikazivanja.&lt;ref&gt;[https://www.urfadasin.com/cekimleri-sanliurfada-devam-eden-halef-reyting-rekoru-kirdi Çekimleri Şanlıurfa'da Devam Eden Halef Reyting Rekoru Kırdı] urfadasin.com Preuzeto 27. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

Prve dvije epizode objavljene su na [[YouTube]]u, dok se od treće epizode nadalje serija nakon televizijskog emitiranja u [[Turska|Turskoj]] prikazuje na platformi [[Disney+]].

== Kazna RTÜK-a ==

Tursko regulatorno tijelo ''Radyo ve Televizyon Üst Kurulu'' (RTÜK) izreklo je seriji novčanu kaznu zbog scena koje su, prema njihovoj ocjeni, prikazivale ponižavanje žena i normalizaciju nasilja.&lt;ref&gt;[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/rtuk-hangi-dizi-ve-platformlara-ceza-verdi-hangi-kanala-yuzde-kac-yaptirim-uygulandi/ RTÜK Hangi Dizi Ve Platformlara Verdi? Hangi Kanala Yüzde Kaç Yaptırım Uygulandı?] tgrthaber.com Preuzeto 15. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://onedio.com/haber/rtuk-ten-veliaht-halef-koklerin-cagrisi-na-para-cezasi-konusanlar-katalogtan-cikartildi-1337410 RTÜK'ten Veliaht ve Halef: Köklerin Çağrısı'na para cezası] onedio.com Preuzeto 15. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Turske serije]]
[[Kategorija:Dramske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]]</text>
      <sha1>i6cejlv1ry3wmy0z36tzhdp39w7duvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NFL Europe 2003.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813985</id>
    <revision>
      <id>7624134</id>
      <parentid>7496101</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Sustav natjecanja */ ztp</comment>
      <origin>7624134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7198" sha1="tiyzupx07unnhi3cr9g0b61glur6154" xml:space="preserve">'''''[[NFL Europa|NFL Europe]]''''' za 2003. godinu. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz četiri države, a prvak je bio klub ''[[Frankfurt Galaxy]]''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola). &lt;br&gt; 
Po završetku ligaškog dijela, prva dva kluba su igrala ''&quot;World Bowl&quot;'', odnosno za prvaka ''NFL Europe''.

== Sudionici == 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''Amsterdam Admirals ||{{Z|NIZ}} [[Amsterdam]] ||&lt;small&gt; [[Johan Cruijff Arena|Amsterdam ArenA]] ||&lt;small&gt; 
|-
|'''[[Barcelona Dragons]] ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]] ||&lt;small&gt; Mini Estadi ||&lt;small&gt; ''FC Barcelona Dragons 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||&lt;small&gt; [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olympiastadion]] ||&lt;small&gt; 
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; [[Waldstadion (Frankfurt)|Waldstadion]] ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] ||&lt;small&gt; [[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Scottish Claymores ||{{Z|UK}} [[Glasgow]] ||&lt;small&gt; [[Hampden Park]] ||&lt;small&gt; 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica ==

=== Ligaški dio ===

=== Ljestvica === 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&quot; 
|-
!mj. !!klub !!ut !!pob !!por !!ner !!poen+ !!poen- !!raz !!post. !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy ||10 ||6 ||4 ||0 ||252 ||182 || +70 ||0,600 ||rowspan=&quot;2&quot;| ''World Bowl 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||10 ||6 ||4 ||0 ||189 ||188 || +1 ||0,600 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|UK}} Scottish Claymores ||10 ||6 ||4 ||0 ||303 ||190 || +113 ||0,600 ||rowspan=&quot;4&quot;| 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ŠPA}} Barcelona Dragons ||10 ||5 ||5 ||0 ||150 ||221 || -71 ||0,500 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NIZ}} Amsterdam Admirals ||10 ||4 ||6 ||0 ||230 ||273 || -43 ||0,400 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Berlin Thunder ||10 ||3 ||7 ||0 ||248 ||318 || -70 ||0,300 
|-
|} 

=== Rezultatska križaljka === 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!{{Z|NIZ}} &lt;br&gt; AMS !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; BER !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; FRA !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; RHE !!{{Z|ŠPA}} &lt;br&gt; BAR !!{{Z|UK}}{{Z|ŠKO}} &lt;br&gt; SCO 
|-
|'''AMS ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NIZ}} Amsterdam Admirals ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 51:43 || '''20:16''' || 27:34 || '''7:10''' || '''20:31''' 
|-
|'''BER ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Berlin Thunder || '''34:30''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 27:14 || '''10:21''' || 20:23 || 17:34 
|-
|'''FRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy || 24:27 || '''41:21''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 38:7 || '''15:13''' || 33:27 
|-
|'''RHE ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire || '''15:17''' || 28:21 || '''14:7''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 33:7 || '''34:17''' 
|-
|'''BAR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ŠPA}} Barcelona Dragons || 35:17 || '''14:24''' || 13:47 || '''11:3''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 7:45 
|-
|'''SCO ||align=&quot;left&quot;|{{Z|UK}} Scottish Claymores || 31:14 || '''62:31''' || '''13:17''' || 33:0 || '''10:17''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;8&quot;| 
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
OT / 2OT - nakon produžetaka &lt;br&gt; 
|-
|} 

=== World Bowl ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!Datum !!Mjesto odigravanja, &lt;small&gt; stadion !!Sastav 1 !!Rezultat !!Sastav 2 !!Napomene !!Izvještaji  
|-
|&lt;small&gt; 14. lipnja 2003. ||{{Z|UK}}{{Z|ŠKO}} [[Glasgow]], ''[[Hampden Park]] ||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{Z|NJE}} '''Frankfurt Galaxy ||&lt;center&gt; 35:16 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;small&gt; ''Frankfurt Galaxy'' prvak ''NFL Europe'' 
|&lt;small&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20041230042458/http://www.nfleurope.com/scores/2003/week11 nfleurope.com, ''2003 / Scoreboard / World Bowl''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20050127042656/http://images.nfl.com/images/nfleurope/stats/2003/06142003_rhe_fra_stats.pdf images.nfl.com, ''2003 / World Bowl / National Football League Game Summary''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|}

== Povezani članci == 

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.footballdb.com/nfl-europe/index.html footballdb.com, ''NFL Europe/World League of American Football (WLAF)''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLEU statscrew.com, ''National Football League Europa Team Rosters and Statistics''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLE statscrew.com, ''National Football League Europe Team Rosters and Statistics''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-WLAF statscrew.com, ''World League of American Football Team Rosters and Statistics'']  
* {{en icon}} [https://www.profootballarchives.com/nfle.html#gsc.tab=0 profootballarchives.com, ''NFL EUROPE''] 
* {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id23.html worldleagueofamericanfootball.com, ''League History''] 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070813070501/http://www.nfleurope.com/history nfleurope.com, ''History''], wayback arhiva 
* {{it icon}} [https://web.archive.org/web/20221129043840/https://www.warriorsbologna.it/enciclopedia/campionati%20Internazionali%20Clubs.html warriorsbologna.it, ''Enciclopedia del Football Italiano / Campionati Internazionali per Clubs''], wayback arhiva 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070614233106/http://nfleurope.com/history/2003 nfleurope.com, ''History / 2003 / NFL EUROPE LEAGUE 2003 STANDINGS''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070103151155/http://www.nfleurope.com/scores/2003/week1 nfleurope.com, ''2003 / Scoreboard''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070614144121/http://nfleurope.com/stats/leaders/2003 nfleurope.com, ''2003 / Leaders''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.footballdb.com/seasons/nfle/2003 footballdb.com, ''NFL Europe/World League of American Football (WLAF) / 2003 NFL Europe Season''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe''], pristupljeno 21. lipnja 2026.  
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/standings/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe Standings''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/leaders/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe Leaders''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.profootballarchives.com/2003nfle.html#gsc.tab=0 profootballarchives.com, ''2003 NFLE Season Standings''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id178.html worldleagueofamericanfootball.com, ''WLAF History: 2003''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{ita icon}} [https://web.archive.org/web/20240201110059/http://www.warriorsbologna.it/public/Enciclopedia/PDF/2003_nflel_eur.pdf warriorsbologna.it, ''Enciclopedia del Football Italiano / 2003 National Football League Europe League''], wayback arhiva 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{NFL Europe}}

[[Kategorija:NFL Europe|2003 ]]</text>
      <sha1>tiyzupx07unnhi3cr9g0b61glur6154</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624135</id>
      <parentid>7624134</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:11:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povezani članci */</comment>
      <origin>7624135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7214" sha1="28jq4szzghpxt7uhbx1ve3bvmaw6ujp" xml:space="preserve">'''''[[NFL Europa|NFL Europe]]''''' za 2003. godinu. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz četiri države, a prvak je bio klub ''[[Frankfurt Galaxy]]''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola). &lt;br&gt; 
Po završetku ligaškog dijela, prva dva kluba su igrala ''&quot;World Bowl&quot;'', odnosno za prvaka ''NFL Europe''.

== Sudionici == 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''Amsterdam Admirals ||{{Z|NIZ}} [[Amsterdam]] ||&lt;small&gt; [[Johan Cruijff Arena|Amsterdam ArenA]] ||&lt;small&gt; 
|-
|'''[[Barcelona Dragons]] ||{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]] ||&lt;small&gt; Mini Estadi ||&lt;small&gt; ''FC Barcelona Dragons 
|-
|'''Berlin Thunder ||{{Z|NJE}} [[Berlin]] ||&lt;small&gt; [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olympiastadion]] ||&lt;small&gt; 
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; [[Waldstadion (Frankfurt)|Waldstadion]] ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Rhein Fire ||{{Z|NJE}} [[Düsseldorf]] ||&lt;small&gt; [[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] ||&lt;small&gt; 
|- 
|'''Scottish Claymores ||{{Z|UK}} [[Glasgow]] ||&lt;small&gt; [[Hampden Park]] ||&lt;small&gt; 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica ==

=== Ligaški dio ===

=== Ljestvica === 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&quot; 
|-
!mj. !!klub !!ut !!pob !!por !!ner !!poen+ !!poen- !!raz !!post. !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy ||10 ||6 ||4 ||0 ||252 ||182 || +70 ||0,600 ||rowspan=&quot;2&quot;| ''World Bowl 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||10 ||6 ||4 ||0 ||189 ||188 || +1 ||0,600 
|-
|3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|UK}} Scottish Claymores ||10 ||6 ||4 ||0 ||303 ||190 || +113 ||0,600 ||rowspan=&quot;4&quot;| 
|-
|4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ŠPA}} Barcelona Dragons ||10 ||5 ||5 ||0 ||150 ||221 || -71 ||0,500 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NIZ}} Amsterdam Admirals ||10 ||4 ||6 ||0 ||230 ||273 || -43 ||0,400 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Berlin Thunder ||10 ||3 ||7 ||0 ||248 ||318 || -70 ||0,300 
|-
|} 

=== Rezultatska križaljka === 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!kratica !!klub !!{{Z|NIZ}} &lt;br&gt; AMS !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; BER !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; FRA !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; RHE !!{{Z|ŠPA}} &lt;br&gt; BAR !!{{Z|UK}}{{Z|ŠKO}} &lt;br&gt; SCO 
|-
|'''AMS ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NIZ}} Amsterdam Admirals ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 51:43 || '''20:16''' || 27:34 || '''7:10''' || '''20:31''' 
|-
|'''BER ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Berlin Thunder || '''34:30''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 27:14 || '''10:21''' || 20:23 || 17:34 
|-
|'''FRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy || 24:27 || '''41:21''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 38:7 || '''15:13''' || 33:27 
|-
|'''RHE ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire || '''15:17''' || 28:21 || '''14:7''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 33:7 || '''34:17''' 
|-
|'''BAR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ŠPA}} Barcelona Dragons || 35:17 || '''14:24''' || 13:47 || '''11:3''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 7:45 
|-
|'''SCO ||align=&quot;left&quot;|{{Z|UK}} Scottish Claymores || 31:14 || '''62:31''' || '''13:17''' || 33:0 || '''10:17''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;8&quot;| 
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
OT / 2OT - nakon produžetaka &lt;br&gt; 
|-
|} 

=== World Bowl ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!Datum !!Mjesto odigravanja, &lt;small&gt; stadion !!Sastav 1 !!Rezultat !!Sastav 2 !!Napomene !!Izvještaji  
|-
|&lt;small&gt; 14. lipnja 2003. ||{{Z|UK}}{{Z|ŠKO}} [[Glasgow]], ''[[Hampden Park]] ||bgcolor=&quot;gold&quot;|{{Z|NJE}} '''Frankfurt Galaxy ||&lt;center&gt; 35:16 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|{{Z|NJE}} Rhein Fire ||&lt;small&gt; ''Frankfurt Galaxy'' prvak ''NFL Europe'' 
|&lt;small&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20041230042458/http://www.nfleurope.com/scores/2003/week11 nfleurope.com, ''2003 / Scoreboard / World Bowl''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20050127042656/http://images.nfl.com/images/nfleurope/stats/2003/06142003_rhe_fra_stats.pdf images.nfl.com, ''2003 / World Bowl / National Football League Game Summary''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[NFL Europa]]

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.footballdb.com/nfl-europe/index.html footballdb.com, ''NFL Europe/World League of American Football (WLAF)''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLEU statscrew.com, ''National Football League Europa Team Rosters and Statistics''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLE statscrew.com, ''National Football League Europe Team Rosters and Statistics''] 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-WLAF statscrew.com, ''World League of American Football Team Rosters and Statistics'']  
* {{en icon}} [https://www.profootballarchives.com/nfle.html#gsc.tab=0 profootballarchives.com, ''NFL EUROPE''] 
* {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id23.html worldleagueofamericanfootball.com, ''League History''] 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070813070501/http://www.nfleurope.com/history nfleurope.com, ''History''], wayback arhiva 
* {{it icon}} [https://web.archive.org/web/20221129043840/https://www.warriorsbologna.it/enciclopedia/campionati%20Internazionali%20Clubs.html warriorsbologna.it, ''Enciclopedia del Football Italiano / Campionati Internazionali per Clubs''], wayback arhiva 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070614233106/http://nfleurope.com/history/2003 nfleurope.com, ''History / 2003 / NFL EUROPE LEAGUE 2003 STANDINGS''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070103151155/http://www.nfleurope.com/scores/2003/week1 nfleurope.com, ''2003 / Scoreboard''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070614144121/http://nfleurope.com/stats/leaders/2003 nfleurope.com, ''2003 / Leaders''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.footballdb.com/seasons/nfle/2003 footballdb.com, ''NFL Europe/World League of American Football (WLAF) / 2003 NFL Europe Season''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe''], pristupljeno 21. lipnja 2026.  
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/standings/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe Standings''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/leaders/l-NFLE/y-2003 statscrew.com, ''2003 National Football League Europe Leaders''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.profootballarchives.com/2003nfle.html#gsc.tab=0 profootballarchives.com, ''2003 NFLE Season Standings''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id178.html worldleagueofamericanfootball.com, ''WLAF History: 2003''], pristupljeno 21. lipnja 2026. 
* {{ita icon}} [https://web.archive.org/web/20240201110059/http://www.warriorsbologna.it/public/Enciclopedia/PDF/2003_nflel_eur.pdf warriorsbologna.it, ''Enciclopedia del Football Italiano / 2003 National Football League Europe League''], wayback arhiva 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{NFL Europe}}

[[Kategorija:NFL Europe|2003 ]]</text>
      <sha1>28jq4szzghpxt7uhbx1ve3bvmaw6ujp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Zarica Kranj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814378</id>
    <revision>
      <id>7624051</id>
      <parentid>7495524</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:37:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4508" sha1="jf6fr80guw7uxqj5s5su7g4thcqob7l" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Zarica Kranj    
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Zarica Kranj
| nadimak            = ''Rdeči'' (crveni)
| godina osnivanja   = 1973.  
| igralište          = Športni park Zarica, [[Kranj]] 
| kapacitet stadiona = 1000&lt;ref&gt;[https://it.soccerwiki.org/stadium.php?stadiumdid=4050 soccerwiki.org]&lt;/ref&gt;
| trener             = 
| liga               =  
| sezona             =  
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
| pattern_la1 =
| pattern_b1 = _whitezari_sides
| pattern_ra1 =
| pattern_sh1 = _white stripes
| leftarm1 = E00000
| body1 = E00000
| rightarm1 = E00000
| shorts1 = E00000
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 =
| pattern_b2 =
| pattern_ra2 =
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = E00000
| socks2 = FFFFFF
}}

'''Nogometni klub Zarica Kranj''' [[Slovenija|slovenski]] je [[nogometni klub]] iz [[Kranj]]a. 
U sezoni 2025./26. natječe se u [[Gorenjska nogometna liga|Gorenjskoj nogometnoj ligi]].&lt;ref&gt;[https://www.mnzgkranj.si/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1502 mnzgkranj.si]&lt;/ref&gt;

Klub se natjecao u [[Druga slovenska nogometna liga|Drugoj SNL]] 3 sezone: od 2015. do 2018.

== Prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Sezona
!Razred
!Liga
!Broj&lt;br /&gt;momčadi
!Mjesto
|-
| 1991./92.
| III.
| MNZ Kranj
| 
| 2.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|1992./93.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 2.
|-
| 1993./94.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 5.
|-
| 1994./95.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 5.
|-
| 1995./96.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 2.
|-
| 1996./97.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 5.
|-
| 1997./98.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 4.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 11.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./00.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 12.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 11.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 12.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 6.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 5.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2004./05.|2004./05.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 3.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2005./06.|2005./06.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 13.
|-
| 2006./07.
| IV.
| MNZ Kranj
| 
| 1.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|2007./08.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 3.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|2008./09.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 6.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|2009./10.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 5.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|2010./11.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 5.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2011./12.|2011./12.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 8.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2012./13.|2012./13.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 11.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2013./14.|2013./14.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 2.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2014./15.|2014./15.]]
| III.
| 3. SNL – Centar
| 14
| 1.
|-
| [[Druga slovenska nogometna liga 2015./16.|2015./16.]]
| II.
| 2. SNL
| 10
| 7.
|-
| [[Druga slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]]
| II.
| 2. SNL
| 10
| 8.
|-
| [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]]
| II.
| 2. SNL
| 16
| 15.
|-
! colspan=&quot;5&quot; align=&quot;left&quot; |Godine 2018.: klub se ne prijavljuje za [[Treća slovenska nogometna liga|3. SNL]]&lt;ref&gt;[https://www.nzs.si/Doc/Info/2018/31-18_Popolnitev%203.%20SNL%20center%20v%20TL%202018-2019.pdf|Popolnitev 3. SNL center za tekmovalno leto 2018/2019] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018./19.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 7.
|-
| 2019./20.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 4.
|-
| 2020./21.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 7.
|-
| 2021./22.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 4.
|-
| 2022./23.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 3.
|-
| 2023./24.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 1.
|-
| [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|2024./25.]]
| III.
| 3. SNL – Zapad
| 14
| 14.
|-
| 2025./26.
| IV.
| Gorenjska liga
| 
| 8.
|-
|}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.nkkranj.si/ Službena stranica] 

== Izvori == 
{{Izvori}} 

{{GLAVNIRASPORED:Zarica, NK}}
[[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi|Zarica]] 
[[Kategorija:Kranj]]</text>
      <sha1>jf6fr80guw7uxqj5s5su7g4thcqob7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>814443</id>
    <revision>
      <id>7623929</id>
      <parentid>7620829</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Flamingounicorn</username>
        <id>243866</id>
      </contributor>
      <comment>/* rasprava */ novi odlomak</comment>
      <origin>7623929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13468" sha1="4c0dgqpi3tlhpr2hwewyrdpozokewjy" xml:space="preserve">__NOVIODLOMAKPOVEZNICA__
{{Kafić|
|glavni=Ovdje možete postavljati '''tehnička pitanja o radu na Wikipediji''' za koja niste našli odgovor u [[Pomoć:Sadržaj]] ili [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu]].&lt;br&gt;Međunarodno možete pisati na [[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]].
|ispod=''Molbe za pomoć u uređivanju bolje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]''&lt;br /&gt;Globalne tehničke novosti dostupne su [[Wikipedija:Kafić/Tehničke novosti|ovdje]].&lt;br /&gt; Globalne tehničke želje možete postaviti ili podržati [[:m:Community Wishlist/Wishes|ovdje]].

}}
{{prečac|[[WP:KT]]|[[WP:TP]]}}
&lt;includeonly&gt;__NEWSECTIONLINK__&lt;/includeonly&gt;
__TOC__
[[Kategorija:Administracija Wikipedije]]

==Arhiv odgovorenih pitanja==
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 1|Arhiv 1]] (do kolovoza 2006.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 2|Arhiv 2]] (do 17. ožujka 2007.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 3|Arhiv 3]] (do 14. rujna 2007.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 4|Arhiv 4]] (od 15. rujna 2007. do 1. travnja 2008.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 5|Arhiv 5]] (od 1. travnja 2008. do 1. srpnja 2009.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 6|Arhiv 6]] (od 1. srpnja 2009. do 8. veljače 2014.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 7|Arhiv 7]] (od 13. veljače 2014. do 15. studenog 2016.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 8|Arhiv 8]] (2017. godina)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 9|Arhiv 9]] (od 7. siječnja 2018. do 25. lipnja 2020.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 10|Arhiv 10]] (od 26. lipnja 2020. do 15. prosinca 2022.)
*[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 10|Arhiv 11]] (od 5. siječnja 2023. do 29. svibnja 2026.)

== Jezični ''fallbackovi'' ==

Na inicijativu [[Wikipedija:Međuprojektna suradnja|Međuprojektne suradnje]], želio bih predložiti uvođenje jezičnih ''[[:mw:Manual:Language#Fallback_languages|fallbackova]]'' za hrvatski jezik. Cilj ''fallbackova'' jest pružanje odgovarajućeg prijevoda sučelja (sustavnih poruka) u slučaju kada hrvatski prijevod još uvijek službeno ne postoji na projektu translatewiki.net. Za hrvatski jezik najbliži jezični ''fallbackovi'' bili bi bosanski (&lt;code&gt;bs&lt;/code&gt;), crnogorski i crnogorska latinica (&lt;code&gt;cnr&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;cnr-latn&lt;/code&gt;). Bosanski i crnogorski prijevodi uglavnom su visoke kvalitete a malobrojni su, te neće znatno utjecati na hrvatsko sučelje. Oba jezika zasnivaju se na ijekavskoj latinici, te neće odudarati od hrvatske jezgre. Srpskohrvatski prijevodi nisu dovoljno kvalitetni u trenutačnoj fazi, pa bih preporučio da izbjegnemo upotrebu tog ''fallbacka''. Unaprijed zahvalan na komentarima, [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:48, 29. lipnja 2026. (CEST)

:Nekoliko nas s ovog projekta (@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je #1, slijedimo @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] i ja) trudimo se sve što je vidljivo suradnicima imati u hrvatskom prijevodu u što je kraćem roku. Često prevedemo unaprijed, a ponekad nam nešto promakne pa to bude prevedeno s engleskog u sljedećoj tranši softvera. U pravilu, iz moga iskustva na translatewikiju, prijevode imamo prije predloženih ''fallbackova'', a imamo ih i puno, puno više. Ne vidim potrebu za ovom tehnikalijom. Mislim da bi poruke koje treba prevesti napravila teže uočljivima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:41, 30. lipnja 2026. (CEST)
::Ja to gledam ovako: cilj prijevoda jest da bude razumljiv korisnicima sučelja. Bosanski i crnogorski prijevodi svakako su razumljiviji nego da stoji engleska osnovica. U slučajevima kada nešto promakne, imali bismo ''fallback'' (najčešće bosanski) koji rješava stvar. S obzirom na brojnost i ažurnost hrvatskih prijevoda, ovakvi slučajevi bili bi ograničeni i malobrojni, a, vjerujem, korisni za opću publiku. U slučaju nedosljednosti, napravio bi se hrvatski prijevod i primijenio u sljedećoj tranši. Uzgred budi rečeno, ovo bi olakšalo posao prevođenja vama koji svakodnevno radite na Translatewikiju. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 12:00, 30. lipnja 2026. (CEST)
:::@[[Suradnik:Aca|Aca]] Razumijem na što se cilja, ali mislim da nama to ne bi bilo od osobite pomoći. Osim što u Hrvatskoj imamo sasvim pristojnu razinu govorništva engleskog i relativno aktivnu TranslateWiki ekipu, automatizirani ''fallback'' na susjedne jezike jezike ima par problema. Prije svega, slabiju uočljivost neprevedenog za nas koji se bavimo time, pogotovo ako bi to zaista bio jedan opskurni string svako toliko. Drugi je problem neusuglašenost terminologije. Treći je što nemam ni trunku sumnje da bi bilo pobune protiv bosanskih ili crnogorskih izraza među dijelovima čitatelja. Treba imati senzibiliteta prema tim stvarima pored pragmatike. U nas su &quot;razlikovni rječnici&quot; donedavno bili vrlo popularan žanr i izrazi iz okolnih standarda često su u kontekstu hrvatskoga percipirani kao &quot;nepismenost&quot;. 
:::Sad, tko što misli o tome, ali sa svim navedenim na pameti i poznajući naš javni diskurs, smatram da bi nam više štete donio slabo uočljiv, opskuran (znači potencijalno dugotrajan) string na bosanskom ili crnogorskom negoli neprevedeni string na engleskom. Usporedimo li to s primjerom na Meti (cajunski francuski, koji nije normiran, i standardni francuski), kod nas je stvar malo škakljivija. Valjda je već jasno da se ja uvijek zalažen protiv narodnosnih netrpeljivosti, ali ovdje mislin da stvarno treba paziti na društvenopolitički kontekst. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:42, 30. lipnja 2026. (CEST)
:::Bez nekog velikog okolišanja, pričanja priči umotanih u celofan - odgovor je kratak i jasan: ne. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:34, 30. lipnja 2026. (CEST)
::::Razumijem stav i poštujem. Zahvaljujem svima na komentarima! Uzimajući sve navedeno u obzir, povlačim svoj prijedlog ([[:en:WP:SNOW|WP:SNOW]]). – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:52, 1. srpnja 2026. (CEST)

== [[Predložak:Rezultati izbora]], potrebni moduli ==

Bog!

Može li neka dušica, eventualno netko od administratora sučelja, pomoći s predloškom?

Za predložak su potrebni razni moduli, vidi: [[Template:Election results]].

Hvala i lp, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:10, 6. kolovoza 2026. (CEST)

== Molba ==
Poštovani administratori i birokrati Wikipedije na hrvatskom jeziku,

Obraćam vam se u ime Udruge korporativnih pravnika (UKP) kao službena osoba i dugogodišnja autorica (suradnica) koja je na stranicu Udruge postavila kompletnu povijesnu arhivu, izvore i dokumente koji se tamo nalaze.

Naime, našli smo se u tehničkom problemu. Udruga je u sklopu priprema za jesen 2026. godine prošla kroz potpunu digitalnu transformaciju, zbog čega je naš stari e-mail trajno ugašen i više ne postoji. Nažalost, uz gubitak e-maila, izgubila sam i pristupne podatke (lozinku i točno suradničko ime) svog starog računa s kojeg je sadržaj godinama objavljivan. 

Budući da stranicu moramo hitno ažurirati s novim strateškim ciljevima do 2026. godine (usklađenost s EU AI Actom i robotizacija pravne struke), a ne želim otvaranjem novog računa napraviti zbrku ili ugroziti legitimitet i kontinuitet svega što sam dosad tamo mukotrpno gradila, molim vas za pomoć.

Kreirala sam ovaj novi suradnički račun (Daniela UKP) s novim e-mailom i molim vas za tehničku pomoć oko autorizacije ili prebacivanja prava uređivanja stranice &quot;Udruga korporativnih pravnika&quot; na ovo novo ime, kako ne bismo izgubili povijesne priloge i kontinuitet.

Unaprijed vam od srca hvala na razumijevanju i pomoći.

Srdačan pozdrav,
Daniela Durbešić
Voditeljica projekata i arhive
Udruga korporativnih pravnika &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Daniela UKP|Daniela UKP]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Daniela UKP|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Daniela UKP|doprinosi]]) &lt;/small&gt;
:{{s|Daniela UKP}} Legitimitet i autorizacije o kojima govorite ne postoje na Wikipediji. Svatko ima mogućnost uređivati sve. Ipak, upozorio bih Vas da zbog svog [[WP:SUKINT|sukoba interesa]] ne uređujete dalje stranicu o svojoj udruzi. Takvo uređivanje narušava vjerodostojnost i neutralnost Wikipedije. Manje(!) činjenične ispravke dopuštene su, kao ažuriranje predsjednika/ce, broja članova, sjedišta i slično, ali opsežnije pisanje (npr. o ciljevima) pod sukobom interesa snažno obeshrabrujemo i najčešće uklanjamo.
:Ako do starog računa ne možete doći, blokirat ću ga kako ne bi mogao biti zloupotrebljen u slučaju provaljivanja šifre ili sličnoga – taj račun ionako krši naše smjernice o suradničkim imenima (ona ne smiju predstavljati čitave skupine, isključivo pojedince). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:27, 23. kolovoza 2026. (CEST)

:Poštovani Rundolist,
:Hvala Vam na pojašnjenju smjernica. Tek sam naknadno detaljno proučila pravila o sukobu interesa (COI). Budući da sam već unijela određene izmjene trudeći se ažurirati stranicu točnim podacima iz arhive, slobodno korigirajte ili uklonite sve dijelove za koje smatrate da narušavaju neutralnost Wikipedije. 
:U potpunosti prepuštam Vama i ostalim urednicima nadzor nad tekstom, a ja se više neću uključivati u opsežnije uređivanje ove stranice. Slobodno blokirajte i stari račun &quot;Daniela UKP&quot; iz sigurnosnih razloga. HJK i Udruga pravnika u zdravstvu su povijesni partneri Udruge, no ako ti podaci opterećuju tekst, slobodno ih uklonite.
:Hvala Vam na pomoći i trudu oko održavanja vjerodostojnosti enciklopedije! [[Suradnik:Daniela UKP|Daniela UKP]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Daniela UKP|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:09, 24. kolovoza 2026. (CEST)

== (Ne)aktivne poveznice ==
Zbog čega se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crkvina_(arheolo%C5%A1ko_podru%C4%8Dje_u_Zavali)&amp;curid=817386&amp;diff=7620227&amp;oldid=7584257 ovakve poveznice] označavaju neaktivnim iako su aktivne? Dosta često radi ovakve izmjene koje baš i nemaju smisla. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:47, 19. listopada 2026. (CEST)

:Najčešće zato što neke domene omogućavaju pristup samo &quot;lokalnim&quot;  čitateljima, tj. blokiraju pristup s adresa na kojima nisu njihovi uobičajeni čitatelji. To je ovdje slučaj (poslao sam ti sliku). Može još biti da ne dopuštaju pristup raznim botovima, čega će biti sve više jer ovi koji treniraju svoju umjetnu inteligenciju to rade bezobzirno, zagušujući te male regionalne poslužitelje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:59, 19. listopada 2026. (CEST)
::Iskreno, nejasna mi je politika pristupa ''lokalnim'' čitateljima, ali dobro, tako je odlučio vlasnik domene. U tom slučaju ovo što radi InternetArchiveBot je djelomično (ne)točno: možda je ova izmjena točna nekome u ''Jameriki'', ali na ''brdovitom Balkanu'' - nije. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:24, 19. listopada 2026. (CEST)
:::Vjerojatno bi pomoglo da se koristi {{tl|Citiranje weba}}. Bot se pokreće sa servera u Americi ili Engleskoj (nisam siguran) pa smo tu gdje jesmo. Kad ovi na gov.ba za par godina preurede svoj sajt, a hoće, onda će poveznica stvarno biti mrtva i neće imati arhiviranu verziju ionako. Nažalost, osim gašenja IAB-a ne možemo puno napraviti. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:48, 19. listopada 2026. (CEST)

== rasprava ==
[[Razgovor o predlošku:Infookvir TV serija#Parametar 'ostale kuće']] [[Suradnik:Flamingounicorn|Flamingounicorn]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Flamingounicorn|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:34, 25. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>4c0dgqpi3tlhpr2hwewyrdpozokewjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nabis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815735</id>
    <revision>
      <id>7624054</id>
      <parentid>7593441</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T01:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6499" sha1="9bh36ftvo55h9utcg0s4gc1n8kowu8z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ker-Xavier Roussel, Édouard Vuillard, Romain Coolus, Felix Vallotton 1899.jpg|mini|Nabisovci ([[Ker-Xavier Roussel]], [[Édouard Vuillard]], [[Romain Coolus]], [[Félix Vallotton]]) 1899.]]
'''Nabis''' je buntovna skupina mladih studenata umjetnosti na Akademiji Julian (''Académie Julian'') u [[Pariz]]u koja se smatra dijelom [[postimpresionizam|postimpresionističkog pokreta]]. Osnovao ju je 1888. godine [[Paul Sérusier]], koji je došao iz škole Pont-Aven, okupljene oko [[Paul Gauguin|Paula Gauguina]].

Naziv joj skovao francuski književnik, liječnik i orijentalist, [[Henri Cazalis]],&lt;ref&gt;P.W. Hartmann, ''[http://www.beyars.com/kunstlexikon/lexikon_6208.html Nabis - Das grosse Kunstlexikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201029171702/http://www.beyars.com/kunstlexikon/lexikon_6208.html |date=29. listopada 2020. }}'', beyars.com, arhivirano iz [https://redirecter.toolforge.org/?url=http%3A%2F%2Fwww.beyars.com%2Fkunstlexikon%2Flexikon_6208.html izvornika] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 26. lipnja 2013. {{de}} Pristupljeno 21. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; od [[francuski|fr.]] riječi ''Les Nabis'' za „proroci” prema [[hebrejski|hebrejskom]] ''nābī'' za „prorok”.&lt;ref&gt;''[https://enciklopedija.hr/clanak/nabis Nabis]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Na taj način su se ovi slikari identificirali kao „proroci [[moderna umjetnost|moderne umjetnosti]]”.&lt;ref&gt;Peter Brooker, ''The Oxford Critical and Cultural History of Modernist Magazines, Volume 3, Part 1.'', Oxford University Press, [[Oxford]], 2013.,  str. 91. {{ISBN|0199659583}}&lt;/ref&gt;

Među članovima su bili [[Pierre Bonnard]], [[Maurice Denis]], [[Paul Ranson]], [[Édouard Vuillard]], [[Ker-Xavier Roussel]], [[Félix Vallotton]], [[Paul Sérusier]] i [[Auguste Cazalis]].&lt;ref&gt;Henri Dorra (ur.), ''[https://books.google.com/books?id=Vn_M6j7KejAC&amp;q=Symbolist+Art+Theories:+A+Critical+Anthology+Henri+Dorra Symbolist Art Theories: A Critical Anthology]'', str. 352. {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Oni su dijelili zajedničku odlučnost da obnove umjetnost [[slikarstvo|slikarstva]], ali su se uvelike razlikovali u svojim individualnim stilovima i odabiru medija. Vjerovali su kako umjetničko djelo nije prikaz prirode, već sinteza [[metafora]] i [[simbol]]a koje stvara umjetnik.&lt;ref&gt;''[https://www.britannica.com/art/Nabis-French-artists Nabis, French artists]'', [[Encyclopædia Britannica]] online {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem Gauguina, [[Paul Cézanne|Cézannea]], [[Odilon Redon|O. Redona]] i [[japanska umjetnost|japanskoga]] [[drvorez]]a u boji ([[japonizam]]), metodama [[impresionizam|impresionizma]] suprotstavili su [[racionalizam]] i strogu kontrolu nad [[linija|linijom]] i [[boja|bojom]]. Najznačajnije su rezultate postigli u [[ilustracija|ilustraciji]] knjiga, [[plakat]]a, oslikavanju [[staklo|stakla]] ([[vitraj]]) te [[scenografija|scenografiji]] i [[kostimografija|kostimografiji]].
Slično istovremenoj [[secesija|secesiji]], neki od Nabisa stavljali su naglasak na [[dizajn]]. Obje skupine bile su povezane i sa [[simbolizam|simbolizmom]] preko nekih svojih predstavnika. Umjetnička skupina prvenstveno je objavljivala svoje umjetničke ciljeve u časopisu ''La Revue blanche'' („Bijela Revija”).

Godine 1900. umjetnici su održali svoju posljednju izložbu i krenuli svojim putem.&lt;ref&gt;Daphne Bétard, ''La révolution Nabie'', ''Les Nabis et le décor'', Beaux-Arts Éditions, str. 8.-21. {{fr}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; perrow=&quot;5&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Kronološka galerija odabranih djela&quot;&gt;
Serusier - the talisman.JPG|[[Paul Sérusier]], ''Prolaz kroz ljubavnu šumu (Talisman)'' (1888.)
La barrière fleurie, Le Pouldu 1889 Paul Serusier.jpg|[[Paul Sérusier]], ''Cvjetna ograda'' (1889.)
Maurice Denis, 1889, Le Calvaire (Climbing to Calvary), oil on canvas, 41 x 32.5 cm, Musée d'Orsay.jpg|[[Maurice Denis]], ''Kalvarija'' (1889.)
Soir de septembre-Maurice Denis-IMG 8192.JPG|Maurice Denis, ''Rujanska večer'' (1891.)
Édouard Vuillard, 1891, The Flowered Dress (O vestido estampado), oil on canvas, 38 x 46 cm, Museu de Arte de São Paulo.jpg|[[Édouard Vuillard]], ''Otisnuta haljina'' (1891.)
Denis-Road-of-Life.jpg|Maurice Denis, ''Put života'' ([[mural]]) (1892.)
Georges Lacombe-1868-1946-Marine bleue, Effet de vague,circa 1893,peinture à l'oeuf sur toile,43x64,2 cm,Musée des Beaux-Arts de Rennes.jpg|[[Georges Lacombe]], ''Modra plava, efekt valova'' (1893.)
Les Parisiennes cph.3g10009.jpg|[[Pierre Bonnard]], ''Parižanke'' ([[litografija]]) (1893.)
Vallotton pour Bing.jpg|[[Félix Vallotton]], plakat za Galeriju Siegfrieda Binga (1893.)
PaulElieRanson+Spring-WomenBeneathBlossomingTrees+neddlepoint-on-canvas+1895+MuseeD'Orsay-Paris.jpg|[[Paul Ranson]], ''Beračice cvijeća u crtu'' ([[tapiserija]]) (1895.)
MauriceDenis-LeCheminDeLaVie.JPG|[[Maurice Denis]], ''Životni put'' ([[vitraj]]) (1895.)
Edouard vuillard, piatto con donna con camicia rigata e gonna a balze, 1895.jpg|Édouard Vuillard, ''Žena u prugastoj bluzi'' ([[keramika]]) (1895.)
1896 Bonnard Familie des Komponisten Claude Terrasse anagoria.JPG|[[Pierre Bonnard]], ''Obitelj Bonnard u vrtu'' (1896.)
Vuilllard Interior 1896.jpg|Édouard Vuillard, ''Ljudi u interijeru (glazba)'' (1896.)
LES DANAÏDES OR FEMMES À LA SOURCE.PNG|Paul Sérusier, ''Žene na izvoru'' (1898.)
&lt;/gallery&gt;

==Literatura==
* Katherine M. Kuenzli, ''The Nabis and intimate modernism. Painting and the decorative at the fin-de-siècle'', Shgate Books, Surrey, 2009. {{ISBN|978-0-7546-6777-3}}
* ''Opća Povijest Umjetnosti'', Više autora, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god. {{ISBN|953-196-631-1}}

==Izvori==
{{commonscat|Les Nabis}}
* Ovaj članak je djelomice preuzet iz članka na njemačkoj Wikipediji pod naslovom ''[https://de.wikipedia.org/wiki/Nabis_(K%C3%BCnstler) Nabis (Künstler)]'' (vidi [https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Nabis_(K%C3%BCnstler)&amp;action=history povijest promjena]).
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.tate.org.uk/art/art-terms/n/nabis Nabis], [[Tate Modern]], [[London]] {{eng oznaka}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=ymSM0z3tm1A Who were Les Nabis? | Art Movement 1889 - 1900] (video), YouTube, Claritasm 15. rujna 2022. {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Postimpresionizam]]
[[Kategorija:Umjetnički pokreti]]
[[Kategorija:Francuski slikari]]</text>
      <sha1>9bh36ftvo55h9utcg0s4gc1n8kowu8z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Styles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815984</id>
    <revision>
      <id>7624193</id>
      <parentid>7581133</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7624193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3197" sha1="5xjqjt67tsz9ksonp8crlkqcw7pgppe" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                = Harry Styles
| Img                = Harry Styles November 2014.jpg
| Img_capt           = Harry Styles 2014.
| Img_size           = 250px
| Background         = solo_izvođač
| Rodno_ime          = Harry Edward Styles
| Rođenje            = 1. veljače 1994.
| Mjesto rođenja     = [[Redditch]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Instrument         = vokal, gitara
| Žanr               = [[pop]], [[rock]], [[disco]]
| Zanimanje          = pjevač, tekstopisac i glumac
| Djelatno_razdoblje  = 2010. – danas
| Producentska_kuća  = Syco, [[Columbia Records]], Erskine
| Angažman           = [[One Direction]]
| URL                = [https://www.hstyles.co.uk/ Službene mrežne stranice]
}}
'''Harry Edward Styles''' ([[Redditch]], [[Engleska]], 1. veljače 1994.) je britanski [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[glumac]]. Utjecajna je ličnost pop kulture, poznat po performansima, umjetništvu te kitnjastom modnom stilu. Stylesova glazbena karijera započela je 2010. godine sastavom [[One Direction]], boy bendom osnovanim na britanskom glazbenom natjecanju ''[[X Factor]]'' nakon ispada članova benda iz solo natjecanja. Ubrzo su postali su jedan od najprodavanijih boy bendova svih vremena prije nego što su 2016. godine prekinuli s radom. Styles je svoj istoimeni debitantski solo album ''HS1'' objavio pri diskografskim kućama Erskine i [[Columbia Records]] 2017. godine, a glavni singl albuma &quot;Sign of the Times&quot; došao je do prvog mjesta na glazbenim ljestvicama u Velikoj Britaniji.

Njegov drugi album ''Fine Line'' (2019.) postigao je povijesno najveću prodaju u prvom tjednu engleskog muškog izvođača u Sjedinjenim Državama. Četvrti singl sa albuma, &quot;Watermelon Sugar&quot;, došao je na vrh američke [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] ljestvice. Stylesov hvaljeni treći album ''Harry's House'' (2022.) osvojio je nagradu [[Grammy]] za album godine, dok je glavni singl s albuma &quot;As It Was&quot; postao najveći svjetski singl godine. Njegov četvrti album, ''Kiss All the Time. Disco, Occasionally'' (2026.) sadržavao je singlove &quot;Aperture&quot; i &quot;American Girls&quot;, koji su se našli na prvom mjestu svjetskih top-ljestvica.

Njegove nagrade i priznanja uključuju šest [[nagrada Brit]], tri nagrade [[Grammy]], dvije [[Nagrada Ivor Novello|nagrade Ivor Novello]], tri nagrade [[American Music Awards]] i četiri [[MTV Video Music Awards|nagrade MTV Video Music Awards]]. ''Albumi Fine Line'' i ''Harry's House'' bili su uvršteni na ''[[Rolling Stone|Rolling Stoneovu]]'' listu &quot;[[500 najboljih albuma svih vremena (Rolling Stone)|500 najvećih albuma svih vremena]]&quot;. Stylesove filmske uloge uključuju filmove ''[[Dunkirk (2017.)|Dunkirk]]'' (2017.), ''Eternals'' (2021.), ''Don't Worry Darling'' (2022.) i ''My Policeman'' (2022.). Prvi je muškarac koji se samostalno pojavio na naslovnici ''[[Vogue|Voguea]]'', odjeven u plavu [[Gucci]] haljinu. Styles podržava razne udruge i organizacije te je aktivist za ravnopravnost spolova, rasa i [[LGBTQ]]-a.

== Izvori ==
{{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Styles, Harry}}
[[Kategorija:Britanski pjevači]]
[[Kategorija:Pop pjevači]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]</text>
      <sha1>5xjqjt67tsz9ksonp8crlkqcw7pgppe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624194</id>
      <parentid>7624193</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:40:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Britanski filmski glumci|Britanski filmski glumci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7624194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3237" sha1="cbjfx4sn5r2gbgdi9cgflsff7vos9o2" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                = Harry Styles
| Img                = Harry Styles November 2014.jpg
| Img_capt           = Harry Styles 2014.
| Img_size           = 250px
| Background         = solo_izvođač
| Rodno_ime          = Harry Edward Styles
| Rođenje            = 1. veljače 1994.
| Mjesto rođenja     = [[Redditch]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Instrument         = vokal, gitara
| Žanr               = [[pop]], [[rock]], [[disco]]
| Zanimanje          = pjevač, tekstopisac i glumac
| Djelatno_razdoblje  = 2010. – danas
| Producentska_kuća  = Syco, [[Columbia Records]], Erskine
| Angažman           = [[One Direction]]
| URL                = [https://www.hstyles.co.uk/ Službene mrežne stranice]
}}
'''Harry Edward Styles''' ([[Redditch]], [[Engleska]], 1. veljače 1994.) je britanski [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[glumac]]. Utjecajna je ličnost pop kulture, poznat po performansima, umjetništvu te kitnjastom modnom stilu. Stylesova glazbena karijera započela je 2010. godine sastavom [[One Direction]], boy bendom osnovanim na britanskom glazbenom natjecanju ''[[X Factor]]'' nakon ispada članova benda iz solo natjecanja. Ubrzo su postali su jedan od najprodavanijih boy bendova svih vremena prije nego što su 2016. godine prekinuli s radom. Styles je svoj istoimeni debitantski solo album ''HS1'' objavio pri diskografskim kućama Erskine i [[Columbia Records]] 2017. godine, a glavni singl albuma &quot;Sign of the Times&quot; došao je do prvog mjesta na glazbenim ljestvicama u Velikoj Britaniji.

Njegov drugi album ''Fine Line'' (2019.) postigao je povijesno najveću prodaju u prvom tjednu engleskog muškog izvođača u Sjedinjenim Državama. Četvrti singl sa albuma, &quot;Watermelon Sugar&quot;, došao je na vrh američke [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] ljestvice. Stylesov hvaljeni treći album ''Harry's House'' (2022.) osvojio je nagradu [[Grammy]] za album godine, dok je glavni singl s albuma &quot;As It Was&quot; postao najveći svjetski singl godine. Njegov četvrti album, ''Kiss All the Time. Disco, Occasionally'' (2026.) sadržavao je singlove &quot;Aperture&quot; i &quot;American Girls&quot;, koji su se našli na prvom mjestu svjetskih top-ljestvica.

Njegove nagrade i priznanja uključuju šest [[nagrada Brit]], tri nagrade [[Grammy]], dvije [[Nagrada Ivor Novello|nagrade Ivor Novello]], tri nagrade [[American Music Awards]] i četiri [[MTV Video Music Awards|nagrade MTV Video Music Awards]]. ''Albumi Fine Line'' i ''Harry's House'' bili su uvršteni na ''[[Rolling Stone|Rolling Stoneovu]]'' listu &quot;[[500 najboljih albuma svih vremena (Rolling Stone)|500 najvećih albuma svih vremena]]&quot;. Stylesove filmske uloge uključuju filmove ''[[Dunkirk (2017.)|Dunkirk]]'' (2017.), ''Eternals'' (2021.), ''Don't Worry Darling'' (2022.) i ''My Policeman'' (2022.). Prvi je muškarac koji se samostalno pojavio na naslovnici ''[[Vogue|Voguea]]'', odjeven u plavu [[Gucci]] haljinu. Styles podržava razne udruge i organizacije te je aktivist za ravnopravnost spolova, rasa i [[LGBTQ]]-a.

== Izvori ==
{{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Styles, Harry}}
[[Kategorija:Britanski pjevači]]
[[Kategorija:Pop pjevači]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]</text>
      <sha1>cbjfx4sn5r2gbgdi9cgflsff7vos9o2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Imsovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816035</id>
    <revision>
      <id>7624039</id>
      <parentid>7572285</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>7624039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5471" sha1="qqcwx493g995pwmc4q55hfzxsir4rg0" xml:space="preserve">{{radovi}}

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Imsovac          
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Imsovac    
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = (1952.) &lt;br&gt; 2002. 
| igralište          = ''NK Imsovac'', [[Imsovac|Imsovac]], [[Končanica]]  
| kapacitet stadiona = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska – Jug]] (VII.) 
| sezona             = [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.|2025./26.]]   
| plasman            = 7.    
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub &quot;Imsovac&quot;''' ('''''NK &quot;Imsovac&quot;, Imsovac''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Imsovac|Imsovca]], [[Končanica|Općina Končanica]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].  
U sezoni 2025./26. klub se natječe u ''[[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska|&quot;3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorskoj – Jug&quot;]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|sedmog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. &lt;br&gt; 
Klupske boje su crvena (glavna) i plava (rezervna). &lt;ref&gt;[https://nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/01/ADRESAR-klubova-NSBBZ-a-sezona-2023-24.pdff nsbbz.hr, ''ADRESAR KLUBOVA NSBBŽ sezona 2023/2024.g.''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== O klubu == 

== Igralište == 

== Uspjesi ==

== Pregled plasmana po sezonama ==
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;15&quot;| Imsovac       
|- 
|||||||||||||||||||||||||||||||||||| 
--&gt; 

== Poznati igrači == 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci ==
* [[Imsovac]] 

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.facebook.com/nk.imsovac/?locale=hr_HR ''NK Imsovac'', Facebook stranica] 
* [https://www.instagram.com/nkimsovac/ ''nkimsovac / 𝗡𝗞 𝗜𝗠𝗦𝗢𝗩𝗔𝗖'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/nk-imsovac/482983 sofascore.com, ''NK Imsovac''] 
* [https://bjelovarac.hr/?s=imsovac bjelovarac.hr, ''Imsovac''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1423/nk-imsovac/ semafor.hns.family, ''NK Imsovac''], pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/208 nogomet.lzmk.hr, ''&quot;Nogometni leksikon&quot;'', ''Bjelovarsko-bilogorska županija, nogometni savez''], pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot;, str. 85-86 
* [https://www.klikni.hr/sport/2021/04/08/obnovljeno-igraliste-i-unutrasnjost-nogometnog-kluba-imsovac/ klikni.hr, ''Obnovljeno igralište i unutrašnjost Nogometnog kluba Imsovac''], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://web.archive.org/web/20260729021928/https://bjelovarac.hr/najnovije/foto-nk-imsovac-prvi-na-memorijalnom-turniru-sasa-marunic-u-finalu-rapsodija/ bjelovarac.hr, ''NK Imsovac prvi na memorijalnom turniru ‘Saša Marunić’, u finalu – rapsodija''], objavljeno 20. lipnja 2023., pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://web.archive.org/web/20250906095711/https://bjelovarac.hr/najnovije/foto-nk-imsovac-priprema-infrastrukturu-za-visi-rang-u-pomoc-stigla-i-teska-mehanizacija/ bjelovarac.hr, ''NK Imsovac priprema infrastrukturu za viši rang, u pomoć stigla i teška mehanizac''], objavljeno 23. lipnja 2023., pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://krugaresnica.info/2025/02/11/nk-imsovac-plan-za-nastavak-sezone-je-jasan-zadrzati-ekipu-i-ocuvati-klub/ krugaresnica.info, ''NK Imsovac: “Plan za nastavak sezone je jasan – zadržati ekipu i očuvati klub”''], objavljeno 11. veljače 2025., pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://srbi.hr/fk-imsovac-iz-zapadne-slavonije-gostovao-u-pacetinu/ srbi.hr, ''FK Imsovac iz zapadne Slavonije gostovao u Pačetinu''], objavljeno 20. lipnja 2022., pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://www.koncanica.hr/udruge/ koncanica.hr, ''UDRUGE / Popis udruga koje djeluju na području Općine Končanica''], pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://www.koncanica.hr/download/glasnik/2018/Sluzbeni-glasnik-2-2018.pdf koncanica.hr, ''SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE KONČANICA'', GODINA XVII, broj 2, Končanica, 20. veljače 2018.], preuzeto 28. srpnja 2026. 
* [https://www.poslovna.hr/lite/n-k-imsovac/318680/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1&amp;lang=en poslovna.hr, Nogometni klub Imsovac], pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-imsovac/Detaljno/582834 fininfo.hr, N.K. &quot;IMSOVAC&quot;] pristupljeno 28. srpnja 2026. 
* [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/n-k-imsovac/OIB-97000997965 infobiz.fina.hr, Nogometni klub &quot;Imsovac&quot;], pristupljeno 28. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Imsovac, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]</text>
      <sha1>qqcwx493g995pwmc4q55hfzxsir4rg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Požar kod Omiša 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816963</id>
    <revision>
      <id>7623739</id>
      <parentid>7613518</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T12:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <origin>7623739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1852" sha1="e4uxf3vte4w3pr2qgk2apafcpc1kvsa" xml:space="preserve">'''Požar kod Omiša''' planuo je 13. kolovoza 2026. godine u ranim večernjim satima (oko 20:30) na području [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]], nošen izrazito jakim i nepovoljnim vjetrom brzo se proširio priobaljem prema [[Omiš|Omišu]], zahvativši naselja [[Mimice]], [[Stanići (Omiš)|Staniće]], Mediće, Nemiru i sam rub grada. Opožareno je oko 1000 hektara.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pozar-u-lokvi-rogoznici-prosirio-se-na-omis-cekaju-se-kanaderi-12860337 Požar u Lokvi Rogoznici proširio se na Omiš, čekaju se kanaderi] HRT Preuzeto 16. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/noc-protekla-mirno-otkriveno-odakle-se-katastrofalan-pozar-prosirio-na-omis/2824134.aspx Noć protekla mirno, otkriveno odakle se katastrofalan požar proširio na Omiš] Index.hr Preuzeto 16. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Zbog iznimne opasnosti evakuirano je više od 2000 stanovnika i turista, od kojih su mnogi spašavani morskim putem.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U gašenju je sudjelovalo oko 300 vatrogasaca iz 9 različitih hrvatskih županija uz zračnu potporu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Događaj je zbog razmjera štete, ozlijeđenih osoba i dramatičnih okolnosti svrstan među najteže i najrazornije požare u novijoj hrvatskoj povijesti.

U požaru je poginula jedna osoba, dok je od posljedica ozljeđivanja do listopada umrlo njih još pet.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-10-25|title=Preminula šesta žrtva omiškog požara|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/preminula-sesta-zrtva-omiskog-pozara-15759177|url-status=live|access-date=2026-10-25|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još i ==
* [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]]</text>
      <sha1>e4uxf3vte4w3pr2qgk2apafcpc1kvsa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>European Football Alliance</title>
    <ns>0</ns>
    <id>818858</id>
    <revision>
      <id>7623774</id>
      <parentid>7610704</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>O ligi</comment>
      <origin>7623774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6615" sha1="7ybjiu3w76x46hgwq4fr99fb8pb8vpi" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir liga
| ime                 = European Football Alliance &lt;br&gt; '''EFA''' 
| slika               = 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2025. 
| ugašena             = 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 6   
| broj_skupina        = 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]  
| prvaci              = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1 naslov) 
| službena_stranica   = [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
| sezona              = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]   
}}

'''European Football Alliance''' (kratica '''EFA''') je profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj se natječu klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi == 
2021. godine je započela s natjecanjem liga ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]'' kao glavna liga američkog nogometa u [[Europa|Europi]]. &lt;br&gt; 
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''European Football Alliance (EFA)'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. ova liga bi krenula u 2026. godini, a orginaziranje lige bi bilo podijeljeno prema klubovima, za razliku od ELF-a, kojeg je organizirala centralna organizacija (tvrtka). &lt;br&gt; 
Većina klubova članova EFA je 6. listopada 2026. objavilo da su njihovi ugovori o natjecanju sa ELF prekinuti. Ipak, u studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;br&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''American Football League Europe'' (AFLE) uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;br&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. Krajem ožujka 2026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;br&gt; 
Prva sezona EFA je odigrana 2026. godine sa šest klubova (svi su igrali ELF u sezoni 2025.), uz najavljeno daljne širenje lige. 
Također je u 2026.-oj svoju prvu sezonu imala i AFLE. 

== Sudionici == 

== Završnice EFA ==

=== Klubovi po uspješnosti ===

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European League of Football]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''RFA''] 

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17269281028028 football-aktuell.de, ''Franchises bündeln sich zu einer Association''], objavljeno 21. rujna 2024., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/munich-ravens-join-european-football-alliance-for-2026-season/ americanfootballinternational.com, Munich Ravens Join European Football Alliance for 2026 Season''], objavljeno 2. travnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.dw.com/en/the-fight-for-american-football-in-europe/a-75755113 dw.com, ''The fight for American football in Europe''], objavljeno 2. svibnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/EFA:European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''EFA:European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-američki-nogomet}}

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]</text>
      <sha1>7ybjiu3w76x46hgwq4fr99fb8pb8vpi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623778</id>
      <parentid>7623774</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:45:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sudionici */</comment>
      <origin>7623778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7515" sha1="7kf3u3lwl4edmbxhxoagwas5gakfsoa" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir liga
| ime                 = European Football Alliance &lt;br&gt; '''EFA''' 
| slika               = 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2025. 
| ugašena             = 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 6   
| broj_skupina        = 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]  
| prvaci              = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1 naslov) 
| službena_stranica   = [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
| sezona              = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]   
}}

'''European Football Alliance''' (kratica '''EFA''') je profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj se natječu klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi == 
2021. godine je započela s natjecanjem liga ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]'' kao glavna liga američkog nogometa u [[Europa|Europi]]. &lt;br&gt; 
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''European Football Alliance (EFA)'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. ova liga bi krenula u 2026. godini, a orginaziranje lige bi bilo podijeljeno prema klubovima, za razliku od ELF-a, kojeg je organizirala centralna organizacija (tvrtka). &lt;br&gt; 
Većina klubova članova EFA je 6. listopada 2026. objavilo da su njihovi ugovori o natjecanju sa ELF prekinuti. Ipak, u studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;br&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''American Football League Europe'' (AFLE) uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;br&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. Krajem ožujka 2026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;br&gt; 
Prva sezona EFA je odigrana 2026. godine sa šest klubova (svi su igrali ELF u sezoni 2025.), uz najavljeno daljne širenje lige. 
Također je u 2026.-oj svoju prvu sezonu imala i AFLE. 

== Sudionici ==

; sezona 2026. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; EFA od !!napomene 
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Završnice EFA ==

=== Klubovi po uspješnosti ===

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European League of Football]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''RFA''] 

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17269281028028 football-aktuell.de, ''Franchises bündeln sich zu einer Association''], objavljeno 21. rujna 2024., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/munich-ravens-join-european-football-alliance-for-2026-season/ americanfootballinternational.com, Munich Ravens Join European Football Alliance for 2026 Season''], objavljeno 2. travnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.dw.com/en/the-fight-for-american-football-in-europe/a-75755113 dw.com, ''The fight for American football in Europe''], objavljeno 2. svibnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/EFA:European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''EFA:European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-američki-nogomet}}

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]</text>
      <sha1>7kf3u3lwl4edmbxhxoagwas5gakfsoa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623791</id>
      <parentid>7623778</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Završnice EFA */</comment>
      <origin>7623791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8250" sha1="23cb4zc2subl8gryeh8y1hpi7ly0q2u" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir liga
| ime                 = European Football Alliance &lt;br&gt; '''EFA''' 
| slika               = 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2025. 
| ugašena             = 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 6   
| broj_skupina        = 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]  
| prvaci              = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1 naslov) 
| službena_stranica   = [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
| sezona              = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]   
}}

'''European Football Alliance''' (kratica '''EFA''') je profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj se natječu klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi == 
2021. godine je započela s natjecanjem liga ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]'' kao glavna liga američkog nogometa u [[Europa|Europi]]. &lt;br&gt; 
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''European Football Alliance (EFA)'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. ova liga bi krenula u 2026. godini, a orginaziranje lige bi bilo podijeljeno prema klubovima, za razliku od ELF-a, kojeg je organizirala centralna organizacija (tvrtka). &lt;br&gt; 
Većina klubova članova EFA je 6. listopada 2026. objavilo da su njihovi ugovori o natjecanju sa ELF prekinuti. Ipak, u studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;br&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''American Football League Europe'' (AFLE) uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;br&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. Krajem ožujka 2026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;br&gt; 
Prva sezona EFA je odigrana 2026. godine sa šest klubova (svi su igrali ELF u sezoni 2025.), uz najavljeno daljne širenje lige. 
Također je u 2026.-oj svoju prvu sezonu imala i AFLE. 

== Sudionici ==

; sezona 2026. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; EFA od !!napomene 
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Završnice EFA ==
Završna utakmica ''European Football Alliance'' se naziva ''EFA Championship Game''. 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!klubova &lt;br&gt; u sezoni !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi !! 
|-
|[[European Football Alliance 2026.|2026.]] ||&lt;center&gt; 1. ||&lt;center&gt; 6 ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]], ''[[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||{{Z|DAN}} Nordic Storm ||&lt;center&gt; 48:28 ||{{Z|NJE}} Munich Ravens || 
|-
|} 

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|DAN}} Nordic Storm ||&lt;center&gt; '''1 ||'''2026. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|NJE}} Munich Ravens ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 1 ||2026. 
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European League of Football]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''RFA''] 

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17269281028028 football-aktuell.de, ''Franchises bündeln sich zu einer Association''], objavljeno 21. rujna 2024., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/munich-ravens-join-european-football-alliance-for-2026-season/ americanfootballinternational.com, Munich Ravens Join European Football Alliance for 2026 Season''], objavljeno 2. travnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.dw.com/en/the-fight-for-american-football-in-europe/a-75755113 dw.com, ''The fight for American football in Europe''], objavljeno 2. svibnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/EFA:European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''EFA:European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-američki-nogomet}}

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]</text>
      <sha1>23cb4zc2subl8gryeh8y1hpi7ly0q2u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623804</id>
      <parentid>7623791</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T14:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7623804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8249" sha1="dfdku1ykyx59fgaaej6q0ki0oqk1m2t" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir liga
| ime                 = European Football Alliance &lt;br&gt; '''EFA''' 
| slika               = 
| šport               = [[Američki nogomet]] 
| države              = {{Z|EU}} [[Europa]] 
| osnovana            = 2025. 
| ugašena             = 
| rang                = 
| viša_liga           = 
| niža_liga           = 
| broj_klubova        = 6   
| broj_skupina        = 
| domaći_kupovi       = 
| međunarodni_kupovi  = 
| prvaci_sezone       = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]  
| prvaci              = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1. naslov) 
| najuspješniji_klub  = {{Z|DAN}} Nordic Storm (1 naslov) 
| službena_stranica   = [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
| sezona              = [[European Football Alliance 2026.|2026.]]   
}}

'''European Football Alliance''' (kratica '''EFA''') je profesionalna [[američki nogomet|američkog nogometa]] u kojoj se natječu klubovi iz [[Europa|europskih država]]. 

== O ligi == 
2021. godine je započela s natjecanjem liga ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]'' kao glavna liga američkog nogometa u [[Europa|Europi]]. &lt;br&gt; 
U lipnju 2025. je objavljeno da osam klubova ELF-a je osnovalo osvoje udruženje ''European Football Alliance'', koje je po završetku sezone (rujan 2025.) imalo 11 članova te su objavili istupanje iz ELF-a i osnivanje nove lige – ''European Football Alliance (EFA)'', nezadovoljni funkcioniranjem ELF-a. ova liga bi krenula u 2026. godini, a orginaziranje lige bi bilo podijeljeno prema klubovima, za razliku od ELF-a, kojeg je organizirala centralna organizacija (tvrtka). &lt;br&gt; 
Većina klubova članova EFA je 6. listopada 2026. objavilo da su njihovi ugovori o natjecanju sa ELF prekinuti. Ipak, u studenom 2025. je objavljeno da je vodstvo ELF-a i EFA sklopilo dogovor o ponovnom ujedinjenju i odigravanju sezone za 2026. &lt;br&gt; 
Početkom prosinca 2025. je objavljeno da pojedini klubovi iz EFA nisu zadovoljni sporazumom i načinom rada u EFA, te su organizirali svoje vlastito udruženje – ''American Football League Europe'' (AFLE) uz najavu pokretanja vlastite lige. &lt;br&gt; 
U siječnju 2026. je objavljeno da se klubovi članovi EFA povlače iz sporazuma s ELF i osnivaju svoju ligu. Krajem ožujka 2026. je objavljeno da je ELF u insolvetnosti i proglašava bankrot, te da se neće igrati u 2026. &lt;br&gt; 
Prva sezona EFA je odigrana 2026. godine sa šest klubova (svi su igrali ELF u sezoni 2025.), uz najavljeno daljne širenje lige. 
Također je u 2026.-oj svoju prvu sezonu imala i AFLE. 

== Sudionici ==

; sezona 2026. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!osnovan !!član &lt;br&gt; EFA od !!napomene 
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||2021. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' || {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] || 2024. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||2022. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||1991. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||1992. ||2026. ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Završnice EFA ==
Završna utakmica ''European Football Alliance'' se naziva ''EFA Championship Game''. 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!sezona ||izdanje !!klubova &lt;br&gt; u sezoni !!grad, stadion !!pobjednik !!rezultat !!poraženi !! 
|-
|[[European Football Alliance 2026.|2026.]] ||&lt;center&gt; 1. ||&lt;center&gt; 6 ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]], ''[[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||{{Z|DAN}} Nordic Storm ||&lt;center&gt; 48:28 ||{{Z|NJE}} Munich Ravens || 
|-
|} 

=== Klubovi po uspješnosti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!prvak !!godine osvajanja !!doprvak !!godine 
|-
|{{Z|DAN}} Nordic Storm ||&lt;center&gt; '''1 ||'''2026. ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – 
|-
|{{Z|NJE}} Munich Ravens ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; – ||&lt;center&gt; 1 ||2026. 
|-
|}

== Pobjednici ligaškog dijela == 

== Povezani članci ==
* [[European League of Football]] 
* [[American Football League Europe]] 
* [[NFL Europa]] 
* [[Football League of Europe]] 
* [[BIG6 European Football League]] 
* [[European Football League]] 
* [[Eurobowl]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/news.pl?artikel=17269281028028 football-aktuell.de, ''Franchises bündeln sich zu einer Association''], objavljeno 21. rujna 2024., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/news/american-football-european-league-of-football-eleven-efa-clubs-pull-out-of-european-league-of-football-in-seismic-shake-up/McTvr2Hs/ flashscore.com, ''Eleven EFA clubs pull out of European League of Football in seismic shake-up''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}}  [https://web.archive.org/web/20251209224647/https://europeanleague.football/news/elf-and-efa-agree-to-reunify-european-american-football-4024 europeanleague.football, ''ELF and EFA agree to reunify European American Football''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://pfnewsroom.com/news/elf-efa-come-together-to-form-partnership-for-2026/ pfnewsroom.com, ''ELF &amp; EFA Come Together To Form Partnership For 2026''], objavljeno 26. studenog 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{deu icon}} [https://football-austria.com/afle-praesentiert-neues-europaeisches-football-projekt-the-league-europe-soll-stabilitaet-bringen/ football-austria.com, ''AFLE präsentiert neues europäisches Football-Projekt: „The League Europe“ soll Stabilität bringen''], objavljeno 2. prosinca 2025., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.gridiron-magazine.com/world-football/european-football-alliance-ends-elf-agreement gridiron-magazine.com, ''EUROPEAN FOOTBALL ALLIANCE ENDS ELF AGREEMENT''], objavljeno 15. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/european-league-of-football-headed-for-bankruptcy-nordic-storm-announces-pursuit-of-new-league/ americanfootballinternational.com, ''European League of Football headed for bankruptcy, Nordic Storm joins in pursuit of new league''], objavljeno 17. siječnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.americanfootballinternational.com/munich-ravens-join-european-football-alliance-for-2026-season/ americanfootballinternational.com, Munich Ravens Join European Football Alliance for 2026 Season''], objavljeno 2. travnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://www.dw.com/en/the-fight-for-american-football-in-europe/a-75755113 dw.com, ''The fight for American football in Europe''], objavljeno 2. svibnja 2026., pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/EFA:European_Football_Alliance elfpedia.eu, ''EFA:European Football Alliance''], pristupljeno 22. rujna 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-američki-nogomet}}

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]</text>
      <sha1>dfdku1ykyx59fgaaej6q0ki0oqk1m2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Listopad 2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>818963</id>
    <revision>
      <id>7624170</id>
      <parentid>7623723</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* Savska cesta */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16165" sha1="06mwwqgqnlqbz158vjw4vgdkw4qrtgn" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>06mwwqgqnlqbz158vjw4vgdkw4qrtgn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624177</id>
      <parentid>7624170</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:14:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* Udruga Obnova */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16638" sha1="n8ajgz3dtczpkozpqd87biy1jc516fg" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>n8ajgz3dtczpkozpqd87biy1jc516fg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624180</id>
      <parentid>7624177</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:19:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* Marko Paradžik */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17112" sha1="snrmcolhxa3dbufyjrt4gj5p2sz01rn" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marko Paradžik]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marko Paradžik
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = neimpresivan cv
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>snrmcolhxa3dbufyjrt4gj5p2sz01rn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624229</id>
      <parentid>7624180</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Suradnik:Hgalic/Arbona */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17652" sha1="ej2u8renzgt96njbctdgbrzcz0fzoqk" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marko Paradžik]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marko Paradžik
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = neimpresivan cv
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>ej2u8renzgt96njbctdgbrzcz0fzoqk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624235</id>
      <parentid>7624229</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:05:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Marko Paradžik */</comment>
      <origin>7624235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18168" sha1="c32723u7mmvztofz10vku6lpbh7cri5" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marko Paradžik]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marko Paradžik
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = neimpresivan cv
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&amp;start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj  Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:05, 26. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>c32723u7mmvztofz10vku6lpbh7cri5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624236</id>
      <parentid>7624235</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:06:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Savska cesta */</comment>
      <origin>7624236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18407" sha1="f8gmoqs4ktz95uvr3laksz8m0eterkw" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:06, 26. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marko Paradžik]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marko Paradžik
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = neimpresivan cv
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&amp;start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj  Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:05, 26. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>f8gmoqs4ktz95uvr3laksz8m0eterkw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624255</id>
      <parentid>7624236</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:32:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zrno (Festival) */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18883" sha1="kjyxfgytxscgue9wodcolpj6qb272xa" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Župniče, imate li minutu?]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Župniče, imate li minutu?
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 5. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Luka Burilović]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Luka Burilović
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 5. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dimitri Ivanovsky]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dimitri Ivanovsky
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Saša Popova (izvođačica)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Saša Popova (izvođačica)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 7. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski divlji konj]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nakovanski divlji konj
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nakovanski tovar]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nakovanski tovar
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 10. listopada 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Electrocoin]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Electrocoin
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Günther Fehlinger]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Günther Fehlinger
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Croatia Infiltration]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Croatia Infiltration
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marinko Maričić]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marinko Maričić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Keder]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Keder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LR parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LR parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Toma Arhiđakon&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:59, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga studenata povijesti &amp;#34;Malleus&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova).
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:00, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Društvo studenata povijesti &amp;#39;&amp;#39;Ivan Lučić – Lucius&amp;#39;&amp;#39;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:58, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ESTUDENT]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ESTUDENT
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Očita samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Duhos]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Duhos
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:55, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vespa Club Croatia]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Vespa Club Croatia
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – kriteriji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga splavara &amp;#34;Čika Mata&amp;#34;
|predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}}
|razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno.
|osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}}
|datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 25. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Dalibor Nikolić]] # 2 ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Dalibor Nikolić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[LL parser]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = LL parser
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Savska cesta]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Savska cesta
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:06, 26. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Udruga Obnova]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Udruga Obnova
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = beznačajna udruga
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marko Paradžik]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Marko Paradžik
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = neimpresivan cv
|osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}}
|datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&amp;start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj  Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:05, 26. listopada 2026. (CET)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrno (Festival)]] ==
{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Zrno (Festival)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = AI + strojni prijevod
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>kjyxfgytxscgue9wodcolpj6qb272xa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ispod radara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>819399</id>
    <revision>
      <id>7624195</id>
      <parentid>7618277</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:43:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>-višak</comment>
      <origin>7624195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8782" sha1="radd85kbr0u16oez9bv2m5a3lpa9wkf" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = black
| ime_serije         = Ispod radara
| format_serije      = dokumentarni serijal
| autor              = Mihovil Pirnat
| scenarist          = Tea Matanović, Luka Tokić
| redatelj           = Luka Tokić
| broj_epizoda       = 4
| broj_sezona        = 1
| producent          = Mihovil Pirnat
| izvršni_producent  = Eva Buczynski
| urednik            = Daniela Draštata Flock
| trajanje_epizode   = 26 min
| tv_kuća            = HRT - HTV1
| imdb_id            = https://www.imdb.com/title/tt46057152
| glumci             = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin
| pripovjedač        = Iva Šimić Šakoronja
| glazba             = Stjepko Barac
| država             = Hrvatska
| jezik              = Hrvatski
| produkcijska_kuća  = Creative Objective
| početak_serije     = 28. rujna 2026.
| slika              = 
}}

'''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Serijal su dramaturški i scenaristički razvili [[Tea Matanović]] i Luka Tokić, koji potpisuje i režuju, a iza ideje stoji Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i autor istoimene knjige koja je nastala poslije serijala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}&lt;/ref&gt;

Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}&lt;/ref&gt;, [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}&lt;/ref&gt;, kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Popis epizoda==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Epizoda
!Datum emitiranja
!Kratki opis
!Lokacije
|-
|1.
|28. rujna 2026.
|Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Vis (Hrvatska)
|-
|2.
|5. listopada 2026.
|Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija)
|-
|3.
|12. listopada 2026.
|Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija)
|-
|4.
|19. listopada 2026.
|Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-10-13|title=Koliko betona treba da bi se jedna država osjećala sigurnom?|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/koliko-betona-treba-da-bi-se-jedna-drzava-osjecala-sigurnom--12954602|url-status=live|access-date=2026-10-14|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH)
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije]
* [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja]
* [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica]

[[Kategorija:U izradi]]</text>
      <sha1>radd85kbr0u16oez9bv2m5a3lpa9wkf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624196</id>
      <parentid>7624195</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:44:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <origin>7624196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8782" sha1="7qxwcfft0hd1mi6z8pvzhoiriblxe0m" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = black
| ime_serije         = Ispod radara
| format_serije      = dokumentarni serijal
| autor              = Mihovil Pirnat
| scenarist          = Tea Matanović, Luka Tokić
| redatelj           = Luka Tokić
| broj_epizoda       = 4
| broj_sezona        = 1
| producent          = Mihovil Pirnat
| izvršni_producent  = Eva Buczynski
| urednik            = Daniela Draštata Flock
| trajanje_epizode   = 26 min
| tv_kuća            = HRT - HTV1
| imdb_id            = https://www.imdb.com/title/tt46057152
| glumci             = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin
| pripovjedač        = Iva Šimić Šakoronja
| glazba             = Stjepko Barac
| država             = Hrvatska
| jezik              = Hrvatski
| produkcijska_kuća  = Creative Objective
| početak_serije     = 28. rujna 2026.
| slika              = 
}}

'''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Serijal su dramaturški i scenaristički razvili [[Tea Matanović]] i Luka Tokić, koji potpisuje i režuju, a iza ideje stoji Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i autor istoimene knjige koja je nastala poslije serijala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}&lt;/ref&gt;

Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}&lt;/ref&gt; kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Popis epizoda==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Epizoda
!Datum emitiranja
!Kratki opis
!Lokacije
|-
|1.
|28. rujna 2026.
|Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Vis (Hrvatska)
|-
|2.
|5. listopada 2026.
|Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija)
|-
|3.
|12. listopada 2026.
|Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija)
|-
|4.
|19. listopada 2026.
|Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-10-13|title=Koliko betona treba da bi se jedna država osjećala sigurnom?|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/koliko-betona-treba-da-bi-se-jedna-drzava-osjecala-sigurnom--12954602|url-status=live|access-date=2026-10-14|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH)
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije]
* [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja]
* [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica]

[[Kategorija:U izradi]]</text>
      <sha1>7qxwcfft0hd1mi6z8pvzhoiriblxe0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Kafić</title>
    <ns>4</ns>
    <id>819669</id>
    <revision>
      <id>7624009</id>
      <parentid>7623375</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Phazd</username>
        <id>116068</id>
      </contributor>
      <comment>/* &quot;Dopusnica nije važeća&quot; */ novi odlomak</comment>
      <origin>7624009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42058" sha1="i1s55zvbvgkdbhmmy9kl7i4d1p6xym6" xml:space="preserve">&lt;!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---&gt;
{{Wiki-izbornik}}
{{Kafić}}

&lt;!--Arhiva i metapodatci --&gt;
{{Kafić/Arhiv}}
&lt;!-- Arhiva i metapodatci kraj --&gt;

{{Pravila i smjernice}}

== Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti ==
Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune.

Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj &quot;test&quot; preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim &quot;templateom&quot; članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva &quot;preusmjeravanja&quot; novaka s crvenih linkova.

Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga).

Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST)

:{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:33, 24. rujna 2026. (CEST)
::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:08, 24. rujna 2026. (CEST)
:::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST)
:Ne znam kako to tehnički izgleda na enwiki, ali bio članak u GIP-u ili u Nacrtu količina posla ne smanjuje se: za nacrte ćemo samo dobivati nove i nove molbe za premještanjem (ovdje, u tehničkom kaviću, na zahtjevima za premještanje, na SZR ophoditelja i administratora). Sve to ide u staž :'( Ako te mogu utješiti, @[[Suradnik:Runolist|Runoliste]], na enwiki nedavno su imali 3o.ooo nepregledanih novih stranica u GIP-u, a [[WP:OPH|ophodnju svake promjene]] i [[WP:OP|ophoditelje]] na svoju sreću (ili nesreću) uopće nemaju. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 22. listopada 2026. (CEST)

== Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji ==
Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja.

Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije.

Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora.

Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka.

Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst.

Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima.

Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota.

Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima.

Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:46, 7. listopada 2026. (CEST)

:Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST)
::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji.
::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti.
::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima.
::&lt;nowiki&gt;Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. &lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:19, 7. listopada 2026. (CEST)
:::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije &quot;revizionizam&quot;. Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo &quot;ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi&quot;. Goldstein u svojim knjigama ima puno &quot;usmenih izvora&quot; i &quot;svjedočanstava&quot; koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta &quot;istraživanja&quot; ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o &quot;ustažizaciji&quot; i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. &quot;Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti.&quot; Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. &quot;po mome tumačenju&quot;. Uključuje li &quot;neutralni standard&quot; da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva &quot;revizionistima&quot;? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:27, 8. listopada 2026. (CEST)
::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 8. listopada 2026. (CEST)
:Dovršio sam ovaj ciklus prerada povijesnih članaka kojih sam se u posljednje vrijeme dotaknuo, uključujući naknadno sažimanje opširnijih tekstova i stilske dorade. Riječ je o sljedećim člancima:
:* [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]], [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu]];
:* [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]], [[Koncentracijski logor Sisak]] i [[Sabirni logor Jastrebarsko]];
:* [[Bitka na Kozari]], [[Bitka za Odžak]], [[Paravojne ustaške postrojbe]] i [[Ustaška vojnica]];
:* [[Ante Vrban]], [[Petar Rajkovačić]] i [[Momčilo Đujić]].
:Sada ću zastati s daljnjim uređivanjem kako bi dosadašnje izmjene prošle ophodnju i kako bi zajednica imala vremena pregledati rezultate i iznijeti mišljenje.
:Molim zainteresirane suradnike za konkretne primjedbe na sadržaj, izvore, neutralnost, čitljivost i opseg članaka. Dovršetak planirane obrade ne znači da članke smatram konačnima ili bez pogrešaka. Za sadržaj koji sam unio odgovaram ja i ostajem dostupan za obrazloženja i dogovor o potrebnim ispravcima. Do toga pregleda i povratnih informacija neću nastavljati s novim preradama. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:38, 18. listopada 2026. (CEST)
::O nekim sam stvarima pisao na tvojoj stranici za razgovor ili na stranicama za razgovor članaka, to neću ponavljati. Na sadržaj i provjerljivost nemam primjedbi, što god sam provjeravao u izvorima tamo sam i našao. Kod ophodnje, najviše sam vremena zapravo trošio na uspoređivanje sa starim stanjem članaka. [[WP:UREĐIVANJE]] kaže: »Očuvajte &lt;u&gt;primjeren&lt;/u&gt; sadržaj: sve dok neke činjenice ili ideje pripadaju enciklopediji, treba ih zadržati u Wikipediji.« I tu sam dosta starih informacija našao napisane novim riječima, ali je traženje bilo mukotrpno jer se u ''razlikama uređivanja'' za tako opsežne promjene sve pomiješa. Pomoglo bi za ophodnju ako bi najprije iz članaka uklonio netočnosti, pristranosti, dijelove bez izvora (kakvih je previše), sve što ne planiraš ostaviti ili napisati drugim riječima. To ne mora biti kirurški precizno rezanje, važnije je da se iz diffa neke stvari, ako treba, mogu i vratiti. Pohvala, velika, ide za vrlo dobre izvore, njihovo pravilno navođenje, navođenje svih relevantnih mišljenja. @[[Suradnik:Amon16|Amon16]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:49, 22. listopada 2026. (CEST)

== Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) ==
Pozdrav svima!

Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.):

[[Suradnik/Zrinski]]

Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''.

Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici.

Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor.

&lt;nowiki&gt;Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:45, 8. listopada 2026. (CEST)

:Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST)
::Pozdrav!
::Nacrt članka [[Suradnik/Zrinski|Zrinski (2026.)]] u međuvremenu je dodatno uređen i dovršen. Temelji se prvenstveno na javno dostupnim, neovisnim izvorima, uključujući medijske izvještaje i filmsku kritiku.
::Pri izradi nastojao sam poštovati enciklopedijske kriterije, osobito neutralnost, provjerljivost i izbjegavanje promotivnih formulacija. Povezanost s produkcijom transparentno je navedena.
::Bilo bi korisno dobiti neovisno uredničko mišljenje o spremnosti članka za premještanje u glavni imenski prostor, kao i konkretne primjedbe ako su potrebne dodatne dorade.
::&lt;nowiki&gt;Lijep pozdrav! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:29, 15. listopada 2026. (CEST)

== Uređivanje pomoću LLM ==
Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno &quot;samo uz pomoć&quot;  [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:03, 9. listopada 2026. (CEST)

:Ja sam upravo provjerio jedan od članaka (logore u Sisku), koliko sam najbolje mogao. Koju god sam informaciju provjerio, našao sam je u (detaljno!) navedenom izvoru. Mislim da bi rasprava trebala ići s konkretnim problemima koji se nađu u nečijem radu, a ne prema oruđima koja su korištena. LLM-ovi su s nama, mogu biti od velike pomoći u rukama koje znaju kako ih koristiti: ''I nož može ubiti, ali noževe još nismo zabranili''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:11, 9. listopada 2026. (CEST)

:Možemo u realizaciji suradnikove dobre volje promatrati i izgrađivati svoje mišljenje na osnovi konkretnih rezultata uređivanja. Ako rezultat ne bude dobar, lako se poništi doprinos jer ovo nije papirnata enciklopedija. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:59, 9. listopada 2026. (CEST)

:Tulkas, slažem se da uporaba alata ne opravdava preskakanje provjere. LLM koristim kao pomoć pri nacrtu, strukturi i radu s izvorima, a ne kao povijesni izvor ili zamjenu za njihovo čitanje. Za sadržaj koji unosim odgovaram ja. Pogreške su moguće i spreman sam ih ispraviti ili ukloniti a šutnju neću smatrati potvrdom točnosti.
:Pri obradi članaka o [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]], [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima u Drugom svjetskom ratu]] cilj mi nije bio proizvesti što više teksta, nego jasnije povezati tvrdnje s literaturom, razgraničiti obuhvat brojki i prikazati značajna stručna neslaganja. To samo po sebi nije jamstvo da ništa nije promaklo.
:Zašto smatram da su neke opsežnije prerade potrebne pokazuje [[Bitka za Odžak]]. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Od%C5%BEak&amp;oldid=7488094 inačici prije prerade] problem nisu bile samo manjkave reference nego i pripovjedni okvir: ustaški se zapovjednik romantizira kao neustrašiv, partizane se omalovažava, a proboj kroz njihovu brigadu proglašava „golemom sramotom”. Članak kao sigurno iznosi i zaključak da Hrvate nije zanimao Hitlerov nacionalsocijalizam, nego jedino opstojnost hrvatske države. Odjeljak „Partizanska osveta” donosi teške optužbe i brojke bez izravnih referencija. Smatram da takav spoj heroiziranja jedne strane i demoniziranja druge nije neutralan enciklopedijski prikaz.
:Time ne tvrdim da su navodi o partizanskim zločinima neistiniti zato što uz njih nije stajala fusnota. Tvrdim da ih treba potkrijepiti vjerodostojnim izvorima, jasno odrediti njihov obuhvat i iznijeti bez propagandnog jezika. Jednaki kriteriji moraju vrijediti za sve počinitelje i žrtve. Sa time napominjem da je trenutna verzija tek prva obrada članka, još mu se moram detaljno posvetiti.
:Loše prethodno stanje ne opravdava eventualnu pogrešku u mojoj preradi te ga navodim kao razlog za uređivanje, ne kao dokaz da je nova inačica automatski točna. Cilj nije zamijeniti jednu pristranost drugom, već značajna neslaganja među vjerodostojnim izvorima prikazati uz atribuciju i razmjer njihovoj težini, a ne svakom navodu automatski dati jednak prostor.
:Molim zato konkretne primjedbe na tvrdnje, izvore, izostavljena relevantna tumačenja i strukturu članaka. Nije potrebno da onaj tko uoči problem pronađe i njegovo rješenje: obveza potkrepljivanja sadržaja koji unosim ostaje moja. Podržavam i raspravu o načinu rada i provjere, ali kvalitetu pojedinačnih izmjena treba procjenjivati prema njihovu sadržaju, izvorima i usklađenosti s pravilima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:16, 13. listopada 2026. (CEST)

::Možda nisam bio dovoljno jasan. Nisam pisao ni o kojem pojedinom uređivanju, kao ni o pojedinom suradniku. Htio sam svratiti pozornost na korištenje [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]] općenito pri uređivanju. Kako vidim više ste se usredotočili na sam sadržaj uređivanja u koji nisam ni ulazio. Meni se osobno, kao ophoditelju, ne sviđa masovna uporaba velikog jezičnog modela jer će stvoriti raskorak između suradnika, jer ako netko mora ručno provjeravati, uspoređivati izvore i vraćati netočnosti, ušteda vremena jednog suradnika postaje dodatni posao za zajednicu.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:18, 14. listopada 2026. (CEST)
:::Imali smo mi i ljude i čarape koji su kao samoophođeni unijeli toliko &quot;netočnosti&quot;, osobnih razmišljanja, loših izvora (...) da se to sadašnjim korakom neće popraviti ni u sljedećih 25 godina. Moje je iskustvo da LLM-ovi (dobri noviji modeli) poprilično dobro sažimaju pojedinačne dokumente, iz čega nije teško pobrati i još preurediti par rečenica za Wikipediju; to podrazumijeva čitanje dokumenta i upoznavanje s temom. Kada ih se pita općenita pitanja (&quot;napiši mi sve što 'znaš' o tomu i tomu&quot;), dajući im previše širine u pogledu izvora, tada su lošiji i skloni poznatim problemima s LLM-om. Ako ih se pita kako bi organizirali članak, vjerojatno će ponuditi organizaciju sličnu člancima na drugim wikijima.
:::Sve u svemu (TL;DR): bolje je da se radi, nego da nam wiki tone u potpunu stagnaciju, posebno kad su u pitanju ''ozbiljne teme''.
:::(To što razni ''homo novus''i koriste jeftine modele za wikiautobiografije druga je priča, ali to se lako prepozna i u pravilu brzo obriše) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:06, 14. listopada 2026. (CEST)

Drago mi je da smo napokon pokrenuli raspravu o toj temi, iako i po tom pitanju dosta zaostajemo. Prije godinu dana započeo sam wikiesej '''[[Wikipedija:Umjetna inteligencija]]''' ([[WP:UI]]). Esej je vrlo skroman, ali se potencijalno može izraditi u pravilo ili smjernicu? Smatram da uporaba umjetne inteligencije ne smije ugrožavati ili/i kršiti postojeća pravila ili prakse Wikipedije ([[WP:KAP]], [[WP:STIL]], [[WP:BVI]], [[WP:NI]]/[[WP:VI]] itd.). S obzirom na to da sadržaj generiran umjetnom inteligencijom vrlo vjerojatno '''nije''' kompatibilan sa slobodnom licencijom CC BY-SA, hitno treba izbjegavati stopostotne AI-članke. Mislim da se oko toga svi slažemo? {{?}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:06, 16. listopada 2026. (CEST)

:Koliko znam, a nešto znam, tekst koji izlazi iz LLM-a ne može biti predmetom zaštite autorskih prava: https://copyrightalliance.org/faqs/artificial-intelligence-copyright-ownership/ (LLM nije osoba)
:Jednom si me ovdje pitao nešto u stilu smije li Wikipediju pisati osoba koja je u nečemu ekstrem u privatnom životu (ima ekstremne stavove): odgovor je ([[WP:NIJEOVDJE|u našim pravilima]]) da smije, &lt;u&gt;dok god je sadržaj koji piše u skladu s pravilima o sadržaju&lt;/u&gt;. To bih primijenio i na tekstove pisane *uz pomoć* LLM-a, kao što i ti sugeriraš. Engleska Wikipedija s 4o.ooo aktivnih suradnika možda si i može priuštiti totalnu zabranu (pitanje je kako će to kontrolirati), ali mi nas imamo 1oo. Malo pomoći dobro dođe, kada se zna kako. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:30, 16. listopada 2026. (CEST)
:Ne bih baš rekao da je svaki tekst nastao uz LLM automatski nespojiv s CC BY-SA. I [https://www.dziv.hr/hr/informacije-usluge/ai-i-intelektualno-vlasnistvo--informacije-za-korisnike/ai-i-autorsko-pravo/ DZIV razlikuje] potpuno generirani sadržaj od djela s ljudskim kreativnim doprinosom. Ali ako model prepiše tuđi zaštićeni tekst, prava izvornog autora ne nestaju. Dakle, nije ni sve zabranjeno ni sve slobodno za preuzimanje.
:&lt;nowiki&gt;Što se broja suradnika tiče, pomoć nam treba, ali nije neka ušteda ako jedan brže napiše tekst, a drugi onda satima provjerava što je uneseno. Zato bih radije dogovorio što smatramo prihvatljivom pomoći i kako provjeravamo rezultat.&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 16. listopada 2026. (CEST)

== Who Wrote That? ==
Dodatak (ekstenzija) za preglednike [[:mw:Who Wrote That?|Who Wrote That?]] u početku je radila samo na Wikipediji na engleskom jeziku, a odnedavno radi na većini njih, uključujući našu. Kada se instalira, u izborniku s pomagalima pojavi se Who Wrote That?, a onda se nakon kraćeg računa u dijelovima teksta članka pojavi tko ih je napisao. Možda će biti zanimljivo ljudima koji ophode. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:47, 12. listopada 2026. (CEST)

== Naslovi članaka o logorima u Sisku i Jastrebarskom ==
Predlažem raspravu o usklađivanju naslova ovih članaka s njihovim opsegom i nazivljem u relevantnoj historiografiji. Treba razlikovati tadašnje službene nazive od povijesne klasifikacije, a ne birati izraz prema tome zvuči li blaže ili teže.

Članak [[Koncentracijski logor Sisak]] obuhvaća više ustanova i razdoblja, koje razlikuje i [https://hrcak.srce.hr/190520 Dizdarov pregled]. Zato predlažem naslov '''Logori u Sisku (1941.–1945.)''', uz mogućnost izdvajanja članka '''Dječji koncentracijski logor Sisak'''. Time se usklađuje naslov s opsegom, a ne osporava koncentracijski karakter dječjeg logora.

Kod članka [[Sabirni logor Jastrebarsko]] najprije treba razdvojiti sabirno-tranzitnu ustanovu iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Za potonju predlažem razmotriti naslov '''Dječji logor Jastrebarsko''', ali uz jasno predstavljanje stručnog neslaganja: naziv „dječji logor” koristi dio relevantnih izvora, dok [https://historiografija.hr/?p=33451 Nataša Mataušić] Jastrebarsko razlikuje od Siska i smatra dječjim domom. Dakle, ni riječ „logor” ovdje nije potpuno nesporna.

Molim da prijedloge potkrijepimo konkretnim radovima i stranicama, uz navođenje ustanove i razdoblja na koje se naziv odnosi. Prema [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nepristranom gledištu]], društveni prijepor sam po sebi ne zahtijeva promjenu naslova, ali značajna stručna neslaganja treba prikazati razmjerno njihovoj težini u literaturi. Cilj nije isti naziv za sva mjesta, nego isti kriteriji za sve članke. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:21, 13. listopada 2026. (CEST)

:[[WP:UN]]: pod kojim će (kratkim) imenom čitatelji najvjerojatnije tražiti te članke? Tu je možda najbolje potražiti kako se nazivaju (ako se nazivaju) u popularnoj literaturi - novinama, el. medijima. Ne mora karakter logora nužno biti vidljiv iz naslova, naslov nikad neće obuhvatiti sve. Važno je i da su članci u većoj mjeri povezani iz drugih članaka, tada je manje važan njihov naslov. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:37, 13. listopada 2026. (CEST)
::U redu, prvo ću završiti sa svim člancima sa kojima sam dosad započeo, onda ću dalje razmišljati kako razrgranati i objediniti naslove tih tema i širih članaka oko jedne sustavne cjeline logora u NDH. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:57, 13. listopada 2026. (CEST)

== Upit o brisanju članka &quot;Stanko Krstin&quot; ==
Poštovani,

obraćam Vam se kao osoba na koju se odnosio članak „Stanko Krstin“ na hrvatskoj Wikipediji.

Prema javno dostupnom dnevniku Wikipedije, članak je 5. novembra 2022. godine obrisao suradnik/administrator Argo Navis, uz obrazloženje „ne zadovoljava kriterije (WP)“.

Članak je, koliko mogu utvrditi, postojao najmanje od 2016. godine, odnosno približno šest godina pre nego što je obrisan.

Molim Vas za pojašnjenje:

# Koji je konkretni kriterijum za brisanje (WP) primenjen u slučaju ovog članka?
# Da li je članak prethodno bio predložen za brisanje od strane nekog drugog suradnika?
# Da li je postojala rasprava ili drugi postupak koji je prethodio brisanju?
# Ako nije postojala javna rasprava, na osnovu čega je doneta odluka o brzom brisanju?
# Da li je moguće dobiti uvid u poslednju verziju članka koja je postojala neposredno pre brisanja?

Ne dovodim unapred u pitanje odluku o brisanju i ne želim da iznosim bilo kakve pretpostavke o motivima. Želim samo da razumem koji je konkretan razlog zbog kojeg je članak, nakon više godina postojanja, obrisan 2022. godine.

Bio bih zahvalan i za informaciju da li postoji mogućnost da se članak ponovo pregleda, ukoliko je moguće pokazati da je u trenutku brisanja postojao dovoljan broj nezavisnih i pouzdanih izvora o meni i mom javnom delovanju.

lijep pozdrav,

Stanko Krstin

Novi Sad

[[Posebno:Doprinosi/~2026-55078-41|~2026-55078-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-55078-41|talk]]) 15:30, 14. listopada 2026. (CEST)

:Vratio sam članak, treba proći raspravu o brisanju od barem tjedan-dva. [[SUR:Argo Navis]]? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:41, 15. listopada 2026. (CEST)

== Cudno ponasanje ==
Nisam vec dugo bio tu, a mogu reci da uz ovakvo ponasanje kao kod clanka [[Marijan Matijević]] i [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porfirije_%28patrijarh_srpski%29&amp;diff=7618517&amp;oldid=7602415]] nepozeljnosti da se navodi govor patrijarha na pogrebu ratnog zlocina..ocito prolazi samo jos ovdje... Bacite malo oko na takvog suradnika...--[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:03, 15. listopada 2026. (CEST)

:Ja baš ne bih drugi dan prebacio u [[Nacrt:Marijan Matijević]], ALI veliki su dijelovi teksta tu bez navedenih izvora - [[WP:NI]], kategorije se crvene, a formom i stilom tekst podsjeća na nešto što bi izbacio LLM. To treba srediti pa možemo dalje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 15. listopada 2026. (CEST)

::bila je verzija [[Marijan Matijević]] gdje je kategorija bila &quot;crna&quot; dakle vazeca... i naravno sam rabio UI, izvori su pisu dolje u clanku (hrvatski, engleski i njemacki]... Meni je ovo ponasnje vise izgleda kao maltretiranje...i nije ovo prvi put u pogledu na moje doprinose, vec vrlo cesta pojava --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 15. listopada 2026. (CEST)
:::Croq, nisi odjučer. Izvori se navode prema pravilu [[WP:Navođenje izvora]], u tekstu članka, na kraju rečenice. Članci moraju izgledati kao kada ih piše čovjek, a ovdje se iz aviona vidi da je u pitanju stroj, i to poprilično jeftin/loš. Za takve stvari izmislili su Grokipediju. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:10, 15. listopada 2026. (CEST)

::::nema jeftin i los AI....i ne rabim Grok... a mislim da do daljnjeg nemam vise ni vremena niti volje ovdje uopce pojaviti, [[Suradnik:Croxyz]] (je postigao cilj. Svaka cast, projekt se razvija &quot;po planu&quot; ... Hasta la Vista, baby --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:28, 15. listopada 2026. (CEST)

:::::{{s|Croq}}, žao mi je što se tako osjećaš, ali premještanje u nacrte nije nikakav osobni napad na tebe niti »Croxyzjev ''skriveni'' cilj«. Nisi tu odjučer i znaš da nije ništa osobno. [[WP:STIL]] postoji s razlogom. Bez obzira na to koji si AI-program/softver koristio, kao što je {{s|Ponor}} napisao, iz daleka se vidi da je to tekst koji je generirao stroj odn. umjetna inteligencija (koja sigurno ne jamči stopostotnu točnost sadržaja/informacija), a potpunim AI-člancima jednostavno nema mjesta na Wikipediji. Ne samo zato što su AI-tekstovi često potpuno neprirodno pisani s pola teksta u natuknicama, a izvori sadržaja potencijalno nepoznati, već upravo i zato što sadržaj koji generira umjetna inteligencija eventualno krši autorska prava, a s time na projektu moramo biti maksimalno oprezni. Pronašao si kvalitetan i dobar izvor za wiki-članak ([https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijevic-marijan enciklopedija.hr]) i umjesto da ti tekst stvara AI, probaj to napisati &lt;u&gt;svojim riječima&lt;/u&gt;. Ako ti se i dalje doprinosi, [[WP:COOL]]iraj se [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]], preradi nacrt kako spada i članak ide natrag u GIP. Nitko nije tvrdio da je tema sporna. Izvor postoji i po samim time i [[WP:ZNAČAJ]]. Ti odluči, a mi smo tu. [[WP:NTSS|Najgore ti se sekirati]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:25, 15. listopada 2026. (CEST)

== Primiče se jubilarac ==
Dragi moji, približava nam se [[Wikipedija:Jubilarni članci/236 000 članaka|nova jubilarna brojka]]! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:13, 16. listopada 2026. (CEST)

:{{s|Koreanovsky}}, preskočili smo brojku 22. listopada te bi stoga trebalo kreirati sitenotice i započeti glasanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:43, 24. listopada 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] [[Datoteka:Dobar.svg|23px]] [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:49, 24. listopada 2026. (CEST)
----
VAŽNO: Trenutno ne radi [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac alat za jubilarne članke], stoga će malo potrajati. Molim za razumijevanje, hvala! —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 12:54, 24. listopada 2026. (CEST)

:{{s|Koreanovsky}}, [[Posebno:Nove stranice]] ti može biti od koristi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:34, 24. listopada 2026. (CEST)
::Glasovanje započinje 26. listopada u 00:00. [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:40, 25. listopada 2026. (CEST)

== Potrebna pomoć na stranici [[:Wikipedija:Suradnička stranica|Wikipedija:Suradnička stranica]] (19:57, 22. listopada 2026.) ==
Molim pomoć: pokušao sam dodati izvor Jutarnjeg lista u odjeljak „Izvori”, ali mi uređivanje ne sprema promjenu. Molim da netko doda ovaj izvor:
https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/kako-se-stvarala-sommelierska-scena-hrvatske-15511780
Hvala. --[[Suradnik:Somich95|Somich95]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Somich95|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:57, 22. listopada 2026. (CEST)

== &quot;Dopusnica nije važeća&quot; ==
Evo primjera:

{{HAZU}}

Ovakve dopusnice nalazim u raznim člancima čiji je sadržaj prekopiran sa stranica HAZU-a ili neke druge institucije. Što u stvari znači da dopusnica nije važeća? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])&lt;/small&gt; 23:58, 25. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>i1s55zvbvgkdbhmmy9kl7i4d1p6xym6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624206</id>
      <parentid>7624009</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:02:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hgalic</username>
        <id>376618</id>
      </contributor>
      <comment>Molba za pregled nacrta (sukob interesa)</comment>
      <origin>7624206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42651" sha1="lrw380zouwokyw7bkb6sdluizndzt6h" xml:space="preserve">&lt;!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---&gt;
{{Wiki-izbornik}}
{{Kafić}}

&lt;!--Arhiva i metapodatci --&gt;
{{Kafić/Arhiv}}
&lt;!-- Arhiva i metapodatci kraj --&gt;

{{Pravila i smjernice}}

== Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti ==
Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune.

Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj &quot;test&quot; preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim &quot;templateom&quot; članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva &quot;preusmjeravanja&quot; novaka s crvenih linkova.

Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga).

Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST)

:{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:33, 24. rujna 2026. (CEST)
::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:08, 24. rujna 2026. (CEST)
:::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST)
:Ne znam kako to tehnički izgleda na enwiki, ali bio članak u GIP-u ili u Nacrtu količina posla ne smanjuje se: za nacrte ćemo samo dobivati nove i nove molbe za premještanjem (ovdje, u tehničkom kaviću, na zahtjevima za premještanje, na SZR ophoditelja i administratora). Sve to ide u staž :'( Ako te mogu utješiti, @[[Suradnik:Runolist|Runoliste]], na enwiki nedavno su imali 3o.ooo nepregledanih novih stranica u GIP-u, a [[WP:OPH|ophodnju svake promjene]] i [[WP:OP|ophoditelje]] na svoju sreću (ili nesreću) uopće nemaju. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 22. listopada 2026. (CEST)

== Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji ==
Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja.

Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije.

Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora.

Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka.

Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst.

Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima.

Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota.

Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima.

Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:46, 7. listopada 2026. (CEST)

:Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST)
::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji.
::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti.
::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima.
::&lt;nowiki&gt;Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. &lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:19, 7. listopada 2026. (CEST)
:::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije &quot;revizionizam&quot;. Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo &quot;ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi&quot;. Goldstein u svojim knjigama ima puno &quot;usmenih izvora&quot; i &quot;svjedočanstava&quot; koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta &quot;istraživanja&quot; ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o &quot;ustažizaciji&quot; i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. &quot;Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti.&quot; Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. &quot;po mome tumačenju&quot;. Uključuje li &quot;neutralni standard&quot; da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva &quot;revizionistima&quot;? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:27, 8. listopada 2026. (CEST)
::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 8. listopada 2026. (CEST)
:Dovršio sam ovaj ciklus prerada povijesnih članaka kojih sam se u posljednje vrijeme dotaknuo, uključujući naknadno sažimanje opširnijih tekstova i stilske dorade. Riječ je o sljedećim člancima:
:* [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]], [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu]];
:* [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]], [[Koncentracijski logor Sisak]] i [[Sabirni logor Jastrebarsko]];
:* [[Bitka na Kozari]], [[Bitka za Odžak]], [[Paravojne ustaške postrojbe]] i [[Ustaška vojnica]];
:* [[Ante Vrban]], [[Petar Rajkovačić]] i [[Momčilo Đujić]].
:Sada ću zastati s daljnjim uređivanjem kako bi dosadašnje izmjene prošle ophodnju i kako bi zajednica imala vremena pregledati rezultate i iznijeti mišljenje.
:Molim zainteresirane suradnike za konkretne primjedbe na sadržaj, izvore, neutralnost, čitljivost i opseg članaka. Dovršetak planirane obrade ne znači da članke smatram konačnima ili bez pogrešaka. Za sadržaj koji sam unio odgovaram ja i ostajem dostupan za obrazloženja i dogovor o potrebnim ispravcima. Do toga pregleda i povratnih informacija neću nastavljati s novim preradama. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:38, 18. listopada 2026. (CEST)
::O nekim sam stvarima pisao na tvojoj stranici za razgovor ili na stranicama za razgovor članaka, to neću ponavljati. Na sadržaj i provjerljivost nemam primjedbi, što god sam provjeravao u izvorima tamo sam i našao. Kod ophodnje, najviše sam vremena zapravo trošio na uspoređivanje sa starim stanjem članaka. [[WP:UREĐIVANJE]] kaže: »Očuvajte &lt;u&gt;primjeren&lt;/u&gt; sadržaj: sve dok neke činjenice ili ideje pripadaju enciklopediji, treba ih zadržati u Wikipediji.« I tu sam dosta starih informacija našao napisane novim riječima, ali je traženje bilo mukotrpno jer se u ''razlikama uređivanja'' za tako opsežne promjene sve pomiješa. Pomoglo bi za ophodnju ako bi najprije iz članaka uklonio netočnosti, pristranosti, dijelove bez izvora (kakvih je previše), sve što ne planiraš ostaviti ili napisati drugim riječima. To ne mora biti kirurški precizno rezanje, važnije je da se iz diffa neke stvari, ako treba, mogu i vratiti. Pohvala, velika, ide za vrlo dobre izvore, njihovo pravilno navođenje, navođenje svih relevantnih mišljenja. @[[Suradnik:Amon16|Amon16]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:49, 22. listopada 2026. (CEST)

== Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) ==
Pozdrav svima!

Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.):

[[Suradnik/Zrinski]]

Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''.

Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici.

Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor.

&lt;nowiki&gt;Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:45, 8. listopada 2026. (CEST)

:Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST)
::Pozdrav!
::Nacrt članka [[Suradnik/Zrinski|Zrinski (2026.)]] u međuvremenu je dodatno uređen i dovršen. Temelji se prvenstveno na javno dostupnim, neovisnim izvorima, uključujući medijske izvještaje i filmsku kritiku.
::Pri izradi nastojao sam poštovati enciklopedijske kriterije, osobito neutralnost, provjerljivost i izbjegavanje promotivnih formulacija. Povezanost s produkcijom transparentno je navedena.
::Bilo bi korisno dobiti neovisno uredničko mišljenje o spremnosti članka za premještanje u glavni imenski prostor, kao i konkretne primjedbe ako su potrebne dodatne dorade.
::&lt;nowiki&gt;Lijep pozdrav! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:29, 15. listopada 2026. (CEST)

== Uređivanje pomoću LLM ==
Želim ovdje zajednici podcrtati da se [[Wikipedija:Kafić#Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji|ovdje iznad]] radi o uređivanjima koja suradnik radi navodno &quot;samo uz pomoć&quot;  [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]]. Mislim da treba prvo raspraviti o tome pa tek onda dopustiti velika preuređivanja bilo kojeg članka, a pogotovo, kako suradnik najavljuje cijelog područja.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:03, 9. listopada 2026. (CEST)

:Ja sam upravo provjerio jedan od članaka (logore u Sisku), koliko sam najbolje mogao. Koju god sam informaciju provjerio, našao sam je u (detaljno!) navedenom izvoru. Mislim da bi rasprava trebala ići s konkretnim problemima koji se nađu u nečijem radu, a ne prema oruđima koja su korištena. LLM-ovi su s nama, mogu biti od velike pomoći u rukama koje znaju kako ih koristiti: ''I nož može ubiti, ali noževe još nismo zabranili''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:11, 9. listopada 2026. (CEST)

:Možemo u realizaciji suradnikove dobre volje promatrati i izgrađivati svoje mišljenje na osnovi konkretnih rezultata uređivanja. Ako rezultat ne bude dobar, lako se poništi doprinos jer ovo nije papirnata enciklopedija. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:59, 9. listopada 2026. (CEST)

:Tulkas, slažem se da uporaba alata ne opravdava preskakanje provjere. LLM koristim kao pomoć pri nacrtu, strukturi i radu s izvorima, a ne kao povijesni izvor ili zamjenu za njihovo čitanje. Za sadržaj koji unosim odgovaram ja. Pogreške su moguće i spreman sam ih ispraviti ili ukloniti a šutnju neću smatrati potvrdom točnosti.
:Pri obradi članaka o [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]], [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]], [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima u Drugom svjetskom ratu]] cilj mi nije bio proizvesti što više teksta, nego jasnije povezati tvrdnje s literaturom, razgraničiti obuhvat brojki i prikazati značajna stručna neslaganja. To samo po sebi nije jamstvo da ništa nije promaklo.
:Zašto smatram da su neke opsežnije prerade potrebne pokazuje [[Bitka za Odžak]]. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Od%C5%BEak&amp;oldid=7488094 inačici prije prerade] problem nisu bile samo manjkave reference nego i pripovjedni okvir: ustaški se zapovjednik romantizira kao neustrašiv, partizane se omalovažava, a proboj kroz njihovu brigadu proglašava „golemom sramotom”. Članak kao sigurno iznosi i zaključak da Hrvate nije zanimao Hitlerov nacionalsocijalizam, nego jedino opstojnost hrvatske države. Odjeljak „Partizanska osveta” donosi teške optužbe i brojke bez izravnih referencija. Smatram da takav spoj heroiziranja jedne strane i demoniziranja druge nije neutralan enciklopedijski prikaz.
:Time ne tvrdim da su navodi o partizanskim zločinima neistiniti zato što uz njih nije stajala fusnota. Tvrdim da ih treba potkrijepiti vjerodostojnim izvorima, jasno odrediti njihov obuhvat i iznijeti bez propagandnog jezika. Jednaki kriteriji moraju vrijediti za sve počinitelje i žrtve. Sa time napominjem da je trenutna verzija tek prva obrada članka, još mu se moram detaljno posvetiti.
:Loše prethodno stanje ne opravdava eventualnu pogrešku u mojoj preradi te ga navodim kao razlog za uređivanje, ne kao dokaz da je nova inačica automatski točna. Cilj nije zamijeniti jednu pristranost drugom, već značajna neslaganja među vjerodostojnim izvorima prikazati uz atribuciju i razmjer njihovoj težini, a ne svakom navodu automatski dati jednak prostor.
:Molim zato konkretne primjedbe na tvrdnje, izvore, izostavljena relevantna tumačenja i strukturu članaka. Nije potrebno da onaj tko uoči problem pronađe i njegovo rješenje: obveza potkrepljivanja sadržaja koji unosim ostaje moja. Podržavam i raspravu o načinu rada i provjere, ali kvalitetu pojedinačnih izmjena treba procjenjivati prema njihovu sadržaju, izvorima i usklađenosti s pravilima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:16, 13. listopada 2026. (CEST)

::Možda nisam bio dovoljno jasan. Nisam pisao ni o kojem pojedinom uređivanju, kao ni o pojedinom suradniku. Htio sam svratiti pozornost na korištenje [[Veliki jezični model|velikog jezičnog modela]] općenito pri uređivanju. Kako vidim više ste se usredotočili na sam sadržaj uređivanja u koji nisam ni ulazio. Meni se osobno, kao ophoditelju, ne sviđa masovna uporaba velikog jezičnog modela jer će stvoriti raskorak između suradnika, jer ako netko mora ručno provjeravati, uspoređivati izvore i vraćati netočnosti, ušteda vremena jednog suradnika postaje dodatni posao za zajednicu.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:18, 14. listopada 2026. (CEST)
:::Imali smo mi i ljude i čarape koji su kao samoophođeni unijeli toliko &quot;netočnosti&quot;, osobnih razmišljanja, loših izvora (...) da se to sadašnjim korakom neće popraviti ni u sljedećih 25 godina. Moje je iskustvo da LLM-ovi (dobri noviji modeli) poprilično dobro sažimaju pojedinačne dokumente, iz čega nije teško pobrati i još preurediti par rečenica za Wikipediju; to podrazumijeva čitanje dokumenta i upoznavanje s temom. Kada ih se pita općenita pitanja (&quot;napiši mi sve što 'znaš' o tomu i tomu&quot;), dajući im previše širine u pogledu izvora, tada su lošiji i skloni poznatim problemima s LLM-om. Ako ih se pita kako bi organizirali članak, vjerojatno će ponuditi organizaciju sličnu člancima na drugim wikijima.
:::Sve u svemu (TL;DR): bolje je da se radi, nego da nam wiki tone u potpunu stagnaciju, posebno kad su u pitanju ''ozbiljne teme''.
:::(To što razni ''homo novus''i koriste jeftine modele za wikiautobiografije druga je priča, ali to se lako prepozna i u pravilu brzo obriše) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:06, 14. listopada 2026. (CEST)

Drago mi je da smo napokon pokrenuli raspravu o toj temi, iako i po tom pitanju dosta zaostajemo. Prije godinu dana započeo sam wikiesej '''[[Wikipedija:Umjetna inteligencija]]''' ([[WP:UI]]). Esej je vrlo skroman, ali se potencijalno može izraditi u pravilo ili smjernicu? Smatram da uporaba umjetne inteligencije ne smije ugrožavati ili/i kršiti postojeća pravila ili prakse Wikipedije ([[WP:KAP]], [[WP:STIL]], [[WP:BVI]], [[WP:NI]]/[[WP:VI]] itd.). S obzirom na to da sadržaj generiran umjetnom inteligencijom vrlo vjerojatno '''nije''' kompatibilan sa slobodnom licencijom CC BY-SA, hitno treba izbjegavati stopostotne AI-članke. Mislim da se oko toga svi slažemo? {{?}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:06, 16. listopada 2026. (CEST)

:Koliko znam, a nešto znam, tekst koji izlazi iz LLM-a ne može biti predmetom zaštite autorskih prava: https://copyrightalliance.org/faqs/artificial-intelligence-copyright-ownership/ (LLM nije osoba)
:Jednom si me ovdje pitao nešto u stilu smije li Wikipediju pisati osoba koja je u nečemu ekstrem u privatnom životu (ima ekstremne stavove): odgovor je ([[WP:NIJEOVDJE|u našim pravilima]]) da smije, &lt;u&gt;dok god je sadržaj koji piše u skladu s pravilima o sadržaju&lt;/u&gt;. To bih primijenio i na tekstove pisane *uz pomoć* LLM-a, kao što i ti sugeriraš. Engleska Wikipedija s 4o.ooo aktivnih suradnika možda si i može priuštiti totalnu zabranu (pitanje je kako će to kontrolirati), ali mi nas imamo 1oo. Malo pomoći dobro dođe, kada se zna kako. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:30, 16. listopada 2026. (CEST)
:Ne bih baš rekao da je svaki tekst nastao uz LLM automatski nespojiv s CC BY-SA. I [https://www.dziv.hr/hr/informacije-usluge/ai-i-intelektualno-vlasnistvo--informacije-za-korisnike/ai-i-autorsko-pravo/ DZIV razlikuje] potpuno generirani sadržaj od djela s ljudskim kreativnim doprinosom. Ali ako model prepiše tuđi zaštićeni tekst, prava izvornog autora ne nestaju. Dakle, nije ni sve zabranjeno ni sve slobodno za preuzimanje.
:&lt;nowiki&gt;Što se broja suradnika tiče, pomoć nam treba, ali nije neka ušteda ako jedan brže napiše tekst, a drugi onda satima provjerava što je uneseno. Zato bih radije dogovorio što smatramo prihvatljivom pomoći i kako provjeravamo rezultat.&lt;/nowiki&gt; [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 16. listopada 2026. (CEST)

== Who Wrote That? ==
Dodatak (ekstenzija) za preglednike [[:mw:Who Wrote That?|Who Wrote That?]] u početku je radila samo na Wikipediji na engleskom jeziku, a odnedavno radi na većini njih, uključujući našu. Kada se instalira, u izborniku s pomagalima pojavi se Who Wrote That?, a onda se nakon kraćeg računa u dijelovima teksta članka pojavi tko ih je napisao. Možda će biti zanimljivo ljudima koji ophode. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:47, 12. listopada 2026. (CEST)

== Naslovi članaka o logorima u Sisku i Jastrebarskom ==
Predlažem raspravu o usklađivanju naslova ovih članaka s njihovim opsegom i nazivljem u relevantnoj historiografiji. Treba razlikovati tadašnje službene nazive od povijesne klasifikacije, a ne birati izraz prema tome zvuči li blaže ili teže.

Članak [[Koncentracijski logor Sisak]] obuhvaća više ustanova i razdoblja, koje razlikuje i [https://hrcak.srce.hr/190520 Dizdarov pregled]. Zato predlažem naslov '''Logori u Sisku (1941.–1945.)''', uz mogućnost izdvajanja članka '''Dječji koncentracijski logor Sisak'''. Time se usklađuje naslov s opsegom, a ne osporava koncentracijski karakter dječjeg logora.

Kod članka [[Sabirni logor Jastrebarsko]] najprije treba razdvojiti sabirno-tranzitnu ustanovu iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Za potonju predlažem razmotriti naslov '''Dječji logor Jastrebarsko''', ali uz jasno predstavljanje stručnog neslaganja: naziv „dječji logor” koristi dio relevantnih izvora, dok [https://historiografija.hr/?p=33451 Nataša Mataušić] Jastrebarsko razlikuje od Siska i smatra dječjim domom. Dakle, ni riječ „logor” ovdje nije potpuno nesporna.

Molim da prijedloge potkrijepimo konkretnim radovima i stranicama, uz navođenje ustanove i razdoblja na koje se naziv odnosi. Prema [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nepristranom gledištu]], društveni prijepor sam po sebi ne zahtijeva promjenu naslova, ali značajna stručna neslaganja treba prikazati razmjerno njihovoj težini u literaturi. Cilj nije isti naziv za sva mjesta, nego isti kriteriji za sve članke. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:21, 13. listopada 2026. (CEST)

:[[WP:UN]]: pod kojim će (kratkim) imenom čitatelji najvjerojatnije tražiti te članke? Tu je možda najbolje potražiti kako se nazivaju (ako se nazivaju) u popularnoj literaturi - novinama, el. medijima. Ne mora karakter logora nužno biti vidljiv iz naslova, naslov nikad neće obuhvatiti sve. Važno je i da su članci u većoj mjeri povezani iz drugih članaka, tada je manje važan njihov naslov. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:37, 13. listopada 2026. (CEST)
::U redu, prvo ću završiti sa svim člancima sa kojima sam dosad započeo, onda ću dalje razmišljati kako razrgranati i objediniti naslove tih tema i širih članaka oko jedne sustavne cjeline logora u NDH. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:57, 13. listopada 2026. (CEST)

== Upit o brisanju članka &quot;Stanko Krstin&quot; ==
Poštovani,

obraćam Vam se kao osoba na koju se odnosio članak „Stanko Krstin“ na hrvatskoj Wikipediji.

Prema javno dostupnom dnevniku Wikipedije, članak je 5. novembra 2022. godine obrisao suradnik/administrator Argo Navis, uz obrazloženje „ne zadovoljava kriterije (WP)“.

Članak je, koliko mogu utvrditi, postojao najmanje od 2016. godine, odnosno približno šest godina pre nego što je obrisan.

Molim Vas za pojašnjenje:

# Koji je konkretni kriterijum za brisanje (WP) primenjen u slučaju ovog članka?
# Da li je članak prethodno bio predložen za brisanje od strane nekog drugog suradnika?
# Da li je postojala rasprava ili drugi postupak koji je prethodio brisanju?
# Ako nije postojala javna rasprava, na osnovu čega je doneta odluka o brzom brisanju?
# Da li je moguće dobiti uvid u poslednju verziju članka koja je postojala neposredno pre brisanja?

Ne dovodim unapred u pitanje odluku o brisanju i ne želim da iznosim bilo kakve pretpostavke o motivima. Želim samo da razumem koji je konkretan razlog zbog kojeg je članak, nakon više godina postojanja, obrisan 2022. godine.

Bio bih zahvalan i za informaciju da li postoji mogućnost da se članak ponovo pregleda, ukoliko je moguće pokazati da je u trenutku brisanja postojao dovoljan broj nezavisnih i pouzdanih izvora o meni i mom javnom delovanju.

lijep pozdrav,

Stanko Krstin

Novi Sad

[[Posebno:Doprinosi/~2026-55078-41|~2026-55078-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-55078-41|talk]]) 15:30, 14. listopada 2026. (CEST)

:Vratio sam članak, treba proći raspravu o brisanju od barem tjedan-dva. [[SUR:Argo Navis]]? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:41, 15. listopada 2026. (CEST)

== Cudno ponasanje ==
Nisam vec dugo bio tu, a mogu reci da uz ovakvo ponasanje kao kod clanka [[Marijan Matijević]] i [[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porfirije_%28patrijarh_srpski%29&amp;diff=7618517&amp;oldid=7602415]] nepozeljnosti da se navodi govor patrijarha na pogrebu ratnog zlocina..ocito prolazi samo jos ovdje... Bacite malo oko na takvog suradnika...--[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:03, 15. listopada 2026. (CEST)

:Ja baš ne bih drugi dan prebacio u [[Nacrt:Marijan Matijević]], ALI veliki su dijelovi teksta tu bez navedenih izvora - [[WP:NI]], kategorije se crvene, a formom i stilom tekst podsjeća na nešto što bi izbacio LLM. To treba srediti pa možemo dalje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 15. listopada 2026. (CEST)

::bila je verzija [[Marijan Matijević]] gdje je kategorija bila &quot;crna&quot; dakle vazeca... i naravno sam rabio UI, izvori su pisu dolje u clanku (hrvatski, engleski i njemacki]... Meni je ovo ponasnje vise izgleda kao maltretiranje...i nije ovo prvi put u pogledu na moje doprinose, vec vrlo cesta pojava --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 15. listopada 2026. (CEST)
:::Croq, nisi odjučer. Izvori se navode prema pravilu [[WP:Navođenje izvora]], u tekstu članka, na kraju rečenice. Članci moraju izgledati kao kada ih piše čovjek, a ovdje se iz aviona vidi da je u pitanju stroj, i to poprilično jeftin/loš. Za takve stvari izmislili su Grokipediju. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:10, 15. listopada 2026. (CEST)

::::nema jeftin i los AI....i ne rabim Grok... a mislim da do daljnjeg nemam vise ni vremena niti volje ovdje uopce pojaviti, [[Suradnik:Croxyz]] (je postigao cilj. Svaka cast, projekt se razvija &quot;po planu&quot; ... Hasta la Vista, baby --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:28, 15. listopada 2026. (CEST)

:::::{{s|Croq}}, žao mi je što se tako osjećaš, ali premještanje u nacrte nije nikakav osobni napad na tebe niti »Croxyzjev ''skriveni'' cilj«. Nisi tu odjučer i znaš da nije ništa osobno. [[WP:STIL]] postoji s razlogom. Bez obzira na to koji si AI-program/softver koristio, kao što je {{s|Ponor}} napisao, iz daleka se vidi da je to tekst koji je generirao stroj odn. umjetna inteligencija (koja sigurno ne jamči stopostotnu točnost sadržaja/informacija), a potpunim AI-člancima jednostavno nema mjesta na Wikipediji. Ne samo zato što su AI-tekstovi često potpuno neprirodno pisani s pola teksta u natuknicama, a izvori sadržaja potencijalno nepoznati, već upravo i zato što sadržaj koji generira umjetna inteligencija eventualno krši autorska prava, a s time na projektu moramo biti maksimalno oprezni. Pronašao si kvalitetan i dobar izvor za wiki-članak ([https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijevic-marijan enciklopedija.hr]) i umjesto da ti tekst stvara AI, probaj to napisati &lt;u&gt;svojim riječima&lt;/u&gt;. Ako ti se i dalje doprinosi, [[WP:COOL]]iraj se [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]], preradi nacrt kako spada i članak ide natrag u GIP. Nitko nije tvrdio da je tema sporna. Izvor postoji i po samim time i [[WP:ZNAČAJ]]. Ti odluči, a mi smo tu. [[WP:NTSS|Najgore ti se sekirati]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:25, 15. listopada 2026. (CEST)

== Primiče se jubilarac ==
Dragi moji, približava nam se [[Wikipedija:Jubilarni članci/236 000 članaka|nova jubilarna brojka]]! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:13, 16. listopada 2026. (CEST)

:{{s|Koreanovsky}}, preskočili smo brojku 22. listopada te bi stoga trebalo kreirati sitenotice i započeti glasanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:43, 24. listopada 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] [[Datoteka:Dobar.svg|23px]] [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:49, 24. listopada 2026. (CEST)
----
VAŽNO: Trenutno ne radi [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac alat za jubilarne članke], stoga će malo potrajati. Molim za razumijevanje, hvala! —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 12:54, 24. listopada 2026. (CEST)

:{{s|Koreanovsky}}, [[Posebno:Nove stranice]] ti može biti od koristi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:34, 24. listopada 2026. (CEST)
::Glasovanje započinje 26. listopada u 00:00. [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 00:40, 25. listopada 2026. (CEST)

== Potrebna pomoć na stranici [[:Wikipedija:Suradnička stranica|Wikipedija:Suradnička stranica]] (19:57, 22. listopada 2026.) ==
Molim pomoć: pokušao sam dodati izvor Jutarnjeg lista u odjeljak „Izvori”, ali mi uređivanje ne sprema promjenu. Molim da netko doda ovaj izvor:
https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/kako-se-stvarala-sommelierska-scena-hrvatske-15511780
Hvala. --[[Suradnik:Somich95|Somich95]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Somich95|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:57, 22. listopada 2026. (CEST)

== &quot;Dopusnica nije važeća&quot; ==
Evo primjera:

{{HAZU}}

Ovakve dopusnice nalazim u raznim člancima čiji je sadržaj prekopiran sa stranica HAZU-a ili neke druge institucije. Što u stvari znači da dopusnica nije važeća? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])&lt;/small&gt; 23:58, 25. listopada 2026. (CET)

== Molba za pregled nacrta: Arbona (sukob interesa) ==
Pozdrav, zaposlenik sam tvrtke Arbona d.o.o. (vidi [[Suradnik:Hgalic|korisničku stranicu]]) i pripremio sam nacrt članka o tvrtki: [[Suradnik:Hgalic/Arbona]]. Zbog [[WP:SUKINT|sukoba interesa]] ne želim ga sam premjestiti u glavni imenski prostor, pa molim nekog od urednika da pregleda nacrt i, ako zadovoljava pravila (značajnost, nepristranost, izvori), premjesti ga. Rado ću ispraviti sve što treba. Hvala. [[Suradnik:Hgalic|Hgalic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hgalic|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:02, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>lrw380zouwokyw7bkb6sdluizndzt6h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Jubilarni članci/236 000 članaka</title>
    <ns>4</ns>
    <id>820011</id>
    <revision>
      <id>7624187</id>
      <parentid>7623061</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T09:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>stil</comment>
      <origin>7624187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3056" sha1="qbglsex89g33mjjygh7jbg6qq1s7leb" xml:space="preserve">{{TOC desno}}
&lt;div style=&quot;background:#7bc472; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%; margin:.3em 0; padding:.5em;&quot;&gt;[[Datoteka:Ballot icon.svg|33px]] '''Glasovanje započinje 26. listopada 2026. u 00:00 i traje do 1. studenoga 2026. u 23:59 sati.'''&lt;/div&gt;

Dana '''22. listopada 2026.''' preskočena je brojka od '''236&amp;nbsp;000 članaka'''.

Svi članci koji su objavljeni 22. listopada 2026. od 00:00 do 23:59 ulaze u izbor za jubilarni članak.

Glasovanje započinje '''26. listopada 2026. u 00:00''' i traje do '''1. studenoga 2026. u 23:59''' sati.

== Pomagalo za stvaranje popisa članaka za jubilarac ==

* [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac '''hrwp.toolforge.org/jubilarac''']

== [[Wikipedija:Jubilarni članci/Prijedlog promjene pravila|Pravila izbora jubilarnog članka]] ==
1. '''Članci'''
# U izbor ulaze članci nastali onoga dana kada je preskočena jubilarna brojka. Primjerice, ako je jubilarna brojka preskočena 18. listopada u 23:35, tada u glasovanje ulaze članci nastali 18. listopada u razdoblju od 00:00 do 23:59.
# Glasuje se za sve članke, pa i mrve, a i one s predloškom radovi (ako će članak biti dopunjen, a predložak &lt;nowiki&gt;{{radovi}}&lt;/nowiki&gt; uklonjen do završetka glasovanja), veće od 3000 bajtova nastale na dan kad je preskočena jubilarna brojka.
# Glasuje se i za članke manje od 3000 bajtova ako nisu označeni predloškom &lt;nowiki&gt;{{mrva}} i {{radovi}}&lt;/nowiki&gt;.
# Ne glasuje se za sljedeće članke:
::* manje od 3000 bajtova ukoliko su označeni predloškom &lt;nowiki&gt;{{mrva}} i {{radovi}}&lt;/nowiki&gt;
::* članke koji su premješteni na stranicu za razgovor
::* stranice za preusmjeravanje
::* razdvojbene stranice
::* članke koje su napravili botovi
::* članke predložene za brisanje

== Napomena ==
*S obzirom da je ovo glasovanje {{za}} najbolji jubilarni članak, &lt;u&gt;'''ne glasujte''' {{protiv}}&lt;/u&gt;, jer ne biramo [[Wikipedija:Izabrani članci|izabrani članak]], već samo onaj koji vam se najviše dopada, njegova tema, uređenost, za koji ste ocijenili da je kao novi članak najbolji ili želite pozitivnim glasom potaknuti novoga suradnika na nastavak uređivanja, a svaki od ovih članaka, može biti jednom izabrani članak, ali za takve članke se glasuje i odlučuje na drugom mjestu.

== Novi članci započeti 22. listopada (abecednim redom) ==
=== [[3. HNL – Sjever 1992./93.]] ===

=== [[Albategnius (krater)]] ===

=== [[Austrougarska polarna ekspedicija]] ===

=== [[Bruinsmia]] ===

=== [[Cauchy (krater)]] ===

=== [[Dalibor Nikolić]] ===

=== [[Franjo Niger]] ===

=== [[HAŠK Split]] ===

=== [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2026.]] ===

=== [[Huodendron]] ===

=== [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.]] ===

=== [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.]] ===

=== [[Nimfej]] ===

=== [[Perkinsiodendron]] ===

=== [[Popis vrsta roda Gaultheria]] ===

=== [[Vojna diktatura u Brazilu]] ===

== Novi članci započeti 22.  listopada manji od 3000 bajtova (abecednim redom) ==
=== [[Bahr Salamat]] ===

=== [[Franz (krater)]] ===

=== [[Rupes Cauchy]] ===</text>
      <sha1>qbglsex89g33mjjygh7jbg6qq1s7leb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Cetinski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820040</id>
    <revision>
      <id>7624271</id>
      <parentid>7622992</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BuDi</username>
        <id>137504</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */   https://www.linkedin.com/in/matteo-mirko-cetinski-91577775/</comment>
      <origin>7624271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8036" sha1="f79p28od67yui1zgsoswd4jldy2ldb4" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                = Mirko Cetinski
| Img                  = Mirko Cetinski.jpg
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background         = solo_izvođač
| Rođenje            = [[23. prosinca]] [[1947.]]
| Mjesto rođenja     = [[Pula]]
| Smrt               = [[15. listopada]] [[2026.]]
| Mjesto smrti       =
| Žanr               = [[zabavna glazba]]
| Zanimanje          = [[pjevač]]
| Djelatno_razdoblje = 1962. – 2026.
}}
'''Mirko Cetinski''' ([[Pula]], [[23. prosinca]] [[1947.]] – [[15. listopada]] [[2026.]]) bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[pjevač]] i jedan od predstavnika istarske glazbene scene. Njegova glazbena karijera trajala je približno šest desetljeća. Izvodio je pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku te na regionalnim govorima [[Istra|Istre]]. Bio je jedan od pokretača [[Radio Rovinj|Radio Rovinja]] i promicatelj glazbene i kulturne baštine Istre.&lt;ref name=&quot;Index&quot;&gt;{{Cite web |title=Umro Mirko Cetinski, glazbenik i otac Tonyja i Mattea |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/preminuo-pjevac-mirko-cetinski-otac-tonyja-cetinskog/2845973.aspx |website=Index.hr |date=15. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
=== Rani život i početak karijere ===
Mirko Cetinski rođen je 23. prosinca 1947. godine u [[Pula|Puli]]. Njegov otac Vide bio je Slovenac, a majka Milda (rođ. Zović) Hrvatica.

Prvi javni nastup imao je 1962. godine na natjecanju ''Prvi pljesak'' u rodnom gradu. Godine 1965. postao je prvi pjevač istarske glazbene skupine [[Anelidi]], osnovane u [[Galižana|Galižani]]. Nakon približno godinu dana napustio je skupinu i nastavio samostalnu karijeru.&lt;ref name=&quot;Index&quot;/&gt;

Godine 1968. prvi je put nastupio na festivalu [[Melodije Istre i Kvarnera]] s pjesmom ''More i ljubav''. Širu prepoznatljivost stekao je 1972. godine nastupom na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], gdje je izveo pjesmu ''Moje ludo srce''. Taj mu je nastup donio nove angažmane, turneje i prvu Zlatnu ploču.&lt;ref name=&quot;Index&quot;/&gt;

=== Glazbena karijera ===
Cetinski je tijekom karijere izvodio pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku, kao i na čakavici i istrovenetskom govoru. Među njegovim poznatijim pjesmama nalaze se ''Moje ludo srce'', ''Plači, plači, gitaro'', ''Obuci najljepšu haljinu'', ''Pođi sa mnom do Rovinja'' i ''Kupil sam ti prstenac''. Za pjesmu ''Kupil sam ti prstenac'' osvojio je nagradu publike na festivalu Melodije Istre i Kvarnera. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima pjesma ''Viecia Batana'', posvećena Rovinju.&lt;ref name=&quot;GlasIstre&quot;&gt;{{Cite web |title=Preminuo je Mirko Cetinski, legendarni istarski pjevač |url=https://www.glasistre.hr/glazba/2026/10/15/preminuo-je-mirko-cetinski-legendarni-istarski-pjevac-1087827 |website=Glas Istre |date=15. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom dugogodišnje karijere održao je 24 turneje po [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], četiri turneje po [[Australija|Australiji]] te stotine koncerata diljem Europe. Nastupao je i na području nekadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Osim glazbom, bavio se i poduzetništvom te je imao diskoteku i restoran.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;&gt;{{Cite web |title=Imao je diskoteku i restoran, stekao slavu u SSSR-u i Americi, a Tonyju i Matteu usadio životnu lekciju |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/imao-je-diskoteku-i-restoran-stekao-slavu-u-sssr-u-i-americi-a-tonyju-i-matteu-usadio-zivotnu-lekciju-15755995 |website=Jutarnji list |date=15. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

=== Glazbene suradnje ===
Među njegovim najvažnijim glazbenim suradnicama bila je pjevačica [[Liliana Budicin-Manestar]] (Ljiljana Budičin-Manestar). S njom je često nastupao na festivalu Melodije Istre i Kvarnera te izvodio pjesme na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Među njihovim zajedničkim skladbama nalazi se ''Ribareva ljubav'', a 1971. godine zajedno su izveli pjesmu ''Che bel, che bel, che xe'' na festivalu MIK. Godine 1987. objavili su album ''O bella Rovigno'', na kojem su izvodili tradicionalne rovinjske pjesme.&lt;ref name=&quot;Istrapedia&quot;&gt;{{Cite web |title=Budicin-Manestar, Liliana |url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/2490/budicin-manestar-liliana |website=Istrapedia}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MIK1971&quot;&gt;{{Cite web |title=1971. |url=https://melody.hr/1971/ |website=E-monografija festivala MIK}}&lt;/ref&gt;

Godine 2020. s pjevačicom [[Mladenka|Mladenkom Mici]] snimio je duet ''Tajna ključa'', koji je predstavljen javnosti 2021. godine. Pjesma je izvedena na čakavštini, a glazbu i aranžman napisao je [[Duško Rapotec Ute]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mirko Cetinski &amp; Mladenka otkrili &quot;Tajnu ključa&quot; |url=https://www.novilist.hr/mozaik/glazba/mirko-cetinski-mladenka-otkrili-tajnu-kljuca/ |website=Novi list |date=11. veljače 2021.}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2021. s pjevačem [[Valerio Ricchiuto|Valeriom Ricchiutom]] objavio je pjesmu ''Partija je stari barba'', posvećenu moru, ribarima i životu uz Jadran. Glazbu je napisao [[Bruno Krajcar]], tekst [[Tonći Žanko]], a aranžman [[Aleksandar Valenčić]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Valerio Ricchiuto i Mirko Cetinski novom pjesmom opjevali more |url=https://www.glasistre.hr/istra/valerio-i-mirko-cetinski-novom-pjesmom-opjevali-more-754735 |website=Glas Istre |date=28. listopada 2021.}}&lt;/ref&gt;

U prosincu 2023. s pjevačicom [[Nevia Rigutto|Neviom Rigutto]] objavio je ljubavni duet ''Vrati mi se ljubavi''. Glazbu i aranžman napisao je Duško Rapotec Ute, a tekst [[Robert Pilepić]]. Rigutto je izjavila da su se ona i Cetinski poznavali još od sedamdesetih godina, kada su se susretali na glazbenim festivalima, osobito na Melodijama Istre i Kvarnera.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mirko Cetinski i Nevia Rigutto objavili ljubavni duet |url=https://www.novilist.hr/mozaik/mirko-cetinski-i-nevia-rigutto-objavili-ljubavni-duet-mirko-mi-je-u-sali-rekao-da-sa-svima-pjevam-u-duetu-pa-zasto-ne-bi-i-s-njim/ |website=Novi list |date=prosinac 2023.}}&lt;/ref&gt;

Među glazbenicima s kojima je surađivao bili su i skladatelj i glazbeni pedagog [[Nello Milotti]], kantautor i novinar [[Daniel Načinović]] te aranžer [[Andrej Baša]]. Njihova suradnja bila je dio njegova dugogodišnjeg djelovanja na istarskoj glazbenoj sceni.&lt;ref name=&quot;GlasIstre2&quot;&gt;{{Cite web |title=Istra se oprašta od Mirka Cetinskog: Šest desetljeća karijere ostavilo je dubok trag na glazbenoj sceni poluotoka |url=https://www.glasistre.hr/glazba/2026/10/16/istra-se-oprasta-od-mirka-cetinskog-sest-desetljeca-karijere-ostavilo-je-dubok-trag-na-glazbenoj-sc-1087894 |website=Glas Istre |date=16. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

=== Radio Rovinj i kulturni rad ===
Cetinski je bio jedan od pokretača Radio Rovinja, koji je počeo emitirati program 14. veljače 1997. godine. Sudjelovao je u razvoju lokalne radijske postaje koja je bila namijenjena informiranju građana i povezivanju zajednice.

Sudjelovao je i u organizaciji glazbenog festivala ''Modri biser Rovinja''. Godine 2023. Grad Rovinj dodijelio mu je Zlatnu medalju za doprinos glazbi i razvoju lokalnog radija. Priznanje je posvetio gradu i njegovim stanovnicima, koji su mu bili izvor inspiracije.&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GlasIstre2&quot;/&gt;

== Privatni život ==
Mirko Cetinski bio je u braku s [[Vinka Cetinski|Vinkom Cetinski]], hrvatskom poduzetnicom i javnom osobom. Imali su dva sina, [[Tony Cetinski|Tonyja]] i [[Matteo Cetinski|Mattea Mirka Cetinskog]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;/&gt;

== Smrt ==
Mirko Cetinski je umro 15. listopada 2026. godine nakon duge i teške bolesti. Pokopan je na groblju u [[Rovinj]]u.&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;{{Cite web |title=Tony Cetinski plakao na komemoraciji za oca, uz njega bio brat Matteo  |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/tony-i-matteo-cetinski-u-suzama-na-komemoraciji-za-oca-mirka/2848353.aspx |website=Index |date=21. listopada 2026. |accessdate= 23. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cetinski, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Pula]]
[[Kategorija:Životopisi, Rovinj]]</text>
      <sha1>f79p28od67yui1zgsoswd4jldy2ldb4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2016. – Moto2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820211</id>
    <revision>
      <id>7623845</id>
      <parentid>7622256</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T16:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 3-4</comment>
      <origin>7623845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11650" sha1="006uqhisp58s9rsf4wrefg3w4um8kku" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''Moto2''''' za 2016. godinu je drugi put zaredom osvojio [[Francuska|francuski]] vozač [[Johann Zarco]] na motociklu ''Kalex Moto2'' te u momčadi ''Ajo Motorsport''. &lt;br&gt; 
Prvenstvo za konstruktore je osvojio ''Kalex''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
2016. godine je bilo na rasporedu 18 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na svima vožene utrke u klasi ''Moto2''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-

|'''1. ||&lt;small&gt; 20. ožujka 2016. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||&lt;small&gt; ''Commercial Bank Grand Prix of Qatar 
|{{Z|NJE}} Jonas Folger ||Kalex ||{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex 
|{{Z|ŠVI}} '''Thomas Lüthi ||'''Kalex ||{{Z|ŠPA}} Luis Salom ||Kalex ||{{Z|ITA}} Simone Corsi ||Speed Up 
|&lt;ref name=&quot;MA-de_2016&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20191014183635/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2016.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2016''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2016/qat/moto2/rac/classification motogp.com, ''Results / 2016 / Commercial Bank Grand Prix of Qatar 2016 / Moto2 / RAC''], pristupljeno 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/QAT/Moto2/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / COMMERCIAL BANK GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 20 laps = 107.6 km''], objavljeno 20. ožujka 2016., preuzeto 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/losail160320.jpg progcovers.com, ''2016 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Losail International Circuit''], preuzeto 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''2. ||&lt;small&gt; 3. travnja 2016. ||{{Z|ARG}} Termas de Río Hondo ||''VN Argentine ||&lt;small&gt; ''Gran Premio Motul de la República Argentina 
|{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Kalex 
|{{Z|FRA}} '''Johann Zarco ||'''Kalex ||{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex ||{{Z|NJE}} Jonas Folger ||Kalex 
|&lt;ref name=&quot;MA-de_2016&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2016/arg/moto2/rac/classification motogp.com, ''Results / 2016 / Gran Premio Motul de la República Argentina 2016 / Moto2 / RAC''], pristupljeno 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/ARG/Moto2/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / GRAN PREMIO MOTUL DE LA REPÚBLICA ARGENTINA / Race / Classification after 23 laps = 110.538 km''], objavljeno 3. travnja 2016., preuzeto 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/termasderiohondo160403.jpg progcovers.com, ''2016 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Termas de Río Hondo''], preuzeto 22. listopada 2026. &lt;/ref&gt; 
|-


|'''3. ||&lt;small&gt; 10. travnja 2016. ||{{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]] ||''VN Amerika ||&lt;small&gt; ''Red Bull Grand Prix of the Americas 
|{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Kalex ||{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex 
|{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Kalex ||{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Kalex 
|&lt;ref name=&quot;MA-de_2016&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2016/ame/moto2/rac/classification motogp.com, ''Results / 2016 / Red Bull Grand Prix of The Americas 2016 / Moto2 / RAC''], pristupljeno 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/AME/Moto2/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / RED BULL GRAND PRIX OF THE AMERICAS / Race / Classification after 19 laps = 104.747 km''], objavljeno 10. travnja 2016., preuzeto 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/austin160410.jpg progcovers.com, ''2016 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Circuit of the Americas''], preuzeto 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''4. ||&lt;small&gt; 24. travnja 2016. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''Gran Premio Red Bull de España 
|{{Z|UK}} Sam Lowes ||Kalex ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Kalex 
|{{Z|UK}} '''Sam Lowes ||'''Kalex ||{{Z|NJE}} Jonas Folger ||Kalex ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Kalex 
|&lt;ref name=&quot;MA-de_2016&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2016/spa/moto2/rac/classification motogp.com, ''Results / 2016 / Gran Premio Red Bull de España 2016 / Moto2 / RAC''], pristupljeno 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/SPA/Moto2/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 26 laps = 114.998 km''], objavljeno 24. travnja 2016., preuzeto 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/jerez160424.jpg progcovers.com, ''2016 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / Jerez Circuit''], preuzeto 25. listopada 2026. &lt;/ref&gt; 
|-

|}
&lt;!--
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| 
--&gt;
&lt;small&gt; Napomene: &lt;br&gt; 
''VN Argentine'' – također navedena kao ''VN Republike Argentine'' &lt;br&gt;

&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|||||||||||||||| 
--&gt; 

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

'''''Kalex''''' prvak u poretku konstruktora. &lt;br&gt; 
Svi konstruktori su koristili motor ''[[Honda]]'' (izveden iz ''CBR600RR''). 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{Z|NJE}} '''Kalex ||&lt;center&gt; '''450 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{Z|ITA}} '''Speed Up ||&lt;center&gt; '''136 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3.  ||{{Z|FRA}} Tech 3 ||&lt;center&gt; '''47 
|-
|4. ||{{Z|ŠVI}} Suter ||&lt;center&gt; 6 
|-
|}
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/moto2/summary/2023 motorsportstats.com, ''Moto2''] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20230707152811/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback arhiva  
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] 
* {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] 
* {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2016 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2016''] 

== Literatura i izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2016/qat/moto2/rac/classification motogp.com, ''Results / 2016 / Grand Prfix / Moto2 / RAC''], pristupljeno 21 listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2016/moto2/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2016 / Moto2 / Riders' Championship / Championship Standings 2016''], pristupljeno 21 listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2016/moto2/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2016 / Moto2 / Constructors' Championship / Constructor Standings 2016''], pristupljeno 21 listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/VAL/Moto2/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification''], objavljeno 13. siječnja 2016., preuzeto 21. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/VAL/Moto2/RidersPerformance.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / After the GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2016 Riders Performance''], objavljeno 13. siječnja 2016., preuzeto 21. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/VAL/Moto2/table1.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / After the GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2016 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 13. siječnja 2016., preuzeto 21. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2016/VAL/Moto2/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''Moto2 / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2016 Rookie of the Year Classification ''], objavljeno 13. siječnja 2016., preuzeto 21. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20191014183635/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2016.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2016''], wayback arhiva  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241204035841/https://www.the-sports.org/moto-250-cc-presentation-medal-winners-sup404.html the-sports.org, ''Moto - 250 cc (Moto2)- Prize list''], wayback arhiva  
* {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2026/05/4.250cc-Moto2.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 250cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 250cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2009) / FIM MOTO 2 WORLD CHAMPIONSHIP (2010- )''], objavljeno u svibnju 2026., preuzeto 21. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2016.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 2016 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 21 listopada 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u Moto2/250cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – Moto2|2016 2 Moto2]]</text>
      <sha1>006uqhisp58s9rsf4wrefg3w4um8kku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cauchy (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820237</id>
    <revision>
      <id>7623980</id>
      <parentid>7622980</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7623980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9049" sha1="0dfcebd381xif1fsd182tmilr8h8xia" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Cauchy crater AS17-P-2987.jpg
| slika_opis = Snimka: [[Apollo 17]], sjever je dolje
| koordinate = {{coord|9.56|N|38.63|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 11,8 km&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| dubina = 2,67 km&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;
| kolongituda = 321
| nastanak = [[Kopernicij (Mjesec)|Kopernicij]]&lt;ref name=Settle_Head_1979/&gt;
| eponim = [[Augustin-Louis Cauchy|Augustin L. Cauchy]] (1789. – 1857.), francuski matematičar
}}
'''Cauchy''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] na istočnom [[More tišine|Mare Tranquillitatis]].&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ova formacija datira iz kopernicijskog razdoblja.&lt;ref name=&quot;Settle_Head_1979&quot;/&gt; Kružnog je oblika, s malim unutarnjim dnom na sredini kosih unutarnjih stijenki. &lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|61}} Rub pokazuje određenu asimetriju zbog kosog udara, sa širinom duž smjera projektila od {{Val|11.8|u=km}}, a preko njegove okomice {{Val|12.3|u=km}}.&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;/&gt; Zbog visokog [[Albedo|albeda]] ove zdjelaste formacije, posebno je istaknuta za vrijeme punog Mjeseca. &lt;ref name=&quot;Moore_2001&quot;/&gt;

Krater je dobio ime po francuskom matematičaru [[Augustin Louis Cauchy|Augustinu-Louisu Cauchyju]] (1789. – 1857.).&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt; Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uveo [[Edmund Neville Nevill|Edmund Neison]] 1878. godine.&lt;ref name=&quot;Whitaker_1999&quot;/&gt; Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;

{{anchor|Donna}}
== Značajke u blizini ==
[[File:AS08-13-2344_(21329966194).jpg|desno|mini|300px|Cauchy se nalazi u gornjem desnom kvadrantu između [[Rupes Cauchy]] i [[Rimae Cauchy]] na ovoj slici [[Apollo 8|Apolla 8]]. Omega i Tau Cauchy su vidljivi ispod Rupes Cauchyja.]]
Cauchy se nalazi između Rupes Cauchy i Rimae Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Južno od Cauchyja nalazi se 150 km [[Rasjed|dugi rasjed]] na površini nazvan [[Rupes Cauchy]], koji tvori niz litica ili strmih odrona.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Ovaj zid otprilike je paralelan s Rimom Cauchy na sjeveru. Rupes Cauchy je nazvan ''Fossa Casalis'' na karti iz 1974., ali [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] to nije odobrila&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt; Izraz ''Rupes'' korišten je u korist ''Fosse'' za nazive lunarnih strmina.

Južno od Rupes Cauchyja nalaze se dvije [[Mjesečeva kupola|lunarne kupole]] označene kao Omega (ω) Cauchy i Tau (τ) Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Leže južno i jugozapadno od Cauchyja. Svaka lunarna kupola ima malu udubinu na svom vrhu. Budući da se smatra da su takve kupole vulkanske prirode, čini se vjerojatnim da su nastale erupcijom. To je u suprotnosti s većinom lunarnih kratera, za koje se sada vjeruje da su nastali udarima.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt;

[[File:Donna-small_LROC.jpg|lijevo|mini|300px|[[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] slika Donne]]
Otvor na vrhu Omega Cauchyja zove se '''Donna'''.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt; S promjerom od 1,84 km,&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot;/&gt; ova značajka je dovoljno mala da zahtijeva [[teleskop]] promjera objektiva od 150 mm za razlučivanje. &lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Oznaka ventilacijskog otvora je [[Talijanski jezik|talijansko]] žensko ime i ne odnosi se na određenu osobu. [[Međunarodna astronomska unija]] službeno ga je odobrila 1979.&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot; /&gt;

Sjeverno od Cauchyja nalazi se [[Rille|brazda]] Rima Cauchy,&lt;ref name=&quot;LAC-61&quot;/&gt; 210 kilometara dugačak t[[Tektonski rov|ektonski rov]].&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GPN_RC&quot;/&gt; Rima Cauchy je na karti iz 1974. nazvana ''Fossa Cauchy'', ali je naziv ''Rima'' korišten u korist ''Fossa'' za imena lunarnih valova.&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot; /&gt;

== Satelitski krateri ==
{{SatelitskiKrateri/uvod}}&lt;ref name=&quot;Grego_2015&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Cauchy &lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|295}}
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| A
| 12,1° S
| 37,9° I
| 8&amp;nbsp;km
|-
| B
| 9,8° S
| 35,8° I
| 6&amp;nbsp;km
|-
| C
| 8,2° S
| 38,9° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| D
| 10,0° S
| 40,3° I
| 9&amp;nbsp;km
|-
| E
| 8,9° S
| 38,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| F
| 9,6° S
| 36,8° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| M
| 7,6° S
| 35,1° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| U
| 8,8° S
| 42,3° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| V
| 9,0° S
| 41,5° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| Z
| 10,6° S
| 41,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|}
Cauchy A je prikazan kao ''Hussein'' na nekim lunarnim kartama&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LTO61A2&quot;/&gt; temeljenim na fotografijama Apolla 15, ali ime nije odobrila [[Međunarodna astronomska unija|IAU]], koja je službeno odredila ime kratera 2006. &lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Cauchy_-_LROC_-_WAC.JPG|Selenografske značajke oko Cauchyja, kao i njegovi satelitski krateri i mali krater Donna na jugu
File:Cauchy_A_crater_AS17-P-2991.jpg|Krater Cauchy A
File:Cauchy_crater_4073_h2.jpg|Slika Lunar Orbitera 4
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|1081|name=Cauchy}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_D&gt;{{gpn|1575|Donna|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_RC&gt;{{gpn|5226|Rupes Cauchy|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{gpn|8171|name=Cauchy A}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Whitaker_1999&gt;{{cite book
  | title=Mapping and Naming the Moon
  | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker
  | date=1999 | pages=136, 223
  | publisher=Cambridge University Press
  | isbn=978-0-521-62248-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Bussey_Spudis_2004&gt;{{cite book
 | last1=Bussey | first1=B.
 | author-link1=Ben Bussey
 | last2=Spudis | first2=P.
 | author-link2 = Paul Spudis
 | title=The Clementine Atlas of the Moon
 | publisher=[[Cambridge University Press]]
 | date=2004 | location=New York
 | isbn=978-0-521-81528-4 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A3&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A3 Cauchy
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a3_1/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A2&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A2 Lucian
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a2_2/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Chu_et_al_2012&gt;{{cite book
 | title=The Cambridge Photographic Moon Atlas
 | display-authors=1 | first1=Alan | last1=Chu
 | first2=Wolfgang | last2=Paech | first3=Mario | last3=Weigand
 | translator=Storm Dunlop
 | page=75 | year=2012 | ISBN=978-1-107-01973-7
 | publisher=Cambridge University Press
 | url=https://books.google.com/books?id=gOW2MO-IFa4C&amp;pg=PA75 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;&gt;{{cite journal
 | title=The shape and appearance of craters formed by oblique impact on the Moon and Venus
 | last1=Herrick | first1=R. R. | last2=Forsberg-Taylor | first2=N. K.
 | journal=Meteoritics &amp; Planetary Science
 | volume=38 | issue=11 | pages=1551–1578 | date=November 2003
 | doi=10.1111/j.1945-5100.2003.tb00001.x 
 | bibcode=2003M&amp;PS...38.1551H }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Pike_1976&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Settle_Head_1979&gt;{{cite journal
 | title=The role of rim slumping in the modification of lunar impact craters.
 | last1=Settle | first1=M. | last2=Head | first2=J. W.
 | journal=Journal of Geophysical Research
 | volume=84 | date=June 10, 1979 | pages=3081–3096
 | doi=10.1029/JB084iB06p03081 
 | bibcode=1979JGR....84.3081S }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_2001&gt;{{cite book
 | first=Patrick | last=Moore
 | author-link=Patrick Moore
 | date=2001 | page=167
 | title=On the Moon
 | publisher=[[Sterling Publishing Co.]]
 | isbn=978-0-304-35469-6
 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2005&gt;{{cite book
 | first=Peter | last=Grego
 | title=The Moon and How to Observe It
 | publisher=Springer-Verlag | location=London
 | year=2005 | page=145
 | series=Astronomers' Observing Guides Series
 | isbn=1-85233-748-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2015&gt;{{cite book
 | last=Grego | first=P. | year=2015
 | chapter=Satellite Crater
 | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H.
 | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á.
 | title=Encyclopedia of Planetary Landforms
 | publisher=Springer | location=New York, NY
 | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LAC-61&gt;{{cite web
 | title=LAC 61
 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature
 | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_61_wac.pdf
 | access-date=2026-08-25 }}&lt;/ref&gt;}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>0dfcebd381xif1fsd182tmilr8h8xia</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623996</id>
      <parentid>7623980</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>sređeno</comment>
      <origin>7623996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9599" sha1="rslbs0bcf8wrsvobukg1mpyivdqfavl" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Cauchy crater AS17-P-2987.jpg
| slika_opis = Snimka: [[Apollo 17]], sjever je dolje
| koordinate = {{coord|9.56|N|38.63|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 11,8 km&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| dubina = 2,67 km&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;
| kolongituda = 321
| nastanak = [[Kopernicij (Mjesec)|Kopernicij]]&lt;ref name=Settle_Head_1979/&gt;
| eponim = [[Augustin-Louis Cauchy|Augustin L. Cauchy]] (1789. – 1857.), francuski matematičar
}}
{{CSS image crop
  | Image       = AragoCraterLOC.jpg
  | bSize       = 800
  | cWidth      = 400
  | cHeight     = 300
  | oTop        = 0
  | oLeft       = 300
  | Location    = left
  | Description = Cauchy (desno od središta) u Moru tišine
  | Link        =
  | Alt         =
}}
'''Cauchy''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] na istočnom [[More tišine|Moru tišine]] ({{lat.|Mare Tranquillitatis}}).&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ova formacija datira iz [[Kopernicij (Mjesec)|kopernicijskog]] razdoblja.&lt;ref name=&quot;Settle_Head_1979&quot;/&gt; Kružnog je oblika, s malim unutarnjim dnom na sredini kosih unutarnjih stijenki.&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|61}} Rub pokazuje određenu asimetriju zbog kosog udara, sa širinom duž smjera projektila od {{Val|11.8|u=km}}, a preko njegove okomice {{Val|12.3|u=km}}.&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;/&gt; Zbog visokog [[Albedo|albeda]] ove zdjelaste formacije, posebno je istaknuta za vrijeme punog Mjeseca. &lt;ref name=&quot;Moore_2001&quot;/&gt;

== Ime ==
Krater je dobio ime po francuskom matematičaru [[Augustin Louis Cauchy|Augustinu-Louisu Cauchyju]] (1789. – 1857.).&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt; Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uveo [[Edmund Neville Nevill|Edmund Neison]] 1878. godine.&lt;ref name=&quot;Whitaker_1999&quot;/&gt; Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;

{{anchor|Donna}}
== Značajke u blizini ==
[[File:AS08-13-2344_(21329966194).jpg|mini|desno|300px|Cauchy se nalazi u gornjem desnom kvadrantu između [[Rupes Cauchy]] i [[Rimae Cauchy]] na ovoj slici [[Apollo 8|Apolla 8]]. Omega i Tau Cauchy su vidljivi ispod Rupes Cauchyja.]]
Cauchy se nalazi između Rupes Cauchy i Rimae Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Južno od Cauchyja nalazi se 150 km [[Rasjed|dugi rasjed]] na površini nazvan [[Rupes Cauchy]], koji tvori niz litica ili strmih odrona.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Ovaj zid otprilike je paralelan s Rimom Cauchy na sjeveru. Rupes Cauchy je nazvan ''Fossa Casalis'' na karti iz 1974., ali [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] to nije odobrila&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt; Izraz ''Rupes'' korišten je u korist ''Fosse'' za nazive lunarnih strmina.

Južno od Rupes Cauchyja nalaze se dvije [[Mjesečeva kupola|lunarne kupole]] označene kao Omega (ω) Cauchy i Tau (τ) Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Leže južno i jugozapadno od Cauchyja. Svaka lunarna kupola ima malu udubinu na svom vrhu. Budući da se smatra da su takve kupole [[Vulkanizam na Mjesecu|vulkanske prirode]], čini se vjerojatnim da su nastale erupcijom. To je u suprotnosti s većinom lunarnih kratera, za koje se sada vjeruje da su nastali udarima.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt;

[[File:Donna-small_LROC.jpg|mini|lijevo|250px|[[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] slika Donne]]
Otvor na vrhu Omega Cauchyja zove se '''Donna'''.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt; S promjerom od 1,84 km,&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot;/&gt; ova značajka je dovoljno mala da zahtijeva [[teleskop]] promjera objektiva od 150 mm za razlučivanje. &lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Oznaka ventilacijskog otvora je [[Talijanski jezik|talijansko]] žensko ime i ne odnosi se na određenu osobu. [[Međunarodna astronomska unija]] službeno ga je odobrila 1979.&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot; /&gt;

Sjeverno od Cauchyja nalazi se [[Rille|brazda]] Rima Cauchy,&lt;ref name=&quot;LAC-61&quot;/&gt; 210 kilometara dugačak t[[Tektonski rov|ektonski rov]].&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GPN_RC&quot;/&gt; Rima Cauchy je na karti iz 1974. nazvana ''Fossa Cauchy'', ali je naziv ''Rima'' korišten u korist ''Fossa'' za imena lunarnih valova.&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot; /&gt;

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Cauchy - LROC - WAC.JPG|mini|desno|600px|Krater Cauchy i njegovi satelitski krateri, [[Rupes Cauchy]], [[Rima Cauchy]] i [[#Donna|Donna]].]]
{{SatelitskiKrateri/uvod}}&lt;ref name=&quot;Grego_2015&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Cauchy &lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|295}}
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| A
| 12,1° S
| 37,9° I
| 8&amp;nbsp;km
|-
| B
| 9,8° S
| 35,8° I
| 6&amp;nbsp;km
|-
| C
| 8,2° S
| 38,9° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| D
| 10,0° S
| 40,3° I
| 9&amp;nbsp;km
|-
| E
| 8,9° S
| 38,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| F
| 9,6° S
| 36,8° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| M
| 7,6° S
| 35,1° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| U
| 8,8° S
| 42,3° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| V
| 9,0° S
| 41,5° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| Z
| 10,6° S
| 41,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|}
Cauchy A je prikazan kao ''Hussein'' na nekim lunarnim kartama&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LTO61A2&quot;/&gt; temeljenim na fotografijama Apolla 15, ali ime nije odobrila [[Međunarodna astronomska unija|IAU]], koja je službeno odredila ime kratera 2006. &lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150px&quot;&gt;
File:Cauchy_-_LROC_-_WAC.JPG|Selenografske značajke oko Cauchyja, kao i njegovi satelitski krateri i mali krater Donna na jugu
File:Cauchy_A_crater_AS17-P-2991.jpg|Krater Cauchy A
File:Cauchy_crater_4073_h2.jpg|Slika Lunar Orbitera 4
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|1081|name=Cauchy}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_D&gt;{{gpn|1575|Donna|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_RC&gt;{{gpn|5226|Rupes Cauchy|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{gpn|8171|name=Cauchy A}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Whitaker_1999&gt;{{cite book
  | title=Mapping and Naming the Moon
  | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker
  | date=1999 | pages=136, 223
  | publisher=Cambridge University Press
  | isbn=978-0-521-62248-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Bussey_Spudis_2004&gt;{{cite book
 | last1=Bussey | first1=B.
 | author-link1=Ben Bussey
 | last2=Spudis | first2=P.
 | author-link2 = Paul Spudis
 | title=The Clementine Atlas of the Moon
 | publisher=[[Cambridge University Press]]
 | date=2004 | location=New York
 | isbn=978-0-521-81528-4 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A3&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A3 Cauchy
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a3_1/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A2&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A2 Lucian
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a2_2/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Chu_et_al_2012&gt;{{cite book
 | title=The Cambridge Photographic Moon Atlas
 | display-authors=1 | first1=Alan | last1=Chu
 | first2=Wolfgang | last2=Paech | first3=Mario | last3=Weigand
 | translator=Storm Dunlop
 | page=75 | year=2012 | ISBN=978-1-107-01973-7
 | publisher=Cambridge University Press
 | url=https://books.google.com/books?id=gOW2MO-IFa4C&amp;pg=PA75 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;&gt;{{cite journal
 | title=The shape and appearance of craters formed by oblique impact on the Moon and Venus
 | last1=Herrick | first1=R. R. | last2=Forsberg-Taylor | first2=N. K.
 | journal=Meteoritics &amp; Planetary Science
 | volume=38 | issue=11 | pages=1551–1578 | date=November 2003
 | doi=10.1111/j.1945-5100.2003.tb00001.x 
 | bibcode=2003M&amp;PS...38.1551H }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Pike_1976&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Settle_Head_1979&gt;{{cite journal
 | title=The role of rim slumping in the modification of lunar impact craters.
 | last1=Settle | first1=M. | last2=Head | first2=J. W.
 | journal=Journal of Geophysical Research
 | volume=84 | date=June 10, 1979 | pages=3081–3096
 | doi=10.1029/JB084iB06p03081 
 | bibcode=1979JGR....84.3081S }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_2001&gt;{{cite book
 | first=Patrick | last=Moore
 | author-link=Patrick Moore
 | date=2001 | page=167
 | title=On the Moon
 | publisher=[[Sterling Publishing Co.]]
 | isbn=978-0-304-35469-6
 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2005&gt;{{cite book
 | first=Peter | last=Grego
 | title=The Moon and How to Observe It
 | publisher=Springer-Verlag | location=London
 | year=2005 | page=145
 | series=Astronomers' Observing Guides Series
 | isbn=1-85233-748-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2015&gt;{{cite book
 | last=Grego | first=P. | year=2015
 | chapter=Satellite Crater
 | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H.
 | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á.
 | title=Encyclopedia of Planetary Landforms
 | publisher=Springer | location=New York, NY
 | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LAC-61&gt;{{cite web
 | title=LAC 61
 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature
 | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_61_wac.pdf
 | access-date=2026-08-25 }}&lt;/ref&gt;}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>rslbs0bcf8wrsvobukg1mpyivdqfavl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623997</id>
      <parentid>7623996</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:47:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7623997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9471" sha1="pm5eyi20oucuu8xsagfzmn3x3myyw6j" xml:space="preserve">{{infookvir mjesečev krater ili more
| ime = 
| slika = Cauchy crater AS17-P-2987.jpg
| slika_opis = Snimka: [[Apollo 17]], sjever je dolje
| koordinate = {{coord|9.56|N|38.63|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| promjer = 11,8 km&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| dubina = 2,67 km&lt;ref name=&quot;Pike_1976&quot;/&gt;
| kolongituda = 321
| nastanak = [[Kopernicij (Mjesec)|Kopernicij]]&lt;ref name=Settle_Head_1979/&gt;
| eponim = [[Augustin-Louis Cauchy|Augustin L. Cauchy]] (1789. – 1857.), francuski matematičar
}}
{{CSS image crop
  | Image       = AragoCraterLOC.jpg
  | bSize       = 800
  | cWidth      = 400
  | cHeight     = 300
  | oTop        = 0
  | oLeft       = 300
  | Location    = left
  | Description = Cauchy (desno od središta) u Moru tišine
  | Link        =
  | Alt         =
}}
'''Cauchy''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] na istočnom [[More tišine|Moru tišine]] ({{lat.|Mare Tranquillitatis}}).&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ova formacija datira iz [[Kopernicij (Mjesec)|kopernicijskog]] razdoblja.&lt;ref name=&quot;Settle_Head_1979&quot;/&gt; Kružnog je oblika, s malim unutarnjim dnom na sredini kosih unutarnjih stijenki.&lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|61}} Rub pokazuje određenu asimetriju zbog kosog udara, sa širinom duž smjera projektila od {{Val|11.8|u=km}}, a preko njegove okomice {{Val|12.3|u=km}}.&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;/&gt; Zbog visokog [[Albedo|albeda]] ove zdjelaste formacije, posebno je istaknuta za vrijeme punog Mjeseca. &lt;ref name=&quot;Moore_2001&quot;/&gt;

== Ime ==
Krater je dobio ime po francuskom matematičaru [[Augustin Louis Cauchy|Augustinu-Louisu Cauchyju]] (1789. – 1857.).&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt; Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uveo [[Edmund Neville Nevill|Edmund Neison]] 1878. godine.&lt;ref name=&quot;Whitaker_1999&quot;/&gt; Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;

{{anchor|Donna}}
== Značajke u blizini ==
[[File:AS08-13-2344_(21329966194).jpg|mini|desno|300px|Cauchy se nalazi u gornjem desnom kvadrantu između [[Rupes Cauchy]] i [[Rimae Cauchy]] na ovoj slici [[Apollo 8|Apolla 8]]. Omega i Tau Cauchy su vidljivi ispod Rupes Cauchyja.]]
Cauchy se nalazi između Rupes Cauchy i Rimae Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Južno od Cauchyja nalazi se 150 km [[Rasjed|dugi rasjed]] na površini nazvan [[Rupes Cauchy]], koji tvori niz litica ili strmih odrona.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Ovaj zid otprilike je paralelan s Rimom Cauchy na sjeveru. Rupes Cauchy je nazvan ''Fossa Casalis'' na karti iz 1974., ali [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] to nije odobrila&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt; Izraz ''Rupes'' korišten je u korist ''Fosse'' za nazive lunarnih strmina.

Južno od Rupes Cauchyja nalaze se dvije [[Mjesečeva kupola|lunarne kupole]] označene kao Omega (ω) Cauchy i Tau (τ) Cauchy.&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt; Leže južno i jugozapadno od Cauchyja. Svaka lunarna kupola ima malu udubinu na svom vrhu. Budući da se smatra da su takve kupole [[Vulkanizam na Mjesecu|vulkanske prirode]], čini se vjerojatnim da su nastale erupcijom. To je u suprotnosti s većinom lunarnih kratera, za koje se sada vjeruje da su nastali udarima.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt;

[[File:Donna-small_LROC.jpg|mini|lijevo|250px|[[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] slika Donne]]
Otvor na vrhu Omega Cauchyja zove se '''Donna'''.&lt;ref name=&quot;Chu_et_al_2012&quot;/&gt; S promjerom od 1,84 km,&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot;/&gt; ova značajka je dovoljno mala da zahtijeva [[teleskop]] promjera objektiva od 150 mm za razlučivanje. &lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot;/&gt; Oznaka ventilacijskog otvora je [[Talijanski jezik|talijansko]] žensko ime i ne odnosi se na određenu osobu. [[Međunarodna astronomska unija]] službeno ga je odobrila 1979.&lt;ref name=&quot;GPN_D&quot; /&gt;

Sjeverno od Cauchyja nalazi se [[Rille|brazda]] Rima Cauchy,&lt;ref name=&quot;LAC-61&quot;/&gt; 210 kilometara dugačak t[[Tektonski rov|ektonski rov]].&lt;ref name=&quot;Grego_2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GPN_RC&quot;/&gt; Rima Cauchy je na karti iz 1974. nazvana ''Fossa Cauchy'', ali je naziv ''Rima'' korišten u korist ''Fossa'' za imena lunarnih valova.&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot; /&gt;

== Satelitski krateri ==
[[Datoteka:Cauchy - LROC - WAC.JPG|mini|desno|600px|Krater Cauchy i njegovi satelitski krateri, [[Rupes Cauchy]], [[Rima Cauchy]] i [[#Donna|Donna]].]]
{{SatelitskiKrateri/uvod}}&lt;ref name=&quot;Grego_2015&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Cauchy &lt;ref name=&quot;Bussey_Spudis_2004&quot;/&gt;{{Is|295}}
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ...
! scope=&quot;col&quot; rowspan=2 | Promjer
|-
! scope=&quot;col&quot; | širina
! scope=&quot;col&quot; | dužina
|-
| A
| 12,1° S
| 37,9° I
| 8&amp;nbsp;km
|-
| B
| 9,8° S
| 35,8° I
| 6&amp;nbsp;km
|-
| C
| 8,2° S
| 38,9° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| D
| 10,0° S
| 40,3° I
| 9&amp;nbsp;km
|-
| E
| 8,9° S
| 38,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| F
| 9,6° S
| 36,8° I
| 4&amp;nbsp;km
|-
| M
| 7,6° S
| 35,1° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| U
| 8,8° S
| 42,3° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| V
| 9,0° S
| 41,5° I
| 5&amp;nbsp;km
|-
| Z
| 10,6° S
| 41,6° I
| 4&amp;nbsp;km
|}
Cauchy A je prikazan kao ''Hussein'' na nekim lunarnim kartama&lt;ref name=&quot;LTO61A3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LTO61A2&quot;/&gt; temeljenim na fotografijama Apolla 15, ali ime nije odobrila [[Međunarodna astronomska unija|IAU]], koja je službeno odredila ime kratera 2006. &lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150px&quot;&gt;
File:Cauchy_A_crater_AS17-P-2991.jpg|Krater Cauchy A
File:Cauchy_crater_4073_h2.jpg|Slika Lunar Orbitera 4
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=GPN&gt;{{gpn|1081|name=Cauchy}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_D&gt;{{gpn|1575|Donna|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=GPN_RC&gt;{{gpn|5226|Rupes Cauchy|access-date=2026-08-24}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{gpn|8171|name=Cauchy A}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Whitaker_1999&gt;{{cite book
  | title=Mapping and Naming the Moon
  | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker
  | date=1999 | pages=136, 223
  | publisher=Cambridge University Press
  | isbn=978-0-521-62248-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Bussey_Spudis_2004&gt;{{cite book
 | last1=Bussey | first1=B.
 | author-link1=Ben Bussey
 | last2=Spudis | first2=P.
 | author-link2 = Paul Spudis
 | title=The Clementine Atlas of the Moon
 | publisher=[[Cambridge University Press]]
 | date=2004 | location=New York
 | isbn=978-0-521-81528-4 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A3&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A3 Cauchy
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a3_1/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LTO61A2&gt;{{cite web
 | title=LTO-61A2 Lucian
 | series=Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series
 | publisher=Defense Mapping Agency
 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a2_2/
 | access-date=2026-05-02
 }} Scale: 1:250,000.&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Chu_et_al_2012&gt;{{cite book
 | title=The Cambridge Photographic Moon Atlas
 | display-authors=1 | first1=Alan | last1=Chu
 | first2=Wolfgang | last2=Paech | first3=Mario | last3=Weigand
 | translator=Storm Dunlop
 | page=75 | year=2012 | ISBN=978-1-107-01973-7
 | publisher=Cambridge University Press
 | url=https://books.google.com/books?id=gOW2MO-IFa4C&amp;pg=PA75 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Herrick Forsberg-Taylor 2003&quot;&gt;{{cite journal
 | title=The shape and appearance of craters formed by oblique impact on the Moon and Venus
 | last1=Herrick | first1=R. R. | last2=Forsberg-Taylor | first2=N. K.
 | journal=Meteoritics &amp; Planetary Science
 | volume=38 | issue=11 | pages=1551–1578 | date=November 2003
 | doi=10.1111/j.1945-5100.2003.tb00001.x 
 | bibcode=2003M&amp;PS...38.1551H }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Pike_1976&gt;{{cite journal
 | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources
 | last=Pike | first=R. J.
 | journal=The Moon
 | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477
 | date=September 1976
 | doi=10.1007/BF00562253
 | bibcode=1976Moon...15..463P }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Settle_Head_1979&gt;{{cite journal
 | title=The role of rim slumping in the modification of lunar impact craters.
 | last1=Settle | first1=M. | last2=Head | first2=J. W.
 | journal=Journal of Geophysical Research
 | volume=84 | date=June 10, 1979 | pages=3081–3096
 | doi=10.1029/JB084iB06p03081 
 | bibcode=1979JGR....84.3081S }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Moore_2001&gt;{{cite book
 | first=Patrick | last=Moore
 | author-link=Patrick Moore
 | date=2001 | page=167
 | title=On the Moon
 | publisher=[[Sterling Publishing Co.]]
 | isbn=978-0-304-35469-6
 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2005&gt;{{cite book
 | first=Peter | last=Grego
 | title=The Moon and How to Observe It
 | publisher=Springer-Verlag | location=London
 | year=2005 | page=145
 | series=Astronomers' Observing Guides Series
 | isbn=1-85233-748-6 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Grego_2015&gt;{{cite book
 | last=Grego | first=P. | year=2015
 | chapter=Satellite Crater
 | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H.
 | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á.
 | title=Encyclopedia of Planetary Landforms
 | publisher=Springer | location=New York, NY
 | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=LAC-61&gt;{{cite web
 | title=LAC 61
 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature
 | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_61_wac.pdf
 | access-date=2026-08-25 }}&lt;/ref&gt;}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>pm5eyi20oucuu8xsagfzmn3x3myyw6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Austrougarska polarna ekspedicija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820245</id>
    <revision>
      <id>7623940</id>
      <parentid>7622248</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spomen */ sitnica</comment>
      <origin>7623940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23027" sha1="se7yhxsn4qx71vqo2vyqabxqdu8ugtl" xml:space="preserve">[[Image:Kara sea ZFJ.PNG|thumb|right|250px|Lokacija [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]]]
'''Austrougarska polarna ekspedicija''' bila je [[Arktik|arktička]] ekspedicija kojoj je cilj bio pronaći [[Sjeveroistočni prolaz]]. Trajala je od 1872. do 1874., a predvodili su je [[Julius von Payer]] i [[Karl Weyprecht]]. Ekspedicija je otkrila i djelomično istražila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]].

Od 24 člana posade, jedan je bio podrijetlom iz [[Norveška|Norveške]], dok su preostala 23 bila iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], među kojima je bilo 12 [[Hrvati|Hrvata]].

== Pozadina ==
Austrougarska polarna ekspedicija u velikoj je mjeri bila potaknuta inicijativom geografa [[August Heinrich Petermann|Augusta Heinricha Petermanna]], zagovornika plovnog [[Arktički ocean|Sjevernog ledenog mora]]. Petermann je prethodno sudjelovao u [[njemačke ekspedicije na Sjeverni pol|njemačkim ekspedicijama na Sjeverni pol]] od 1868. do 1870., koje nisu uspjele pronaći plovne putove uz istočnu obalu [[Grenland]]a. Nakon toga Petermann se zalagao za istraživanje područja između [[Svalbard]]a i [[Nova Zemlja|Nove Zemlje]], za koje je pretpostavljao da je manje prekriveno ledom zbog utjecaja [[Golfska struja|Golfske struje]].{{sfn|Barr|2011|p=97}}

[[File:Spitsbergen 1872, by Austrian photographer Wilhelm Burger (1844-1920).jpg|thumb|Fotografija usidrenog jedrenjaka Isbjörn ispred ledenjaka na  [[Spitsbergen]]u, 1872.]]
[[Datoteka:Karl_Weyprecht.jpg|thumb|[[Karl Weyprecht]], zapovjednik ekspedicije]]

Godine 1871. organizirana je probna ekspedicija koju su predvodili Weyprecht i Payer. Unajmili su norveški brod Isbjørn te u [[Tromsø]]u angažirali kapetana Johana Kjeldsena i norvešku posadu.{{sfn|Barr|2011|p=98}}

Isbjørn je zaplovio prema istočnoj obali Svalbarda u nadi da će dosegnuti [[Kvitøya|Gillisovu Zemlju]]. Međutim, naišli su na gust morski led te nisu uspjeli napredovati dalje od obale otoka [[Nordaustlandet]]a. Kako bi spasili ekspediciju koja je dotad bila razočaravajuća, Weyprecht i Payer najprije su istražili otoke južnije od njih, a zatim nastavili plovidbu prema istoku. Ondje su pronašli otvoreno more i uspjeli se probiti duboko u [[Barentsovo more]]. Povoljni uvjeti s obzirom na količinu leda opravdali su slanje glavne ekspedicije u istom smjeru sljedeće godine.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Capelotti |first=Peter Joseph |url=https://press.ucalgary.ca/books/9781552387054 |title=Shipwreck at Cape Flora: The Expeditions of Benjamin Leigh Smith |date=2013 |publisher=University of Calgary Press |isbn=978-1-55238-705-4 |pages=130–134}}&lt;/ref&gt;

Nezadovoljan Norvežanima tijekom izviđačke plovidbe brodom Isbjørn, Weyprecht je odlučio da glavnu ekspediciju treba činiti [[Austro-Ugarska|austrougarska]] posada. Također je zaključeno da će parobrod biti neophodan.{{sfn|Barr|2011|p=99}}

== Pripreme ==
=== Plan ===
Cilj ekspedicije bilo je istražiti [[Arktički ocean]] sjeverno od [[Rusija|Rusije]] i u idealnom slučaju pronaći [[Sjeveroistočni prolaz]].{{sfn|Payer|1875|p=1}}{{sfn|Weyprecht|1875|p=19}}{{sfn|Payer|1876|p=2}} Planirano je da ekspedicija iz Norveške doplovi do sjeverne obale [[Nova Zemlja|Nove Zemlje]], a zatim preko [[Novosibirski otoci|Novosibirskih otoka]] nastavi prema [[Sjeverna Amerika|Americi]], i to u periodu od dvije i pol godine. Također se nadalo da bi istraživanje tog područja moglo dovesti do otkrića kopna koje bi se moglo iskoristiti kao baza za dolazak do [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] morskim putem.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Weyprecht |first=Carl |date=1871 |title=Bericht über die Polarexpedition an die kaiserliche Akademie der Wissenschaften |url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=geo&amp;datum=1871&amp;size=45 |journal=Mittheilungen der kaiserlich-königlichen Geographischen Gesellschaft |volume=14 |pages=545–555 |access-date=28 December 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Financiranje ===
Ukupni troškovi ekspedicije iznosili su 222.600 [[Austrougarski gulden|forinti]], a najveći dio sredstava osiguran je privatnim donacijama, od kojih su mnoge potjecale od austrougarskih plemića. Glavni pokrovitelj bio je grof [[Johann Nepomuk Wilczek]], koji je donirao 30.000 forinti. Grof Franz Salm (1819. – 1887.) donirao je 20.000 forinti. Od državnih ministarstava i [[Austrijska akademija znanosti|Akademije znanosti]] ekspedicija je primila 10.340 forinti, dok je kruna osigurala dodatnih 10.000 forinti.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=31 December 1874 |title=Rechnung der Nordpol-Expedition |url=https://books.google.com/books?id=FQW9Gps964kC&amp;pg=RA27-PA19 |work=Volksblatt für Stadt und Land |location=Vienna |page=19 |volume=5 |issue=53}}&lt;/ref&gt; Među ostalim važnim pokroviteljima bili su grof Ödön Zichy,{{sfn|Weyprecht|1879|p=XI}} bankar Ludwig von Ladenburg (1873. – 1877.),{{sfn|Schimanski &amp; Spring|2015|p=443}} nadvojvoda [[nadvojvoda Rainer Austrijski (1827. – 1913.)|Rainer Austrijski]]{{sfn|Schimanski &amp; Spring|2015|p=443}} i barun [[Maximilian Daublebsky von Sterneck|Maximilian von Sterneck]].{{sfn|Weyprecht|1879|p=X}}

=== Brod ===
Glavni brod ekspedicije bio je Tegetthoff, nazvan po austrougarskom admiralu [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmu von Tegetthoffu]], pod čijim je zapovjedništvom Weyprecht prethodno služio. Brod je za potrebe ekspedicije izgradilo brodogradilište Teklenborg &amp; Beurmann u [[Bremerhaven]]u. Bio je to trojarbolni barkentin deplasmana 220 tona, duljine 38,34 metra, opremljen parnim strojem snage 100 konjskih snaga (75 kW).{{sfn|Payer|1876|p=3}} Osim toga, grof Wilczek ponovno je osobno unajmio jedrenjak Isbjørn kako bi se njime uspostavilo pričuvno skladište zaliha za hitne slučajeve.

=== Posada ===
Posada je međusobno komunicirala na [[talijanski|talijanskom]].{{sfn|Payer|1876|pp=4f}} Od 24 člana posade, jedan je bio podrijetlom iz [[Norveška|Norveške]], dok su preostala 23 bila iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], među kojima je bilo 12 [[Hrvati|Hrvata]]. 
{|style=&quot;width: 100%; align:top&quot;
|
* [[Karl Weyprecht]] &amp;ndash; zapovjednik broda i ekspedicije (iz [[Michelstadt|Michelstadta]], [[Veliko Vojvodstvo Hesse|Hesse]])
* [[Julius von Payer|Julius Payer]] &amp;ndash; zapovjednik istraživanja na kopnu (iz [[Teplice|Teplica]], [[Kraljevina Češka|Češka]])
* Gustav Brosch &amp;ndash; prvi časnik (iz [[Chomutov]]a, Češka)
* Eduard Orel &amp;ndash; drugi časnik (iz mjesta [[Nový Jičín]], [[Markgrofovija Moravska|Moravska]])
* Gyula Kepes &amp;ndash; liječnik (iz [[Vari (Zakarpatska oblast)|Varija]], [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]])
* Elling Carlsen &amp;ndash; ledolomac i harpunist (iz [[Tromsø|Tromsøa]], [[Norveška]])
* Petar Lusina &amp;ndash; vođa palube (iz [[Corpus separatum|Rijeke]], rođen u [[Cres (grad)|Cresu]])
* Otto Krisch &amp;ndash; mehaničar i strojovođa (iz [[Pačlavice|Pačlavica]], Moravska)
* Ante Večerina &amp;ndash; tesar (iz [[Draga (Rijeka)|Drage]] kraj Rijeke)
* Josef Pospischill &amp;ndash; ložač kotla (iz [[Přerov]]a, Moravska)
* Johann Oratsch &amp;ndash; kuhar (iz [[Graz]]a, [[Štajerska (vojvodstvo)|Štajerske]])
* Johann Haller &amp;ndash; lovac i planinar (iz [[Passeierska dolina|Passeierske doline]], [[Grofovija Tirol|Tirol]])
* Alexander Klotz &amp;ndash; lovac i planinar (iz Passeierske doline, Tirol)
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; | Mornari:
* Ante Zaninović (iz [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Svete Nedjelje]], [[Hvar]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]])
* Ante Katarinić (iz [[Mali Lošinj|Malog Lošinja]], [[Markgrofovija Istra|Istra]])
* Antonio Scarpa (iz [[Trst|Trsta]])
* Ante Lukinović (iz [[Pučišće|Pučišća]] na [[Brač]]u, Dalmacija)
* Josip Latković (iz [[Kožljak]]a/[[Jesenovik]]a, Istra)
* Petar Falešić (iz [[Kraljevica|Kraljevice]], [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]])
* Juraj Štiglić (iz [[Praputnjak|Praputnjaka]] kraj [[Bakar (grad)|Bakra]], Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija)
* Vicko Palmić (iz [[Lovran]]a, Istra)
* Lovro Marola  (iz Rijeke)
* Fran Letiš (iz [[Opatija|Opatije]], Istra)
* Jakov Sušić (iz Voloskog, Istra)
|}

Pratila su ih i dva psa iz [[Laponija|Laponije]] te šest pasa iz [[Beč]]a,{{sfn|Payer|1876|p=5}} kao i dvije mačke.{{sfn|Krisch|1875|p=10}}

== Putovanje == 
[[File:XTegetthoff.jpg|thumb|Tegetthoff zarobljen u ledu]]
[[File:Térkép 1874-43.JPG|thumb|Ruta broda Tegetthoff, ekspedicije sa saonicama i povratno putovanje]]

Isbjørn je 20. lipnja 1872. isplovio iz [[Norveška|norveške]] luke [[Tromsø]] s ciljem uspostavljanja skladišta zaliha na rtu Nassau, na [[nova Zemlja|Novoj Zemlji]]. Na brodu su se nalazili grof Wilczek, barun von Sterneck i kapetan Johan Kjeldsen.

Tegetthoff je sa svojom posadom od 24 člana isplovio iz Tromsøa 13. srpnja 1872. godine.{{sfn|Payer|1876|p=5}} Dva su se broda susrela u blizini Barentsovih otoka, kraj Nove Zemlje, gdje je uspostavljeno pričuvno skladište zaliha u slučaju da posadi broda Tegetthoff zatrebaju potrepštine pri povratku. Nakon što je izvršio svoju zadaću, Isbjørn se vratio u luku.&lt;ref&gt;{{Cite magazine |last=Andree |first=Richard |date=30 August 1873 |title=Deutsche Reisende der Gegenwart. VII. Graf Hans Wiltschek. |url=https://www.digitale-sammlungen.de/en/view/bsb10943885?page=392,393 |access-date=10 December 2021 |magazine=Daheim |publisher=Velhagen &amp; Klasing |pages=764–766 |via=Bayerische Staatsbibliothek |volume=IX |issue=48 |place=Leipzig}}&lt;/ref&gt;

Tegetthoff je nastavio plovidbu prema sjeveru. Krajem kolovoza ostao je zarobljen u plutajućem morskom ledu sjeverno od Nove Zemlje te je počeo plutati prema dotad nepoznatim polarnim područjima.{{sfn|Payer|1875|pp=2,6}}

Tijekom duljeg razdoblja brodu je prijetila opasnost da ga zdrobi led. Članovi ekspedicije često su se pripremali napustiti brod.{{sfn|Krisch|1875|pp=30–34., 38., 46–49}}

Dana 30. kolovoza 1873., nakon godinu dana provedenih u ledu, istraživači su otkrili arhipelag koji su nazvali [[Zemlja Franje Josipa]] po austrougarskom caru [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]]{{sfn|Payer|1875|p=12}} Brod Tegetthoff nastavio je plutati sve do kraja listopada, kada se zaustavio uz otok na jugoistoku Zemlje Franje Josipa. U studenom je poduzeto nekoliko kraćih ekspedicija na novootkriveni otok, nazvan [[Wilczekov otok]], nakon čega su istraživači morali pričekati završetak [[Polarna noć|polarne noći]] kako bi mogli nastaviti istraživanje.{{sfn|Barr|2011|p=100}}

Tijekom veljače 1874. Weyprecht i Payer odlučili su napustiti brod zarobljen u ledu nakon što su dovršili istraživačke ekspedicije na saonicama kako bi istražili novootkrivene zemlje. Prva od tih ekspedicija uputila se na [[Hallov otok]], gdje su članovi ekspedicije usponom stigli do rta Tegetthoff i ledenjaka Sonklar. Temperatura na ledenjaku spuštala se i do −50 °C.{{sfn|Payer|1875|pp=8f}}

Dan nakon povratka skupine sa saonica, Otto Krisch, koji je ostao na brodu, preminuo je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Još je u studenom 1872. rekao da pati od bolova u prsima.{{sfn|Krisch|1875|p=36}} Brodski liječnik Kepes kasnije je napisao da su njegovi simptomi izazivali zabrinutost još od travnja 1873. U veljači 1874. Krisch je obolio i od [[skorbut]]a.{{sfn|Krisch|1875|pp=112f}} Skorbut je predstavljao problem i za ostale članove posade, no uspjeli su ga izliječiti konzerviranim povrćem, limunovim sokom, vinom i mesom [[polarni medvjed|polarnog medvjeda]].{{sfn|Payer|1876|p=82}} Krisch je pokopan u pukotini na Wilczekovom otoku. Grob je zatvoren kamenom, a na njemu je postavljen drveni križ.{{sfn|Krisch|1875|pp=114f}}

Druga ekspedicija na saonicama trajala je 27 dana. Tijekom putovanja muškarcima je neprestano prijetila opasnost od pomicanja ili otvaranja morskog leda, zbog čega se možda ne bi mogli vratiti na brod. Kretali su se [[Austrijski tjesnac|Austrijskim tjesnacem]] prema sjeveru, a Payer je usput obavljao mjerenja na različitim lokacijama.{{sfn|Payer|1875|pp=9–12}} Istraživački rad omogućio je kartiranje velikog dijela istočnog dijela Zemlje Franje Josipa. Prilikom prelaska ledenjaka Middendorf na [[Rudolfov otok|Rudolfovu otoku]], Zaninović je sa saonicama i psima propao u ledenjačku pukotinu. Haller, iskusan alpinist, uspio se spustiti u pukotinu i spasiti Zaninovića, pse i saonice s većinom opreme. Dana 12. travnja 1874. stigli su do najsjevernije točke Zemlje Franje Josipa, [[Rt Fligeli|rta Fligeli]] (81° 51′ sjeverne geografske širine). Payer je vjerovao da je u daljini na sjeveru ugledao kopno, koje je nazvao Zemlja kralja Oskara i Zemlja Petermanna.{{sfn|Barr|2011|p=101}}

U sklopu treće ekspedicije istražen je [[McClintockov otok]].{{sfn|Payer|1875|p=17}}

Dana 20. svibnja 1874. napustili su brod i pokušali stići do Nove Zemlje.{{sfn|Payer|1876|p=386}} U početku su sa sobom ponijeli tri čamca, svaki postavljen na saonice, kao i zalihe hrane i opremu za tri do četiri mjeseca, raspoređene na još troje saonica. Svake su saonice težile oko 820 kg. Koristili su i male pseće saonice. Napredovali su tako da su neko vrijeme vukli saonice s čamcima, a zatim se vraćali po dodatne saonice.{{sfn|Barr|2011|p=102}}

Skupina je vrlo sporo napredovala preko leda prepunog prepreka. Tek nakon osam dana uspjeli su se udaljiti toliko da više nisu mogli vidjeti brod.{{sfn|Barr|2011|p=104}} Dana 1. srpnja više nisu mogli napredovati pa su se povukli na [[Lamontov otok]] koji su otkrili na putu.{{sfn|Barr|2011|pp=104–106}} Weyprecht je odlučio nakratko se vratiti na brod kako bi preuzeo četvrti čamac, dok su čekali poboljšanje stanja leda. Dana 10. srpnja nastavili su put prema jugu, povremeno vukući saonice, a povremeno veslajući čamcima po otvorenoj vodi okruženoj morskim ledom.{{sfn|Barr|2011|pp=106-108}} Weyprecht je u svom dnevniku zabilježio neke pritužbe na Payerovo ponašanje, ali je bio prilično ponosan na sklad i odanost članova posade.{{sfn|Barr|2011|p=121}}

[[File:Das Verlassen des Eises (gezeichnet von Eduard Orel).jpg|thumb|Napuštanje leda, ilustracija Orela]]

Dana 14. kolovoza 1874. ekspedicija je stigla do otvorenog mora. Preostala dva psa ustrijeljeni su jer su počeli patiti od morske bolesti te su narušavali stabilnost čamaca.{{sfn|Barr|2011|p=118}} Nakon tri dana veslanja stigli su do Nove Zemlje. Namjeravali su doći do skladišta zaliha koje je Wilczek ondje postavio, no nakon što su ga slučajno prošli, odlučili su nastaviti prema jugu i osloniti se na preostale zalihe.{{sfn|Barr|2011|p=119}} Dana 24. kolovoza čamci austrougarske ekspedicije susreli su ribare s ruskog broda Nikolaj, kojeg je zapovijedao Fjodor Ivanovič Voronin. Ruski mornari srdačno su ih dočekali, a posebno ih je impresionirao ruski [[ukaz|uk&lt;!---NE MIJENJATI, RIJEČ JE O POVIJESNOM NAZIVU KOJI POSTOJI U HRVATSKOM JEZIKU, VIDI https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f19iUBJ%2F&amp;keyword=ukaz https://proleksis.lzmk.hr/49593/---&gt;az]] koji je ekspedicija imala sa sobom, a koji je sadržavao upute o pružanju pomoći njezinim članovima.{{sfn|Payer|1876|p=444}} Weyprecht i Payer dogovorili su se s Voroninom da ih preveze u [[Vardø]], na sjeveru Norveške, u zamjenu za 1200 [[Rubalj|srebrnih rubalja]], tri ekspedicijska čamca i dva pištolja Lefaucheux.{{sfn|Payer|1876|p=448}} U Vardø su stigli 3. rujna.{{sfn|Payer|1875|pp=18f}}

Ekspedicija se vratila u Austro-Ugarsku obalnim parobrodom iz Vardøa, a zatim vlakom iz [[Hamburg]]a. Tijekom putovanja dočekivalo ih je mnoštvo ljudi, a bili su pozivani i na svečane večere koje su u [[Norveška|Norveškoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] priređivali lokalni uglednici i geografska društva. U [[Beč]] su ušli trijumfalno te su, prema izvješćima tadašnjih novina, dočekani uz prisutnost stotina tisuća ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24 September 1874 |title=The Austrian arctic expedition |url=https://www.thetimes.com/archive/page/1874-09-24/3.html?region=global |work=The Times |location=London |page=3}}&lt;/ref&gt; Slavlje se nastavilo diljem Austro-Ugarske, dok su se pojedini članovi ekspedicije vraćali u svoje domove.

== Spomen ==
[[Datoteka:Mornarička_crkva_u_Puli.jpg|thumb|[[Mornarička crkva u Puli]] u kojoj se nalazi spomen-ploča]]
Dnevnik jedinog preminulog člana, Krischa, objavljen je 1875.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Iduće godine Payer je objavio knjigu.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Oba djela popularizirala su ekspediciju.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Payer je također slikao slike o ekspediciji.

[[Petar Kuničić]] je 1893. objavio knjigu ''Hrvati na ledenom moru''.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kunicic-petar KUNIČIĆ, Petar], Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Drugo izdanje objavljeno je 1908., a [[Pretisak|pretisci]] 1994., 2020. i 2024.&lt;ref name=&quot;hbl&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1031007356&amp;currentPage=15&amp;searchById=0&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=4&amp;fv0=Ex+libris Hrvati na ledenom moru : putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima : sa 58 slika / po izvješću Julija Payera napisao Petar Kuničić], Knjižnice grada Zagreba, pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://gkr.hr/magazin/najave/hrvati-na-ledenom-moru-predstavljanje-iii-izdanja-pretiska-knjige-petra-kunicica-iz-1893-godine--a-6101 Hrvati na ledenom moru predstavljanje III. izdanja pretiska knjige Petra Kuničića iz 1893. godine], Gradska knjižnica Rijeka, pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Postavljene su spomen-ploče na rodnim kućama Frane Letiša u [[Opatija|Opatiji]], Vicka Palmića u [[Lovran]]u, Jakova Sučića u [[Volosko]]m i Jurja Štiglića u [[Praputnjak]]u.&lt;ref&gt;Darko Žubrinić, [https://www.croatianhistory.net/etf/arctic.html Croatian mariners in the ARCTIC EXPEDITION in 1872-1874], croatianhistory.net, pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Anto Ravlić, [https://torpedo.media/novosti-regija/fotovideo-spomen-ploca-praputnjarcu-sudioniku-ekspedicije-koja-je-otkrila-posljednji-neotkriveni-kutak-svijeta Spomen ploča Praputnjarcu, sudioniku ekspedicije koja je otkrila posljednji neotkriveni kutak Svijeta], torpedo.media, objavljeno 17. rujna 2022., pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

Austrijski skladatelj [[Eduard Strauss]] skladao je 1875. Weyprecht-Payer-Marsch.&lt;ref&gt;[https://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&amp;bandnummer=bsb00067070&amp;pimage=7&amp;v=100&amp;nav=&amp;l=it Weyprecht-Payer-Marsch], Eduard Strauss (Op. 120), Bayerische Staatsbibliothek.&lt;/ref&gt;

[[Međunarodna polarna godina]] prvi put je obilježena 1882./83.&lt;ref name=&quot;ip&quot;&gt;Miljenko Smokvina, [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/4171/austrougarska-arkticka-ekspedicija-1872-74 Austrougarska arktička ekspedicija 1872.-74.], [[Istrapedia]], pristupljeno 19. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

U [[Pula|Puli]] je 25. godišnjica povratka ekspedicije organizirana 3. rujna 1899. u [[Mornarički kasino u Puli|Mornaričkom kasinu]]. Na proslavi je prisustvovalo dvanaest članova ekspedicije, uključujući Payera.&lt;ref name=&quot;ip&quot; /&gt; U [[Mornarička crkva u Puli|Mornaričkoj crkvi]] je 1914., povodom 40. godišnjice, postavljena bakrena spomen-ploča koja je kasnije nestala te je zamijenjena mramornom spomen-pločom.&lt;ref name=&quot;ip&quot; /&gt;

Ruski znanstvenik Vladimir Serov je 1978. otkrio bocu koju je Weyprecht ostavio na Lamontovom otoku. Danas ju čuva [[Austrijska akademija znanosti]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Matis |first=Herbert |title=Wandlungen und Brüche: Wissenschaftsgeschichte als politische Geschichte |date=12 November 2018 |publisher=Vienna University Press |isbn=9783847009146 |page=153 |chapter=Dual Use Research: Kooperationen der k. k. Kriegsmarine und der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften in Wien |chapter-url=https://books.google.com/books?id=NK94DwAAQBAJ&amp;pg=PA153}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Austrija je izdala prigodnu kovanicu od 20 eura.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Cite journal |last=Payer |first=Julius |date=1875 |title=The Austro-Hungarian Polar Expedition of 1872-4|url=https://www.jstor.org/stable/1798702|časopis=The Journal of the Royal Geographical Society of London |volume=45 |pages=1–19 |doi=10.2307/1798702 |jstor=1798702 |access-date=27 December 2020|url-access=subscription }}
* {{Cite journal |last=Weyprecht |first=Carl |date=1875 |title=Scientific Work of the Second Austro-Hungarian Polar Expedition, 1872-4|journal=The Journal of the Royal Geographical Society of London|url=https://www.jstor.org/stable/1798703 |volume=45 |pages=19–33 |doi=10.2307/1798703 |jstor=1798703 |access-date=27 December 2020|url-access=subscription }}
* {{Cite book |last=Krisch |first=Anton |url=https://books.google.com/books?id=NTPXQwAACAAJ&amp;pg=PA1 |title=Tagebuch des Nordpolfahrers Otto Krisch |date=1875 |publisher=Josef Klemm |location=Wien}}
* {{Cite book |last=Payer |first=Julius|url=https://archive.org/details/dieoesterreichis00paye |title=Die österreichisch-ungarische Nordpol-Expedition in den Jahren 1872 - 1874 : nebst einer Skizze der zweiten deutschen Nordpol-Expedition 1869 - 1870 und der Polar-Expedition von 1871 |date=1876 |publisher=Hölder |location=Wien}} (engleska inačica: [https://doi.org/10.1017/CBO9781139151566 New Lands within the Arctic Circle]. Cambridge University Press.)
* {{Cite book |last=Weyprecht |first=Karl |url=http://mdz-nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:12-bsb11392890-5 |title=Die Metamorphosen des Polareises. Österr.-Ung. Arktische Expedition 1872-1874 |date=1879 |publisher=Moritz Perles |location=Wien}}
* Österreichische Nationalbibliothek, ''Hundert Jahre Franz Josef's Land: Katalog einer Ausstellung im Prunksaal der Österreichischen Nationalbibliothek'' (Wien 1973).
* [http://www.poeschek.at Andreas Pöschek]: ''Geheimnis Nordpol. Die Österreichisch-Ungarische Nordpolexpedition 1872-1874.'' - Wien: 1999 ([https://web.archive.org/web/20060721050614/http://www.poeschek.at/files/publications/expedition.pdf download as PDF])
* {{Cite journal |last=Barr |first=William |date=2011 |title=The retreat from Zemlya Frantsa-Iosifa [Franz Josef Land]: the diary of Lieutenant Carl Weyprecht of the Austro-Hungarian north pole expedition, 20 May–3 September 1874 |journal=Polar Record |volume=47 |issue=2 |pages=97–125 |doi=10.1017/S0032247409990568 |s2cid=130423104}}
* {{Cite journal|last=Slukan Altić|first=Mirela|title=Austro-ugarska polarna ekspedicija – povodom 140. obljetnice otkrića Zemlje Franje Josipa|url=https://hrcak.srce.hr/file/169471|journal=Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša|volume=9|number=1|year=2013|pages=114–124}}
* {{Cite book |last=Schimanski |first=Johan |url=https://books.google.com/books?id=cwG4DAAAQBAJ&amp;pg=PA4 |title=Passagiere des Eises. Polarhelden und arktische Diskurse 1874 |last2=Spring |first2=Ulrike |date=2015 |publisher=Böhlau |isbn=978-3-205-79606-0 |location=Wien |ref={{sfnref|Schimanski &amp; Spring|2015}}}}

[[Kategorija:Istraživanje Arktika]]
[[Kategorija:Zemlja Franje Josipa]]
[[Kategorija:Povijest Rusije]]
[[Kategorija:Austrougarska pomorska povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]</text>
      <sha1>se7yhxsn4qx71vqo2vyqabxqdu8ugtl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Niger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820248</id>
    <revision>
      <id>7623935</id>
      <parentid>7622656</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:53:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>mali popravci, poveznice, popravci navoda vrela</comment>
      <origin>7623935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11152" sha1="29u4cgocrbjv8jdmpbxbrwcii2z4feu" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Franjo Niger
| slika             = Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 008.tif
| slika_širina      = 290px
| naslov            = Prve stranice Nigerova djela ''Modus epistolandi''.
| datum_rođenja     = [[17. travnja]] [[1452.]]
| mjesto_rođenja    = [[Venecija]]
| datum_smrti       = nakon [[1523.]]
| mjesto_smrti      = mjesto nepoznato
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[Humanizam (filozofija)|humanizam]], [[filozofija]], [[teologija]], [[gramatika]], [[pravo]] i dr.
| radna_institucija = 
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = ''Modus epistolandi'' 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Franjo Niger'''&lt;ref&gt;{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://hol2.lzmk.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22|enciklopedija=Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}&lt;/ref&gt; (punim imenom [[Latinski jezik|lat.]] ''Pescennius Franciscus Niger Venetus Liburnus'', [[Talijanski jezik|tal]]. ''Francesco Negri''; [[Venecija]], [[17. travnja]] [[1452.]] – ?, nakon [[1523.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[humanist]], [[polihistor]] iz vremena procvata [[Renesansa|renesanse]]. Pravim prezimenom '''Crnojević''',&lt;ref name=&quot;LK&quot;&gt;Krešić Nacevski, Lucija [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3172/FILE0
''Hrvatski latinist Franjo Niger i njegov Modus epistolandi - renesansni europski bestseller'', 246]&lt;/ref&gt; djelovao je pretežno na području današnje Italije pa se predstavljao imenom primjerenim tamošnjem podneblju. Bavio se [[Filozofija|filozofijom]], [[Retorika|retorikom]], [[Gramatika|gramatikom]], [[Teologija|teologijom]], [[pravo]]m, [[Glazba|glazbom]] i drugim znanstvenim područjima. Najpoznatije mu je djelo ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama'). 

== Životopis ==
Crnojević je rođen 1452. godine u [[Venecija|Veneciji]], gdje su u vrijeme njegova rođenja živjeli njegovi roditelji. Otac mu je bio Juraj, Hrvat rodom iz [[Senj]]a ili njegove okolice, a majka Elena, Talijanka iz [[Treviso|Trevisa]].&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot;&gt;Jurić, Šime [https://hrcak.srce.hr/file/201381 ''Humanist Franjo Niger'', 291]&lt;/ref&gt; Imao je i sestru čije ime nije poznato. O njegovom podrijetlu zna se da se njegov otac prezivao Crnojević i da je, nalazeći se u oskudici, otišao u Veneciju, gdje se i oženio. Mladi Franjo školovao se najprije u Veneciji, a zatim na [[Sveučilište u Padovi|Sveučilištu u Padovi]]. Zbog života u skromnim uvjetima morao se sam uzdržavati pa se bavio podučavanjem. Već s dvadesetičetiri godine stekao je [[doktorat]].&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=286/&gt;

Završivši studij, Niger je dopunjavao svoje znanje iz različitih [[Znanost|znanstvenih]] disciplina, kao i praktičnih [[zanat]]a. Imao je visoke životne ciljeve, želeći postići uspješnu karijeru istaknutog humanista, ali nije postigao očekivane rezultate. Navodno je držao do [[Astrologija|astroloških gatanja]] vjerujući da će se ostvariti proročanstvo o njegovoj svećeničkoj karijeri. Stoga je odbio ženiti se, te se zaredio. Nakon nekog vremena uspjelo mu je postati upraviteljem kolegijalne crkve svetog Ivana Glavosijeka u Veneciji. Godine 1483. natjecao se za mjesto [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], koje je tada bilo [[sede vacante|upražnjeno]], ali mu to nije uspjelo. Nešto poslije odselio se iz Venecije u [[Padova|Padovu]]. Tražio je tamo njemu prihvatljivo radno mjesto, gdje bi njegovo znanje došlo do izražaja, ali nema pouzdanih podataka je li takvo mjesto našao.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Pouzdano se zna da je godine 1489. Niger prihvatio poziv grada [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|naslov=On Aldus’ Scriptores astronomici (1499) |url=https://iris.unive.it/retrieve/e4239ddc-6816-7180-e053-3705fe0a3322/Aldus-Astronomi-CertissimaSigna.pdf |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=iris.inive.it |page=272}}&lt;/ref&gt; (tada u Ugarskoj, a danas u Rumunjskoj) za preuzimanje uprave novootvorene gimnazije u tom gradu. Dvije godine potom vratio se u Italiju i ušao u službu [[Este (dinastija)|obitelji d'Este]], vladarima [[Ferrara|Vojvodstva Ferrare]]. Postao je savjetnik mladom Hipolitu, sinu vojvode Ercolea, koji je uskoro potom preuzeo stolicu ostrogonskog nadbiskupa. Niger je s njim otišao u Ugarsku i bio tamo do 1497. Tada se vraća u Ferraru i službuje kao dvorski upravitelj i ekonom sve do 1505. godine.&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=286/&gt;
 
Prilike u Ferrari promijenile su se za Nigera nakon smrti vojvode Ercolea, jer su na dvor došli novi ljudi pa je on izgubio povlašteni status. Odlučio je otići, i to najprije u [[Rim]], a zatim u [[Bari]], gdje je primjen na dužnost odgojitelja kćeri vojvotkinje [[Izabela Aragonska|Izabele Aragonske]]. Zadržao se tamo oko godinu dana, a tada započinje njegova česta promjena boravišta, od Rima preko Santa Severine u [[Kalabrija|Kalabriji]], zatim [[Cosenza|Cosenze]] i obližnje Paole, do [[Napulj]]a, gdje je pritom obavljao različite poslove, od pomoćnika biskupa do nastavnika.&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=287/&gt;

Cijelo vrijeme, bez obzira na razmjerno česte selidbe, Niger je neumorno pisao svoje [[rukopis]]e, nadajući da će pronaći pokrovitelja i [[Mecena|mecenu]]. Stigavši u Napulj, upoznao je jednu takvu osobu imenom Vittoria Colonna, koja je u to vrijeme bila poznata književnica. U Napulju je Niger dovršio svoje najopsežnije djelo ''Cosmodystychia'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta') i 1514. darovao ga papi [[Lav X.|Lavu X.]], poznatom po podršci humanistima. Očekivao je potporu i financijsku naknadu od pape za svoj rad, ali to se nije dogodilo.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Živeći i dalje skromno i mukotrpno, lutajući i pokušavajući do kraja života naći nekog dobročinitelja, Nigera je sustigla smrt. Mjesto i vrijeme njegove smrti ostalo je nepoznato, a posljednji podatak da je bio živ potječe iz godine 1523., kada se obratio papi [[Klement VII.|Klementu VII.]]&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=287/&gt;

[[Datoteka:Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 164.tif|mini|230px |Korice primjerka Nigerove knjige „Modus epistolandi“ koja se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u belgijskom Genku]] 

== Djela ==
Nigerovih 38 djela,&lt;ref name=&quot;OP&quot;&gt;Perić, Olga [https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7208/1/Olga_Peric.pdf ''Nepoznati opus Franje Nigera'', 233]&lt;/ref&gt; što manjih, što opsežnijih, ostalo je velikim dijelom u rukopisima, a ukazuje na autorovu težnju za svestranošću. Budući da se bavio i [[okultizam|okultizmom]], smatra se da neki njegovi navodi nisu pouzdani,&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=291/&gt; odnosno da su neki stvarni, autentični događaji ponekad pomiješani s Nigerovim fantaziranjima i [[fikcija]]ma. U renesansno doba nije bila rijetka pojava da plemići, intelektualci, latinisti poput njega, potraže nekog svog pretka iz [[Antički Rim|Antičkog Rima]] pa ga je i Niger našao u starorimskom vojskovođi i protucaru-uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]]. Stoga je i on u duhu svog vremena promijenio svoje pravo prezime, koje je prema njegovim navodima bilo Crnojević, a proizašlo je iz latinskog naziva za crnu boju.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=246/&gt;

Najpoznatije djelo Franje Nigera je ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama') iz 1488. godine, u kojem on daje pregled vrsta pisama, s definicijama, uputama za sastavljanje i primjerima.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=245/&gt;

U djelu ''Cosmodystychia (De miseria mundi)'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta (O svjetskoj bijedi)'), koje je svojevrsni enciklopedijski zbornik o znanstvenim disciplinama, Niger navodi i svoje autobiografske podatke, a djelo daruje papi [[Lav X.|Lavu X.]], koji ga dao pohraniti u [[Vatikanska knjižnica|vatikansku knjižnicu]], te je ostalo u rukopisu, nikad poslije tiskano.&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=236/&gt; O poretku u mletačkoj aristokraciji govori djelo ''De aristokratia Veneta (Peri archon)'' (u prijevodu: 'O venecijanskoj aristokraciji (O počelima)'), koje je posvećeno duždu [[Leonardo Loredan|Leonardu Loredanu]]u. Godine 1480. Niger je objavio gramatiku latinskog jezika pod jednostavnim nazivom ''Grammatica'', a 1498. ''Regulae elegantiarum'' (u prijevodu: 'Pravila otmjenosti'),&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=235/&gt; raspravu iz stilistike latinskog jezika. Djelo ''Syllabimetria'' (u prijevodu: 'Mjerenje slogova') rasprava je o količini [[slog]]ova u jeziku.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Osim nekoliko navedenih primjera [[znanstveni članak|znanstvenih radova]], napisao je Franjo Niger i više prigodničarskih književnih djela. Među njima je [[Lirika|pjesma-epigram]] na latinskom jeziku ''Sidereos caeli motu'' (u prijevodu: 'Kretanje zvjezdanog neba'), koja je posvećena engleskom svećeniku i astronomu Johannesu de Sacroboscu. U čast ženidbe austrijskog nadvojvode Žigmunda napisana je 1484. svatovska pjesma ''In Sigismundum archiducem Austriae pro epithalamio'' (u slobodnom prijevodu: 'Žigmundu, nadvojvodi austrijskom, za bračnu ložnicu (bračnu sreću)'), a kraću pjesmu ''In Cassandram sapphicon'' (u slobodnom prijevodu: 'Pjesma Kasandri u formi stiha grčke pjesnikinje Safo') Niger je posvetio spisateljici Kasandri Fidelis. Za vrijeme boravka u Aradu sastavio je djelo ''Scholasticum Orosianae iuventutis drama'' (u prijevodu: 'Školska drama Orosianine mladosti'), svojevrstan edukacijski scenski događaj u kojem se učenici obraćaju [[Sveti Nikola|svetom Nikoli]] za vrijeme svetkovine posvećene tom svetcu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Neobjavljena baština |url=https://hrcak.srce.hr/file/326170 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=118}}&lt;/ref&gt;

Neka od Nigerovih djela tiskana su u mnogo izdanja, dok s druge strane ima dosta onih koja su ostala u rukopisu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Građa za bibliografiju humanista Franje Nigera |url=https://hrcak.srce.hr/file/326171 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=126}}&lt;/ref&gt;  Mnogobrojni njegovi rukopisi razasuti su po knjižnicama i u drugim književnim zbirkama, u gradovima kao što su Venecija, [[Milano]], Padova, [[Modena]], Torino, [[Vatikan]] i drugi.&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=237/&gt;

== Vidi još ==
* [[Hrvatski latinizam]] 
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Hrvati u Italiji]] 
* [[Povijest grada Senja]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Niger, Franjo}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Humanizam i renesansa]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski polihistori]]</text>
      <sha1>29u4cgocrbjv8jdmpbxbrwcii2z4feu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623937</id>
      <parentid>7623935</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:54:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>nedostajući razmak u izvoru</comment>
      <origin>7623937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11152" sha1="1lgwy5xq887b0tfa2tygbfb8yxoj1db" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Franjo Niger
| slika             = Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 008.tif
| slika_širina      = 290px
| naslov            = Prve stranice Nigerova djela ''Modus epistolandi''.
| datum_rođenja     = [[17. travnja]] [[1452.]]
| mjesto_rođenja    = [[Venecija]]
| datum_smrti       = nakon [[1523.]]
| mjesto_smrti      = mjesto nepoznato
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[Humanizam (filozofija)|humanizam]], [[filozofija]], [[teologija]], [[gramatika]], [[pravo]] i dr.
| radna_institucija = 
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = ''Modus epistolandi'' 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Franjo Niger'''&lt;ref&gt;{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://hol2.lzmk.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22|enciklopedija=Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}&lt;/ref&gt; (punim imenom [[Latinski jezik|lat.]] ''Pescennius Franciscus Niger Venetus Liburnus'', [[Talijanski jezik|tal]]. ''Francesco Negri''; [[Venecija]], [[17. travnja]] [[1452.]] – ?, nakon [[1523.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[humanist]], [[polihistor]] iz vremena procvata [[Renesansa|renesanse]]. Pravim prezimenom '''Crnojević''',&lt;ref name=&quot;LK&quot;&gt;Krešić Nacevski, Lucija [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3172/FILE0 ''Hrvatski latinist Franjo Niger i njegov Modus epistolandi - renesansni europski bestseller'', 246]&lt;/ref&gt; djelovao je pretežno na području današnje Italije pa se predstavljao imenom primjerenim tamošnjem podneblju. Bavio se [[Filozofija|filozofijom]], [[Retorika|retorikom]], [[Gramatika|gramatikom]], [[Teologija|teologijom]], [[pravo]]m, [[Glazba|glazbom]] i drugim znanstvenim područjima. Najpoznatije mu je djelo ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama'). 

== Životopis ==
Crnojević je rođen 1452. godine u [[Venecija|Veneciji]], gdje su u vrijeme njegova rođenja živjeli njegovi roditelji. Otac mu je bio Juraj, Hrvat rodom iz [[Senj]]a ili njegove okolice, a majka Elena, Talijanka iz [[Treviso|Trevisa]].&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot;&gt;Jurić, Šime [https://hrcak.srce.hr/file/201381 ''Humanist Franjo Niger'', 291]&lt;/ref&gt; Imao je i sestru čije ime nije poznato. O njegovom podrijetlu zna se da se njegov otac prezivao Crnojević i da je, nalazeći se u oskudici, otišao u Veneciju, gdje se i oženio. Mladi Franjo školovao se najprije u Veneciji, a zatim na [[Sveučilište u Padovi|Sveučilištu u Padovi]]. Zbog života u skromnim uvjetima morao se sam uzdržavati pa se bavio podučavanjem. Već s dvadesetičetiri godine stekao je [[doktorat]].&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=286/&gt;

Završivši studij, Niger je dopunjavao svoje znanje iz različitih [[Znanost|znanstvenih]] disciplina, kao i praktičnih [[zanat]]a. Imao je visoke životne ciljeve, želeći postići uspješnu karijeru istaknutog humanista, ali nije postigao očekivane rezultate. Navodno je držao do [[Astrologija|astroloških gatanja]] vjerujući da će se ostvariti proročanstvo o njegovoj svećeničkoj karijeri. Stoga je odbio ženiti se, te se zaredio. Nakon nekog vremena uspjelo mu je postati upraviteljem kolegijalne crkve svetog Ivana Glavosijeka u Veneciji. Godine 1483. natjecao se za mjesto [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], koje je tada bilo [[sede vacante|upražnjeno]], ali mu to nije uspjelo. Nešto poslije odselio se iz Venecije u [[Padova|Padovu]]. Tražio je tamo njemu prihvatljivo radno mjesto, gdje bi njegovo znanje došlo do izražaja, ali nema pouzdanih podataka je li takvo mjesto našao.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Pouzdano se zna da je godine 1489. Niger prihvatio poziv grada [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|naslov=On Aldus’ Scriptores astronomici (1499) |url=https://iris.unive.it/retrieve/e4239ddc-6816-7180-e053-3705fe0a3322/Aldus-Astronomi-CertissimaSigna.pdf |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=iris.inive.it |page=272}}&lt;/ref&gt; (tada u Ugarskoj, a danas u Rumunjskoj) za preuzimanje uprave novootvorene gimnazije u tom gradu. Dvije godine potom vratio se u Italiju i ušao u službu [[Este (dinastija)|obitelji d'Este]], vladarima [[Ferrara|Vojvodstva Ferrare]]. Postao je savjetnik mladom Hipolitu, sinu vojvode Ercolea, koji je uskoro potom preuzeo stolicu ostrogonskog nadbiskupa. Niger je s njim otišao u Ugarsku i bio tamo do 1497. Tada se vraća u Ferraru i službuje kao dvorski upravitelj i ekonom sve do 1505. godine.&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=286/&gt;
 
Prilike u Ferrari promijenile su se za Nigera nakon smrti vojvode Ercolea, jer su na dvor došli novi ljudi pa je on izgubio povlašteni status. Odlučio je otići, i to najprije u [[Rim]], a zatim u [[Bari]], gdje je primjen na dužnost odgojitelja kćeri vojvotkinje [[Izabela Aragonska|Izabele Aragonske]]. Zadržao se tamo oko godinu dana, a tada započinje njegova česta promjena boravišta, od Rima preko Santa Severine u [[Kalabrija|Kalabriji]], zatim [[Cosenza|Cosenze]] i obližnje Paole, do [[Napulj]]a, gdje je pritom obavljao različite poslove, od pomoćnika biskupa do nastavnika.&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=287/&gt;

Cijelo vrijeme, bez obzira na razmjerno česte selidbe, Niger je neumorno pisao svoje [[rukopis]]e, nadajući da će pronaći pokrovitelja i [[Mecena|mecenu]]. Stigavši u Napulj, upoznao je jednu takvu osobu imenom Vittoria Colonna, koja je u to vrijeme bila poznata književnica. U Napulju je Niger dovršio svoje najopsežnije djelo ''Cosmodystychia'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta') i 1514. darovao ga papi [[Lav X.|Lavu X.]], poznatom po podršci humanistima. Očekivao je potporu i financijsku naknadu od pape za svoj rad, ali to se nije dogodilo.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Živeći i dalje skromno i mukotrpno, lutajući i pokušavajući do kraja života naći nekog dobročinitelja, Nigera je sustigla smrt. Mjesto i vrijeme njegove smrti ostalo je nepoznato, a posljednji podatak da je bio živ potječe iz godine 1523., kada se obratio papi [[Klement VII.|Klementu VII.]]&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=287/&gt;

[[Datoteka:Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 164.tif|mini|230px |Korice primjerka Nigerove knjige „Modus epistolandi“ koja se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u belgijskom Genku]] 

== Djela ==
Nigerovih 38 djela,&lt;ref name=&quot;OP&quot;&gt;Perić, Olga [https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7208/1/Olga_Peric.pdf ''Nepoznati opus Franje Nigera'', 233]&lt;/ref&gt; što manjih, što opsežnijih, ostalo je velikim dijelom u rukopisima, a ukazuje na autorovu težnju za svestranošću. Budući da se bavio i [[okultizam|okultizmom]], smatra se da neki njegovi navodi nisu pouzdani,&lt;ref name=&quot;ŠJ&quot; details=291/&gt; odnosno da su neki stvarni, autentični događaji ponekad pomiješani s Nigerovim fantaziranjima i [[fikcija]]ma. U renesansno doba nije bila rijetka pojava da plemići, intelektualci, latinisti poput njega, potraže nekog svog pretka iz [[Antički Rim|Antičkog Rima]] pa ga je i Niger našao u starorimskom vojskovođi i protucaru-uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]]. Stoga je i on u duhu svog vremena promijenio svoje pravo prezime, koje je prema njegovim navodima bilo Crnojević, a proizašlo je iz latinskog naziva za crnu boju.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=246/&gt;

Najpoznatije djelo Franje Nigera je ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama') iz 1488. godine, u kojem on daje pregled vrsta pisama, s definicijama, uputama za sastavljanje i primjerima.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=245/&gt;

U djelu ''Cosmodystychia (De miseria mundi)'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta (O svjetskoj bijedi)'), koje je svojevrsni enciklopedijski zbornik o znanstvenim disciplinama, Niger navodi i svoje autobiografske podatke, a djelo daruje papi [[Lav X.|Lavu X.]], koji ga dao pohraniti u [[Vatikanska knjižnica|vatikansku knjižnicu]], te je ostalo u rukopisu, nikad poslije tiskano.&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=236/&gt; O poretku u mletačkoj aristokraciji govori djelo ''De aristokratia Veneta (Peri archon)'' (u prijevodu: 'O venecijanskoj aristokraciji (O počelima)'), koje je posvećeno duždu [[Leonardo Loredan|Leonardu Loredanu]]u. Godine 1480. Niger je objavio gramatiku latinskog jezika pod jednostavnim nazivom ''Grammatica'', a 1498. ''Regulae elegantiarum'' (u prijevodu: 'Pravila otmjenosti'),&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=235/&gt; raspravu iz stilistike latinskog jezika. Djelo ''Syllabimetria'' (u prijevodu: 'Mjerenje slogova') rasprava je o količini [[slog]]ova u jeziku.&lt;ref name=&quot;LK&quot; details=247/&gt;

Osim nekoliko navedenih primjera [[znanstveni članak|znanstvenih radova]], napisao je Franjo Niger i više prigodničarskih književnih djela. Među njima je [[Lirika|pjesma-epigram]] na latinskom jeziku ''Sidereos caeli motu'' (u prijevodu: 'Kretanje zvjezdanog neba'), koja je posvećena engleskom svećeniku i astronomu Johannesu de Sacroboscu. U čast ženidbe austrijskog nadvojvode Žigmunda napisana je 1484. svatovska pjesma ''In Sigismundum archiducem Austriae pro epithalamio'' (u slobodnom prijevodu: 'Žigmundu, nadvojvodi austrijskom, za bračnu ložnicu (bračnu sreću)'), a kraću pjesmu ''In Cassandram sapphicon'' (u slobodnom prijevodu: 'Pjesma Kasandri u formi stiha grčke pjesnikinje Safo') Niger je posvetio spisateljici Kasandri Fidelis. Za vrijeme boravka u Aradu sastavio je djelo ''Scholasticum Orosianae iuventutis drama'' (u prijevodu: 'Školska drama Orosianine mladosti'), svojevrstan edukacijski scenski događaj u kojem se učenici obraćaju [[Sveti Nikola|svetom Nikoli]] za vrijeme svetkovine posvećene tom svetcu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Neobjavljena baština |url=https://hrcak.srce.hr/file/326170 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=118}}&lt;/ref&gt;

Neka od Nigerovih djela tiskana su u mnogo izdanja, dok s druge strane ima dosta onih koja su ostala u rukopisu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|naslov=Građa za bibliografiju humanista Franje Nigera |url=https://hrcak.srce.hr/file/326171 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=126}}&lt;/ref&gt;  Mnogobrojni njegovi rukopisi razasuti su po knjižnicama i u drugim književnim zbirkama, u gradovima kao što su Venecija, [[Milano]], Padova, [[Modena]], Torino, [[Vatikan]] i drugi.&lt;ref name=&quot;OP&quot; details=237/&gt;

== Vidi još ==
* [[Hrvatski latinizam]] 
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Hrvati u Italiji]] 
* [[Povijest grada Senja]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Niger, Franjo}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Humanizam i renesansa]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski polihistori]]</text>
      <sha1>1lgwy5xq887b0tfa2tygbfb8yxoj1db</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojna diktatura u Brazilu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820254</id>
    <revision>
      <id>7623931</id>
      <parentid>7622398</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>Sitna dorada, mali ispravci, dodana kategorija.</comment>
      <origin>7623931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8789" sha1="ojnhyttgudkcn5d1vumo9wllu6vd8nm" xml:space="preserve">{{Infookvir bivše zemlje svijeta
|hr_ime              = Republika Sjedinjenih Država Brazila&lt;br/&gt;{{small|{{no bold|(1964. – 1967.)}}}}&lt;br/&gt;{{nobold|''República dos Estados Unidos do Brasil''}}{{vc}}Savezna Republika Brazil&lt;br /&gt;{{small|{{no bold|(1967. – 1985.)}}}}&lt;br /&gt;{{nobold|''República Federativa do Brasil''}}
|izvorno_ime         = 
|status              = 
|status_tekst        = [[vojna diktatura]]
|period              = 1964. – 1985.
|grb1                = Coat of arms of Brazil (1971–1992).svg
|grb1_veličina       = 125px
|grb1_opis           = [[Grb Brazila|Grb]]&lt;br /&gt;(1971. – 1985.)
|zastava1            = Flag of Brazil (1968-1992).svg
|zastava1_opis       = [[Zastava Brazila|Zastava]]&lt;br /&gt;(1968. – 1985.)
|geslo               = „Ordem e Progresso”&lt;br /&gt;&lt;small&gt;'Red i napredak'&lt;/small&gt;
|himna               = ''[[Hino Nacional Brasileiro]]''&lt;br /&gt;(hrv. 'Brazilska državna himna')&lt;br /&gt;{{center|[[File:Hino Nacional Brasileiro instrumental.ogg]]}}
|mapa                = Brazil (orthographic projection).svg
|mapa_veličina       = 250px
|mapa_opis           = 
|glavni_grad         = [[Brasília]]
|jezik               = [[Portugalski jezik|portugalski]]
|vjera               = {{ublist |item_style=white-space:nowrap; |92 % [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] |5 % [[protestantizam]] |2 % ostalo |1 % [[nereligioznost]]
}}
|vlada_tip           = Savezna [[Predsjednički sustav|predsjednička republika]] pod autoritarnom [[Vojna diktatura|vojnom diktaturom]]
|titula_vođa         = [[Predsjednik Brazila|Predsjednik]]
|vođa1               = [[Ranieri Mazzilli]] (prvi)
|godina_vođa1        = 1964.
|vođa2               = [[João Figueiredo]] (zadnji)
|godina_vođa2        = 1979. – 1985.
|vođa3               = 
|godina_vođa3        = 
|vođa4               = 
|godina_vođa4        = 
|vođa5               = 
|godina_vođa5        = 
|vođa6               = 
|godina_vođa6        = 
|vođa7               = 
|godina_vođa7        = 
|legislatura         = [[Nacionalni kongres Brazila|Nacionalni kongres]]
|tip_dom1            = [[Gornji dom]]
|dom1                = [[Savezni senat (Brazil)|Savezni senat]]
|tip_dom2            = [[Donji dom]]
|dom2                = [[Zastupnički dom (Brazil)|Zastupnički dom]]
|era                 = [[Hladni rat]]
|datum_start         = 1. travnja 1964.
|godina_start        = 1964.
|događaj_start       = [[Brazilski državni udar 1964.|Vojni državni udar]]
|datum_događaj1      = 24. siječnja 1967.
|godina_događaj1     = 
|događaj1            = [[Povijest Ustava Brazila|Novi ustav]]
|datum_događaj2      = 13. prosinca 1968.
|godina_događaj2     = 
|događaj2            = [[Institucionalni akt broj pet|Institucionalni akt br. 5]]
|datum_kraj          = 15. ožujka 1985.
|godina_kraj         = 1985.
|događaj_kraj        = demokracija obnovljena
|stat_godina1        = 1970.
|stat_godina2        = 1980.
|stat_površina1      = 
|ref_površina1       = 
|stat_pop1           = 94 508 583
|ref_pop1            = 
|stat_pop2           = 121 150 573
|ref_pop2            = 
|valuta              = [[Brazilski cruzeiro (1967. – 1986.)|cruzeiro]]
|vremenska_zona      = 
|p1                  = Četvrta Brazilska Republika
|flag_p1             = Flag of Brazil (1889-1960).svg
|image_p1            = 
|s1                  = Šesta Brazilska Republika
|flag_s1             = Flag of Brazil (1968-1992).svg
|image_s1            = 
|danas               = 
}}
'''Vojna diktatura u Brazilu''' ([[Portugalski jezik|port.]] ''ditadura militar''), ponekad zvana '''Peta Brazilska Republika''',&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hudson |first=Rex A. |title=Brazil: A Country Study |collaboration=[[Federal Research Division]] |publisher=[[Library of Congress]] |year=1997 |isbn=0844408549 |series=[[Library of Congress Country Studies|Country Studies]] |location=[[Washington, D.C.|Washington]] |chapter=The Military Republic, 1964-85 |issn=1057-5294 |lccn=97036500 |oclc=623126796 |access-date=2023-03-07 |chapter-url=https://countrystudies.us/brazil/18.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20060927160523/https://countrystudies.us/brazil/18.htm |archive-date=2006-09-27 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=5ª República (09.04.1964 - 05.10.1988) |url=https://www2.camara.leg.br/a-camara/conheca/historia/Ex_presidentesCD_Republica/republica5.html |access-date=2023-03-07 |website=Portal da Câmara dos Deputados |language=pt-br}}&lt;/ref&gt; uspostavljena je 1. travnja 1964., nakon [[Brazilski državni udar 1964.|državnog udara]] [[Oružane snage Brazila|Brazilskih oružanih snaga]] uz potporu [[Predsjedništvo Lyndona B. Johnsona|vlade Sjedinjenih Američkih Država]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite book |last=Blakeley |first=Ruth |chapter-url=https://books.google.com/books?id=rft8AgAAQBAJ&amp;pg=PA94 |title=State Terrorism and Neoliberalism: The North in the South |date=2009 |publisher=[[Routledge]] |isbn=9781134042463 |page=94 |chapter=Decolonisation and the Cold War |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426214137/https://books.google.com/books?id=rft8AgAAQBAJ&amp;pg=PA94 |archive-date=2023-04-26 |url-status=live |via=[[Google Books]]}}&lt;/ref&gt; protiv predsjednika [[João Goulart|Joãoa Goularta]]. Trajala je 21 godinu, do 15. ožujka 1985.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=http://global.oup.com/us/companion.websites/9780195375701/pdf/SPD12_US_Support_Brazil_Coup.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20160420183509/http://global.oup.com/us/companion.websites/9780195375701/pdf/SPD12_US_Support_Brazil_Coup.pdf|url-status=dead|archive-date=20 April 2016|title=Document No. 12. U.S. Support for the Brazilian Military Coup d'État, 1964}}&lt;/ref&gt;

Vojni udar 1964. planirali su i izveli najviši zapovjednici [[Brazilska kopnena vojska|Brazilske vojske]], a podržali su ga gotovo svi visoki vojni dužnosnici, s konzervativnim skupinama, poput [[Katolička Crkva u Brazilu|Katoličke crkve]] i protukomunističkih civilnih pokreta.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gonçalves|first=Angelo Barreiro|url=https://www.editora.pucminas.br/obra/catolicismo-e-golpe-de-1964|title=A Igreja Católica e o Golpe de 1964|trans-title=Katolička Crkva i Vojni udar 1964. Coup|date=2012|publisher=Revista Akropolis|series=12|volume=1|isbn=9788582290651|pages=49–51}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Cancian |first=Renato |date=9 March 2014 |title=Ditadura militar - O papel da Igreja católica |trans-title=Vojna diktatura - uloga Katoličke Crkve |url=https://educacao.uol.com.br/disciplinas/historia-brasil/ditadura-militar-2-o-papel-da-igreja-catolica.htm|language=portuguese |publisher=Educacao.UOL.com.br |access-date=28 July 2024}}&lt;/ref&gt; Udar su podržali [[José de Magalhães Pinto]], [[Adhemar de Barros]] i [[Carlos Lacerda]], tadašnji guverneri saveznih država [[Minas Gerais]], [[São Paulo (brazilska savezna država)|São Paulo]] i [[Guanabara]], redom. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državno tajništvo SAD-a]] podržao je udar putem [[Operacija Brother Sam|Operacije ''Brother Sam'']] te je potom podupirao režim putem svog veleposlanstva u [[Brasília|Brasíliji]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Parker |first=Phyllis R. |url=https://books.google.com/books?id=IeBPBAAAQBAJ |title=Brazil and the Quiet Intervention, 1964 |date=2014-08-04 |publisher=University of Texas Press |isbn=978-1-4773-0162-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Diktatura je dostigla vrhunac popularnosti početkom 1970-ih s takozvanim „[[Brazilsko čudo|Brazilskim čudom]]”. [[João Figueiredo]] postao je predsjednik u ožujku 1979.; iste godine donio je Zakon o amnestiji za politička kaznena djela počinjena za i protiv režima. Dok se borio s radikalcima unutar vlade i podupirao [[Redemokratizacija u Brazilu|politiku redemokratizacije]], Figueiredo nije mogao kontrolirati [[Recesija|propadajuće gospodarstvo]], [[Kronična inflacija|kroničnu inflaciju]] i istovremeni pad ostalih južnoameričkih vojnih diktatura. Usred [[Diretas Já|masovnih prosvjeda]] na ulicama najvećih brazilskih gradova, [[Brazilski parlamentarni izbori 1982.|prvi slobodni izbori]] u 20 godina održani su za nacionalni zakonodavni dom 1982. Godine 1985. održani su [[Predsjednički izbori u Brazilu 1985.|novi izbori]], ovaj put za neizravni izbor novog predsjednika, a natjecali su se civili kandidati prvi put od 1960-ih te je pobijedila oporba. Godine 1988. donesen je [[Ustav Brazila|novi Ustav]] i Brazil se službeno vratio demokraciji.

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB118/index.htm Deklasificirani dokumenti američkog Državnog tajništva i CIA-e o državnom udaru iz 1964.]

[[Kategorija:Povijest Brazila]]
[[Kategorija:Autoritarizam]]
[[Kategorija:Diktatura]]
[[Kategorija:Protukomunizam]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>ojnhyttgudkcn5d1vumo9wllu6vd8nm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbijanski parlamentarni izbori 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820307</id>
    <revision>
      <id>7623933</id>
      <parentid>7622952</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T20:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57049-14</username>
        <id>376588</id>
      </contributor>
      <comment>/* promjena u prošlost */</comment>
      <origin>7623933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="twb9dz7nmv7vmac6i9jt6y4fki9kas2" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; font-size:90%;&quot;
|+ Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|120px|Zastava Srbije]]
|-
! Država
| [[Srbija]]
|-
! Datum
| [[25. listopada]] [[2026.]]
|-
! Vrsta izbora
| Prijevremeni parlamentarni izbori
|-
! Zakonodavno tijelo
| [[Narodna skupština Republike Srbije]]
|-
! Broj zastupničkih mjesta
| 250
|-
! Potrebno za većinu
| 126
|-
! Prethodni izbori
| [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2023.|2023.]]
|-
! Predsjednik Vlade prije izbora
| [[Đuro Macut]] (neovisan)
|}
'''Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji 2026.''' održali su se [[25. listopada]] [[2026.]] radi izbora zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu Republike Srbije]]. Izbori su se prvotno trebali održati najkasnije u prosincu 2027.; [[Aleksandar Vučić]], tadašnji predsjednik Srbije, na prijedlog Vlade raspustio je Narodnu skupštinu i raspisao izbore 9. rujna 2026.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tanjug.rs/srbija/politika/279654/vucic-potpisao-ukaz-o-raspustanju-skupstine-raspisao-izbore-za-25-oktobar/vest |title=Vučić potpisao Ukaz o raspuštanju Skupštine, raspisao izbore za 25. oktobar |work=Tanjug |date=9. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt;

[[Srpska napredna stranka]] (SNS) došla je na vlast 2012. nakon što je sastavila vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] (SPS).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://n1info.rs/vesti/dan-kad-je-formirana-prva-vlada-sns-sps-kako-je-dacic-vratio-vucica-na-vlast/ |title=Dan kad je formirana prva vlada SNS-SPS: Kako je Dačić vratio Vučića na vlast |author=Nikola Kojić |work=N1 |date=27. srpnja 2023. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2023.|parlamentarnim izborima 2023.]] SNS je ponovno osvojio parlamentarnu većinu. Nakon izbora nakratko su organizirani prosvjedi zbog navodnih izbornih prijevara. [[Miloš Vučević]] postao je predsjednik Vlade Srbije u svibnju 2024. Nakon [[Urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu|urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu]] u studenome 2024. započeli su [[Prosvjedi u Srbiji od 2024.|protukorupcijski prosvjedi predvođeni studentima]], a u siječnju 2025. Vučević je najavio ostavku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://n1info.rs/vesti/milos-vucevic-podneo-ostavku/ |title=Miloš Vučević podneo ostavku, priznao da su članovi SNS napali studente |work=N1 |date=28. siječnja 2025. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; U travnju ga je naslijedio [[Đuro Macut]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nova.rs/vesti/politika/izabrana-nova-vlada-srbije-djuro-macut-premijer/ |title=Izabrana nova Vlada Srbije: Đuro Macut premijer |work=Nova.rs |date=16. travnja 2025. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; Narodna skupština usvojila je 2026. izmjene nekoliko izbornih zakona.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/33762455.html |title=Izmenama izbornih zakona u Srbiji nisu rešene brojne dugogodišnje preporuke, kaže ODIHR |work=Radio Slobodna Europa |date=22. svibnja 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt;

SNS je istaknuo Vučića kao svojega kandidata za predsjednika Vlade i nositelja izborne liste »Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija«;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tanjug.rs/srbija/politika/280795/vucic-prvi-na-listi-oko-sns-slede-vucevic-brnabic-radenovic-ragus/vest |title=Vučić prvi na listi oko SNS, slede Vučević, Brnabić, Radenović, Raguš... |work=Tanjug |date=13. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; ostavku na dužnost predsjednika Republike podnio je 27. rujna, a [[Ana Brnabić]], predsjednica Narodne skupštine, postala je vršiteljica dužnosti predsjednika Republike.&lt;ref name=&quot;Ostavka&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vucic-ostavka-predsednik-srbije/33864353.html |title=Vučić podneo ostavku na mesto predsednika Srbije |work=Radio Slobodna Europa |date=27. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; Studenti na izborima sudjeluju kao Studentska lista, predvođena [[Ilija Srdanović|Ilijom Srdanovićem]], koju je podržalo nekoliko parlamentarnih i izvanparlamentarnih stranaka, od kojih su neke povukle vlastite liste u njezinu korist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.masina.rs/ko-je-ilija-srdanovic-nosilac-studentske-liste/ |title=Ko je Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi? |work=Mašina |date=14. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/ko-je-dosad-podrzao-studentsku-listu/ |title=Ko je dosad podržao Studentsku listu? |work=Danas |date=16. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; Proeuropska oporba nastupa zasebno kao koalicija »Europska Srbija«, a nacionalistička oporba kao »Autentična desnica«.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://insajder.net/teme/ssp-srce-i-solidarnost-na-izbore-izlaze-kao-evropska-srbija-nosioci-liste-marinika-tepic-i-zdravko-ponos |title=SSP, SRCE i Solidarnost na izbore izlaze kao &quot;Evropska Srbija&quot;, nosioci liste Marinika Tepić i Zdravko Ponoš |author=Teodora Vasiljević |work=Insajder |date=9. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://rts.rs/lat/vesti/izbori-2026/6043705/rik-lista-autenticna-desnica---dr-milos-jovanovic.html |title=RIK proglasio izbornu listu &quot;Autentična desnica - dr Miloš Jovanović&quot; |work=RTS |date=18. rujna 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; Izborna kampanja završila je početkom izborne šutnje 23. listopada,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.rts.rs/vesti/izbori-2026/6067777/pocela-izborna-tisina-pred-vanredne-parlamentarne-izbore.html |title=Почела изборна тишина пред ванредне парламентарне изборе |work=RTS |date=23. listopada 2026. |language=srpski}}&lt;/ref&gt; dok se predsjednički izbori, raspisani zbog Vučićeve ostavke, moraju održati najkasnije 27. prosinca 2026.&lt;ref name=&quot;Ostavka&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rik.parlament.gov.rs/ Republičko izborno povjerenstvo Srbije]

[[Kategorija:izbori u Srbiji]]</text>
      <sha1>twb9dz7nmv7vmac6i9jt6y4fki9kas2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savska cesta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820312</id>
    <revision>
      <id>7623762</id>
      <parentid>7623097</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:13:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7623762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2112" sha1="fywfcbnkxjeq9l6p8domk9wydbjgfdf" xml:space="preserve">{{izvori}}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [https://www.google.com/maps/place/Studentski+centar+Sveu%C4%8Dili%C5%A1ta+u+Zagrebu/@45.8041919,15.9632823,608m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x4765d6ee32c53059:0x9715147edb38367e!8m2!3d45.8041882!4d15.9658572!16s%2Fg%2F11bw4czmgw?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MTAyMC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Studentskog centra.] Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.</text>
      <sha1>fywfcbnkxjeq9l6p8domk9wydbjgfdf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623763</id>
      <parentid>7623762</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7623763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2111" sha1="j2k1xy4i7im0ydz3tup0aagugusy6ah" xml:space="preserve">{{izvori}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [https://www.google.com/maps/place/Studentski+centar+Sveu%C4%8Dili%C5%A1ta+u+Zagrebu/@45.8041919,15.9632823,608m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x4765d6ee32c53059:0x9715147edb38367e!8m2!3d45.8041882!4d15.9658572!16s%2Fg%2F11bw4czmgw?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MTAyMC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Studentskog centra.] Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.</text>
      <sha1>j2k1xy4i7im0ydz3tup0aagugusy6ah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623764</id>
      <parentid>7623763</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:13:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Ulice u Zagrebu|Ulice u Zagrebu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7623764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2143" sha1="9mg0dj77oopjup0cd5oy1vkiqgvvgps" xml:space="preserve">{{izvori}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [https://www.google.com/maps/place/Studentski+centar+Sveu%C4%8Dili%C5%A1ta+u+Zagrebu/@45.8041919,15.9632823,608m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x4765d6ee32c53059:0x9715147edb38367e!8m2!3d45.8041882!4d15.9658572!16s%2Fg%2F11bw4czmgw?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MTAyMC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Studentskog centra.] Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.

[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]]</text>
      <sha1>9mg0dj77oopjup0cd5oy1vkiqgvvgps</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623765</id>
      <parentid>7623764</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T13:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7623765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2153" sha1="cus0ljaen1vi3s89baet0j3kz65mp1l" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [https://www.google.com/maps/place/Studentski+centar+Sveu%C4%8Dili%C5%A1ta+u+Zagrebu/@45.8041919,15.9632823,608m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x4765d6ee32c53059:0x9715147edb38367e!8m2!3d45.8041882!4d15.9658572!16s%2Fg%2F11bw4czmgw?entry=ttu&amp;g_ep=EgoyMDI2MTAyMC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Studentskog centra.] Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.

[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]]</text>
      <sha1>cus0ljaen1vi3s89baet0j3kz65mp1l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624156</id>
      <parentid>7623765</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:12:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>poveznica</comment>
      <origin>7624156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1892" sha1="lwymgtvimtq4mnmj8ataww82lorwuzk" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [[Studentski centar|Studentskog centra]]. Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.

[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]]</text>
      <sha1>lwymgtvimtq4mnmj8ataww82lorwuzk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624168</id>
      <parentid>7624156</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <origin>7624168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1992" sha1="4le38sbo8v0dh3fc8c4a90k4s7wl19h" xml:space="preserve">{{ brisanje | ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop }}
{{nedostaju izvori | datum=Listopad 2026. }}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [[Studentski centar|Studentskog centra]]. Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.

[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]]</text>
      <sha1>4le38sbo8v0dh3fc8c4a90k4s7wl19h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624169</id>
      <parentid>7624168</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T08:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SoupePrimordiale</username>
        <id>277309</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7624169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1991" sha1="54a9c4anbw8389nn69xa0ndh63xxqbj" xml:space="preserve">{{ brisanje | ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop | datum=Listopad 2026. }}
{{nedostaju izvori}}
'''Savska cesta''' je cesta u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]] koja se proteže od [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trga Republike Hrvatske]] do pješačkog Savskog mosta. Jedna je od najstarijih i najvažnijih zagrebačkih prometnica, gotovo spajajući [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]] sa naseljima poput [[Trešnjevka|Trešnjevke]] i Prisavlja.

==Povijest ceste==

====== 18. stoljeće ======
''Savska cesta'' nastala je u razdoblju između 1783. do 1785. godine, kada je izgrađen drveni most preko rijeke [[Sava|Save]] (današnji [[Savski most]]) koji je spajao područja južno od rijeke sa Zagrebom. Trasa te ceste koja je vodila do mosta približno odgovara današnjoj Savskoj cesti. 

====== 19. stoljeće ======
Tijekom 19. stoljeća ''Savska cesta'' postala je vrlo važna veza između središta Zagreba i Save zbog mnogih tvornica koje su se otvarale na području blizu rijeke (današnja [[Trešnjevka]]) Industrija privlači radnike te nekadašnji rub grada postaje industrijski važno i urbano područje. 1891. godine uveden je [[konjski tramvaj]] na trasi Savski most - Harmica ([[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]]) koji je putovao po ''Savskoj cesti.'' Prvo tramvajsko okretište nalazilo se na adresi Savska cesta 18, gdje je danas smješten [[Tehnički muzej Nikola Tesla|Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;]].

====== 20. stoljeće - danas ======
Početkom 20. stoljeća uz Savsku cestu nalazile su se brojne tvornice, radionice, skladišta i radničke kuće. Industrijski razvoj pridonio je rastu stanovništva i širenju Trešnjevke. Godine 1926. [[Zagrebački velesajam]] preselio se na područje današnjega [[Studentski centar|Studentskog centra]]. Ondje su se održavale izložbe i [[Gospodarska izložba|sajamske priredbe]] na kojima su predstavljani novi proizvodi i tehnološka dostignuća.

[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]]</text>
      <sha1>54a9c4anbw8389nn69xa0ndh63xxqbj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kup Slovenije u nogometu 2023./24.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820326</id>
    <revision>
      <id>7624034</id>
      <parentid>7623287</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T00:15:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */ Ispravljam grešku</comment>
      <origin>7624034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9824" sha1="dp4dhbyyfd41s4h9qk5971x74mq7ipj" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2023./24.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 33.
| datum          = 
| br_momčadi     = 181 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Rogaška|Rogaška]]
| broj           = 1
| finalist       = [[ND Gorica|Gorica]]
| polufinalisti  = [[ND Beltinci]]&lt;br /&gt;[[NŠ Mura]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2023./24. bilo je trideseto i treće izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Rogaška je osvojila svoj prvi naslov dobivši u konačnom drugoligaša Goricu 6:5 na jedanaesterace (1:1 nakon produžetaka).&lt;ref&gt;[https://planetnogomet.si/novice/rogaska-pokal-zmaga-gorica-1-lovorika/ Rogaška ni dobila licence, je pa po drami osvojila pokal: Klub iz Rogaške Slatine pred slovesom dosegel največji uspeh v zgodovini.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Rogaška se trebala kvalificirati za prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]], ali nije dobila natjecateljsku licencu, pa je mjesto dodijeljeno drugoplasiranoj momčadi 1. SNL 2023./24., Mariboru.&lt;ref&gt;[https://planetnogomet.si/novice/evropa-maribor-europa-bravo-prvic/ Rogaška poskrbela tudi za slavje v Mariboru in predvsem Ljubljani: Bravo se veseli zgodovinskega uspeha, igral bo v Evropi.]&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 181 kluba plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL]] !! 4. rang 
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Domžale|Domžale]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Interblock|Interblock]]&lt;br /&gt;[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Fužinar|Fužinar]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ ROHO|ROHO]]
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]&lt;br /&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Gorica|Gorica]]&lt;br /&gt;[[ND Primorje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Ljutomer|Ljutomer]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]]&lt;br /&gt;[[NK Gančani|Gančani]] 
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Odranci|Odranci]]&lt;br /&gt;[[NK Prekmurec Dobrovnik|Prekmurec Dobrovnik]]
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Jesenice|Jesenice]]&lt;br /&gt;[[NK Šenčur|Šenčur]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Hajdina|Hajdina]]&lt;br /&gt;[[NK Podvinci|Podvinci]]&lt;br /&gt;[[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Središče ob Dravi|Središče]]
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Aluminij&lt;br /&gt;Bravo 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Bilje&lt;br /&gt;Bistrica&lt;br /&gt;Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Tolmin
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 21 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;22. 11. 2023.&lt;/small&gt;
|-
| [[NŠ Zavrč|Zavrč]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:2
|-
| [[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:3 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||4:1
|-
| [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3
|-
| [[NK Fužinar|Fužinar]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||0:2
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||2:1
|-
| '''[[NK Nafta 1903|Nafta 1903]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||1:1 {{pen|5|4}}
|-
| [[ND Primorje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3
|-
| [[NK Šenčur|Šenčur]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:2
|-
| [[NK Gančani|Gančani]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||0:7
|-
| '''[[NK Podvinci|Podvinci]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ ROHO|ROHO]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5
|-
| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Jesenice|Jesenice]]''' ||1:4
|-
| '''[[NK Videm|Videm]]''' ||–|| [[ŠD Hajdina|Hajdina]] ||3:2
|-
| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||–|| [[NK Prekmurec Dobrovnik|Prekmurec]] ||7:2
|-
| [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Ljutomer|Ljutomer]]''' ||0:4
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6. 3. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||1:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||5:0
|-
| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:3
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:2
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:3
|-
| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||2:4
|-
| [[NK Nafta 1903|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:3
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||4:1
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||1:1 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||1:1 {{pen|5|3}}
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[24. svibnja]] [[2024.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 1:1 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|izvještaj  = [https://web.archive.org/web/20241214051359/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&amp;id_tekme=380828 (izvještaj)]
|momčad2    = [[ND Gorica|Gorica]]
|strijelci1 = [[Charles Thalisson|Thalisson]] {{gol|105+1}}
|strijelci2 = {{Gol|110}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 4042
|sudac      = [[Dejan Balažič]] ([[Ljubljana]])
}}
{{Penshootoutbox
|jedanaesterci1= [[Rene Rantuša Lampreht|Lampreht]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Antonio Majcenić|Majcenić]] {{penal promašaj}}&lt;br/&gt;[[Rok Pirtovšek|Pirtovšek]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Patrik Mijić|Mijić]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Luka Kambič|Kambič]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Marko Prenpalaj|Prenkpalaj]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Cene Kitek|Kitek]] {{penal gol}}
|rezultat= 6:5
|jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Sebastian Lesjak|Lesjak]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Darius Jalinous|Jalinous]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Adis Hodžić|Hodžić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Boris Krstić|Krstić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Raymond Inwen|Inwen]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Robert Ćosić|Ćosić]]
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL 2023./24.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL 2023./24.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL 2023./24.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2024.html#pokal RSSSF]
* [https://web.archive.org/web/20241219152158/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&amp;id_sezone=2024 nzs.si, Pokal Slovenije 2023/24]

{{Nogometni kup Slovenije}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2023-24]]</text>
      <sha1>dp4dhbyyfd41s4h9qk5971x74mq7ipj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624268</id>
      <parentid>7624034</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sudionici */</comment>
      <origin>7624268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9826" sha1="bxfscw8q0rizv5cedh9fgw74wvly95l" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2023./24.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 33.
| datum          = 
| br_momčadi     = 181 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Rogaška|Rogaška]]
| broj           = 1
| finalist       = [[ND Gorica|Gorica]]
| polufinalisti  = [[ND Beltinci]]&lt;br /&gt;[[NŠ Mura]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2023./24. bilo je trideseto i treće izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Rogaška je osvojila svoj prvi naslov dobivši u konačnom drugoligaša Goricu 6:5 na jedanaesterace (1:1 nakon produžetaka).&lt;ref&gt;[https://planetnogomet.si/novice/rogaska-pokal-zmaga-gorica-1-lovorika/ Rogaška ni dobila licence, je pa po drami osvojila pokal: Klub iz Rogaške Slatine pred slovesom dosegel največji uspeh v zgodovini.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Rogaška se trebala kvalificirati za prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]], ali nije dobila natjecateljsku licencu, pa je mjesto dodijeljeno drugoplasiranoj momčadi 1. SNL 2023./24., Mariboru.&lt;ref&gt;[https://planetnogomet.si/novice/evropa-maribor-europa-bravo-prvic/ Rogaška poskrbela tudi za slavje v Mariboru in predvsem Ljubljani: Bravo se veseli zgodovinskega uspeha, igral bo v Evropi.]&lt;/ref&gt;

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 181 kluba plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL]] !! 4. rang 
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Domžale|Domžale]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Interblock|Interblock]]&lt;br /&gt;[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Fužinar|Fužinar]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ ROHO|ROHO]]
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]&lt;br /&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Gorica|Gorica]]&lt;br /&gt;[[ND Primorje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Ljutomer|Ljutomer]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]]&lt;br /&gt;[[NK Gančani|Gančani]] 
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Odranci|Odranci]]&lt;br /&gt;[[NK Prekmurec Dobrovnik|Prekmurec Dobrovnik]]
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Jesenice|Jesenice]]&lt;br /&gt;[[NK Šenčur|Šenčur]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Hajdina|Hajdina]]&lt;br /&gt;[[NK Podvinci|Podvinci]]&lt;br /&gt;[[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Središče ob Dravi|Središče]]
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Aluminij&lt;br /&gt;Bravo 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Bilje&lt;br /&gt;Bistrica&lt;br /&gt;Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Tolmin
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 21 klubova 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;22. 11. 2023.&lt;/small&gt;
|-
| [[NŠ Zavrč|Zavrč]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:2
|-
| [[NK Interblock|IB 1975 Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:3 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||4:1
|-
| [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3
|-
| [[NK Fužinar|Fužinar]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||0:2
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||2:1
|-
| '''[[NK Nafta 1903|Nafta 1903]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||1:1 {{pen|5|4}}
|-
| [[ND Primorje]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3
|-
| [[NK Šenčur|Šenčur]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:2
|-
| [[NK Gančani|Gančani]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||0:7
|-
| '''[[NK Podvinci|Podvinci]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ ROHO|ROHO]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:5
|-
| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Jesenice|Jesenice]]''' ||1:4
|-
| '''[[NK Videm|Videm]]''' ||–|| [[ŠD Hajdina|Hajdina]] ||3:2
|-
| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||–|| [[NK Prekmurec Dobrovnik|Prekmurec]] ||7:2
|-
| [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Ljutomer|Ljutomer]]''' ||0:4
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6. 3. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||1:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||5:0
|-
| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:3
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:2
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||0:3
|-
| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||2:4
|-
| [[NK Nafta 1903|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:3
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||4:1
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||–|| '''[[NŠ Mura]]''' ||1:1 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[ND Beltinci]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;24. 4. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||1:1 {{pen|5|3}}
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Rogaška|Rogaška]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[24. svibnja]] [[2024.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Rogaška|Rogaška]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 1:1 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|izvještaj  = [https://web.archive.org/web/20241214051359/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&amp;id_tekme=380828 (izvještaj)]
|momčad2    = [[ND Gorica|Gorica]]
|strijelci1 = [[Charles Thalisson|Thalisson]] {{gol|105+1}}
|strijelci2 = {{Gol|110}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 4042
|sudac      = [[Dejan Balažič]] ([[Ljubljana]])
}}
{{Penshootoutbox
|jedanaesterci1= [[Rene Rantuša Lampreht|Lampreht]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Antonio Majcenić|Majcenić]] {{penal promašaj}}&lt;br/&gt;[[Rok Pirtovšek|Pirtovšek]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Patrik Mijić|Mijić]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Luka Kambič|Kambič]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Marko Prenpalaj|Prenkpalaj]] {{penal gol}}&lt;br/&gt;[[Cene Kitek|Kitek]] {{penal gol}}
|rezultat= 6:5
|jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Sebastian Lesjak|Lesjak]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Darius Jalinous|Jalinous]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Adis Hodžić|Hodžić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Boris Krstić|Krstić]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Luka Marjanac|Marjanac]]&lt;br/&gt;{{penal gol}} [[Raymond Inwen|Inwen]]&lt;br/&gt;{{penal promašaj}} [[Robert Ćosić|Ćosić]]
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2023./24.|1. SNL 2023./24.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2023./24.|2. SNL 2023./24.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2023./24.|3. SNL 2023./24.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2024.html#pokal RSSSF]
* [https://web.archive.org/web/20241219152158/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&amp;id_sezone=2024 nzs.si, Pokal Slovenije 2023/24]

{{Nogometni kup Slovenije}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2023-24]]</text>
      <sha1>bxfscw8q0rizv5cedh9fgw74wvly95l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>European Football Alliance 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820346</id>
    <revision>
      <id>7623810</id>
      <timestamp>2026-10-25T15:13:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>n.č., početak</comment>
      <origin>7623810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3164" sha1="olsa9dth7dab1ctiwn9nskzipl3ru9c" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]''' je svoje prvo izdanje imala 2026. godine. &lt;br&gt; 
Liga je nastala izdvajanjem klubova iz dotadašnje ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz pet država. &lt;br&gt; 
Prvak EFA je postala momčad ''Nordic Storm''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvostrukom ligaškim sustavom (10 utakmica, 2 protiv svakog kluba) kroz 13 tjedana. Po završetku ligaškog dijela, prve četiri momčadi su se plasirale u doigravanje – poluzavršnicu nazvanu ''BIG4''. Završna utakmica (za pobjednika EFA) je nazvana ''EFA Championship Game''. 

== Sudionici ==

== Rezultati i ljestvica == 

=== Ligaški dio ===

==== Ljestvica ==== 

==== Rezultatska križaljka ====

=== Doigravanje ===

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/schedule/ efafootball.com, ''Schedule''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/standings epfr.eu, ''EFA Standings / Season 2026 / Official Ranking &amp; Playoff Seeding''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/schedule.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/rezultati/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Rezultati''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Glavni dio''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Playoff''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/YL3mzQMF/standings/overall/ flashscore.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/2026_Team_Status elfpedia.eu, ''2026 Team Status''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu|European Football Alliance 2026]]</text>
      <sha1>olsa9dth7dab1ctiwn9nskzipl3ru9c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623818</id>
      <parentid>7623810</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:28:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sudionici */</comment>
      <origin>7623818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4275" sha1="bfi3bbvwoym6hyt90t73bgx8ukbhzz9" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]''' je svoje prvo izdanje imala 2026. godine. &lt;br&gt; 
Liga je nastala izdvajanjem klubova iz dotadašnje ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz pet država. &lt;br&gt; 
Prvak EFA je postala momčad ''Nordic Storm''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvostrukom ligaškim sustavom (10 utakmica, 2 protiv svakog kluba) kroz 13 tjedana. Po završetku ligaškog dijela, prve četiri momčadi su se plasirale u doigravanje – poluzavršnicu nazvanu ''BIG4''. Završna utakmica (za pobjednika EFA) je nazvana ''EFA Championship Game''. 

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; PSD Bank Arena ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||&lt;small&gt; [[Grünwalder Stadion]] &lt;br&gt; Uhlsport Park, Unterhaching ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' ||{{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] ||&lt;small&gt; Gladsaxe Stadion, Søborg – [[Gladsaxe (općina)|Gladsaxe]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||&lt;small&gt; Stade Bauer, Saint-Ouen-sur-Seine &lt;br&gt; Stade Essone, Bondoufle ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||&lt;small&gt; Stadion FK Viktoria Žižkov &lt;br&gt; Stadion Ďolíček ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||&lt;small&gt; [[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica == 

=== Ligaški dio ===

==== Ljestvica ==== 

==== Rezultatska križaljka ====

=== Doigravanje ===

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/schedule/ efafootball.com, ''Schedule''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/standings epfr.eu, ''EFA Standings / Season 2026 / Official Ranking &amp; Playoff Seeding''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/schedule.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/rezultati/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Rezultati''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Glavni dio''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Playoff''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/YL3mzQMF/standings/overall/ flashscore.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/2026_Team_Status elfpedia.eu, ''2026 Team Status''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu|European Football Alliance 2026]]</text>
      <sha1>bfi3bbvwoym6hyt90t73bgx8ukbhzz9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623828</id>
      <parentid>7623818</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T15:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati i ljestvica */</comment>
      <origin>7623828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5081" sha1="gezwty15d8avajab7dhe2msz42f9wm6" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]''' je svoje prvo izdanje imala 2026. godine. &lt;br&gt; 
Liga je nastala izdvajanjem klubova iz dotadašnje ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz pet država. &lt;br&gt; 
Prvak EFA je postala momčad ''Nordic Storm''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvostrukom ligaškim sustavom (10 utakmica, 2 protiv svakog kluba) kroz 13 tjedana. Po završetku ligaškog dijela, prve četiri momčadi su se plasirale u doigravanje – poluzavršnicu nazvanu ''BIG4''. Završna utakmica (za pobjednika EFA) je nazvana ''EFA Championship Game''. 

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; PSD Bank Arena ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||&lt;small&gt; [[Grünwalder Stadion]] &lt;br&gt; Uhlsport Park, Unterhaching ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' ||{{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] ||&lt;small&gt; Gladsaxe Stadion, Søborg – [[Gladsaxe (općina)|Gladsaxe]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||&lt;small&gt; Stade Bauer, Saint-Ouen-sur-Seine &lt;br&gt; Stade Essone, Bondoufle ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||&lt;small&gt; Stadion FK Viktoria Žižkov &lt;br&gt; Stadion Ďolíček ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||&lt;small&gt; [[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica == 

=== Ligaški dio ===

==== Ljestvica ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&quot; 
!mj. !!klub !!ut !!pob !!por !!ner !!poen+ !!poen- !!raz !!post. !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|DAN}} Nordic Storm ||10 ||9 ||1 ||0 ||411 ||141 || +270 ||0,900 ||rowspan=&quot;4&quot;| doigravanje 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Munich Ravens ||10 ||9 ||1 ||0 ||396 ||228 || +168 ||0,900 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy ||10 ||4 ||6 ||0 ||233 ||313 || -80 ||0,400 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|FRA}} Paris Musketeers ||10 ||4 ||6 ||0 ||215 ||300 || -85 ||0,400 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|AUT}} Raiders Tirol ||10 ||2 ||8 ||0 ||264 ||362 || -98 ||0,200 ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ČEŠ}} Prague Lions ||10 ||2 ||8 ||0 ||223 ||398 ||-175 ||0,200 
|-
|} 

==== Rezultatska križaljka ====

=== Doigravanje ===

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/schedule/ efafootball.com, ''Schedule''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/standings epfr.eu, ''EFA Standings / Season 2026 / Official Ranking &amp; Playoff Seeding''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/schedule.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/rezultati/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Rezultati''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Glavni dio''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Playoff''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/YL3mzQMF/standings/overall/ flashscore.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/2026_Team_Status elfpedia.eu, ''2026 Team Status''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu|European Football Alliance 2026]]</text>
      <sha1>gezwty15d8avajab7dhe2msz42f9wm6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624130</id>
      <parentid>7623828</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:59:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultatska križaljka */ kostur</comment>
      <origin>7624130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6129" sha1="a9qb7skfy9wxwqsxv37ev1y2ccnnhry" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]''' je svoje prvo izdanje imala 2026. godine. &lt;br&gt; 
Liga je nastala izdvajanjem klubova iz dotadašnje ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz pet država. &lt;br&gt; 
Prvak EFA je postala momčad ''Nordic Storm''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvostrukom ligaškim sustavom (10 utakmica, 2 protiv svakog kluba) kroz 13 tjedana. Po završetku ligaškog dijela, prve četiri momčadi su se plasirale u doigravanje – poluzavršnicu nazvanu ''BIG4''. Završna utakmica (za pobjednika EFA) je nazvana ''EFA Championship Game''. 

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; PSD Bank Arena ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||&lt;small&gt; [[Grünwalder Stadion]] &lt;br&gt; Uhlsport Park, Unterhaching ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' ||{{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] ||&lt;small&gt; Gladsaxe Stadion, Søborg – [[Gladsaxe (općina)|Gladsaxe]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||&lt;small&gt; Stade Bauer, Saint-Ouen-sur-Seine &lt;br&gt; Stade Essone, Bondoufle ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||&lt;small&gt; Stadion FK Viktoria Žižkov &lt;br&gt; Stadion Ďolíček ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||&lt;small&gt; [[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica == 

=== Ligaški dio ===

==== Ljestvica ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&quot; 
!mj. !!klub !!ut !!pob !!por !!ner !!poen+ !!poen- !!raz !!post. !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|DAN}} Nordic Storm ||10 ||9 ||1 ||0 ||411 ||141 || +270 ||0,900 ||rowspan=&quot;4&quot;| doigravanje 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Munich Ravens ||10 ||9 ||1 ||0 ||396 ||228 || +168 ||0,900 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy ||10 ||4 ||6 ||0 ||233 ||313 || -80 ||0,400 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|FRA}} Paris Musketeers ||10 ||4 ||6 ||0 ||215 ||300 || -85 ||0,400 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|AUT}} Raiders Tirol ||10 ||2 ||8 ||0 ||264 ||362 || -98 ||0,200 ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ČEŠ}} Prague Lions ||10 ||2 ||8 ||0 ||223 ||398 ||-175 ||0,200 
|-
|} 

==== Rezultatska križaljka ====
&lt;small&gt; Igrano od 15. svibnja do 9. kolovoza 2026. godine &lt;/small&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!kratica !!klub !!{{Z|AUT}} &lt;br&gt; RAI !!{{Z|ČEŠ}} &lt;br&gt; PRA !!{{Z|DAN}} &lt;br&gt; NOR !!{{Z|FRA}} &lt;br&gt; PAR !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; FRA !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; MUN 
|-
|'''RAI ||align=&quot;left&quot;|{{Z|AUT}} Raiders Tirol ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || || 
|-
|'''PRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ČEŠ}} Prague Lions || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || || 
|-
|'''NOR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|DAN}} Nordic Storm || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || || 
|-
|'''PAR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|FRA}} Paris Musketeers || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || || 
|-
|'''FRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || 
|-
|'''MUN ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Munich Ravens || || || || || ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| 
|-
!colspan=&quot;8&quot;| 
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
OT - nakon produžetaka 
|}
&lt;small&gt; 

&lt;/small&gt;

=== Doigravanje ===

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/schedule/ efafootball.com, ''Schedule''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/standings epfr.eu, ''EFA Standings / Season 2026 / Official Ranking &amp; Playoff Seeding''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/schedule.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/rezultati/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Rezultati''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Glavni dio''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Playoff''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/YL3mzQMF/standings/overall/ flashscore.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/2026_Team_Status elfpedia.eu, ''2026 Team Status''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu|European Football Alliance 2026]]</text>
      <sha1>a9qb7skfy9wxwqsxv37ev1y2ccnnhry</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624231</id>
      <parentid>7624130</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:01:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultatska križaljka */ Rezultati</comment>
      <origin>7624231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6404" sha1="j0y7u91r546lvogyx7df8jq45py67e9" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[European Football Alliance|European Football Alliance (EFA)]]''' je svoje prvo izdanje imala 2026. godine. &lt;br&gt; 
Liga je nastala izdvajanjem klubova iz dotadašnje ''[[European League of Football|European League of Football (ELF)]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je šest klubova iz pet država. &lt;br&gt; 
Prvak EFA je postala momčad ''Nordic Storm''. 

== Sustav natjecanja == 
Šest klubova je igralo dvostrukom ligaškim sustavom (10 utakmica, 2 protiv svakog kluba) kroz 13 tjedana. Po završetku ligaškog dijela, prve četiri momčadi su se plasirale u doigravanje – poluzavršnicu nazvanu ''BIG4''. Završna utakmica (za pobjednika EFA) je nazvana ''EFA Championship Game''. 

== Sudionici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot; 
!klub !!sjedište !!stadion !!napomene
|-
|'''[[Frankfurt Galaxy (ELF)|Frankfurt Galaxy]] ||{{Z|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] ||&lt;small&gt; PSD Bank Arena ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Munich Ravens ||{{Z|NJE}} [[München]] ||&lt;small&gt; [[Grünwalder Stadion]] &lt;br&gt; Uhlsport Park, Unterhaching ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Nordic Storm''' ||{{Z|DAN}} [[Kopenhagen]] ||&lt;small&gt; Gladsaxe Stadion, Søborg – [[Gladsaxe (općina)|Gladsaxe]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Paris Musketeers ||{{Z|FRA}} [[Pariz]] ||&lt;small&gt; Stade Bauer, Saint-Ouen-sur-Seine &lt;br&gt; Stade Essone, Bondoufle ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Prague Lions ||{{Z|ČEŠ}} [[Prag]] ||&lt;small&gt; Stadion FK Viktoria Žižkov &lt;br&gt; Stadion Ďolíček ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|'''Raiders Tirol ||{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] ||&lt;small&gt; [[Tivoli Neu|Tivoli Stadion Tirol]] ||&lt;small&gt; 2025. igrali u ''European League of Football'' 
|-
|}

== Rezultati i ljestvica == 

=== Ligaški dio ===

==== Ljestvica ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;&quot; 
!mj. !!klub !!ut !!pob !!por !!ner !!poen+ !!poen- !!raz !!post. !! 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|DAN}} Nordic Storm ||10 ||9 ||1 ||0 ||411 ||141 || +270 ||0,900 ||rowspan=&quot;4&quot;| doigravanje 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Munich Ravens ||10 ||9 ||1 ||0 ||396 ||228 || +168 ||0,900 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy ||10 ||4 ||6 ||0 ||233 ||313 || -80 ||0,400 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|FRA}} Paris Musketeers ||10 ||4 ||6 ||0 ||215 ||300 || -85 ||0,400 
|-
|5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|AUT}} Raiders Tirol ||10 ||2 ||8 ||0 ||264 ||362 || -98 ||0,200 ||rowspan=&quot;2&quot;| 
|-
|6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ČEŠ}} Prague Lions ||10 ||2 ||8 ||0 ||223 ||398 ||-175 ||0,200 
|-
|} 

==== Rezultatska križaljka ====
&lt;small&gt; Igrano od 15. svibnja do 9. kolovoza 2026. godine &lt;/small&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot; 
!kratica !!klub !!{{Z|AUT}} &lt;br&gt; RAI !!{{Z|ČEŠ}} &lt;br&gt; PRA !!{{Z|DAN}} &lt;br&gt; NOR !!{{Z|FRA}} &lt;br&gt; PAR !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; FRA !!{{Z|NJE}} &lt;br&gt; MUN 
|-
|'''RAI ||align=&quot;left&quot;|{{Z|AUT}} Raiders Tirol ||bgcolor=&quot;gainsboro&quot;| || '''44:45''' || 14:40 || 12:33 || '''5:21''' || 24:32 
|-
|'''PRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ČEŠ}} Prague Lions || 29:41 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 14:40 || 36:35 OT || 34:37 || 12:48 
|-
|'''NOR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|DAN}} Nordic Storm || '''39:16''' || '''47:13''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''48:16''' || '''20:12''' || 55:7 
|-
|'''PAR ||align=&quot;left&quot;|{{Z|FRA}} Paris Musketeers || '''24:17''' || '''30:9''' || 3:41 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || 24:31 || '''7:41''' 
|-
|'''FRA ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Frankfurt Galaxy || 41:61 || '''31:18''' || 9:47 || '''20:21''' || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; | || '''26:45''' 
|-
|'''MUN ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NJE}} Munich Ravens || '''58:30''' || '''45:13''' || '''37:34''' || 45:22 || 38:5 || bgcolor=&quot;gainsboro&quot; |
|-
!colspan=&quot;8&quot;| 
|-
|colspan=&quot;8&quot; align=&quot;left&quot;| 
&lt;small&gt; 
'''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova &lt;br&gt; 
OT - nakon produžetaka 
|}
&lt;small&gt; 

&lt;/small&gt;

=== Doigravanje ===

== Povezani članci ==
* [[European Football Alliance]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/ efafootball.com] 
* [https://www.instagram.com/eurofootballalliance/ ''eurofootballalliance / European Football Alliance / EFA'', Instagram stranica] 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/ efpr.eu, ''EPFR Gamecenter''] 
* {{en icon}} [https://www.clubee.com/europeanfootballallianceefa clubee.com, ''European Football Alliance (EFA)''] 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/Mainpage elfpedia.eu] 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/index.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA''] 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/p4V3Y3iS/draw/ flashscore.com, ''EFA''] 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA'']

== Literatura i izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://efafootball.com/schedule/ efafootball.com, ''Schedule''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://epfr.eu/standings epfr.eu, ''EFA Standings / Season 2026 / Official Ranking &amp; Playoff Seeding''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{deu icon}} [https://www.football-aktuell.de/cgi-bin/schedule.pl?rubrik=8040 football-aktuell.de, ''EFA 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/#/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/rezultati/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Rezultati''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/YL3mzQMF/tablica/ukupno/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Glavni dio''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* [https://www.rezultati.com/americki-nogomet/europa/efa/tablica/p4V3Y3iS/zdrijeb/ rezultati.com, ''EFA / 2026 / Tablica / Playoff''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/american-football/europe/efa/#/YL3mzQMF/standings/overall/ flashscore.com, ''EFA / 2026''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
* {{en icon}} [https://elfpedia.eu/2026_Team_Status elfpedia.eu, ''2026 Team Status''], pristupljeno 25. listopada 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu|European Football Alliance 2026]]</text>
      <sha1>j0y7u91r546lvogyx7df8jq45py67e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ranjivost (računalna sigurnost)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820347</id>
    <revision>
      <id>7623861</id>
      <timestamp>2026-10-25T17:11:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »U [[Računalna sigurnost|računalnoj sigurnosti]], '''ranjivost''' je mana ili slabost u dizajnu, implementaciji ili upravljanju sustavom koju može iskoristiti zlonamjerni akter kako bi ugrozio njegovu sigurnost.  Unatoč svim naporima [[Administrator sustava|administratora sustava]] da postigne potpunu ispravnost, gotovo sav hardver i softver sadrže [[Bug (softver)|greške]] gdje se sustav ne ponaša prema očekivanjima. Ako greška može omogu...«.</comment>
      <origin>7623861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3408" sha1="0puqwucq1oxpjkofzhmcurgf4lguweq" xml:space="preserve">U [[Računalna sigurnost|računalnoj sigurnosti]], '''ranjivost''' je mana ili slabost u dizajnu, implementaciji ili upravljanju sustavom koju može iskoristiti zlonamjerni akter kako bi ugrozio njegovu sigurnost.

Unatoč svim naporima [[Administrator sustava|administratora sustava]] da postigne potpunu ispravnost, gotovo sav hardver i softver sadrže [[Bug (softver)|greške]] gdje se sustav ne ponaša prema očekivanjima. Ako greška može omogućiti napadaču da ugrozi [[povjerljivost]], [[Podatkovni integritet|integritet]] ili [[Raspoloživost mreže|raspoloživost]] sustavnih resursa, može se smatrati ranjivošću. Nesigurne prakse [[Razvoj softvera|razvoja softvera]] kao i čimbenici dizajna poput složenosti mogu povećati opterećenje ranjivostima.

==Uzroci==

Unatoč svim naporima administratora sustava, gotovo sav hardver i softver sadrže greške.{{sfn|Ablon|Bogart|2017.|p=1}} Ako greška stvara sigurnosni rizik, naziva se ranjivošću.{{sfn|Ablon|Bogart|2017.|p=2}}{{sfn|Daswani |Elbayadi|2021.|p=25}}{{sfn|Seaman|2020.|pp=47-48}} Softverske zakrpe često se objavljuju kako bi se otklonile otkrivene ranjivosti, ali [[Ranjivost nultog dana|nulti dani]] još uvijek mogu biti iskorišteni.{{sfn|Daswani |Elbayadi|2021.|pp=26-27}} Ranjivosti se razlikuju po svojoj mogućnosti [[Iskorištavanje (računalna sigurnost)|iskorištavanja]] od strane zlonamjernih aktera, a stvarni rizik ovisi o prirodi ranjivosti kao i o vrijednosti okolnog sustava.{{sfn|Haber |Hibbert|2018.|pp=5-6}} Iako se neke ranjivosti mogu koristiti samo za [[Napad uskraćivanjem resursa|napade uskraćivanjem usluge]], opasnije omogućuju napadaču izvođenje [[Ubacivanje koda|ubacivanja koda]] bez korisnikove svijesti.{{sfn|Ablon|Bogart|2017.|p=2}} Samo manjina ranjivosti omogućuje [[Eskalacija privilegija|eskalaciju privilegija]], što je obično potrebno za ozbiljnije napade.{{sfn|Haber |Hibbert|2018.|p=6}} Bez ranjivosti, eksploatacija tipično ne može dobiti pristup.{{sfn|Haber |Hibbert|2018.|p=10}} Također je moguće da se [[Zloćudni softver|zlonamjerni softver]] instalira izravno, bez eksploatacije, putem [[Društveni inženjering (sigurnost)|društvenog inženjeringa]] ili loše [[Tjelesna zaštita|fizičke sigurnosti]] poput otključanih vrata ili izloženog priključka.{{sfn|Haber |Hibbert|2018.|pp=13–14}}

==Izvori==
{{Izvori}}

==Bibliografija==
*{{cite book |last1=Ablon |first1=Lillian |last2=Bogart |first2=Andy |title=Zero Days, Thousands of Nights: The Life and Times of Zero-Day Vulnerabilities and Their Exploits |date=2017 |publisher=Rand Corporation |isbn=978-0-8330-9761-3 |language=en |url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_reports/RR1700/RR1751/RAND_RR1751.pdf}}
*{{cite book |last1=Daswani |first1=Neil|authorlink=Neil Daswani |last2=Elbayadi |first2=Moudy |title=Big Breaches: Cybersecurity Lessons for Everyone |date=2021 |publisher=Apress |isbn=978-1-4842-6654-0}}
*{{cite book |last1=Seaman |first1=Jim |title=PCI DSS: An Integrated Data Security Standard Guide |date=2020 |publisher=Apress |isbn=978-1-4842-5808-8 |language=en}}
*{{cite book |last1=Haber |first1=Morey J. |last2=Hibbert |first2=Brad |title=Asset Attack Vectors: Building Effective Vulnerability Management Strategies to Protect Organizations |date=2018 |publisher=Apress |isbn=978-1-4842-3627-7 |language=en}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Ranjivost]]</text>
      <sha1>0puqwucq1oxpjkofzhmcurgf4lguweq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:The Who</title>
    <ns>14</ns>
    <id>820348</id>
    <revision>
      <id>7623862</id>
      <timestamp>2026-10-25T17:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>n.k.</comment>
      <origin>7623862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="rfe5giadywmwnscrwz2ybytp2ewniif" xml:space="preserve">Članci i ostalo povezano uz skupinu [[The Who]] 

{{GLAVNIRASPORED:Who, The}}

[[Kategorija:Britanski rock-sastavi]]
[[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>rfe5giadywmwnscrwz2ybytp2ewniif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ranjivost</title>
    <ns>14</ns>
    <id>820349</id>
    <revision>
      <id>7623866</id>
      <timestamp>2026-10-25T17:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Glavni članak}}  [[Kategorija:Rizik]] [[Kategorija:Vojna teorija]]«.</comment>
      <origin>7623866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="2uns7cule8jrqx1mo5nd3gmb8eozm7u" xml:space="preserve">{{Glavni članak}}

[[Kategorija:Rizik]]
[[Kategorija:Vojna teorija]]</text>
      <sha1>2uns7cule8jrqx1mo5nd3gmb8eozm7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820350</id>
    <redirect title="Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu" />
    <revision>
      <id>7623897</id>
      <timestamp>2026-10-25T19:06:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Janezdrilc</username>
        <id>6095</id>
      </contributor>
      <comment>Janezdrilc premješta stranicu [[Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]] na [[Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]: od 2022.</comment>
      <origin>7623897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="7suhh36ba7iqn4v2aw52viq1011xtxk" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Bazilika Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]</text>
      <sha1>7suhh36ba7iqn4v2aw52viq1011xtxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Milun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820351</id>
    <revision>
      <id>7623899</id>
      <timestamp>2026-10-25T19:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>S de wiki</comment>
      <origin>7623899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4214" sha1="93cluzi10x330mpp364sjpd18bmsgc9" xml:space="preserve">{{Infookvir boksač
| ime i prezime    = Marko Milun
| pravo ime        = Marko Milun
| kategorija       = superteška
| državljanstvo    = hrvatsko
| nadnevak rođenja = 28. rujna 1996.
| stil             = dešnjački gard
| visina           = 192 cm
| ukupno           = 7
| pobjeda          = 6
| prekidom         = 6
| poraza           = 1
}}
'''Marko Milun''' ([[28. rujna]] [[1996.]]), hrvatski je [[boks|boksač]] u superteškoj kategoriji.

== Karijera ==
Sedmerostruki je prvak Hrvatske, osvojivši naslove od 2017. do 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Nationalchamps/Croatia.html |title=Croatian National Championships |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Europskom prvenstvu za boksače do 22 godine 2018. osvojio je srebrnu medalju nakon poraza u finalu od Talijana Aziza Mouhiidinea,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/EuropeanChampionshipsU22_2018.html |title=European Championships U22 2018 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; kojega je prethodno pobijedio na turniru u [[Mađarska|Mađarskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Tournaments/BocskeiCup2018.html |title=Bocskai Cup 2018 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Prvenstvu Europske unije 2018. osvojio je brončanu medalju nakon poraza u polufinalu od Frazera Clarkea.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/EuropeanUnion2018.html |title=European Union Championships 2018 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europske igre 2019.|Europskim igrama 2019.]] u [[Minsk]]u ponovno je osvojio brončanu medalju. Nakon pobjeda nad Clementeom Russom, Aleksejem Zavatinom i Miheilom Bahtidzeom, u polufinalu je izgubio od Viktora Vih­rista.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eubcboxing.org/wp-content/uploads/2019/06/C75W92.pdf?x13286 |title=European Games 2019 – Men's Super Heavy (+91 kg) |work=Europski boksački savez |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Svjetskom prvenstvu 2019. u [[Jekaterinburg]]u izgubio je od Richarda Torreza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/World%20Championships2019.pdf#page=53 |title=World Championships 2019 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

U europskim kvalifikacijama za [[OI 2020.|Olimpijske igre 2020.]] izgubio je u prvom kolu od Frazera Clarkea,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/EuroOlyQual2021.pdf#page=26 |title=European Olympic Qualification |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; a 2021. osvojio je Balkansko prvenstvo u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/BalkanChamps2021.pdf#page=7 |title=Balkan Championships 2021 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Svjetskom prvenstvu 2021. u [[Beograd]]u izgubio je od Berata Acara,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/WorldChampionships2021.pdf |title=World Championships 2021 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; a na [[Europske igre 2023.|Europskim igrama 2023.]] u [[Krakov]]u od Deliciousa Orieja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/EuropeanGames2023.pdf |title=European Games 2023 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 2024. ponovno je osvojio Balkansko prvenstvo, održano u [[Loznica|Loznici]], pobijedivši u finalu Yordana Hernándeza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://amateur-boxing.strefa.pl/Championships/BalkanChamps2024.pdf |title=Balkan Championships 2024 |work=Amateur Boxing Results |language=engleski |preuzeto=25. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://boxrec.com/en/box-pro/872508 Marko Milun] na BoxRecu

{{GLAVNIRASPORED:Milun, Marko}}
[[Kategorija:Hrvatski boksači]]</text>
      <sha1>93cluzi10x330mpp364sjpd18bmsgc9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duhovna pričest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820352</id>
    <revision>
      <id>7623916</id>
      <timestamp>2026-10-25T19:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:Jesus mit Brot und Wein von Wilhelm List.png|mini|''Isus s kruhom i vinom'', slika Wilhelma Lista (oko 1905.)]]  '''Duhovna pričest''' kršćanska je praksa izražavanja želje za sjedinjenjem s [[Isus Krist|Isusom Kristom]] u [[euharistija|euharistiji]]. Prakticira se kao priprava za [[misa|misu]] te među vjernicima koji ne mogu primiti [[pričest]].&lt;ref name=&quot;Tovey2016&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Tovey |first=Phillip |title=The Theory...«.</comment>
      <origin>7623916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2377" sha1="e6xr6lp6loyz93wnffsa8kimbrs65q3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Jesus mit Brot und Wein von Wilhelm List.png|mini|''Isus s kruhom i vinom'', slika Wilhelma Lista (oko 1905.)]]

'''Duhovna pričest''' kršćanska je praksa izražavanja želje za sjedinjenjem s [[Isus Krist|Isusom Kristom]] u [[euharistija|euharistiji]]. Prakticira se kao priprava za [[misa|misu]] te među vjernicima koji ne mogu primiti [[pričest]].&lt;ref name=&quot;Tovey2016&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Tovey |first=Phillip |title=The Theory and Practice of Extended Communion |date=24. veljače 2016. |publisher=Routledge |isbn=9781317014201 |page=61 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Ta je praksa ustaljena u [[luteranizam|luteranskim]],&lt;ref name=&quot;SSELC2020&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Spiritual Communion |url=https://www.ststephenlutheran.net/uploads/3/4/4/8/34488838/spiritual_communion.pdf |work=St. Stephen Evangelical Lutheran Church, Pompano Beach, Florida |language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[anglikanizam|anglikanskim]] i [[metodizam|metodističkim]] crkvama, kao i u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], u kojoj su je, prema riječima pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], snažno preporučivali mnogi svetci.&lt;ref name=&quot;Tovey2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lewis2020&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Lewis |first=Mitchell |title=An Act of Spiritual Communion |url=https://milewis.wordpress.com/2020/03/20/an-act-of-spiritual-communion/ |work=Mitchell Lewis |date=20. ožujka 2020. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Papa je objasnio da njegovanje trajne želje za Isusom u euharistiji proizlazi iz savršenstva euharistijskoga zajedništva, koje je krajnji cilj svake ljudske želje.&lt;ref name=&quot;Pagan2020&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pagán |first=Jonathan Warren |title=Spiritual Communion During the COVID-19 Pandemic |url=https://anglicanpastor.com/spiritual-communion-during-the-covid-19-pandemic |work=Anglican Compass |date=21. ožujka 2020. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kršćani su duhovnu pričest osobito prakticirali u razdobljima [[progoni kršćana|progona]], primjerice tijekom razdoblja državnoga ateizma u [[Istočni blok|Istočnom bloku]], te za vrijeme epidemija, poput [[pandemija COVID-19|pandemije bolesti COVID-19]], kada mnogi nisu mogli sudjelovati na misi ni primati euharistiju [[nedjelja|nedjeljom]].&lt;ref name=&quot;Pagan2020&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Katolička duhovnost]]
[[Kategorija:Kršćanske molitve]]
[[Kategorija:Euharistija]]
[[Kategorija:Luteranizam]]</text>
      <sha1>e6xr6lp6loyz93wnffsa8kimbrs65q3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iva Jović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820353</id>
    <revision>
      <id>7623928</id>
      <timestamp>2026-10-25T20:33:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>S nl i en wiki</comment>
      <origin>7623928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6729" sha1="521rsfre70o0a09f4yuaxhvdn4jr213" xml:space="preserve">{{Infookvir tenisač
| ime                          = Iva Jović
| slika                        = Iva Jovic, Roma 7 May 2026 (cropped v2).jpg
| slika_širina                  = 250px
| slika_opis                    = Iva Jović u Rimu 2026.
| država                       = [[Sjedinjene Američke Države]]
| prebivalište                 = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| datum_rođenja                = 6. prosinca 2007.
| mjesto_rođenja               = [[Torrance]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| visina                       = 173
| igra                         = desnom rukom, dvoručni bekhend
| karijera                     = 2022. –
| osvojeni_turniri_pojedinačno  = 2 WTA, 1 WTA 125, 4 ITF
| najbolji_plasman_pojedinačno  = 11. (12. listopada 2026.)
| Australian_Open              = četvrtfinale (2026.)
| Roland_Garros                = 3. kolo (2026.)
| Wimbledon                    = 4. kolo (2026.)
| US_Open                      = 4. kolo (2026.)
| osvojeni_turniri_parovi       = 0 WTA, 0 ITF
| najbolji_plasman_parovi       = 64. (24. kolovoza 2026.)
| Australian_Open-parovi       = 2. kolo (2026.)
| Roland_Garros-parovi          = 2. kolo (2026.)
| Wimbledon-parovi              = 1. kolo (2026.)
| US_Open-parovi                = 2. kolo (2025.)
}}
'''Iva Jović''' ([[Torrance]], [[6. prosinca]] [[2007.]]), američka je [[tenis]]ačica. Igra desnom rukom i dvoručnim bekhendom, a na međunarodnim turnirima nastupa od 2022. godine. Najbolji pojedinačni plasman na [[WTA]] ljestvici ostvarila je 12. listopada 2026., kada je zauzela 11. mjesto.&lt;ref name=&quot;WTA&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wtatennis.com/players/332285/iva-jovic |title=Iva Jovic – Player Stats &amp; More |work=Women's Tennis Association |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Prema profilu Međunarodnoga teniskog saveza, omiljena joj je tvrda podloga.&lt;ref name=&quot;ITF&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.itftennis.com/en/players/iva-jovic/800682362/usa/wt/s/ |title=Iva Jovic Tennis Player Profile |work=International Tennis Federation |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Kći je Bojana i Jelene Jović, koji su se početkom 2000-ih doselili u Sjedinjene Američke Države. Otac joj je iz [[Leskovac|Leskovca]] u [[Srbija|Srbiji]], a majka iz [[Split]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;Podrijetlo&quot;&gt;{{Citiranje weba |author=Matija Majdak |url=https://net.hr/sport/tenis/ona-je-16-godisnja-senzacija-cija-je-majka-iz-splita-imam-dobru-vezu-sa-srbijom-d50bd184-6446-11ef-a282-225a3ed1b99c |title=Ona je 16-godišnja senzacija čija je majka iz Splita: 'Imam dobru vezu sa Srbijom' |work=Net.hr |date=27. kolovoza 2024. |language=hrvatski}}&lt;/ref&gt; Oba su roditelja farmaceuti. S Ivom i njezinom starijom sestrom Mijom kod kuće su govorili srpski, a obitelj je redovito posjećivala rodbinu u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Reem Abulleil |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/wta-interview-iva-jovic-rise-ambitions-career-clay-court-family-values |title=Interview: Ambitious Iva Jovic keen to cement her place among world's best |work=Roland-Garros |date=10. ožujka 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Mia se također bavila tenisom te je igrala za Sveučilište Kalifornije u Los Angelesu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Grant Thompson |url=https://cincinnatiopen.com/news/iva-jovic-17-shares-parents-emigration-story-and-menace-memories/ |title=Iva Jovic, 17, shares parents’ emigration story and ‘menace’ memories |work=Cincinnati Open |date=10. kolovoza 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Godine 2022. u Los Angelesu prvi je put nastupila na profesionalnom turniru i odmah stigla do finala.&lt;ref name=&quot;WTA&quot; /&gt;

Prvi ITF naslov osvojila je 2023. na turniru u Reddingu s nagradnim fondom od 25.000 američkih dolara. Od ožujka do kolovoza te godine izbivala je zbog stresnoga prijeloma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Rupam Shukla |url=https://www.essentiallysports.com/wta-tennis-news-who-are-iva-jovics-iconic-coaches-everything-to-know-about-the-trio-guiding-the-young-american-wta-star/ |title=Who Are Iva Jovic’s Iconic Coaches? |work=EssentiallySports |date=15. siječnja 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Godine 2024. s Tyrom Caterinom Grant osvojila je juniorska natjecanja ženskih parova na [[Australian Open]]u i [[Wimbledon]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.itftennis.com/en/news-and-media/articles/itf-class-of-2024-iva-jovic/ |title=ITF Class of 2024: Iva Jovic |work=International Tennis Federation |date=11. prosinca 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Poslije iste godine debitirala je na seniorskom Grand Slam turniru na [[US Open]]u, za koji je dobila pozivnice za pojedinačno natjecanje i ženske parove. Pozivnicu za mješovite parove dobila je s Kaylanom Bigunom, s kojim je stigla do drugoga kola.&lt;ref name=&quot;ITF&quot; /&gt;

Za Australian Open 2025. dobila je pozivnicu i stigla do drugoga kola. U ožujku se prvi put plasirala među 150 najboljih tenisačica svijeta, a u lipnju među prvih 100, nakon osvajanja turnira kategorije WTA 125 u Ilkleyju.&lt;ref name=&quot;WTA&quot; /&gt; U rujnu je osvojila turnir kategorije WTA 500 u Guadalajari, pobijedivši u finalu Kolumbijku [[Emiliana Arango|Emilianu Arango]] rezultatom 6:4, 6:1.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wtatennis.com/news/4362990/jovic-becomes-youngest-champion-this-season-with-guadalajara-title |title=Jovic becomes youngest champion this season with Guadalajara title |work=Women's Tennis Association |date=14. rujna 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Time se plasirala među 40 najboljih tenisačica svijeta.

Na Australian Openu 2026. stigla je do četvrtfinala, nakon čega se prvi put plasirala među 20 najboljih na WTA ljestvici. U lipnju je i u konkurenciji parova prvi put ušla među prvih 100.&lt;ref name=&quot;ITF&quot; /&gt; U rujnu je obranila naslov na turniru kategorije WTA 500 u Guadalajari, pobijedivši u finalu sunarodnjakinju [[Peyton Stearns]] rezultatom 6:4, 6:2. Bio joj je to drugi naslov na WTA Touru, odnosno treći ako se pribroji naslov kategorije WTA 125 iz Ilkleyja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Noah Poser |url=https://www.wtatennis.com/news/4578948/jovic-goes-back-to-back-in-guadalajara-outduels-stearns-in-all-american-showdown |title=Jovic goes back-to-back in Guadalajara, outduels Stearns in all-American showdown |work=Women's Tennis Association |date=20. rujna 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Iva Jovic}}
* [https://www.wtatennis.com/players/332285/iva-jovic Iva Jović] na stranicama WTA-a
* [https://www.itftennis.com/en/players/iva-jovic/800682362/usa/wt/s/ Iva Jović] na stranicama ITF-a

{{GLAVNIRASPORED:Jović, Iva}}
[[Kategorija:Američki tenisači]]</text>
      <sha1>521rsfre70o0a09f4yuaxhvdn4jr213</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623941</id>
      <parentid>7623928</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osobni život */ poveznice</comment>
      <origin>7623941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6746" sha1="0i86url7lcfk8lv5ccq8rkepawgaj3u" xml:space="preserve">{{Infookvir tenisač
| ime                          = Iva Jović
| slika                        = Iva Jovic, Roma 7 May 2026 (cropped v2).jpg
| slika_širina                  = 250px
| slika_opis                    = Iva Jović u Rimu 2026.
| država                       = [[Sjedinjene Američke Države]]
| prebivalište                 = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| datum_rođenja                = 6. prosinca 2007.
| mjesto_rođenja               = [[Torrance]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| visina                       = 173
| igra                         = desnom rukom, dvoručni bekhend
| karijera                     = 2022. –
| osvojeni_turniri_pojedinačno  = 2 WTA, 1 WTA 125, 4 ITF
| najbolji_plasman_pojedinačno  = 11. (12. listopada 2026.)
| Australian_Open              = četvrtfinale (2026.)
| Roland_Garros                = 3. kolo (2026.)
| Wimbledon                    = 4. kolo (2026.)
| US_Open                      = 4. kolo (2026.)
| osvojeni_turniri_parovi       = 0 WTA, 0 ITF
| najbolji_plasman_parovi       = 64. (24. kolovoza 2026.)
| Australian_Open-parovi       = 2. kolo (2026.)
| Roland_Garros-parovi          = 2. kolo (2026.)
| Wimbledon-parovi              = 1. kolo (2026.)
| US_Open-parovi                = 2. kolo (2025.)
}}
'''Iva Jović''' ([[Torrance]], [[6. prosinca]] [[2007.]]), američka je [[tenis]]ačica. Igra desnom rukom i dvoručnim bekhendom, a na međunarodnim turnirima nastupa od 2022. godine. Najbolji pojedinačni plasman na [[WTA]] ljestvici ostvarila je 12. listopada 2026., kada je zauzela 11. mjesto.&lt;ref name=&quot;WTA&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wtatennis.com/players/332285/iva-jovic |title=Iva Jovic – Player Stats &amp; More |work=Women's Tennis Association |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Prema profilu Međunarodnoga teniskog saveza, omiljena joj je tvrda podloga.&lt;ref name=&quot;ITF&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.itftennis.com/en/players/iva-jovic/800682362/usa/wt/s/ |title=Iva Jovic Tennis Player Profile |work=International Tennis Federation |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Kći je Bojana i Jelene Jović, koji su se početkom 2000-ih doselili u Sjedinjene Američke Države. Otac joj je iz [[Leskovac|Leskovca]] u [[Srbija|Srbiji]], a majka iz [[Split]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;Podrijetlo&quot;&gt;{{Citiranje weba |author=Matija Majdak |url=https://net.hr/sport/tenis/ona-je-16-godisnja-senzacija-cija-je-majka-iz-splita-imam-dobru-vezu-sa-srbijom-d50bd184-6446-11ef-a282-225a3ed1b99c |title=Ona je 16-godišnja senzacija čija je majka iz Splita: 'Imam dobru vezu sa Srbijom' |work=Net.hr |date=27. kolovoza 2024. |language=hrvatski}}&lt;/ref&gt; Oba su roditelja [[farmaceut]]i. S Ivom i njezinom starijom sestrom Mijom kod kuće su govorili srpski, a obitelj je redovito posjećivala rodbinu u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Reem Abulleil |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/wta-interview-iva-jovic-rise-ambitions-career-clay-court-family-values |title=Interview: Ambitious Iva Jovic keen to cement her place among world's best |work=Roland-Garros |date=10. ožujka 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Mia se također bavila tenisom te je igrala za [[UCLA|Sveučilište Kalifornije]] u [[Los Angeles]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Grant Thompson |url=https://cincinnatiopen.com/news/iva-jovic-17-shares-parents-emigration-story-and-menace-memories/ |title=Iva Jovic, 17, shares parents’ emigration story and ‘menace’ memories |work=Cincinnati Open |date=10. kolovoza 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Godine 2022. u Los Angelesu prvi je put nastupila na profesionalnom turniru i odmah stigla do finala.&lt;ref name=&quot;WTA&quot; /&gt;

Prvi ITF naslov osvojila je 2023. na turniru u Reddingu s nagradnim fondom od 25.000 američkih dolara. Od ožujka do kolovoza te godine izbivala je zbog stresnoga prijeloma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Rupam Shukla |url=https://www.essentiallysports.com/wta-tennis-news-who-are-iva-jovics-iconic-coaches-everything-to-know-about-the-trio-guiding-the-young-american-wta-star/ |title=Who Are Iva Jovic’s Iconic Coaches? |work=EssentiallySports |date=15. siječnja 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Godine 2024. s Tyrom Caterinom Grant osvojila je juniorska natjecanja ženskih parova na [[Australian Open]]u i [[Wimbledon]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.itftennis.com/en/news-and-media/articles/itf-class-of-2024-iva-jovic/ |title=ITF Class of 2024: Iva Jovic |work=International Tennis Federation |date=11. prosinca 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Poslije iste godine debitirala je na seniorskom Grand Slam turniru na [[US Open]]u, za koji je dobila pozivnice za pojedinačno natjecanje i ženske parove. Pozivnicu za mješovite parove dobila je s Kaylanom Bigunom, s kojim je stigla do drugoga kola.&lt;ref name=&quot;ITF&quot; /&gt;

Za Australian Open 2025. dobila je pozivnicu i stigla do drugoga kola. U ožujku se prvi put plasirala među 150 najboljih tenisačica svijeta, a u lipnju među prvih 100, nakon osvajanja turnira kategorije WTA 125 u Ilkleyju.&lt;ref name=&quot;WTA&quot; /&gt; U rujnu je osvojila turnir kategorije WTA 500 u Guadalajari, pobijedivši u finalu Kolumbijku [[Emiliana Arango|Emilianu Arango]] rezultatom 6:4, 6:1.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wtatennis.com/news/4362990/jovic-becomes-youngest-champion-this-season-with-guadalajara-title |title=Jovic becomes youngest champion this season with Guadalajara title |work=Women's Tennis Association |date=14. rujna 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Time se plasirala među 40 najboljih tenisačica svijeta.

Na Australian Openu 2026. stigla je do četvrtfinala, nakon čega se prvi put plasirala među 20 najboljih na WTA ljestvici. U lipnju je i u konkurenciji parova prvi put ušla među prvih 100.&lt;ref name=&quot;ITF&quot; /&gt; U rujnu je obranila naslov na turniru kategorije WTA 500 u Guadalajari, pobijedivši u finalu sunarodnjakinju [[Peyton Stearns]] rezultatom 6:4, 6:2. Bio joj je to drugi naslov na WTA Touru, odnosno treći ako se pribroji naslov kategorije WTA 125 iz Ilkleyja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Noah Poser |url=https://www.wtatennis.com/news/4578948/jovic-goes-back-to-back-in-guadalajara-outduels-stearns-in-all-american-showdown |title=Jovic goes back-to-back in Guadalajara, outduels Stearns in all-American showdown |work=Women's Tennis Association |date=20. rujna 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Iva Jovic}}
* [https://www.wtatennis.com/players/332285/iva-jovic Iva Jović] na stranicama WTA-a
* [https://www.itftennis.com/en/players/iva-jovic/800682362/usa/wt/s/ Iva Jović] na stranicama ITF-a

{{GLAVNIRASPORED:Jović, Iva}}
[[Kategorija:Američki tenisači]]</text>
      <sha1>0i86url7lcfk8lv5ccq8rkepawgaj3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mbala (Zambija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820354</id>
    <revision>
      <id>7623932</id>
      <timestamp>2026-10-25T20:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7623932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5745" sha1="3orlskl78erznswe50vuhdt8ffyf30h" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Mbala
| ime_genitiv =Mbale
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Memorial Mbala.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike =

| slika_lokacijska_karta_država =Zambija
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Zambije
| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =8
| širina-minute    =50
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =31
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|ZAM}}
| lokacija1_ime  =[[Provincije Zambije|Provincija]]
| lokacija1_info =[[Sjeverna Provincija (Zambija)|Sjeverna Provincija]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime=
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| visina            =1.670 &lt;ref name=city/&gt; 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina=2021.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 42.424 &lt;ref name=city/&gt; 
| stanovništvo_gustoća      =   
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[UTC+2]]
| utc_pomak          =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Mbala''' (znana kao ''Abercorn'' od [[1895.]] do [[1967.]]) je [[grad]] od 42.424 [[Stanovništvo|stanovnika]] na sjeveristoku [[Zambija|Zambije]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url=https://www.citypopulation.de/en/zambia/cities/?cityid=11968
| title =''Mbala in Northern''
| accessdate =2026-10-20
| language=engleski
| publisher=City population}}&lt;/ref&gt;	

== Geografske osobine ==

Grad se prostire po [[Visoravan|visoravni]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1.670 metar]]a&lt;ref name=city/&gt;, nedaleko od [[granica|granice]] s [[Tanzanija|Tanzanijom]] (35 km) i jezerom [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]].

== Povijest ==

Mbala je izrasla kao naselje [[Škoti|škotskih]] [[misionarstvo|misionara]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]].&lt;ref name=rod/&gt;
Nakon brojnih selidbi što zbog sukoba s [[Arapi|arapskim]] [[Trgovina robljem|trgovcima robljem]], što zbog [[Bolest spavanja|bolesti spavanja]], preselili su naselje na zdraviju visoravan dalje od jezera [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]]. Misionari su [[1893.]] predali upravu nad naseljem [[Britanska južnoafrička kompanija|Britanskoj južnoafričkoj kompaniji]] uvidjevši da nemaju dovoljno sredstava da održavaju koloniju.&lt;ref name=rod/&gt;

Kompanija je postavila Hugha Marshalla za upravitelja, on je upravljao gradom do [[1911.]]. Za njegove uprave naselje je utvđeno [[palisada]]ma, prezvano u ''Abercorn'', izgrađena je [[pošta]] i cesta do jezera [[Malavi (jezero)|Nyasa]] i otpočela intenzivna [[trgovina]] s [[Belgijski Kongo|Belgijskim Kongom]].&lt;ref name=rod/&gt;

Abercorn se u vrijeme dok je bio dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], razvijao kao najisturenija točka prema aspiracijama [[Njemačko kolonijalno carstvo|Njemačkog kolonijalnog carstva]] u [[Utrka za Afriku|Utrci za Afriku]].

Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u kolovozu [[1914.]] tek izgrađeni [[zatvor]] ([[1912.]]) pretvoren je u [[utvrda|utvrdu]], pa je odolio svim njemačkim napadima.
U Abercornu se [[1918.]] na impresivnoj ceremoniji predao, zajedno sa svojim [[stožer]]om [[general]] [[Paul von Lettow-Vorbeck|Lettow-Vorbeck]] zapovjednik snaga [[Njemačka Istočna Afrika|Njemačke Istočne Afrike]].&lt;ref name=rod&gt;{{cite web
|url=https://static1.squarespace.com/static/54b2629de4b007479dfa7540/t/55d5cfcae4b0ea124624c008/1440075722071/Gamwell-History-of-Abercorn-NRJ-1961.pdf
| title =''History of Abercorn''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Northern Rhodesia Journal}}&lt;/ref&gt;

Današnja Mbala je [[državna uprava|administrativno]]-[[trgovina|trgovački]] centar slabo naseljenog kraja. Poznata je po [[vodopad]]u na rijeci [[Kalambo]], visokom 235 [[metar|m]], na jugoistočnom kraju jezera Tanganjika. 
Pored njega nalazi se [[arheološko nalazište]] s [[Artefakt (arheologija)|artefaktima]] za koje se procjenjuje da su stari 476 000 godina.&lt;ref name=dis/&gt;

Četiri [[km]] sjeveroistočno od grada nalazi se Muzej Motomoto, drugi najveći muzej u Zambiji, s [[etnografija|etnografskom]] zbirkom, predmetima iz kolonijalne prošlosti i [[oružje]]m iz Prvog svjetskog rata.&lt;ref name=dis&gt;{{cite web
| url=https://www.mbalacouncil.gov.zm/?page_id=118
| title =''Mbala District''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Zambia Institute &amp; Mbala Municipal Council}}&lt;/ref&gt;

Grad ima malu [[Zračna luka|zračnu luku]] ([[IATA]]: MMQ, [[ICAO]]: FLBA) koju koristi i zambijska vojska. 
Prvi [[zrakoplov]] sletio je u nju [[1913.]], u to vrijeme ona je bila treća u Africi, uz [[Kairo]] i [[Cape Town]].&lt;ref name=jack&gt;{{cite web
| url=https://jackjzimba.blogspot.com/2014/11/normal-0-false-false-false-en-us-x-none_7.html
| title =''Mbala: A place Steeped in Rich History, Myth''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Jack Zimba}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Mbala (Zambia)}}
* [https://mapy.com/en/turisticka?q=Mbala&amp;source=osm&amp;id=13752000&amp;ds=1&amp;x=31.3709450&amp;y=-8.8457220&amp;z=12 ''Mbala'' (na portaku Mapy)] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Zambiji]]</text>
      <sha1>3orlskl78erznswe50vuhdt8ffyf30h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623949</id>
      <parentid>7623932</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57225-57</username>
        <id>376586</id>
      </contributor>
      <comment>zatipci i ispravci</comment>
      <origin>7623949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5708" sha1="t1q70mnu2ysjxq2lfr3st2k215iok77" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Mbala
| ime_genitiv =Mbale
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Memorial Mbala.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike =

| slika_lokacijska_karta_država =Zambija
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Zambije
| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =8
| širina-minute    =50
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =31
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|ZAM}}
| lokacija1_ime  =[[Provincije Zambije|Provincija]]
| lokacija1_info =[[Sjeverna Provincija (Zambija)|Sjeverna Provincija]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime=
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| visina            =1670 &lt;ref name=city/&gt; 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina=2021.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 42 424 &lt;ref name=city/&gt; 
| stanovništvo_gustoća      =   
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[UTC+2]]
| utc_pomak          =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Mbala''' (znana kao ''Abercorn'' od [[1895.]] do [[1967.]]) je [[grad]] s {{n|42 424}} [[Stanovništvo|stanovnika]] na sjeveristoku [[Zambija|Zambije]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
| url=https://www.citypopulation.de/en/zambia/cities/?cityid=11968
| title =''Mbala in Northern''
| accessdate =2026-10-20
| language=engleski
| publisher=City population}}&lt;/ref&gt;	

== Zemljopis ==
Grad se prostire po [[Visoravan|visoravni]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1670 metara&lt;ref name=city/&gt;, nedaleko od [[granica|granice]] s [[Tanzanija|Tanzanijom]] (35 km) i jezerom [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]].

== Povijest ==
Mbala je izrasla kao naselje [[Škoti|škotskih]] [[misionarstvo|misionara]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]].&lt;ref name=rod/&gt;
Nakon brojnih selidbi što zbog sukoba s [[Arapi|arapskim]] [[Trgovina robljem|trgovcima robljem]], što zbog [[Bolest spavanja|bolesti spavanja]], preselili su naselje na zdraviju visoravan dalje od jezera [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]]. Misionari su [[1893.]] predali upravu nad naseljem [[Britanska južnoafrička kompanija|Britanskoj južnoafričkoj kompaniji]] uvidjevši da nemaju dovoljno sredstava da održavaju koloniju.&lt;ref name=rod/&gt;

Kompanija je postavila Hugha Marshalla za upravitelja, on je upravljao gradom do [[1911.]]. Za njegove uprave naselje je utvđeno [[palisada]]ma, prezvano u ''Abercorn'', izgrađena je [[pošta]] i cesta do jezera [[Malavi (jezero)|Nyasa]] i otpočela intenzivna [[trgovina]] s [[Belgijski Kongo|Belgijskim Kongom]].&lt;ref name=rod/&gt;

Abercorn se u vrijeme dok je bio dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], razvijao kao najisturenija točka prema aspiracijama [[Njemačko kolonijalno carstvo|Njemačkog kolonijalnog carstva]] u [[Utrka za Afriku|Utrci za Afriku]].

Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] u kolovozu [[1914.]] tek izgrađeni [[zatvor]] ([[1912.]]) pretvoren je u [[utvrda|utvrdu]] pa je odolio svim njemačkim napadima.
U Abercornu se [[1918.]] zajedno sa svojim [[stožer]]om predao [[general]] [[Paul von Lettow-Vorbeck|Lettow-Vorbeck]] zapovjednik snaga [[Njemačka Istočna Afrika|Njemačke Istočne Afrike]].&lt;ref name=rod&gt;{{cite web
|url=https://static1.squarespace.com/static/54b2629de4b007479dfa7540/t/55d5cfcae4b0ea124624c008/1440075722071/Gamwell-History-of-Abercorn-NRJ-1961.pdf
| title =''History of Abercorn''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Northern Rhodesia Journal}}&lt;/ref&gt;

Današnja Mbala je [[državna uprava|administrativno]]-[[trgovina|trgovački]] centar slabo naseljenog kraja. Poznata je po [[vodopad]]u na rijeci [[Kalambo]], visokom 235 [[metar|m]], na jugoistočnom kraju jezera Tanganjika. 
Pored njega nalazi se [[arheološko nalazište]] s [[Artefakt (arheologija)|artefaktima]] za koje se procjenjuje da su stari 476 000 godina.&lt;ref name=dis/&gt;

Četiri km sjeveroistočno od grada nalazi se Muzej Motomoto, drugi po veličini muzej u Zambiji, s [[etnografija|etnografskom]] zbirkom, predmetima iz kolonijalne prošlosti i [[oružje]]m iz Prvog svjetskog rata.&lt;ref name=dis&gt;{{cite web
| url=https://www.mbalacouncil.gov.zm/?page_id=118
| title =''Mbala District''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Zambia Institute &amp; Mbala Municipal Council}}&lt;/ref&gt;

Grad ima malu [[Zračna luka|zračnu luku]] ([[IATA]]: MMQ, [[ICAO]]: FLBA) koju koristi i zambijska vojska. 
Prvi [[zrakoplov]] sletio je u nju [[1913.]], u to vrijeme ona je bila treća u Africi, uz [[Kairo]] i [[Cape Town]].&lt;ref name=jack&gt;{{cite web
| url=https://jackjzimba.blogspot.com/2014/11/normal-0-false-false-false-en-us-x-none_7.html
| title =''Mbala: A place Steeped in Rich History, Myth''
| accessdate =2026-10-24
| language=engleski
| publisher=Jack Zimba}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Mbala (Zambia)}}
* [https://mapy.com/en/turisticka?q=Mbala&amp;source=osm&amp;id=13752000&amp;ds=1&amp;x=31.3709450&amp;y=-8.8457220&amp;z=12 ''Mbala'' (na portalu Mapy)] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Zambiji]]</text>
      <sha1>t1q70mnu2ysjxq2lfr3st2k215iok77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masud Pezeškijan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820356</id>
    <revision>
      <id>7623956</id>
      <timestamp>2026-10-25T21:21:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>s en wiki</comment>
      <origin>7623956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6281" sha1="6h1m2cxn7r2vwt7yuwbopw7aeb2m6yl" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
| ime             = Masud Pezeškijan
| slika           = Masoud Pezeshkian 2025 (cropped).jpg
| opis slike      = Masud Pezeškijan 2025.
| datum rođenja   = 29. rujna 1954.
| mjesto rođenja  = [[Mahabad]], [[Iran]]
| stranka         = neovisan
| supruga         = Fatemeh Majidi (umrla 1994.)
| djeca           = 4
| obrazovanje     = Sveučilište medicinskih znanosti u Tabrizu&lt;br&gt;Iransko sveučilište medicinskih znanosti
| zanimanje       = političar i kardiokirurg
| položaj         = [[Predsjednik Irana]]
| mandat_start    = 28. srpnja 2024.
| mandat_kraj     = 
| potpredsjednik  = Mohammad Reza Aref
| prethodnik      = [[Ebrahim Raisi]]&lt;br&gt;Mohammad Mokhber (vršitelj dužnosti)
| čin2            = Član Privremenoga vijeća vodstva Irana
| mandat_start2   = 1. ožujka 2026.
| mandat_kraj2    = 8. ožujka 2026.
| čin3            = Zastupnik u [[Islamska savjetodavna skupština|Islamskoj savjetodavnoj skupštini]]
| mandat_start3   = 27. svibnja 2008.
| mandat_kraj3    = 2024.
| čin4            = Ministar zdravstva i medicinskoga obrazovanja Irana
| mandat_start4   = 22. kolovoza 2001.
| mandat_kraj4    = 24. kolovoza 2005.
| predsjednik4    = [[Mohamed Hatami]]
| prethodnik4     = Mohammad Farhadi
| nasljednik4     = Kamran Bagheri Lankarani
}}
'''Masud Pezeškijan''' ([[perzijski jezik|perz.]] مسعود پزشکیان; [[Mahabad]], [[29. rujna]] [[1954.]]), iranski je političar i kardiokirurg, [[predsjednik Irana]] od 2024. godine. Pripada reformističkoj političkoj struji. Preuzevši dužnost u dobi od 69 godina, postao je najstarija osoba na toj dužnosti.&lt;ref name=&quot;Profil&quot;&gt;{{Citiranje weba |author=Patrick Wintour |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/06/masoud-pezeshkian-the-former-heart-surgeon-who-became-president-of-iran |title=Masoud Pezeshkian: the former heart surgeon who became president of Iran |work=The Guardian |date=6. srpnja 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Nasser Karimi |url=https://apnews.com/article/iran-supreme-leader-endorsement-new-president-khamenei-pezeshkian-a9ecb0eb8e20ed8b92602e5d507fe616 |title=Reformist formally takes over as Iran's president after supreme leader offers endorsement |work=Associated Press |date=28. srpnja 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u Mahabadu, u pokrajini [[Zapadni Azerbajdžan]], u obitelji azerbajdžanskoga i kurdskoga podrijetla. Završio je studij medicine na Sveučilištu medicinskih znanosti u [[Tabriz]]u te je tijekom [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskoga rata]] (1980. – 1988.) djelovao kao liječnik iranskih vojnika. Obnašao je dužnost upravitelja okruga Piranšahr i Nagadeh, a političku karijeru započeo je 1997., kada je postao zamjenik ministra zdravstva u administraciji [[Mohamed Hatami|Mohameda Hatamija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://arab.news/ym9qh |title=Masoud Pezeshkian, a heart surgeon who rose to power in parliament, runs to be Iran's next president |work=Arab News |date=4. srpnja 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od 2001. do 2005. bio je ministar zdravstva i medicinskoga obrazovanja. Između 2008. i 2024. pet je puta izabran u parlament kao predstavnik izbornoga okruga Tabriz, Osku i Azaršahr, a od 2016. do 2020. bio je prvi potpredsjednik parlamenta. Predstavljajući se kao umjereni kandidat, na predsjedničkim izborima 2024. pobijedio je konzervativnoga kandidata Saida Džalilija.&lt;ref name=&quot;Profil&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Parisa Hafezi |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-pezeshkian-brings-hopes-moderation-after-routing-hardline-rival-2024-07-06/ |title=Who is Masoud Pezeshkian, Iran's new president-elect? |work=Reuters |date=6. srpnja 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Predsjednički mandat započeo je nastavljajući potporu »Osovini otpora« u posredničkom sukobu Irana i [[Izrael]]a. Njegova je administracija branila iranske raketne napade na Izrael u listopadu 2024. kao odgovor na izraelska ubojstva vođe [[Hamas]]a Ismaila Hanije, vođe [[Hezbolah]]a Hasana Nasralaha i iranskoga vojnog zapovjednika Abasa Nilforušana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Masoud_Pezeshkian&amp;action=history |title=Masoud Pezeshkian – povijest izmjena |work=Wikipedija na engleskom jeziku |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Zauzimao se za obnovu sporazuma sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] o iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija.&lt;ref name=&quot;Profil&quot; /&gt; Nakon izraelskih napada u lipnju 2025. napetosti su prerasle u dvanaestodnevni rat, tijekom kojega je preživio pokušaj atentata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Melanie Swan |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2025/07/13/iranian-president-injured-during-israeli-airstrike/ |title=Wounded Iranian president forced to escape through emergency hatch during Israeli air strike |work=The Daily Telegraph |date=13. srpnja 2025. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon ubojstva [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] 28. veljače 2026. po dužnosti je postao član Privremenoga vijeća vodstva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Tucker Reals |url=https://www.cbsnews.com/live-updates/us-iran-war-israel-supreme-leader-khamenei-funeral-day-2/ |title=Iran names three men for interim Leadership Council to pick next supreme leader |work=CBS News |date=1. ožujka 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Otada je [[Islamska revolucionarna garda]] uvelike potisnula njegovu civilnu vladu iz odlučivanja o vojnim i sigurnosnim pitanjima, ostavljajući joj ponajprije unutarnja i gospodarska pitanja. Ipak, [[Modžtaba Hamenei]] odobrio mu je pregovore o memorandumu o razumijevanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Tim Stickings |url=https://www.thenationalnews.com/news/mena/2026/08/28/iran-rift-widens-as-supreme-leader-tells-ministers-to-stop-publicising-countrys-problems/ |title=Iran rift widens as supreme leader tells ministers to stop publicising problems |work=The National |date=28. kolovoza 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Masoud Pezeshkian}}
* [https://drpezeshkian.ir/ Službene mrežne stranice]

{{GLAVNIRASPORED:Pezeškijan, Masud}}
[[Kategorija:Iranski političari]]
[[Kategorija:Kirurzi]]</text>
      <sha1>6h1m2cxn7r2vwt7yuwbopw7aeb2m6yl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patuljasti kljunasti kit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820357</id>
    <redirect title="Patuljasti kljunasti dupin" />
    <revision>
      <id>7623963</id>
      <timestamp>2026-10-25T21:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Patuljasti kljunasti kit]] na [[Patuljasti kljunasti dupin]]</comment>
      <origin>7623963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="rba2ykuqq0zzr673nzmrq21l42kvovb" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Patuljasti kljunasti dupin]]</text>
      <sha1>rba2ykuqq0zzr673nzmrq21l42kvovb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zrno (Festival)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820358</id>
    <revision>
      <id>7623971</id>
      <timestamp>2026-10-25T21:55:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Хак Фин</username>
        <id>248160</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:mk:Special:Redirect/revision/5465649|Зрно (фестивал)]]«</comment>
      <origin>7623971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3525" sha1="sho8b2n4dyw0pk0cdtr58mxy4aezgsj" xml:space="preserve">[[Податотека:Logo_CRNO_print.png|mini| Zrno-logo]]
'''Zrno''' — međunarodni festival alternativne fotografije koji se održava u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] . Cilj mu je istraživanje, izučavanje i promicanje povijesnih, plemenitih i eksperimentalnih fotografskih tehnika. Naziv festivala simbolizira ideju &quot;sjemena&quot; - simbol strasti, znanja i kulturnog rasta u na osobnom planu i naravno u području fotografije i naravno, fotografskog ''zrna'' koje ima posebnu ljepotu u povijesnim, plemenitim fotografskim procesima. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=About Zrno|url=https://grain.mk/about-zrno/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713110935/https://grain.mk/about-zrno/|archive-date=2025-07-13|access-date=2025-08-10|website=grain.mk|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival, osnovan 2022. godine, ima za cilj ujediniti ljubitelje fotografije iz cijelog svijeta, nudeći im platformu za razmjenu znanja, iskustava i kreativnih ideja. Sva izdanja festivala se odvijaju u živopisnim makedonskim planinama. 

== Povijest ==
Festival je nastao na inicijativu makedonskih autora i entuzijasta u području alternativne fotografije, predvođenih [[Сашо Алушевски|Sašom Alushevskim]] pionir alternativne fotografije u Makedoniji. Cilj je bio stvoriti prostor za slobodno eksperimentiranje i umjetničku razmjenu, gdje se alternativni procesi slave kao umjetnička i kulturna baština sublimirana modernošću. Festival &quot;Zrno&quot; proizlazi iz potrebe nekoliko makedonskih fotografa za njegovanjem raznolikosti fotografskog medija i kao otpor digitalizaciji (ujedinjavanju, istovjetnosti) u fotografiji. Organizatori ističu da festival ima za cilj slaviti fotografiju u svim njezinim oblicima, potičući domaću scenu i izazivajući svijet da uspori, razmisli i otvori se &quot;pogreškama&quot; u umjetnosti.

== Program i aktivnosti ==

* Glavni program festivalske cjeline Zrno sastoji se od:
** 
** '''Samostalnih izložbi:''' Usmjerenih prezentacija iznimnih individualnih umjetnika, poput izložbi 2024. godine u galeriji Suli An na kojima su predstavljeni Natalia Kopkina (Helsinki) s projektom „Forma“ te odabrani opus radova Babaka Haghija (Teheran).
** '''Radionica i edukativnog programa:''' to je ključna specifika Zrno festivala - Intenzivne praktične radionice o alternativnim procesima pod vodstvom renomiranih međunarodnih mentora. U 2024. godini, umjetnička rezidencija u selu Smilevo ponudila je praktičnu obuku iz tehnika mokrog kolodija, tekuće foto-emulzije, eko-lumen prinata i novih metoda cijanotipije.  Grupne izložbe: Međunarodne izložbe analogne fotografije, koje predstavljaju radove autora iz cijelog svijeta. Na primjer, 2024. godine Multimedijski centar &quot;Mala Stanica&quot; izložio je radove koje je odabrao devetočlani međunarodni žiri, a koji predstavljaju presjek suvremenih trendova u svjetskoj fotografiji. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-28|title=Почнува Mеѓународниот фестивал на алтернативна фотографија „Зрно“|url=https://nezavisen.mk/pochnuva-megjunarodniot-festival-na-alternativna-fotografija-zrno/|access-date=2025-08-10|website=Независен Весник|language=mk-MK}}&lt;/ref&gt;

[[Податотека:Grupna_kolodoumska_fotografija_vo_Capari-Predrag_Uzelac1.jpg|središte|mini|876x876px| Grupna kolodijumska fotogragija polaznika Zrna 2023 - autor, Predrag Uzelac.]]
{{Izvori}}
[[Kategorija:Fotografija]]
[[Kategorija:Analogna fotografija]]</text>
      <sha1>sho8b2n4dyw0pk0cdtr58mxy4aezgsj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623974</id>
      <parentid>7623971</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Хак Фин</username>
        <id>248160</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:mk:Special:Redirect/revision/5465649|Зрно (фестивал)]]«</comment>
      <origin>7623974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3548" sha1="n0hyms97potbjbk77ck3e5iikq1eg5n" xml:space="preserve">[[Податотека:Logo_CRNO_print.png|mini| Zrno-logo]]
'''[https://www.grain.mk Zrno]''' — međunarodni festival alternativne fotografije koji se održava u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] . Cilj mu je istraživanje, izučavanje i promicanje povijesnih, plemenitih i eksperimentalnih fotografskih tehnika. Naziv festivala simbolizira ideju &quot;sjemena&quot; - simbol strasti, znanja i kulturnog rasta u na osobnom planu i naravno u području fotografije i naravno, fotografskog ''zrna'' koje ima posebnu ljepotu u povijesnim, plemenitim fotografskim procesima. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=About Zrno|url=https://grain.mk/about-zrno/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713110935/https://grain.mk/about-zrno/|archive-date=2025-07-13|access-date=2025-08-10|website=grain.mk|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival, osnovan 2022. godine, ima za cilj ujediniti ljubitelje fotografije iz cijelog svijeta, nudeći im platformu za razmjenu znanja, iskustava i kreativnih ideja. Sva izdanja festivala se odvijaju u živopisnim makedonskim planinama. 

== Povijest ==
Festival je nastao na inicijativu makedonskih autora i entuzijasta u području alternativne fotografije, predvođenih [[Сашо Алушевски|Sašom Alushevskim]] pionir alternativne fotografije u Makedoniji. Cilj je bio stvoriti prostor za slobodno eksperimentiranje i umjetničku razmjenu, gdje se alternativni procesi slave kao umjetnička i kulturna baština sublimirana modernošću. Festival &quot;Zrno&quot; proizlazi iz potrebe nekoliko makedonskih fotografa za njegovanjem raznolikosti fotografskog medija i kao otpor digitalizaciji (ujedinjavanju, istovjetnosti) u fotografiji. Organizatori ističu da festival ima za cilj slaviti fotografiju u svim njezinim oblicima, potičući domaću scenu i izazivajući svijet da uspori, razmisli i otvori se &quot;pogreškama&quot; u umjetnosti.

== Program i aktivnosti ==

* Glavni program festivalske cjeline Zrno sastoji se od:
** 
** '''Samostalnih izložbi:''' Usmjerenih prezentacija iznimnih individualnih umjetnika, poput izložbi 2024. godine u galeriji Suli An na kojima su predstavljeni Natalia Kopkina (Helsinki) s projektom „Forma“ te odabrani opus radova Babaka Haghija (Teheran).
** '''Radionica i edukativnog programa:''' to je ključna specifika Zrno festivala - Intenzivne praktične radionice o alternativnim procesima pod vodstvom renomiranih međunarodnih mentora. U 2024. godini, umjetnička rezidencija u selu Smilevo ponudila je praktičnu obuku iz tehnika mokrog kolodija, tekuće foto-emulzije, eko-lumen prinata i novih metoda cijanotipije.  Grupne izložbe: Međunarodne izložbe analogne fotografije, koje predstavljaju radove autora iz cijelog svijeta. Na primjer, 2024. godine Multimedijski centar &quot;Mala Stanica&quot; izložio je radove koje je odabrao devetočlani međunarodni žiri, a koji predstavljaju presjek suvremenih trendova u svjetskoj fotografiji. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-28|title=Почнува Mеѓународниот фестивал на алтернативна фотографија „Зрно“|url=https://nezavisen.mk/pochnuva-megjunarodniot-festival-na-alternativna-fotografija-zrno/|access-date=2025-08-10|website=Независен Весник|language=mk-MK}}&lt;/ref&gt;

[[Податотека:Grupna_kolodoumska_fotografija_vo_Capari-Predrag_Uzelac1.jpg|središte|mini|876x876px| Grupna kolodijumska fotogragija polaznika Zrna 2023 - autor, Predrag Uzelac.]]
{{Izvori}}
[[Kategorija:Fotografija]]
[[Kategorija:Analogna fotografija]]</text>
      <sha1>n0hyms97potbjbk77ck3e5iikq1eg5n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7623975</id>
      <parentid>7623974</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T21:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Хак Фин</username>
        <id>248160</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:mk:Special:Redirect/revision/5465649|Зрно (фестивал)]]«</comment>
      <origin>7623975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3570" sha1="q4v0zxfao14g5ijugzxcxk2de83whqm" xml:space="preserve">[[Податотека:Logo_CRNO_print.png|mini| Zrno-logo]]
'''[https://www.grain.mk Zrno]''' — međunarodni festival alternativne fotografije koji se održava u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] . Cilj mu je istraživanje, izučavanje i promicanje povijesnih, plemenitih i eksperimentalnih fotografskih tehnika. Naziv festivala simbolizira ideju &quot;sjemena&quot; - simbol strasti, znanja i kulturnog rasta u na osobnom planu i naravno u području fotografije i naravno, fotografskog ''zrna'' koje ima posebnu ljepotu u povijesnim, plemenitim fotografskim procesima. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=About Zrno|url=https://grain.mk/about-zrno/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713110935/https://grain.mk/about-zrno/|archive-date=2025-07-13|access-date=2025-08-10|website=grain.mk|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival, osnovan 2022. godine, ima za cilj ujediniti ljubitelje fotografije iz cijelog svijeta, nudeći im platformu za razmjenu znanja, iskustava i kreativnih ideja. Sva izdanja festivala se odvijaju u živopisnim makedonskim planinama. 

== Povijest ==
Festival je nastao na inicijativu makedonskih autora i entuzijasta u području alternativne fotografije, predvođenih [[Сашо Алушевски|Sašom Alushevskim]] pionir alternativne fotografije u Makedoniji. Cilj je bio stvoriti prostor za slobodno eksperimentiranje i umjetničku razmjenu, gdje se alternativni procesi slave kao umjetnička i kulturna baština sublimirana modernošću. Festival &quot;Zrno&quot; proizlazi iz potrebe nekoliko makedonskih fotografa za njegovanjem raznolikosti fotografskog medija i kao otpor digitalizaciji (ujedinjavanju, istovjetnosti) u fotografiji. Organizatori ističu da festival ima za cilj slaviti fotografiju u svim njezinim oblicima, potičući domaću scenu i izazivajući svijet da uspori, razmisli i otvori se &quot;pogreškama&quot; u umjetnosti.

== Program i aktivnosti ==

* Glavni program festivalske cjeline Zrno sastoji se od:
** 
** '''Samostalnih izložbi:''' Usmjerenih prezentacija iznimnih individualnih umjetnika, poput izložbi 2024. godine u galeriji Suli An na kojima su predstavljeni Natalia Kopkina (Helsinki) s projektom „Forma“ te odabrani opus radova Babaka Haghija (Teheran).
** '''Radionica i edukativnog programa:''' to je ključna specifika Zrno festivala - Intenzivne praktične radionice o alternativnim procesima pod vodstvom renomiranih međunarodnih mentora. U 2024. godini, umjetnička rezidencija u selu Smilevo ponudila je praktičnu obuku iz tehnika mokrog kolodija, tekuće foto-emulzije, eko-lumen prinata i novih metoda cijanotipije.  Grupne izložbe: Međunarodne izložbe analogne fotografije, koje predstavljaju radove autora iz cijelog svijeta. Na primjer, 2024. godine Multimedijski centar &quot;Mala Stanica&quot; izložio je radove koje je odabrao devetočlani međunarodni žiri, a koji predstavljaju presjek suvremenih trendova u svjetskoj fotografiji. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-28|title=Почнува Mеѓународниот фестивал на алтернативна фотографија „Зрно“|url=https://nezavisen.mk/pochnuva-megjunarodniot-festival-na-alternativna-fotografija-zrno/|access-date=2025-08-10|website=Независен Весник|language=mk-MK}}&lt;/ref&gt;

[[Податотека:Grupna_kolodoumska_fotografija_vo_Capari-Predrag_Uzelac1.jpg|alt=Zrno, Capari, 2023|središte|mini|876x876px|Grupna kolodijumska fotogragija polaznika Zrna 2023 - autor, Predrag Uzelac.]]
{{Izvori}}
[[Kategorija:Fotografija]]
[[Kategorija:Analogna fotografija]]</text>
      <sha1>q4v0zxfao14g5ijugzxcxk2de83whqm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624254</id>
      <parentid>7623975</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3646" sha1="3663h5b7e5jm0iskg370tzhkbc3b82u" xml:space="preserve">{{Brisanje|AI + strojni prijevod|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}}
[[Податотека:Logo_CRNO_print.png|mini| Zrno-logo]]
'''[https://www.grain.mk Zrno]''' — međunarodni festival alternativne fotografije koji se održava u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] . Cilj mu je istraživanje, izučavanje i promicanje povijesnih, plemenitih i eksperimentalnih fotografskih tehnika. Naziv festivala simbolizira ideju &quot;sjemena&quot; - simbol strasti, znanja i kulturnog rasta u na osobnom planu i naravno u području fotografije i naravno, fotografskog ''zrna'' koje ima posebnu ljepotu u povijesnim, plemenitim fotografskim procesima. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=About Zrno|url=https://grain.mk/about-zrno/|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20250713110935/https://grain.mk/about-zrno/|archive-date=2025-07-13|access-date=2025-08-10|website=grain.mk|language=en}}&lt;/ref&gt; Festival, osnovan 2022. godine, ima za cilj ujediniti ljubitelje fotografije iz cijelog svijeta, nudeći im platformu za razmjenu znanja, iskustava i kreativnih ideja. Sva izdanja festivala se odvijaju u živopisnim makedonskim planinama. 

== Povijest ==
Festival je nastao na inicijativu makedonskih autora i entuzijasta u području alternativne fotografije, predvođenih [[Сашо Алушевски|Sašom Alushevskim]] pionir alternativne fotografije u Makedoniji. Cilj je bio stvoriti prostor za slobodno eksperimentiranje i umjetničku razmjenu, gdje se alternativni procesi slave kao umjetnička i kulturna baština sublimirana modernošću. Festival &quot;Zrno&quot; proizlazi iz potrebe nekoliko makedonskih fotografa za njegovanjem raznolikosti fotografskog medija i kao otpor digitalizaciji (ujedinjavanju, istovjetnosti) u fotografiji. Organizatori ističu da festival ima za cilj slaviti fotografiju u svim njezinim oblicima, potičući domaću scenu i izazivajući svijet da uspori, razmisli i otvori se &quot;pogreškama&quot; u umjetnosti.

== Program i aktivnosti ==

* Glavni program festivalske cjeline Zrno sastoji se od:
** 
** '''Samostalnih izložbi:''' Usmjerenih prezentacija iznimnih individualnih umjetnika, poput izložbi 2024. godine u galeriji Suli An na kojima su predstavljeni Natalia Kopkina (Helsinki) s projektom „Forma“ te odabrani opus radova Babaka Haghija (Teheran).
** '''Radionica i edukativnog programa:''' to je ključna specifika Zrno festivala - Intenzivne praktične radionice o alternativnim procesima pod vodstvom renomiranih međunarodnih mentora. U 2024. godini, umjetnička rezidencija u selu Smilevo ponudila je praktičnu obuku iz tehnika mokrog kolodija, tekuće foto-emulzije, eko-lumen prinata i novih metoda cijanotipije.  Grupne izložbe: Međunarodne izložbe analogne fotografije, koje predstavljaju radove autora iz cijelog svijeta. Na primjer, 2024. godine Multimedijski centar &quot;Mala Stanica&quot; izložio je radove koje je odabrao devetočlani međunarodni žiri, a koji predstavljaju presjek suvremenih trendova u svjetskoj fotografiji. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-06-28|title=Почнува Mеѓународниот фестивал на алтернативна фотографија „Зрно“|url=https://nezavisen.mk/pochnuva-megjunarodniot-festival-na-alternativna-fotografija-zrno/|access-date=2025-08-10|website=Независен Весник|language=mk-MK}}&lt;/ref&gt;

[[Податотека:Grupna_kolodoumska_fotografija_vo_Capari-Predrag_Uzelac1.jpg|alt=Zrno, Capari, 2023|središte|mini|876x876px|Grupna kolodijumska fotogragija polaznika Zrna 2023 - autor, Predrag Uzelac.]]
{{Izvori}}
[[Kategorija:Fotografija]]
[[Kategorija:Analogna fotografija]]</text>
      <sha1>3663h5b7e5jm0iskg370tzhkbc3b82u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjovjekovna groblja sa stećcima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820359</id>
    <revision>
      <id>7623990</id>
      <timestamp>2026-10-25T22:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>novi članak, izdvojen iz članka Stećak</comment>
      <origin>7623990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15499" sha1="2p4bqv3gy5514gbo3osygf4uxk215m8" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci, 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[nekropola Grčka Glavica|Grčka Glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća Stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)]], [[Neum]] 
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)]], Neum 
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)]], Neum 
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)]]
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)]], [[Nevesinje]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stećci]]</text>
      <sha1>2p4bqv3gy5514gbo3osygf4uxk215m8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624013</id>
      <parentid>7623990</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T23:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7624013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15622" sha1="m8clku0u6lvmnd7gsewbt0ljbdqteje" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci, 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[nekropola Grčka Glavica|Grčka Glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća Stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)]], [[Neum]] 
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)]], Neum 
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)]], Neum 
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)]]
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)]], [[Nevesinje]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stećci]]</text>
      <sha1>m8clku0u6lvmnd7gsewbt0ljbdqteje</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624126</id>
      <parentid>7624013</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7624126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15659" sha1="1d63c0644gw3ijlnaeyz24bs7y1ciw0" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci, 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[nekropola Grčka Glavica|Grčka Glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća Stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)]], [[Neum]] 
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)]], Neum 
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)]], Neum 
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)]]
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)]], [[Nevesinje]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1d63c0644gw3ijlnaeyz24bs7y1ciw0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624127</id>
      <parentid>7624126</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7624126|7624126]] suradnika [[Special:Contributions/Prof saxx|Prof saxx]] ([[User talk:Prof saxx|razgovor]])</comment>
      <origin>7624127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15622" sha1="m8clku0u6lvmnd7gsewbt0ljbdqteje" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci, 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[nekropola Grčka Glavica|Grčka Glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća Stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)]], [[Neum]] 
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)]], Neum 
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)]], Neum 
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)]]
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)]], [[Nevesinje]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stećci]]</text>
      <sha1>m8clku0u6lvmnd7gsewbt0ljbdqteje</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624128</id>
      <parentid>7624127</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T06:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7624128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15637" sha1="el9jykvplyicube1k7it8otr6xdopzu" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci, 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[nekropola Grčka Glavica|Grčka Glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća Stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)]], [[Neum]] 
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)]], Neum 
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)]], Neum 
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)]]
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)]], [[Nevesinje]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima]]</text>
      <sha1>el9jykvplyicube1k7it8otr6xdopzu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624212</id>
      <parentid>7624128</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-54072-85</username>
        <id>374663</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>7624212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15835" sha1="f1esi0qlo7xjjhd8eg6rt05emax6jun" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima
|slika = 13st Radimlja.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1504
|država = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}} {{Z+X|SRB}}
}}
{{location map+ |Bosna i Hercegovina|relief =1 |float=right |width=305 |caption=Lokaliteti UNESCO-ve svjetske baštine „Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima” |places=
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.092214 |long=17.924053 |mark= |label= [[Radimlja|1.]]|position=top}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.496667 |long=18.121667 |mark= |label= [[Nekropola Grčka glavica|2.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.313194 |long=18.196472 |mark= |label= [[Kalufi|3.]]|position=left}}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.836944 |long=18.884458 |mark= |label= [[Nekropola Borak|4.]]|position=right }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.050459 |long=17.675109 |label= [[Maculje|5.]]|position=top  |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.663222 |long=17.543056 |label= [[Dugo polje|6.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.557667 |long=18.438333 |label= [[Nekropola Gvozno|7.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.904583 |long=18.464444 |label= [[Grebnice|8.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.129139 |long=17.593611 |label= [[Nekropola Bijača|9.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.287778 |long=18.647778 |label= [[Olovci|10.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.118312 |long=18.532251 |label= [[Nekropola Mramor, Musići|11.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.682599 |long=18.759450 |label= [[Kučarin|12.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.027883 |long=17.874822 |label= [[Boljuni|13.]]|position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.654709 |long=18.237364 |label= [[Nekropola Dolovi|14.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957872 |long=18.842903 |label= [[Luburić polje|15.]]|position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.109961 |long=18.128956 |label= [[Potkuk (nekropola)|16.]]|position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.327803 |long=18.844939 |label= [[Nekropola Bečani|17.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.390275 |long=18.943053 |label= [[Nekropola Mramor, Vrbica|18.]]|position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.420786 |long=18.402011 |label=[[Čengića Bara|19.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.863308 |long=17.312658 |label=[[Ravanjska vrata|20.]] |position=left |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.515356 |long=16.927194 |label=[[Velika i Mala Crljivica|21.]] |position=left |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.541783 |long=18.422381 |label=[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|22.]] |position=top |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.094817 |long=19.149183 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|23.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.100127 |long=19.166691 |label=[[Bare Žugića|24.]] |position=bottom |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.341717 |long=18.850121 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|25.]] |position=bottom |mark= }}

{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.957778 |long=19.430278 |label=[[Nekropola Mramorje, Perućac|26.]] |position=right |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.945833 |long=19.353611 |label=[[Nekropola Mramorje, Rastište|27.]] |position=top |mark= }}
{{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.298889 |long=19.624444 |label=[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|28.]] |position=top |mark= }}
}}
'''Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima''' je naziv za '''srednjovjekovna groblja sa [[stećak|stećcima]]''' koja su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] na 40. zasjedanju odbora UNESCO-a u [[Istanbul]]u 15. srpnja 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |title=Stećci na listi UNESCO |access-date=15. srpnja 2016. |archive-date=17. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817205057/http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] su zajednički nominirala stećke za upis na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters], 2. studenoga 2009. {{de}} Pristupljeno 25. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]. Objavila Sagita Mirjam Sunara, [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine  ''], Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016., Pristupljeno 7. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

==Popis zaštićenih lokaliteta==

[[UNESCO]] je zaštitio 28 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini (20), Hrvatskoj (2), Crnoj Gori (3) i Srbiji (3). Na ovim grobljima koja datiraju od 12. do 16. stoljeća nalaze se stećci isklesani raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju [[ikonografija|ikonografski]] kontinuitet sa [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[Europa|Europom]], ali i lokalne tradicije.&lt;ref name=UNESCO&gt;{{Citiranje weba|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/maps/|url-status=live|access-date=2025-12-11|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovi [[monolit]]ni kameni nadgrobni spomenici (stećci) nastali su u razdoblju od druge polovice 12. stoljeća do 16. stoljeća, iako su najintenzivnije izrađivani tijekom 14. i 15. stoljeća. Stećci su iznimno svjedočanstvo duhovnih, umjetničkih i povijesnih aspekata srednjovjekovnih kultura jugoistočne Europe, područja gdje su se tradicije i utjecaji europskog zapada, istoka i juga ispreplitali s ranijim tradicijama. Stećci su značajni po svojoj interkonfesionalnosti, a za pokop su ih koristile sve tri srednjovjekovne kršćanske zajednice, uključujući [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]], [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Crkva Bosanska|Crkvu Bosansku]] (koja je trajala oko tri stoljeća do druge polovice 15. stoljeća). 

Karakteristike koje izdvajaju stećke iz ukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine i sepulkralne umjetnosti uključuju velik broj sačuvanih spomenika (preko 70.000 smještenih unutar više od 3.300 lokaliteta), raznolikost oblika i motiva, bogatstvo [[reljef]]a, [[epigraf]]ije i bogatstvo nematerijalne kulturne baštine. 

Odabrane komponente predstavljaju niz [[nekropola|nekropolskih]] razmjera i okruženja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! UNESCO-ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]'' 
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|-
| 1504-002
| ''[[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]] 
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]] 
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|-
| 1504-004
| ''[[Nekropola Borak|Borak]]'' u selu Burati 
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|-
| 1504-006
| ''[[Nekropola Dugo polje|Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|-
| 1504-007
| ''[[Nekropola Gvozno|Gvozno]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|-
| 1504-008
| ''[[Nekropola Grebnice|Grebnice]]'', Radmilovića Dubrava, Baljci 
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]'' 
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|-
| 1504-010
| ''[[Olovci]]'' 
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|-
| 1504-011
| ''[[Nekropola Mramor, Musići|Mramor]]'', Musići
| [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|-
| 1504-012
| ''[[Kučarin]]'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|-
| 1504-013
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|-
| 1504-014
| ''[[Nekropola Dolovi|Dolovi]]'' u selu Umoljani
| [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|-
| 1504-015
| ''[[Luburić polje]]''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|-
| 1504-016
| ''[[Potkuk (nekropola)|Potkuk]]'', Bitunja 
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|-
| 1504-017
| ''[[Nekropola Bečani|Bečani]]'' 
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|-
| 1504-018
| ''[[Nekropola Mramor, Vrbica|Mramor]]'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|-
| 1504-019
| ''[[Čengića Bara]]''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|-
| 1504-020
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|-
| 1504-021
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|-
| 1504-022
| ''[[Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare|Sv. Barbara]]'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|-
| 1504-023
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Žabljak|Grčko groblje]]''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-024
| ''[[Bare Žugića]]''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|-
| 1504-025
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Plužine|Grčko groblje]]''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|-
| 1504-026
| ''[[Nekropola Mramorje, Perućac|Mramorje]]'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|-
| 1504-027
| ''[[Nekropola Mramorje, Rastište|Mramorje]]'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|-
| 1504-028
| ''[[Nekropola Grčko groblje, Hrta|Grčko groblje]]'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|}

==Ostale znamenite nekropole==

Stećci su obično koncentrirani u skupinama: na grobljima pojedinačnih obitelji s malo primjeraka, na grobljima cijelih obitelji s otprilike 30 do 50 primjeraka, te velikim [[nekropola]]ma ruralnih područja povremeno s nekoliko stotina primjeraka. Primjeri obiteljskih nekropola su [[Nekropola Grčka glavica|Grčka glavica]] plemićke [[Sankovići|obitelji Sanković]] u zaseoku Biskup u [[Glavatičevo|Glavatičevu]] kod [[Konjic]]a, plemićke [[Miloradovići|obitelji Miloradović]] u [[Radimlja|Radimlji]] kod Stoca, plemićke [[Pavlovići (bosanska vlastela)|obitelji Pavlović]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], te [[Zgošćanski stećak]] i Zgošća stup nepoznate obitelji (vjerojatno se predlažu [[Kotromanići]], ali i [[Hrvatinići|Vukčić-Hrvatinić]]) u [[Zgošća (Kakanj, BiH)|Donjoj Zgošći]] kod [[Kakanj|Kaknja]].&lt;ref&gt;[[Dubravko Lovrenović]], ''Stećci: Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka'', Ljevak, 2013. {{ISBN|978-9533035468}}&lt;/ref&gt;

Ostale znamenite nekropole se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini (ako to nije drukčije istaknuto):
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Arheološki lokaliteti u Hodovu]], [[Stolac]] 
* [[Berinovac-Grebašnik (arheološko nalazište)]], [[Lokvičići]] (Hrvatska)
* [[Brštanica (nekropola)|Brštanica]], Brštanica kod [[Neum]]a
* [[Crkvina (nekropola kod Hutova)|Crkvina]], Hutovo kod Neuma
* [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]]
* [[Nekropola sa stećcima u Divojevićima]], [[Lećevica]] (Hrvatska)
* [[Arheološko nalazište Grebine u Crnoči]], [[Ploče]] (Hrvatska)
* [[Greblje (nekropola stećaka)|Greblje]], [[Slivno]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Šamatorje (Vinina)|Nekropola sa stećcima u Kruševu]], [[Mostar]] 
* [[Međugorje (nekropola kod Glumine)|Međugorje]], Glumina kod Neuma
* [[Nekropola stećaka u Gornjem Pologu]], Mostar 
* [[Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)|Mramorje]], Studenci kod Ljubuškoga
* [[Nekropola Lađevine]], [[Rogatica]]
* [[Nekropola stećaka u pravoslavnom groblju u Ljubljenici]], [[Berkovići]]
* [[Nekropole stećaka Poljice]], [[Konjic]]
* [[Nekropola Ričine]], [[Posušje]]
* [[Svatovsko groblje (Morine)|Svatovsko groblje]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]]
* [[Stećci u Širokom Brijegu]]
* [[Umčani (arheološko nalazište)]], [[Vrgorac]] (Hrvatska)
* [[Nekropola Vidoštak]], Stolac
* [[Nekropola stećaka Zabrđe]], [[Kiseljak]]
* [[Zadužbina (arheološko nalazište)|Zadužbina]], [[Cista Velika]] (Hrvatska)
* [[Povijesno područje Zaplanik]], [[Ravno]]
{{div col end}}

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|004. [[Nekropola Borak]] u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
Stećak 15, Dugopolje.jpg|006. Stećak s prikazom lova i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] ([[Blidinje]]), BiH
Boljuni I (41).jpg|013. Nekropola [[Boljuni]], Stolac (BiH)
Праисторијски тумулуси и некрополе са стећцима, Лубурића поље 14.jpg|015. [[Luburić polje]], [[Sokolac]] (BiH)
Nekropola Potkuk Bitunja (05).jpg|016. [[Potkuk (nekropola)]], [[Berkovići]]
Nekropola Crljivica (3).jpg|021. Nekropola [[Crljivica]], [[Imotski]] (Hrvatska)
Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|023. Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)
Mramorje 2012 5.JPG|027. Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [https://www.stecciwh.org/ Stećci - Medival Tombstones Graveyards], službene stranice svjetske baštine {{eng oznaka}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
*[https://www.nekropola.ba/bs/map Karta stećaka] 

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Srbiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima]]</text>
      <sha1>f1esi0qlo7xjjhd8eg6rt05emax6jun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820360</id>
    <redirect title="Srednjovjekovna groblja sa stećcima" />
    <revision>
      <id>7623993</id>
      <timestamp>2026-10-25T22:39:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima]]</comment>
      <origin>7623993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="ejzpazfwohhdwmebtdr10zq5ksp7kx3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima]]</text>
      <sha1>ejzpazfwohhdwmebtdr10zq5ksp7kx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Brazdeni kitovi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>820361</id>
    <revision>
      <id>7624000</id>
      <timestamp>2026-10-25T22:51:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Kitovi usani]]«.</comment>
      <origin>7624000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="9hucbkcnfpzmeacqgr65xqw5j57ik85" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Kitovi usani]]</text>
      <sha1>9hucbkcnfpzmeacqgr65xqw5j57ik85</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624001</id>
      <parentid>7624000</parentid>
      <timestamp>2026-10-25T22:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7624001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="2vyy0dbe2ukva5cfw49kbv2kwom0ewq" xml:space="preserve">{{Commonscat|Balaenopteridae}}
[[Kategorija:Kitovi usani]]</text>
      <sha1>2vyy0dbe2ukva5cfw49kbv2kwom0ewq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820362</id>
    <redirect title="Srednjovjekovna groblja sa stećcima" />
    <revision>
      <id>7624023</id>
      <timestamp>2026-10-25T23:36:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima]]</comment>
      <origin>7624023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="ejzpazfwohhdwmebtdr10zq5ksp7kx3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima]]</text>
      <sha1>ejzpazfwohhdwmebtdr10zq5ksp7kx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kup Slovenije u nogometu 2024./25.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820363</id>
    <revision>
      <id>7624031</id>
      <timestamp>2026-10-26T00:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25. | izvorni_naziv  =  | slika          =   | opis           =  | domaćin        = {{Z+X|SVN}} | izdanje        = 34. | datum          =  | br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje) | konfederacije  =  | stadioni       =  | gradovi        =  | osvajač        = [[NK Celje|Celje]] | broj           = 2 | finalist       = [[NK Koper|Koper]] |...«.</comment>
      <origin>7624031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9715" sha1="0fh7eiu797slc10cmrdp9dmvs2q9rh9" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 34.
| datum          = 
| br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Celje|Celje]]
| broj           = 2
| finalist       = [[NK Koper|Koper]]
| polufinalisti  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2024./25. bilo je trideseto i četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Branitelj naslova bila je [[NK Rogaška|Rogaška]], klub koji nije imao licencu za europska, pa čak ni domaća natjecanja. Stoga su se u sezoni 2024./25. natjecali u Celjskoj međuopćinskoj ligi (4. rang).&lt;ref&gt;[https://www.mnzcelje.com/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1701 Medobčinska članska liga 2024./25.]&lt;/ref&gt; U kupu su ispali u prvom kolu od [[ND Dravinja|Dravrinje]] (0:2).

Celje je u finalu pobijedilo Koper 4:0, osvojivši svoj drugi naslov i prvi od 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Osvajanjem kupa, Celje je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.
* Momčadi nižih liga više nemaju automatski prednost domaćeg terena. Sustav plasmana također je ukinut.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20220812132303/https://www.nzs.si/Doc/Info/2022/22-21_Sprememba%20tekmovalnega%20sistema%20v%20Pokalu%20Pivovarna%20Union%20s%20tekmovalnim%20letom%202022_2023.pdf?fbclid=IwAR3o0YeRRFPLyAbF2rNdtoT0Biska8LGxAuEAbQ7hp4K_gAAt9JWkbW0muE Zadeva: Sprememba tekmovalnega sistema v Pokalu Slovenije s tekmovalnim letom 2022/2023]&lt;/ref&gt;

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 179 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 kluba 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]]</text>
      <sha1>0fh7eiu797slc10cmrdp9dmvs2q9rh9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624269</id>
      <parentid>7624031</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9247" sha1="fz82n4suzo38ym03mhw9btski58m8hs" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = [[Nogometni kup Slovenije]]&lt;br /&gt;2024./25.
| izvorni_naziv  = 
| slika          =  
| opis           = 
| domaćin        = {{Z+X|SVN}}
| izdanje        = 34.
| datum          = 
| br_momčadi     = 179 (ukupno)&lt;br /&gt;32 (državno natjecanje)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| osvajač        = [[NK Celje|Celje]]
| broj           = 2
| finalist       = [[NK Koper|Koper]]
| polufinalisti  = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]
| sljedeće       = [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]
}}

'''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Pokal Pivovarna Union'') u sezoni 2024./25. bilo je trideseto i četvrto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]].

Branitelj naslova bila je [[NK Rogaška|Rogaška]], klub koji nije imao licencu za europska, pa čak ni domaća natjecanja. Stoga su se u sezoni 2024./25. natjecali u Celjskoj međuopćinskoj ligi (4. rang).&lt;ref&gt;[https://www.mnzcelje.com/index.cfm?akc=tekmovanja&amp;liga=1701 Medobčinska članska liga 2024./25.]&lt;/ref&gt; U kupu su ispali u prvom kolu od [[ND Dravinja|Dravrinje]] (0:2).

Celje je u finalu pobijedilo Koper 4:0, osvojivši svoj drugi naslov i prvi od 2005. godine.&lt;ref&gt;[https://www.rtvslo.si/sport/nogomet/celjani-napolnili-koprsko-mrezo-za-drugo-pokalno-zvezdico/745662 Celjani napolnili koprsko mrežo za drugo pokalno zvezdico]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Osvajanjem kupa, Celje je osiguralo plasman u prvo pretkolo [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]]

== Sustav natjecanja ==
* Sezona je započela preliminarnim kolom, koje se, kao i prvo i drugo kolo natjecanja, igralo unutar pojedinačnih međuopćinskih nogometnih saveza (MNZ). Šest momčadi prve lige pridružilo se u prvom kolu, a četiri sudionika europskog natjecanja u drugom kolu.
* Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom. U preliminarnom kolu, prvom kolu i drugom kolu, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. Od trećeg kola nadalje, ako je rezultat bio neriješen, igralo se dodatnih 15 minuta produžetka, a po potrebi i jedanaesterci.

== Sudionici ==
Nakon 3 kola na međuopćinskoj razini, preostalih 32 od 179 klubova plasiralo se u šesnaestinu finala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Savezi !! [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL]] !! [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL]] !! [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL]] !! 4. rang !! 5. rang
|-
! MNZ Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Maribor
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Maribor|Maribor]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dobrovce|Dobrovce]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rače|Rače]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Celje
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Celje|Celje]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Brežice 1919|Brežice]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Koper
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Koper|Koper]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Nova Gorica
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Bilje|Bilje]]&lt;br /&gt;[[NK Tolmin|Tolmin]]
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Murska Sobota
| valign=&quot;top&quot; | [[NŠ Mura]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[ND Beltinci]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Čarda|Čarda]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Dokležovje|Dokležovje]] 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Hodoš|Hodoš]]
|-
! MNZ Lendava
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Polana|Polana]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Gorenjske-Kranj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] 
| valign=&quot;top&quot; |  
| valign=&quot;top&quot; | [[ŠD Preddvor|Preddvor]]&lt;br /&gt;[[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]]
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! MNZ Ptuj
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]&lt;br /&gt;[[NK Bistrica|Bistrica]]&lt;br /&gt;[[FC Drava Ptuj]]
| valign=&quot;top&quot; | [[NK Videm|Videm]]&lt;br /&gt;[[NK Zavrč|Zavrč]] 
| valign=&quot;top&quot; | 
| valign=&quot;top&quot; | 
|-
! Već eliminiran
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Domžale&lt;br /&gt;Primorje
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Brinje Grosuplje&lt;br /&gt;Dravinja&lt;br /&gt;Gorica&lt;br /&gt;Jadran Dekani&lt;br /&gt;Krka&lt;br /&gt;Slovan Ljubljana
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Ostalih 22 klubova 
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
| valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#D6E2B3&quot; | Svi ostali klubovi
|-
|}

== Šesnaestina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;30. 10. 2024.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||4:0
|-
| [[NK Dren Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||1:3
|-
| [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 &lt;small&gt;{{aet}}&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Rače|Rače]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] ||3:2
|-
| [[NK Velesovo Cerklje|Velesovo Cerklje]] ||–|| '''[[NK Čarda|Čarda Martjanci]]''' ||1:3
|-
| [[NK Hodoš|Hodoš]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8
|-
| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:2
|-
| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||0:2
|-
| [[ŠD Preddvor|Preddvor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2
|-
| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||1:2
|-
| '''[[NŠ Mura]]''' ||–|| [[NK Zavrč|Zavrč]] ||9:0
|-
| [[NK Videm|Videm]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||0:3
|-
| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[FC Drava Ptuj]] ||1:0
|-
| [[NK Dokležovje|Dokležovje]] ||–|| '''[[NK Dobrovce|Dobrovce]]''' ||2:4
|-
| '''[[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]]''' ||–|| [[NK Polana|Polana]] ||1:0
|-
|}

== Osmina završnice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5. 3. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||3:2
|-
| [[NŠ Mura]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:0
|-
| [[NK Čarda|Čarda Martjanci]] ||–|| '''[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]]''' ||1:2
|-
| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[NK Rače|Rače]] ||7:0
|-
| [[NK Dobrovce|Dobrovce]] ||–|| '''[[NK Bistrica|Bistrica]]''' ||0:3
|-
| '''[[ND Beltinci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina 2016|Bela krajina 2016]] ||10:0
|-
|}

== Četvrtzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2
|-
| [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:2 {{pen|4|5}}
|-
| [[NK Maribor|Maribor]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1
|-
| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[ND Beltinci]] ||5:2
|-
|}

== Poluzavršnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat&lt;br /&gt;&lt;small&gt;23. 4. 2025.&lt;/small&gt;
|-
| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||3:0
|-
| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||2:1
|-
|}

== Završnica ==
{{footballbox
|datum      = [[14. svibnja]] [[2025.]]
|momčad1    = &lt;span style=&quot;background-color:gold;&quot;&gt;[[NK Celje|Celje]]&lt;/span&gt;
|rezultat   = 4:0
|izvještaj  = [https://www.worldfootball.net/match-report/co1219/slovenia-pokal-slovenije/ma11067206/fc-koper_nk-celje/ (izvještaj)]
|momčad2    = [[NK Koper|Koper]]
|strijelci1 = [[Svit Sešlar|Sešlar]] {{Gol|26}}&lt;br&gt;[[Aljoša Matko|Matko]] {{Gol|30}} {{Gol|81}}&lt;br&gt;[[Nikita Iosifov|Iosifov]] {{Gol|81}}
|strijelci2 = 
|stadion    = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]]
|gledatelji = 6108
|sudac      = [[Slavko Vinčić]] ([[Maribor]])
}}

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1. SNL 2024./25.]]
* [[Druga slovenska nogometna liga 2024./25.|2. SNL 2024./25.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 2024./25.|3. SNL 2024./25.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov2025.html#pokal RSSSF]

{{Nogometni kup Slovenije}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| kup]]
[[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2024-25]]</text>
      <sha1>fz82n4suzo38ym03mhw9btski58m8hs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola Dugo polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820364</id>
    <revision>
      <id>7624035</id>
      <timestamp>2026-10-26T00:21:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>novi članak, izdvojen iz članka Dugo polje</comment>
      <origin>7624035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6009" sha1="haxcockewhu7qvs6zmp5dhbl3sovlqs" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekova groblja s nadgrobnim spomenicima]]
|slika = Stećak 11, Dugopolje.jpg
|godina = [[2016.]] &lt;small&gt;(40. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = da
|dossier = 1504
|država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},&lt;br&gt; {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}}
|karta = Hercegovina
|karta-oznaka = Dugo polje
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|43|38|00|N|17|32|40.56|E|display=inline,title}}
|karta-opis = Položaj nekropole Dugo polje u Hercegovini
}}
Nekropole [[stećak]]a na [[Blidinje|Blidinju]] se mogu podijeliti u tri kamene gomile: Zmijska gomila ([[Dugo polje]]) pored glavnog puta, druga u [[Nekropola Risovac|Risovcu]] i treća kod obližnjeg sela Orašca), a po svom položaju i izgledu najvjerojatnije su predstavljale oznake za starorimski put koji je ovdje prolazio u antici.&lt;ref&gt;Šefik Bešlagić, ''Stećci na Blidinju'', Zagreb, 1959.&lt;/ref&gt;

'''Nekropola Dugo polje''' je najpoznatija nekropola na Blidinju. Nalazi se u [[Dugo polje|Dugopolju]], u podnožju planine [[Vran]] i u blizini [[Blidinjsko jezero|Blidinjskog jezera]]. Ona je jedna od 28 [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima|srednjovjekovnih nekropola sa stećcima]] koje je [[UNESCO]] upisao na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2016. godine.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&lt;/ref&gt; Nekropola je i [[nacionalni spomenik BiH]]. &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1916 |title=Nekropola Dugo polje |work=kons.gov.ba |accessdate=26. listopada 2026. |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804072646/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1916 }}&lt;/ref&gt;

Najstariji stećci nekropole Dugo polje datirani su u drugu polovicu 14. stoljeća. To su slabo obrađene i neukrašene ploče na istočnom dijelu nekropole (na situaciji od br. 12.-30.). Nekropola se razvijala u jugozapadnom pravcu, gdje su stećci preciznije oblikovani u visoke sanduke i sljemenjake i redovnije ukrašavani. Desetak stećaka na sjeveroistoku spada u novije doba, 15. stoljeće.&lt;ref name=&quot;kons&quot;&gt;[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1916 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012548/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1916 |date=5. ožujka 2016. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

==Odlike==
[[Datoteka:Dugopolje mapa.jpg|mini|400px|lijevo|Karta rasporeda stećaka na Dugopolju]]
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|„Stećak 11.” i „stećak 15.” s prizorom lova i kola]]
Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od [[makadam]]skog puta i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku [[sarkofag]]a na postolju i jednog bez postolja.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt;

Od njih, 32 stećka su ukrašeni raznim motivima od kojih je najčešći motiv [[rozeta|rozete]]. Ostali ukrasi čine 19 [[križ]]eva (od kojih je jedan neobičan u obliku sidra s gornjim dijelom u obliku ljiljana), te 16 [[polumjesec]]a (obično u kombinaciji s rozetom), i redovitim [[bordura]]ma u obliku [[spirala|spirale]], uvrnutog konopca, cik-cak linija ili [[troplet]]a. Osam kružnih vijenaca se nalazi na četiri stećka, a na jednom se nalaze spiralne linije. Štit i mač se nalaze na tri mjesta, a na jednom se nalazi sam mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim motivima rozeta ili ljiljana. Mistična alatka koja se nalazi na jednom stećku još nije razjašnjena.

Figurativni prikazi uključuju pet prizora [[lov]]a, dvije viteške borbe, dva [[kolo|kola]] (jedno samo od žena, a drugo mješovito), a u jendom prizoru tri lika izlaze iz tornja. Prizori viteških borbi su smješteni u podnožju stećka, a likovi su naoružani [[malj]]evima i [[mač]]evima. [[Jelen]] s uzdignutom glavom i [[konj]] se nalaze na dva stećka, a sama ruka na jednom stećku. Najzanimljivija figura je mitološka životinja, najvjerojatnije krilati konj, koji se nalazi uz zmiju (Stećak br. 123., prikazan na karti kao „stećak 11.”). Tri figure s rukama na grudima i pet muških figura s uzdignutim rukama imaju isključivo simbolično značenje (stećak br. 137.).&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt;

Svi stećci su klesani od [[Vapnenac|vapnenca]] iz obližnjeg [[kamenolom]]a ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je također bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci kapele u koju su mještani ugradili nekoliko stećaka s nekropole.&lt;ref name=&quot;kons&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost  |title=Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate= 26. listopada 2026.}}&lt;/ref&gt; 

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;120&quot; caption=&quot;Nekropola Dugo polje&quot;&gt;
Necopolis dugo polje.jpg|Nekropola s juga
Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|Nekropola sa zapada
Necopolis dugo polje 2.jpg|Stežak br. 137. s prikazom kola
Dugo Polje 1 , Bosnia and Herzegovina.jpg|Stećak s rozetom, najčešćim motivom
Dugo Polje3, Bosnia and Herzegovina.jpg|Stećak s križom
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{commonscat-inline|Dugopolje necropolis}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat-inline|Dugopolje necropolis}}

* [https://sketchfab.com/3d-models/dugopolje-chest-no11-3cab176a5530428abf5697b84dd220ba Stećak br. 123.], interaktivni 3D model
* [https://sketchfab.com/3d-models/dugopolje-dance-chest-61ac1227639d49e98215986ed35a1f09 Stećak br. 137.], interaktivni 3D model

[[Kategorija:Blidinje]]
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Posušje]]
[[Kategorija:Jablanica]]</text>
      <sha1>haxcockewhu7qvs6zmp5dhbl3sovlqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Groznica Zapadnog Nila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820365</id>
    <revision>
      <id>7624124</id>
      <timestamp>2026-10-26T06:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>s en wiki</comment>
      <origin>7624124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5806" sha1="6cfx0tfd8hgzf6dvd79ft4w2yj4m7zj" xml:space="preserve">{{Infookvir bolest
| ime             = Groznica Zapadnog Nila
| slika           = Em wnvirus j7908i.jpg
| veličina slike  = 250px
| opis slike      = Virus Zapadnog Nila
| specijalizacija = [[Infektologija]]
| simptomi        = Najčešće bez simptoma; vrućica, glavobolja, povraćanje, proljev, bolovi u mišićima i osip
| komplikacije    = [[Encefalitis]], [[meningitis]]
| početak         = 2 do 14 dana nakon zaraze
| trajanje        = Oporavak može trajati tjednima ili mjesecima
| uzroci          = Virus Zapadnog Nila, koji prenose [[komarci]]
| rizici          = Starija životna dob, oslabljen imunosni sustav i kronične bolesti
| dijagnoza       = Klinička slika i laboratorijske pretrage
| prevencija      = Suzbijanje komaraca i sprječavanje uboda
| liječenje       = Simptomatsko i potporno
| prognoza        = Smrtnost oko 10 % među oboljelima s teškim zahvaćanjem središnjega živčanog sustava
}}
'''Groznica Zapadnog Nila''' zarazna je bolest koju uzrokuje [[virus Zapadnog Nila]], a najčešće se prenosi ubodom zaraženoga [[komarci|komarca]].&lt;ref name=&quot;CDC-prijenos&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cdc.gov/west-nile-virus/causes/index.html |title=West Nile: Causes and How It Spreads |work=Centers for Disease Control and Prevention |date=15. srpnja 2026. |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Oko 80 % zaraženih nema simptome, dok približno 20 % razvije vrućicu, glavobolju, povraćanje ili osip. U manje od 1 % zaraženih nastaje teška bolest sa zahvaćanjem [[središnji živčani sustav|središnjega živčanog sustava]], uključujući [[encefalitis]] ili [[meningitis]], uz moguće simptome poput ukočenosti vrata, smetenosti i konvulzija. Oporavak može trajati tjednima ili mjesecima. Smrtnost među osobama s teškim zahvaćanjem središnjega živčanog sustava iznosi približno 10 %.&lt;ref name=&quot;CDC-simptomi&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cdc.gov/west-nile-virus/signs-symptoms/index.html |title=Symptoms of West Nile |work=Centers for Disease Control and Prevention |date=16. lipnja 2026. |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Virus Zapadnog Nila najčešće prenose komarci koji se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica. Ptice su prirodni domaćini virusa. Rijetko se prenosi transfuzijom krvi, presađivanjem organa ili s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Ne prenosi se uobičajenim kontaktom među ljudima.&lt;ref name=&quot;CDC-prijenos&quot; /&gt; Rizik od teškoga oblika bolesti povećan je u vrlo male djece, starijih osoba, osoba s oslabljenim imunosnim sustavom i drugim zdravstvenim poteškoćama.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Yates |first=Johnie A. |title=Netter's Infectious Diseases |chapter=70. Arboviruses of medical importance |editor1-last=Jong |editor1-first=Elaine C. |editor2-last=Stevens |editor2-first=Dennis L. |edition=2. |publisher=Elsevier |location=Philadelphia |year=2022 |isbn=978-0-323-71159-3 |page=419 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Dijagnoza se obično postavlja na temelju simptoma i laboratorijskih pretraga krvi.&lt;ref name=&quot;CDC-simptomi&quot; /&gt;

Za ljude ne postoji odobreno [[cjepivo]]. Najbolji način smanjivanja rizika od zaraze jest sprječavanje uboda komaraca.&lt;ref name=&quot;CDC-prevencija&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cdc.gov/west-nile-virus/prevention/index.html |title=Preventing West Nile |work=Centers for Disease Control and Prevention |date=25. lipnja 2026. |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Broj komaraca može se smanjiti uklanjanjem stajaće vode, primjerice iz starih automobilskih guma, posuda, oluka i neodržavanih bazena. Kada se izloženost komarcima ne može izbjeći, repelenti, zaštitne mreže na prozorima i mreže protiv komaraca smanjuju vjerojatnost uboda.&lt;ref name=&quot;WHO&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/west-nile-virus |title=West Nile virus |work=World Health Organization |date=3. listopada 2017. |accessdate=25. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ne postoji specifično liječenje bolesti; liječenje je simptomatsko i potporno, a lijekovi protiv bolova mogu ublažiti tegobe.&lt;ref name=&quot;CDC-općenito&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cdc.gov/westnile/faq/genQuestions.html |title=General Questions About West Nile Virus |work=Centers for Disease Control and Prevention |date=19. listopada 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171026111330/https://www.cdc.gov/westnile/faq/genQuestions.html |archivedate=26. listopada 2017. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Virus je otkriven u [[Uganda|Ugandi]] 1937., a u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] prvi je put zabilježen 1999. godine.&lt;ref name=&quot;WHO&quot; /&gt; Zabilježen je u Europi, Africi, Aziji, Australiji i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;CDC-općenito&quot; /&gt; U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] godišnje se prijavljuju tisuće slučajeva, najviše tijekom kolovoza i rujna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.cdc.gov/westnile/statsmaps/cumMapsData.html |title=Final Cumulative Maps and Data |work=Centers for Disease Control and Prevention |date=24. listopada 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171027180705/https://www.cdc.gov/westnile/statsmaps/cumMapsData.html |archivedate=27. listopada 2017. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bolest se može pojavljivati u epidemijama. Teški oblici bolesti nastaju i u konja, za koje postoji cjepivo. Praćenje cirkulacije virusa među pticama korisno je za rano otkrivanje mogućih epidemija među ljudima.&lt;ref name=&quot;WHO&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/west-nile-virus Virus Zapadnog Nila] na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije
* [https://www.cdc.gov/west-nile-virus/ Groznica Zapadnog Nila] na stranicama CDC-a

[[Kategorija:Virusne bolesti]]</text>
      <sha1>6cfx0tfd8hgzf6dvd79ft4w2yj4m7zj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Komletinci123</title>
    <ns>3</ns>
    <id>820366</id>
    <revision>
      <id>7624146</id>
      <timestamp>2026-10-26T07:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <origin>7624146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3217" sha1="1gxpclj2ykyu77ykrvsip9gla4tsjrc" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Komletinci123''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Komletinci123]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Komletinci123]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:54, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>1gxpclj2ykyu77ykrvsip9gla4tsjrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624147</id>
      <parentid>7624146</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:55:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>izvori1</comment>
      <origin>7624147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3964" sha1="rk60pklvxfjwmak4qglnjrnhyri0s33" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Komletinci123''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Komletinci123]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Komletinci123]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:54, 26. listopada 2026. (CET)

== Izvori ==
[[slika:Information.svg|25px]]  Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je radi [[WP:Provjerljivost|provjerljivosti]] doprinose potrebno potkrijepiti [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]]{{#if:Komletinci|, što niste napravili u članku [[Komletinci]]}}. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitih istraživanja]]. Više o upućivanju na izvore saznajte u smjernici [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]. {{#if:|{{{2}}}| Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- predložak:NS-Izvori1 --&gt;--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:55, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>rk60pklvxfjwmak4qglnjrnhyri0s33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Juppi lantteineen</title>
    <ns>3</ns>
    <id>820367</id>
    <revision>
      <id>7624150</id>
      <timestamp>2026-10-26T07:58:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <origin>7624150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3229" sha1="8bqtv8y0ywo8k50tfhfa7vlynvq96tc" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Juppi lantteineen''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Juppi lantteineen]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Juppi lantteineen]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:58, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>8bqtv8y0ywo8k50tfhfa7vlynvq96tc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624151</id>
      <parentid>7624150</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T07:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>uputa</comment>
      <origin>7624151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3520" sha1="3lmre9evt7cq8ymlg6311ajqv34hx35" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Juppi lantteineen''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Juppi lantteineen]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Juppi lantteineen]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:58, 26. listopada 2026. (CET)

== Godine ==
... [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Christian_Dior&amp;diff=7624148&amp;oldid=7624033 su redni brojevi i pišemo ih s točkom.]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>3lmre9evt7cq8ymlg6311ajqv34hx35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deepfake</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820368</id>
    <revision>
      <id>7624154</id>
      <timestamp>2026-10-26T08:07:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>s en wiki</comment>
      <origin>7624154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4926" sha1="bpf6slobjngrduij3qtt8hnxmlqy7pv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dictators - Kim Jong-Un by RepresentUs.webm|mini|Primjer deepfake videosnimke [[Kim Jong-un|Kima Jong-una]], koju je 2020. izradila nestranačka zagovaračka organizacija RepresentUs.]]
'''Deepfake''' ([[engleski jezik|engl.]], [[stopljenica]] od ''deep learning'', »duboko učenje«, i ''fake'', »lažno«)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Wahab |first=Abdul |title=Futures of Deepfake and society: Myths, metaphors, and future implications for a trustworthy digital future |journal=Futures |volume=173 |year=2025 |doi=10.1016/j.futures.2025.103672}}&lt;/ref&gt; naziv je za slike, videosnimke ili zvučne zapise izmijenjene ili generirane primjenom [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], alata koji se na njoj temelje ili programa za obradu zvuka i videa. Mogu prikazivati stvarne ili izmišljene osobe te se smatraju oblikom sintetičkih medija, odnosno medijskih sadržaja koje sustavi umjetne inteligencije obično generiraju kombiniranjem različitih medijskih elemenata u novi sadržaj.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Kalpokas |first=Ignas |author2=Julija Kalpokiene |title=Deepfakes |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-030-93801-7 |pages=1–2 |doi=10.1007/978-3-030-93802-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Berry |first=David M. |title=Synthetic media and computational capitalism: towards a critical theory of artificial intelligence |journal=AI &amp; Society |volume=40 |issue=7 |pages=5257–5269 |year=2025 |doi=10.1007/s00146-025-02265-2}}&lt;/ref&gt;

Premda generiranje lažnih sadržaja nije novost, deepfake se odlikuje primjenom tehnika [[strojno učenje|strojnoga učenja]] i umjetne inteligencije,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Juefei-Xu |first=Felix |title=Countering Malicious DeepFakes: Survey, Battleground, and Horizon |journal=International Journal of Computer Vision |volume=130 |issue=7 |pages=1678–1734 |year=2022 |doi=10.1007/s11263-022-01606-8}}&lt;/ref&gt; uključujući algoritme za prepoznavanje lica i [[umjetna neuronska mreža|umjetne neuronske mreže]], poput varijacijskih autoenkodera i generativnih suparničkih mreža (GAN).&lt;ref name=&quot;Kietzmann&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Kietzmann |first=J. |title=Deepfakes: Trick or treat? |journal=Business Horizons |volume=63 |issue=2 |pages=135–146 |year=2020 |doi=10.1016/j.bushor.2019.11.006 |url=https://irep.ntu.ac.uk/id/eprint/38737/1/1247050_Lee.pdf}}&lt;/ref&gt; Istodobno se u području forenzičke analize slika razvijaju tehnike za otkrivanje izmijenjenih sadržaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Farid |first=Hany |title=Image Forensics |journal=Annual Review of Vision Science |volume=5 |issue=1 |pages=549–573 |year=2019 |doi=10.1146/annurev-vision-091718-014827}}&lt;/ref&gt; Deepfake je privukao veliku pozornost zbog mogućnosti uporabe za izradu materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, lažnih pornografskih videosnimaka poznatih osoba, osvetničke pornografije, [[lažne vijesti|lažnih vijesti]] i podvala te za zlostavljanje i financijske prijevare.&lt;ref name=&quot;Kietzmann&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Schreyer |first=Marco |title=Adversarial Learning of Deepfakes in Accounting |journal=arXiv |year=2019 |url=https://arxiv.org/abs/1910.03810}}&lt;/ref&gt;

Znanstvenici upozoravaju na mogućnost uporabe deepfake sadržaja za širenje [[dezinformacija]] i [[govor mržnje|govora mržnje]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://uit.stanford.edu/news/dangers-deepfake-what-watch |title=Dangers of Deepfake: What to Watch For |work=Stanford University IT |date=22. veljače 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; kao i za utjecanje na izbore.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Sara Savat |url=https://source.washu.edu/2024/08/political-deepfake-videos-no-more-deceptive-than-other-fake-news-research-finds/ |title=Political deepfake videos no more deceptive than other fake news, research finds |work=Washington University in St. Louis |date=19. kolovoza 2024. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na te izazove, informatička industrija i državne vlasti predložile su preporuke i metode za otkrivanje takvih sadržaja i ublažavanje njihove zlouporabe. Znanstvena istraživanja bave se i čimbenicima koji potiču korisničko sudjelovanje u vezi s deepfake sadržajima na internetu te mogućim mjerama protiv njihove zlonamjerne primjene.

Od tradicionalne zabave do [[videoigre|videoigara]], tehnologija deepfake postala je sve uvjerljivija i dostupnija široj javnosti, otvarajući mogućnost znatnih promjena u zabavnoj i medijskoj industriji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Vejay Lalla, Adine Mitrani i Zach Harned |url=https://www.wipo.int/wipo_magazine/en/2022/02/article_0003.html |title=Artificial Intelligence: Deepfakes in the Entertainment Industry |work=World Intellectual Property Organization |year=2022 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Deepfakes}}

[[Kategorija:Umjetna inteligencija]]
[[Kategorija:Računalna grafika]]</text>
      <sha1>bpf6slobjngrduij3qtt8hnxmlqy7pv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Hgalic</title>
    <ns>2</ns>
    <id>820370</id>
    <revision>
      <id>7624202</id>
      <timestamp>2026-10-26T10:00:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hgalic</username>
        <id>376618</id>
      </contributor>
      <comment>Prijava sukoba interesa</comment>
      <origin>7624202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="163uw6abrmhrjtkjtz8hu6gfzve8940" xml:space="preserve">Zaposlenik sam tvrtke Arbona d.o.o. (Head of SEO&amp;Analytics). Članak o Arboni uređujem u ime poslodavca, u sklopu svog posla.</text>
      <sha1>163uw6abrmhrjtkjtz8hu6gfzve8940</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Hgalic/Arbona</title>
    <ns>2</ns>
    <id>820371</id>
    <revision>
      <id>7624203</id>
      <timestamp>2026-10-26T10:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hgalic</username>
        <id>376618</id>
      </contributor>
      <comment>Nacrt članka o tvrtki Arbona (autor je zaposlenik Arbone, vidi korisničku stranicu)</comment>
      <origin>7624203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4519" sha1="i7a12g3ieabt78bao6zog1w8d6yngo6" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
| ime          = Arbona d.o.o.
| vrsta        = [[društvo s ograničenom odgovornošću]]
| osnovano     = 2010.
| osnivač      = Sandro Lazarić, Dario Ivče
| sjedište     = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| djelatnost   = [[digitalni marketing]]
| zaposlenici  = 24 (2026.)
| web          = [https://www.arbona.hr arbona.hr]
}}

'''Arbona d.o.o.''' hrvatska je tvrtka za [[digitalni marketing]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Osnovana je 2010. godine u [[Lopar]]u na otoku [[Rab]]u.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/rijeka-regija/prica-o-arboni-kako-je-mala-tvrtka-iz-loparske-garaze-dospjela-u-sam-svjetski-vrh-digitalnog-marketinga/ „Priča o Arboni: Kako je mala tvrtka iz loparske garaže dospjela u sam svjetski vrh digitalnog marketinga”], ''[[Novi list]]'', 11. siječnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Bavi se [[optimizacija za tražilice|optimizacijom za tražilice]] (SEO), oglašavanjem na [[Google]]u i [[društvena mreža|društvenim mrežama]] te [[e-mail marketing]]om.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Povijest ==
Osnivači tvrtke, Sandro Lazarić i Dario Ivče, od 2007. godine radili su kao obrtnici u Loparu, a 2010. osnovali su tvrtku Arbona.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/regija/marketinska-agencija-arbona-digitalno-cudo-iz-lopara/ „Marketinška agencija Arbona – digitalno 'čudo' iz Lopara”], ''[[Novi list]]'', 9. listopada 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Tvrtka je u početku poslovala iz Lopara, a dio tima radio je u [[Varaždin]]u i [[Rijeka|Rijeci]]. Godine 2014. imala je devet zaposlenika.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Iste je godine Arbona pobijedila na natjecanju Google Partners All Stars, na kojem je Google od travnja do srpnja 2014. pratio uspješnost partnerskih agencija u Hrvatskoj. Nagrada je uključivala posjet Googleovu sjedištu u [[Mountain View]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/tech/arbona-najuspjesniji-google-partner-u-hrvatskoj-za-protekla-4-mjeseca---402931.html „Arbona najuspješniji Google partner u Hrvatskoj za protekla 4 mjeseca”], ''[[Dnevnik.hr]]'', 26. srpnja 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt; Tvrtka je 2014. dobila i zahvalnicu Općine Lopar.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Godine 2019. Arbona je uvrštena na ljestvicu [[Deloitte]] Technology Fast 500 za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA), na kojoj je zauzela 372. mjesto s rastom prihoda od 297 % u razdoblju od 2015. do 2018.&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot;&gt;[https://www.deloitte.com/content/dam/assets-shared/docs/gx-emea_fast_500_Ranking-2019.pdf „Technology Fast 500 EMEA 2019 Ranking”], [[Deloitte]], 2019. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

Do 2021. tvrtka je imala urede u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i [[Beograd]]u,&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt; a kasnije je otvoren i ured u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref name=&quot;kontakt&quot;&gt;[https://www.arbona.hr/hr/kontakt/57 „Kontakt”], Arbona. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Djelatnost ==
Arbona se bavi strateškim planiranjem i provedbom kampanja digitalnog marketinga te mjerenjem njihove uspješnosti. Usluge uključuju optimizaciju za tražilice, oglašavanje putem [[Google Ads]]a, kampanje na društvenim mrežama i e-mail marketing.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Priznanja ==
* 2014. – pobjeda na natjecanju Google Partners All Stars u Hrvatskoj&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot; /&gt;
* 2014. – zahvalnica Općine Lopar&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;
* 2019. – 372. mjesto na ljestvici Deloitte Technology Fast 500 EMEA&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot; /&gt;
* 2021. – prvo mjesto u kategoriji Best Search na nagradama MIXX Awards Croatia, zajedno s agencijom Birgon, za projekt „Search – ealati.hr”&lt;ref name=&quot;netokracija2021&quot;&gt;[https://www.netokracija.com/studio-sonda-gradska-knjiznica-porec-mixx-2021-effie-179237 „Studio Sonda i Gradska knjižnica Poreč osvojili i MIXX 2021 Best in Show i Effie Grand Prix”], ''Netokracija'', 15. lipnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;iab2021&quot;&gt;[https://danikomunikacija.com/news/gradska-knjiznica-porec-i-studio-sonda-osvojili-mixx-2021-best-in-show „Gradska knjižnica Poreč and Studio Sonda win MIXX 2021 Best in Show”], Dani komunikacija / IAB Croatia, 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.arbona.hr Službene stranice]

[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke]]
[[:Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]]</text>
      <sha1>i7a12g3ieabt78bao6zog1w8d6yngo6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624204</id>
      <parentid>7624203</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:01:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hgalic</username>
        <id>376618</id>
      </contributor>
      <comment>Ispravljeni nazivi parametara infookvira</comment>
      <origin>7624204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4519" sha1="8s4g9049fi1lqsvnd3essebnq7s2soz" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
| ime          = Arbona d.o.o.
| vrsta        = [[društvo s ograničenom odgovornošću]]
| osnutak      = 2010.
| osnivači     = Sandro Lazarić, Dario Ivče
| sjedište     = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| industrija   = [[digitalni marketing]]
| zaposleni    = 24 (2026.)
| web          = [https://www.arbona.hr arbona.hr]
}}

'''Arbona d.o.o.''' hrvatska je tvrtka za [[digitalni marketing]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Osnovana je 2010. godine u [[Lopar]]u na otoku [[Rab]]u.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/rijeka-regija/prica-o-arboni-kako-je-mala-tvrtka-iz-loparske-garaze-dospjela-u-sam-svjetski-vrh-digitalnog-marketinga/ „Priča o Arboni: Kako je mala tvrtka iz loparske garaže dospjela u sam svjetski vrh digitalnog marketinga”], ''[[Novi list]]'', 11. siječnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Bavi se [[optimizacija za tražilice|optimizacijom za tražilice]] (SEO), oglašavanjem na [[Google]]u i [[društvena mreža|društvenim mrežama]] te [[e-mail marketing]]om.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Povijest ==
Osnivači tvrtke, Sandro Lazarić i Dario Ivče, od 2007. godine radili su kao obrtnici u Loparu, a 2010. osnovali su tvrtku Arbona.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/regija/marketinska-agencija-arbona-digitalno-cudo-iz-lopara/ „Marketinška agencija Arbona – digitalno 'čudo' iz Lopara”], ''[[Novi list]]'', 9. listopada 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Tvrtka je u početku poslovala iz Lopara, a dio tima radio je u [[Varaždin]]u i [[Rijeka|Rijeci]]. Godine 2014. imala je devet zaposlenika.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Iste je godine Arbona pobijedila na natjecanju Google Partners All Stars, na kojem je Google od travnja do srpnja 2014. pratio uspješnost partnerskih agencija u Hrvatskoj. Nagrada je uključivala posjet Googleovu sjedištu u [[Mountain View]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/tech/arbona-najuspjesniji-google-partner-u-hrvatskoj-za-protekla-4-mjeseca---402931.html „Arbona najuspješniji Google partner u Hrvatskoj za protekla 4 mjeseca”], ''[[Dnevnik.hr]]'', 26. srpnja 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt; Tvrtka je 2014. dobila i zahvalnicu Općine Lopar.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Godine 2019. Arbona je uvrštena na ljestvicu [[Deloitte]] Technology Fast 500 za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA), na kojoj je zauzela 372. mjesto s rastom prihoda od 297 % u razdoblju od 2015. do 2018.&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot;&gt;[https://www.deloitte.com/content/dam/assets-shared/docs/gx-emea_fast_500_Ranking-2019.pdf „Technology Fast 500 EMEA 2019 Ranking”], [[Deloitte]], 2019. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

Do 2021. tvrtka je imala urede u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i [[Beograd]]u,&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt; a kasnije je otvoren i ured u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref name=&quot;kontakt&quot;&gt;[https://www.arbona.hr/hr/kontakt/57 „Kontakt”], Arbona. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Djelatnost ==
Arbona se bavi strateškim planiranjem i provedbom kampanja digitalnog marketinga te mjerenjem njihove uspješnosti. Usluge uključuju optimizaciju za tražilice, oglašavanje putem [[Google Ads]]a, kampanje na društvenim mrežama i e-mail marketing.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Priznanja ==
* 2014. – pobjeda na natjecanju Google Partners All Stars u Hrvatskoj&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot; /&gt;
* 2014. – zahvalnica Općine Lopar&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;
* 2019. – 372. mjesto na ljestvici Deloitte Technology Fast 500 EMEA&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot; /&gt;
* 2021. – prvo mjesto u kategoriji Best Search na nagradama MIXX Awards Croatia, zajedno s agencijom Birgon, za projekt „Search – ealati.hr”&lt;ref name=&quot;netokracija2021&quot;&gt;[https://www.netokracija.com/studio-sonda-gradska-knjiznica-porec-mixx-2021-effie-179237 „Studio Sonda i Gradska knjižnica Poreč osvojili i MIXX 2021 Best in Show i Effie Grand Prix”], ''Netokracija'', 15. lipnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;iab2021&quot;&gt;[https://danikomunikacija.com/news/gradska-knjiznica-porec-i-studio-sonda-osvojili-mixx-2021-best-in-show „Gradska knjižnica Poreč and Studio Sonda win MIXX 2021 Best in Show”], Dani komunikacija / IAB Croatia, 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.arbona.hr Službene stranice]

[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke]]
[[:Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]]</text>
      <sha1>8s4g9049fi1lqsvnd3essebnq7s2soz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624228</id>
      <parentid>7624204</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T10:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4617" sha1="oc0chqogih0q8bs1c8hpelnz2l6z9ei" xml:space="preserve">{{Brisanje|neenciklopedijski samopromotivni AI članak|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}}
{{Infookvir tvrtka
| ime          = Arbona d.o.o.
| vrsta        = [[društvo s ograničenom odgovornošću]]
| osnutak      = 2010.
| osnivači     = Sandro Lazarić, Dario Ivče
| sjedište     = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| industrija   = [[digitalni marketing]]
| zaposleni    = 24 (2026.)
| web          = [https://www.arbona.hr arbona.hr]
}}

'''Arbona d.o.o.''' hrvatska je tvrtka za [[digitalni marketing]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Osnovana je 2010. godine u [[Lopar]]u na otoku [[Rab]]u.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/rijeka-regija/prica-o-arboni-kako-je-mala-tvrtka-iz-loparske-garaze-dospjela-u-sam-svjetski-vrh-digitalnog-marketinga/ „Priča o Arboni: Kako je mala tvrtka iz loparske garaže dospjela u sam svjetski vrh digitalnog marketinga”], ''[[Novi list]]'', 11. siječnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Bavi se [[optimizacija za tražilice|optimizacijom za tražilice]] (SEO), oglašavanjem na [[Google]]u i [[društvena mreža|društvenim mrežama]] te [[e-mail marketing]]om.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Povijest ==
Osnivači tvrtke, Sandro Lazarić i Dario Ivče, od 2007. godine radili su kao obrtnici u Loparu, a 2010. osnovali su tvrtku Arbona.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot;&gt;[https://www.novilist.hr/regija/marketinska-agencija-arbona-digitalno-cudo-iz-lopara/ „Marketinška agencija Arbona – digitalno 'čudo' iz Lopara”], ''[[Novi list]]'', 9. listopada 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt; Tvrtka je u početku poslovala iz Lopara, a dio tima radio je u [[Varaždin]]u i [[Rijeka|Rijeci]]. Godine 2014. imala je devet zaposlenika.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Iste je godine Arbona pobijedila na natjecanju Google Partners All Stars, na kojem je Google od travnja do srpnja 2014. pratio uspješnost partnerskih agencija u Hrvatskoj. Nagrada je uključivala posjet Googleovu sjedištu u [[Mountain View]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/tech/arbona-najuspjesniji-google-partner-u-hrvatskoj-za-protekla-4-mjeseca---402931.html „Arbona najuspješniji Google partner u Hrvatskoj za protekla 4 mjeseca”], ''[[Dnevnik.hr]]'', 26. srpnja 2014. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt; Tvrtka je 2014. dobila i zahvalnicu Općine Lopar.&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;

Godine 2019. Arbona je uvrštena na ljestvicu [[Deloitte]] Technology Fast 500 za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA), na kojoj je zauzela 372. mjesto s rastom prihoda od 297 % u razdoblju od 2015. do 2018.&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot;&gt;[https://www.deloitte.com/content/dam/assets-shared/docs/gx-emea_fast_500_Ranking-2019.pdf „Technology Fast 500 EMEA 2019 Ranking”], [[Deloitte]], 2019. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

Do 2021. tvrtka je imala urede u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i [[Beograd]]u,&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt; a kasnije je otvoren i ured u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref name=&quot;kontakt&quot;&gt;[https://www.arbona.hr/hr/kontakt/57 „Kontakt”], Arbona. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Djelatnost ==
Arbona se bavi strateškim planiranjem i provedbom kampanja digitalnog marketinga te mjerenjem njihove uspješnosti. Usluge uključuju optimizaciju za tražilice, oglašavanje putem [[Google Ads]]a, kampanje na društvenim mrežama i e-mail marketing.&lt;ref name=&quot;novilist2021&quot; /&gt;

== Priznanja ==
* 2014. – pobjeda na natjecanju Google Partners All Stars u Hrvatskoj&lt;ref name=&quot;dnevnik2014&quot; /&gt;
* 2014. – zahvalnica Općine Lopar&lt;ref name=&quot;novilist2014&quot; /&gt;
* 2019. – 372. mjesto na ljestvici Deloitte Technology Fast 500 EMEA&lt;ref name=&quot;deloitte2019&quot; /&gt;
* 2021. – prvo mjesto u kategoriji Best Search na nagradama MIXX Awards Croatia, zajedno s agencijom Birgon, za projekt „Search – ealati.hr”&lt;ref name=&quot;netokracija2021&quot;&gt;[https://www.netokracija.com/studio-sonda-gradska-knjiznica-porec-mixx-2021-effie-179237 „Studio Sonda i Gradska knjižnica Poreč osvojili i MIXX 2021 Best in Show i Effie Grand Prix”], ''Netokracija'', 15. lipnja 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;iab2021&quot;&gt;[https://danikomunikacija.com/news/gradska-knjiznica-porec-i-studio-sonda-osvojili-mixx-2021-best-in-show „Gradska knjižnica Poreč and Studio Sonda win MIXX 2021 Best in Show”], Dani komunikacija / IAB Croatia, 2021. Pristupljeno 12. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.arbona.hr Službene stranice]

[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke]]
[[:Kategorija:Tvrtke iz Zagreba]]</text>
      <sha1>oc0chqogih0q8bs1c8hpelnz2l6z9ei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Hgalic/Arbona</title>
    <ns>3</ns>
    <id>820372</id>
    <revision>
      <id>7624205</id>
      <timestamp>2026-10-26T10:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hgalic</username>
        <id>376618</id>
      </contributor>
      <comment>Zahtjev za pregled nacrta</comment>
      <origin>7624205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="568" sha1="shpbka0f4ypd6pe84komjgokhm0j3sb" xml:space="preserve">== Zahtjev za pregled nacrta ==
Pozdrav, zaposlenik sam tvrtke Arbona d.o.o. (vidi [[Suradnik:Hgalic|korisničku stranicu]]) i pripremio sam nacrt članka o tvrtki: [[Suradnik:Hgalic/Arbona]]. Zbog [[WP:SUKINT|sukoba interesa]] ne želim ga sam premjestiti u glavni imenski prostor, pa molim nekog od urednika da pregleda nacrt i, ako zadovoljava pravila (značajnost, nepristranost, izvori), premjesti ga. Rado ću ispraviti sve što treba. Hvala. [[Suradnik:Hgalic|Hgalic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hgalic|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:02, 26. listopada 2026. (CET)</text>
      <sha1>shpbka0f4ypd6pe84komjgokhm0j3sb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chris Hemsworth</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820373</id>
    <revision>
      <id>7624210</id>
      <timestamp>2026-10-26T10:28:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>s en wiki</comment>
      <origin>7624210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3254" sha1="b28b5scc10ldohk1h7jpv4rhhyyx2i7" xml:space="preserve">{{Infookvir filmski umjetnik
| ime             = Chris Hemsworth
| slika           = Chris Hemsworth - Crime 101.jpg
| veličina        = 250px
| opis slike      = Chris Hemsworth 2026.
| rodno ime       = Christopher Hemsworth
| rođenje         = 11. kolovoza 1983.
| mjesto rođenja  = [[Melbourne]], [[Australija]]
| zanimanje       = glumac i filmski producent
| godine rada     = 2002. – danas
| supruga         = [[Elsa Pataky]] (2010. –)
| važnije uloge   = Thor u [[Marvelov filmski svemir|Marvelovu filmskom svemiru]]&lt;br&gt;James Hunt u filmu ''Utrka života''
| potpis          = Chris Hemsworth Signature.svg
}}
'''Christopher »Chris« Hemsworth''' ([[Melbourne]], [[11. kolovoza]] [[1983.]]), australski je [[glumac]] i filmski producent. Filmovi u kojima je nastupio u glavnim ulogama ostvarili su više od 12,1 milijarde američkih dolara prihoda diljem svijeta, što ga svrstava među komercijalno najuspješnije filmske zvijezde svih vremena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.the-numbers.com/box-office-star-records/worldwide/lifetime-acting/top-grossing-leading-stars |title=Top 100 Stars in Leading Roles at the Worldwide Box Office |work=The Numbers |accessdate=26. listopada 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od 2017. do 2019. svake je godine bio među najplaćenijim glumcima na svijetu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Travis Clark |url=https://www.businessinsider.com/marvel-actors-who-are-highest-paid-celebrities-hemsworth-downey-2019-7 |title=6 Marvel Cinematic Universe actors who are among the highest-paid celebrities in the world |work=Business Insider |date=10. srpnja 2019. |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.com/pictures/599b0ba431358e60d7768f66/11-chris-hemsworth/ |title=The World's Highest-Paid Actors 2017 |work=Forbes |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Pozornost javnosti privukao je ulogom Kima Hydea u australskoj sapunici ''Home and Away'' (2004. – 2007.), a u Hollywoodu je filmski debitirao u ''[[Zvjezdane staze (2009.)|Zvjezdanim stazama]]'' (2009.). Svjetsku je prepoznatljivost stekao tumačeći [[Thor (Marvel Comics)|Thora]] u jedanaest filmova [[Marvelov filmski svemir|Marvelova filmskog svemira]], počevši od filma ''[[Thor (2011.)|Thor]]'' iz 2011. godine. Poslije je glumio u velikim studijskim produkcijama poput filmova ''Snjeguljica i lovac'' (2012.), ''Istjerivači duhova'' (2016.), ''Bad Times at the El Royale'' (2018.), ''Men in Black: International'' (2019.), ''Extraction'' (2020.) i ''Furiosa: A Mad Max Saga'' (2024.). Pohvale je dobio za ulogu vozača [[Formula 1|Formule 1]] [[James Hunt|Jamesa Hunta]] u biografskom sportskom filmu ''[[Utrka života]]'' (2013.).

Hemsworth se ističe promicanjem zdravlja mozga, a časopis ''[[Time]]'' uvrstio ga je 2026. među 100 najutjecajnijih osoba u svijetu u području zdravlja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Alice Park |url=https://time.com/collections/time100-health-2026/7362604/chris-hemsworth/ |title=Chris Hemsworth: Prioritizing Brain Health |work=Time |date=11. veljače 2026. |language=engleski}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Chris Hemsworth}}

{{GLAVNIRASPORED:Hemsworth, Chris}}
[[Kategorija:Australski filmski glumci]]
[[Kategorija:Filmski producenti]]</text>
      <sha1>b28b5scc10ldohk1h7jpv4rhhyyx2i7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola Varda, Knešpolje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>820374</id>
    <revision>
      <id>7624258</id>
      <timestamp>2026-10-26T11:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>7403</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{coord|43.366353|17.651642|display=title|scale:1:10000}} [[File:Knešpoljska nekropola.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda u Knešpolju, Široki Brijeg; pogled sa zapada. Fotografirano 2012. godine, kada je teren očišćen radi arheoloških istraživanja.]] [[File:Knešpoljska nekropola s istoka.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda, pogled s istoka (2012.)]] '''Nekropola Varda''' nalazi se pored mjesta [[Knešpolje]] u općini Široki Br...«.</comment>
      <origin>7624258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3887" sha1="gk0ee1bwcc2538zld2j5seqrxp0oour" xml:space="preserve">{{coord|43.366353|17.651642|display=title|scale:1:10000}}
[[File:Knešpoljska nekropola.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda u Knešpolju, Široki Brijeg; pogled sa zapada. Fotografirano 2012. godine, kada je teren očišćen radi arheoloških istraživanja.]]
[[File:Knešpoljska nekropola s istoka.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda, pogled s istoka (2012.)]]
'''Nekropola Varda''' nalazi se pored mjesta [[Knešpolje]] u općini [[Široki Brijeg]], u istoimenoj šumici Varda uz cestu [[Mostar]] – Široki Brijeg. To je najveća [[nekropola]] [[stećak]]a ([[srednjovjekovna groblja stećaka]]) na području Širokog Brijega s oko 198 stećaka oblika sanduka, orijentiranih po pravcu zapad-istok, s [[reljef]]no ukrašenim primjercima.&lt;ref&gt;Edita Vučić, ''[https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10760/1/Vucic_Edita.pdf Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka Zapadne Hercegovine]'', Doktorski rad, [[Sveučilište u Zagrebu]], 2018. Pristupljeno 26. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

[[Vjenceslav Radimski]] u svome opisu područja [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]] 1894. godine navodi da je u toj istoj šumi nekoć bilo [[Stari Rim|rimsko]] [[groblje]], te opisuje temelje pravokutne građevine od lomljenog kamena s rasutom tesanom [[sedra|sedrom]]. Tvrdi da se radi o ostatcima grobnice i navodi da su na lokalitetu vidljivi jedan poklopac od [[sarkofag]]a i jedan fragment, oba sa [[zabat]]ima. Na istom je lokalitetu evidentirao 265 stećaka i ustvrdio kontinuitet ukapanja tijekom srednjega vijeka.&lt;ref&gt;[[Vjenceslav Radimski]], ''Rimska razvalina Biograci u Mostarskom blatu'',[[Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], Sarajevo, 1894., str. 429.-448.&lt;/ref&gt;

Danas se na sjevernoj i južnoj strani nekropole nalazi oko 200 nadgrobnih spomenika, utonulih i znatno oštećenih uslijed djelovanja atmosferilija i vegetacije. Ukrašeni su motivima štapa, lava, vodenice, nedefiniranim motivima koji podsjećaju na kombinaciju čaše i dva polukružna štita, križa, antropomorfnoga križa, Andrijinog križa i dr. 

Inicijativom Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije 2012. godine lokalitet je očišćen s ciljem provedbe arheoloških istraživanja. Humak koji se nalazio na sjevernoj strani nekropole Varda upućivao je na postojanje zidnih konstrukcija, što je potvrđeno arheološkim iskapanjima i otkrićem temelja objekta za kojega se pretpostavilo da je sakralnoga karaktera.&lt;ref&gt;M. Soldo, ''Rezultati istraživanja srednjovjekovne grobne crkve na lokalitetu Varda, Knešpolje u Širokom Brijegu'', Naše starine br. XXIII., Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, Sarajevo, 2015., str. 11.-25.&lt;/ref&gt; Doista, na arheološkom nalazištu Varda je otkriven objekt unutar srednjovjekovne nekropole stećaka. Pored toga, od posebnih nalaza važno je istaknuti dva para pozlaćenih srebrnih [[naušnica]], jedne s tri jagode, a druge s jednom jagodom. Najbrojniji nalazi s ovog objekta su keramički nalazi, koje možemo datirati od prapovijesnog do srednjovjekovnog razdoblja. Riječ je o keramici grube izrade, a rijetki primjerci imaju ornamente, uglavnom geometrijske, posebno s valovima na površini. U ovom objektu i oko njega pronađena su 32 groba. Kameni nalazi, arhitekture s reljefima, vrlo su siromašni, samo nekoliko njih ima ornamente poput križa i grožđa. 

&lt;gallery&gt;
Varda North.jpg|Nekropola Varda (južni dio) sa sjevera
Varda South.jpg|Nekropola Varda (južni dio) s juga
Varda necropolis stećak.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom križa 
Stairway to Heaven tombstone.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom stepenica („stube za Nebo”) 
Double cross tombstone, Varda necropolis.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom dvostrukog križa sa strane
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Varda, nekropola}}
[[Kategorija:Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>gk0ee1bwcc2538zld2j5seqrxp0oour</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624265</id>
      <parentid>7624258</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3889" sha1="3wf3j1vyqvo898n89k9el5ryyb47kgz" xml:space="preserve">{{coord|43.366353|17.651642|display=title|scale:1:10000}}
[[File:Knešpoljska nekropola.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda u Knešpolju, Široki Brijeg; pogled sa zapada. Fotografirano 2012. godine, kada je teren očišćen radi arheoloških istraživanja.]]
[[File:Knešpoljska nekropola s istoka.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda, pogled s istoka (2012.)]]
'''Nekropola Varda''' nalazi se pored mjesta [[Knešpolje]] u općini [[Široki Brijeg]], u istoimenoj šumici Varda uz cestu [[Mostar]] – Široki Brijeg. To je najveća [[nekropola]] [[stećak]]a ([[srednjovjekovna groblja stećaka]]) na području Širokog Brijega s oko 198 stećaka oblika sanduka, orijentiranih po pravcu zapad-istok, s [[reljef]]no ukrašenim primjercima.&lt;ref&gt;Edita Vučić, ''[https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10760/1/Vucic_Edita.pdf Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka Zapadne Hercegovine]'', Doktorski rad, [[Sveučilište u Zagrebu]], 2018. Pristupljeno 26. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

[[Vjenceslav Radimski]] u svome opisu područja [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]] 1894. godine navodi da je u toj istoj šumi nekoć bilo [[Stari Rim|rimsko]] [[groblje]], te opisuje temelje pravokutne građevine od lomljenog kamena s rasutom tesanom [[sedra|sedrom]]. Tvrdi da se radi o ostatcima grobnice i navodi da su na lokalitetu vidljivi jedan poklopac od [[sarkofag]]a i jedan fragment, oba sa [[zabat]]ima. Na istom je lokalitetu evidentirao 265 stećaka i ustvrdio kontinuitet ukapanja tijekom srednjega vijeka.&lt;ref&gt;[[Vjenceslav Radimski]], ''Rimska razvalina Biograci u Mostarskom blatu'', [[Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], Sarajevo, 1894., str. 429–448.&lt;/ref&gt;

Danas se na sjevernoj i južnoj strani nekropole nalazi oko 200 nadgrobnih spomenika, utonulih i znatno oštećenih uslijed djelovanja atmosferilija i vegetacije. Ukrašeni su motivima štapa, lava, vodenice, nedefiniranim motivima koji podsjećaju na kombinaciju čaše i dva polukružna štita, križa, antropomorfnoga križa, Andrijinog križa i dr. 

Inicijativom Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije 2012. godine lokalitet je očišćen s ciljem provedbe arheoloških istraživanja. Humak koji se nalazio na sjevernoj strani nekropole Varda upućivao je na postojanje zidnih konstrukcija, što je potvrđeno arheološkim iskapanjima i otkrićem temelja objekta za kojega se pretpostavilo da je sakralnoga karaktera.&lt;ref&gt;M. Soldo, ''Rezultati istraživanja srednjovjekovne grobne crkve na lokalitetu Varda, Knešpolje u Širokom Brijegu'', Naše starine br. XXIII., Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, Sarajevo, 2015., str. 11.-25.&lt;/ref&gt; Doista, na arheološkom nalazištu Varda je otkriven objekt unutar srednjovjekovne nekropole stećaka. Pored toga, od posebnih nalaza važno je istaknuti dva para pozlaćenih srebrnih [[naušnica]], jedne s tri jagode, a druge s jednom jagodom. Najbrojniji nalazi s ovog objekta su keramički nalazi, koje možemo datirati od prapovijesnog do srednjovjekovnog razdoblja. Riječ je o keramici grube izrade, a rijetki primjerci imaju ornamente, uglavnom geometrijske, posebno s valovima na površini. U ovom objektu i oko njega pronađena su 32 groba. Kameni nalazi, arhitekture s reljefima, vrlo su siromašni, samo nekoliko njih ima ornamente poput križa i grožđa. 

&lt;gallery&gt;
Varda North.jpg|Nekropola Varda (južni dio) sa sjevera
Varda South.jpg|Nekropola Varda (južni dio) s juga
Varda necropolis stećak.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom križa 
Stairway to Heaven tombstone.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom stepenica („stube za Nebo”) 
Double cross tombstone, Varda necropolis.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom dvostrukog križa sa strane
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Varda, nekropola}}
[[Kategorija:Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3wf3j1vyqvo898n89k9el5ryyb47kgz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7624266</id>
      <parentid>7624265</parentid>
      <timestamp>2026-10-26T11:43:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7624266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3890" sha1="okju5njjtpe2d0cctzuqm22q2tscovk" xml:space="preserve">{{coord|43.366353|17.651642|display=title|scale:1:10000}}
[[File:Knešpoljska nekropola.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda u Knešpolju, Široki Brijeg; pogled sa zapada. Fotografirano 2012. godine, kada je teren očišćen radi arheoloških istraživanja.]]
[[File:Knešpoljska nekropola s istoka.jpg|mini|400px|Nekropola stećaka Varda, pogled s istoka (2012.)]]
'''Nekropola Varda''' nalazi se pored mjesta [[Knešpolje]] u općini [[Široki Brijeg]], u istoimenoj šumici Varda uz cestu [[Mostar]] – Široki Brijeg. To je najveća [[nekropola]] [[stećak]]a ([[srednjovjekovna groblja stećaka]]) na području Širokog Brijega s oko 198 stećaka oblika sanduka, orijentiranih po pravcu zapad-istok, s [[reljef]]no ukrašenim primjercima.&lt;ref&gt;Edita Vučić, ''[https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10760/1/Vucic_Edita.pdf Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka Zapadne Hercegovine]'', Doktorski rad, [[Sveučilište u Zagrebu]], 2018. Pristupljeno 26. listopada 2026.&lt;/ref&gt;

[[Vjenceslav Radimski]] u svome opisu područja [[Mostarsko blato|Mostarskog blata]] 1894. godine navodi da je u toj istoj šumi nekoć bilo [[Stari Rim|rimsko]] [[groblje]], te opisuje temelje pravokutne građevine od lomljenog kamena s rasutom tesanom [[sedra|sedrom]]. Tvrdi da se radi o ostatcima grobnice i navodi da su na lokalitetu vidljivi jedan poklopac od [[sarkofag]]a i jedan fragment, oba sa [[zabat]]ima. Na istom je lokalitetu evidentirao 265 stećaka i ustvrdio kontinuitet ukapanja tijekom srednjega vijeka.&lt;ref&gt;[[Vjenceslav Radimski]], ''Rimska razvalina Biograci u Mostarskom blatu'', [[Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], Sarajevo, 1894., str. 429–448.&lt;/ref&gt;

Danas se na sjevernoj i južnoj strani nekropole nalazi oko 200 nadgrobnih spomenika, utonulih i znatno oštećenih uslijed djelovanja atmosferilija i vegetacije. Ukrašeni su motivima štapa, lava, vodenice, nedefiniranim motivima koji podsjećaju na kombinaciju čaše i dva polukružna štita, križa, antropomorfnoga križa, Andrijinog križa i dr. 

Inicijativom Turističke zajednice Zapadnohercegovačke županije 2012. godine lokalitet je očišćen s ciljem provedbe arheoloških istraživanja. Humak koji se nalazio na sjevernoj strani nekropole Varda upućivao je na postojanje zidnih konstrukcija, što je potvrđeno arheološkim iskapanjima i otkrićem temelja objekta za kojega se pretpostavilo da je sakralnoga karaktera.&lt;ref&gt;M. Soldo, ''Rezultati istraživanja srednjovjekovne grobne crkve na lokalitetu Varda, Knešpolje u Širokom Brijegu'', Naše starine br. XXIII., Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika, Sarajevo, 2015., str. 11–25.&lt;/ref&gt; Doista, na arheološkom nalazištu Varda je otkriven objekt unutar srednjovjekovne nekropole stećaka. Pored toga, od posebnih nalaza važno je istaknuti dva para pozlaćenih srebrnih [[naušnica]], jedne s tri jagode, a druge s jednom jagodom. Najbrojniji nalazi s ovog objekta su keramički nalazi, koje možemo datirati od prapovijesnog do srednjovjekovnog razdoblja. Riječ je o keramici grube izrade, a rijetki primjerci imaju ornamente, uglavnom geometrijske, posebno s valovima na površini. U ovom objektu i oko njega pronađena su 32 groba. Kameni nalazi, arhitekture s reljefima, vrlo su siromašni, samo nekoliko njih ima ornamente poput križa i grožđa. 

&lt;gallery&gt;
Varda North.jpg|Nekropola Varda (južni dio) sa sjevera
Varda South.jpg|Nekropola Varda (južni dio) s juga
Varda necropolis stećak.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom križa 
Stairway to Heaven tombstone.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom stepenica („stube za Nebo”) 
Double cross tombstone, Varda necropolis.jpg|Prikaz stećka s jedinstvenim reljefom dvostrukog križa sa strane
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Varda, nekropola}}
[[Kategorija:Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>okju5njjtpe2d0cctzuqm22q2tscovk</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>